VELEUČILIŠTE VERN'Specijalistički diplomski studij

IT menadžment

Kolegij

„Posebne metode projektiranja informacijskih sustava“

SEMINARSKI RAD

ICT sustavi i aplikacije za potpomognutu komunikaciju

osoba s posebnim potrebama – fizičkim oštećenjima

Profesor :

Mr.sc. Hrvoje Belani, dipl.ing.el.

Studenti :

Mario Rajn , Tomislav Ćorić

Zagreb, srpanj 2013

Sadržaj :

1. Uvod.................................................................................................3

1.1. Sastavnice potpomognute komunikacije....................................4

2. Mogućnosti primjene potpomognute komunikacije...................5

2.1. Korisnici potpomognute komunikacije......................................6

2.1.1. Procjena sposobnosti i vještina korisnika potpomognute

komunikacije.......................................................................7

3. Primjena ICT-a u potpomognutoj komunikaciji........................9

3.1. ICT aplikacije I ICT usluge za PK.............................................9

3.2. Aplikacije za PK na mobilnim uređajima................................10

3.2.1.Korisnička sučelja.................................................................11

4. Literatura :...................................................................................13

2

1. Uvod

Komunikacija je proces razmjene poruka prilikom kojeg se koristi dogovoreni

sustav znakova. Jedno od temeljnih ljudskih prava upravo je pravo na komunikaciju,

odnosno na primanje i slanje poruka.

Postoje skupine ljudi koji iz različitih razloga nisu u mogućnosti komunicirati

putem osnovnog sredstva komunikacije među ljudima-govorom. Navedene osobe

nazivaju se osobama sa složenim komunikacijskim potrebama, a metode

komunikacije koje potpomažu i/ili nadomještaju njihov govor podrazumijevaju

uporabu potpomognute komunikacije.

Hrvatska prevedenica za augmentativnu i alternativnu komunikaciju (eng.

Augmentative and Alternative Communication(AAC)) je potpomognuta komunikacija

(PK). Prevedenicom se upućuje na činjenicu da je potpomognut komunikacijski

proces bilo nekim alternativnim sredstvima ili pojačavanjem (augmentacijom)

postojećih. Sustav PK pomaže osobama koje ne govore da se izraze, no on se

može koristiti i kao sustav potpore koji osoba koristi za razumijevanje jezika ili

komunikacije u cjelini. Dakle, strategije PK koriste se s osobama koje imaju teškoća u

proizvodnji i/ili razumijevanju oralnog i/ili pisanog jezika, a jednako je primjeren za

korištenje kod djece i odraslih. Uporaba PK može značajno unaprijediti kvalitetu

života osoba s teškoćama, omogućiti im ravnopravnije sudjelovanje u društvu kao i

mogućnost boljeg obrazovanja te veću razinu samostalnosti.

U grupu korisnika PK s razvojnim teškoćama ubrajamo osobe koje imaju

poremećaj iz autističnog spektra, cerebralnu paralizu, intelektualne teškoće i

razvojnu apraksiju govora. Korisnici PK sa stečenim teškoćama imaju složene

komunikacijske potrebe zbog različitih neuroloških bolesti ili oštećenja kao što su:

progresivne neurološke bolesti, afazija, moždani udar, traumatska oštećenja mozga,

demencija i amiotrofična lateralna skleroza. Potpomognuta komunikacija uključuje

sve metode komunikacije koje zamjenjuju ili potpomažu uobičajene metode

komunikacije kada su one narušene ili kada ne odgovaraju potrebama pojedinca. PK

uključuje sve oblike komunikacije (osim oralnog govora) koje se koriste za

izražavanje misli, potreba, želja i ideja. S napretkom tehnologije i povećanom

svjesnosti o različitim komunikacijskim mogućnostima koje su dostupne pojedincima

3

sa različitim vrstama teškoća, postoji veliki potencijal za pružanje boljeg načina

komunikacije većem broju ljudi.

PK sustav obuhvaća niz tehnika i tehnologije koje zajedno čine metodu totalne

komunikacije za određenu osobu. Osoba može koristiti facijalnu ekspresiju, položaj

tijela, pogled, vokalizaciju različitog tona i jačine ali usto i specijalizirane sustave kao

što su znakovlje ili simboli i/ili elektroničke uređaje sa sintetički proizvedenim glasom.

PK sustavi su individualizirani i razlikuju se ovisno o sposobnostima, mogućnostima i

potrebama pojedinca.

Važno je napomenuti da bez obzira koji se PK sustav koristi, komunikacija putem

PK je sporija od tipične komunikacije.

1.1. Sastavnice potpomognute komunikacije

PK sustav uključuje četiri međusobno povezane sastavnice :

Reprezentacijski sustav (simboli) -u svakodnevnom govoru koristimo se

riječima kako bi prenijeli značenje. U PK koriste se različiti tipovi seta simbola;

pisane riječi, slova, fotografije, crteži ili galerije simbola poput Picture Communication

Symbols.

Modalitet- označava načine kojima se poruka šalje komunikacijskom partneru.

Ova sastavnica uključuje načine komunikacije bez pomagala kao što su npr. geste,

facijalna ekspresija, znakovanje itd. ili načine komunikacije uz pomagalo u kojima

osoba komunicira koristeći neku vrstu pomagala (ne samo svoje tijelo) kao npr.

komunikacijske ploče ili elektronički uređaji.

Tehnike kojima se pristupa komunikacijskom modalitetu -mogu se koristiti

različite tipkovnice, zasloni osjetljivi na dodir ili prekidači koji omogućavaju

pretraživanje i izbor između niza slova, riječi ili slika. Oni se dijele na izravne ili na

one koji zahtijevaju pretraživanje.

Interakcijske strategije - tipične strategije koje se koriste u interakciji s

komunikacijskim partnerom, npr. započinjanje konverzacije ili mijenjanje teme,

moraju se formalizirati za korisnike PK. Uporaba PK sustava mijenja dinamiku

konverzacije te stoga razvoj vještina u ovom aspektu komunikacije može pomoći

korisnicima PK u uspješnijoj interakciji s različitim komunikacijskim partnerima.

4

2. Mogućnosti primjene potpomognute komunikacije

Informacijsko-komunikacijske tehnologije i potpomognuta komunikacija

značajno su promijenile život mnogih osoba s teškoćama i u njoj je prepoznato

mnoštvo pozitivnih mogućnosti koje bi mogle utjecati na razvijanje „obrazovnog

sustava za sve“. Cilj inkluzivnog obrazovanja pretpostavlja uključenost svih u proces

učenja, gdje zajedno roditelji, učitelji, pomoćnici u nastavi, a u novije vrijeme i

vršnjaci kao pomagači, usmjeravaju učenika u što kvalitetnijem i raznovrsnijem

korištenju dostupnih tehnologija (prilagođene tipkovnice, Voice Output

Communication Aids (VOCAs), prekidači i njihovi softverii, ekrani i tipkovnice

osjetljive na dodir i dr.).

Povezanost novih tehnologija i pedagoškog standarda trebao bi pružiti priliku

onima koji su zbog vlastitih teškoća dugo vremena bili izolirani i neshvaćeni, a sve

kako bi promijenili društvene stavove, da i oni budu ravnopravni članovi društvene

zajednice koja će pružiti potporu njegovom unaprjeđenju. Pri svemu tome

neizostavna je uloga educiranih stručnjaka (učitelji, edukacijski-rehabilitatori,

specijalizirani terapeuti).

Prema UNESCO-u ICT i PK predstavljaju ogromno područje brzih promjena i

brzog rasta i razvoja te primjene u okviru odgoja i obrazovanja.

Samim time dolazimo i do stjecanja novih pojmova kao što su informacijska-

komunikacijska pismenost i digitalna pismenost. Primjena ICT i PK u obrazovanju

možemo podijeliti na slijedeća globalna područja:

A) Individualno učenje i poučavanje (Vježbanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i

vještina, Pomoć u pretraživanju informacija i pristup bazama podataka, Komunkacija

s drugim stručnjacima na odabranom području, Obrada teksta i proračunskih tablica,

Simulacija modela rada složenih fizikalnih sustava u svrhu razumjevanja djelovanja

sustava)

B) Suradničko učenje (učenje u skupinama) i poučavanje (Komunikacija

elektroničkom poštom, Programska podrška za video konferencije, Komunikacija

među udaljenim lokacijama-virtualno učenje)

5

C) Pedagoška dokumentacija (Evidencije –praćenje napretka učenika, Evidencije

na razini razreda, Evidencija na razini škole, Administracija i podrška rada drugih

službi škole)

2.1. Korisnici potpomognute komunikacije

Skupina korisnika PK je heterogena. Ona se sastoji od djece i mladih s različitim

teškoćama u razvoju. Pri određivanju vrste i težine teškoća ne uzimaju se u obzir

samo teškoće koje proizlaze iz djetetovih osobina već i iz prepreka koje proizlaze iz

okoline, te su smjernica u određivanju potrebne razine podrške i prikladne PK

Autizam i poremećaji iz autističnog spektra

Autizam je razvojni poremećaj koji utječe na djetetovu percepciju svijeta i

učenje iz vlastitih iskustava.

Intelektualne teškoće

U skladu s promjenom o svijesti o položaju osoba s intelektualnim teškoćama,

te pokretom inkluzije, mijenja se termin pa se terin mentalna retardacija nastoji

zamijeniti prikladnijim (American Association on Intellectual and Developmental

Disability). Intelektualne teškoće obilježavaju značajna ograničenja u intelektualnom

funkcioniranju i adaptivnom ponašanju a očituju se u pojmovnim, socijalnim i

praktičnim adaptivnim vještinama, a javljaju se u djetinjstvu, odnosno prije

osamnaeste godine.

Razvojna apraksija govora

Razvojna apraksija govora je neurološki govorni poremećaj koji utječe na

djetetovu sposobnost točnog izgovora glasova, slogova i riječi.

Traumatska oštećenja mozga

Traumatska oštećenja mozga (TOM) rezultiraju privremenim ili trajnim

oštećenjima mozga.

6

Demencija

Demencija je sindrom koji nastaje zbog kronične ili progresivne bolesti mozga

u kojem se javljaju višestruke teškoće viših kortikalnih funkcija kao što su: pamćenje,

razmišljanje, razumijevanje, orijentacija, jezik, računanje i prosuđivanje.

Progresivne neurološke bolesti

Razne bolesti povezane s mozgom te njegovim djelovanjem.

2.1.1. Procjena sposobnosti i vještina korisnika potpomognute komunikacije

Tjelesne sposobnosti

Procjena motoričkih sposobnosti korisnika potrebna je kako bi se odredile

preporuke za najprikladnije tehnike i uređaje PK. Primjerice, bitno je koji je idealan

položaj u kojem uređaj treba biti postavljen u odnosu na korisnika, kakva je

pokretljivost korisnikovih gornjih i donjih ekstremiteta, koja mu je dominantna ruka,

koje prste može pokretati, može li sam manipulirati objektima i slično. Primjer

protokola za procjenu različitih sposobnosti korisnika, uključujući i motoričke

sposobnosti može se naći na stranici:

Senzorne sposobnosti

O senzornim sposobnostima korisnika, ponajprije vidu i sluhu, ovisi na koji

način im treba prilagoditi uređaje PK. Bitno je utvrditi vidi li korisnik dobro simbole na

uređaju i treba li ih povećati. Također, puno uređaja za potpomognutu komunikaciju

nudi mogućnost različitih zvukova i auditornih povratnih informacija korisniku, te je

stoga bitno utvrditi može li ih on dobro čuti. Za osobe koje imaju vrlo visoko oštećenje

vidnih i slušnih sposobnosti mogu se konstruirati uređaji koji se temelje na njihovim

taktilnim sposobnostima.

Senzorna integracija

Senzorna integracija je neurološki proces koji organizira informacije koje

pomoću osjetila primamo iz tijela i okoline, te nam omogućuje efikasno korištenje

tijela u okolini. Primjer je okulomotorna koordinacija, za koju nam je potrebna

7

integracija vidnih i taktilnih informacija o nekom objektu.Ako ta integracija nije

usvojena, sposobnost manipuliranja objektom je smanjena.

Kognitivne sposobnosti i vještine

Pri odabiru vrste PK važno je poznavati kognitivne sposobnosti odnosno

vještine kojima korisnik raspolaže. Uporabom PK korisnik će razvijati svoje vještine

no važno je poznavati inicijalni status kako bi odabrana PK bila dovoljno poticajna i

pružila i korisniku i okolini mogućnost odgovarajuće komunikacije. U početku je npr.

važno poznavati korisnikovu sposobnost i vještinu dozivanja informacija iz

dugoročnog pamćenja, kapacitet kratkoročnog pamćenja, perceptivne sposobnosti te

vještine rješavanja problema.

Komunikacijske sposobnosti i vještine

Od posebne važnosti su korisnikove komunikacijske vještine: razumijevanje i

produkcija govora, interpretacija i produkcija pisanih simbola, uporaba neverbalne

komunikacije, način komunikacije s bliskim i nepoznatim ljudima, način na koji inicira

ili odgovara na komunikaciju.

Spomenute sposobnosti i vještine nisu nužno preduvjeti za uporabu PK već znanja o

korisnikovom statusu pomažu da se PK prilagodi njegovim/njezinim individualnim

potrebama.

Znanja potrebna korisniku PK

Znanja koja su potrebna korisniku PK odnose se na informacije o korištenju i

održavanju uređaja za PK. No, ona nisu preduvjet korištenja uređaja, već ih korisnik

stječe s iskustvom u radu s uređajem.

8

3. Primjena ICT (informacijsko komunikacijska tehnologija) u potpomognutoj komunikaciji

Stupanj socijalne uključenosti osoba sa složenim komunikacijskim potrebama

moguće je povećati razvojem ICT usluga koje će im omogućiti efikasniju

komunikaciju, dostup informacijama i pružiti podršku pri edukaciji. Razvoj novih

generacija pokretnih uređaja, otvorio je nove perspektive razvoja usluga zasnovanih

na simbolima.

Pojam e-Pristupačnost (eng. e-Accessibility) označava nastojanje da ICT usluge

budu dostupne i prihvatljive za korištenje osobama s poteškoćama kao i osobama

starije životne dobi koje imaju smanjene komunikacijske mogućnosti bez potrebe za

dodatnim alatima, tehnologijama ili uređajima. Kako bi ICT proizvodima i uslugama

mogli pristupati svi korisnici, potrebno je pri osmišljavanju funkcionalnosti, a pogotovo

pri dizajniranju sučelja voditi računa o mogućnostima i potrebama korisnika.

3.1. ICT aplikacije I ICT usluge za PK

Premda je većina rješenja za komunikaciju pomoću simbola namijenjena osobnim

računalima, povećava se broj rješenja koja su dizajnirana za korištenje na mobilnim

uređajima poglavito zbog sve veće prisutnosti zaslona na dodir koji omogućava

jednostavno i intuitivno korištenje ICT proizvoda i usluga. Većina aplikacija za PK

podržava jednostranu komunikaciju simbolima - stvaranje poruke sastavljene od

simbola koji su odabrani iz neke od postojećih galerija simbola te pretvaranje poruke

izražene simbolima u tekst ili govor. Potpuna komunikacija simbolima (slanje i

primanje poruka sastavljenih od simbola) nije podržana prema dosadašnjim

rezultatima istraživanja.

ICT aplikacija je softver koji se instalira na korisnikovo računalo od kud se

pokreće i koristi. Ovakvo rješenje nema poslužiteljsku komponentu niti je potrebna

povezanost na Internet za korištenje aplikacije.

ICT usluga označava distribuirano programsko rješenje kojem korisnik pristupa

preko Web-a. Web usluzi moguće je pristupati pomoću postojećih web preglednika ili

9

posebne klijentske aplikacije. U ovom slučaju nužna je povezanost korisnika s

poslužiteljem za korištenje usluge bez obzira pristupa li se pomoću web preglednika

ili klijentske aplikacije.

Veliki nedostatak ICT aplikacija i usluga zasnovanih na simbolima nedovoljno je

korištenje mogućnosti Weba, čime im je ograničena komunikacijska komponenta.

Ostale mogućnosti istraženih rješenja zasnovanih na simbolima mogu se svrstati u

kategorije igara/vježbi (u kojima je potrebno odabirati simbole, određivati njihovo

značenje i sl.) te pretvaranje poruka sastavljenih od simbola u glasovne ili tekstualne

poruke. Spomenuta pretvorba simbola u tekstualni ili glasovni oblik ovisi o

specifičnom jezičnom kontekstu jer u različitim zemljopisnim prostorima isti simboli

označavaju različite stvari ili pojave. Također potrebno je za svaki jezik razvijati

pretvorbu simbola što uvelike otežava brži razvoj usluga.

3.2. Aplikacije za PK na mobilnim uređajima

Broj aplikacija za PK za mobilne uređaje izuzetno brzo raste, praktički na dnevnoj

osnovi, pogotovo od pojave uređaja s ekranima osjetljivim na dodir na tržištu. Većina

aplikacija je ograničena samo na jedan vid komunikacije - omogućuje korisniku

prikaz simbola iz odgovarajuće galerije te prikaz pripadajućeg teksta i zvukovnu

reprodukciju značenja simbola. Potpuna komunikacija simbolima u kojoj bi bilo

omogućeno slanje i primanje poruka prikazanih simbolima uglavnom nije podržana.

S obzirom na različitost platformi pojedinih uređaja, razlikuju se skupine aplikacija

koje se mogu izvršavati na pojedinim platformama. U ovom trenutku aplikacije koje

se izvršavaju na uređajima s operacijskim sustavom iOS daleko nadmašuje broj

aplikacija pod Androidom. U sljedećem tekstu su navedene Web stranice na kojima

se nalazi opis i mogućnost preuzimanja različitih komercijalnih i nekomercijalnih

aplikacija za PK za mobilne uređaje.

Android platforma

aplikacije za osobe s autizmom

aplikacije za pretvorbu teksta u govor za djecu s jezičnim poteškoćama

10

iOS platforma

- preko stotinu komercijalnih i besplatnih aplikacija za iphone i ipad

- edukacijske aplikacije za iPad i iPhone, aplikacije za PK namijenjene osobama s

poteškoćama vida, motorike i komunikacijskim poteškoćama

- aplikacije za korištenje iPad uređaja kao alata za učenje

- edukacijske aplikacije za djecu s posebnim potrebama za iPad, iPhone i iPod

touch, uz nekoliko Android aplikacija

- iPad aplikacije i alati za specijalne komunikacijske potrebe

- Functional Communication System –prilagodljivi komunikacijski sustav temeljen na

videu

RFID

Alternativni način unosa simbola razvijen je na Fakultetu elektrotehnike i

računarstva korištenjem RFID uređaja i kartice na kojoj se nalazi simbol i RFID

oznaka. Pozicioniranjem u posebni prozor za unos simbola, korisnik jednostavno

prisloni karticu s odgovarajućim simbolom na RFID čitač. U editoru teksta u Web

aplikaciji se tada prikazuje simbol koji je unesen. Simboli se mogu unositi

neograničen broj puta, ovisno o korisnikovim željama. Ovakav unos simbola

zamjenjuje dugotrajno traženje simbola u galerijama s nekoliko tisuća istih. Korisniku

je omogućeno slaganje rečenica i priča jednostavnim prislanjanjem kartice s

odgovarajućim simbolom na RFID uređaj.

3.2.1. Korisnička sučelja

Tehnologije današnjice omogućavaju lako ostvarivanje interakcije s korisnikom

putem zaslona na dodir kao i putem već poznatih ulaznih jedinica (miš, tipkovnica,

igraća palica itd.). Prednost interakcije putem zaslona na dodir jest intuitivnost i

jednostavnost koju takav način interakcije pruža jer se upravljanje ICT proizvodom ili

uslugom obavlja pomoću prstiju ili posebne olovke što je korisniku mnogo

jednostavnije i prihvatljivije. Mogućnosti koje pruža zaslon na dodir najviše dolaze do

izražaja kod malih, pokretnih uređaja gdje je ulazna jedinica integrirana u sam uređaj,

čime se izmijenila uloga korisničkog sučelja koje postaje ulazna jedinica.

11

Promjenom funkcije sučelja dolazi do potrebe za redizajnom kako bi se ostvarile

njegove zadaće – funkcija prikaza i funkcija ulazne jedinice. Budući je sučelje jedina

dodirna točka sustava s korisnikom, ono postaje točka neuspjeha (point-offailure) u

slučaju grupa korisnika sa složenim komunikacijskim potrebama. Jedinstveni prikaz i

identična funkcionalnost sučelja postaje bitan problem ubrzanim razvojem web

aplikacija unazad nekoliko godina kada se napušta koncept statičnih web sjedišta te

povećava broj interaktivnih web aplikacija. Također povećava se broj korisnika koji

web sjedištima pristupaju putem malih pokretnih uređaja, što postavlja dodatni

zahtjev na izvedbu jedinstvenog izgleda i funkcionalnosti korisničkih sučelja.

12

4. Literatura :

Internet :

http://mojaklinika.ba/bolesti_forme_lijecenja/po_disciplinama/neuroloshke_bolesti/

knjige :

1. Murray, J., Goldbart, J. Augmentative and alternative communication: a

review of current issues. Paediatrics and Child Health, 19(10), (2010), 464-

468.

2. Millar, S., Scott, J. What is Augmentative and Alternative Communication? An

Introduction. U: A. Wilson (ur.) Augmentative Communication in Practice: An

Introduction. Edinburgh: CALL Scotland, (1998), 3-12.

3. Beukelman, D.R., Miranda, P. Augmentative and Alternative Communication:

Management of severe communication disorders in children and adults.

Baltimore: Paul H. Brookes Publishing Company, 2005.

4. Jerečić, I. Uporaba potpomognute komunikacije u logopedskoj praksi.

Diplomski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Sveučilište u Zagrebu,

2011.

5. Glennen, S.L., DeCoste, D.C. The Handbook of AAC. Singular Publishing

Group, Inc. San Diego-London, 1997.

13