TRGOVAČKO PRAVO II KOLOKVIJ

TRGOVAČKA PUNOMOĆ

Trgovačkom punomoći trgovac ovlašćuje radnika u trgovačkom društvu ili drugu osobu da vodi cijelo njegovo poduzeće ili dio njegovog poduzeća.

Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.

Kao i prokura, trgovačka se punomoć daje u pisanom obliku.Trgovački punomoćnik je ovlašten sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

MEĐUTIM, trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti (posebne punomoći):

1. otuđiti, opteretiti nekretnine vlastodavca2. čekovno i mjenično ga obvezati3. preuzeti obveze iz jamstva4. uzeti za njega zajam5. nagoditi se ili6. voditi spor

trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime, a za račun druge osobe, u ime i za račun druge osobe.

Za razliku od zakonskog zastupnika koje može dati punomoć drugoj osobi, trgovački punomoćnik bez ičije ovlasti vlastodavca ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu.

PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU

Trgovački putnik je osoba koja je ovlaštena u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora te primati izjave od kupca glede robe koja je predmet ugovora kao što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca.

Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkom putniku.

Trgovački putnik je ovlašten u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ih je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

Ograničenja ovlasti trgovačkog putnika imaju ovlasti prema trećima samo ako su oni za njih znali ili morali znati.

ZTD-om je izričito određeno da trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.

Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime, a za račun druge osobe, u ime i za račun druge osobe.

1

PUNOMOĆNIK PO ZAPOSLENJU – ne djeluju po punomoći!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Kao poseban temelj ovlasti za zastupanje trgovačkog društva treba izdvojiti zaposlenje osobe ovlaštene da zastupa društvo, navedenu osobu ZTD naziva punomoćnikom po zaposlenju.

Punomoćnik po zaposlenju svoju ovlast za zastupanje ne crpi iz punomoći vez iz činjenice da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku uključuju i sklapanje određenih ugovora odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji.

Punomoćnik po zaposlenju ovlašten je kao punomoćnik sklapati ugovore i poduzimati pravne radnje samo u okviru svojih poslova.

Punomoćnici po zaposlenju su upravni djelatnici na šalterima u pošti ili banci, prodavač u prodavaonica itd.

DRUŠTVA OSOBA

ORTAKLUK/ORTAŠTVO – ZOO

Ortakluk nije trgovačko društvo nego je društvo građanskog prava.

Za trgovačko je društva ortaštvo važno jer se odredbe o tome društvu posredno primjenjuju na j.t.d., k.d., g.i.u., pa ako neko pitanje vezano uz to društvo nije uređeno odredbama ZTD-a, a ne rješava ga niti ugovor kojim se ta društva osnivaju, primijeniti će se na odgovarajući načini odredbe ZOO-a kojima je uređeno ortaštvo.

Ortaštvo nastaje ugovorom kojim se 2 ili više fizičkih ili pravnih osoba obvezuje uložiti svoju imovinu ili rad radi postizanja zajedničkog cilja.

Zajednički cilj mora biti dopušten (ne smije biti protivan USTAVU RH, PRISILNIM PROPISIMA I MORALU DRUŠTVA.

Ugovor o ortaštvu može biti sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme!!!!!!!!!!!!!!!Sklapanjem ugovora o ortaštvu ne nastaje pravna osoba jer ortaštvo nema pravnu osobnost, ortaštvo se smatra zajednicom osoba i dobara.

U ortaštvo članovi (ortaci) mogu uložiti stvari, prava, novac, rad.Ulozima članova stvara se početna imovina ortaštva (glavinca), a pored nje imovinu ortaštva čini i sve ono što se ostvari poslovanjem ortaštva.Imovina ortaštva smatra se zajedničko imovinom ortaka.

VOĐENJE POSLOVA ORTAŠTVA

U vođenju poslova ortaštva načelno sudjeluju zajednički svi ortaci, ali se ta ovlast može ugovorom prenijeti na jednog ili više ortaka

PRESTANAK ORTAŠTVAOrtaštvo prestaje:

1. ostvarivanjem zajedničkog cilja radi kojega je i osnovano npr. dovršetkom nekog posla

2. ako ostvarenje zajedničkog cilja postane nemoguće

2

3. protekom vremena na koje je ugovor o ortaštvu sklopljen4. propašću cijele imovine ortaštva5. ako se tako sporazumiju ortaci6. ako ortaštvo čine samo 2 osobe, smrću ili istupanjem iz ortaštva fizičke osobe

odnosno prestankom postojanja pravne osobe koja je ortak7. odlukom suda (zbog važnog razloga)

JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO

J.T.D. je trgovačko društvo u koje se udružuju 2 ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.

J.T.D. odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.J.T.D. je pravna osoba, pravnu sposobnost stječe upisom u sudski registar, a gubi je brisanje iz registra.

Prije upisa društva u sudski registar i stjecanja pravne osobnosti postoji preddruštvo, ako ZTD-om nije drugačije propisano na J.T.D. se primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

OSNIVANJE J.T.D

Osniva se društvenim ugovorom njime se uređuju interesni odnosi između članova društva.Članovi J.T.D. mogu prilikom osnivanja društva kao svoj ulog u društvo unijeti novac, stvari, prava, rad (npr.vođenje poslovnih knjiga društva) odnosno sve ono što za društvo ima određenu vrijednost.

Ako ulog člana nije u novcu, njegova vrijednost se utvrđuje sporazumom članova.Unošenje uloga u društvo temeljna je obveza člana društva (zakašnjenje - obveza plaćanja zateznih kamata).

Zatezne ili moratorne kamate su sankcija za onoga člana koji zakasni s ispunjenjem temeljne obveza, a to je uplata uloga, takav član pored uloga duguje i stanoviti iznos zateznih kamata koje su nastale kao posljedica zakašnjenja.

Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge.

ODGOVORNOSTI ZA OBVEZE DRUŠTVA

J.T.D. odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.Budući da JTD nema temeljni kapital, vjerovnici se štite time što pored društva, za obveze društva odgovaraju i članovi društva i to neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom.

Sporazumom članova društva kojim bi oni nastojali otkloniti svoju odgovornost za obveze društva nema pravnog učinka prema trećima.

Sva ograničenja odgovornosti člana društva za obveze društva samo su interne prirode.

3

VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA

Svaki član JTD ima pravo i obvezu voditi poslove društva.Društvenim ugovorom se vođenje poslova društva može prenijeti na jednog ili više određenih članova ( u tom slučaju su ostali članovi društva od toga isključeni) i svaki od njih je ovlašten da ih sam vodi.Ovlast člana da vodi poslove društva obuhvaća sve radnje koje ulaze u redovito poslovanje društva, a da bi poduzeli poslove koji prelaze okvire redovitog poslovanja, članovi ovlašteni na vođenje poslova društva trebaju suglasnost svih članova.

Član društva gubi ovlast voditi poslova društva ako mu se ona oduzme odlukom članova, sudskom odlukom ili ako se član odrekne ovlasti na vođenje poslova društva. (može se odreći ako za to postoji važan razlog)

ZASTUPANJE DRUŠTVA

Svaki član ovlašten je zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja.

Svaki član koji je ovlašten zastupati društvo može zastupati društvo samostalno (pojedinačno zastupanje ). Društvenim ugovorom se može odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno ( skupno zastupanje ).

Član društva može: -sklapati ugovore, - poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega,- može otuđiti i opteretiti nekretnine, - dati i opozvati prokuru.

Ograničenja ovlasti za zastupanje se može članu društva oduzeti odlukom suda donesenom povodom tužbe ostalih članova društva, a zbog važnog razloga (nesposobnost člana da uredno zastupa društvo).

4

PRESTANAK I LIKVIDACIJA DRUŠTVA

1. istek vremena na koje je društvo osnovano2. odluka članova3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis u sudski registar bio

nezakonit4. stečaj društva5. smrt odnosno prestanak nekog člana društva, ako što drugo ne proizlazi iz

društvenog ugovora6. otvaranjem stečaja nad nekim članovima društva 7. otkaz društvenog ugovora nekog od članova društva ili njegovih vjerovnika8. pravomoćna odluka suda

registarskom sudu se mora podnijeti prijava za upis u sudski registar nastanak razloga za prestanak društva.

Prijava se ne mora podnijeti ako je razlog za prestanak društva otvaranje stečaja nad njime, jer sud to upisuje po službenoj dužnosti.

Likvidacija J.T.D.-a se provodi nakon nastanka razloga za prestanak društva ako se nad društvom ne provodi stečaj ili ako članovi društva ne dogovore drugačiji način obračuna ili podijele.

Likvidaciju provode svi članovi društva, ako svojom odlukom ili u društvenom ugovoru ne odrede da će ju provesti samo pojedini članovi društva ili druge osobe. Likvidatori se upisuju u sudski registar.

ZADACI LIKVIDATORA:

1. da dovrše tekuće poslove i sklapaju nove poslove, ako su oni potrebni za dovršetak već započetih poslova

2. da naplati tražbine društva i podmire njegove vjerovnike3. da zastupaju društvo4. da sastave financijsko izvješće na početku likvidacije i nakon njezina okončanja5. da članovima društva vrate stvari koje su oni društvu dali na korištenje6. da nakon podmirenja drugova društva, preostalu imovinu podijele članovima

društva razmjerno njegovim udjelima u društvu7. da nakon dovršetka likvidacije podnesu prijavu za upis brisanja društva iz

sudskog registra

KOMANDITNO DRUŠTVO

K.D. je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (KOMPLEMENTAR), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvu (KOMANDITOR)

Odgovarajuća primjena odredaba ZTD-a koje se odnose na J.T.D. Članovi K.D. mogu biti fizičke i pravne osobe.K.D. je pravna osoba, pravnu osobnost stječe upisom u trgovački registar, a gubi ju brisanjem iz njega.

5

K.D. se osniva društvenim ugovorom u kojemu se moraju odrediti članovi koji imaju položaj komplmentara kao i članovi koji imaju položaj komanditora.

Društvenim ugovorom, članovi društva slobodno uređuju svoje međusobne odnose.Prijava za upis K.D. u sudski registar podnose svi komplentari

UPRAVLJANJE/VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA

DRUŠTVOM UPRAVLJAJU KOMPLEMENTARI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva (ako se drugačije ne odredi društvenim ugovorom), a odlukama i postupcima komplementara se mogu usprotiviti samo ako oni prelaze granice redovitog poslovanja.

ZASTUPANJE DRUŠTVA

K.D. zastupaju isključivo komplementari. Komanditori nisu ovlašteni zastupati društvo. Komanditori bi društvo mogli zastupati samo temeljem punomoći koju bi im jednoglasnom odlukom dali komplenentari.

ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUŠTVA

K.D. za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom!!!!!!!!!!!!!!!!!

Budući K.D. nema temeljni kapital da bi se vjerovnicima pružila sigurnost da će moći naplatiti svoje tražbine prema društvu, propisano je da za svoje obveze društva odgovaraju i njegovi članovi.

Komplementar odgovara UVIJEK za obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom (kao i članovi J.T.D.)

Komanditor NE ODGOVARA za obveze društva ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom.

MEĐUTIM, ukoliko komanditor ne uplati navedeni ulog, odgovara vjerovnicima društva za obveze društva zajedno s komplenentarima neposredno i solidarno cijelom svojom imovinom, ali samo do visine svojega uloga.

Ukoliko se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen.

PRESTANAK I LIDVIDACIJA DRUŠTVA

Smrt ili prestanak postojanja komanditora koji je pravna osoba nema za posljedicu prestanak društva.Prestanak i likvidacija K.D. – odgovarajuća primjena odredaba o J.T.D.-u

6

DRUŠTVA KAPITALA

DIONIČKO DRUŠTVO – d.d.Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice (čl 159. ZDT).

Prema hrvatskim propisima d.d. može osnovati samo 1 osoba odnosno d.d. može imati samo 1 dioničara.

Dioničko društvo je pravna osoba, pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar, a gubi ju brisanjem iz njega.

Dioničko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom, a dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

MEĐUTIM dioničari mogu odgovarati za obveze društva, a to će biti u slučaju da zlouporabljuju okolnost da ne odgovaraju za obveze društva.

Ako nema zlouporabe, dioničari mogu izgubiti samo ono što su uložili u društvo.Temeljni akt d.d. je STATUT, njime se utvrđuje unutarnji ustroj d.d.

Temeljni kapital d.d. i nominalni iznos dionice (ako glase na nominalne iznose) moraju biti izraženi u kunama.

Najniži iznos temeljnog kapitala je 200 000,00 kn (čl. 162 ZTD)

DD može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna (u suprotnom, dionica je ništetna)

PREDNOSTI ZA OSNIVANJE DIONIČKOG DRUŠTVAOsoba koja nema dovoljno novaca za osnivanje ili nije voljna angažirati se čitavom svojom imovinom preuzima znatno manji rizik sveden na samo gubitak uplaćenog uloga.

Prodajom dionica može doći do vlastitog novca.

OSNIVANJE – dva načina

1. simultano ili istovremeno osnivanje kada se društvo istovremeno osniva to znači da se sve radnje potrebne za osnivanje obrade u jednoj fazi.Radnje koje su potrebne da se na simultan način osnuje dioničko društvo su slijedeće:

1. usvajanje i potpisivanje statuta2. preuzimanje svih dionica3. uplata dionica 4. imenovanje organa društva5. izrada izvješća o osnivanju društva6. provođenje revizije osnivanja 7. podnošenje prijave za upis društva u sudski registar

društvo je osnovano onog trenutka kada se upiše u registarski sud. Ako se istodobno (kumulativno)ne ostvare svi navedeni uvjeti ovakav način osnivanja neće se moći provesti.

7

2. sukcesivno ili naknadno osnivanje dioničko društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju tog poziva.

I u ovom slučaju upis u trgovački registar je konstitutivan.Ako u određenom roku nisu upisane i uplaćene sve dionice, osnivači u daljnjem roku od 15 dana mogu sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane (upis dionica je bitan za osnivanje).Sukcesivno se osnivanje događa postupno u više faza.Razlika koja je presudna je zapravo upućivanje javnog poziva (prospekta) za upis dionica.Dionice se upisuju i uplaćuju sredstvima plaćanja i kod financijske institucije.Financijska institucija kod koje se obavlja upis dionica mora zainteresiranim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji.

ODNOS DIONIČARA I DRUŠTVA

1. NAČELO JEDNAKOG POLOŽAJA - pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u dioničkom društvu

2. NAČELO POVJERENJA – odnos dioničara koji se bazira na opću obvezu savjesnosti i poštenja.

Načelo savjesnosti i poštenja spada u pravne standarde; to znači da njihov pojam nije točno određen nego je ostavljeno sudu da ga konkretizira u svakom pojedinom slučaju. Danas kada kažemo da netko postupa po načelu savjesnosti i poštenja mislimo prije svega da ta osoba mora voditi računa o interesima drugih (dioničara) te da postoji obveza uzajamnog obavještavanja.

3. NAČELO JEDNAKOSTIDioničari ostvarivanjem nekih uvjeta imaju jednaka prava i obveze u društvu, tj. jednak položaj.

OBVEZE DIONIČARA

glavna obveza dioničara je činidba ulaganja koja se može sastojati:- od uplate u novcu, u iznosu kojem su izdane dionice- prijenos stvari i prava na društvo kada se ulozi sastoje od stvari i prava.

TEMELJNI KAPITAL!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Zakonske rezerve – društvo je dužno uz zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dosegnu visinu od 5% temeljnog kapitala društva ili statutom određen veći dio tog kapitala.

8

Rezerve kapitala sastoje se od:

1. dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iskazan iznos temeljnog kapitala što se odnosi na dionice

2. dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica

3. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.

Promjene temeljnog kapitala – mogu biti povećanje i smanjenje temeljnog kapitala.200.000,00 je temeljni kapital.

POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA

Povećanje temeljnog kapitala d.d. moguće je na dva načina:1. povećanje kapitala ulozima – uvjetnim povećanjem

- odobrenim kapitalomPovećanje temeljnog kapitala ulozima:Unosi se novi dodatni kapital uplatama u novcu ili unosom stvari i prava, zato se izdaju nove dionica.Za povećanje je potrebno: - donijeti odluku una glavnoj skupštini o povećanju, uprava i predsjednik nadzornog odbora dužni su podnijeti prijavu za upis odluke o povećanju u sudski registar, izraditi i objaviti prospekt te upisati i uplatiti nove dividende.

UVJETNO POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA:Povećanje temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica u kojima se visina dodatnog kapitala ne određuje unaprijed, jer o ovlaštenicima koji su takve uvjetne dionice namijenjene ovisi hoće li ostvariti pravo njihovog stjecanja.

ODOBRENI TEMELJNI KAPITALPoseban način povećanja temeljnog kapitala društva koji se upravi unaprijed omogućuje da poveća temeljni kapital u određenom roku od upisa društva u sudski registar i dio visine određene statutom.

2. povećanje kapitala iz vlastitih sredstava društvaizdavanje novih dionica temeljem dodatnih uplata. Provodi se pretvorbom kapitalne dobiti, rezervi i zadržane dobiti u temeljni kapital društva.

Odluka o povećanju temeljnog kapitala može se donijeti tek pošto se utvrdi račun dobiti, gubitaka za poslovnu godinu koja je prethodila onoj u kojoj se donosi odluka o povećanju kapitala ( zadnji godišnji račun).

Odluka se mora temeljiti na godišnjim financijskim izvješćima. Za povećanje na ovakav način je potrebno:

- odluka o povećanju na glavnoj skupštini, prijava za upis u sudski registar te odluke.Nove dionice pripadaju dioničarima razmjerno njihovim udjelima u dotadašnjem temeljnom kapitalu.

9

SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

Za razliku od povećanja koje se provodi za pribavljanje novog kapitala, smanjenje se provodi kada društvo ima previše kapitala, ali iz još puno razloga (pokrivanje troškova).

Temeljni kapital društva smanjen je s danom upisa odluke o smanjenju temeljnog kapitala u sudski registar.

SMANJENJE SE MOŽE PROVESTI NA 3 NAČINA:1. redovitim smanjenjem

za redovito smanjenje potrebno je: - donijeti odluku na glavnoj skupštini, - provesti upis u sudski registar i- provesti smanjenje temeljnog kapitala

ostvaruje se na dva načina – smanjenjem nominalnog iznosa dionica i spajanjem dionica2. pojednostavljenim smanjenjempojednostavljeno sniženje temeljnog kapitala može se provesti samo radi: - izravnanja niže vrijednosti- pokrića gubitaka- prijenosa sredstava u kapitalnu dobit

3. povlačenjem dionicadruštvo može povući dionice na dva načina:PRISILNO: 1. NADREĐENO - kada se u statutu ili njegovoj izmjeni ili dopuni utvrdi obveza da

se u određenim slučajevima dionice moraju povući.2. STATUTOM DOPUŠTENO – kada se statutom ili izmjenom dopušta povlačenje,

a nisu utvrđene pretpostavke i postupci za povlačenje, onda odlučuje glavna skupština.

Povlačenjem vlastitih dionica iz društva.

RAZLOZI ZA PRESTANAK DRUŠTVA

1. Istek vremena određenoga u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme.2. Odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ temeljnog kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki.3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit4. pripajanje društva drugom društvu i spajanje s drugim društvom5. pravomoćna odluka suda kojom se odbija otvaranje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka6. provođenje stečajnog postupka7. ukidanje društva8. nepostojanje imovine društva

10

LIKVIDACIJA

Nakon nastanka razloga za prestanak društva i njegova upisa u sudski registar, provodi se postupak likvidacije radi razrješenja odnosa u društvu i prema trećima.

Likvidacija se ne provodi:- ako se nad društvom otvori stečaj ili - ako se društvo pripaja odnosno spaja s drugim društvom

likvidaciju provode.- članovi uprave- jedna ili više osoba imenovana statutom ili odlukom glavne skupštine- likvidatori imenovani od strane suda

TIJELA DIONIČKOG DRUŠTVA

- glavna skupština- uprava društva- nadzorni odbor- statutom se može odrediti da poslove uprave i nadzornog odbora obavlja upravni

odbor

GLAVNA SKUPŠTINAOrgan u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u društvu i u kojem se izražava volja dioničara koja predstavlja volju društva.

U radu sudjeluju svi dioničari ili njihovi zastupnici, članovi uprave i nadzorni odbor. Ona nije konstantan organ, zasjeda u određenim vremenskim razdobljima ili po potrebi.

OVLASTITemeljne ovlasti propisane su ZTD-om i može odlučivati o:

1. izboru i razrješenju članova nadzornog, odnosno upravnog odbora2. upotrebi dobiti3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odnosno upravno odbora4. imenovanje revizora društva5. izmjenama statuta6. povećanju i smanjenju temeljnog kapitala društva7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili

radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad8. prestanku društva

GLAVNU SKUPŠTINU MOGU SAZVATI:1. uprava društva2. nadzorni odbor3. upravni odbor4. likvidator društva

Pravo glasa:- očitovanje volje dioničara pri odlučivanju na glavnog skupštini pri tome i

donošenju odluka.- Pravo glasa se ne može oduzeti, ali se niti ne može dati nekome tko nema dionicu- Pravo glasa se može isključiti u određenim slučajevima kada govorimo o ne

spajanju članstva i funkcije

11

- Dioničar ima onoliko glasova razmjerno broju dionica - Dioničar ima pravo o određenoj točki dnevnog reda staviti svoj prijedlog ili

protuprijedlog.

UPRAVAOrgan koji zastupa društvo i vodi svakodnevno tekuće poslove društva.Sastoji se od 1 ili više osoba (direktori) čiji se broj utvrđuje statutom.Ako je više članova onda moraju imati predsjednika.Članove uprave imenuje nadzorni odborMandat im je 5 godina.

NADLEŽNOST UPRAVEUprava je dužna da na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti glavne skupštine.Pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skupštine.Izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje dužnosti.

ČLANSTVO:Članove uprave imenuje nadzorni odbor. Može ih imenovati sud. Član uprave može biti svaka fizička potpuno poslovno sposobna osoba.

Članom uprave ne može biti osoba: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku

stečaja, pogodovanje vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz kaznenog zakona RH i to za vrijeme od 5 godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili

2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana

ZASTUPANJEKada se uprava sastoji od 1 člana on će sam zastupati društvo.Ako se sastoji od više direktora oni skupno zastupaju društvo.Pravno valjana je ona radnja koju pokrenu zajedno, no za očitovanje volje prema društvu dostatno je očitovanje volje prema jednom od članova uprave.Zastupa društvo prema redovnim i izabranim sudovima, pred javnim tijelima i drugima.Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.Članovi dobivaju naknadu za obavljanje posla.Članovima uprave društva može se za njihov rad dati pravo na sudjelovanje u dobiti društva.

Zabrana nedopuštene konkurencije – članovi uprave ne smiju obavljati djelatnost kojima bi društvu radila utakmicu, kao i zabranu da budu članovi uprave drugog kapitalnog društva. Zabrana se odnosi i na zamjenike članova uprave.

UPRAVNI ODBORStatutom se može osnovati da društvo umjesto NADZORNOG ODBORA ILI UPRAVE osniva upravni odbor.Sastoji se od 3 člana. Statutom se može propisati i više članova.

12

NADLEŽNOST- Upravni odbor vodi društvo, - postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, - nadzire vođenje poslova društva i- zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva.

Kada upravni odbor zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva.Upravni odbor dužan je sazivati glavni skupštinu kad je to potrebno radi dobrobiti društva o tome donosi odluku običnom većinom glasova.Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine povjerit6i izvršnim direktorima.

Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva.Na ostale poslove primjenjuju se odredbe vezano uz nadzorni odbor.

NADZORNI ODBOR

Glavno nadzorno tijelo društva, koje nadzire poslovanje društva i je li ono u skladu sa ZAKONOM i STATUTOM društva.

SASTAV:Nadzorni odbor ima najmanje 3 člana, a najviše 21 član.Broj članova je vezan uz visinu temeljnog kapitala.Statutom se može odrediti broj članova, ali uvijek mora biti neparan.

ZTD – propisuje:9 članova do 12 miliona kuna15 članova do 80 miliona kuna21 član preko 80 miliona kuna.

Zasjeda jednom u 3 mjeseca (mora 1 u pola godine).

ČLANSTVO:- član nadzornog odbora može biti svaka potpuno poslovna i sposobna fizička

osoba.- Članove bira skupština društva običnom većinom glasova

Članom nadzornog odbora ne može biti1. član uprave d.d.2. član nadzornog odbora u 10 društava3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo4. član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član

uprave društva5. osoba koja ne ispunjava uvjete za sudjelovanje u radu d.d.

mandat članovima je 4 godine i može se ponoviti.

PRESTANAK ČLANSTVA U NOZDORNOM ODBORU:1. ostavkom člana2. smrću3. istekom mandata4. opozivom

13

OVLASTI:

Temeljna ovlast je nadziranje vođenja poslova društva i o tome skupština podnosi pisano izvješće.Može sazvati glavnu skupštinu u slučajevima potrebnim za dobrobit društva.Može imenovati povjerenstva radi pripremanja odluka koje se donose.

NADZORNI ODBOR NADLEŽAN JE I ZA:- imenovanje članova uprave- utvrđivanje kriterija i određivanje uvjeta za primanje članova uprave- donošenje poslovnika o svom radu i radu uprave- predlaganje skupštini imenovanje novog nadzornog odbora- ograničavati upravu u vođenju poslova- ostvarivati naknadu za vođenje poslova (plaću)

mnoge odredbe vezane za nadzorni odbor d.d. vežu se i za upravni odbor d.d. kao i nadzorni odnosno upravni odbor d.o.o.

DIONICADruštvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti GS (glavna skupština). U slučajevima predviđenim čl. 233 st. 3 ZTD-a

1. ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno postoji2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava

koji je s njime povezano s tim da ih u roku od 1 godine od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama

3. ako se dionice stječu za to da bi se obeštetilo dioničare društva ili manjinske dioničare o njemu ovisnih društava

4. ako je stjecanje dionica nenaplatno5. ako ih se stječe od dioničara zbog toga što dioničar nije u potpunosti uplatio iznos za

koji su izdane6. na temelju univerzalnog pravnog sljedništva7. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju

temeljnog kapitala8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu

prema dioničaruIma trojako značenje, ona je:

1. dio temeljnog kapitala2. skup članskih prava i obveza koje pripadaju imatelju dionice3. vrijednosni papir

dionica kao dio temeljnog kapitala

temeljni kapital d.d. je podijeljen na dionice, a svaka dionica predstavlja razmjeran dio temeljnog kapitala društva.

Ako izdaju dionice s nominalnim iznosom, zbroj njihovih nominalnih iznosa mora odgovarati temeljnom kapitalu dioničkog društva.

Ako se izdaju dionice bez nominalnog iznosa, na sve izdane dionice bez nominalnog iznosa mora odgovarati iznos temeljnog kapitala.Društvo slobodno bira hoće li izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez nominalnog iznosa, ali ne može imati obje vrste dionica.

14

Dionica kao skup članskih prava i obveza dioničara

Članska prava se stječu tako što netko uloži dio svoje imovine u društvo, a u zamjenu za to ulagatelj dobiva članstvo u društvu, a ono se izražava dionicom.Prava o obveze dioničara ovise o njegovom ulogu u društvu.

Dionica kao vrijednosni papir

u dionici kao vrijednosnom papiru su sadržana članska prava i obveze dioničara u društvu, a prenošenjem dionice kao vrijednosnog papira prenose se i članska prava i obveze.

Pod dionicom kao vrijednosnim papirom podrazumijeva se isprava o dionici ili elektronički zapis u kompjuterskom sustavu SREDIŠNJE DEPOZITIRANE AGENCIJE (pravna osoba koja obavlja poslove u vezi s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, to je mjesto u kojemu se u obliku elektroničkih zapisa vode podaci o izdavateljima vrijednosnih papira i imateljima vrijednosnih papira.

PRIVREMENICE

Privremenice su potvrde o udjelima koje se mogu izdati dioničarima prije popune uplate dionica.Priviremenice moraju glasiti na ime.

Izdavanje dionica, isprave o dionicama

Odluku o izdavanju dionica donosi se prilikom osnivanja društva njegovi osnivači, a kada se dionice izdaju zbog povećanja temeljnog kapitala odluku donosi glavna skupština društva.

Prilikom izdavanja dionica d.d. je u pravilu obvezno objaviti prospekt, koji je zapravo ponuda potencijalnim dioničarima da steknu dionice.

Ponuda za stjecanje dionice može biti:

1. javna i 2. privatna

JAVNA PONUDA – poziv na upis i stjecanje dionica je upućeno svima (neodređenom broju osoba), mora se objaviti putem sredstava javnog priopćavanja.

PRIVATNA PONUDA – poziv za upis i stjecanje dionica je upućen točko određenom krugu osoba (postojeći dioničari, radnici, banke, investicijski fondovi) i do za vanjskih ulagatelja (nije dioničar niti zaposlenik društva koje izdaje dionice).

Izdavanje dionica treba razlikovati od izdane isprave o dionici Izdavanje dionica je nužno za nastanak d.d. jer bez dionica ne može postojati niti d.d. ZTD dopušta da se umjesto isprava o dionicama izdaju dionice u nematerijalnom obliku.

To znači da se dionice vode i evidentiraju u elektronskom zapisu i ne izdaju u obliku isprave.

15

Zakonom o tržištu vrijednosnih papira je određeno koja dionička društva MORAJU izdati dionice u nematerijalnom obliku – JAVNA DIONIČKA DRUŠTVA.

Javna dionička društva su ona društva koja:

1. izdaju dionice javnom ponudom2. imaju više od 100 dioničara i temeljni kapital u iznosu od najmanje 30 milijuna

kuna.

U slučaju da društvo izdaje isprava o dionici ZTD određuje slijedeće dijelove isprave o dionici:

1. plašt2. kuponski arak3. talon

PLAŠT – mora sadržavati sve sastojke koje ima i dionica:

1. oznaku da je riječ o dionici i nominalni iznos (ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom)

2. oznaku vrste i roda dionice3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice4. tvrtku odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na

donositelja5. datum izdavanja i broj dionice te6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionica

KUPONSKI ARAK – služi za naplatu dijela dobiti koja pripada dioničaru (dividendi).

Sastojci kuponskog arka – čl. 171. st. 3 ZTD1. redni broj kupona za naplatu dividende2. broj dionice na koju se kupon odnosi a na temelju koje se isplaćuje dividenda3. tvrtku izdavatelja dionice4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

TALON – služi imatelju dionice da temeljem njega ostvaruje pravo na nove kuponske arke, ako su iskorišteni svi raniji kuponi koji služe za naplatu dividende mora imati naznaku broja dionice na koju se odnosi.

REDOVNE I POVLAŠTENE DIONICE

Podjela obzirom na sadržaj prava koja daju dionice.Redovne dionice imatelju daju:

1. pravo glasa na glavnoj skupštini2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda)3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske stečajne mase društva

povlaštene dionice – imatelju daju neka povlaštena prava ( pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom iznosu, pravo prvenstva pri isplati dividende, ostatka likvidacijske i stečajne mase).

16

Povlaštena dionica može biti kumulativne i participativna.

KUMULATIVNA POVLAŠTENA DIONICA – daje imatelju pravo uplate kumulativnih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

PARTICIPATIVNA POVLAŠTENA DIONICA – daje imatelju pravo da pored određenje dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

Svaka dionica daje pravo glasa na glavnoj skupštini a bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice.

VLASTITE DIONICE - dionice ne daju nikakva prava ako ih duži samo društvo (vlastite dionice). Prava iz tih dionica miruju, a aktiviraju se kada ih društvo otuđi, a steknu ih druge osobe.Dakle, kada društvo duži vlastite dionice ono u pravilu iz njih ne može ostvarivati nikakva prava (niti pravo glasa na glavnoj skupštini). Društvo može stjecati vlastite dionice samo derivativno, dakle od drugih osoba i to na temelju ovlasti glavne skupštine. Za njihovo stjecanje koja vrijedi najviše 5 godina.

PRAVNI POSAO

Stranačko očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u vezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postojanje dopuštenih pravnih učinaka.

Najvažniji pravni učinci koji se postižu pravnim poslom:1. postanak2. promjena ili3. prestanak nekog odnosa

svaki ugovor je pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

VRSTE PRAVNIH POSLOVA

1. IMENOVANI, TIPIČNI – oni kojima se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv2. NEIMENOVANI, ATIPIČNI – oni kod kojih se ni sadržaj ni naziv nisu ustalili i

tipizirali3. JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI – nastaju očitovanjem volje samo jedne

strane; npr. Oporuke4. DVOSTRANI PRAVI POSLOVI – nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju

strana koje stoje jedna nasuprot drugoj. Jedna strana je vjerovnik, a druga dužnik

Dvostrani pravni poslovi nazivaju se ugovorimaMeđu ugovorima najvažniji su trv. Obvezni (obligacijski) ugovori. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obvezuje drugoj na određenu činidbu.

17

OBVEZNI UGOVORI DIJELE SE NA:

a) jednostrano obvezne ugovore – dvostrani pravni poslovi kod kojih je samo jedna strana vjerovnik, a druga strana samo dužnik, npr. Posudba – posuditelj je samo vjerovnik, a posudovnik samo dužnik

ČINIDBA – je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik temeljem obveznopravnog odnosa ovlašten zahtijevati od vjerovnika.

Sadržaj činidbe se može sastojati o činjenju, gdje dolazi u obzir činidba rada, davanje, trpljenje – podrazumijeva da dužnik mora trpjeti određenu radnju vjerovnika npr.služnost puta preko nečije nekretnine.

ČINIDBA PROPUŠTANJA - trpi se tuđa radnja, propušta se uvijek vlastita radnja, dužnik u pravilu ne poduzima one radnje koje bi inače bio ovlašten poduzimati da nije u obveznopravnom odnosu prema vjerovniku.

b) dvostrano obvezni ugovori – dvostrano pravni poslovi kod kojih svaka strana istodobno i vjerovnik i dužnik npr. Kupoprodaja

5. PRAVNI POSLOVI MEĐU ŽIVIMA (inter vivas) – oni kod kojih pravni učinak nastupa još za života strana /npr.kupoprodaja/

6. PRAVNI POSLOVI ZA SLUČAJ SMRTI (mortis causa) – oni kod kojih pravni učinak nastupa tek nakon smrti strane koja je poduzela pravni posao (npr. darovanje za slučaj smrti)

7. NAPLATNI (onezorni) PRAVNI POSLOVI kod kojih se za činidbu traži protučinidba (npr.kupoprodaja)

8. BESPLATNI (lukrativni) PRAVNI POSLOVI – oni kod kojih se za činidbu ne traži i ne daje protučinidba (npr.darovanje)

9. KOMUTATIVNI PRAVNI POSLOVI – oni kod kojih su u vrijeme njihova sklapanja poznate međusobne činidbe i stranačke uloge. Dakle, u trenutku njihova sklapanja, činidbe su kvantitativno i kvalitativno određene ili odredive, te se zna koja je strana vjerovnik, a koja dužnik (npr. ugovor o najmu).

10. ALEATORNI PRAVNI POSLOVI – oni kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze strana, ponekad niti njihove stranačke uloge, već se to čini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog događaja (npr. ugovor o okladi gdje se svaka strana obvezuje na isplatu dobitaka za koji se u trenutku sklapanja posla ne zna kojoj strani će pripasti)

11. KAUZALNI PRAVNI POSLOVI – oni kod kojih je kauza (pravno oblikovanje gospodarska svrha koja se pravnim poslom želi postići) naznačena kao bitan element pravnog posla (npr. posudba)

12. APSTRAKTNI PRAVNI POSLOVI – oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla (npr. mjenični posao)

13. FORMALNI PRAVNI POSAO – oni za koje je oblik određen, bilo propsom, bilo voljom stranaka

18

14. NEFORMALNI PRAVNI POSLOVI – oni za koje oblik nije određen, odnosno nije obvezatan neki određeni oblik.

Danas se pod izrazom neformalni pravni posao razumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku.

UGOVOR O KUPOPRODAJI

ugovor o prijenosu stvari i prava.Ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepusti određeni objekt, a kupac se obvezuje za prepušteni objekt platiti određeni iznos novca kao kupovnu cijenu.

KARAKTERISTIKE KUPOPRODAJE

1. KONSENZUALAN UGOVOR - postaje perfektan onog trenutka kad strane postignu sporazum (konsenzus) o bitnim sastojcima ugovora (objekt i cijena). U pravoj teoriji ugovori mogu biti ili konsenzualni ili realni. Za konsenzualne ugovore je bitno da se smatraju sklopljenim već onog trenutka kad su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, dakle kada su postigli konsenzus o bitnim sastojcima ugovora a bitni sastojak ugovora o kupoprodaji građanskog prava je predmet i cijena dok je kod ugovora o kupoprodaji trgovačkog prava bitan element ugovora samo predmet. REALNI ugovori su takvi ugovori koje se smatraju sklopljenim ne već u trenutku sporazuma o bitnim sastojcima ugovora nego tek predajom stvari koja je predmet ugovora.

2. DVOSTRANOOBVEZNI UGOVOR (sinalagmatičan ugovor >sinalagmatičnost – dvostrana obvezatnost>)

3. NAPLATNI UGOVOR – činidba – protučinidba

4. NEFORMALAN UGOVOR (međutim ugovor o prodaji nekretnina, ugovor o kupoprodaji s obročnim otplatama cijene, mora biti sklopljen u pisanom obliku

5. KAUZALAN PRAVNI POSAO (kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha kupoprodaje je stjecanje prava vlasništva na stvari, postati nositeljem određenog prava). Po našem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac ne postaje vlasnikom stvari, on tek dobiva obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruči. Tek predajom stvari kupcu, kupac postaje vlasnikom stvari. Objekt kupoprodaje – stvari (moraju biti u prometu, pokretne, nepokretne), prava i imovina. Objekt kupoprodaje mora biti određen ili bar odrediv. Objekt je određen ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species

19

STVARI SU – materijalni dijelovi prirode koje se mogu osjetilima opažati a služe ljudima za upotrebu stvari.

Stvari mogu biti:1. STVARI U PROMETU – a to su one koje u pravnom prometu mogu nesmetano

cirkulirati, svatko može postati vlasnikom tih stvari.2. STVARI OGRANIČENE U PROMETU – stvari koje u pravnom prometu mogu

cirkulirati sli uza stanovita ograničenja koja su predviđena posebnim propisima (npr.lijek)

3. STVARI IZVAN PROMETA – koje u prometu ne mogu cirkulirati i nitko ne može postati vlasnikom tih stvari

Objekt je odrediv ako se naknadno može individualizirati, a da se za to ne mora među istim stranama sklapati novi pravni posao.

KUPOVNA CIJENA

Cijena je vrijednost stvari izražena u novcu.Kupovna cijena mora imati 3 karakteristike:

1. mora biti izražena u novcu (ne mora biti gotov novac, može biti i vrijednosni papir – ček) . cijena se ne smije sastojati u stvarima jer u tom slučaju ne bi bilo riječi o kupoprodaji već o zamjeni

2. mora biti određena ili odrediva – određena je ako ugovor sadrži dovoljno podataka pomoću kojih se može naknadno odrediti ili je određivanje cijene povjereno trećoj osobi.

ako su strane povjerile trećoj osobi određivanje cijene, a ova je neće ili ne može odrediti smatra se (ukoliko strane sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor) da je utvrđena tzv. Razumna cijena, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slučaja.

Razumna cijena – tržišna cijena u vrijeme sklapanja ugovora. Ugovor u kojem cijena nije određena, niti ju se može odrediti, ne proizvodi prane učinke (ništetan).

IZNIMKA, trgovački ugovor koji zbog neodređenosti odnosno neodredivosti cijene neće biti ništetan jer će kupac u tom slučaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovito uplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu.

3. cijena ne smije biti protuzakonita - ako je cijena određena propisom pa se ugovori viša cijena, ugovor je valjan, samo važi propisana cijena, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac već isplatio vi8šu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika.

UGOVOR O DJELU

Ugovor o uslugamaUgovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvođač)obavi određeni posao, a druga strana (naručitelj) plati joj za to određenu naknadu.

20

KARAKTERISTIKE: 1. konsenzualan2. dvostranoobvezan3. naplatan4. kauzalan (izvršenje nekog posla uz naknadu)5. neformalan (osim ako strane ne ugovore drugačije)6. obveza izvršenja djela je vrlo često strogo osobna (izrada portreta, stručno

predavanje)

objekt činidbe izvođača je izvršenje određenog djela ZOO pod djelom podrazumijeva određeni posao kao što je izrada ili popravak stvari, izvršenje kakvog fizičkog ili umnog rada.

Sadržaj činidbe je činjenje, što znači da je riječ o činidbi rada, međutim njezin objekt nije funkcija rada (npr.pomagati u nečijoj radionici, na kojoj se temelje ugovori o radu), već rezultat rada (sašiti haljinu, izraditi skulpturu)

OBVEZE IZVOĐAČA1. izvršiti djelo prema ugovoru i pravilima struke2. izvršiti djelo u ugovorenom roku, a ako rok nije ugovoren, izvršiti za vrijeme koje je

razumno potrebno za takvu vrstu posla3. predati naručitelju izrađenu ili popravljenu stvar, osim ako stvar propadne iz

uzroka za koji ne odgovara (viša sila)4. upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je naručitelj predao, kao i

nedostatke u naručiteljevu nalogu, inače odgovara za štetu5. snosi odgovornost za nedostatke djela

OBVEZE NARUČITELJA1. primiti izvršeni rad2. isplatiti ugovorenu ili na drugi način određenu naknadu3. pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom toku stvari moguće i bez odlaganja

obavijestiti izvođača o nedostacima. Ako se radi o skrivenim nedostacima, dužan je obavijestiti izvođača najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja. Protekom dvije godine od primitka posla, naručitelj se više ne može pozvati na nedostatke, a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke može ostvariti sudskim putem unutar 1 godine od obavijesti.

4. za sve vrijeme obavljanja posla, naručitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa, a izvođač mu je dužan to omogućiti

izvođač ima zakonsko založno pravo na izrađenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utrošeni materijal.

UGOVOR O PUNOVLAŠĆUUgovor o punovlašću je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomoćitelj dade nalog i punomoć opunomoćeniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opunomoćitelja, a ovaj na to pristane.

Kod ugovora o punovlašću moraju postojati 3 sadržajna elementa:1. nalog2. punomoć3. zastupanje

21

NALOG – konsenzualni ugovor kojim jedna strana (mandant, gospodar posla) nalaže drugoj strani (mandantaru) da za njih obavi neki posao, a druga se strana prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvršenje.

PUNOMOĆ – nalogodavčeva (mandanova) izjava upućena trećim osobama kojom se daje ovlaštenje opunomoćeniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opuno9moćitelja

ZASTUPANJE – opunomoćenik je neposredni zastupnik po ugovoru (neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim očitovanjem volje u ime i za račun zastupanja).

Posredni zastupnik – u svoje ime, za račun zastupanog

VRSTE PUNOMOĆI:1. POSEBNA/SPECIJALNA PUNOMOĆ – daje se opunomoćeniku za određeni

pravni posao (npr. preuzimanje mjenične obveze)2. GENERIČNA PUNOMOĆ – daje se za sklapanje cijele vrste pravnih poslova

(npr.punomoć koja se daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici)3. OPĆA/GENERALNA PUNOMOĆ – ona kojom se opunomoćeniku daje ovlast da

sklapa sve vrste poslova koji se tiču opunomoćitelja, ali koji ulaze u redovito poslovanje (za koje se ne traži specijalna punomoć)

4. OGRANIČENA I NEOGRANIČENA PUNOMOĆ – neograničena punomoć opunomoćeniku nisu dane od oporučitelja nikakve posebne upute kako da postupi pri sklapanju povjerenih poslova (s kim da sklopi posao, gdje da ga sklopi)

OSOBNO POJAČANJE UGOVORA

1. Jamstvo ili poručanstvo2. Ugovorna kazna ili penal

1. JAMSTVO ili poručanstvo je ugovor kojim se treća osobe, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako dužnik to ne učini.To je institut kojim se vjerovniku daje veća sigurnost da će mu dužna činidba biti ispunjena.Primjer- A je posudio B, 1000 kn; B nema stvari na kojima bi u korist A mogao osnovati založno pravo pa mu umjetso toga ponudi jamca; jamac je treća osoba, C, koja pristupi obvezi na način da sklopi ugovor sa A obvezujući da će platiti B-ov dug, ako on to sam ne bi učinio

Za obvezu glavnog dužnika, jamac odgovara cijelom svojom imovinom.Jamac može biti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost.

KARAKTERISTIKE JAMSTVA:

1. AKCESORNOST JAMSTVA- znači da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dužnika. Dakle, ako je obveza glavnog dužnika ništetna ili je utrnula, ne možemo ju pojačati jamstvom.

Obveza jamca može biti kvantitativno manja od obveze glavnog dužnika , ali ne može biti kvantitativno veća, a ako je ugovoreno da bude veća, ona se svodi na mjeru dužnikove obveze. Što se tiče objekta činidbe, jamčeva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dužnika.

22

Jamac se može obvezati i za strogo osobnu obvezu glavnog dužnika. To je moguće stoga što će se strogo osobna obveza glavnog dužnika po neispunjenju pretvoriti u odgovornost za štetu.Budući da odgovornost za štetu nije strogo osobna obveza, može ju popraviti i jamac.

2. SUPSIDIJARNOST JAMSTVA- znači da vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca tek onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dužnika

Od kojeg se trenutka može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca? ZOO određuje da je dovoljno da se glavnom dužniku uputi pisani poziv ( opomena)

na ispunjenje obveze. Tek ukoliko glavni dužnik ne ispuni obvezu u roku koji mu je određen u pisanom pozivu, može se od jamca zahtijevati ispunjenje.

IZNIMNO , ispunjenje se može zahtijevati od jamca i bez prethodnog pozivanja glavnog dužnika na ispunjenje ako je očito da su dužnikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obveze ili je glavni dužnik pao pod stečaj

VRSTE JAMSTVA:

1. REDOVITO, obično, supsidijarno- jamstvo čija je karakteristika u tome da je obveza jamca akcesortna i supsidijarna

2. SOLIDARNO- postoji u slučaju da se jamac obveže kao jamac platac. Tada vjerovnik može zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice istodobno.Kada za neki dug jamči više jamaca ( sujamstvo, suporučanstvo), ono je ex lege solidarno, osim ako se solidarnost ugovorno isključi.U trgovačkom ugovoru . jamac je po zakonu uvijek jamac platac, osim ako nije drugačije ugovoreno

3. PODJAMSTVO- ugovor kojim se netko treći obvezuje vjerovniku, ali ne za dužnika već za jamca (jamčev jamac). Podjamac se poziva na odgovornost tek onda kada se vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dužnika odnosno jamca.

Svrha jamstva je osiguranje vjerovnika, a ne oslobođenje dužnika od obveze. Zbog toga, kad jamac ispuni obvezu glavnog dužnika, sva vjerovnička prava prelaze na jamca – to je tzv. zakonska subrogacija. Budući da su vjerovnika prava prešla na jamca kad je platio dug gl. dužnika, jamac na ime regresa može od glavnog dužnika zahtijevati sve ono što je za njega platio vjerovniku, međutim, dužnik može jamcu isticati sve one prigovore koje je mogao isticati i vjerovniku;Može se dogoditi da jamac isplati vjerovnika, a da o tome nije obavijestio dužnika pa i dužnik plati. U tom slučaju, jamac ne može zahtijevati naknadu od dužnika, nego može zahtijevati od vjerovnika da mu vrati ono što je platio.

Oblik ugovora o jamstvu- ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako izjavu o jamčenju učinio u pisanom oblikuPrestanak jamstva- jamstvo kao akcesorna obveza prestaje ako je na bilo koji način prestala obveza glavnog dužnika.Međutim, jamstvo može prestati i samostalno (?) tj. tako da glavni dug ostane, a jamac potpuno ispadne iz odnosa- to se može dogoditi npr. zbog odugovlačenja vjerovnika ( ako vjerovnik ne poziva jamca, nakon dospjelosti tražbine ne zahtijeva ispunjenje u roku od mjesec dana od učinjenog poziva). Zastarom obveze glavnog dužnika, zastarijeva i obveza jamca

23

2. UGOVORNA KAZNA ILI PENAL:

= ugovorom unaprijed utvrđen iznos novca ili druge imovinska korist koju se dužnik obvezuje isplatiti ili prepustiti vjerovniku ukoliko ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili ju neuredno ispuni

Karakteristika sporazuma o ugovornoj kazni je njegova akcesornost što znači da on dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se osiguranje odnosi. Prestane li glavna obveza, prestaje i sporazum o ugovornoj kazni

Sporazum o ugovornoj kazni gubi svoj pravni učinak i onda kada je do neispunjenja ili zakašnjenja došlo zbog uzroka za koje dužnik ne odgovara

Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze što je razumljivo jer se za slučaj neispunjenja ili zakašnjenja u ispunjenju novčanih obveza plaćaju zatezne kamate

Penal može biti ugovoren za slučaj:1. neispunjenja obveze - ako je penal ugovore za slučaj neispunjenja obveze, strana u

čiju je korist penal ugovoren može zahtijevati ili ispunjenje ugovora ili ugovornu kaznu, dakle zahtjev je alternativan. Prema tome, plaćanjem penala, dužnik se oslobodio glavne obveze, odnosno ispunjenjem glavne obveze, oslobodio se plaćanja penala.

2. zakašnjenja u ispunjenju - tada vjerovnik može zahtijevati ispunjenje glavne obveze i penal, dakle vjerovnikov zahtjev je kumulativan ( strana koja bi morala platiti penal bit će obvezna ugovoreni iznos i platiti samo onda ako je kriva za neispunjenje odnosno zakašnjenje, dakle samo ako je kriva za povredu ugovornog odnosa

3. neurednog ispunjenja

Mora li strana koja je ovlaštena zahtijevati penal dokazivati krivnju protivne strane?

Ne, jer se krivnja presumira što znači da će strana koja se namjerava oslobodi obveze plaćanja penala morati dokazati da nije kriva za neispunjenje, zakašnjenje ili neuredno ispunjenje.Ugovornu kaznu možemo definirati kao ugovorom unaprijed utvrđen iznos naknade štete što znači da vjerovnik može zahtijevati ugovornu kaznu bez obzira na to je li ili nije pretrpio štetu jer on štetu ne mora dokazivati .

Ako strane sklope ugovor, a ne ugovore penal, ona strana koja povrijedi obvezni odnos morat će platiti naknadu štete samo ako druga strana dokaže da je pretrpjela štetu.

24