¥½ivot i pjesme petra preradovi¤â€ a - descape/files/zivot i...

Download ¥½IVOT I PJESME PETRA PRERADOVI¤â€ A - descape/files/Zivot i pjesme Petra Preradovica  ¢  pjesme

Post on 30-Aug-2019

20 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • IVOT I PJESME

    PETRA PRERADOVIAPRIREDIO R, F. MAGJER

  • OJAKONJA IZVANREDNA IZDANJA KLUBA HRVATSKIH KNJIEVNIKA U OSIJEKU

    (UREDJUJE R, F. MAGJER)

    Kornelije B o s i I j e v i Niz zlatnih zrnaca za hrvatska srca . 1910,

    R, F, M a g j e r : Uspomeni StankaVraza , 1910,

    Lj, D l u s t u : Proslov na sijelu prigodom Narodnog blagdana 5, VII, 1911.

    Dr. Jan M a g i e r a : Crtice iz poljske knjievnosti , 1911.

    Prol, J, V. P e r i : 0 sveopoj pukoj prosvjeti , 1912,

    R, F. M a g j e r : Uspomeni F, S. Kuhaa, 1912.

    F. B a r u i : Pabirci , Male pripovijesti, 1912.

    Lj ,Dlustu: ,,Dr, Franjo MarkoVi . 1915. R, F. M a g j e r : ivot i pjesme Petra

    Pteradovia . 1916.

    O P A S K A . Sveska 1.7, ne moe se vie dobiti. lanovi ,,K. H, K." u 0 ., dobivaju izvanredna izdanja na dar, ali treba da poalju kouvertu sa na

    pisanim naslovom i markom.

  • Rod bo samo, koj si mrtve tuje Na proasti budunost si snuje.

    P. Preradovi

  • PETAR PRERADOVIC

  • IVOT I PJESME

    PETRA PRERADOVIA

    PRIREDIO R. F. MAGJER OSIJEK

    1916

  • SVEUILITE JOSIPA JUBJA STROSSMAYERA

    U OSIJEKUGRADSKA ! SVEUILINA KNJINICA

    Broj inventara: ...........S ig n a tu r a :...................... .ii........................

    G R A D SK A ! SVEUILINA KNJINICA OSIJEK

    I IIIII871311624

    IZVANREDNO IZDANJE KLUBA HRVATSKIH KNJIEVNIKA U OSIJEKU

    TISAK D. LAUBNERA

  • ivotopis Petra Preradovia.Kao to je Demeter najbolji drama

    tiar, Maurani najbolji epik, tako je Preradovi najbolji hrvatski liriar novijega doba, a smatra se uope pjesnikim prvakom u ovo etiri vijeka hrvatskog umjetnog pjesnitva.

    Na pjesnikom polju oglasio se prvi- put u Kuzmanievoj Zori dalmatinskoj (g. 1844.) pjesmom Zora puca, bit e dana ; a naskoro slijedie : Djed i unuk i Putnik , najpopularnije pjesme hrvatske.

    Nije mnogo pjevao, ali veina njegovih pjesama je suho zlato, te i nije udo, da ih je toliko narod zavolio.

    Pjesnik izdao ih je sam u dva puta: g. 1846. Prvence , a g. 1851. Nove pjesme .

  • VI

    Najbolje je uspio u ustvenoj lirskoj poeziji, koja mu je veinom ljubavne i rodoljubne sadrine, a okuao je svoje sile i u epu (Prvi ljudi i Lopudska sirotica") i drami. Epi ostadoe aliboe nedovreni,

    Spjevao je dramu Kraljevi Marko , gdje govori o narodnome uzgoju i libreto za operu u 4 dna Vladimir i Kosara .

    Prevodio je Dantea (V. spjev) i neke njemake i poljske pjesnike.

    Preradovi se rodi 19. oujka 1818. u Grabrovnici kraj Bjelovara, odakle svrivi tamonju vojniku kolu krenu u vojnu akademiju u Bekom Novom Mjestu, gdje se ve javlja njemakom pjesmom.

    Postavi porunikom posjeti svoju mater i prolazei Zagrebom dou glase o ilirskom pokretu. Godine 1838 bi premjeten u Milan, te srea htjede da se ovdje upozna sa Kukuljeviem, a poslije u Mlecima sa Dimitroviem, koji ga pre- dobie za hrvatsku knjigu. Od 1843.1847. slubovae u Zadru, za tim do 1849, ratovae u. Italiji. Te godine budne namjeten u Zagrebu kod bojnog odsjeka

  • VII

    banskog vijea, dok g. 1851. ne posta pobonikom bana Jelaia.

    Ve se prije toga oenio i postao kapetanom. U asti napredovae sve vie, a ivio je poslije to ratujui u Italiji, to slubujui u raznim gradovima u Ugarskoj, Hrvatskoj i u Beu. Svojim vrlinama uspe se do generalske asti.

    Ve u Temivaru ezdesetih godina opasno oboli, te svojoj boljetici traae svuda lijeka. Nemogavi ga nai, po'dlee joj u Farafeldu kod Veslave, te bude sahranjen u Beu, odakle mu haran narod prenese smrtne ostanke 11. srpnja 1879. u Zagrebu, gdje mu na Mirogoju podie lijep mramorni spomenik.*)

    Josip Milakovi

    Smrt Petra Preradovia.Poetkom prosinca god. 1848. pue

    po Zagrebu glas, da je Preradovi u Italiji poginuo na ratitu. Tim povodom napisao je Bogoslov Sulek u 141. broju Narodnih Novina ovaj nekrolog:

    *) Naa pjesm a", antologija hrvatskog pjesnitva, 1905,, str. 273.

  • VIII

    alosnu dunost izvrujemo. Ponaj- krasniju diku naega Parnasa ugrabila nam je smrt. Nema vie njenoga pijevca Putnika i tolikih drugih miloglasnih pjesama, nema vie Petra Preradovia! Nije mu bilo sueno proslaviti slobodnu domovinu, kao to ju je tjeio i hrabrio, kad je pod tekim jarmom stenjala. Da, nije mu bilo ni sueno vidjeti osloboene domovine, iz koje ga sudbina bijae odvukla prije, nego to joj rujna zora samostalnosti pomoli lice. Na nesretnoj zemlji Italije prolio je svoju rodoljubivu krvcu i kosti njegove gazit e neposveena noga tuinaca, a naskoro ne e nitko ni znati, gdje poiva ono srce, koje je za rod do zadnjega asa kucalo. Kolika to teta za n a s ! Iz svake kaplje krvi, koja je talijanske njive napojila, bio bi niknuo krasni cvjeti, ne* besna hrana narodu, a po jedan stup za spomenik pokojniku. A sad e moda iz nje dra i korov pronii. Da sve nae krasno cvijee hladnokrvno pre- gorimo, koje je okrutna smrt pokosila na zlosretnim poljanama Italije, ne bi mogli pregorjeti Preradovia, kojega ime bijae ve otilo od usta do usta, te je postao

  • IX

    ljubimac sviju prijatelja krasne poezije. Njegovimi Prvijenci naslauje se svako njeno srce. Pa nije to bio jedini plod; um njegov bijae kao neiscrpivi izvor krasnih ideja i uzora, kojimi je htio svoj narod nadariti. Doim su naokolo bojni topovi gruvali, on je pisao izvornu dramu Marka Kraljevia. U ovoj je smjerao predstaviti preporoaj naega naroda. I sude po crticama istoga umotvora, koje bijae piscu ovih redaka priopio, mo- gasmo se nadati genijalnomu djelu. Ali ga je okrutna sm rt. pretekla prije, nego je dramu svrio. Od djela toga ostali su samo ulomci,

    U sadanjem je stanju literature nae smrt Preradovia za nas teta nenadok- nadna. Kolikimi krasnimi stvorovima bio bi on obogatio i ukrasio nau knjigu, da nam ga nije sudbina otela.

    Gdje je i kako je Preradovi poginuo, ne znamo jo pravo; al a se je sa ivotom rastavio, to je turobna ali cijela istina. Moda e nas o tom koji njegov prijatelj izvijestiti. A smrt bi se ova bila mogla preprijeiti, da su oni, na kojih spadae, posluali njegovu pronju i da su mu opredijelili u domovini pri-

  • mjernu slubu. Sva njegova privatna pisma ginula su za domovinom. A1 ovoj njegovoj elji zadovoljeno je istom onda, poto je rtvom postao svoje dunosti. Bijae kapetan kod pukovnije grofa Gjulaja.

    U ostalom bio je Preradovi jedna od onih rijetkih potenih dua, kakvih e slabo na svijetu nai, Njegovi prijatelji ljubili su ga od sve due, a on je dostojan ljubavi. edan, marljiv, pa opet pun duha i znaaja, bio je osobit odlikovan od svojih drugova i poglavara. Oplakuje ga samohrana majka i tuna zarunica ta ta rekoh, oplakuju ga svi, koji su ga poznavali glavom ili po plodovima. Monumentum aere perennius.

    Na sreu hrvatskoga naroda Preradovi je jo poslije toga kobnoga glasa ivio dvadeset i etiri godine.

    Hrvatski vladika Josip Juraj Stross- mayer navijestio je tada smrt svojega prijatelja u hrvatskom saboru ovim rijeima :

    Visoki sabo re! Imam visokoj kui veoma tunu vijest priopiti, da je general

  • XI

    Preradovi 18. ovoga mjeseca (kolovoza, godine 1872.) u Beu preminuo.

    Gospodo! ja ne imam rijei, kojima bi dovoljno alost svoga srca izrazio nad gubitkom toga svoga prijatelja. Ja mislim, da nijesu samo prijatelji na pokojniku mnogo izgubili, nego je izgubio cijeli narod. Izgubio je narod na u njem plemenita i izobraena mua, koji je svomu zvanju na ast sluio; izgubio je narod na veleumnoga pjesnika, kojemu po mojem bar mnijenju kao lirinomu premca ne ima; izgubio je narod na u njem vrlo ista i neporona znaaja ovjeka. Ja sam s pokojnikom do posljednih dana dopisivao i mogu vas uvjeriti, da je u plemenitoj dui njegovoj nevolja, koja narod titi, odziva nala i Bog zna, je li nije i to doprinijelo, da je prerano u hladni grob otiao. Mogu vas uvjeriti, da je jedna od najtoplijih elja, koju je pokojnikova plemenita dua pred tvorca donijela, da se Bog naemu narodu smiluje i da ga od svakoga zla oslobodi. Trud nastojanja mu bijae, da si na narod onaj uvjet slobode i narodne samosvojnosti priskrbi, bez kojega ne moe biti govora o uspjenom radu.

  • XII

    Znano e biti svim, da je pokojni general Preradovi nedavno naim slavnim pokojnikom lijep spomenik podignuo, do- im je divnim nainom njihove vrline i kreposti opjevao. Mislim, da je sad naa, da se pokojnikove vrline spomenu, koje su ga meu najodlinije sinove domovine nae uvrstile; mislim, da u pogoditi volju i elju svih nas, ako vas pozovem, da ustanemo i kaem o: Lahka mu zemljica i vjena mu slava u uspomeni naroda!

    Na ove rijei svi se zastupnici podigoe listom i klikoe u jedan g la s : Slava mu!

    Pjesme Petra Preradovia.U Preradovievoj poeziji odrazuju

    se tri najznamenitija decenija u ivotu hrvatskoga naroda u XIX, stoljeu: u njoj je jakim crtama oznaeno doba preporoda (1844 1850), doba apsolutizma (1850 1860) i doba konstitucije (1860 1872). Kad se hrvatski narod iz mrtvila budio i preporaao, i Preradovi, koji se u tuini odnarodio i zaboravio materinsku rije, iznenada se preporaa, te je i njegova poezija u to doba puna radosti i

  • XIII

    nada. Kad je narod za vrijeme bezustavne vlade (apsolutizma) u potitenosti oajavao, tada i Preradovi oajava, ali i tjei narod pouzdanjem u Boga pravednika, koji titi pravo. A kad je narodu povraen ustav (konstitucija), pa se on mogao opet razvijati i dizati, javila se Preradovieva poezija novom krepinom, pa se sada razvila najbujnije i uzdigla se najvie.

    Hrvatski su pruporoditelji, sami mladi, oduevljeni rodoljubi, poeli buditi meu uspavanim narodom narodnu svijest, da on spozna svoju narodnost i osjeti tenju za svoje jedinstvo. Ovim radom udarie oni osnov naem prosvjetnom i politikom ivotu, a za buenje narodne svijesti bilo im je glavno sredstvo pjesma.

    I Preradovi budi pjesmom svoj narod, ali on se pomolio n