Imam Ali (AS), prvi prevodilac i sakupljac Kur'ana

Inna 'Aliyyan ma'a al-Qur'an wa al-Qur'an ma'a 'Ali, lan-Yatafarraqa hatta yarida 'alayya al-hawz

Nema spora meu muslimanskim uenjacima, bili oni suniti ili Shie, o injenici da je zapovjednik Vjernika, Ali (AS), imao poseban prijepis teksta Kur'ana koji je sam sakupio, i da je bio prvi koji je sastavio cijeli Kur'an. Postoje veliki broj sunitskih i Shiiskih dokaza u kojem se navode da je nakon smrti asnog Poslanika (savs), Imam Ali sjeo u svojoj kui i rekao da ce se zakleti Allahom kako nee staviti u sebe ogrta ili napustiti svoju kuu sve dok ne sastavi cijeli Kur'an.

Sunni reference: - Fat'hul Bari fi arh Sahih al-Buhari, Ibn Hajar al-Asqalani, V10, p386 - al-Fihrist, po (Ibn)-Nadim, P30 - al-Itqan, od al-Suyuti, V1, p165 - al-Masahif, Ibn Abi Davuda, P10 - Hilyatul awliya ', po Abu Nu'aym, v1, p67 - al-Sahibi, Ibn Faris, p79 - 'Umdatul Qari, od al-Ayni, V20, P16 - Kanzul Ummal, al-al Muttaqi -Hindski, V15, pp 112-113 -. al-Sawa'iq al-Muhriqah, Ibn Hajar al-Haythami, Ch 9, Poglavlje 4, p197 - Ma'rifat al-Qurra 'al-kibar, od al-Dhahabi , V1, P31

Postoje izreke imama Ahlul Bayta koji nam govore da je Imam Ali (As) uinio to po nalogu asnog Poslanika (vidi al-Bihar, v92, str 40-41,48,51-52).

Ovaj prijepis Kur'ana koji je sastavio Imam Ali (AS) imao je sljedee jedinstvene karakteristike:

a) Bio je prikupljen prema njegovoj objavi, tj. u redoslijedu kako je bio poslan.To je bio razlog da je Muhammed Ibn Sirin ( 33/653 - 110/729), poznati uenjak i Tabi'in, alio to ovaj prepis nije preao u ruke muslimana, te rekao:

"Ako je bio prepis u naim rukama, mi bi nali veliko znanje u njoj ".

Sunni reference: - na-Tabaqat, Ibn Sa'd, v2, dio 2, P101 - Ansab al-Ashraf, od al-Baladhuri, V1, p587 - al- Istiab, Ibn Abd al-Barr, V3, pp 973-974 - arh Ibn Ebi el-Hadid, V6, pp 40-41 - al-Tas'hil, Ibn al-Juzzi Kalbi, V1, P4 - al-Itqan , od al-Suyuti, V1, p166 - al-Sawa'iq al-Muhriqah, Ibn Hajar al-Haythami, Ch 9, Poglavlje 4, p197. - Ma'rifat al-Qurra 'al-kibar, od al-Dhahabi , V1, P32

U skladu sa ovim prepisom,sunitski uenjaci su saglasni da prva Sura Kur'ana koja je poslana Poslaniku (savs) bila je Sura al-Iqra (al-Alaq, 96.).

Sunni reference: - Al -Burhan, od al-Zarkashi, V1, p259 - al-Itqan, od al-Suyuti, V1, p202 - Fathul Bari, Ibn Hajar al-Asqalani, V10, p417 - Irshad al-Sari, od al-Qastalani, V7 , p454

Kao to znate Sura al-Alaq nije na poetku danasnjeg Kur'ana. Takoer, muslimani se slau da je ajet(05:03) bio jedan meu od posljednjih ajeta objave Kur'ana (ali ne i zadnji), ali to nije zadnji ajet ovog Kur'ana. To jasno pokazuje da, iako Kur'an kojeg ga imamo na raspolaganju je potpun, nije u redosledu kako je objavljen. Tih nekoliko promjena uinili su neki ashabi sa nekim ciljem ili u najgorem sluaju,iz neznanja.

Iz tog razloga zapovjednik vjernika, Alija (AS) esto navodi u svojim pricama:

"Pitajte me prije nego me izgubite ,tako mi Allaha, ako mene pitate o bilo emu to bi se moglo desiti do Sudnji dana, ja u vam rei o tome. Pitajte me,tako mi Allaha, vi neete biti u mogunosti da me pitati pitanjem o bilo emu bez moga informiranja. Pitajte me o Allahovoj knizi, tako mi Allaha, ne postoji ajet o kojem ne znam da li je poslan nou ili tijekom dana, ili da li je objavljen na ravnici ili u planinu ".

Sunni reference: - Al-Rijad al-Nadhirah, od al-Muhib Al-Tabarija, v2, p198 - na-Tabaqat, Ibn Sa'd, v2, dio 2, P101 - al-Isabah, Ibn Hajar al-Asqalani, V4, p568 - Tahdhib al-Tahdhib, Ibn Hajar al- Asqalani, V7, pp 337-338 - Fathul Bari, Ibn Hajar al-Asqalani, V8, p485 - al-Istiab, Ibn Abd al-Barr, V3, p1107 - Tarikh al-Khulafa, od al-Suyuti, p124 - al-Itqan, od al-Suyuti, v2, p319

b) Ovaj prijepis sadri i hermeneutiko tumaenja komentara (Tafsir i Ta'wil) od asnog Poslanika od kojih neki su poslani kao objava, ali ne kao dio teksta Kur'ana. Mala koliina takvih tekstova mogu se nai u nekih izreka u Usul alKafi. Ovi dijelovi podataka su Boanske komentare na tekst Kur'ana koji su bili objavljeni zajedno sa kur'anskim ajetima. Tako komentari ajeta i kur'anske ajete mogu se izbrojati do 17000 ajeta. Kao to znate sunitski, hadis el-Qudsi ( hadis u kojem je Allahov govor) takoer je direktna objava, ali on nije deo

Kur'ana. U stvari Kur'an svjedoi da sve to je Poslanik rekao (bio direktno ili nedirektno) bila je objava (vidi Kur'an 53:3-4). Svaka direktna objava sadri tumaenje i komentar Kur'ana. Osim toga, ovaj jedinstveni prijepis sadri podatke od Casnog Poslanika o tome koji ajet bio ukinut i koji je bio dokinut, koji ajet bio jasan (Muhkam), a koji nejasan (Mutashabih), koji ajet bio opi a koji je bio specifian.

c) Ovaj jedinstveni prijepis Kur'ana takoer sadrava reference na osobe, mjesta i sl., o tome koji ajeti bili objavljeni takozvani"Asbab al- Nuzul ". Kako je zapovjednik vjernika bio svjestan ove injenice, on bi esto govorio: "Tako mi Allaha, nema ni jedan ajet koji je objavljen bez mog znanja, o kome ili kako je bio objavljen.Moj Gospodar obdario mi um koji je brz i zadrava pamenje".

Sunni reference: - Hilyatul Awliyaa, po Abu Nu'aym, V1, pp 67-68 - na-Tabaqat, Ibn Sa'd, v2, dio 2, P101 - Kanzul Ummal, od al-Muttaqi al-Hindski, V15, p113 - al-Sawa'iq al-Muhriqah, Ibn Hajar al-Haythami, Ch. 9, Poglavlje 4, p197

Nakon to je sastavio ovaj prijepis, Imam Ali (AS) ga je uzeo i predstavio ga vladaru koji je doao nakon asnog Poslanika, i rekao:

"Ovdje je knjiga Allahova, vaeg Gospodara, kako je bio objavljen vasem Poslaniku ".

medzutim on ga nije prihvatio rekavsi :

"Nama nije potreban.Mi imamo sa nama ono to posjedujemo."

Nakon toga, Imam Ali (AS) je prijepis vratio rekavsi da ga nikad nee ponovo vidjeti. To je nateralo Imama Alija da recitira sljedei ajet iz Kur'ana:

"A kada je Allah uzeo obavezu od onih kojima je Knjiga data da e je sigurni ljudima objanjavati da nee iz nje nita kriti, oni su je, poslije, za lea svoja bacili i neim to malo vrijedi zamijenili; a kako je runo to to su u zamjenu dobili!" (Kur'an 3:187)

Prema recitiranom ajetu, Imam Ali znai bio je jedinstveni Bozji komentator Kur'ana.Zapovjednik vjernika tada je sakrio prijepis Kur'ana i nakon njega prenesen je imamu kojeg je takoer zadrao sakrivenog . On je ostao skriven sa imamima, jedan za drugim sve do danas, jer su oni eljeli da Kur'an bude samo jedan redoslijed Kur'ana kod muslimana.Inae, ako bi ljudi imali dvije razliite redoslijeda Kur'ana, kasnije neko moe naneti neke promjene u Kur'anu, neki bolesni-orijentisani ljudi.

Imami su eljeli da ljudi imaju jedan strogi redoslijed Kur'ana. Kur'an i komentare koji je prikupljen od strane Imama Ali (AS) nije dostupan za bilo kog Shia u svijetu, osim za imam Mahdija (AS). Ako je tada bio prijepis zapovjednika vjernika prihvaen,danas bi imali Kur'an sa jedninstvenim komentarom u ruke muslimana,ali nazalost, ispostavilo se da ce to biti na neki drugi nain komentarisan.

Ovo daje znaenje izrekama u Usul al-Kafija koji kau da niko nema znanje osim zapovjednika vjernika a kasnije i imami koji su imali Kur'an, kako je bio objavljen, i da je Kur'an koji su imali sadri "to se moe razumjeti na nebu, itd. " i "Znanje iz knjige, je sve " jer komentari i tumaenja navedeni u prijepisu Imama Alija bili direktno od asnog Poslanika (savs).

Allah, na kojem pripada Mo i Veliina, rekao:

"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju." (Kur'an 16:89)

Ponekad rije "tahrif" se koristi u nekih izreka, i to mora biti jasno da je smisao ove rijei mijenjanje neto od svog odgovarajueg mjesta na drugo mjesto,kao to su mijenjanje pravo mjesto kazne.Dakle, nema apsolutno

nikakve veze s tim ili oduzimanjem iz teksta. To je, dakle s tim to Kur'an navodi:

" Ima Jevreja koji izvru (yuharrifuna) smisao rijeima" (Kur'an 04:46).

Ovo znaenje "tahrif", tj. promjena znaenja ili promjena konteksta, kao to se pojavljuje u Kur'anu, nije samo primjenjena u muslimanske zajednice na ajete iz Kur'ana, nego i hadisi od asnog Poslanika, ak i vladari koji su bili spremni za koritenje islam za njihove posebne koristi. To je taj "tahrif", sa ovom znaenjem, da su imami Ahlul-Bayta uvijek traili da se suprotstave.

Imamo jedan primjer, imam al-Baqir (AS) alio se o stanju muslimana i njihovim korumpiranih vladara, i rekao:

"Jedna od njihove pojave bacanjem Allahove knjige iza lea) (vidi Kur'an 2:101) je da su fiksne njihove rijei. ali oni su promijenili granice (svoje naredbe) (harrafu hududah). Oni (ispravno) ga pripovijedaju, ali oni ne potuju (ta) to (kae). Neuki ljudi uivaju u njihovim uvenih izreka , ali obrazovan narod osuuje neznanje njihovo na promatranje (ta) to (kau) ".

Shi'i reference: - Al-Kafi, V8, p53 - al-Wafi, V5, p274 i v14, p214

Ova upotreba "tahrif" uzima se kao definicija za rije gdje god se pojavi u hadisu od imame, slino onome to Kur'an (4:46) ima koristi. Potrebno je naglasiti da se ovdje svi veliki ucenjaci Shia Imame saglasni su da Kur'an koji je danas meu muslimanima isti Kur'an koji je bio poslan objavom asnom Poslaniku, a da nije promijenjen.

Nita nije dodato, i nita nije nestalo od njega. Kur'an koji je sastavio imam Ali (bez komentara) i Kur'an koji je u ruci ljudima danas su identini u smislu rijei i reenica. Nema rijei, ajete, Sure koji nedostaju. Jedina razlika je u

tome da je sadanji Kur'an (prikupljen od ashaba) nije kako je bio objavljen po redosledu.Kompletnost Kur'ana toliko je nesporan meu Shiama da velika Shia uenjak, Ebu Muhammed ibn Ja'far Ali Ibn al-Husain Ibn Babwayh, poznat kao "ejh Saduq" (309/919-381/991), napisao je:

"Nae uvjerenje je da Kur'an koje je Allah objavio Njegovom Poslaniku Muhammedu je (isto kao) onaj izmeu dva omota(daffatayn). I to je onaj koji je u rukama ljudi, i nije vie u mjeri od toga. Broj Sura su uglavnom prihvaena 114 ... I onaj tko tvrdi da smo rekli da je vei u mjeri od toga,on je laac ".

Shi'i refernece: ijitsko Vjerovanje (al-I'tiqadat al-Imamiyyah), po ejha Saduq, engleska verzija, p77 )

Treba napomenuti da je ejh Saduq (RA) Najvei uenjak hadisa meu Imami Shia i dobio je ime ejh el-Muhaddithin (tj. najeminentnijih uenjak u hadisa). A budui da je napisao gore-pomenutu knjigu s nazivom "vjerovanja Imami Shia," onda je sasvim nemogue da bi moglo biti bilo koji autentian hadis u suprotnosti s njim.

Vano je napomenuti da je ejh Saduq ivio u vrijeme manje skrivenosti Imama Mahdija (AS) i on je jedan od najranijih Shia uenjaka. On je imao ast da je roen sa dovom Imama Mahdija (AS). Za vie detaljne rasprave o cjelovitosti Kur'ana, kao i miljenje Shia, zainteresirani itatelji mogu pogledati "Al-Bayan", od Abul Qasim al-Khoei, pp 214-278.

Neki neupueni protivnici Shia spominju da primijenjujemo al- Taqiyya (pretvaranje), i da nemamo stvarnog vjerovanja u Kur'ana. Nema potrebe prikriti ovdje nase vjerovanje jer ja nisam pod kazneni progon. Oni su slobodni provjeriti izreke koje smo spomenuli ili mogu pitati njihovih "potenih" ucenjaka za to. A istina je najbolje da se slijedi .