istrazivanje predskolsko obrazovanje crna gora (2014)

© 2014 Ipsos. All rights reserved. Contains Ipsos' Confidential and Proprietary information and may not bedisclosed or reproduced without the prior written consent of Ipsos.

Decembar 2014

Znanje, stavovi i prakse roditelja iz sjevernih opština u odnosu na predškolsko obrazovanje

METODOLOGIJA

Lokacija: Crna Gora

Trajanje prikupljanja podataka: 23. novembar – 23. decembar

Uzorački univerzum: Roditelji djece od 3 do 6 godina koja nisu upisana u predškolsku ustanovu a žive u opštinama na sjeveru zemlje: Pljevlja, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Plav, Andrijevica, Berane, Rožaje, Petnjica, Gusinje, Žabljak, Šavnik and Plužine.

Uzorački okvir: Podaci o broju djece 3-6 (MONSTAT) i broj djece u vrtićima (Ministarstvo obrazovanja) po opštini, podatak o pokrivenosti predškolskog obrazovanja u ruralnim i urbanim oblastima iz MICS5 istraživanja

Vrsta uzorka:

Izbor uzoračkih jedinica (biračka mjesta) - Jednostepeni reprezentativni stratifikovani uzorak

Izbor ispitanika u okviru uzoračkih jedinica: Prigodni uzorak

Sample size: 600 ispitanika:

265 roditelja djece koji žive urbanim naseljima

335 roditelja djece koji žive u ruralnim naseljima

Broj uzoračkih tačaka: 200 uzoračkih tačaka (3 intervjua po uzoračkoj tački)

Metod prikupljanja podataka: Intervjui „lice u lice“ u domaćinstvima ispitanika

Prosječno trajanje upitnika: 30 minuta

2

UZORAK

3

Tip naselja Tip naselja Tip porodiceTrenutni radni

status majke

Mjesečni prihod po članu

domaćinstva

Broj djece koja

su u godinama

u kojima mogu

ići u vrtić

Sa

vrt

iće

m

Be

z v

rtić

a

Urb

an

o

Ru

raln

o

Nu

kle

arn

a

Mu

ltig

en

era

cij

ska

Ma

jka

je

za

po

sle

na

Ma

jka

nij

e

zap

osl

en

a

Do

50

eu

r

Od

51

do

10

0 e

ur

Pre

ko

10

0 e

ur

Od

bij

an

je

Jed

no

dij

ete

2 i

li v

iše

dje

ce

51% 49% 44% 56% 65% 35% 15% 85% 43% 34% 18% 5% 85% 15%

Dijete je

pohađalo

vrtić ili jaslice

Majka ili otac

su pohađali

vrtić/ jaslice

Raspitivali su

se o uslovima

upisa djeteta

u vrtić

Glavni razlog zbog

koga djeca ne

pohađaju vrtić

Spremnost da

se uključe u

besplatni

tročasovni

predškolski

program

Nacionalnost

Da

Ne

Da

Ne

Da

Ne

Ob

jek

tiv

ne

pre

pre

ke

Fin

an

sijs

ke

ba

rije

re

Lič

ni

razl

ozi

Da

Ne

Crn

og

orc

i

Srb

i

Mu

slim

an

i

Ost

alo

18% 82% 15% 85% 53% 47% 29% 31% 40% 92% 8% 22% 23% 46% 9%

100% Roditelji djece koja su 2009., 2010. i 2011. godište a ne idu u vrtić

PODACI O NASELJU

4

49% porodica u kojima deca ne idu u vrtić živi u ruralnim naseljima bez predškolske ustanove, međutim dostupnost osnovnih škola je znatno veća

5

Vrsta naselja u kojem se nalazi domaćinstvo:

Baza: Ukupna ciljna populacija

44

7

39

10

Gradsko naselje

Selo sa vrtićem i školom

Selo sa školom, ali bez vrtića

Izolovano selo (školaudaljena više od 5 km)

Polovina živi u zbijenim, a druga polovina u razbijenim selima

Baza: ruralna naselja (56% ciljne populacije)

Za 2/3, najbliža predškolska ustanova je udaljena više od 4 km

Osnovna škola je znatno dostupnija od vrtića i udaljena je manje od 4 km za

80% njih

Za 2/3 njih su najbliža ambulanta i pošta udaljene više od 4 km

Za djecu iz ruralnih naselja koja ne idu u vrtić karakteristično je da:

Vrtić je, u prosjeku, za djecu iz ruralnih područja koja ne idu u vrtić najudaljenija institucija

6

Koliko je udaljena najbliža ustanova – u km?

Prosječne vrijednosti; Baza: ruralna naselja (56% ciljne populacije)

9.5

7.3

7.2

2.4

Vrtić ili drugapredškolska ustanova

Ambulanta

Pošta

Osnovna škola

Najbliža osnovna škola je udaljena manje od 4 km za 80% ovih porodica dok je za polovinju njih najbliža škola udaljena manje od 1km

7

50

12

18

20

Udaljenost do 1 km

Udaljenost od 1 km do 2 km

Udaljenost od 2 km do 4 km

Udaljenost preko 4 km

Udaljenost najbliže osnovne škole:


Većina roditelja iz rurala, skoro 2/3 u urbano naselje odlazi rjeđe nego jednom nedjeljno

8

Koliko često u toku jedne nedjelje idete u gradsko naselje (mjesto)?


10

28

61

Svaki dan

Dva do tri putanedjeljno

Rjeđe od jednomnedjeljno

Za 2/3 ovih ljudi učestalost posjeta gradu ne zavisi od godišnjih doba

Najčešći razlog za odlazak u grad je u svrhu kupovine osnovnih namirnica (91%), posjete ljekaru (82%), kao i

obavljanje administrativnih obaveza.*

U grad najčešće (74%) dolaze sopstvenim automobilom*

Njih 50% nema na raspolaganju nikakav javni prevoz, a 14% ima neredovan

prevoz na raspolaganju

* Višestruki odgovori

*Višestruki odgovori

PODACI O NASELJU

49% porodica u kojima djeca ne idu u vrtić živi u ruralnim naseljima bez predškolske ustanove. Polovinu svih ruralnih naselja u kojima žive djeca koja ne idu u vrtić (50%) čine sela čiji su stambeni objekti raštrkani.

Za 1/3 (33%) ovih roditelja je najbliža predškolska ustanova udaljena više od 8 km, a za njih 35% između 4 i 8 km. Osnovne škole su znatno dostupnije i one se nalaze, u 80% slučajeva, na manje od 4 km udaljenosti od domova ovih porodica. Za 2/3 njih su najbliža ambulanta (64%) i pošta (66%) udaljene više od 4 km.

Najbliži vrtić je, u prosjeku, udaljen 9,5 km od domova ovih porodica u ruralnim predjelima, dok su osnovne škole udaljene, u prosjeku, 2,4 km.

Većina ovih roditelja (62%) u urbano naselje odlazi rjeđe nego jednom nedjeljno. Njihove posete gradu uglavnom (66%) nisu uslovljene godišnjim dobima, a najčešći razlog za odlazak u grad je u svrhu kupovine osnovnih namirnica (91%), posjete ljekaru (82%), kao i obavljanje administrativnih obaveza (78%).

Do grada ovi stanovnici ruralnih naselja najčešće dolaze sopstvenim automobilom (74%). Lokalnim prevozom se kreće njih 25%.

Preko ¾ nema na raspolaganju adekvatan javni prevoz: njih 50% nema na raspolaganju nikakav javni prevoz, a 14% ima prevoz samo po potrebi. Autobus dolazi jednom dnevno u 2% slučajeva, dva puta dnevno u 13% slučajeva, za 15% ovih stanovnika sela javni prevoz dolazi 4 do 6 puta dnevno, dok se po polučasovnom intervalu lokalni autobusi kreću u svega 6% slučajeva.

9

OSNOVNI PODACI O DOMAĆINSTVU

10

Većinu porodica čine nuklearne porodice. Ipak, čak 2/3 porodica ima pet ili više članova. Dva maloljetna djeteta ima 39% porodica, dok tri ima 32% njih.

11Baza: Ukupna ciljna populacija

61% 35% 4%

9

25

26

21

20

Do 3

4

5

6

7+

12

39

32

11

4

2

0

0

1

2

3

4

5

6

7

9

Ukupan broj članova domaćinstva :Broj djece mlađe od 18 godina u domaćinstvu :

Tip domaćinstva

Uža porodica Višegeneracijska Samohrani roditelj

Informacije o broju mlađih od 18 godina i njihovom obrazovnom statusu

12


12% domaćinstava ima djecu srednjoškolskog uzrasta.Skoro 2/3 domaćinstava ima djecu uzrasta osnovne škole.

U 32% domaćinstava žive djeca mlađa od 3 godine.

U prosjeku onih mlađih od 18 godina ima 2,6 po domaćinstvu.

Kada su u pitanju djeca od 18 do 3 godine, 72%nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice.

Baza: ako su djeca rođena između 1996 i 2008 (65% ciljne populacije)

89% djece osnovnoškolskog uzrasta pohađa osnovnu školu.84% djece uzrsta srednje škole zaista i pohađa srednju školu.

Baza: ako su djeca u domaćinstvu rođena između 1996 i 2000 (14% ciljne populacije)

Baza: ako su djeca u domaćinstvu rođena između 2001 i 2008 (14% ciljne populacije)

Osim što navode da u njihovom domaćinstvu žive djeca i njihovi roditelji, preko 1/3 navodi i nekog člana familije kao stanara svog domaćinstva

13

Ko sve živi u Vašem domaćinstvu?

Višestruki odgvori; Baza: Ukupna ciljna populacija

100

99

94

32

12

1

1

Dijete/djeca

Majka djece

Otac djece

Svekar, svekrva

Drugi članovi porodice, ko

Osobe koje nisu u srodstvu ali žive u istomdomaćinstvu

Tast, tašta99% domaćinstava nema djecu sa

smetnjama u razvoju

Skoro 2/3 majki i skoro ¾ očeva ima završeno makar srednje obrazovanje.


U 85% slučajeva ni otac ni majka nisu pohađali vrtić.

3

22

10

57

9

Prva 4 razredaosnovne škole

Završena osnovnaškola

Ima završen II ili III stepen (zanat – dva ili tri razreda srednje škole)Završena srednjaškola (IV stepen)

Završena viša školai/ili fakultet

1

16

11

62

11

Prva 4 razredaosnovne škole

Završena osnovnaškola

Ima završen II ili III stepen (zanat – dva ili tri razreda srednje škole)Završena srednjaškola (IV stepen)

Završena viša školai/ili fakultet

Koja je posljednja završena škola majke djeteta/djece? Koja je posljednja završena škola oca djeteta/djece?

Više od pola majki je nezaposleno, 30% su domaćice, a njih 10% je stalno zaposleno

1/3 očeva je nezaposlena, dok 39% njih ima stalno zaposlenje

OSNOVNI PODACI O DOMAĆINSTVU

Skoro 2/3 porodica (61%) su nuklearnog tipa. Ipak čak 2/3 porodica (67%) ima pet ili više članova. Više od 7 članova ima 20% porodica. Dva maloljetna djeteta ima 39% porodica, dok tri ima 32% njih. Jedno dijete ima 12% porodica.

12% domaćinstava ima djecu srednjoškolskog uzarsta. Skoro 2/3 domaćinstava ima djecu uzrasta za osnovnu školu. U 32% domaćinstava žive djeca koja su mlađa od 3 godine.

U prosjeku onih mlađih od 18 godina ima 2,6 po domaćinstvu.

Kada su u pitanju djeca od 3 do 18 godina, 72% nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice.

89% djece uzrsta osnovne škole zaista i pohađa osnovnu školu. 84% dece uzrasta srednje škole pohađa srednju školu.

Osim što navode da u njihovom domaćinstvu žive djeca i njihovi roditelji, njih 44% navodi i nekog člana familije kao stanara svog domaćinstva

99% domaćinstava nema djecu sa smetnjama u razvoju, a kada ih imaju najčešće je reč o oštećenjima vida i sluha.

U najvećem broju slučajeva porodica sa djecom koja ne idu u vrtić (85%) ni otac ni majka nisu pohađali vrtić. Najveći broj majki i očeva ima osnovno i srednje obrazovanje. Kada je zaposlenje u pitanju, više od pola majki je nezaposleno, 30% su domaćice, a 10% je stalno zaposleno. 1/3 očeva je nezaposlena, dok 39% njih ima stalno zaposlenje

15

SOCIO – EKONOMSKI STATUS

DOMAĆINSTVA

16

Većina porodica živi u stambenim objektima koji su u dobrom stanju i gotovo svi posjeduju sve osnovne uslove za život (struju, tekuću vodu, osnovne uređaje...)

17

Ocjena boravišta domaćinstva (na osnovu utiska anketara)


8

51

32

6

3

Stan u zgradi

Nova kuća u dobromstanju

Starija kuća urelativno dobromstanju

Propala kuća

Drugo

99

99

99

97

96

95

93

72

63

52

26

3

Televizor

Mobilni telefon

Struju

Tekuću vodu za piće

Kupatilo (prostor za kupanje – tuš i …

WC u sklopu stana/kuće

Priključak na kanalizaciju ili…

Automobil

Računar

Priključak na internet

Fiksni telefon

Motor

Karakteristike stambenih objekata u kojima žive porodice sa djecom koja ne idu u vrtić


2/3 domaćinstava (66%) ima više od tri prostorije u kući

2/3 porodica živi u kućama koje imaju površinu veću od 60 m²(29% porodica živi u kućama većim od 90m²)

U 58% slučajeva djeca za svoj boravak imajuodvojenu prostoriju od starijih članova domaćinstva

Finansijska situacija porodica sa djecom koja ne idu u vrtić

19

Bez prihoda je tokom oktobra 2014. bilo 8% porodica, dok je više od polovine njih (54%) imalo ukupne prihode manje od 350 eura


Više od pola domaćinstava (58%) ima samo jednog člana saredovnim mjesečnim primanjima, dok njih 16% nema nikoga

ko ima redovna primanja

Socijalnu pomoć odnosno matrijalno obezbjeđenje porodice prima 27% porodica čija djeca ne idu u vrtić

Više od polovine pripadnika ciljane populacije (55%) smatrada su im prihodi značajno manji od prosjeka u Crnoj Gori.

29% smatra da nisu u mogućnosti da plate za sve potrebe svog djeteta.Nešto manje od polovine roditelja (46%) smatra da je u mogućnosti da

plati dok 27% ne može da da jednoznačnu procjenu

SOCIO – ECONOMSKI STATUS DOMAĆINSTVA

Većina porodica (83%) živi u stambenim objektima koji su u dobrom stanju, bez obzira da li su stari ili novi. U novim kućama koje su u dobrom stanju živi više od polovine porodica (51%), u starijim ali dobro očuvanim kućama živi 32%, u stanovima koji su u stambenim zgradama živi njih 8%, dok u propalim kućama živi njih 6%. Gotovo svi posjeduju sve osnovne uslove za život (struju, tekuću vodu, kanalizaciju, kupatilo, toalet i osnovne uređaje poput televizora i mobilnog telefona). Oko 2/3 njih posjeduje računar, a više od polovine i internet konekciju. Automobil ima 72% ispitanika a motocikl 3%.

2/3 porodica ima više od 3 prostorije u kući. Do 60 m² sambenog prostora na raspolaganju ima njih 34%, od 61 do 90 m² ima njih 37%, dok njih 29% ima kuće sa preko 90m². U 58% slučajeva djeca za svoj boravak imaju odvojenu prostoriju od starijih članova domaćinstva

Bez prihoda je tokom oktobra 2014. bilo 8% porodica, dok je više od polovine njih (54%) imalo ukupne prihode manje od 350 eura. Više od pola domaćinstava (58%) ima samo jednog člana sa redovnim mjesečnim primanjima, dok njih 16% nema nikoga ko ima redovna primanja. Dva člana porodice redovno prihoduju u 20% slučajeva. Socijalnu pomoć odnosno matrijalno obezbjeđenje porodice prima 27% porodica čija djeca ne idu u vrtić.

Više od polovine pripadnika ciljane populacije (55%) smatra da su im prihodi značajno manji od prosjeka u Crnoj Gori, a 23% smatra da su im prihodi nešto ispod republičkog prosjeka. 29% smatra da nisu u mogućnosti da plate za sve potrebe svog djeteta. Nešto manje od polovine roditelja (46%) smatra da je u mogućnosti da plati dok 27% ne može da da procjenu da li uspijevaju ili ne.

20

NAČIN ČUVANJA DJECE

21

Više od 1/3 roditelja moralo je da ostavi dijete jednom ili više puta samo duže od pola sata u toku prošle nedjelje. Rjeđe se događa da se djeca ostavljaju sa braćom/sestrama mlađim od 10 godina.

22

Nekada odrasli ukućani moraju da odu van kuće tokom dana (na primjer: u kupovinu, po drva,... ili iz drugih razloga) i ostave malu djecu.


61

9

9

4

1

9

2

6

0

1

2

3

4

5

6

7

89

3

2

1

0

1

0

5

0

1

2

3

4

5

6

7

Koliko dana ste tokom protekle nedjelje morali -Da ostavite dijete samo duže od pola sata?

Koliko dana ste tokom protekle nedjelje morali -Da ostavite dijete da ga čuva drugo dijete iz

domaćinstva mlađe od 10 godina duže od pola sata?

Osobe koje se navode kao najčešća ispomoć u ovakvim situacijama su na prvom mjestu bake, pa supružnik

23

Kada morate da odete van kuće tokom dana na duže od sat vremena da li imate kome da ostavite svoje dijete na čuvanje?


38

31

9

8

3

3

9

Da, svekrvi, baki

Da, suprugu/supruzi

Da, drugim članovima porodice

Da, starijoj djeci – braća, sestre stariji od 10 godina

Komšnici, prijateljici, ili osobikoja je plaćena koja čuva djete

Da, starijoj djeci – braća, sestre mlađoj od 10 godina

Ne/ obično ne

Gotovo niko od roditelja čija djeca ne idu u vrtić ne plaća neku drugu osobu da čuva dijete, a u 1/3 slučajeva ga čuva član porodice.


1

35

64

Da

Ne, djecu čuva neko odčlanova porodice (svekrva,itd)

Ne, nema potrebe začuvanjem djece,majka/roditelji provodivreme sa njim

Da li plaćate nekoj osobi za čuvanje Vašeg djeteta/djece?

Ako neko čuva djecu, najčešće to čini 5 ili više časova dnevno i za to vrijeme se dijete uglavnom igra sa igračkama, gleda crtane filmove, pjeva pjesmice i crta.

25

9

17

9

35

30

Manje odjednog sata

1-3 sata

3-5 sata

Više od 5 sati

Niko osimmajke ne čuvadijete

Koliko ta osoba provodi vremena sa djetetomdnevno?


65

64

53

51

33

29

22

15

2

15

Igra se sa igračkama

Gleda TV/crtane filmove

Pjeva pjesmice

Crta, boji...

Uči slova

Uči da čita i piše

Igra igrice (tablet, računar,telefon...)

Ništa, dijete se samo zanima sačime hoće, bitno je da starija…

Drugo

Niko osim majke ne čuva dijete

Šta dijete radi sa ovom osobom?

Višestruki odgovori

Majke izjavljuju da sa svojom djecom aktivno provode više od 5 sati dnevno i za to vrieme se dijete gotovo uvijek igra sa igračkama, gleda crtane filmove, crta i pjeva pjesmice


33193

Manje odjednog sata

1-3 sata

3-5 sati

Više od 5 sati

Koliko vremena majka aktivno provodi uinterakciji sa djetetom tokom jednog dana?

Šta radi sa majkom?

94

92

88

86

61

50

43

3

2

Igra se sa igračkama

Gleda TV/crtanefilmove

Crta, boji...

Pjeva pjesmice

Uči slova

Uči da čita i piše

Igra igrice (tablet,računar, telefon...)

Drugo

Ništa, dijete se samozanima sa čime…


Lutke i lopte posjeduje najveći broj djece, dok ih najmanje ima plastelin/glinu i knjige u kojima su naučne teme prilagođene djeci

27

53

24

20

20

17

9

3

29

38

42

46

37

14

73

16

33

28

31

38

49

23

3

5

10

4

9

29

2

Dječije knjige – naučne teme obrađene za djecu

Slikovnice sa pojmovima o svijetu (npr životinje, priroda…)

Igračke za razvoj određenih funkcija – uklapanje oblika npr.

Bojanke

Dječje knjige – bajke, priče…

Lutke – plastične, plišane, simulacija kuhinje, ordinacije…

Lopte

Nijedan 1-3 4-10 Preko 10


Možete li mi reći koliko sledećih stvari imate u domaćinstvu za dijete od 3-5 godina?

Glinu/plastelin nema 61% djece, a 1 ili dva komada ima njih 36%

U prosjeku, u domaćnstvima je najveći broj lutaka i igračaka za igranje uloga, poput kuhinje, doktorskog kompleta. Najmanji je broj knjiga u kojima su naučne teme adaptirane za djecu, ali i lopti koje posjeduje skoro svako domaćinstvo ali ne u velikom broju

28

Možete li mi reći koliko sledećih stvari imate u domaćinstvu za dijete od 3-5 godina?


10.9

5.6

5.1

3.8

3.7

2.8

1.9

Lutke – plastične, plišane, simulacija kuhinje, ordinacije…

Igračke za razvoj određenih funkcija – uklapanje oblika npr.

Dječije knjige – bajke, priče…

Slikovnice sa pojmovima o svijetu (npr životinje, priroda…)

Bojanke

Lopte

Dječje knjige – naučne teme obrađene za djecu

PROSEČNE VREDNOSTI

NAČIN ČUVANJA DJECE

29

Više od 1/3 roditelja moralo je da ostavi dijete jednom ili više puta samo duže od pola sata u toku prošle nedjelje. Svakodnevno ostavlja dijete samo kod kuće 6% roditelja i to su značajno češće od prosjeka oni roditelji koji žive u ruralnim sredinama i oni u čijim naseljima nema vrtića.

Djecu ni jednom nije ostavljalo pod nadzorom siblinga koji ima manje od 10 godina čak 89% roditelja, dok ih svaki dan na ovaj način ostavlja njih 5% i to su značajno češće od prosjeka oni koji navode objektivne prepreke kao razlog zbog koga im dijete nije upisano u vrtić. Kada moraju da ostave dijete kod kuće, obično ga ostavljaju pod nadzorom supružnika (31%) ili bake (38%).

Gotovo niko od roditelja čija djeca ne idu u vrtić (99%) ne plaća neku drugu osobu da čuva dijete, u 35% slučajeva to čini neki član porodice. Ako neko čuva djecu, u 35% slučajeva to čini 5 ili više časova dnevno. Dijete, dok je sa tom osobom uglavnom provodi vrijeme tako što se igra sa igračkama (65%), gleda crtane filmove (64%), pjeva pjesmice (53%) i crta (51%). Dijete značajno češće igra video igrice kod onih sa najvišim prihodima.

Gotovo sve majke (93%) izjavljuju da sa svojom djecom aktivno provode više od 5 sati dnevno i za to vrijeme se dijete gotovo uvijek igra sa igračkama (94%), gleda crtane filmove (92%), crta (88%) i pjeva pjesmice (86%). Kod onih koji dijete ne šalju u vrtić iz ličnih razloga značajno češće dijete igra video igrice provodeći vrijeme sa majkom.

Lutke i lopte posjeduje najveći broj djece dok ih najmanje ima plastelin/glinu i knjige u kojima su naučne teme prilagođene djeci. Slična je slika predmeta sa kojima se djeca od 3 do 5 godina igraju i kad pogledamo prosječan broj ovih predmeta u domaćinstvu, s time što, iako gotovo svi posjeduju lopte, nemaju ih u velikom broju.

ZNANJE O DJEČIJEM RAZVOJU I

RODITELJSKE PRAKSE UNAPREĐIVANJA

RAZVOJA

30

Roditelji djece koja ne idu u vrtić procjenjuju da se njihova djeca dobro razvijaju prije svega na osnovu parametara fizičkog razvoja

31

Kako znate da se dijete ovog uzrasta dobro razvija - i fizički i mentalno?

Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija

95

81

78

76

75

70

70

68

62

61

52

Raste – dobija na visini i težini

Dijete lijepo jede

Dijete je fizički spretno (zna da šutne loptu, dobacuje seloptom...)

Dijete se druži i igra sa drugom djecom

Dijete je radoznalo i prati šta se dešava u okolini

Dijete je u stanju da se izjasni o svojim potrebama

Dijete uči i usvaja nove stvari (boje, brojeve, slova, reči...)

Dijete je uvijek veselo i srećno sa drugim ljudima

Dijete se ne razbolijeva često

Dijete je mirno i poslušno

Dijete ne plače, ne kuka mnogo

Najveći broj roditelja je informacije o dječijem razvoju dobilo od medicinskih radnika, a zatim od starijih žena u porodici

32

Gdje se informišete o dječijem razvoju, odnosno, kada bi dijete trebalo da počne nešto da radi, na primjer: kada bi trebalo da samostalno sjedi, progovori, prohoda...?


67

49

33

24

7

8

Pedijatar, babica, patronažna sestra…

Stariji članovi domaćinstva – majka, svekrva…

Prijatelji, komšije, poznanici koji imaju djecu

Televizija (npr emisije ‘Vreme je za bebe’) i radio

Brošure iz porodilišta/od pedijatra, stručna litetatura

Drugo

... A savjetodavci koji nisu aktivni medicinski radnici su najčešće bile osobe koje su po zanimanju domaćice

33

Šta su te osobe po zanimanju?

Višestruki odgovori; Baza: oni koji su saznali o dječijem razvoju o godinama kad bi dijete trebalo da počne nešto da radi od starijih članova domaćinstva ili od prijatelja, poznanika koji imaju djecu (57% ciljne populacije)

63

36

22

20

12

12

10

5

4

4

3

3

3

2

2

3

Domaćica

Doktor

Nastavnik

Obučen radnik ( prodavac , medicinska sestra itd )

Intelektualac (inženjer, ekonomista, pravnik itd)

Radnik

Penzioner

Poljoprivrednik

Majstor, zanatlija, vlasnik prodavnice

Administrativni radnik, menadžer

Roditelji sa iskustvom

Psiholog/pedagog

Učenik srednje škole/ student

Vojska/policija

Drugo

Ne znam

Roditelji smatraju da se jednaka pažnja treba posvetiti djeci oba pola. 2/3 je protiv fizičkog kažnjavanja djece. Ipak 1/3 roditelja koja bi fizički kaznila dijete i od njih ¼ smatra da dječake treba više fizički kažnjavati.


1

3

95

1

Dječaci

Djevojčice

Oboje

Niko

8

2568

Dječaci

Djevojčice

Oboje

Niko

Kome roditelji treba da posvete više pažnje? Ko treba više da se fizički kažnjava (da se ćušne, klepi)?

Većina roditelja je protiv fizičkog kažnjavanja djece

1

2

96

1

Dječaci

Djevojčice

Oboje

Niko

... Roditelji smatraju da djeca oba pola imaju jednake koristi od predškolskih aktivnosti i od pohađanja škole.


1

3

96

1

Dječaci

Djevojčice

Oboje

Niko

Ko ima više koristi od toga da prije škole učestvujeu grupnim aktivnostima gdje se uče razne stvari? Ko ima više koristi od pohađanja škole?

Većina roditelja se slaže da je djeci za pravilan razvoj potrebno što više podsticaja iz sredine i što više podrške odraslih. Ipak, nije zanemarljiv procenat roditelja koji smatraju da djeca treba da počnu da uče tek kad krenu u školu, čak ¼ dijeli ovo mišljenje.


75

26Djeca u ovom uzrastu se brzo razvijaju i uče izbog toga su im je potrebno što više podsticajaiz sredine i podrške odraslih

Djeca se u ovom periodu prirodno razvijaju irastu, ne treba ih opterećivati učenjem i novimsadržajima, učiće kada budu krenuli u školu

“...Treba što više sa njim da se priča, da se radi…”MAJKA, ruralna sredina bez vrtića

37

“Roditelji su malo upućeni u dječiji razvoj. Mi sa mlađom grupom, vidjeli smo da djeca nisu upućena umnogo šta. Pažnju nemaju, nemaju navike lične higijene - to su djeca od 3 godine. Nemaju strpljenja ni

za šta, kao da su nervozni. “VASPITAČICA, ruralna opština

Ovakve stavove potvrđuju i ilustruju podaci dobijeni putem individualnihdubinskih intervjua sa roditeljima i vapitačima

„Vidim da je dobro sposoban, nije nespretan da pada, vidim da umije. Čim je prohodao, znao je da se čuva da ne udari glavom. Vidim kako

dobro pamti, kako obraća pažnju na neke stvari. To možeda se zaključi po djetetu. Kod nas nema tuče,

pričom zna da mu se sve dokaže. Sve kroz priču...“MAJKA, ruralna sredina sa vrtićem

“ [Savjetovali su] Majka,svekrva… Govorili da ne smijeda sjedi od 5 mjeseci, da se ne stavlja u dubak od 6 mjeseci..”

NEZAPOSLENA MAJKA, ruralna sredina sa vrtićem

“Najčesce pitam svekrvu, pitam majku mada i oni imaju nekanačela od ranije. Imam i 2 sestre starije koje imaju djecu,

drugarice mi imaju stariju djecu.”NEZAPOSLENA MAJKA, ruralna sredina sa vrtićem

UNAPRJEĐENJE DJEČIJEG RAZVOJA

38

Najčešće navođeni parametri na osnovu kojih roditelji djece koja ne idu u vrtić procjenjuju da im se djeca dobro razvijaju su oni koji ukazuju na fizički razvoj, a zatim, po učestalosti, slijede parametri koji ukazuju na socijalni razvoj.

2/3 roditelja (67%) navodi medicinske radnike (ljekare, medicinske sestre…) kao izvore informacija o dječijem razvoju. Za njima kao najčešći izvor informacija slijede stariji, mahom ženski članovi domaćinstva. Ako isključimo medicinske radnike, medije i stručnu literaturu kao sredstva informisanja, dolazimo do saznanja da su osobe koje najčešće daju savjete o razvoju djece po zanimanju domaćice. U porodicama u kojima su majke zaposlene kao i urbanim porodicama se stručna literatura i brošure značajno češće od prosjeka koriste kao izvori informacija o razvoju djece.

Gotovo svi roditelji smatraju da oba djeteta zaslužuju podjednaku roditeljsku pažnju. 2/3 je protiv fizičkog kažnjavanja djece. Ipak 1/3 roditelja koja bi fizički kaznila dijete i od njih ¼ smatra da dječake treba više fizički kažnjavati. Gotovo svi se, takođe, slažu da od vrtića i škole jednaku korist imaju djeca oba pola. Većina njih (68%) smatra da djecu ne treba kažnjavati, dok 25% smatra da ih treba podjednako kažnjavati. Oni koji smatraju da dječake treba u većoj mjeri kažnjavati (8%) značajno češće od prosjeka imaju najniža primanja po članu domaćinstva, kao I oni koji kao razlog za neslanje djece u vrtić navode fizičke barijere.

Velika većina roditelja djece koja ne idu u vrtić (75%) se slaže da je dječiji razvoj nužno podsticati u sredini u kojoj djeca odrastaju i da nije dovoljno samo pustiti da razvoj ide svojim tokom. Ipak, nije neznačajan procenat roditelja koji smatraju da djeca treba da počnu da uče tek kad krenu u školu, čak 1/4.

ZNANJE O VRTIĆIMA

39

Većini porodica su najbliži državni vrtići. 19% ipak navodi da nema u blizini vrtić koji bi dijete moglo da pohađa.

40

Koji su vam vrtići u blizini dovoljnoj da bi Vaše dijete moglo da ga pohađa?


80

7

2

1

19

Državno obdanište

Privatno obdanište

Obdaniste pod pokroviteljstvom neke nevladineorganizacije

Vjersko obdanište

Nemamo vrtić u blizini

U 51% slučajeva se najbliži državni vrtić nalazi u istom

mjestu u kome porodica živi

Vrtić je teritorijalno pristupačan za otprilike polovinu porodica – 56% roditelja navodi da im je potrebno do 15 minuta da stignu do njega


34

28

23

15

Do 1 km

1.1 - 4km 4.1-10kmPreko10 km

Koliko je, otprilike, u kilometrima, udaljentaj najbliži vrtić od Vas?

19

37

35

10

Do 5min. 6-15min. 16-45min.Preko45 min.

Koliko vremena bi Vam bilo potrebno da odvedete dijete u taj vrtić? - Minuta

Za porodice koje žive u selima bez vrtića, najčešće je jedini način da se dođe do vrtića privatnim automobilom. Lokalni transport navodi se u svega 22% slučajeva.

42

Koji su načini prevoza dostupni djeci u Vašem mjestu da dođu do tog vrtića (odnosno, Vama da odvedete dijete)?

Višestruki odgovori; Baza: Porodice koje žive u naseljima bez vrtića

84

17

22

4

1

3

Privatnim automobilom

Pješke

Lokalnim prevozom

Motorom ili mopodeom

Organizovan prevoz doobdaništa

Drugo

Više od pola roditelja ne zna da li ima slobodnih mjesta u obližnjem vrtiću, dok 1/3 zna da ima slobodnih mjesta. Većina roditelja ima informaciju o tome koliko vremena tokom dana djeca provode u najbližem vrtiću


35

9

57

Ima mjesta

Ne, nema mjesta

NZ

18

11

41

30

3-4h, (od 8-12h prijepodne), djeca nespavaju u vrtiću

6-8h, djeca spavajupopodne u vrtiću

Postoje objemogućnosti u tomvrtiću

NZ

Da li u tom vrtiću ima mjesta ili su kapaciteti popunjeni?

Koliko dugo dnevno djeca ostaju u tom vrtiću?

Roditelji djece koja ne idu u vrtić ipak smatraju da je uloga vrtića u razvojudjece veoma bitna

44

Po vašem mišljenju - koliko je vrtić važan za razvoj djeteta?


62

24

12

2

1

Veoma je važan

Donekle je važan

Niti je važan nitinevažan

Donekle nije važan

Uopšte nije važan

72% roditelja čije dijete nije upisano u vrtić smatra da ono treba da završi

fakultet, a njih 13% da treba da završi magistraturu i doktorat

78% roditelja važnost predškolskih ustanova se prije svega vidi u podsticanju ranog razvoja i učenju vještina koje dijete ne bi naučilo kod kuće. Ipak 22% roditelja smatra da je primarna uloga vrtića da pričuvaju djecu i pruže pomoć zaposlenim roditeljima.


22

78

Prvenstvena uloga vrtića je daomogući zaposlenim roditeljimačuvanje djece dok roditelji rade.

Prvenstvena uloga vrtića je dapodstiču rani razvoj djeteta, dadijete u njima nauči vještinepotrebne za dati uzrast koje nebi razvilo kod kuće.

67% roditelja smatra da predškolske ustanove imaju program po kome se tačno zna šta djeca treba da nauče u

vrtiću

Od vrtića očekuju da djecu pre svega nauči socijalnim vještinama i samostalnosti (u obavljanju higijene, odijevanju…)

46

Šta sve djeca treba da nauče u vrtiću?


80

69

59

56

54

53

53

50

50

47

45

42

41

40

39

36

33

8

0

Da se uklopi u grupu vršnjaka, da se druži

Da uči pjesmice

Lijepo ponašanje – da ljubazno traži nešto, kaže „hvala“, „molim“, …

Da nauči neke pojmove – npr. boje, broj, godišnja doba,...itd.

Da bude samostalno – da zna da se obuče, spremi za spavanje, da …

Da bude samostalno – da se razdvoji, tj ne bude previše vezano za …

Da nauči slova i brojeve

Disciplinu – da nauči da završava zadatke koje mu zadaje …

Higijenu – kada dijete mora da pere zube, ruke (prije i poslije jela …

Da uvećava broj riječi koje zna

Da bude sigurno u sebe – da stekne samopouzdanje

Da ne bude sebično, da dijeli stvari sa drugom djecom

Da nauči da piše i čita

Da ne bude razmaženo i izbirljivo (npr. da jede ono što ima za…

Da razvija finu motoriku – preciznost u bojenju, crtanju figura, …

Konstantnost – da se zna kada dijete doručkuje, kada se igra, …

Da razvija grubu motoriku – čvrsto stoji, šutira loptu, trči, kolut …

Dijete u vrtiću treba samo da se druži, još uvek je malo za bilo…

NZ

15

23

19

16

27

Veoma mnogo saminformisan/a

Donekle sam informisan/a

Niti sam informisan/a nitinisam

Donekle sam informisan/a

Veoma malo sam informisan/a

Samo 1/3 roditelja čija djeca ne idu u vrtiće smatra da je informisano o radu predškolskih ustanova

47

U kojoj mjeri smatrate da ste informisani o radu predškolskih ustanova, tj. o tome šta djeca rade u vrtićima?


…A te informacije najčešće dobijaju od prijatelja, rodbine i poznanika čija djeca pohađaju vrtić

48

92

46

42

42

33

30

14

8

54

58

58

67

70

86

Kroz priče od prijatelja, rođaka, poznanika

Preko medija (TV, novine, radio, Internet)

Otišao/la sam u najbliži vrtić da se raspitam o upisu svoje

djece

Kroz priče iz škole, od učitelja i nastavnika

Iskustvo sa sopstvenim djetetom koje je išlo u vrtić

U lokalnim domovima zdravlja i bolnicama

Sam roditelj djeteta (jedan ili oba) je išao u vrtić

Da

Ne

Baza: oni koji dobijaju informacije o vrtićima iz nekoliko izvora (70% ciljne populacije)

Kako se sve informišete o vrtićima?

70% roditelja se o radu vrtića informiše iz više izvora

49

Ovakve stavove potvrđuju i ilustruju podaci dobijeni putem individualnih dubinskih intervjua sa roditeljima i vaspitačima

„Razmišljam posle Nove godine da je pošaljem u vrtić. Treba dijete da se druži sa drugarima i da se stvara neki imunitet.

Dijete je drugačije kad ide u vrtić. Stiče neku naviku.Ako dijete odjednom pošaljete u skolu problem je”

MAJKA, mjesto sa vrtićem

„Pa ja mislim da se djeca iz vrtića razlikuju... Mislim da suviše pripremljeni i psihički. Taj kolektivni život i navike,mislim da će im početak škole lakše pasti.“

NEZAPOSLENA MAJKA, mjesto bez vrtića

„Mislim da je vrtić prava stvar za dijeteu tom uzrastu. Čisto eto, oko tog razvoja djeteta,

psihičkog razvoja i tih priprema i učenja.“NEZAPOSLENA MAJKA, mjesto sa vrtićem

“Djeca iz vrtića su slobodnija, po ponašanju, ne stide se drugih. Bilo šta da imaju potrebu, traže. Djeca koja idu upućena su u mnogo šta. Mi tamo radimo sve i za obrazovni rad. Upoznamo djecu sa godišnjim dobima, sa domaćim, šumskim životinjama. U matematičkim stvarima govorimo o

brojevima, učimo ih da se orjentišu u prostoru. Ko je boravio u vrtiću lakše mu je u prvom razredu.“ VASPITAČICA, ruralna sredina

“Za predškolsko znam od te male od kumice,uče pjesmice. Crtaju, prave neke voćkice,

vezano za jesen nešto. Mislim da im za taj uzrast to treba.”

NEZAPOSLENA MAJKA, mjesto sa vrtićem

ZNANJE O VRTIĆIMA

50

Najvećem broju porodica su najdostupniji državni vrtići (80%) i oni se u više od polovine slučajeva nalaze u mjestu stanovanja tih porodica. 19% porodica nema vrtić u svom okruženju i to su značajno češće od prosjeka oni koji su najnižih primanja, oni koji žive u ruralnim područjima, oni koji se izjašnjavaju kao Muslimani kao i oni koji kao razlog za neupisivanje djece u vrtić navode objektivne prepreke.

Vrtić je teritorijalno pristupačan za otprilike polovinu porodica – 56% roditelja navodi da im je potrebno do 15 minuta da stignu do njega. Očekivano, onima koji žive u ruralnim područjima je vrtić udaljen značajno češće od prosjeka više od 4 km.

Za porodice koje žive u selima bez vrtića, najčešće je jedini način da se dođe do vrtića privatnim automobilom. Lokalni transport navodi se u svega 22% slučajeva.

Više od pola roditelja čija djeca ne pohađaju vrtić nema informaciju o tome da li ima slobodnih mjesta u obližnjem vrtiću. Sa druge strane, većina ima informacije o tome koliko vremena u prosjeku djeca provode u vrtiću tokom dana. Oni koji ove informacije nemaju su češće od prosjeka oni koji imaju najniže prihode, koji žive u ruralnim područjima i koji navode finansijske razloge kao relevantne za to što djecu nisu upisali u vrtić.

Roditelji djece koja ne pohađaju vrtić u najvećem broju slučajeva (72%) smatra da ta djeca treba da završe fakultet, a njih 13% da treba da završi magistraturu i doktorat. Oni koji ističu finansijske barijere kao razlog tome što im dijete nije upisalo vrtić značajno češće navode srednju školu kao stepen obrazovanja koji smatraju da njihovo dijete treba da postigne.

ZNANJE O VRTIĆIMA

51

Bez obzira na to što im djeca ne idu u vrtić, velika većina roditelja smatra da je ova institucija bitna za razvoj djece (86%), a čak 62% smatra da je od izuzetnog značaja.

78% roditelja važnost predškolskih ustanova prije svega vidi u podsticanju ranog razvoja i učenju vještina koje dijete ne bi naučilo kod kuće. Ipak 22% roditelja smatra da je primarna uloga vrtića da pričuvaju djecu i pruže pomoć zaposlenim roditeljima.

Među onima koji smatraju da vrtići primarno služe tome da čuvaju djecu zaposlenim roditeljima ima značajno više od prosjeka onih koji ne bi bili spremni da upišu dijete u besplatni tročasovni predškolski program.

O povjerenju u stručnost ovakvih institucija govori i činjenica da 2/3 roditelja smatra da predškolske ustanove imaju program po kome se tačno zna šta djeca treba da nauče u vrtiću

Oni od vrtića očekuju da djecu prije svega nauči socijalnim veštinama i osamostaljivanju

38% roditelja čija djeca ne idu u vrtiće smatra da je informisano o radu predškolskih ustanova i to su češće od prosjeka oni koji žive u gradovima, one porodice gdje su majke zaposlene, oni sa najvišim primanjima po članu domaćinstva, oni koji su i sami pohađali vrtić u djetinjstvu, kao i oni koji djecu ne upisuju u vrtić iz ličnih razloga. 43% smatra da nije informisano.

Informacije o radu predškolskih ustanova roditelji dobijaju iz različitih izvora ali su to najčešće prijatelji, rodbina i poznanici čija djeca pohađaju vrtić.

STAVOVI PREMA VRTIĆIMA

52

Velika većina roditelja (80%) uglavnom smatraju da je djeci bolje da idu u vrtić iako kod kuće postoji osoba koja može da ih čuva

53

Šta Vi mislite – uopšteno, ukoliko ima ko da čuva dijete kod kuće, da li je za djete bolje da ide u vrtić ili ne?


80

13

8

Da, bolje je da ide u vrtić usvakom slučaju

Ne, bolje je da ne ide u vrtić akoima ko da ga čuva

NZ

A glavni razlozi za ovakav stav su vezani za bolju pripremljenost djece za osnovnu školu, socijalizujuću ulogu vrtića, učenje pristojnom ponašanju kao i za to što djeca u ovakvim institucijama uče da se osamostaljuju

54

Šta mislite, zašto bi dijete trebalo da ide u vrtić?


60

59

56

54

51

50

47

45

44

41

Da bi bilo spremnije za polazak u školu

Da se socijalizuje: da bi naučilo da se ponaša u grupi vršnjaka,da se druži

Da nauči lijepo ponašanje – da ljubazno traži nešto, kaže „hvala“, „molim“, itd.

Da se osamostali – da zna da se obuče, spremi za spavanje, da samo sredi kutak za igranje za sobom, itd.

Da bi se podsticao razvoj: da uči pjesmice, igre...

Da bi se podsticao razvoj: da uči neke pojmove – npr. boje, šta je broj, godišnja doba,...

Da usvoji disciplinu – da nauči da istraje i završava zadatke koje mu zadaje vaspitač/ica

Da stekne samopouzdanje kroz odnos sa vršnjacima i starijima(npr. nastupi u vrtiću pred roditeljima)

Da stekne poželjne osobine:npr. da dijeli stvari sa drugomdjecom, bude osjetljiv na tuđe potrebe, da razumije zabranu,…

Da stekne higijenske navike: kada dijete mora da skine obuću,pere zube, ruke (npr: prije i poslije jela, odlazak u toalet),..

Osnovni razlog za nepohađanje vrtića jeste teritorijalna udaljenost bez adekvatnog prevoza (55% roditelja). Sledeći razlog jeste subjektivne prirode, stav da je djetetu bolje kod kuće što smatra 28% roditelja. 26% roditelja smatra da se dijete često razbolijeva u vrtiću.

55

Šta mislite, zašto bi dijete trebalo da ostane kod kuće (da ne ide u vrtić)?


55

28

26

13

13

11

9

9

9

6

6

6

Ukoliko je vrtić jako udaljen i bez mogućnosti da se obezbijediprevoz i/ili nema ko da vodi dijete

Nema razloga za plaćanjem vrtića ako bilo ko od ukućanamože da čuva dijete

Dijete u vrtiću se često razbolijeva, na kraju je više bolesnonego zdravo

U vrtiću ima razne djece – dijete može da se ne uklopi, usvoji ružne navike ili riječi ili bude maltretirano

Za majku (ili druge članove porodice) je teško da ne budu uzmalo dijete

Majka ili otac. baka, deka i drugi članovi porodice koji voledijete će uvijek bolje paziti na dijete nego jedna vaspitačica…

Dijete 3-5 godina je malo za bilo kakvo učenje, ne treba gaopterećivati učenjem

Dijete je spremno za grupu vršnjaka tek kasnije – od 4te ili 5te godine, ne prije

Ne treba tjerati dijete da ustaje rano ujutru svaki dan

Dijete u vrtiću neće naučiti ništa što ne bi naučilo/dobilo kodkuće

Drugo

NZ

2

6

47

29

11

7

Od prve godine

Od druge godine

Od treće godine

Od četvrte godine

Od pete godine

Od polaska u prvi razred

Gotovo polovina roditelja smatra da je najbolje za dijete da ono bude sa svojom grupom vršnjaka od svoje treće godine. Svega 7% smatra da treba d abude sa grupom vršnjaka tek kad krene u školu.

56

Šta Vi mislite – od koje godine je za dijete dobro da bude sa svojom grupom vršnjaka?


Većina roditelja smatra da je za razvoj dječijih socijalnih vještina, osnovnih pojmova, pripremu za buduće školovanje, pa čak i fizički imunitet bolje da dijete pohađa vrtić

57

75

61

78

21

72

38

25

39

22

79

28

63

Djeca koja su išla u vrtić se bolje snalaze u grupi vršnjaka od one koja nisu išla u vrtić.

Djeca koja su išla u vrtić se ništa bolje ne snalaze u grupi vršnjaka od one koja nisu išla u vrtić.

Djeca koja nisu išla u vrtić imaju manje znanja (riječi, pjesmica, igara...) od djece koja su išla u vrtić.

Djeca koja su išla u vrtić nemaju više znanja (riječi, pjesmica, igara) od djece koja su nisu išla u

vrtić.

Djeca koja su išla u vrtić su spremnija za školu od djece koja nisu išla u vrtić.

Djeca koja su išla u vrtić nisu ništa spremnija za školu od djece koja nisu išla u vrtić.

Za dijete od 3 do 5 godina je bolje da bude sa majkom ili drugim članovima porodice.

Za dijete od 3 do 5 godina je bolje da provodi dio dana u kolektivu sa drugim vršnjacima.

Za podsticaj dječijeg razvoja je dobro da se njime bave, pored porodice i osobe koje su za to stručne, tj. vaspitačice.

Normalnom djetetu nisu potrebni nikakvi stručnjaci - vaspitačice, sve može da dobije u porodici.

Dijete u vrtiću može da dobije razne zarazne bolesti zbog kojih je dijete stalno bolešljivo i slabijeg imuniteta.Iako dijete može da dobije neku zaraznu bolest od druge djece to nije opasna stvar i dijete će kasnije biti otpornije i zdravije.


Postoji generalno povjerenje roditelja u instituciju vrtića i u stručnost osoblja koje u njima radi, kao i vjerovanje da je za djecu dobro da provode vrijeme sa svojim vršnjacima bez obzira na mogućnost drugih osoba da čuvaju dijete. Ipak izražen je stav da je djetetu od 3 do 5 godina bolje sa majkom ako ona ne radi.


81

80

78

59

48

44

30

14

9

9

9

6

2

4

4

16

23

33

46

45

66

71

71

74

Za dijete od 3 do 5 godina važno je da provodi vrijeme sa svojim vršnjacima.

Vrtići ne služe samo za čuvanje djece već podstiču njegov razvoj.

Dijete u vrtiću stiče disciplinu i navike – ustaljeno vrijeme ustajanja ujutru,

obroka, odlaska u krevet.

Vrtić nudi programe za razvoj djeteta sa stručnim vaspitačima/cama koje dijete

ne bi dobilo kod kuće.

Malo dijete će patiti ukoliko se majka zaposli i ne bude cijeli dan sa njim.

Ukoliko majka ne radi, za dijete od 3 do 5 godina je najbolje da bude kod kuće

uz nju.

Ukoliko u porodici postoje baka ili deka koji mogu da čuvaju dijete nema

potrebe slati ga u vrtić.

Vrtić nije potreban jer izlazak u park ili igranje sa djecom iz komšiluka

predstavlja sasvim dovoljno vremena provedenog sa vršnjacima.

Vaspitačice jesu završile potrebne škole, ali u vrtićima u našem mjestu ne rade

lijepo sa djecom.

U vrtić idu razna djeca i moje dijete može upasti u loše društvo, pokupiti ružne

osobine ili biti maltretirano.

Vrtić nije dovoljno dobar za moje dijete – čistoća i hrana su lošiji.

Vrtić nije dovoljno dobar za moje dijete – vaspitačice ne bi posvetile dovoljno

pažnje djetetu.

Ocene(4+5)

Ocene(1+2)

Od djece se očekuje da prije polaska u školu znaju osnove lijepog ponašanja, kako da se ponašaju u učionici, kako da se predstave i izraze svoje mišljenje, kao i da posjeduju osnovna znanja o svom okruženju i prirodi.

59

Po vašem mišljenju, šta bi od navedenog dijete trebalo da zna pred polazak u školu?


99

98

98

98

89

64

34

1

2

2

2

11

36

66

Osnove lepog ponašanja: pozdravljanje učiteljice, da kaže

’molim’, ’hvala’, ’izvoli’, itd.

Da zna kako da se ponaša u učionici – slušanje drugih,

poštovanje reda

Da ume da se predstavi, da se izrazi svoje mišljenje

Da zna neke osnovne pojmove – boje, oblike, broj…

Da ima neko znanje od svom okruženju i prirodi

Da zna slova

Da zna da čita

Da

Ne


60

Iako svoju djecu ne šalju u vrtić, većina ovih roditelja (80%) smatra da je za djecu bolje da idu u vrtić, iako postoji neko ko može da ih čuva kod kuće. Među onima koji smatraju da je za dijete bolje da u ovakvoj situaciji ostane kod kuće (13%) ima značajno više od prosjeka onih koji navode lične razloge kao osnovu toga što njihovo dijete nije upisano u neku predškolsku ustanovu, kao i onih koji nisu spremni da učestvuju u besplatnom tročasovnom predškolskom programu.

Kao osnovu za preovlađujući stav o tome da djeca teba da pohađaju vrtić vide to što se djeca u njima pripreme za osnovnu školu, što se uče socijalnim vještinama, učenje pristojnom ponašanju i osamostaljivanju od roditeljske njege u većoj mjeri nego kad bi ostali kod kuće.Ovakav stav, kada su u pitanju učenje osnovnih pojmova, osamostaljivanje u higijeni, razvijanje fine motorike, učenje o perspektivi drugih učesnika u interakciji, stimulisanje opšteg razvoja i jačanje imunog sistema imaju značajno češće od prosjeka oni roditelji koji su se raspitivali o uslovima pohađanja vrtića. Oni koji nisu spremni da upišu djecu u besplatne tročasovne predškolske programe, kao i oni koji navode lične razloge za neupisivanje djece u vrtić značajno češće ističu pohađanje vrtića kao opciju isključivo ako djecu nema ko da čuva kod kuće.

Osnovni razlog za nepohađanje vrtića jeste teritorijalna udaljenost bez adekvatnog prevoza (55% roditelja). Sledeći razlog jeste subjektivne prirode, stav da je djetetu bolje kod kuće što smatra 28% roditelja. 26% roditelja smatra da se dijete često razbolijeva u vrtiću. Među onima koji navode uglavnom negativne strane pohađanja vrtića (mogućnost da djeca nauče loše stvari od druge djece, da se lakše razbolijevaju, da djeca ne uče ništa što ne bi već naučila kod kuće, da djeca od 3 do 5 godina mogu vrlo malo novih znanja da usvoje, da nema razloga plaćati vrtić ako već postoji osoba kod kuće koja bi brinula o djetetu...) je značajno više onih koji iz ličnih razloga ne upisuju dijete u vrtić. Oni koji ne bi pristali na besplatni tročasovni predškolski program značajno češće smatraju da nema potrebe plaćati za ovakvu uslugu ukoliko neko može da čuva dijete kod kuće, da članovi porodice mogu da pruže bolju njegu nego vaspitači i da je majkama teško da se odvoje od djece


61

Najveći procenat roditelja (47%) se slaže da je za dijete najbolja godina za upisivanje u vrtić ili provođenje vremena sa grupom vršnjaka treća godina života. Ovakav stav češće od prosjeka imaju oni koji navode objektivne prepreke za to što im dijete nije upisano u vrtić. Svega 7% smatra da treba da bude sa grupom vršnjaka tek kad krene u školu.

Većina roditelja smatra da je za razvoj dječjih socijalnih vještina, osnovnih pojmova,kao i pripremu za buduće školovanje bolje da dijete pohađa vrtić nego da bude kod kuće. Većina roditelja (63%) smatra da će dijete, iako se u vrtiću može zaraziti raznim bolestima, zbog kontakta sa drugom djecom kasnije biti otpornije na bolesti. Sa ovim stavovima se značajno češće od prosjeka ne slažu oni koji navode lične razloge za to što njihovo dijete ne ide u vrtić, kao i oni koji nisu spremni da učestvuju u besplatnom tročasovnom predškolskom programu.

Postoji generalno povjerenje roditelja u instituciju vrtića i u stručnost osoblja koje u njima radi, kao i vjerovanje da je za djecu dobro da provode vrijeme sa svojim vršnjacima bez obzira na mogućnost roditelja da ih čuvaju. Ipak izražen je stav da je djetetu od 3 do 5 godina bolje sa majkom ako ona ne radi. Oni koji ne šalju decu u vrtić iz ličnih razloga češće od drugih navode da nema potrebe slati dijete u vrtić ako neko može o njemu da brine kod kuće, da je igranje sa djecom iz komšiluka dovoljno, da uslovi u vrtiću nisu dovoljno dobri za njihovo dijete (pažnja vaspitača, čistoća,hrana), kao i da tamo mogu usvojiti loša ponašanja od druge djece.

Od djece se očekuje da prije polaska u školu prije svega znaju osnove lijepog ponašanja, kako da se ponašaju u učionici, kako da se predstave i izraze svoje mišljenje, kao i da posjeduju osnovna znanja o svom okruženju i prirodi.

PRAKSE U VEZI SA VRTIĆIMA

62

1

16

2

82

Da, išlo je u jasle

Da išlo je u vrtić

Da, išlo je i u vrtić i ujasle

Ne, nije išlo ni u jasleni u vrtić

Velika većina roditelja čije dijete ne pohađa vrtić nikada nije slala dijete u ovakvu vrstu ustanove, ali je više od pola njih razmatralo tu opciju

63

Da li je Vaše dijete/djeca nekada išlo u jasle ili vrtić?


55% onih roditelja čije dijete nikada nije pohađalo vrtić* je razmatralo upis svog djeteta u

ovakvu ustanovu

*Baza: ako dijete nije išlo u vrtić (83% ciljne populacije)

Kod gotovo polovine onih koji imaju iskustva sa vrtićima je dijete pri upisu imalo 3 godine, a kod ¼ je imalo 4 godine. Oko 2/3 roditelja je svoje dijete ispisalo iz predškolske ustanove posle manje od godinu dana.

64Baza: ako je dijete išlo u jasle ili vrtić (19% ciljne populacije)

4

15

46

25

9

1

123456

30

34

22

14 Do 2 mjeseca

2.1 mjeseca - 1godine

1.1 - 2 godine

Preko 2 godine

Sa koliko godina je krenulo u vrtić/jasle? Koliko dugo je išlo u jasle/vrtić?

54

47 Da

Ne

61

54

23

16

U vrtiću

Kod rođaka, prijatelja, poznanika,komšije

Kod dječijeg ljekara/u ambulanti

U školi/kod učitelja, nastavnika

Informacije o uslovima upisa svog djeteta u vrtić je tražilo više od pola roditelja, a izvor informacija su najčešće bile same predškolske ustanove, a zatim članovi porodice, prijatelji, komšije...

65


Da li ste se raspitivali kod nekoga o uslovimaza upis Vašeg djeteta/djece u vrtić?

Gdje ste se raspitivali o uslovim za upisVašeg djeteta/djece u vrtić?

Višestruki odgovori; Baza: oni koji su se raspitivali o uslovim za upis djeteta/djece uvrtić (54% ciljne populacije)

Odluku o upisu djeteta u jaslice ili vrtić donose roditelji, a velika većina njih nije bila ni savjetovana od strane nekog drugog ni da upiše ni da ne upiše svoje dijete u takvu ustanovu

66

Ko u Vašem domaćinstvu donosi odluke o tome da li će dijete ići u jaslice, vrtić...?


62

59

38

1

Majka

Otac

Zajednička odlukačlanova porodice

Baka, deka

97% roditelja ni od koga nije dobilo savjet da NE UPISUJE dijete u vrtić

77% roditelja ni od koga nije bilo savjetovano da UPIŠE dijete u vrtić, dok je njih 22% takav savjet dobilo

od prijatelja i komšija

Najveći broj roditelja čija djeca ne idu u vrtić navodi da postoji neko kod kuće ko brine o djetetu, a mnogi od njih ne mogu da priušte vrtić ili im je on daleko i ne mogu da obezbijede transport do njega.


5947

46

43

28

27

23

19

14

12

11

5

5

4

4

4

4253

54

57

72

73

77

81

86

88

89

95

96

97

97

97

98

99

99100

1

2

1

Ima ko da brine o djetetu u kući

Ne možemo da platimo troškove koji su vezani za pohađanje vrtića

Najbliži vrtić je jako udaljen

Ne može da se obezbijedi prevoz za dijete do vrtića

Djeca se u vrtiću često razboljevaju, više su bolesna nego zdrava

Nema ko da vodi dijete u vrtić

Dijete je vezano za majku/drugog člana porodice i ne želi u vrtićBilo bi mi jako teško da ne budem uz svoje dijete tokom dana kada je tako

maloDjeca imaju društvo i bez vrtića – u obližnjem parku, kod rođaka, komšija, itd.

Dijete je premalo za vršnjački kolektiv

Dijete neće naučiti važne stvari u vrtiću koje ne bi naučilo kod kućeSamo ako je dijete bilo neko vrijeme u jaslama/vrtiću: Dijete nije uspjelo da

se adaptira, da se navikne na vrtićUsluga u vrtiću je loša, tamo ne brinu dobro o djeci

Radno vrijeme vrtića ne odgovara roditelju

Nema mjesta u vrtiću

Djeca nemaju sadržaje u vrtiću osim jela i spavanja

Jezička barijera, dijete slabo govori crnogorski

Dijete ima smetnje u razvoju

Odbijanje - vrtić nije hteo da upiše dijete uprkos ispunjenim uslovima

Ne znamo gdje da prijavimo dijete za vrtić

Da

Ne

Da li se odnosi na Vaše dijete?

Ipak kada se pogleda samo glavni razlog zbog koga roditelji ne upisuju djecu u vrtić navodi se nedostatak novca. Sledeći po redu je to što kod kuće postoji neko ko brine o djetetu i kao treći najbitniji navodi se velika udaljenost najbližeg vrtića.

68

31

21

16

5

4

7

5

3

1

1

Ne možemo da platimo troškove koji su vezani za pohađanje vrtića

Ima ko da brine o djetetu u kući

Najbliži vrtić je jako udaljen

Ne može da se obezbijedi prevoz za dijete do vrtića

Djeca se u vrtiću često razbolijevaju, više su bolesna nego zdrava

Dijete je vezano za majku/drugog člana porodice i ne želi u vrtić

Nema ko da vodi dijete u vrtić

Samo ako je dijete bilo neko vrijeme u jaslama/vrtiću: Dijete nijeuspjelo da se adaptira, da se navikne na vrtić

Dijete je premalo za vršnjački kolektiv

Nema mjesta u vrtiću

Glavni razlog


Koji su razlozi zašto Vaše dijete/djeca starosti 3 do 5 godina na treba da idu u vrtić? Šta je glavni razlog?

Djecu najčešće ne upisuju u vrtić zbog subjektivnih razloga (smatraju da je premalo za vrtić, da ima ko da brine o njemu i kod kuće, da je usluga u vrtiću loša, da ništa novo tamo ne mogu da nauče...) a zatim slijede objektivne prepreke (udaljenost vrtića, nedostatak prevoza, radno vrijeme...) i finansijski razlozi

69

37

3129

Lični razloziObjektivne preprekeFinansijske barijere


35

1310

3

40

Do 20e

21-30e

31-40e

Preko 40e

Ne bih bio/la spreman/ada plaćam vrtić

Njih 40% nije spremno da izdvoji ni jednu sumu novca za vrtić, dok je njih 48% spremno da izdvoji do 30 eura. Važno je istaći da se roditelji koji nisu spremni da izdvoje ni jednu sumu novca za vrtić upravo oni sa najnižim prihodima, što govori da je finansijska barijera zaista velika.

70

Koliku mjesečnu sumu biste bili spremni da izdvojite za plaćanje vrtića za Vaše dijete?


Ovakve stavove potvrđuju i ilustruju podaci dobijeni putem individualnih dubinskih intervjua sa roditeljima i vapitačima

71

„Nisam zaposlena, imam vremena da ih čuvam, a dok sam bila u random odnosu muž je imao vremena pa ih je čuvao.

Kod nas je 40e da se plati vrtić. Ja mislim da je prava stvar za dijete, ali kad nemate da platite, mnogo je.“


„Ja mislim da je bolje u vrtić da bi se dijetedružilo. Ali i tamo ima različito vaspitane djece.

I tamo može da nauči dosta pogrešnih stvari,a u porodici ne može ako je porodica normalna.”

MAJKA, mjesto nema vrtić

„Nije bitan je li besplatan vrtić. Ali dobro je to da ima prevoz. Da sam ja sigurna kao majka da mi dijete neće čekati prevoz

na ulici. Tako kad bi imao siguran prevoz od kuće –vrtića to bi bilo u redu.“


„Ja sam njega prošle godine slala u vrtić, imao je dvije godine. Ja sam drugačije to zamišljala. Mislila sam kao što su rekli da će da se socijalizuje,

ja to ništa nisam vidjela, možda jer je bio mali. Upale im crtani da gledaju…”



72

Velika većina roditelja čije dijete ne pohađa vrtić (80%) nikada nije slala dijete u vrtić ili jaslice, ali je 55% njih razmatralo tu opciju – to su iznadprosječno često bili oni koji imaju najviše prihode po članu domaćinstva.

Među onima koji su slali svoje dijete u vrtić je iznadprosječno više onih koji žive u urbanim sredinama, mjestima u kojima postoji vrtić, onih u čijim porodicama je majka zaposlena, onih koji imaju prihode po članu domaćinstva iznad 100 eura, kod kojih je neko od roditelja i sam išao u vrtić, kao i kod onih koji navode lične razloge zbog kojih njihovo dijete ne pohađa predškolsku ustanovu. Njihovo dijete je u najvećem broju slučajeva (71%) u tom trenutku imalo 3 ili 4 godine i u vrtiću je u 2/3 slučajeva ostajalo do godinu dana.

Više od polovine roditelja (54%) se raspitivalo o uslovima pohađanja vrtića i to je činilo u samom vrtiću ili tražeći informacije od prijatelja i rođaka. Ove informacije su najčešće tražili oni sa najvišim prihodima po članu domaćinstva, oni koji su i sami išli u vrtić, kao i oni koji navode lične razloge kao osnovu toga što njihovo dijete nije upisano u vrtić. Odluku su zajedno sa ostalim članovima porodice donijeli oni roditelji koji navode objektivne prepreke za neupisivanje djece u vrtić.

Odluku o upisu djeteta u jaslice ili vrtić najčešće donose roditelji. Kada su u pitanju mogući uticaji na proces donošenja ove odluke, gotovo svi (97%) navode da nisu bili savjetovani ni od koga da ne upisuju djecu u vrtić, a veoma veliki broj njih (77%) nije bio savjetovan ni od koga ni da upiše dijete u vrtić (njih 22% je ovakav savjet dobilo od prijatelja i članova porodice).


73

Upitani za razloge zbog kojih dijete ne ide u vrtić, najveći broj roditelja (59%) čija djeca ne idu u vrtić navodi da postoji neko kod kuće ko brine o djetetu. Mnogi od njih (preko 40%) ne mogu da priušte vrtić ili im je on daleko i ne mogu da obezbijede transport do njega. Razlozi za to što svoju djecu ne upisuju u vrtić gotovo uopšte nisu vezani za karakteristike samog vrtića kao što su radno vrijeme i popunjenost kapaciteta ili za to što djeca imaju posebne potrebe, odnosno što roditelji nemaju informacije o najbližim predškolskim ustanovama.

Ipak kada se pogleda samo glavni razlog zbog koga roditelji ne upisuju djecu u vrtić navodi se nedostatak novca (31% roditelja). Sledeći po redu je to što kod kuće postoji neko ko brine o djetetu (21%) i kao treći najbitniji navodi se velika udaljenost najbližeg vrtića (16%).

Finansijske razloge koje roditelji navode ilustruje i činjenica da njih 40% nije spremno da na mjesečnom nivou izdvoji ni jednu sumu novca za vrtić, dok je 48% roditelja spremno da izdvoji do 30 eura. Važno je istaći da se roditelji koji nisu spremni da izdvoje ni jednu sumu novca za vrtić upravo oni sa najnižim prihodima, što govori da je finansijska barijera zaista velika.

SPREMNOST ZA POHAĐANJE

BESPLATNOG 3-SATNOG

PREDŠKOLSKOG PROGRAMA

74

Preko 90% roditelja djece koja ne idu u vrtić su spremna da upišu dijete u besplatni tročasovni predškolski program

75

Trenutno se razmišlja o uvođenju besplatnog tročasovnog predškolskog programa za svudjecu uzrasta 3-5 godina u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori kako bi se djeciomogućilo da borave sa svojim vršnjacima i učestvuju u raznim obrazovnim i razvojnimaktivnostima koje su prilagođene njihovom uzrastu. Zamislite da ovakav program postojiu Vašoj blizini – da li biste bili spremni da date svoje dijete da pohađa ovaj program?


93

8

Da

Ne

81% roditelja misli da nema nikakvih razloga da njihovo dijete ne uđe u ovakav program ili makar ne znaju

koje razloge bi naveli

Kao najveće prednosti ovog programa se navode to što bi bio besplatan, to što bi omogućio da se njihova djeca druže sa ostalom djecom, kao i to što bi omogućio razvoj djece i njihovu pripremu za školu. Velika većina roditelja ne nalazi zamjerke ovakvom programu

76

Šta Vam se čini kao prednost ovakvih interaktivnih servisa?


28

25

18

13

12

6

5

4

4

4

2

1

4

4

6

Zato što je besplatno

Druženje sa djecom

Obrazovanje / razvoj djeteta

Priprema za školu

Bilo bi dobro za dijete / dobra ideja, programa

Vrtić su u blizini

Dijete postaje nezavisno

Vrijeme provedeno tamo

Organizovan prevoz

Uzgoj, ponašanje, navike

Prilika da sva djeca idu u obdanište

Bezbjednost / briga o djeci

Drugo

Nema prednosti

NZ

Većina roditelja ne nalazi mane ovakvom projektu ili ne zna koje bi mogle da budu njegove mane

77

A šta bi bila mana ovakvih servisa?


6

2

2

1

1

1

1

1

0

0

0

0

74

13

Kratki boravak

Program je nepoznat / ono što nudi

Uslovi (higijena, hrana)

To je gužva / mali prostor

To zavisi od blizine

Preopširan program za malu djecu

Način komunikacije / vrijeme da nastavnik posvećuje …

Da li će biti organizovan prevoz

Bez obzira da li ima dovoljno kapaciteta i sredstava za…

Ako će to stvarno biti besplatno

Nepovjerenje / Ja ne vidim poentu

Drugo

Nema nedostataka

NZ

333232

6

Pre podne, od 9hdo 12h

Međusmjena, od12h do 15h

Popodne, od 16hdo 19h

Nijedna smjenami ne bi

odgovarala

Sve smjene bi odgovarale gotovo podjednakom broju roditelja. Gotovo 2/3 roditelja bi mogli da pošalju dijete u popodnevnu smenu.


Koje smjene bi vam odgovarale: prije podne od 9 do 12h,međusmjena od 12h do 15h ili popodnevna od 16h do 19h?

63% roditelja* bi bilo u mogućnosti da pošalje

dijete u ovakav program ukoliko bi se on održavao

popodne, nakon 16 časova

Višestruki odgovori:

*Jedan odgovor

SPREMNOST ZA POHAĐANJE BESPLATNOG 3-SATNOG PREDŠKOLSKOG PROGRAMA

79

Roditelji djece koja ne idu u vrtić su spremni da upišu dijete u besplatni tročasovni predškolski program (93%).

Kao najveće prednosti ovog programa se navode to što bi bio besplatan (28%), to što bi omogućio da se njihova djeca druže sa ostalom djecom (25%), kao i to što bi omogućio razvoj djece (18%) i njihovu pripremu za školu (13%).

Velika većina roditelja ne nalazi zamjerke ovakvom programu (81%)

Sve smjene bi odgovarale gotovo podjednakom broju roditelja. Jutarnja smjena bi češće od prosjeka odgovarala onima koji žive u ruralnim područjima i onima u čijem naselju nema vrtića.

Gotovo 2/3 roditelja (63%) bi mogli da pošalju dijete u popodnevnu smjenu od 16h. I to bi značajno češće od prosjeka bili oni koji su se raspitivali za uslove pod kojima se upisuje u vrtić.

Oni koji žive u naseljima bez vrtića:

SPREMNOST ZA PHIVATANJE

ALTERNATIVNIH PROGRAMA

80

Oni roditelji koji nemaju vrtić u blizini doma bi pristali na program koji bi imao organizovani prevoz do vrtića i nazad (93%), s time što bi 2/3 njih preferiralo da se taj program održava u nekim lokalnim prostorijama (npr. školi).

81Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)

93

7

Da

Ne

Ukoliko bi Vam bio dostupan organizovan prevoz djece do vrtića – da autobus pokupi djecu i odveze ih u vrtić na

3 sata i posle ih vrati kući da li biste tada upisali dijete u vrtić i koristili tu uslugu?

64

29

3

4

Program u lokalnoj školi

Program u vrtiću u školiu gradu

Ne bih upisao svojedijete u neki od tihprograma

NZ

Ako bi mogao da bira između tri sata – programau lokalnoj školi u blizini u vašoj opštini ili istiprogram u gradu sa organizovanim prevozom

do vrtića i nazad , šta bi ste izabrali?

Pokretni vrtići bi takođe bili prihvatljivo rješenje većini roditelja (82%) koji žive u mjestima koja nemaju vrtić

82

Ukoliko bi postojala mogućnost da se naprave pokretni vrtići – velika, kvalitetna vozilaopremljena igračkama i sredstvima za djecu kao u svakom vrtiću koja bi preuzimala djecu od kućeili iz lokalnog parka/poljane na 3h i vraćala ih poslije nazad kući, da li biste koristili ovaj program?

Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)

82

18

Da

Ne

Svoje dijete bi u ovakav program upisali prije svega zbog socijalizacije sa drugom djecom, zato što bi to djeci bilo zanimljivo i zbog dječijeg razvoja

83

Zašto biste dali svoje dijete u ovaj program?


26

18

15

10

8

5

5

3

3

1

1

1

0

Druženje sa djecom

Bilo bi dobro za dijete / dobra ideja , programa


Interesantnost programa / Bilo bi zanimljivo djeci

Organizovan prevoz

Bezbjednost / brigu o djeci

Zato što je besplatno

Priprema za školu

Važno je da dijete pohađa vrtić / bolje je

Uzgoj, ponašanje, navike

Vrtić su u blizini

Djeca postaju nezavisna

Vrijeme provedeno tamo


Najčešće nemaju jasno artikulisan razlog zbog kog ne bi upisali svoje dijete u ovakav program. Najčešće navođen konkretan razlog je strah zbog sigurnosti djeteta.

84

Zašto ne biste upisali dijete u taj program?


12

6

6

2

2

Strah / bezbjednosni problem

Nemam povjerenja / ja to ne volim / bolje jeda

Ako se plaća za / ako je to skupo

Dijete je malo / ako dijete ne prihvati / neko već

To zavisi od uslova (hrana, higijena, prostor)


Većina roditelja koji u blizini nemaju vrtić nije čula za interaktivne servise i mišljenja su podijeljena kada je u pitanju interesovanje za ovakvu vrstu programa

85Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)

10

91

Da

Ne

Da li ste čuli za interaktivne servise koji obuhvatajudolazak vaspitača jednom nedjeljno u lokalnu

školu/mjesnu zajednicu i rade sa djecom,u kombinaciji sa posjetama porodicama?

1716

30

9

29

U potpunostismo

zainteresovani

Uglavnom smozainteresovani

Niti smozainteresovani

niti niesmo

Uglavnomnismo

zainteresovani

Uopšte nismozainteresovani

Šta mislite o uvođenju takve mogućnosti,da li biste bili zainteresovani da se vaše dijete uključi?

9

6

5

5

4

4

3

3

3

1

1

52

8

Posvećenost nastavnike djeci / bolju komunikaciju sa


Dobra ideja / pozitivna za djecu

Druženje sa djecom / socijalizacija

Dijete bi trebalo da provode vreme sa porodicom / blizu kuće

Priprema za školu

Slobodnije ponašanje / izgradnjunezavisnost / razvoj komunikacije

Vrstu pomoći kad vrtić nije dostupan

Bolju bezbjednost djece

Ako to besplatno

Drugo

Ništa mi se nije dopalo

NZ

17

10

5

3

3

3

2

2

2

1

25

30

Jednom nedjeljno nije dovoljno

Nema potrebe za to / neko bdi naddjetetom

Djeca provode dovoljno vremena sadrugom djecom

Bolje je da dijete ide u vrtić

Vaspitačica dolazi u naš dom

Ne sviđa mi se ideja / ona neodgovara

Prisustvo roditelja / dijete ne trošivrijeme sa drugima

Ne postoji niko na raspolaganju dapreuzme dijete / ona je daleko

Nismo dovoljno informisani

Drugo

Ništa

NZ

Većina roditelja ne vidi ni jasne prednosti ni jasne mane ovakvog projekta

86Višestruki odgovori; Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)

Šta Vam se čini kao prednost ovakvih interaktivnihservisa?

A šta bi bila mana ovakvih servisa?

Oni koji žive u naseljima bez vrtića: SPREMNOST ZA PRIHVATANJE ALTERNATIVNIH PROGRAMA

87

Oni roditelji koji nemaju vrtić u blizini doma bi pristali na program koji bi imao organizovani prevoz do vrtića i nazad (93%). Oko 2/3 roditelja (64%) bi preferiralo da se taj program održava u lokalnoj školi, dok bi 29% njih više voljelo da se održava u najbližem gradu i u ovu grupu češće od prosjeka spadaju oni koji su se već raspitivali o uslovima za upis u vrtić kao i oni čija su djeca već pohađala vrtić ili jaslice.

Pokretni vrtići bi takođe bili prihvatljivo rješenje većini roditelja koji žive u mjestima koja nemaju vrtić (82%).

Većina roditelja koji u blizini nemaju vrtić (91%) nije čula za interaktivne servise koji obuhvataju jednonedjeljni dolazak vaspitača u lokalnu zajednicu i rad sa djecom. Interesovanje za ovakvu vrstu programa je podijeljeno i najbolje ga ilustruje činjenica da veliki broj onih roditelja ne vidi ni prednosti ni mane ovakvog projekta ili makar ne zna da ih navede.

ZAKLJUČCI

88

89

Istraživanje ukazuje na neophodnost informisanja roditelja o vrtićima...

Skoro svaki treći roditelj ne zna koliko djeca ostaju u vrtiću (30%) kao ni da li vrtići imaju programe po kojima rade (29%).

Manje od polovine roditelja je zaista i bilo u vrtiću da se raspita o njihovom radu i uslovima za upis djeteta (42%).

70% roditelja se informiše putem ličnog kontakta sa drugim roditeljima.

Među neinformisanim roditeljima postoji najviše barijera za prihvatanje tročasovnog pripremnog programa čak i kada se otklone finansijske prepreke – kada je on besplatan, i dalje više od pola roditelja odbija da upiše dijete.

Informisanje je nužan preduslov za promjenu stavova: kampanja bi trebalo da pruži roditeljima informacije o vrtićima, kao priliku da se sa radom vrtića upoznaju u direktnom kontaktu sa vrtićima i zaposlenima u njima, sa posebnim osvrtom na najugroženiju grupu roditelja.

Roditelji posjeduju relativno malo informacija o vrtićima, a među njima su najslabije informisani siromašniji roditelji iz seoskih područja kojima je vrtić veoma udaljen:

90

Iako su stavovi o vrtićima pretežno pozitivni, osim objektivnih prepreka, javljaju se i izvjesne subjektivne (psihološke)

Ipak, u prosjeku, svaki četvrti roditelj smatra da će dijete u vrtiću biti više bolesno nego zdravo, da je roditelj jako vezan za malo dijete, te da će od strane ukućana dobiti bolji tretman.

Roditelji koji su se raspitivali za uslove u vrtiću i upis djeteta u vrtić su značajno više svjesni o različitim vrstama prednosti (izuzev druženja i čuvanja) u odnosu na roditelje koji nisu tražili informacije o vrtićima.

Značaj separacije roditelj – dete, podržavanje samostalnosti, boravak u vršnjačkoj grupi, kao i strah od razboljevanja na dječijem uzrastu su psihološke barijere na koje treba najviše obratiti pažnju.

Većina roditelja uviđa prednosti vrtića koje prevazilaze samo čuvanje djeteta i druženje.Najčešći objektivni razlozi koje roditelji navode su udaljenost, odnosno, nemogućnost prevoza i finansijski razlozi.

91

Kada je reč o objektivnim preprekama za pohađanje vrtića -lokacija osnovnih škola predstavlja potencijal...

Dvije trećine roditelja do najbližeg vrtića mora da pređe barem 4 kilometra ili više.

Prosječna udaljenost vrtića posmatrajući seoska naselja na sjeveru Crne Gore iznosti 9.5 kilometara.

Osnovne škole su najpristupačniji objekti za ove porodice: čak 80% njih do najbliže škole ima da pređe manje od 4 kilometra.

Lokacija osnovnih škola predstavlja potencijalno rješenje za porodice u seoskim područjima kojima je udaljenost, odnosno, nepostojanje vrtića objektivna prepreka.

Vrtići predstavljaju objektivno veoma udaljene objekte za roditelje i djecu iz seoskih naselja.Činjenica da bi tročasovni pripremni problem bio besplatan ga čini prihvatljivim za veliku većinu roditelja.

istrazivanje predskolsko obrazovanje crna gora (2014)

Education