HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITEODJEL ZA POVIJEST

Seminarski rad:Hrvatski prinosi znanosti i tehnologiji u doba renesanse: Faust Vrani

Studentice: Marina Rai i Nikolina SoliMentori: doc.dr.sc. Mario Kevo i prof. Tomislav MatiPredmet: Povijest znanosti i tehnologijeZagreb, oujak 2015.

Sadraj

UVOD3DJETINJSTVO I KOLOVANJE4LINGVISTIKI RAD FAUSTA- PRVI HRVATSKI RJENIK5FAUSTOVA KNJIEVNA I TEOLOKA DJELATNOST6FAUSTOV ZNANSTVENI I TEHNIKI RAD7ZAKLJUAK9LITERATURA10

UVOD

Faust Vrani je jedno od najzvunijih imena hrvatske povijesti i znanosti. Faust Vrani jednako kao i Ruer Bokovi je postao sinonim za intelektualnu i znanstvenu djelatnost na hrvatskom prostoru u vrijeme renesanse i humanizma. Bio je iz ugledne ibenske obitelji, te kao takav stekao je najbolje obrazovanje toga vremena kolujui se na tadanjim prestinim sveuilitima po Italiji. Faust Vrani je bio pravi ovjek toga vremena odnosno Homo universalis (univerzalni ovjek). Oni se kao i veina istaknutih mislilaca bavimo razliitim granama znanosti: mehanikom, lingvistikom, filozofijom, teologijom, povijesti, prirodnim znanostima te literarnim djelima. Bio je istaknuta osoba politikog znaaja na carskom dvoru Rudolfa II. a poslije zareenja i u Crkvi te je ga taj politiki i crkveni ivot te funkcije koje je pritom obavljao upoznale i omoguile mu druenje s tada najistaknutijim ljudima na podruju umjetnosti, znanosti i teologije to e biti vieno u njegovom radu. Ostat e zapamen u hrvatskoj i svjetskoj znanosti i povijesti kao tvorac dva znaajna djela: prvo njegovo znaajno djelo je s podruja lingvistike tako zvani Rjenik a drugi iz mehanike i prirodnih znanosti pod nazivom Novi strojevi. O tim djelima biti e govora u daljnjem tekstu.

DJETINJSTVO I KOLOVANJE

Jedan od prvih naih izumitelja koji je u svijetu objavio svoja djela, potjee iz stare ibenske obitelji, koja je dala nekoliko poznatih mislilaca i pisaca. Obitelj Vrani bila je podrijetlom iz Bosne, a u svoje vrijeme bila je vrlo ugledna u ibeniku. Upravo se Faust Vrani rodio u toj obitelji u ibeniku 1551. godine[footnoteRef:2]. Sa osamnaest godina poao je uz pomo svoga strica Antuna, tada nadbiskupa ostrogonskog, na mletako Sveuilite u Padovi.[footnoteRef:3] Mladi Faust zanimao se za skolastiku, fiziku i matematiku. Nakon studija vratio se 1571. godine kui u ibenik, ali se uskoro vratio stricu Antunu Vraniu koji je tada postao kraljevskim namjesnikom za Ugarsku. Ondje je Faust Vrani prouavao djela Rogera Bacona, tada zvanog doctor mirabilis, zbog njegovog enciklopedijskog znanja i tehnikog vizionara[footnoteRef:4]. Za njegovo zanimanje za fiziku zasluan je i uveni Galileo Galilei tadanji profesor matematike u Pisi i Padovi. [2: Vladimir Muljevi,1998.: 17.] [3: Vladimir Muljevi,1998.: 18.3 Ivan Tanta,2003.:132.4 Vladimir Muljevi,1998.: 1.] [4: ]

Poslije se udomaio u Ugarskoj, gdje 1579. godine postaje upraviteljem biskupskih dobara u Vaspremu, a godinu dana prije 1578. godine se i oenio.[footnoteRef:5] U tom razdoblju dolazi na dvor rimsko-njemakog cara i hrvatskog-ugarskog kralja Rudolfa II. Car Rudolf II. bio je pokrovitelj umjetnosti i znanosti, te se na svom dvoru okruio mnogim tadanjim umjetnicima i znanstvenicima. Faust Vrani tada je obnaao funkciju dvorskog tajnika na Hradanima u Pragu. Godine 1594. naputa slubu dvorskog tajnika u Pragu, smatra se da razlog tome je prerana smrt njegove ene. [5: ]

Nakon enine smrti postao je sveenikom i uskoro i biskupom anadske (Csand) biskupije. Kasnije je zbog sukoba s protestantima odustao od te slube te uao u pavlinski red poznat jo po imenu barnabiti. Tada se posvetio znanstvenom i praktinom radu. esto je putovao i na jednom takvom putovanju snala ga je smrt u Veneciji g. 1617. u 66. godini ivota. Bio je pokopan u rodnom, ibenskom kraju, na otoku Prviu, prema vlastitoj elji.

LINGVISTIKI RAD FAUSTA- PRVI HRVATSKI RJENIK

Posve je sigurno da se je Faust u vrijeme svojeg slubovanja na dvoru u Pragu bavio lingvistikom, pa je 25. kolovoza 1595. godine objavljuje u Veneciji djelo po kojem je postao slavan u svijetu i zasluan za domovinu.[footnoteRef:6] To je bio Dicitonarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicea, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae. [footnoteRef:7]To je ujedno bio i prvi hrvatski rjenik ikad te isto tako prvi maarski rjenik. Faust hrvatski jezik smatra jednim od pet najznaajnijih jezika ondanje Europe. U Dictionariumu se u polaznome stupcu nalazi latinski (Latine) jezik, a zatim se niu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemaki (Germanice) i maarski (Ungarice). Zanimljivo je kako Vrani za hrvatski jezik uzima naziv Dalmatica odnosno dalmatinski, naime hrvatski jezik je u Vranievom zapravo akavski dijalekt iz razliitih dijelova Dalmacije pa se ak sluio i govorom ondanjeg Dubrovnika, kombinirajui sve te dijalekte. Za latinski, talijanski govori kako ga je jo nauio u mladosti u Padovi, njemaki malo kasnije, a maarski za vrijeme slube na dvoru. Osim petojezinog rjenika, Vrani uDictionariumuvrtava i dvostupani popis hrvatskih rijei koje su prihvatili Maari, a u zavrnome poglavlju kranskog nauka (Institutio christiana)na pet jezika donosi Deset zapovijedi Bojih,Vjerovanje apostolskoteOe nai Zdrava budi Maria.[footnoteRef:8] [6: Ivan Tanta,2003.:133 6 Vladimir Muljevi,1998.:23.7Vladimir Muljevi,1998.:23.] [7: ] [8: .]

FAUSTOVA KNJIEVNA I TEOLOKA DJELATNOST

Faust Vrani osim lingvistikim i znanstvenim radom bavio se i knjievnim radom te kao sveenik i biskup koji se borio protiv reformacije dao je i doprinos teologiji. Njegovo knjievno djelo ivot nikoliko izabranih divicsadri ivotopise dvanaest ranokranskih muenica, osobito tovanih u hrvatskim krajevima uz obalu Jadranskoga mora.[footnoteRef:9] Posvetio ju je opatici i sestrama benediktinkama samostana sv. Spasa u ibeniku. To je djelo bilo prvi put tiskano g. 1606. u Rimu, ali su se njime redovnice sluile dok je jo bilo u rukopisu, kroz dvadesetak godina. Tim djelom htio je naznaiti doprinos enskih redova i samih ena u Katolikoj Crkvi, ali ih je elio obrazovati jer su redovnice bile loe obrazovane u to vrijeme na naoj obali. Ovo je djelo svojevrsni skup svetakih ivotopisa. Iako se radi o izboru tuih tekstova i njihovu slobodnom prijevodu, opet je ovo dobro knjievno djelo, koje se istie meu drugima svoje vrste.[footnoteRef:10] [9: Ivan Tanta,2003.:132.] [10: Vladimir Muljevi,1998.:31.]

Svoje odstupanje od aristotelovskoga vienja logike koje tvrdi da je logika orue novih znanja, Vrani objanjava u djeluLogika oblikovana samim svojim dokazima(Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita) i zauzima stav da logika moe samo analizirati postojea znanja i ne dovodi do novih spoznaja.[footnoteRef:11] Vrani je ovo djelo, kao i tekstKranska etika(Ethica christiana), prvo objavio pod pseudonimom Justus Verax Sicenus, a tek poslije pod pravim imenom.[footnoteRef:12] U Kranskoj etici Vrani je pisao o sukob izmeu protestantskoga pokreta i Katolike Crkve i njezinog nauka. Sa svojim djelima i pisanim polemikama esto se sukobljavamo s ondanjim protestantskim teolozima i misliocima. [11: Vladimir Muljevi,1998.: 29.] [12: Ivan Tanta,2003.: 133.]

FAUSTOV ZNANSTVENI I TEHNIKI RAD

Nakon 1581, Faust je boravio na dvoru rimsko-njemakog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Rudolfa II. kao njegov tajnik. Budui da je Rudolf II. bio ljubitelj umjetnosti, astrologije i znanosti, na svom dvoru u Hradanima okupljao je ugledne europske znanstvenike toga vremena, poput T. de Brahea, J. Keplera, J. de Strade i drugih, koji su utjecali na tehniki i znanstveni rad i znanje Fausta Vrania.[footnoteRef:13] Rezultate svojih istraivanja i rada, s kojim je prvenstveno htio olakati svakodnevnicu ljudi, sabrao je u knjizi s dva izdanja. Prvo izdanje je Novi strojevi Fausta Vrania ibenanina (Machinae novae Fausti Verantii Siceni),ono sadri opise strojeva na latinskom i talijanskom jeziku te se pretpostavlja da je izdana u Firenci 1595. Drugo izdanje nosi naziv Novi strojevi Fausta Vrania ibenanina, opisani latinskim, talijanskim, panjolskim, francuskim i njemakim (Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica),[footnoteRef:14] a pretpostavlja se da je izdano 1616. Knjiga sadri 56 crtea preglednih konstrukcija razliitih mlinova, mostova, satova te konstrukcije raznih prea, strojeva za mlaenje i ienje itarica itd. Takoer, u svojim zapisima o konstrukcijama navodi jesu li one izvorne zamisli ili su inspiracija zamisli drugih znanstvenika. Na kraju knjige nalazi se popis pod nazivom Nae naprave ili strojevi,u kojem je naveo 61 konstrukciju za koju je smatrao da su izvorno njegove. [13: Hrvatska enciklopedija, Faust Vrani, (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65386), ulaz 26.3.15.] [14: Hrvatska enciklopedija, Faust Vrani, (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65386), ulaz 26.3.15.]

Najpoznatiji njegov izum je Letei ovjek (Homo volans) odnosnokonstrukcija padobrana u knjizi prikazana kao pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovjeen padobranac. Padobran ima vrst kostur nainjen od 4 preke vezane u etverokut pojaan sa 4 paralelne letvice. Platnena tkanina bila je privrena za preke s ijih uglova su se sputala 4 konopca za koje se vezao skaka.[footnoteRef:15] [15: Stanislav koberne, 1957.: 26.]

Meu njegove vanije konstrukcije ubrajaju se razni mlinovi. Poznatiji mee njima su: mlin s pominim krovom(vjetrenjaa s horizontalnim rotorom i s lopaticama), mlin na pogon ivotinjske snage(veliki kota koji pokreu zaprene ivotinje),mlin objeen o stijenu (s kotaem kakve imaju dananje suvremene turbine),mlin u morskom tjesnacu(iskoritavanje plime i oseke s akumulacijskim jezerom).[footnoteRef:16] [16: Vladimir Muljevi, Tumaenje strojeva koje smo izumili,(http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=366), ulaz 29.3.15.]

U knjizi je opisano osam razliitih konstrukcija mostova od drva, kamena, metala i drugih vrsta mostova. Najznaajniji meu njima su: eljezni most (most ovjeen na lanac), most od bronce (konstrukcija kovinskog mosta), most s jednim uetom (pretaa dananjih iara).[footnoteRef:17] [17: Hrvatska enciklopedija, Faust Vrani, (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65386), ulaz 26.3.15.]

Faust spominje i tri vrste sata,vatreni, vodeni i sunani. Vatreni sat se sastoji od ueta koji se objesi na gornjem dijelu, a na donjem se dijelu zapali. Ue je podijeljeno na onoliko dijelova koliko sati mora prikazivati, a svaki dio na sebi ima ovjeen kameni. Kad vatra doe do svakog kamena on pada i zvukom najavljuje koliko je sati. Vodeni sat ima buretu u drvenoj ili limenoj posudi u kojoj se nalazi voda,a nadonjem dijelu ima jednu veu i jednu manju rupu. Kada se posuda uroni u vodu, kroz veu rupu ulazi voda, a zatim se manja rupa zatvori. Druga rupa zatim malo-pomalo proputa vodu, a posudu povlai uteg postavljen na drugoj strani u protutei tako se posuda podie, a uteg ide prema dolje, ime se kazaljka sata pokree.Trei je sunani sat, a nainjen je od dva kruga, od kojih je jedan podijeljen na dvadeset i etiri sata, a drugi na dvadeset stupnjeva, a izmeu njih je zodijak[footnoteRef:18]. [18: Vladimir Muljevi, Tumaenje strojeva koje smo izumili,(http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=366), ulaz 29.3.15.]

ZAKLJUAK

Svojim znanjem, steenim kolovanjem po uglednim europskim sveuilitima, svojim zanimanjem za svijet oko sebe, svojom eljom da unaprijedi i olaka svakodnevnicu i poslove ljudi, Faust je ostavio velik trag u hrvatskoj, pa i svjetskoj, povijesti, znanosti, tehnologiji i umjetnosti. Primjenjujui ondanja dostignua fizike, mehanike, matematike, Faust je otiao korak ispred svog vremena i ostavio brojne crtee konstrukcija, rjenik, teoloka djela itd., koji su posluili buduim znanstvenicima,graditeljima i umjetnicima. Prouavajui njegov ivot i djela uoavamo pravi renesansni duh koji se u njemu oitava. Njegova elja za znanjem, njegova mata praena preciznou i vjetinama obogatila je tehniku, knjievnu, teoloku i znanstvenu djelatnost. Zahvaljujui tome pamtimo ga kako posebnu povijesnu linost ija djela i znanje fasciniraju brojene generacije.

LITERATURA

1. Lisac,J.,Faust Vrani i drugi: jezinopovijeni ogledi, ibenik 2004.2.Muljevi,V.,Faust Vrani, prvi hrvatski izumitelj, Zagreb 1998.3.Muljevi,V., Tumaenje strojeva koje smo izumili(Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica), Pretisak, Zagreb: Novi Liber ; ibenik : Gradska knjinica "Juraj igori" 1993.4. koberne, S., Padobran kroz vjekove, Zagreb 19575. Tanta, I.,Hrvati koji su stvarali Europu, Zagreb 2003.6.http://www.mc-faustvrancic.com/Faust-Vrancic/ 7. http://www.enciklopedija.hr/

10