razvoj formula čitkosti za zdravstvenu komunikaciju na hrvatskom

of 125 /125
Središnja medicinska knjižnica Brangan, Sanja (2011) Razvoj formula čitkosti za zdravstvenu komunikaciju na hrvatskom jeziku [Developing readability formulas for healthcare communication in Croatian language]. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu. http://medlib.mef.hr/1414 University of Zagreb Medical School Repository http://medlib.mef.hr/

Author: hadien

Post on 11-Jan-2017

234 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Sredinja medicinska knjinica

    Brangan, Sanja (2011) Razvoj formula itkosti za zdravstvenu

    komunikaciju na hrvatskom jeziku [Developing readability formulas

    for healthcare communication in Croatian language]. Doktorska

    disertacija, Sveuilite u Zagrebu.

    http://medlib.mef.hr/1414

    University of Zagreb Medical School Repository

    http://medlib.mef.hr/

  • SVEUILITE U ZAGREBU

    MEDICINSKI FAKULTET

    Sanja Brangan

    Razvoj formula itkosti

    za zdravstvenu komunikaciju na hrvatskom jeziku

    DISERTACIJA

    Zagreb, 2011.

  • Rad je izraen na koli narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinskog

    fakulteta, Sveuilita u Zagrebu.

    Mentor rada: doc. dr. sc. Gorka Vuleti Mavrinac

    Redni broj rada:

  • S A D R A J

    1. UVOD ................................................................................................................. 1

    1.1. Zdravstvena komunikacija .. 2

    1.2. Zdravstvena pismenost .. 16

    1.2.1. Testiranje zdravstvene pismenosti . 21

    1.3. itanje i italaka sposobnost . 23

    1.4. itkost i formule itkosti . 26

    1.4.1. Polazite i razvoj formula itkosti .. 27 1.4.2. Formule itkosti za engleski jezik .. 30 1.4.3. Formule itkosti za neenglesko govorno podruje . 44 1.4.4. Kritike i ogranienja formula itkosti . 50

    2. HIPOTEZE I CILJEVI ISTRAIVANJA ........................................................... 52

    3. MATERIJALI I METODE ................................................................................... 53

    4. REZULTATI ......................................................................................................... 57

    5. RASPRAVA ...................................................................................................... 84

    6. ZAKLJUCI ................................................................................................... 100

    7. SAETAK ....................................................................................................... 101

    8. SUMMARY ........................................................................................................ 102

    9. LITERATURA .................................................................................................... 103

    10. IVOTOPIS .................................................................................................... 113

    11. PRILOZI

    11.1. Prilog 1 11.2. Prilog 2

  • 1

    1. UVOD

    Disertacija pod gore navedenim naslovom izraena je u okviru znanstvenog projekta

    Razvoj modela i instrumenta za ocjenu zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj, kojeg

    financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pod brojem

    108-1080317-0313. Svrha cjelokupnog projekta je razviti model i instrument za ocjenu

    zdravstvene pismenosti koji e biti prilagoen zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, kao i

    jeziku hrvatske populacije. Rezultati projekta bi trebali omoguiti uvoenje zdravstvene

    pismenosti kao one determinante zdravlja za koju u Hrvatskoj jo uvijek ne postoje niti

    podaci, niti instrument odnosno model kojim bi se ti podaci mogli prikupljati, a vanost

    i hitnost razvoja takvog instrumenta potvruje injenica da se u 2011. godini oekuju

    prvi podaci o zdravstvenoj pismenosti u dravama Europske unije 1 . Pretpostavka je

    da e rezultati projekta omoguiti bolju identifikaciju onih rizinih skupina u

    zdravstvenom sustavu kojima je pristupanost zdravstvene zatite smanjena zbog ove

    determinante zdravlja, to e za posljedicu imati veu orijentiranost ka pacijentu te

    poveanje kvalitete zdravstvene zatite uz smanjenje trokova.

    Svrha ove disertacije je da se za potrebe gore navedenog projekta razvije model za

    kvantitativnu ocjenu kompleksnosti pisanih materijala, to je polazite za izradu

    instrumenta kojim e biti mogue procijeniti zdravstvenu pismenost, a takav model ne

    postoji za hrvatski jezik. Pretpostavka je da e primjena rezultata ove disertacije

    pridonijeti smanjivanju zdravstvenih nejednakosti u pristupanosti zdravstvene zatite s

  • 2

    komunikacijskog aspekta, ali da e istovremeno postaviti temelje za razvoj slinih

    modela u drugim zemljama neengleskog govornog podruja.

    Disertacija obuhvaa pregled relevantne strune literature iz podruja koja su nuna za

    opis vanosti i upotrebe formula itkosti u podruju zdravstva, a to su svakako:

    zdravstvena komunikacija, zdravstvena pismenost, testovi za ocjenu funkcionalne

    zdravstvene pismenosti, itanje i italaka sposobnost te formule itkosti kroz povijesni

    pregled, pregled po vrstama i upotrebi za razliite jezike.

    Za potrebe ovog istraivanja, a sukladno empirijskim studijama itkosti za druge jezike,

    analiza tekstova obuhvaa kvantitativnu kontrastivnu analizu prijevodnih tekstova na

    engleskom i hrvatskom jeziku, razliite kompleksnosti, a koji su javno dostupni te nije

    potreban pismeni pristanak za njihovo koritenje.

    1.1. Zdravstvena komunikacija

    Za potrebe ovoga rada pojam zdravstvena komunikacija koristit e se u uem smislu

    komunikacije izmeu lijenika te ostalih zdravstvenih djelatnika i pacijenata, korisnika

    zdravstvene zatite, u svrhu promicanja zdravlja i spreavanja bolesti. To obuhvaa

    komunikaciju u onim osjetljivim podrujima za koja je uspjena komunikacija od

    presudne vanosti, kao naprimjer kod informiranog pristanka, kod prikupljanja podataka

    od pacijenata, kod znanstvenih istraivanja koja ukljuuju pacijente, komunikaciju s

    pojedinim skupinama pacijenata ili s opom populacijom i slino.

  • 3

    Uspjena komunikacija ima glavnu ulogu u odnosu lijenik-pacijent budui da

    istraivanja pokazuju da ona pozitivno utjee na zadovoljstvo i suradljivost pacijenata te

    na ishode lijeenja, a ujedno smanjuje trokove zdravstvene zatite i time poveava

    ukupnu kvalitetu zdravstvene zatite 2-5 . To naroito dolazi do izraaja kod

    informiranog pristanka, gdje se od pacijenata oekuje da sudjeluju u procesu

    odluivanja time to odvaguju koristi i rizike preporuenih vrsta lijeenja 6 . Kako bi

    bili kompetentni sudionici u odluivanju, pacijenti moraju razumjeti to same preporuke

    znae i prodiskutirati ih s lijenicima na adekvatan nain. Tek tada mogu aktivno

    sudjelovati u toj komunikacijskoj interakciji, to je pretpostavka za zajedniko

    donoenje odluka 7 . Informirani pristanak, ili tonije pristanak informiranog,

    obavijetenog pacijenta, znai da pacijent razumije svoju situaciju, zna posljedice

    razliitih odluka od kojih jednu treba donijeti i da je osposobljen donijeti odluku bez

    straha i bez pritisaka koji bi mogli smanjiti njegovu sposobnost donoenja odluke 8 .

    Pacijenti imaju pravo odluivati i dobiti sve dostupne relevantne informacije kako bi

    mogli odluivati. Meutim, dobivanje suglasnosti od pacijenta nije jednokratni in, to je

    proces koji se treba uspostaviti kroz cijeli odnos izmeu lijenika i pacijenta 9 . U

    svakom sluaju, vanost informiranog pristanka lei u injenici da on pokazuje kako je

    dolo do nekog razgovora izmeu lijenika i pacijenta, odnosno ispitanika u klinikim

    istraivanjima, da se barem vidi pokuaj da se prava pacijenata tite na ovaj nain. Osim

    toga, ne samo da je informirani pristanak od iznimne vanosti za etiko ravnanje bilo

    koje medicinske intervencije, ve on pridonosi jaanju odnosa lijenik-pacijent te

    poveava vjerojatnost uspjeha dijagnostikih, terapijskih i istraivakih intervencija

    10 .

  • 4

    U klinikoj praksi lijenik se svakodnevno suoava s nizom problema vezanih za

    informirani pristanak. Jedan od njih je koliina informacija koja je nuna za informirani

    pristanak. Da li je uope mogue dati potpunu i cjelovitu informaciju? Moraju se

    odabrati oni podaci koji su relevantni za pacijenta i koji e ga osposobiti za donoenje

    kompetentne odluke 11 . U protivnom, premalo ili previe informacija moe dovesti do

    kontraproduktivnog uinka: pacijent e se aliti da mu nije sve reeno ili e se aliti da

    je pretrpan gomilom detalja od kojih ne moe razluiti ono bitno. Osim fiziologije i

    metodologije koju e primijeniti, lijenik treba objasniti i etiologiju i tijek bolesti, dobre

    i loe strane razliitih mogunosti lijeenja, relativne rizike, oekivano trajanje

    oporavka te kako se ono moe poboljati, koja je podrka dostupna, dugorone

    posljedice bolesti uz daljnje lijeenje, nuan oprez i promjene u nainu ivota koji moe

    poboljati tjelesno i duevno zdravlje 12 .

    Novija istraivanja komunikacijskog aspekta odnosa lijenik-pacijent potvruju vanost

    informacija i jezika kojim se slui lijenik. Cassell uoava kako korektna informacija

    moe biti vano terapijsko sredstvo, jer smanjuje nesigurnost, osigurava osnovu za

    akciju i jaa odnos izmeu lijenika i pacijenta 13 . No, brojna istraivanja takoer

    pokazuju da pacijenti vrlo malo pamte odnosno razumiju od onoga to im je kroz proces

    informiranja dano na znanje 14,15 . Istraivanje Lloyda i sur. 16 o informiranju

    pacijenata pokazuje da je samo jedan pacijent od ukupno 71 zapamtio informacije o

    opisanim rizicima. Gattelarijeva i sur. 17 dobivaju sline rezultate s pacijentima s

    karcinomom: manje od 20% ih je znalo kolika je vjerojatnost da im lijeenje izlijei

    bolest.

  • 5

    Komunikacija je, openito gledano s aspekta teorije komunikacije, prenoenje

    obavijesti kojim se eli postii neki uinak 18 . Postoje razliiti modeli komunikacije.

    Stariji modeli komunikacije smatrali su informaciju nekom vrstom predmeta koji kroz

    kanal prelazi od jedne osobe drugoj, npr. interpersonalnim kanalom ili masovnim

    medijem. Unutar takvog modela, ako nema smetnji i ako poiljatelj posjeduje dovoljno

    komunikacijske vjetine, primatelj informacije razumjet e znaenje poruka to ih alje

    izvor 19 . Takav je i model komunikacije zasnovan na matematikoj teoriji autora

    Claudea Shannona i Warrena Weavera, kojeg objanjavaju u knjizi Mathematical

    Theory of Communication iz 1949. godine 20 . James Lutkin prikazuje komunikaciju

    takoer matematiki, tj. dajui formulu komunikacijskog procesa. On smatra da, kada se

    reduciraju tehniki elementi i nevane varijable, odnosno kada se jezik standardizira i

    koliina podataka ogranii, najvaniji dio komunikacije ostaje govornikova elja za

    komuniciranjem 21 .

    Noviji modeli komunikacije komunikatore vide drugaije, tj. kao da se nalaze u

    aktivnosti predvianja, ili da su proizvoai znaenja. Ljudi selekcioniraju

    informacije na osnovi svojih potreba, elja i mogunosti. Znaenja koja e iz njih izvesti

    pod utjecajem su povezivanja ili integracije s prethodnim iskustvom, kao i naih potreba

    i oekivanja 19 . To znai da se znaenje neke poruke formulira tek u svijesti njenog

    primatelja, jer ovisi o sociolokim, psiholokim, kulturnim, formalno-jezinim i drugim

    obiljejima ili ogranienjima procesa komuniciranja. To ujedno znai da odailjatelj

    poruke nikada ne moe biti potpuno siguran da e primatelj tu poruku ispravno i

    potpuno razumjeti 22 .

  • 6

    Prema teoriji informacija, teoriji koja kvantificira informaciju, odreujui njezinu

    vrijednost na osnovi doprinosa poznavanju situacije, poruke moraju smanjivati

    neizvjesnost da bismo ih mogli smatrati informacijama 19 . Za potrebe komunikacije,

    svaki jezik od mnogih moguih alternativa uvijek koristi samo ogranien broj. Drugim

    rijeima, opseg informativnosti datog elementa ovisi o stupnju do kojega se on moe

    predvidjeti na osnovu konteksta 20 . Predvidljivost nekog elementa je vrlo vana za

    prepoznavanje govora. Razumljivost moe biti znatna ak i kada nedostaju vani

    elementi. Kontekst u kojem neki iskaz nastaje, vanjske okolnosti, kao i sve to je prije

    njega reeno, u velikoj mjeri ograniavaju stvarne mogunosti izbora. Tako kontekst

    kao oblik redundantnosti, olakava komunikaciju 20 . Ljudi esto upotrebljavaju rijei

    kao da one za svakoga imaju ista znaenja, a u stvarnosti moemo smatrati velikom

    sreom kad osoba s kojom razgovaramo razumije velik dio naih znaenja na jednak

    nain kao to to mi inimo 19 . Jedna od glavnih zapreka razmjeni informacija sastoji

    se u razlikama znaenja to ih ljudi pridaju istim rijeima ili djelima. To je jedan od

    osnovnih razloga zbog kojih ljudi nailaze na tekoe u komuniciranju. Ljudi

    komuniciraju poruke, a one su potencijalno smislene i informativne, odnosno mogu

    dobiti znaenje. To je znaenje pod utjecajem denotacija i konotacija rijei. Denotativno

    znaenje je deskriptivno znaenje koje je zajedniko veini ljudi neke kulturalne

    sredine. Konotativno znaenje je osobno znaenje koje nije lako otkriti i koje ne mora

    biti zajedniko veem broju ljudi. Budui da su rijei nabijene konotacijama, njihove

    interpretacije su viestruke 19 .

    Oblikovanje ili konstruiranje poruka nije mogue bez odgovarajuih znanja. U podruju

    medicine i zdravstva jedna od mogunosti usvajanja znanja je zdravstvena edukacija od

    temeljnih do viih razina, ali laik nikada ne moe dosei razinu strunosti a da i sam ne

  • 7

    postane strunjak. Meutim, nedostatak takvog pristupa je injenica da se znanje

    neprestano, a u zadnje vrijeme strelovito iri, gdje medicina nikako nije izuzetak ako se

    uzmu u obzir nova saznanja, razvitak novih tehnologija i reevaluacija postojeeg znanja

    u obliku znanstveno utemeljene medicinske prakse. Jo uvijek postoje velike praznine u

    tom znanju pa podatak da je uspjenost lijeenja nepoznata u ak 90% medicinskih

    problema u rutinskoj praksi 4 moe djelovati zastraujue za pacijenta. Stoga postoji

    potreba da se poruke koje nose informacije ipak prilagoavaju na nain da se prevode

    sa strunog na laiki jezik, to se moe nazvati intralingvalno prevoenje 23 . Za

    uspjeno oblikovanje i razmjenu znaenja prijeko je potrebno i poznavanje osobe ili

    osoba kojima elimo poslati poruke. Istraivai komunikacije jo su od Aristotela bili

    svjesni potrebe prilagoavanja poruke sluateljstvu pa se uz karakteristike teksta mora

    voditi rauna i o karakteristikama sugovornika 24 . Teak 25 vrlo kratko i jasno

    objanjava svrhu komunikacije: Pisati i govoriti znai uvjeriti. Uvjeriti moe onaj tko

    zna koga i zato uvjerava te umije pronai najsvrsishodniji izraz za to uvjeravanje.

    Kulturno govoriti ili pisati znai funkcionalno iskoritavati rije, u skladu s predmetom,

    svrhom i sudionikom komunikacije 25 .

    Komunikacija je vrlo vana u fazi postavljanja dijagnoze. Lijenik mora postaviti vrlo

    specifina pitanja kako bi pomogao pacijentu da mu prui potrebne informacije koje e

    moi prevesti u medicinske podatke i na osnovu njih postaviti dijagnozu. Taj proces

    lijenik mora obaviti bez obzira na to koliko zbunjujue ili nepotpune bile informacije

    koje mu pacijent daje 26 . Vanost komunikacije za postavljanje dijagnoze posebno je

    naglaena u psihoterapiji, o emu svjedoi klasini rad Radlicha i Hollingsheada,

    pokazujui da razliit jezik izmeu lijenika i pacijenta moe biti razlog neuspjenosti

    lijeenja 27 .

  • 8

    Novije izdanje rjenika medicinske etike (The New Dictionary of Medical Ethics) svoje opise pojedinih

    pojmova prilagoava aktualnoj filozofiji odnosa lijenik-pacijent. Komunikacija se sagledava kroz

    sljedei opis: Neetino je oekivati od lijenika i medicinskih sestara da uinkovito komuniciraju, a da ih

    njihovo obrazovanje ne osposobi u neophodnim komunikacijskim vjetinama i strategijama, da im ne da

    samopouzdanje kako da ih koriste, te ako ih ne uvjeri u njihovu vrijednost kako za pacijente tako i za njih

    same. 28 .

    Strunu komunikaciju karakterizira poseban stil. Struna komunikacija ima svoju dugu

    povijest, ali je bila jezino zanemarivana pa je tek ezdesetih i sedamdesetih godina 20.

    stoljea dobila svoju lingvistiku afirmaciju u okviru sociolingvistike. Sa

    sociolingvistikog stajalita, u sreditu pozornosti strune komunikacije nalazi se

    strunjak u odreenom znanstvenom podruju ili disciplini, a njegova jezina

    kompetencija moe se smatrati pomonim sredstvom u slubi strunih znanja. Kako se

    kod jezika struke radi o odmaku od opeg jezika, kada u strunoj komunikaciji sudjeluju

    i obini korisnici strunih znanja, komunikacijska barijera moe izazvati osjeaj

    bespomonosti do odustajanja od namjere 29 .

    Uspjenost interakcije izmeu lijenika i pacijenta ovisi o njihovoj sposobnosti da razumiju jedni druge.

    Brojna istraivanja pokazuju da lijenikov neuspjeli pokuaj da pacijentu objasni zdravstveno stanje u

    kome se naao na jednostavan nain predstavlja vrlo velik problem odnosa lijenik-pacijent. S druge

    strane, mnogi e lijenici rei da je razlog tog neuspjeha to ih pacijenti ne razumiju ili da bi informacije

    mogle negativno utjecati na pacijente, a analize pokazuju da lijenici esto upravo izbjegavaju

    komunikaciju ili bjee u profesionalni argon 30 . Budui da je iznimno velik postotak onih pacijenata

    koji ne razumiju ili ne pamte ono to im lijenik govori o dijagnozi i lijeenju, kao razlog se esto navodi

    da je jezik koji lijenici koriste nejasan, da koriste argon te da se ni u znaenju nekih opih termina

    lijenik i pacijent ne slau uvijek 31 . U tom se kontekstu i profesionalni jezik tj. argon javlja ne samo

  • 9

    kao element profesionalne kulture, ve i kao oblik otpora deprofesionalizaciji struke. Prouavanja

    funkcija profesionalnog jezika pokazuju da su one viestruke 32,33 : profesionalni jezik je kondenziran i

    time tedi vrijeme u profesionalnoj komunikaciji; olakava meusobno prepoznavanje lanova profesije;

    te ima funkciju da javnost dri na distanci, jer ona ne razumije o emu se radi. Profesionalni jezik se

    tako koristi za stvaranje distance izmeu lijenika i pacijenta, ali i za odravanje informacijske kontrole

    32,33 . Meutim, budui da su lijenici bilingvalni, tj. govore i svakodnevni i struni jezik, dok

    pacijenti govore samo svakodnevni jezik, oekuje se od lijenika da svoj jezik prilagode u kontaktu s

    pacijentima. Naalost, da se to ne dogaa uspjeno, svjedoe brojni primjeri nesporazuma u komunikaciji,

    koji znatno utjeu na zadovoljstvo pacijenata, ali ponekad i na ishod lijeenja 34 .

    Zdravstvene informacije za pacijente stoga treba vrlo paljivo planirati i sastavljati

    vodei rauna o tome kome su tono namijenjene, u koju svrhu i s kojim ciljevima.

    Nakon to se odredi koja je ciljana populacija te utvrde njene sociodemografske

    karakteristike, potrebno je odabrati komunikacijski kanal, a zatim i opseg i sadraj

    poruke. Nakon dovrenog prilagoavanja informacija ciljanoj populaciji, jo ih je

    potrebno testirati na konkretnoj ciljanoj populaciji i po potrebi revidirati 35 .

    Za sastavljanje pisanih materijala za pacijente postoje preporuke razliitih udruenja,

    ustanova, ali i pojedinih autora. Openito govorei, poruka se mora prilagoditi svakom

    pojedinom pacijentu vodei rauna o njegovim osobinama, kao npr. dob, spol,

    obrazovanje, zanimanje, ali i o nekim opim karakteristikama jezika koje se pokazuju

    uspjenima u komunikaciji. Openiti savjeti ukljuuju sljedee: Ako je zbrka u glavi,

    uzalud sva pravopisna pravila i bogatstvo rjenika. 25 ; Pravilno je ono to ljudi

    mogu najbolje i najbre shvatiti, a to onaj koji govori najlake moe izraziti. 25 ;

    Ono to je najlake rei, najlake je i razumjeti. 25 . Da bi se do takvog rezultata

    dolo, mora se proi faza planiranja, gdje se odreuje to sve itatelj mora saznati da bi

  • 10

    shvatio poruku, a vodi se rauna o izboru rijei ovisno o tome kakvog e uinka imati

    pojedina rije na itatelja 36 .

    U svim oblicima komunikacije kada se profesionalaci obraaju laicima i iroj javnosti

    moraju u prvom redu voditi rauna o osobinama skupine odnosno pojedinaca kojima se

    obraaju. Upravo e komunikacijom uspjeti pomiriti meusobne razlike u miljenju

    svojim nastojanjima da dou do zajednikog cilja 37 . Budui da ipak primarno govore

    zajednikim jezikom, a ona dopunska terminologija koja je toliko prikladna u

    komunikaciji s kolegama moe i mora biti izostavljena odnosno prilagoena novim

    sluateljima, na profesionalcima je da pronau nain kako se jezino pribliiti i

    prilagoditi u novoj situaciji i ostati razumljivi i drugima 36 .

    Davisova 37 predlae nekoliko strategija kako se profesionalci, prvenstveno

    znanstvenici, trebaju prilagoavati svojoj laikoj publici. Na prvom mjestu je

    identifikacija publike, gdje su najvaniji imbenici za razumijevanje publike njihova

    dob i obrazovna razina. U svakom sluaju, kakva god prilagodba bila nuna, ne postoji

    nikakav opravdan razlog zato komunikacija ne bi mogla biti uspjena. Bitno je samo da

    se nove informacije nadoveu na ono to je ve poznato odreenoj publici, tj. da se

    gradi na njenom iskustvu 37 . Drugi vaan korak je jasno utvrditi cilj i svrhu

    komunikacije. Bitno je razluiti to e se rei, s kojim ciljem i do koje irine, jer u

    ogranienom vremenu usmene komunikacije ili ogranienom prostoru pisanog teksta

    odmah mora biti vidljivo to je bitno, a to su dodatne obavijesti. Zanimanje publike za

    izlaganje koje se nudi ponekad je neobino vano kako za odravanje panje, tako i za

    razumijevanje reenog odnosno napisanog. Isto tako, iskrenost izlaganja, to e ponekad

    znaiti i priznanje neznanja, samo e pojaati povjerenje u izlagatelja 37 . Od

  • 11

    preporuenih tehnika, Davisova spominje jednostavnost, tonost, potpunost i jasnou.

    Jednostavnost e se postii konverzacijskim tonom, direktnim oslovljavanjem,

    ponavljanjem glavnih ideja radi naglaavanja, govorom u prvom i drugom licu te

    upotrebom aktiva umjesto pasiva. Treba paziti na ton izraavanja i pomno birati rijei;

    prihvatljivi su samo oni sinonimi koji su razumljivi laicima i iroj javnosti. Sloenost

    izraavanja i nepotpune izjave treba izbjegavati, kao i pogreno napisane rijei ili

    gramatike pogreke, koje e ne samo oteati razumijevanje, ve i frustrirati sluatelja

    odnosno itatelja. Sve reeno ili napisano mora imati logian slijed, ali ti logini

    prijelazi moraju biti oiti prvenstveno namijenjenoj publici, a ne samo strunoj osobi.

    Dakle, i oekivanja publike moraju se uzeti u obzir kod koncipiranja poruka. Jasnoa

    izraavanja bit e postignuta samo ako neku rije ili ideju kakvom ju je zamislio

    poiljatelj poruke u istom znaenju shvati i primatelj poruke. Zbog svega ovoga se

    uvelike preporuuje da svaki tekst namijenjen laicima proe reviziju kako bi se izbjegli

    nesporazumi bilo koje vrste 37 .

    Jedna druga inicijativa, koja vrlo detaljno prouava i razrauje sve vrste pisanih

    informacija za pacijente, potekla je iz farmaceutske tvrtke Pfizer pod nazivom Clear

    Health Communication Initiative 38 , nakon to je na dravnoj razini 1998. godine

    usvojen zahtjev da se sve dravne agencije SAD-a obveu u svojim materijalima

    koristiti jednostavan jezik 39 . Razlog pokretanja Pfizerove inicijative je injenica da

    postoji potreba za jasnim i jednostavnim zdravstvenim informacijama bez obzira na

    obrazovni stupanj itatelja, a znanstvene informacije su po svojoj prirodi preteke za

    razumijevanje te ih treba pojednostavniti odnosno prilagoditi itateljstvu. Rezultat ove

    inicijative su smjernice kako sastaviti zdravstvene informacije koje e biti pristupane

    irokoj publici, a namijenjene su onima koji sastavljaju tekst, ali i dizajnerima vizualnih

  • 12

    ilustracija. Naglasak kod izrade pisanih materijala za pacijente je da svi materijali

    moraju biti prilagoeni italakim sposobnostima te kulturi i osobnosti pacijenata,

    koristei jednostavan jezik, jednostavan vizualni izgled i jednostavne ilustracije koje e

    pojasniti tekstualni dio, a temeljit e se manje na medicinskim injenicama, a vie na

    pacijentovu vienju zdravstvenog stanja i na eljenim oblicima ponaanja. To znai da,

    budui da je glavni cilj bilo koje zdravstvene informacije za pacijente ukljuiti same

    pacijente da aktivno sudjeluju u zatiti svog zdravlja, potrebna je takva informacija koja

    e biti korisna, to za potrebe amerikog sustava znai napisana na stupnju itanja 6.

    razreda kako bi je razumjelo barem 75-80% ljudi u SAD-u, odnosno openito reeno,

    informacija jednostavna za itanje, ali i razumijevanje. Kako to postii, objanjeno je

    vrlo detaljnim i konkretnim smjernicama 38 . Pfizerove smjernice za izradu pisanih

    materijala za pacijente, koji e biti privlani i uinkovito prenositi vane zdravstvene

    informacije, obuhvaaju pet glavnih principa: 1) objasniti svrhu i ograniiti sadraj; 2)

    ukljuiti itatelja; 3) uiniti jednostavnim za itanje; 4) uiniti da izgleda jednostavno;

    5) izabrati vizualne ilustracije koje e pojasniti i motivirati 38 . Preporuke za pisanje

    edukacijskih materijala za pacijente mogu se pormatrati s aspekta: 1) organizacije (jasno

    naglasiti korake i dati ono bitno, sluei se naslovima i saecima), 2) stila (aktivni

    glagoli i konverzacijski ton te kratke reenice uz izbjegavanje argona, kompleksnost

    primjerena publici), 3) izgleda (nenatrpane stranice pune bijelog prostora na papiru;

    veliina slova 12 do 14 itljivog oblika slova, najvie tri razliita oblika slova po

    stranici; naglaeni tekst masnim slovima ili uokviren u kuicama), 4) ilustracije

    (jednostavne slike koje privlae panju i naglaavaju tekst, a primjerene su publici), 5)

    dojma (odgovarajui za razliite kulture, dob, poticanje interakcije, koritenje dijaloga,

    pria, svjedoanstava i sl.).

  • 13

    Osim priznatih autora o uinkovitom stilu pisanja 14,37,40 , farmaceutskih tvrtki koje

    daju svoje smjernice o informacijama za pacijente 38 , dravnih ustanova 35 , brojne

    druge organizacije irom svijeta pokuavaju pomoi ukazujui na slabu razumljivost

    pisanih materijala namijenjenih laicima i nudei svoje preporuke 41-43 . Budui da se

    preporuke vrlo esto ponavljaju i preklapaju, u sljedeem tekstu je dan saeti pregled

    osnovnih preporuka prema gore navedenim izvorima.

    Kod pisanja informacija za pacijente mora se voditi rauna o publici, to znai i o

    veliini vokabulara, koji bi trebao biti ogranieniji, koristiti samo neka znaenja

    odreenih rijei, a apstraktne imenice zamijeniti glagolima i pridjevima. Gramatika

    treba biti pojednostavljena, to znai i izbjegavati pasiv, koji je teak i kompliciran.

    Treba slijediti logiku jednostavnost, identificirati osnovne ideje i njihove cjeline, zatim

    sloiti cjeline u logian slijed, prevesti cjeline u jednostavan jezik te prestrukturirati i

    spajati zadravajui izvorne vezne elemente. Pritom treba koristiti tiskana pomagala

    (prirunike, leksikone, rjenike) te kompjutorske programe radi testiranja itkosti,

    provjere gramatike i odabira standardnih sinonima. Ogromna koliina vrlo preciznih

    detaljnih preporuka moe se saeti grupiranjem na razini teksta i na razini vizualnog. Na

    razini teksta savjetuje se poeti s najvanijim i poznatim informacijama, jer poznati

    kontekst olakava pamenje i razumijevanje; zatim jasno rei to pacijent mora znati i

    uiniti (npr. kod lijekova: koliko tableta, koliko esto, kada i s ime); zatim saeti i

    ponoviti kljune poruke (a kod duih pisanih materijala, broura itd. dati saetak na

    kraju svakog poglavlja); a detalje, nunu statistiku ili detaljniji postupak dati u

    posebnom odjeljku ili na posebnoj stranici, te se pritom stalno direktno obraati itatelju

    povezujui informacije s njegovim okruenjem, stavljajui ih u njemu poznati kontekst i

    poticati ga na aktivnu ulogu. Koritenje primjera i dodatnih objanjenja pojednostavljuje

  • 14

    poruku, ini je jasnijom i poveava razumijevanje, jer onaj koji neto govori vrlo dobro

    zna na to misli, ali njegov sugovornik ne mora to nuno odmah prepoznati. Treba

    izbjegavati odreene rijei, kao npr. medicinske termine odnosno argon, ali i latinske

    odnosno grke prefikse, jer e itatelji razumjeti ostatak rijei a prefiks zanemariti i tako

    pogaajui znaenje rijei pogreno shvatiti tu rije, ali i cijelu poruku. Budui da na

    itkost pisanih materijala prvenstveno utjee duina reenice i koliina tekih tj.

    vieslonih rijei, tekst e biti jednostavniji ako reenica nema vie od 15 rijei, ako se

    koriste jednostavne rijei s manjim brojem slogova odnosno uestalije rijei, ako se

    izbjegavaju sloene rijei i bilo koji nepotreban tekst. Poeljan je konverzacijski stil,

    aktivan a ne pasivan vid glagola koji je sporiji i dui. Tekst treba logiki strukturirati

    tako da svaki dio govori o samo jednoj ideji ili temi, to znai da se sloeniji tekst treba

    razbiti u manje cjeline ponekad i s podnaslovima, a preporuuje se koritenje vizualnih

    sredstava za povezivanje, odvajanje, naglaavanje i ilustriranje. Pokazalo se da se ljudi

    teko snalaze kad neki popis sadri vie od sedam natuknica, jer tada nee upamtiti

    samo pet ili sedam, nego nee upamtiti nijednu.

    Na razini vizualnog navodi se da vizualne ilustracije moraju sluiti kao podrka tekstu,

    pojanjavati ga, pojednostavljivati i nadopunjavati. Ilustracije su vrlo vane, jer one

    prve privlae panju itatelja, nakon ega pogled odlazi na tekst ispod ilustracija, a tek

    zatim na ostali tekst. Zbog toga je kvaliteta ilustracije odnosno njena jasnoa i

    privlanost presudna za odluku hoe li itatelj uope proitati ostatak teksta. Osim toga,

    vizualne ilustracije poveavaju sposobnost itatelja da upamti predoene informacije.

    Ilustracije ne smiju imati previe detalja, jer nepotrebno odvraaju panju od bitnoga, a

    moraju biti prilagoene uzrastu pacijenta (npr. djeji ili djetinjasti crtei nisu primjereni

    odrasloj populaciji), ali i ozbiljnosti situacije (npr. karikature ili apstraktne vizualne

  • 15

    poruke samo zbunjuju i ometaju pacijente). Takoer, treba izbjegavati kopije ilustracija

    iz medicinskih udbenika, jer nisu primjerene iroj publici. Tekst ispod ilustracija

    objanjava o emu se na slici radi te pomae itatelju da zna na to posebno obratiti

    panju, naroito ako se radi o grafikonu, popisu i sl. Ako neku tablicu ili dnevnik treba

    popunjavati, preporuuje se dati primjer kako to treba ispuniti i to dalje s time

    napraviti. Vizualne ilustracije koje nisu relevantne za poruku samo odvlae panju i

    nepoeljne su. Zato vizualni putokazi pojaavaju jasnou i olakavaju pamenje:

    preporuuje se upotreba naslova, podnaslova, numeriranja, svrstavanja u tablice,

    masnije otisnut tekst ili podvuen tekst, vrlo oprezna upotreba boja, itd., jer se na taj

    nain naglaavaju neki dijelovi informacije (npr. uveani tekst ili slika, strelice, itd.).

    Dobar kontrast papira i otisnutog teksta odnosno slike, kao i vea slova (preporuuje se

    barem veliina 12) olakavaju itanje, pa treba izbjegavati bilo kakva zamagljivanja

    teksta ili koritenje uzoraka podloge zbog kojih se slova dobro ne vide. Ono to izgleda

    jednostavno potie ljude na itanje, tj. izgleda privlanije i zanimljivije. Puno bjeline tj.

    prostora oko teksta djeluje privlanije za itanje, kao i dvostruki prored, ire margine,

    vie ilustracija nego teksta. Upotreba boja treba biti realistina, svrsishodna, moe se

    koristiti za naglaavanje, a nipoto ne smije biti samo dekorativna.

    Kao provjeru teine ve sastavljenih informacija, preporuuje se koritenje neke od

    postojeih formula itkosti. Istie se testiranje gotovih materijala na pacijentima

    odnosno potencijalnim itateljima kao najuinkovitiji nain da se dobiju dodatne

    vrijedne informacije i miljenje o tekstu i grafikom oblikovanju. Neke preporuke nude

    i vrlo korisne gotove popise rijei koje treba izbjegavati odnosno rijei koje se

    preferiraju, ali veina tih preporuka odnosi se na engleski jezik pa se popisi rijei ne

    mogu direktno primijeniti na informacije na hrvatskom jeziku.

  • 16

    1.2. Zdravstvena pismenost

    Dosadanje spoznaje u podruju zdravstvene komunikacije govore o iznimnoj vanosti

    zdravstvene pismenosti populacije, jer istraivanja u svijetu pokazuju da je pismenost

    najjai prediktor zdravstvenog stanja pojedinca, ak ispred dobi, obrazovanja, prihoda,

    zaposlenosti ili pripadnosti etnikim skupinama 44 . Nadalje, istraivanja pokazuju da

    je stupanj zdravstvene pismenosti direktno povezan s uspjenou komunikacije, to

    uvelike utjee na suradljivost pacijenata, ishod lijeenja, uestalost koritenja

    zdravstvene zatite, trokove i ukupnu kvalitetu zdravstvene zatite 2-5 . Tako se za

    pacijente s niskom razinom pismenosti troi vie novca u zdravstvenom sustavu, oni

    due ostaju u bolnici i ee odlaze lijeniku 45-47 , ali rjee koriste preventivne

    usluge 1,48 . Takoer, takvi pacijenti imaju loije zdravstveno stanje i ishod njihova

    lijeenja je loiji 49,50 , a ujedno su i nezadovoljniji zdravstvenom zatitom 51 . S

    komunikacijskog i etikog stajalita, adekvatna zdravstvena komunikacija, koja uzima u

    obzir stupanj pismenosti pojedinca, poveava pristupanost zdravstvenoj zatiti i jaa

    aktivnu ulogu pacijenta u zdravstvenom sustavu, to je temelj kvalitetnog odnosa

    izmeu lijenika i pacijenta, ali i zdravstvene politike kojoj je cilj poveanje sveukupne

    kvalitete zdravstvene zatite te zatite prava pacijenata.

    Zdravstvena pismenost se definira prije svega kao osobna, kognitivna i drutvena

    umijea koja odreuju sposobnost pojedinaca da dou do, razumiju i koriste informacije

    kako bi unaprijedili i odravali zdravlje 52 , a zadovoljavajui stupanj funkcionalne

    zdravstvene pismenosti nuan je da bi pacijenti mogli sudjelovati u ostvarenju svoje

  • 17

    zdravstvene zatite. Vanost aktivnog sudjelovanja u donoenju odluka na temelju

    adekvatne informiranosti ogleda se u sljedeoj definiciji zdravstvene pismenosti:

    stupanj do kojega su pojedinci sposobni doi do, obraditi i razumjeti osnovne

    zdravstvene informacije i usluge potrebne za donoenje odgovarajuih zdravstvenih

    odluka 53 . U definiciji splet vjetina, ukljuujui i sposobnost obavljanja osnovnih

    zadataka itanja i raunanja, a koje su nune za funkcioniranje u zdravstvenom

    okruenju 54 zdravstvena pismenost se vrlo direktno vee uz pojam ope pismenosti

    s naglaskom na itanje i raunanje, ali se stavlja u zdravstveni kontekst. Novija

    definicija zdravstvene pismenosti nudi jedan proireni model i naglasak stavlja na

    razliitost dimenzija sposobnosti pojedinca, ali i iri kontekst svrhe tih sposobnosti, te

    glasi: cijeli niz vjetina i kompetencija koje ljudi razvijaju kako bi potraili, shvatili,

    ocijenili i koristili zdravstvene informacije i pojmove u svrhu donoenja informiranih

    odluka, smanjenja zdravstvenih rizika i vee kvalitete ivota 55 . Na kraju, jedna

    definicija koja ne definira konkretne sposobnosti pojedinca, ve naglaava suvremeni

    pristup odnosu lijenika i pacijenta u kome obje strane zajedniki i odgovorno

    dogovaraju, odluuju i djeluju: zajednika odgovornost unutar koje pacijenti i

    zdravstveni radnici moraju komunicirati svatko na nain da ga onaj drugi razumije

    56 .

    Funkcionalna zdravstvena pismenost moe se definirati kao dostatna osnovna umijea

    itanja i pisanja kada ovjek moe djelotvorno funkcionirati u svakodnevnim

    situacijama 52 , gdje se naglasak stavlja na ono to se pismenou postie, a ne na

    sama postignua u itanju i pisanju, ali se moe prikazati i vrlo konkretno, da

    adekvatna funkcionalna zdravstvena pismenost znai biti sposoban primijeniti umijee

    pismenosti na zdravstvene materijale kao to su recepti, kartice za naruivanje, natpisi

  • 18

    na lijekovima i upute za kunu njegu 57 . Treba naglasiti da je funkcionalna

    pismenost tek osnovni, najnii stupanj, a komunikacijska ili interaktivna te kritika

    pismenost vii su stupnjevi, koji progresivno omoguuju veu autonomiju pojedinca i

    osobnu osnaenost. Osim toga, progresija izmeu tih stupnjeva ne ovisi samo o

    kognitivnom razvoju, ve i o izloenosti razliitim informacijama i porukama 52 .

    Kljuni problem zdravstvene komunikacije je to openito lijenici esto nisu svjesni

    nesrazmjera izmeu svog naina komuniciranja s pacijentima i pacijentove sposobnosti

    shvaanja, pamenja i djelovanja na osnovu dobivenih informacija 50 . Pokazuje se da

    je vie od polovice pisanih materijala za pacijente preteko za prosjenog stanovnika

    SAD-a, a u odrasloj populaciji SAD-a ak je 20% funkcionalno nepismenih 58 . O tom

    nesrazmjeru samo u SAD-u svjedoi preko 300 studija 59 . Kod informacija u pisanom

    obliku uoava se nesrazmjer zdravstvene pismenosti pojedinca i razine itkosti

    materijala namijenjenih pacijentima 59-63 . Istraivanja u svijetu pokazuju taj

    nesrazmjer kod razliitih populacijskih skupina, takoer kod neengleskog govornog

    podruja 64 , s obzirom na razliite zdravstvene teme te razliite oblike prezentacije ili

    medije koritene za zdravstvene informacije 53 . Dakle, adekvatna itkost pisanih

    materijala, odnosno prilagoena razina teine teksta specifinoj ciljnoj populaciji, vana

    je ne samo kod prikupljanja podataka od ispitanika kako bi podaci bili vjerodostojni i

    usporedivi s drugim populacijama, ve i kod informativnih materijala za edukaciju

    pacijenata te kljunih dokumenata koji jame aktivnu ulogu pacijenta u odluivanju o

    vlastitom zdravlju, kao naprimjer informirani pristanak, koji ima i zakonske posljedice.

    Stoga nije neuobiajeno da se razina itkosti raznovrsnih pisanih materijala definira u

    odreenim dravama kao obvezujua za odreenu ciljnu populaciju ne samo kroz

    formulaciju lakorazumljivog teksta, ve i kroz konkretnu mjeru itkosti. Tako npr.

  • 19

    veina Amerikanaca ima sposobnost itanja na razini 6. do 8. razreda, tj. stupanj

    italake sposobnosti prosjenog Amerikanca iznosi 7,5 65 , a niska pismenost

    britanske populacije razlog je zato se za zdravstvene informacije zahtijeva stupanj

    teine teksta po formuli SMOG 5 66 kako bi takve informacije mogla razumjeti

    veina ljudi u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj se Zakonom o zdravstvenoj zatiti iz

    1993. godine 67 , lanak 25. stavak 6., jami da pacijent ima pravo na tono

    informiranje i poduku o svim pitanjima koja se tiu njegova zdravstvenog stanja te se u

    Zakonu o zatiti prava pacijenata iz 2004. godine 68 navodi da pacijent ima pravo

    dobiti obavijesti na nain koji mu je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i

    mentalne sposobnosti, a istovremeno jezina analiza tekstova za pacijente sa eernom

    boleu pokazuje da prosjeno teak tekst, napisan na razini 12 godina kolovanja, ne bi

    razumjelo skoro 80% stanovnitva starijeg od 15 godina, prema popisu stanovnitva iz

    1991. godine 64 , odnosno skoro 70% stanovnitva prema popisu iz 2001. godine 69 .

    Stoga ne iznenauju rezultati nedavnog istraivanja percepcije bolesti i

    kardiovaskularnih faktora rizika kod pacijenata sa eernom boleu u Hrvatskoj, koji

    pokazuju da je upravo slabo razumijevanje vlastite bolesti povezano s loijim ishodima

    lijeenja i zdravstvenim ponaanjem kod ove kronine bolesti 70 .

    U Hrvatskoj su podaci Dravnog statistikog zavoda nakon popisa stanovnitva 2001.

    godine pokazali vrlo nisku razinu obrazovanosti stanovnitva. Nepismenih ima 1,8 %, a

    pismenom se smatra osoba sa ili bez kole ako moe proitati i napisati sastavak u vezi

    sa svakidanjim ivotom, odnosno koja moe proitati i napisati pismo bez obzira na

    kojem jeziku ili pismu moe itati odnosno pisati 71 . Osim toga, pitanje o

    pismenosti u popisu stanovnitva postavljeno je samo osobama koje se nisu kolovale ili

    su imale zavrena manje od 4 razreda osnovne kole, jer se smatralo da je osoba

  • 20

    pismena ako je izjavila da zna proitati i napisati neki uobiajeni tekst pismo, a pritom

    je bilo svejedno na kojem jeziku ili pismu zna itati i pisati. U svim popisima

    stanovnitva rezultati o pismenosti dani su za stanovnitvo staro 10 i vie godina 71 .

    Obrazovanost odrasle populacije u Hrvatskoj vidi se iz tablice 1.

    Tablica 1. Stanovnitvo Republike Hrvatske starije od 15 godina prema zavrenom

    obrazovanju po spolu, prema popisu stanovnitva 2001. godine (%) 71

    Obrazovanje Ukupno Mukarci ene

    Bez kole 2,9 1,2 4,4

    1-3 razreda osnovne kole 4,5 2,9 6,0

    4-7 razreda osnovne kole 11,2 8,4 13,8

    Osnovna kola 21,8 19,5 23,7

    Srednja kola (ukupno) 47,1 54,6 40,2

    - 1-3 god. (KV, VKV) 27,2 38,0 17,5

    - 4 god. 15,0 13,0 16,9

    - gimnazija 4,8 3,6 5,9

    Via kola 4,1 4,4 3,8

    Fakultet, akademija, itd. 7,8 8,3 7,4

    Nepoznato 0,7 0,7 0,6

    Metodoloki gledano, ovi podaci Dravnog zavoda za statistiku 71 prikazani su prema

    sljedeim definicijama: "osnovna kola" odnosi se na sve osobe koje su zavrile

    osnovnu (osmogodinju) kolu, prijanju osmoljetku ili sedmoljetku; srednje kole"

    podijeljene su u tri osnovne grupe: kole za zanimanja u trajanju 1-3 godine i kole za

    KV i VKV radnike, kole za zanimanja u trajanju 4 i vie godina, gimnazije.

  • 21

    Ako grupiramo gore navedene podatke, dobivamo sljedee: O: 40,4%; SSS:

    47,1%; VS: 11,9%. Kod muke populacije, taj omjer iznosi: O: 32,0%; SSS:

    54,6%; VS: 12,7%, a kod enske: O: 47,9%; SSS: 40,2%; VS: 11,2%.

    1.2.1. Testiranje zdravstvene pismenosti

    Ocjenu zdravstvene pismenosti odnosno pismenosti openito ne moe se provesti pukim

    izravnim postavljanjem pitanja ispitaniku da li je neto razumio odnosno zna li itati i

    pisati. Takav je postupak potpuno neuinkovit, jer ispitanici ne ele priznati

    nepismenost ili nerazumijevanje zbog srama i straha od ponienja 4,72 . Iako postoji

    povezanost izmeu obrazovanja i pismenosti, ne moe se s tonou procijeniti stupanj

    italake sposobnosti i razumijevanja samo na temelju stupnja obrazovanja 73,74 .

    Stoga su razvijeni instrumenti za testiranje itanja i razumijevanja, odnosno instrumenti

    za ocjenu zdravstvene pismenosti. Za engleski jezik vrlo se esto koriste testovi

    prepoznavanja rijei, REALM i WRAT. REALM (Rapid Estimate of Adult Literacy in

    Medicine) je praktini instrument za brzu procjenu zdravstvene pismenosti, a temelji se

    na prepoznavanju rijei koje se koriste u komunikaciji s lijenicima 74 . Testiranje

    traje do tri minute, moe ga provoditi medicinsko osoblje bez posebnog obuavanja, a

    sastoji se od popisa 66 rijei razliite duine i teine izgovora 59 . Test je validiran,

    dobro korelira s ostalim instrumentima, a napravljena je i revidirana verzija REALM-R.

    Meutim, test je valjan za engleski jezik, a nije za jezike kao npr. panjolski zbog

    pravilnog fonemsko-grafemskog odnosa 75 , a budui da je hrvatski jezik takoer

    ortografski transparentan, nije ga mogue primijeniti za ocjenu zdravstvene pismenosti

    na hrvatskom jeziku. WRAT (Wide Range Achievement Test) je takoer test

  • 22

    prepoznavanja rijei, koji se sastoji od 42 rijei rastue teine, a prekida se nakon deset

    uzastopno pogreno proitanih rijei. WRAT ima velikih nedostataka pred testom

    REALM, jer je zatien autorskim pravima i nije besplatan, jer se za testiranje mora

    konzultirati prirunik s uputstvima, jer sadri ope rijei, a ne iz medicinskog podruja,

    te stoga to due traje i ocjenjivanje je sloenije 58 . Meutim, testovi prepoznavanja

    rijei, kojima se ocjenjuje sposobnost itanja, ne jame razumijevanje pisanog

    materijala. Za tu svrhu se koriste testovi razumijevanja, koji ocjenjuju koliko pacijent

    razumije proitani materijal. esto koriteni test razumijevanja je test Cloze 58 ,

    kojega je napravio Wison Taylor 1953. godine 76 , a naziv je dobio prema

    getaltovskom pojmu za zatvaranje odnosno nain stvaranja potpune cjeline

    popunjavajui praznine u strukturi. Test Cloze se radi tako da se nakon uvodne reenice

    u daljnjem tekstu svaka peta rije zamijeni ravnom crtom identine duine koja

    zamjenjuje tu rije pa je ispitanici trebaju otkriti tako to e popuniti praznine u tekstu.

    Kao tona rije rauna se samo forma identina originalu, a rezultati testa govore koliko

    je tekst razumljiv tom ispitaniku. Na taj nain test Cloze mjeri razumljivost na dva

    naina: koliko se znanja moe dobiti iz teksta uokolo praznina, te koliko je dobro to

    usvojeno znanje iskoriteno za dobivanje dodatne informacije 58 .

    TOFHLA (Test of Functional Health Literacy in Adults) je test za ocjenu funkcionalne

    zdravstvene pismenosti u odrasloj populaciji, napravljen 1995. godine 57 , a pored

    numerike ocjene sadri i ocjenu razumijevanja proitanog teksta, koja se temelji na

    modificiranom testu Cloze. Teme tekstova odraavaju stvarne situacije unutar

    zdravstvenog sustava, kao npr. uputstva za pripremu za specijalistike pretrage, prava i

    obveze pacijenata unutar zdravstvenog osiguranja, standardizirani tekst informiranog

    pristanka i sl., da bi se procijenilo koliko dobro pacijenti mogu funkcionirati u

  • 23

    zdravstvenom okruenju. itkost pisanih materijala koritenih u testu TOFHLA iznosi

    4,3; 10,4; te 19,5 prema formuli itkosti Gunning Fog Indeks. Testiranje traje do 22

    minute, ali je napravljena i skraena verzija, S-TOFHLA 77 , koja ne oduzima vie od

    12 minuta. Obje su verzije istovremeno raene za engleski i za panjolski jezik 59 . U

    novije vrijeme napravljena je modificirana verzija za hebrejski jezik 78 . Test

    TOFHLA i njegova skraena verzija S-TOFHLA koriteni su u brojnim studijama koje

    pokazuju povezanost zdravstvene pismenosti s razliitim aspektima kvalitete

    zdravstvene zatite, pristupanosti zdravstvenom sustavu, koritenju zdravstvene zatite,

    trokovima, te zdravlju, ishodu lijeenja, zadovoljstvu i sl. kod razliitih grupacija

    pacijenata 59,74 . S druge strane, istie se kako se testiranje zdravstvene pismenosti jo

    uvijek dovoljno ne koristi u klinikoj praksi, ali i da je potreban razvoj jo boljih testova

    1 .

    1.3. itanje i italaka sposobnost

    Za objanjenje teine odreenog pisanog materijala potrebno je uzeti u obzir oba

    aspekta, tj. sam tekst, kako je napisan i koje sve elemente sadri, te italake

    sposobnosti osobe koja taj tekst ita. To obuhvaa i objanjenje samog procesa itanja:

    to itanje jest, koji imbenici utjeu na itanje, te po emu se razlikuju dobri i loi

    itai. Postoje brojne teorije itanja, to govori kako je itanje sloen proces te je vrlo

    teko opisati to se to dogaa i to radimo dok itamo. Pretpostavka je da itanjem

    dolazimo do znaenja teksta kroz proces interakcije s pisanom rijei. Istraivanja o

    itanju se razlikuju s obzirom na to da li se temelje na samom procesu itanja ili na

    proizvodu itanja 79 . itanje obuhvaa vjetine prepoznavanja rijei, brzine itanja

  • 24

    odnosno tenosti, te vjetine razumijevanja kroz rjeavanje problema. Pritom treba

    naglasiti da se razumijevanje shvaa kao vjetina odvojena od samog itanja, tj. kao

    lingvistika vjetina, jer do razumijevanja dolazi prilikom prezentacije materijala kroz

    razliite modalitete, ukljuujui i govor, ali se razumijevanje moe shvatiti i kao

    vjetina odvojena od jezika, kao opekognitivna vjetina rjeavanja problema. Meutim,

    razliiti su pristupi ovom problemu kroz povijest. Tako Thorndike 80 poetkom 20.

    stoljea itanje objanjava kao rezoniranje ili zakljuivanje, a dobri itai su oni koji

    mogu jasno razmiljati. Tradicionalni bihevioralni pristup procesu itanja, koji je bio

    popularan 40-tih i 50-tih godina 20. stoljea, vidi itae kao pasivne osobe koje

    dekodiraju pisanu rije na razini grafema, fonema, sintakse i semantike. Shematska

    teorija objanjava stjecanje znanja i tumaenje teksta aktivacijom shema, koje su ustvari

    mree informacija pohranjene u mozgu, a slue kao filtri za dolazee informacije.

    Goodman 81 zato itanje naziva psiholingvistikom igrom pogaanja, gdje itai

    pogaaju ili predviaju znaenje teksta na temelju minimalnih tekstualnih informacija i

    maksimalnog koritenja postojeeg, aktiviranog znanja. Smith 82 govori o nevizualnoj

    vrsti informacija koje nadilaze razinu pisanog teksta, a ukljuuju itaevo italako

    iskustvo, poznavanje konteksta, poznavanje struktura i obrazaca jezika i vrsta teksta,

    kao i ope poznavanje svijeta i odreene teme. Novija istraivanja pokazuju da je za

    teno itanje neophodno automatizirano prepoznavanje rijei kako bi se oslobodio

    kapacitet panje za razumijevanje 83 . Gruba procjena optimalne brzine itanja iznosi

    250-300 rijei u minuti 84 . Uoene su razlike izmeu dobrih i loih itaa s obzirom

    na proces i na proizvod itanja. Tako loi itai sporo itaju, doslovno shvaaju

    proitane rijei, preskau neke rijei, ne shvaaju kontekst, brzo se umaraju itajui, te

    ne razumiju proitano. S druge strane, dobri itai teno itaju, znaju pronai pomo za

    nepoznate rijei, shvaaju kontekst, uporni su u itanju i znaju protumaiti znaenje

  • 25

    rijei 58 . Teni itai tijekom itanja procesuiraju otprilike 80% leksikih i 40%

    funkcionalnih, gramatikih rijei, a ne samo da teno itaju, nego su i precizni u itanju,

    tj. njihovo je itanje tono 79 . Potekoe u itanju zbog nepoznatih rijei negativno

    utjeu na razumijevanje pa je potrebno da itai poznaju 95% rijei nekog teksta kako bi

    ga adekvatno razumjeli te kako bi mogli predvidjeti znaenje nepoznatih rijei iz

    konteksta 85,86 . Procjena je za engleski jezik 87 da osoba mora vladati vokabularom

    od otprilike pet tisua rijei da bi bila u stanju razumjeti 97% rijei uobiajenog teksta, a

    ako vlada sa samo dvije tisue najuestalijih rijei, razumjet e tek 90% teksta. Pored

    navedenih osobina itaa, na uspjenost itanja utjeu i dob, spol, zanimanje,

    inteligencija, drutveni sloj, obrazovanje i drugi imbenici. S druge strane, sam tekst

    ima odreene imbenike koji olakavaju ili oteavaju itanje: organizacija i kohezija

    teksta, tema i sadraj, vrsta odnosno anr teksta, tipografske i lingvistike osobine,

    itkost, itd. Za oekivati je da e jezici s transparentnom ortografijom biti itkiji od onih

    s netransparentnom ortografijom, kakav je engleski jezik 79 . Teina vokabulara

    svakako utjee na razumijevanje, a moe se izraziti kroz duinu i frekvenciju rijei.

    Duina rijei, za engleski jezik, ugrubo je i povezana s frekvencijom rijei;

    najfrekventnije rijei su obino krae 79 . Chall, autor jedne od formula itkosti,

    navodi da je teina vokabulara ustvari najznaajniji prediktor teine teksta 88 .

    Takoer, na razini reenice, pokazuje se da su krae reenice sintaktiki jednostavnije

    79 , to znai da e biti i razumljivije. Postoji visoka korelacija izmeu itkosti teksta

    mjereno testovima razumijevanja na ispitanicima, kao naprimjer testom Cloze, te

    mjereno formulama itkosti 80 . Moglo bi se rei da je preporuka za mjerenje teine

    odnosno itkosti teksta struna procjena panela strunjaka, a ako to nije dostupno,

    primjena neke od formula itkosti 89 .

  • 26

    1.4. itkost i formule itkosti

    Ukratko, formula itkosti je objektivna procjena teine teksta 90 , a itkost se moe

    definirati kao jednostavnost razumijevanja kao posljedica naina pisanja 91 ili kao

    jednostavnost itanja rijei i reenica te je jedna od osobina jasnoe teksta 92 .

    Formula itkosti je ustvari matematika jednadba dobivena regresijskom analizom, a

    predstavlja procjenu teine odnosno kompleksnosti teksta prvenstveno za itanje, ali i za

    razumijevanje. Razina itkosti se izraava ili brojem koji predstavlja teinu samog

    teksta ili brojem koji predstavlja stupanj obrazovanja koji je potreban da se razumije

    tekst, uz vrlo visoku preciznost predvianja. Jo 20-tih godina 20. stoljea pedagozi su

    otkrili nain kako koritenjem teine vokabulara i duine reenice predvidjeti razinu

    teine teksta. Tu su metodu uklopili u formulu koja pokazuje itkost teksta, a njihov

    uspjeh se potvrdio primjenom formule vie od 80 godina. Istraivanja na tom podruju

    te daljnji napredak pokrenut je ponovno 50-tih godina, kada se razvijaju nove formule, a

    njihova primjena se poinje nairoko koristiti u novinarstvu, znanosti, zdravstvu, pravu,

    osiguranju, te u industriji, a zatim i u vojsci SAD-a 90 . U literaturi se spominje preko

    40 razliitih formula itkosti, koje nude prilino toan stupanj teine teksta 58 ,

    otprilike 1-1,5 stupanj tonosti, a prilino dobro koreliraju meusobno, iako razlike

    mogu biti 1-2 stupnja meu razliitim formulama 56 . Najee validirane formule su

    one na engleskom jeziku, a postoje modifikacije formula za barem jo 12 jezika, kao

    npr. njemaki, panjolski, francuski, nizozemski, danski, kineski, ruski, vedski,

    vijetnamski, korejski, hindu, hebrejski, itd. 58,93 . Istraivanja formula itkosti i

    njihovih primjena na druge jezike dovela je do saznanja da je npr. engleski itkiji od

    francuskog, a francuski itkiji od panjolskog. To znai da se i brojani rezultati

    formula moraju modificirati ovisno o jeziku teksta koji se analizira 94 .

  • 27

    Meu najee spomenutim i koritenim formulama itkosti, mogu se izdvojiti: Flesch

    Reading Ease (FRE) Score, Flesch-Kincaid Grade Level Index, SMOG, Fog Test, Fry

    Formula te Dale-Chall Formula. Ostale formule koje se spominju u literaturi, a takoer

    su opisane u daljnjem tekstu disertacije, pojavljuju se pod sljedeim nazivima:

    Coleman-Liau, FORCAST, ARI (Automated Readability Index) 90 , Lix 93 , SOL

    94 , Flesh-Vacca, GulpEase 95 , itd.

    1.4.1. Polazite i razvoj formula itkosti

    Sredinom 19. stoljea nastavnici u SAD-u su uoili da njihovi uenici ue itati korak

    po korak, a najbolje naue iz materijala koji su napisani na njihovoj razini itanja. Tako

    je nastalo promicanje razliitih razina itanja za svaki razred uz pomo standardiziranih

    testova itanja. Autori William A. McCall i Lelah Crabbs 96 publicirali su materijale

    za uenje temeljene na standardiziranim testovima, a to je postala vana mjera italake

    sposobnosti uenika u SAD-u. Ti i kasnije napravljeni testovi mjere razumijevanje tako

    to uenici najprije proitaju odlomak, a zatim odgovaraju na pitanja s viestrukim

    odgovorima. Testovi McCall-Crabb su takoer postali vani u razvoju i validaciji

    formula itkosti 90 . Testiranje odrasle populacije poelo je 1937. godine u Chicagu, a

    rezultati su pokazali da opa populacija SAD-a ima vrlo ogranienu italaku

    sposobnost, odnosno da s uivanjem itaju samo najjednostavnije tekstove, najee

    jeftine romane i novinske vijesti popraene grafikim ilustracijama. Kasnije je amerika

    vojska najvie ulagala u takva istraivanja, naroito prouavajui pismenost na radnom

  • 28

    mjestu pa je 50-tih godina 20. stoljea prolaz na testu pismenosti bio uvjet pristupanja

    vojnoj slubi 90 .

    Prve studije itkosti nastojale su pronai praktine metode kojima bi se materijali za

    itanje uskladili sa italakim sposobnostima uenika i odrasle populacije. Tragali su za

    jednostavno primjenjivim formulama itkosti koje e u svojoj praksi koristiti nastavnici

    i knjiniari. Lucius Adelno Sherman krajem 19. stoljea primjeuje kako se u

    tekstovima tijekom vremena koriste sve krae i krae reenice. Analizirao ih je

    statistiki brojei prosjenu duinu reenice, koja je u njegovo vrijeme iznosila 23 rijei

    po reenici 97 , a u dananje vrijeme iznosi 20 rijei po reenici 90 . Na temelju

    Shermanovih rezultata moglo se zakljuiti da je pisani tekst mogue statistiki

    analizirati, da krae reenice i konkretni pojmovi poveavaju itkost teksta, da je

    usmeni govor uinkovitiji od pisanog te da tijekom vremena pisani govor postaje

    uinkovitiji to vie nalikuje na usmeni govor. Sherman takoer pokazuje kako su

    pojedini autori tekstova dosljedni u prosjenoj duini reenica koje koriste te je upravo

    ta dosljednost postala osnova za koritenje uzoraka tekstova za procjenu itkosti, a ne

    cijelih tekstova 90 . Sherman je prvi koristio statistiku analizu u svrhu analize itkosti,

    ali njegovo je vano otkrie i opaanje da tijekom vremena reenice ne samo da postaju

    krae, ve i jednostavnije i manje apstraktne, to je posljedica procesa koritenja jasnih i

    jakih reenica u usmenom govoru kroz tisuljea u svrhu usavravanja uinkovitog

    komuniciranja 97 .

    Dvadesetih godina 20. stoljea nastaju znanstveni alati za prouavanje i objektivno

    mjerenje edukacijskih problema. Jedan od takvih alata je opsean popis rijei engleskog

    jezika po uestalosti, psihologa Edwarda L. Thorndikea, gdje se uoava da su ee

  • 29

    rijei poznatije i jednostavnije, a to vie odrastamo i uimo, tako izgraujemo na

    vokabular i lake savladavamo due i sloenije reenice 90 . Testiranje vokabulara

    kroz provjeru znaenja rijei je najjai prediktor verbalnog i apstraktnog intelektualnog

    razvoja. Znaenje rijei je oduvijek bila jaki pokazatelj razvoja itatelja, razumijevanja

    itanja te verbalne inteligencije, tako da vokabular predstavlja jaki prediktor teine

    teksta 98 . Rijei koje prve nauimo su najjednostavnije i najkrae, a ujedno se

    pokazuje da su i najee. Johnson 99 je pokazao da je 10 najeih rijei u njegovim

    analizama pokrivalo 25% ukupno koritenih rijei, a Fry 100 pokazuje da 100

    najeih rijei pokriva skoro 50% teksta, odnosno 300 najeih rijei pokriva oko

    65% teksta.

    Do pojave raunala, za procjenu teine tekstova za itanje najee su se koristili popisi

    rijei po uestalosti. Tako je Thorndikeovo istraivanje postalo osnova za razvoj prvih

    formula itkosti. Nakon njega uslijedilo je opseno istraivanje vokabulara, koje je

    kulminiralo radom Georgea Kingsleya Zipfa 101 . Zipf je statistikom analizom jezika

    pokazao kako naelo najmanjeg truda funkcionira u govoru ljudi. Pokazao je da u

    mnogim jezicima postoji matematiki odnos izmeu tekih i lakih rijei, to je nazvano

    Zipfova krivulja 90 . Taj pojam ouvanja energije je sredinja karakteristika jezika i

    osnovno je polazite za istraivanje frekvencija rijei. Klare 102 zakljuuje da ljudi ne

    samo da ee koriste neke rijei, nego te rijei bre i prepoznaju, vie ih vole, lake ih

    razumiju i bre ih ue.

    Prvu formulu itkosti publicirali su Bertha Lively i S.L. Pressey u lanku iz 1921.

    godine za tekstove za djecu 103 . Tom se formulom mjerio broj razliith rijei na

    svakih tisuu rijei te broj rijei koje nisu bile na Thorndikeovom popisu. Uslijedila je

  • 30

    formula autora Mabel Vogel i Carleton Washburne 104 , koja ukljuuje etiri faktora i

    pretea je modernih formula itkosti. William S. Gray i Bernice Leary 105 su najprije

    utvrdili 228 elemenata koji utjeu na itkost teksta, a zatim su statistikom analizom

    utvrdili 5 najvanijih elemenata koje su ukljuili u svoju formulu itkosti. To je

    pokrenulo cijeli niz potraga za najsavrenijom formulom, koristei razliite kombinacije

    varijabli stila. Pedesetih godina 20. stoljea postojalo je 25 formula za djeju literaturu

    te 14 formula za tekstove za odrasle, a osamdesetih godina postojalo je preko 200

    formula itkosti. Ovo dugogodinje istraivanje itkosti rezultiralo je zakljukom da su

    najbolji prediktori teine teksta upravo teina vokabulara i prosjena duina reenice

    90 .

    1.4.2. Formule itkosti za engleski jezik

    1.4.2.1. Formula Flesch Reading Ease (FRE)

    Najee koritena kompjutorizirana formula itkosti je formula Flesch Reading Ease

    (FRE), nazvana po autoru Rudolfu Fleschu, amerikom dravljaninu austrijskog

    porijekla, koji je u ozraju demokratizacije obrazovanja u Americi izradio formulu koja

    je trebala pomoi u odreivanju teine udbenika za djecu kako bi se djeci olakalo

    uenje. Sam autor svoje podruje istraivanja naziva znanstvena retorika, a svoju

    formulu jednostavnom mjerom, koja se ipak treba smatrati kao gruba procjena teine

    teksta 106 . Osim u podruju obrazovanja, ova je formula doivjela velik uspjeh u

    podruju novinarstva, za koje Flesch nudi pregrt savjeta u svojoj knjizi o umijeu

    itkog pisanja, The Art of Readable Writing 106 , s temeljnom idejom da treba pisati

  • 31

    onako kako se govori, kako bi se privuklo ire itateljstvo. Taj naglasak na stilu

    podupire i injenicom da osim itkog odnosno jednostavnog pisanja treba voditi rauna

    i o zanimljivosti pa nudi i formulu za izraunavanje zanimljivosti teksta 106 . Treba

    napomenuti da je Flesch svoju prvu formulu itkosti objavio 1943. godine u svojoj

    disertaciji o osobitostima itkog stila, Marks of a Readable Style 107 , a kasnije ju je

    modificirao uzevi u obzir vrlo visoku itkost direktnih razgovora u pisanim

    materijalima te izostavivi sloene pokazatelje osobnosti, kao npr. vlastita imena i

    posvojne zamjenice, te izostavivi varijablu sufiksa, zbog kojih je prvotna formula

    nailazila na kritike 108 . Revidirana formula je pojednostavljena te je postala

    najkoritenija formula itkosti izvan obrazovnog sustava 108 . esto se koristi za

    tekstove namijenjene pacijentima, jer testira koliko se tekst moe razumjeti, a zatim i

    djelovati na osnovu shvaenih informacija 108,109 . Formula se temelji na

    standardnim tekstovima za testiranje itanja autora McCalla i Crabbsa uz 75%-tni

    stupanj razumijevanja. Svedena je na dvije varijable, prosjenu duinu rijei i prosjenu

    duinu reenice, te glasi:

    FRE = 206,835 0,846 wl 1,015 sl 57

    gdje je wl = duina rijei izraena brojem slogova (engl. word length), a sl = duina

    reenice izraena brojem rijei (engl. sentence length)

    itkost pisanih tekstova ovom se formulom izraava na ljestvici od 0 do 100, gdje se

    pojedina kategorija teine objanjava deskriptivno, te je 0 indeks najvee teine, a 100

    indeks jednostavnosti odnosno lakoe teksta. Grafiki prikazano za svaku kategoriju,

    tablica 2. daje i stupanj obrazovanja koji osoba mora imati da bi razumjela tekst te

  • 32

    postotak odrasle populacije koja bi razumjela tekstove odreene teine, prema procjeni

    samog autora formule iz 1949. godine 106 :

    Tablica 2. Skala indeksa po formuli FRE

    FRE Opis stila Procjena zavrenog

    stupnja obrazovanja

    Procjena udjela

    odrasle

    populacije SAD-a (%)

    90 100 vrlo lako 4 razreda 93

    80 90 lako 5 razreda 91

    70 80 donekle lako 6 razreda 88

    60 70 standardno 7 ili 8 razreda 83

    50 60 donekle teko neto srednje kole 54

    30 50 teko srednja ili via kola 33

    0 30 vrlo teko via kola 4,5

    Flesch naglaava da, iako vrijednost 100 predstavlja 100%-tnu itkost, itkost ne

    moemo izraavati postotkom, nego e vrijednost 100 praktino znaiti da je tekst

    razumljiv osobama koje su zavrile 4 razreda kole pa se jezikom popisa stanovnitva

    mogu smatrati funkcionalno pismenima 106 . Radi to jednostavnijeg odreivanja

    teine teksta, Flesch je osim formule ponudio i grafiki oblik, nomogram, koji se sastoji

    od ukupno tri stupca, pri emu jedan stupac sadri brojanu skalu ukupnog broja rijei u

    reenici, drugi stupac sadri brojanu skalu broja slogova na 100 rijei, a sredinji

    stupac nudi rezultat formule izraen kroz indeks formule i opis stila 106 . U dananje je

  • 33

    vrijeme Fleschova formula sastavni dio izrauna itkosti u raunalnim programima za

    obradu teksta te stoga jo vie dobiva na popularnosti.

    1.4.2.2. Formula Flesch-Kincaid

    Formula Flesch-Kincaid ili Flesch-Kincaid Grade Level se temelji na Fleschovoj

    formuli, ali se indeks itkosti izraava doslovno kao razred kole, po amerikom sustavu

    kolovanja, u kojem bi uenik trebao biti da razumije tekst, odnosno, ire gledano,

    godinama kolovanja koje su potrebne da bi itatelj bez potekoa proitao i razumio

    odreeni tekst 90 . Upravo je ovaj nain izraavanja teine teksta bio cilj autorima

    formule da na jednostavniji i praktiniji nain izraze Fleschove opise stilova u rasponu

    od 0 do 100. Uinili su to za vojne potrebe, jer ih je angairala amerika mornarica, koja

    je zatim formulu koristila za svoje tehnike materijale. Autori su formulu objavili 1975.

    godine 110 , a osim u vojne svrhe, vrlo se brzo poela koristiti u podruju obrazovanja,

    jer su uitelji i knjiniari puno jednostavnije mogli odrediti teinu odreene knjige ili

    drugih pisanih tekstova. Ova se formula takoer koristi za zdravstvene informacije i za

    prirunike za samostalno itanje.

    Kao i kod Fleschove formule, kao osnova se koristi broj slogova po rijei i broj rijei u

    reenici, ali je konani indeks broj koji oznaava broj razreda kole. Formula Flesch-

    Kincaid glasi:

    broj razreda = (0,39 x ASL) + (11,8 x ASW) 15,59

    odnosno pojednostavljena verzija glasi:

    broj razreda = (0,4 ASL) + (12 ASW) 15

  • 34

    gdje je ASL = prosjena duina reenice (engl. average sentence length), koja se

    rauna tako da se podijeli ukupni broj rijei s ukupnim brojem reenica, a ASW =

    prosjeni broj slogova po rijei (engl. average number of syllables per word), koji se

    rauna tako da se podijeli ukupan broj slogova s ukupnim brojem rijei u testiranom

    uzorku 90 .

    Formula Flesch-Kincaid je validirana na vojnim materijalima na engleskom jeziku na

    tadanjim polaznicima mornarice, a u dananje vrijeme je, kao i Fleschova formula,

    sastavni dio izrauna itkosti u raunalnim programima za obradu teksta.

    1.4.2.3. Formula SMOG

    Formula SMOG, osim to nazivom asocira na smog, odnosno neto nejasno ili neisto

    pa time i neitko, kratica je za Simple Measure of Gobbledygook (jednostavna mjera

    besmislenog blebetanja). Objavio ju je 1969. godine G. Harry McLaughlin 111 . To je

    runa metoda testiranja itkosti i smatra se brzom, dosljednom i jednostavnom 109 .

    Dobiveni indeks je broj godina kolovanja koje su potrebne da bi itatelj bez potekoa

    mogao proitati, a zatim i razumjeti, odreeni tekst 111 . Ova se formula vrlo esto

    koristi za analizu zdravstvenih informacija. Neki autori prigovaraju da je dosadno brojiti

    toan broj slogova te da ova formula nije primjerena za stupanj obrazovanja ispod 6

    razreda 109 . Meutim, za razliku od drugih formula, kojima se za iste tekstove

    dobivaju nii indeksi itkosti, ova formula se temelji na rezultatima testova uz uvjet

  • 35

    100%-tne tonosti odgovora pa se moe rei da predvia izrazito visoko razumijevanje

    teksta.

    Formula SMOG sastoji se od etiri koraka i rauna se na sljedei nain 111 : 1) izaberu

    se tri uzorka teksta, od kojih svaki ini 10 uzastopnih reenica, iz tri razliita dijela

    pisanog materijala (ukupno barem 100 rijei); 2) izrauna se ukupan broj rijei sa tri ili

    vie slogova u tih 30 reenica; 3) izrauna se drugi korijen od dobivenog broja; 4) doda

    se broj 3. Kada tekst koji elimo testirati sadri manje od 30 reenica, formula SMOG

    se rauna na sljedei nain: 1) izrauna se broj svih vieslonih rijei u tekstu; 2)

    izrauna se ukupni broj reenica; 3) izrauna se prosjeni broj vieslonih rijei po

    reenici; 4) pomnoi se dobiveni prosjek s brojem reenica koliko ih nedostaje do 30; 5)

    dobiveni broj se zbroji s ukupnim brojem vieslonih rijei; 6) izrauna se drugi korijen

    od dobivenog broja, a zatim doda broj 3 109 .

    Umjesto tekstualnog objanjenja raunanja formule SMOG, koji se najee koristi u

    literaturi, pojavljuje se i oblik jednadbe koji je pregledniji, a glasi:

    SMOG = 3 + 3+ sloga

    te predstavlja skraenu, praktinu varijantu jednadbe koju daje sam autor na temelju

    svog preciznog izrauna koji glasi 111 :

    SMOG = 3,1291 + 1,0430 x 3+ sloga

    Budui da standardna pogreka izraunata za procjenu itkosti pojednostavljenom

    formulom iznosi 1,5, to govori da e se tono procijeniti stupanj kolovanja za

  • 36

    odreeni tekst u rasponu od 1,5 razreda u 68% sluajeva 111 , preciznije je koristiti

    izvornu, sloeniju formulu. Sam autor tvrdi kako se njegovom formulom puno bre

    rauna itkost teksta nego Fleschovom formulom, jer nije potrebno brojiti ba svaki slog

    u tekstu da bi se dobila mjera semantike teine teksta. Otkriva kako je otkrio zakon

    odnosa broja slogova u tekstu i vieslonih rijei, koje definira kao rijei od tri i vie

    slogova, a koji govori da se ukupan broj slogova na sto rijei moe izraunati tako da se

    pomnoi broj vieslonih rijei sa tri i doda broj 112. Takoer izdvaja dva bitna

    polazita, koja je kasnije testiranjem i potvrdio, a to su: 1) da je broj vieslonih rijei u

    tono odreenom broju reenica toan pokazatelj relativne teine razliitih tekstova, te

    2) da formula kojom se broj vieslonih rijei pretvara u broj razreda tj. godina

    kolovanja daje prihvatljive rezultate.

    McLaughlin objanjava postupak koji je primijenio kako bi doao do ove vrlo

    jednostavne formule regresijskom analizom, koristei odlomke iz testa itanja autora

    McCalla i Crabbsa 112 te kako je metodom pokuaja i pogreaka ustanovio da je

    kvadriranje vieslonih rijei jednostavniji postupak od prethodnih sloenih formula

    drugih autora 111 . Naravno, vodio se originalnom idejom Roberta Gunninga 113 da

    broj vieslonih rijei moe posluiti kao mjera semantike teine teksta. Tome je

    pridodao svoje otkrie da najveu prediktivnu vrijednost imaju duina rijei i duina

    reenice. Pokazao je da je duina rijei pokazatelj semantike, a duina reenice

    pokazatelj sintaktike teine teksta 114 . Na primjeru engleskog jezika, pokazao je da

    je duina rijei povezana s preciznou vokabulara pa itatelj mora obino uloiti

    dodatni napor kako bi otkrio puno znaenje dugakih rijei. S druge strane, dugake

    reenice skoro uvijek imaju sloenu gramatiku strukturu, to iziskuje napor itatelja i

    predstavlja dodatni pritisak na njegovu radnu memoriju, jer se nekoliko dijelova svake

  • 37

    reenice mora zadrati u memoriji da bi ih se kasnije moglo kombinirati u smislenu

    cjelinu 111 . U svojoj formuli McLaughlin kao bazu koristi 30 reenica, jer je otkrio da

    je upravo 30 reenica najprikladnija veliina za izraunavanje itkosti teksta, a uzorci

    od 100 rijei nisu dovoljno pouzdani, jer nisu karakteristini za ukupni tekst koji se

    testira. Predlae uzimanje uzoraka iz razliitih dijelova teksta, kako bi se poveala

    pouzdanost rezultata itkosti za cjelokupni tekst. Kao prednost svoje formule, takoer

    naglaava injenicu da je kao pokazatelj teine itanja izrazio stupanj kolovanja,

    odnosno razred, koji je pokazao potpuno razumijevanje, za razliku od autora ostalih

    formula koji su se zadovoljili odreenim postotkom razumijevanja, obino izmeu 50 i

    75%. On smatra da manji postoci razumijevanja odreenog teksta koji su uzeti kao

    osnova za te formule samo pokazuju da e toni odgovori testiranja razumijevanja

    previe ovisiti o prirodi samih pitanja. Tako je formula SMOG nastala kao jednadba

    dobivena regresijskom analizom koja u odnos stavlja vieslone rijei svakog testiranog

    teksta i prosjeni stupanj kolovanja uenika koji su tono odgovorili na sva pitanja

    testa 111 .

    Ova vrlo esto koritena i citirana formula itkosti modificirana je za panjolski i

    francuski jezik, za koje autori modifikacije tvrde da su manje itki jezici, jer su indeksi

    itkosti prijevodnih tekstova bili puno vii nego za engleski jezik. Kao suprotnost

    znaenju rijei smog u engleskom jeziku, a u elji da ponude neto pozitivno za ove

    dvije mediteranske zemlje, svoju su formula nazvali sol, asocirajui na sunce 94 .

    1.4.2.4. Formula Fog Test

  • 38

    Formulu Fog Test ili Gunning Fog Index ponudio je Amerikanac Robert Gunning

    1952. godine 113 , a zbog svoje jednostavnosti postala je odmah vrlo popularna.

    Dobila je naziv po engleskoj rijei fog, to znai magla, jer je autor htio naglasiti

    kako nepotrebno sloen nain pisanja zamagljuje razumijevanje 90 . Prvenstveno se

    koristi u obrazovanju, moe se izraunati ili kompjutorski ili runo, a rezultat testa se

    interpretira kao godine kolovanja odnosno broj razreda koji je potreban da bi itatelj

    mogao razumjeti odreeni tekst itajui ga prvi put. Formula uzima u obzir dvije

    varijable, prosjenu duinu reenica i vieslone rijei, koje autor definira kao rijei

    koje imaju vie od dva sloga, na svakih sto rijei. Raunanje Gunningove formule Fog

    Index prikazuje se u literaturi na nekoliko naina, vrlo openito 90 , vrlo detaljno

    115 te opisno koristei algoritam 115 :

    broj razreda = 0,4 x (prosjena duina reenice + vieslone rijei) 90

    odnosno detaljno za praktinu primjenu,

    broj razreda = 0,4 x ((w / s) + 100 x (3+w / w)) 115

    gdje je w = ukupan broj rijei; s = ukupan broj reenica, a 3+w = broj rijei s vie od dva

    sloga)

    odnosno kroz opis postupka 115 :

    1. odaberite cijeli odlomak teksta s oko 100 rijei ukupno

    2. izraunajte prosjenu duinu reenice (podijelite broj rijei s brojem

    reenica)

  • 39

    3. prebrojite rijei s tri ili vie slogova, ne raunajui vlastita imena,

    jednostavan argon ili rijei sloenice, kao ni este nastavke kao to su -es,

    -ed, -ing.

    4. zbrojite prosjenu duinu reenice i postotak vieslonih rijei.

    5. pomnoite dobiveni rezultat sa 0,4.

    Kao to se vidi iz toke 3. opisanog postupka raunanja formule, ova je formula

    namijenjena tekstovima na engleskom jeziku, a zbog tih posebnih pravila raunanja

    vieslonih rijei, jer se dio sufiksa ne uzima u obzir, nije jednostavno prilagodljiva

    drugim jezicima. Osim toga, izvorna Gunningova formula bila je jo zahtjevnija, jer su

    se pojedini dijelovi reenica koji su bili jedna smislena cjelina raunali kao jedna

    reenica pa se itkost raunala na nizu relativno kratkih reenica. Autorov pristup

    takvom raunanju reenica potjecao je iz pretpostavke da itatelji takve smislene cjeline

    doivljavaju kao cjelovite odnosno dovrene misli, a svrha formule je ionako da izrazi

    jasnou zamiljanja unutar reenica. Ovakvo raunanje se ipak napustilo 80-tih godina

    20. stoljea te su nastala jednostavnija uputstva.

    Gunningova formula se temelji na 90%-tnoj tonosti rjeavanja testa razumijevanja te

    zajedno s formulom SMOG daje vrlo visoku tonost procjene itkosti teksta, ali su im i

    dobiveni indeksi neto vii nego kod raunanja drugim formulama. Preporuuje se da

    indeks itkosti po formuli Fog Index bude ispod 12 ako se koristi za iru populaciju, a

    kad je potrebno da tekst razumiju skoro svi, da indeks bude ispod 8 90 .

    1.4.2.5. Fry Formula

  • 40

    Fry Formula je objavljena 1968. godine 116 , autor joj je Edward Fry, nije zatiena

    autorskim pravima pa se vrlo esto koristi i za testiranje zdravstvenih informacija.

    Primjerena je za procjenu teine teksta za kolovanje u trajanju od 1 do 17 godina, a za

    tonost procjene zahtijeva uzorak teksta od samo 100 rijei 58 . Rauna se runo, a uz

    formulu postoji i pripadajui grafikon, Fry Chart, koji nudi jednostavan nain

    oitavanja rezultata testa, a moe se nai na stranicama Interneta 38,58 . Uputstva za

    raunanje ove formule glase 90 :

    1. odaberite uzorak teksta od 100 rijei

    2. pronaite na osi y na grafikonu prosjean broj reenica za odlomak od 100

    rijei

    3. pronaite na osi x na grafikonu prosjean broj slogova za odlomak od 100

    rijei

    4. sjecite ovih dviju koordinata pokazuje indeks itkosti

    Edward Fry je svoj grafikon najprije razradio za tekstove srednjokolske teine, zatim

    ga je 1969. godine proirio za osnovnu kolu, a 1977. godine i za visokokolsko

    obrazovanje 90 .

    Grafikon, koji ukljuuje sve tri razine obrazovanja, izgleda ovako 90 :

  • 41

    Zatamnjena podruja grafikona prikazuju vrijednosti koje nisu valjane.

    1.4.2.6. Formula Dale-Chall

    Formula Dale-Chall je objavljena 1948. godine 117 , ali je vrlo sloena i koristi

    popis tri tisue rijei koje su se tada smatrale tekima, to nije toliko primjereno analizi

    suvremenih tekstova 109 . Stoga su autori revidirali popis rijei 1995. godine 98 , ali

    raunalni programi nisu revidirani te je potrebno runo raunanje uz konzultaciju

    pravila i popisa rijei iz njihova prirunika 90 , to ovu formulu ne ini nimalo

    atraktivnom za raunanje itkosti tekstova.

  • 42

    1.4.2.7. Formula Coleman-Liau Index

    Ova je formula itkosti objavljena 1975. godine, a autori su joj Meri Coleman i T.L.

    Liau. Indeks itkosti pokazuje stupanj kolovanja koji bi itatelj trebao imati kako bi

    mogao razumjeti proitani tekst. Za razliku od prethodno opisanih formula itkosti, ova

    se formula ne zasniva na broju slogova u rijeima, ve na broju znakova odnosno slova

    u rijeima. Iako postoje sumnje o tonosti rezultata takve formule kojom se broje

    znakovi, pokazuje se da raunalni programi tonije raunaju broj znakova nego broj

    slogova u rijeima te su takvi program dostupniji 115 .

    Uputstva za raunanje ove formule glase 115 :

    1. podijelite broj znakova s brojem rijei te pomnoite s 5,89. Nazovimo to A.

    2. broj reenica u odlomku od 100 rijei pomnoite s 0,3. Nazovimo to B.

    3. oduzmite B od A i umanjite za 15.8.

    Takoer, ova se formula pojavljuje i u obliku jednadbe 115 :

    CLI = 5,89 x (ch / w) 0,3 x (s / w) 15,8

    gdje je CLI = Coleman-Liau Index; ch = ukupan broj znakova; w = ukupan broj rijei;

    s = ukupan broj reenica u odlomku od 100 rijei.

  • 43

    1.4.2.8. Formula ARI

    Autori Smith i Senter objavili su ovu formulu 1967. godine, a naziv ARI je kratica za

    engleski naziv Automated Readability Index, to znai automatizirani indeks

    itkosti i ukazuje na mogunost raunanja formule raunalnim programima. Kao i

    formula Coleman-Liau Index, temelji se na broju znakova u rijeima, a ne na broju

    slogova kao ranije opisane formule itkosti. Isto tako, indeks formule oznaava stupanj

    kolovanja koji bi itatelj trebao imati kako bi mogao razumjeti proitani tekst.

    Formula ARI rauna se na sljedei nain 115 :

    ARI = 4,71 x (ch / w) + 0,5 x (w / s) 21,43

    gdje je ARI = Automated Readability Index; ch = ukupan broj znakova; w = ukupan

    broj rijei; s = ukupan broj reenica.

    1.4.2.8. Formula FORCAST

    Autori Caylor, Sticht, Fox i Ford objavili su ovu formulu 1973. godine 118 , kada su za

    potrebe amerike vojske istraivali koja bi formula bila najprikladnija za testiranje

    strunih materijala namijenjenih vojnicima, a da ju je ujedno jednostavno primijeniti

    bez dodatnog obuavanja osoblja koje bi formulu koristilo. Kao polazite su koristili

    tekstove koji su bili procijenjeni Fleschovom formulom itkosti, a zatim su testirali

    vojnike testom Cloze napravljenom na osnovu tih tekstova. Prema dobivenim

    rezultatima testa Cloze s viestrukim odgovorima zatim su nanovo procijenili teinu

    tekstova, uz uvjet da je barem 50% ispitanika imalo rezultat testa 35% ili vie. Od

  • 44

    ukupno 15 varijabli koje su istraivali, najveu korelaciju pokazao je broj jednoslonih

    rijei pa je on uvrten u formulu, a budui da duina reenice nije pridonijela

    pouzdanosti formule, ta je varijabla izostavljena, to je ujedno neobinost formule

    itkosti 90 . Formula FORCAST glasi:

    broj razreda = 20 (N + 10)

    gdje je N = broj jednoslonih rijei na svakih 150 rijei.

    Ova se formula pokazuje valjanom u rasponu od 5. do 12. razreda, a vrlo je popularna

    za kratke uzorke tekstova, tekstove na internetskim stranicama, tekstove razliitih

    formulara i obrazaca. Amerika vojska je za svoje materijale koji se koriste u zranim

    snagama uvela ovu formulu kao svoj standard 90 .

    1.4.3. Formule itkosti za neenglesko govorno podruje

    1.4.3.1. Formule SOL

    Formule nazvane SOL su ustvari modifikacije formule SMOG, napravljene za

    panjolski i francuski jezik. Sam je naziv dan u elji da se ponudi neto pozitivno, za

    razliku od znaenja formule SMOG, pa su autori smatrali da za te dvije mediteranske

    zemlje bolje odgovara naziv koji asocira na sunce 94 . Analizirali su prijevode istih

    tekstova ali razliitih teina, ukupno 97 blokova od 30 reenica za panjolski i engleski

    jezik te 67 blokova od 30 reenica za francuski i engleski te francuski i panjolski jezik,

  • 45

    a dobivene indekse itkosti prema formuli SMOG konvertirali su prema sljedeim

    jednadbama kako bi izrazili varijacije meu jezicima 94 :

    1) formula za panjolski jezik u odnosu na engleski

    SOL p. = 1,95 + 2,23 x E 0,006 x E2

    2) formula za francuski jezik u odnosu na engleski

    SOL fr. = 5,51 + 0,92 x E

    3) formula za francuski jezik u odnosu na panjolski

    SOL fr. = 5,03 + 0,52 x S

    4) formula za panjolski jezik u odnosu na francuski

    SOL p. = 15,21 0,96 x F + 0,08 x F2

    gdje je E = indeks itkosti prema formuli SMOG za engleski jezik, S = indeks itkosti

    prema formuli SMOG za panjolski jezik, a F = indeks itkosti prema formuli SMOG za

    francuski jezik.

    Autori takoer nude i obrnutu formulu, tj. za engleski jezik u odnosu na panjolski i

    francuski, kao i tablicu s gotovim vrijednostima konverzija za usporedbu i praktinu

    primjenu 94 .

    Autori ovih formula u svom radu 94 zakljuuju da je engleski jezik itkiji od

    francuskog, a francuski itkiji od panjolskog, oito na temelju dobivenih indeksa

  • 46

    itkosti, ali u samom radu govore i kako im je polazite da su sva tri jezika jednako

    itka i da varijacije u indeksima itkosti ne znae da postoje razlike u teini itanja, to

    nipoto nisu dosljedne tvrdnje.

    1.4.3.2. Formule za talijanski jezik

    Za talijanski jezik napravljene su takoer modifikacije postojeih formula za engleski

    jezik. Tako se formula autora Franchina i Vacca 119 temelji na Fleschovoj formuli

    primijenjenoj na bilingualnom talijansko-engleskom tekstu istog autora, a u literaturi se

    pojavljuje pod nazivom Flesh-Vacca 120 i rauna se na sljedei nain:

    206-(0,65 x S) P

    gdje je S = broj slogova na 100 rijei, a P = prosjeni broj rijei u reenici

    Modifikacija formule Flesch-Kincaid prema tome za talijanski jezik glasi 121 :

    11,8 x S + 0,39 x P 15,59

    Formulu GulpEase napravila je skupina talijanskih istraivaa 122 te je nazvala prema

    poetnim slovima svoje grupacije Gruppo Universitario Linguistico Pedagogico,

    prema kojoj se ne rauna broj slogova, ve broj znakova pa formula glasi 121 :

    89 (lp/10) + (3 x fr)

  • 47

    gdje je lp = broj znakova na 100 rijei / ukupni broj slova, a fr = ukupni broj reenica x

    100 / ukupni broj rijei

    Indeks itkosti se izraava na skali od 0 do 100, gdje je 0 najmanja itkost a 100 najvea

    itkost. Nadalje, daje se usporedba s indeksima dobivenim formulom Flesch-Kincaid pa

    indeksi 0-59 po formuli GulpEase odgovaraju vrijednostima 0-50 po formuli Flesch-

    Kincaid, indeksi 60-79 odgovaraju vrijednostima 50 do 80, te indeksi 80-100

    odgovaraju vrijednostima 80-100 po formuli Flesch-Kincaid 120 . Osim toga,

    napominje se da isti indeks itkosti predstavlja razliitu teinu za razliite stupnjeve

    kolovanja pa ono to je lagano za visokoobrazovane, a standardno za osobe sa srednjim

    obrazovanjem, bit e izrazito teko i frustrirajue za itanje za osobe sa osnovnom

    kolom 123 .

    1.4.3.3. Formula za vedski jezik

    Formulu itkosti za vedski jezik izradio je 1968. godine Carl-Hugo Bjrnsson 124 , a

    temelji se na zbroju prosjene duine reenice i postotka dugih rijei, gdje se duga rije

    definira kao rije od sedam i vie znakova 93 . Primijenjena je na velikom broju

    tekstova za djecu te asopisima na est jezika, od vedskog, njemakog, danskog,

    engleskog, finskog do francuskog 125 . Prikazano jednadbom, formula Lix glasi

    115 :

    LIX = A/B + (C X 100)/A

    gdje je A = broj rijei, B = broj reenica, C = broj dugih rijei (vie od 6 znakova).

  • 48

    Indeksi itkosti oznaavaju da vrijednost 20 znai jako lagan tekst, a 60 vrlo teak tekst

    93 , ali se mogu grupirati i detaljnije prikazati na sljedei nain 126 :

    < 24 vrlo lagano

    25-34 lagano

    35-44 osrednje

    45-54 teko

    > 55 vrlo teko

    1.4.3.4. Formule za ostale jezike

    Osim navedenih, formule za ostale jezike neengleskog govornog podruja razvili su

    sljedei autori: za kineski, Yang 1971. godine; za danski, Jakobsen 1971. godine; za

    nizozemski, Douma 1960., Brouwer 1963., van Hauwermeiren 1972., Zondervan van

    Steen i Gunneweg 1976., Staphorsius i Krom 1985. godine; za francuski, Tharp 1939.,

    Kandel i Moles 1958., De Landsheere 1963. i 1966., Henry 1973., Richaudeau 1973.

    godine; za njemaki, Fucks 1955., Walters 1966., De Landsheere 1970., Briest 1974.,

    Schwartz 1975., Nestler 1977., Dickes i Steiwer 1977., Bamberger i Vanecek 1982. i

    1984.; za hebrejski, Nahshon 1957.; za hindi, Bhagoliwal 1961; za korejski, Park 1974.;

    za ruski, Rock 1970.; za panjolski, Spaulding 1951. i 1956., Fernandez Huerta 1959.,

    Gutierrez 1972., Patterson 1972., Thonis 1976., Garcia 1977., Gilliam, Pena i Mountain

    1980., Vari-Cartier 1981., Lopez Rodriguez 1981. i 1982., Rodriguez Dieguez 1983.,

    Crawford 1984.; za vedski, Bjrnsson 1983., Platzack 1974.; za vijetnamski, Nguyen i

    Henkin 1985. godine 93 .

  • 49

    Kod ovih navedenih formula mogu se izdvojiti neke zanimljivosti. Naprimjer, formula

    za danski jezik je ista kao Lix za vedski, a prihvatilo ju je Dansko povjerenstvo za

    formulu Lix 127 .

    Jedna od formula za nizozemski jezik 128 temelji se na generalizaciji samo pet

    tekstova, gdje je procjena da su u nizozemskom jeziku rijei i reenice due od

    engleskog za 10% pa modificiraju Fleschovu formulu tako da njena dva koeficijenta

    skrauju za 11% te formula glasi:

    206,84 0,77sw 0,93ws

    gdje je sw = broj slogova na 100 rijei, a ws = broj rijei u reenici 93 .

    Jedna od formula za francuski jezik 129 , koja se temelji na Fleschovoj formuli, uzima

    u obzir da su rijei u francuskom jeziku u prosjeku due od rijei u engleskom jeziku pa

    koeficijent za duinu rijei dijeli s 1,15 kako bi se dobila formula modificirana za

    francuski jezik 93 :

    207 1,015ws 0,736sw

    gdje je ws = broj rijei u reenici, a sw = broj slogova na 100 rijei.

    Formulu za panjolski jezik, koja se temelji na Fleschovoj formuli, Huerta 130 je

    najprije isprobao u varijanti kakva se koristila za francuski jezik 129 , ali budui da je

    njena primjena pokazala ograniene rezultate, prilagodio ju je na nain da odgovara

    panjols