Download - Bilten Opcine Kakanj - Broj 8

8/7/2019 Bilten Opcine Kakanj - Broj 8

1/20


2/20

UVODNIK

2

Neka prvomartovska promiljanjabudu zamajac naim ekolokimaktivnostima

U prvomartovskom ozraju, dok smo oima milovali plavo-utadravna obiljeja BiH, ispunjeni ponosom i nadom, snagom i htijenjem,optimizmom i eljom da naa domovina, i na Kakanj u njoj, budurazvijeniji i jai, sve svoje misli usmjerili smo onima koji su pokazalikako se brani kuni prag i kako se ne ali ni ivot za rodnu grudu. Naemisli, zahvalnost i potovanje usmjerili smo znanim i neznanimjunacima. Onima koji su podno velianstvenog Bobovca na poziv ratnihtruba zapoinjali, pod barjakom zemlje Bosne, svoju borbu za slobodu;junacima kroz ije su ivote proli ljutiti konjanici srednjovjekovlja iaustrougarske regimente; herojima koji kroz brojne ratove za slobodudomovine ivote dadoe; patriotima kojima smo vjeno zahvalni zaizborenu i sauvanu nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na temeljima

ovih razmiljanja Kakanj je i ove godine dostojanstveno obiljeio1.mart-Dan nezavisnosti BiH.Ova promiljanja neka budu zamajac naim aktivnostima koje

trenutno provodimo. Ukljuimo se svi jae i odlunije u akcijuunapreenja i zatite nae prirode kako bi i naa djeca mogla osjetitimiris proljetnog cvijea. Kroz nau iskazanu ekoloku svijest jaajmona patriotizam. Jaanjem ekoloke svijesti i patriotizma iskazat emonae potovanje prema onima koji su nesebino uvali i branili ovuzemlju, poruio je na sveanoj akademiji uprilienoj povodom1.marta-Dana nezavisnosti BiH opinski naelnik MensurJaarspahi-Suri akcentirajui aktivnosti na izradi i provedbi Lokalnogekoloko-akcionog plana (LEAP).

LEAP je sa prvim sunanim danima koji nagovjetavaju proljee dobio

svoje plakate,slogane i logo.Podsjetimo, javni poziv za takmienje za najbolji plakat, slogan i logou kampanji za izradu i provedbu Lokalnog ekoloko-akcionog planaobjavljen je krajem 2008.godine.

Pozvani su bili uenici osnovnih i srednjih kola, omladina, umjetnicii svi drugi graani da dostave svoje radove o temi : Eko slika mogakraja danas i sutra .

Prijave su trebale da sadre prijedloge vizuelnog rjeenja plakata ilogotipa u bilo kom obliku, u bilo kojoj tehnici koja se moe lakoreproducirati.

Prijedlozi vizuelnog rjeenja morali su sadravati i kratki slogan kojibi predstavljao sastavni dio plakata.

Nakon to je komisija razmotrila pristigle ponude napravljene su

odreene modifikacije tako da su se na kraju dobili plakati, logotip islogani LEAP-a.

U 8. broju Biltena Opine Kakanj osvremo se na naa prvomartovskapromiljanja, te na aktuelnu borbu za ekoloki ist Kakanj u kojem evladati harmonian odnos razvoja industrije i zatite ovjekoveokoline.

U ovoj borbi, zbog zamrenog politikog sistema koji je opinamaostavio malo nadlenosti, prinueni smo na stalna upuivanjazahtjeva, apela i molbi viim nivoima vlasti da preuzmu svoj dioodgovornosti za okoli, istie opinski naelnik MensurJaarspahi-Suri.

Dopise, zahtjeve, apele i molbe koje Opina Kakanj upuuje viimnivoima vlasti , uz druge informacije iz oblasti zatite prirode,

predstavljamo u novoj rubrici Eko slika moga kraja koja e od sadabiti redovna u naem glasilu. Ba kao to je kontinuirana borba OpineKakanj za odrivi razvoj.

OPINE KAKANJinterno informativno glasilo

OPINA KAKANJAlije Izetbegovia 123

72240 KakanjTel. 032/771-800, 771-801

Fax 032 771-803www.kakanj.com.ba

e-mail: [email protected]

IZDAVA:Opina Kakanj

REDAKCIJA BILTENA

OPINE KAKANJ:

Evelin MemiAzra FejziMersud Kova

Tel: 032/555-301Fax 032/771-803

e-mail:[email protected];[email protected]

DTP i tampa:

Labirint Zenica

Tira:

1000 primjeraka


3/20

3

OPINSKO VIJEE

5. redovna sjednica Opinskog vijea5. sjednicu Opinsko vijee

odralo je u srijedu, 10. marta

2009. godine, a dnevni red sastojao

se od 26 taaka: Prijedlog odluke o

usvajanju Plana kapitalnih

investicija za period 2009 2013.

godine usvojen je u formi nacrta

odluke; Prijedlog odluke o

usvajanju Strategije komuniciranja

Opine Kakanj sa javnou usvojen

je uz zakljuke; Prijedlog

programa rada JU Gradska

biblioteka Kakanj sa Finansijskim

planom za 2009. godinu usvojen je

uz zakljuke; Prijedlog plana i

programa JU Centar za socijalni rad

Kakanj sa Finansijskim planom za

2009. godinu, Prijedlog programa

rada JU za kulturu i obrazovanje Kakanj sa

Finansijskim planom za 2009. godinu i Prijedlog

plana rada i razvoja JU Dom zdravlja sa

poliklinikom Kakanj sa Finansijskim planom za

2009. godinu su povueni sa dnevnog reda i vraeni

na doradu; Prijedlog odluke o finansiranju

prijevoza aka i studenata je usvojen uz sugestije;

Prijedlog odluke o uslovima i postupku

stimulativnog zapoljavanja pripravnika je

povuen s dnevnog reda; Prijedlog odluke o

jednokratnoj novanoj pomoi za poroaj i opremu

novoroenog djeteta je usvojen. Po Prijedlogu

odluke o naknadama opinskih vijenika i radnih

tijela Vijea, Prijedlogu odluke o rasporedu

sredstava politikim subjektima za 2009. godine,

Prijedlogu odluke o utvrivanju platnih razreda i

koeficijenata za plae rukovodeih i ostalih

dravnih slubenika i namjetenika u opinskim

slubama za upravu i posebnim slubama Opine

Kakanj, Prijedlogu odluke o utvrivanju platnih

razreda i koeficijenata za plae rukovodeih i

ostalih dravnih slubenika i namjetenika Zavoda

za planiranje i izgradnju opine Kakanj i direktora

Zavoda, Prijedlogu odluke o utvrivanju

koeficijenta za obraun plae opinskogpravobranioca Opine Kakanj, Prijedlogu odluke o

utvrivanju koeficijenta za obraun plae

sekretara Opinskog vijea, Prijedlogu odluke o

utvrivanju koeficijenta za obraun plae

predsjedavajueg Opinskog vijea, Prijedlogu

odluke o utvrivanju koeficijenta za obraun plae

opinskog naelnika Opine Kakanj se raspravljalo

objedinjeno, a svi prijedlozi su usvojenijednoglasno. Prijedlog odluke o formiranju ureda

predsjedavajueg Opinskog vijea je usvojen.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o

ustupanju poslovnih prostora politikim strankama

je usvojen; Donoenje odluke o davanju

saglasnosti na Poslovnik o radu Komisije za mlade i

eko-zatitu je dobio potrebnu veinu; Prijedlog

rjeenja o preuzimanju zemljita zahvaenog

klizitem u selu Hausovii mjetanima kojima je

dodijeljeno neizgraeno graevinsko zemljite,Prijedlog rjeenja o dodjeli zemljita Fatimi

Berbi iz Hausovia u svrhu izgradnje stambenog

objekta, Izvjetaj o radu Opinskog

pravobranilatva za period 01.1-31.12.2008.

godine i Plan proljetne sjetve na podruju opine

Kakanj za 2009. godinu usvojeni su jednoglasno;

Prijedlog rjeenja o imenovanju lanova Etike

komisije je dobio potrebnu veinu; Prijedlog

odluke o davanju saglasnosti Skuptini JP

Vodokoma za imenovanje Almedina Aliefendia

za lana Nadzornog odbora na period od dva

mjeseca je dobio veinu.

Zabiljeeno na 5.redovnoj sjednici Opinskog vijea Kakanj


4/20

EKO-SLIKA MOGA KRAJA

4

LEAP dobio plakate,slogane i logo

U okviru sveukupnih aktivnosti usmjerenih na izradu iprovedbu Lokalnog ekoloko-akcionog plana (LEAP)

opinski naelnik Mensur Jaarspahi-Suri je krajem2008.godine objavio javni poziv za takmienje zanajbolji plakat, slogan i logo u kampanji za izradu iprovedbu Lokalnog ekoloko-akcionog plana.

Pozvani su uenici osnovnih i srednjih kola, omladina,umjetnici i svi drugi graani da dostave svoje radove otemi : Eko slika moga kraja danas i sutra .

Prijave su trebale da sadre prijedloge vizuelnogrjeenja plakata i logotipa u bilo kom obliku, u bilo kojojtehnici koja se moe lako reproducirati.

Prijedlozi vizuelnog rjeenja morali su sadravati i

kratki slogan koji bi predstavljao sastavni dio plakata.Nakon to je komisija razmotrila pristigle ponude

napravljene su odreene modifikacije tako da su se nakraju dobili plakati, logotip i slogani LEAP-a.

O imenima dobitnika i terminu uruivanja nagradaautorima javnost emo blagovremeno informisati. Nekeod nagraenih radova predstavljamo na naslovnoj iposljednjoj strani Biltena Opine Kakanj.

Podsjetimo, osnovni cilj LEAP-a je da se u lokalnojsredini kratkorono sprijei dalje zagaivanje i

unaprijedi postojee stanje, srednjorono stvoremehanizmi da se sprijei mogunost naruavanja okolinei da se realno procijene i racionalno iskoriste svi prirodnii drutveni razvojni resursi, te dugorono ostvarepreduslovi za osiguranje lokalnog razvoja na principima

odrivog razvoja. Kroz fazu izrade i provoenja LEAP-ajaat e se medijska kampanja koja promovie LEAP;jaat e se modusi ukljuivanja i animiranja javnosti dapreuzme dio poslova u procesu izrade LEAP-a; izradit ese plakati, logo i maskote pomou kojih e se promovisatiokoline aktivnosti; ukljuivat e se djeca, uenici imladi u ekoloke aktivnosti kako bi oni postali aktivniprenosioci poruka starijima i budui okolino svjesnigraani. LEAP nije samo vie cvijea,manje smea,LEAP treba da omogui odrivi razvoj. Izradu LEAP-atreba iskoristiti kao mogunost da se na lokalnom nivou

promovie i predloi uspostava takvih organizacionih iekonomskih temelja koji bi omoguili provoenje naelaodrivog razvoja (odrivi razvoj-razvoj kojizadovoljava dananje potrebe, a da pritom ne ugroava

mogunosti za to da i budui narataji budu u mogunostizadovoljiti svoje potrebe). Subjekti u LEAP-u su svi:drava, lokalna samouprava, NVO, privreda, privatna ijavna preduzea, strunjaci, vrtii, kole, fakulteti,poljoprivrednici, vjerske i etnike zajednice, mediji...

PODRITE LEAP, PODRITE BORBU ZABAJKOVITI KAKANJ SA PITOMIM

PEJZAIMA I HARMONINIM ODNOSOMINDUSTRIJE I OKOLIA!

LEAP-om vratimo svjeinu zraka,bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih umaRadostan jer mi je pripala ast da ove veeri sa

vama podijelim radost Dana nezavisnosti BiH,dopustite mi da, zajedno sa vama, svoje misliusmjerim prema nekadanjim iteljima naeg

kraja koji se smatra kolijevkom Bosne iHercegovine.

Koliko li je radosti bilo u njihovim duama, kadabi prvo proljetno sunce obasjalo prirodne ljepotekoje su pokrivale bogata kakanjska rudna polja?

Koliko li je samo djeijeg smijeha bilo kad sproljea sunev sjaj izmami prve umske cvjetove

u stoljetnim umama koje su presijecaleTrstionica, Ribnica, Zgoa i Bosna?

Zamislimo koliko su ponosni bili srednjovjekovnistanovnici ovog kraja kada bi usmjerili pogled nagrandiozni Bobovac na ijim kulama se talasao

barjak zemlje Bosne! Razmiljajmo s kolikimpotovanjem su uvali Zgoanski steak,

Sutjeku damiju, Franjevaki samostan i drugekulturno-historijske vrijednosti kao i spomenikesvojih predaka koji su ivote dali za domovinu!(...) Ova promiljanja neka budu zamajac naim

aktivnostima koje trenutno provodimo. Ukljuimose svi jae i odlunije u akciju unapreenja i

zatite nae prirode kako bi i naa djeca moglaosjetiti miris proljetnog cvijea. Kroz nau

iskazanu ekoloku svijest jaajmo napatriotizam. Jaanjem ekoloke svijesti i

patriotizma iskazat emo nae potovanje prema

onima koji su nesebino uvali i branili ovuzemlju.Kako bismo sebi i naim potomcima vratili

svjeinu zraka, bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnihuma mi radimo na LEAP-u, borimo se da

provedemo zakljuke Opinskog vijea koji seodnose na unapreenje okolia, trudimo se da

proirujemo mreu daljinskog grijanja,nabavljena je mobilna monitoring stanica, radimona zatiti praumskog podruja Gornja Bukovicaitd,kazao je, izmeu ostalog,opinski naelnik

Mensur Jaarspahi-Suri tokom obraanja nasveanoj akademiji uprilienoj povodom 1.marta

Dana nezavisnosti BiH.


5/20


5

Stigao odgovor na zahtjev Opinskog naelnikada nadleni organi zatite graane

Federalna uprava zainspekcijske poslove okontroli rada operatora izKaknja

"TE Kakanj kao operator znatno utjee nakvalitet zraka u Kaknju to je vidljivo iz izvjetajao emisijama koje operator kontinuirano prati. Po

svim parametrima vrijednosti emisija u zrak sudaleko iznad dozvoljenih graninih vrijednosti

emisija za nova postrojenja", navodi se u dopisuFederalne uprave za inspekcijske poslove.Na adresu Opinskog naelnika stigao je dopis iz

Federalne uprave za inspekcijske poslove u kojem sekae: Povodom Vaeg obraanja ovoj Federalnojupravi za inspekcijske poslove, vezano za problemzagaenosti zraka u opini Kakanj, obavjetavamoslijedee:

Inspekcija zatite okolia obavlja inspekcijskinadzor operatora koji su u njenoj nadlenosti u skladu

sa propisima iz seta zakona o okoliu, te vri kontrolumjera propisanih okolinskim dozvolama i odobrenimplanovima aktivnosti.

to se tie operatora na podruju opine Kakanj, akoji su u nadlenosti Federalne uprave za inspekcijskeposlove, situacija je slijedea:

TC Kakanj je kao operator blagovremeno, u skladusa vaeim zakonskim propisima, pristupila izradiPlana aktivnosti i pribavljanju okolinske dozvole odnadlenog Federalnog ministarstva okolia i turizma.Inspekcija zatite okolia je na zahtjev mjetana

poduzela mjere iz svoje nadlenosti u cilju smanjenjanegativnog uticaja rada TC Kakanj (buka, praina).Operator je poduzeo niz manjih aktivnosti, te planiraougradnju beumnih motora u mlinici cementa, teizgradnju novog silosa klinkera.

Imamo saznanja da je podnesena tuba na Rjeenjeo odobravanju Plana aktivnosti TC Kakanj koji jeodobren od strane nadlenog Federalnog ministarstvaokolia i turizma. Time je postupak izdavanjaokolinske dozvole za navedenog operatora

obustavljen, to je otealo rad inspekcije zatiteokolia, jer uvjeti propisani Planom aktivnosti i mjere

date okolinskom dozvolom za inspektora predstavljajuosnov za kontrolu rada operatora.

TE Kakanj kao operator znatno utjee na kvalitetzraka u Kaknju to je vidljivo iz izvjetaja o emisijamakoje operator kontinuirano prati. Po svimparametrima vrijednosti emisija u zrak su daleko

iznad dozvoljenih graninih vrijednosti emisija zanova postrojenja. Za postojea postrojenja, odnosnoovog operatora, nadleno ministarstvo eodobravanjem Plana aktivnosti i mjerama iz okolinskedozvole propisati i granine vrijednosti za emisije uzrak. Budui je Plan aktivnosti dostavljen nadlenomministarstvu i isti je na razmatranju, inspekcijazatite okolia do odobravanja Plana aktivnosti nije umogunosti poduzeti mjere u cilju smanjenja emisijau zrak kod ovog operatora. Treba napomenuti da je TE

Kakanj poduzela neke mjere u cilju smanjenja emisijau zrak (revitalizacija bloka 5 i bloka 7).

Uticaj rada operatora RMU Kakanj na zagaenostzraka je znatno manji u odnosu na ostale operatore napodruju opine Kakanj. Odobravanjem aktivnosti idobijanjem okolinske dozvole i ovog operatora e biti

mogue nadzirati i poduzimati mjere u ciljusmanjenja uticaja na okoli.

to se tie monitoringa emisija, koje ste namdostavili, potrebno je da iste dostavite-ustupiteFederalnom meteorolokom zavodu koji je ovlatenainstitucija za monitoring kvaliteta zraka na podrujuFBiH i Ministarstvu za prostorno ureenje, promet ikomunikacije i zatitu okolia ZDK kao organunadlenom za postupanje u sluajevima prekoraenjapragova graninih vrijednosti kvalitete zraka.

Odnosno da postupite prema obavjetenju koje Vam jedostavljeno od strane kantonalnog inspektora zazatitu okolia.

Kakanj upuuje molbe,zahtjeve, dopise...


6/20


6

Odgovor TermoelektraneKakanj na predstavku MZSlapnica

Opinski naelnik Mensur Jaarspahi-Suri je uputioTermoelektrani Kakanj dopis u kojem se kae:Dobili smotelefonsku predstavku od sekretara Mjesne zajedniceSlapnica Sejada Softia da se na podruju odlagalitaljake i pepela uvode izvoai radova u vezi pomenutedeponije iji je cilj proirenje iste. Od strane sekretaraSejada Softia upoznati smo sa dopisom broj01-03-1D-7428/08 od 7.augusta 2008.godine u kojem vitvrdite da do napredovanja deponije prema selu Slapnicau narednih deset godina nee doi jer e se nastali pepeoi ljaka odlagati na lijevu stranu Slapnikog potoka.

Obraamo vam se zahtjevom da nam pojasnite o kakvimse radovima radi i da li je dolo da promjene stanja iplanova u odnosu na izjavu koju ste potpisali i dostaviliimenovanom.

Iz Termoelektrane Kakanj stigao je odgovor u kojem se,izmeu ostalog, kae:

Na podruju odlagalita ljake i pepela Turbii do sadanisu uvedeni nikakvi izvoai radova to se moe utvrditiu svakom trenutku na licu mjesta i nee biti uvedeni dodobivanja potrebnih dozvola. Trenutno stanje jeslijedee: na osnovu Odluke Nadzornog odbora EP BiH

odobrena su sredstva u iznosu od 560 000 KM zarealizaciju projekta Produenje kolektora Slapnikogpotoka. Aktivnosti se vode ve dvije godine. Uraen jeprojekat za navedeni kolektor, izvrena revizija projekta,dobiveno je pozitivno miljenje Opine Kakanj upostupku izdavanja urbanistike saglasnosti, izdata jeurbanistika saglasnost, zatraeno odobrenje za graenjei uz zahtjev su priloene sve potrebne saglasnosti(vodoprivredna, cestovna i dr) i uplaene sve takse.Predmet je trenutno u ZDK (Ministarstvo prometa ikomunikacija, prostornog ureenja i zatite okoline) naizdavanju odobrenja za graenje koje oekujemo unarednih nekoliko dana. Navedeni projekt je istoekoloki projekt, a mora se realizirati u to kraem roku iradi zatite potoka Slapnica od zatrpavanja od postojeegmaterijala jer u tom sluaju bi dolo do stvaranja veeakumulacije vode ispod postojee deponije ljake ipepela, te ugroavanja stabilnosti postojee deponije, atime i ugroavanja rijeke Bosne, eljeznike pruge ipostrojenja TE Kakanj, odnosno katastrofe veihrazmjera. Potpisan je Ugovor sa firmom HidrogradnjaSarajevo na iznos od 269.958,79KM i po dobijanjuodobrenja za graenje izvoa e se uvesti u posao.

U odgovoru Termoelektrane Kakanj se navodi da se,prema Projektnom rjeenju ureenja i proirenjadeponije ljake i pepela u TE Kakanj kojeg je radio

Rudarski institut iz Tuzle - odlaganje ljake i pepela vrina lijevoj strani slapnikog potoka do sadanje kotedeponije. Ovaj pravac odlaganja je nuno uraditi i radizatite postojeeg kolektora slapnikog potoka jer prijetiopasnost istiskivanja kolektora na lijevu stranu potoka.Poslije toga odlaganje se vri na zapadnu strminu

deponije (pogled od TE Kakanj) radi zatite irekultivacije, a potom dizanje sadanje kote deponije za30 metara. Planiramo da e ovo trajati 10 godina prisadanjem obimu proizvodnje elektrine energije. Podizanju sadanje kote za 30 metara, odnosno na kotu +530

metara, i njene rekultivacije (jer po dostizanju kote 530metara vrit e se odmah i rekultivacija ) odlaganjedeponije e se nastaviti uz slapniki potok po uraenomprojektu. Projekat je trenutno na reviziji, a po zavrenojreviziji i izvrenim korekcijama, e se uputiti u procedurudobivanja dozvola i odobrenja. Date su sve potrebnepodloge da se ovi projekti unesu u Plan prostornogureenja. Dio sredstava za realizaciju ovog projekta jeodobren od Svjetske banke kroz Projekat ECSEE APL(Power IV) koji se finansira iz WB-IDA kredita. Napomenuobih da se za dobivanje ovih sredstava morala obaviti

konsultacija (prezentacija kandidiranog projekta) sa NVOi grupama pod uticajem rada TE Kakanj to je i uraeno14.decembra 2005.godine kojoj je prisustvovao i ondanjipovjerenik MZ Slapnica. Realizacija projekta je i uAkcionom planu TE Kakanj koji je upuen Federalnomministrastvu za turizam i okoli radi dobijanja okolinskedozvole.

Mi smo spremni odmah za prelazak na odlaganje nalijevu stranu slapnikog potoka.Uslov je eksproprijacijazemljita za koju su sredstva ve rezervisana, a ovih danae biti upuen zahtjev za eksproprijaciju, odnosno za

utvrivanje opeg dobra Opinskom vijeu Kakanj putemopinskih slubi - kae se u dopisu TermoelektraneKakanj kojeg potpisuje direktor Salih Purievi.

Termoelektrana Kakanj odgovara na predstavku MZSlapnica


7/20


7

Opina Kakanj utvrdilanedostatke, upuen

dopis Kantonalnoj upraviza inspekcijske poslove,Asfaltgradnja uputilapojanjenja

Na adresu opinskog naelnika Mensura

Jaarspahia-Surija stigao je dopis Asfaltgradnje iz

Visokog u kojem se kae:

Vezano za zahtjev Kantonalnog inspektora za cesteza dostavu podataka od 24.februara 2009.godine

obavjetavamo Vas da Asfaltgradnja Visoko, kao

izvoa radova na odravanju regionalnih cesta,

redovno i blagovremeno izvrava svoje obaveze

preuzete ugovorima o redovnom i zimskom

odravanju. Blato koje je uoeno na regionalnoj cesti

R-445, kod separacije, konstantno na cestu u velikim

koliinama nanose kamioni RMU Kakanj, tako da, iako

nae Drutvo redovno vri ienje ceste i poduzima

sve neophodne radnje, nanosi blata koje na cestuiznose kamioni RMU d.o.o. Kakanj su ogromni i nae

drutvo uprkos tome to poduzima sve mogue mjere,

ne moe ovaj problem trajno rijeiti.

Obzirom na sve gore navedeno, molimo Vas da sa

svoje strane poduzmete mjere protiv RMU Kakanj koji

su krivci za svakodnevno nanoenje ogromnih koliina

blata na regionalnu cestu ime se konstantno ugroava

nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja na tom

lokalitetu. Isti problem se se pojavljuje u mjestu

Malje na regionalnoj cesti R-445, opina Kakanj, nakojem smo po nalogu inspektora za ceste privremeno

rijeili problem, koji e se ponovo pojaviti, obzirom

da blato na cestu nanose kamioni Trgopeda

Kakanj,Tvornice cementa Kakanj i RMU Kakanj.

Takoer Vas molimo da predloite mjere koje

smatrate potrebnim kako bi se ovaj problem

kvalitetno i trajno rijeio na obostrano zadovoljstvo.

Podsjetimo, opinski naelnik Mensur

Jaarspahi-Suri uputio je dopis Kantonalnoj upravi za

inspekcijske poslove Zenica u kojem se kae: Opina

Kakanj u svojim redovnim kontrolama stanja puteva

na podruju opine Kakanj uoila je nedostatke na

regionalnoj cesti R-445 Kakanj atii Visoko na

dionici ceste od mosta preko rijeke Bosne u

naseljenom mjestu Doboj do mosta preko rijeke

Bosne u naselju atii.

Naime, uoeni nedostaci ogledaju se u neodravanju

regionalne ceste, kolovoznog zastora i odvodnihkanala. Na predmetnoj dionici regionalne ceste

potrebno je izvriti ienje kolovoznog zastora od

nanosa blata s obje strane prometnih smjerova. Na

dionici od separacije do raskrsnice regionalnih puteva

kod objekata Delta petrol, s lijeve strane gledajui

u pravcu Visokog, potrebno je izvriti ienje

odvodnog kanala jer je isti prepun blata i konstantna

je opasnost za uesnike u saobraaju. Takoer, dionica

ceste od prijelaza ceste preko eljeznike pruge u

atiima pored ugostiteljskog objekta Taverna-ESdo mosta preko rijeke Bosne loe se ili nikako ne

odrava o emo smo vas vie puta upozoravali. O

svemu prethodnom obavijestili smo nadleno

Ministarstvo za prostorno ureenje, promet i

komunikacije, i zatitu okoline u Zenici. Traimo i od

vas da izvrite inspekcijski nadzor nad odravanjem

regionalne ceste i naredite otklanjanje navedenih

nedostataka. Ovo smatrajte hitnim! O svemu

uinjenom izvijestite nas u to kraem roku.

Odgovor na zastupnikopitanje Emine ahinovi

Na 26. sjednici Skuptine Zeniko-dobojskogkantona zastupnica Emina ahinovi je postavilazastupniko pitanje koje glasi: Ko je nadlean dakontrolie, naredi ienje puteva od blata i pranjeputeva koje zaprljaju firme koje iste puteve koristeza prevoz sirovina, a u Kaknju su to: Rudnik mrkoguglja,Tvornica cementa, Hidrogradnja iKamenolom.

Iz Ministarstva za prostorno ureenje, promet ikomunikacije i zatitu okoline ZDK su uputiliodgovor: Prema lanu 71. Zakona o cestama FBiH(Slubene novine FBiH,broj 06/02) nadlenainspekcija cesta je duna preduzeti sve potrebnemjere za otklanjanje opasnosti za oteenje ceste isigurnosti prometa na cesti, a naroito jezabranjeno: iznositi blato na cestu ili bilo ime

prljati cestu, na cestu dovoditi atmosfersku vodu idruge tekuine i ometati njihovo otjecanje saceste".


8/20


8

Pred 7.april Svjetski dan zdravlja, 15. april -Dan Opine Kakanj i 22.april - Svjetski dan

planete: Pria koja budi ekoloku svijestIndijanski poglavica Seattle uao je u historiju i u srca zatitara prirode i ekologa svojim pismom upuenim1854. godine amerikom predsjedniku u Washington, kada je ovaj izrazio elju da kupi velika podruja

indijanske zemlje na sjeverozapadnom dijelu Amerike (danas drava Washington) i tada obeao rezervatindijanskom narodu. To pismo bijelom ovjeku i nakon vie od 150 godina oarava dirljivom ljepotom

izraza, dubokim osjeajem za prirodu i ovjekov okoli, neumanjenom snagom i danas opominjesavremenog ovjeka svojom svevremenom porukom:

Pismo poglavice SeattleaKako moete kupiti ili

prodati nebo, toplinu zemlje?Ta ideja nam je strana. Ako mine posjedujemo svjeinuzraka i bistrinu vode, kako vito moete kupiti? Svaki dio tezemlje svet je mome narodu.Svaka sjajna borova iglica,svaka pjeana obala, svakamagla u tamnoj umi, svakikukac, sveti su u pamenju i

iskustvu mog naroda. Sokovikoji teku kroz drvee nosesjeanje na crvenog ovjeka.Mrtvi bijeli ljudi zaboravljajuzemlju svog roenja kada oduu etnju meu zvijezde. Naimrtvi nikada ne zaboravljajuovu lijepu zemlju jer je onamajka crvenog ovjeka. Mismo dio zemlje i ona je dio

nas. Mirisno cvijee nae susestre; jelen, konj, velikiorao, svi oni su naa braa.Stjenoviti vrhunci, soni panjaci, toplina tijelaponija i ovjek - svi pripadaju istoj porodici. Tako,kad Veliki poglavica iz Washingtona alje glas da elikupiti nau zemlju, trai previe od nas. Velikipoglavica alje glas da e nam sauvati mjesto itako emo sami moi ivjeti udobno. On e nam bitiotac i mi njegova djeca. Mi emo razmotriti vau

ponudu za kupnju nae zemlje, ali to nee biti takolako jer ta zemlja je nama sveta. Ta sjajna voda totee brzacima i rijekama nije samo voda, ve krv

naih predaka. Ako vam

prodamo zemlju, morate sesjetiti kako je to sveto imorate uiti svoju djecu kakoje to sveto, i da je svaki odrazu bistrini vode jezera priadogaaja i sjeanja mognaroda. ubor vode je glas ocamoga oca. Rijeke su naabraa; one nam utauju e.Rijeke nose nae kanue i hrane

nau djecu. Ako vam prodamosvoju zemlju morate se sjetitii uiti svoju djecu da su rijekenaa braa, i vaa, i morate odsada dati rijekama dobrotukakvu biste pruili svakombratu. Mi znamo kako bijeliovjek ne razumije na ivot.Jedan dio zemlje njemu jejednak kao i drugi jer je on

stranac koji doe nou i uzmeod zemlje sve to eli. Zemljanije njegov brat nego njegov

prijatelj i kada je pokori on kree dalje. On zasobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. Onotima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovinjegovih otaca i zemlja to mu raa djecu,zaboravljeni su. Odnose se prema majci-zemlji iprema bratu-nebu kao prema stvarima to se mogukupiti, opljakati, prodati kao stado ili sjajni nakit.

Njegova pohlepa proderat e zemlju i ostavitisamo pusto. Ne znam; na nain je drugaiji negova. Izgled vaih gradova boli oi crvenog ovjeka.

Rijetki crte indijanskog poglavice

Seattle


9/20

EKO SLIKE MOGA KRAJA

9

Ali, moda je to zbog toga to je crveni ovjek divljii ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovimabijelog ovjeka. Nema mjesta da se uje otvaranjelistova u proljee ili drhtaj krilaca kukca. Ali,moda je to zbog toga jer sam ja divlji i nerazumijem. Buka djeluje samo kao uvreda za ui. Ita je to ivot ako ovjek ne moe uti osamljenikrik kozoroga ili nonu prepirku aba u bari. Ja samcrveni ovjek i ne razumijem. Indijanac vie voliblagi zvuk vjetra kad se poigrava licem movare kaoi sam miris vjetra oien podnevnom kiom ilinamirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenogovjeka jer sve ivo dijeli jednak dah - ivotinja,biljka, ovjek. Bijeli ovjek ne izgleda kao da opaazrak koji die. Kao ovjek koji umire mnogo dana,on je otupio na smrad. Ako vam prodamo nauzemlju, morate se sjetiti da je zrak skupocjen zanas, da zrak dijeli svoj duh sa svim ivotom kojipodrava. Vjetar to je mojem djedu dao prvi dahtakoer e prihvatiti i njegov posljednji uzdah. Iako vam prodamo svoju zemlju, morate je uvatikao svetinju, kao mjesto kamo e bijeli ovjek moidoi da okusi vjetar to je zaslaen mirisompoljskog cvijea. Tako emo razmotriti vau ponududa kupite nau zemlju. Ako odluimo prihvatiti,postavit emo jedan uvjet: bijeli ovjek mora seodnositi prema ivotinjama ove zemlje kao premasvojoj brai. Ja sam divljak i ne razumijem nekidrugi nain. Vidio sam hiljade raspadajuih bizona upreriji to ih je ostavio bijeli ovjek ustrijelivi ih izprolazeeg voza. Ja sam divljak i ne razumijemkako dimei eljezni konj moe biti vaniji negobizon koga mi ubijamo samo zbog ostanka na ivotu.to je ovjek bez ivotinje? Ako sve ivotinje odu,ovjek e umrijeti od velike osamljenosti duha. togod se dogodilo ivotinjama, ubrzo e biti i ovjeku.Sve stvari su povezane. Morate nauiti svoju djecuda je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovihdjedova. Tako da e oni potovati zemlju, recitedjeci da je zemlja s nama u rodu. Uite svoju djecukao to mi inimo sa svojom da je zemlja naamajka. to god snae zemlju snai e i sinovezemlje. Ako ovjek pljuje na tlo, pljuje na samogasebe. To mi znamo: zemlja ne pripada ovjeku;ovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari supovezane kao krv koja ujedinjuje porodicu. Svestvari su povezane. to god snae zemlju, snai e isinove zemlje. ovjek ne tka tkivo ivota; on je

samo struk u tome. to god ini tkanju, ini i

samome sebi. ak i bijeli ovjek, iji Bog govori ieta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne moe bitiizuzet od zajednike sudbine. Mi moemo bitibraa, poslije svega. Vidjet emo; jednu stvarznamo koju e bijeli ovjek otkriti - na Bog je istiBog. Vi sada moete misliti da ga vi imate kao toelite imati nau zemlju; ali to ne moete. On jeBog ovjeka i njegova samilost jednaka je zacrvenog ovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja jeNjemu draga i tetiti njoj jeste prezirati njenog

stvoritelja. Bijeli takoer trebaju prolaz: modabre nego sva druga plemena. Zaprljajte svoj kreveti jedne noi uguit ete se u vlastitom smeu. Ali uvaoj propasti svijetlit ete sjajno, potpaljenisnagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i zaneku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kaonad crvenim ovjekom. Sudbina je misterij za nasjer mi ne znamo kada e svi bizoni biti poklani idivlji konj pripitomljen, tajni kutovi ume tekizbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele breuljke

umrljan brbljajuom icom. Gdje je guter? Otiaoje! Gdje je orao? Otiao je! To je konac ivljenja ipoetak borbe za preivljavanje.

Spomenik poglavici Seattle u Seattleu, dravaWashington, USA


10/20

10

TEMA BROJA

Kakanj dostojanstveno obiljeio 1. mart Dan nezavisnosti BiH

Naa prvomartovska promiljanja"Ukljuimo se svi jae i odlunije u akciju unapreenja i zatite nae prirode kako bi i naa djeca

mogla osjetiti miris proljetnog cvijea", pozvao je opinski naelnik Mensur Jaarspahi Suri.U prvomartovskom ozraju, dok smo oima milovaliplavo-uta dravna obiljeja BiH, ispunjeni ponosom i

nadom, snagom i htijenjem, optimizmom i eljom da naadomovina, i na Kakanj u njoj, budu razvijeniji i jai, svesvoje misli usmjerili smo onima koji su pokazali kako sebrani kuni prag i kako se ne ali ni ivot za rodnu grudu.Nae misli, zahvalnost i potovanje usmjerili smo znanim i

neznanim junacima. Onima koji su podno velianstvenogBobovca na poziv ratnih truba zapoinjali, pod barjakomzemlje Bosne, svoju borbu za slobodu; junacima kroz ije suivote proli ljutiti konjanici srednjovjekovlja iaustrougarske regimente; herojima koji kroz brojne ratoveza slobodu domovine ivote dadoe; onima kojima smovjeno zahvalni za izborenu i sauvanu nezavisnost Bosne iHercegovine. Na temeljima ovih razmiljanja Kakanj je iove godine dostojanstveno obiljeio 1.mart-Dannezavisnosti BiH.

U petak, 27.februara 2009.godine, u 14.00 sati, ugradskom spomen-parku uprilieno je polaganje cvijea na

spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcimaOdbrambeno-oslobodilakog rata 1992-1995. ispomen-obiljeje poginulim borcima Narodnooslobo-dilakog antifaistikog rata 1941-1945.

U 17.30 u foajeu Doma kulture otvorena je izlobenapostavka udruenja graana Duga i Kakanjke- UOK.

Sveana akademija, upriliena povodom 1.marta Dananezavisnosti BiH, zapoela je zvucima himne Bosne iHercegovine tano u 18.00 sati u velikoj sali Doma kulture.

Na sveanoj akademiji prisutnima se obratio opinskinaelnik Mensur Jaarspahi-Suri koji je kazao: O historijiBosne i Hercegovine obino se govori u kontekstu znaajnihdogaaja, datuma, dravnika, namjesnika, ratova, povelja idrugih znakova vremena. Zahvaljujui historiarima,osnovne konture ivota u naem kraju kroz historiju supoznate, mada mozaik nae spoznaje o nama treba biti uznatnoj mjeri obogaen.

Radostan jer mi je pripala ast da ove veeri sa vama

podijelim radost Dana nezavisnosti BiH, dopustite mi da,zajedno sa vama, svoje misli usmjerim prema nekadanjimiteljima naeg kraja koji se smatra kolijevkom Bosne iHercegovine.

Koliko li je radosti bilo u njihovim duama kada bi prvoproljetno sunce obasjalo prirodne ljepote koje su pokrivalebogata kakanjska rudna polja? Koliko li je samo djeijegsmijeha bilo kad s proljea sunev sjaj izmami prve umskecvjetove u stoljetnim umama koje su presijecaleTrstionica, Ribnica, Zgoa i Bosna?

Zamislimo koliko su ponosni bili srednjovjekovnistanovnici ovog kraja kada bi usmjerili pogled na grandiozni

Bobovac na ijim kulama se talasao barjak zemlje Bosne!Razmiljajmo s kolikim potovanjem su uvali Zgoanskisteak, Sutjeku damiju, Franjevaki samostan i druge

Zabiljeeno u gradskom spomen-parku

UOK je predstavio bogatu paletu runih radova

uvajmo nae kulturno-historijsko naslijee


11/20

11

TEMA BROJA

kulturno-historijske vrijednosti kao i spomenike svojihpredaka koji su ivote dali za domovinu?

Priroda, patriotizam i potivanje onih koji su branili ovu

zemlju su tri pojma koja su se iskristalisala iz ovih naihpromiljanja.

Ova promiljanja neka budu zamajac naim aktivnostimakoje trenutno provodimo. Ukljuimo se svi jae i odlunije uakciju unapreenja i zatite nae prirode kako bi i naadjeca mogla osjetiti miris proljetnog cvijea. Kroz nauiskazanu ekoloku svijest jaajmo na patriotizam.Jaanjem ekoloke svijesti i patriotizma iskazat emo naepotovanje prema onima koji su nesebino uvali i braniliovu zemlju.

Kako bismo sebi i naim potomcima vratili svjeinu zraka,

bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih uma mi radimo naLEAP-u, borimo se da provedemo zakljuke Opinskogvijea koji se odnose na unapreenje okolia, trudimo se daproirujemo mreu daljinskog grijanja, nabavljena jemobilna monitoring stanica, radimo na zatiti praumskogpodruja Gornja Bukovica itd.

U ovoj borbi, zbog zamrenog politikog sistema koji je

opinama ostavio malo nadlenosti, prinueni smo na

stalna upuivanja zahtjeva, apela i molbi viim nivoimavlasti da preuzmu svoj dio odgovornosti kako bismo seizborili za Kakanj u kojem e vladati harmonian odnos

prirode i industrijskog razvoja. U ovim nastojanjimapokaimo da smo sposobni za zajednitvo, predani rad itoleranciju.

Na krilima ljubavi prema Kaknju mi radimo na aktiviranjuprivrednog parka na Vrtlitu, a trebamo zavriti i projekat,te papirologiju za jo jednu privrednu zonu u Barama.Nadam se da emo nai za to zajedniku rije, jer poenta ubuduem periodu , uz podrku Vlade ZDK i Vlade FBiH,trebala bi biti na otvaranju novih privrednih kapaciteta izapoljavanju, posebno mladih i ena.

Nadam se da emo i ja i vijenici Opinskog vijea Kakanjuloiti daleko vie napora, razumijevanja i sredstava, uz podrkuviih nivoa vlasti, za otvaranje privrednog parka te osiguranjepreduslova za izgradnju druge privredne zone. U naimplanovima je i zatvoreni bazen, za koji imamo projekt, pa bi biored da ga pokuamo i izgraditi u sklopu sportske dvorane, kao ikompleks otvorenih bazena, za koje smo u Povezicama prodalizemljite. Omladinski centar, Gradska galerija i Gradski muzej,

bit e nai prioriteti u narednim godinama.

Nadam se da emo u 2009. godini imati bolji drutveniambijent, naravno koliko to budu dozvoljavala budetskasredstva Federacije BiH, Zeniko-dobojskog kantona iOpine Kakanj. Pomagat emo i dalje ljudima koji su usituaciji odreene socijalne potrebe, borakimkategorijama, hendikepiranim, penzionerima, kao istudente i srednjokolce. Osigurat emo, uz pomo

kantonalnih organa vlasti, u jo jednom broju mjesnihzajednica medicinske podrune ambulante. Pokuat emozavriti i izgradnju sportskih terena na lokaciji FK Rudar, FKMladost u Doboju i drugim mjesnim zajednicama.

U ovim aktivnostima potreban je najvii nivo zajednikognastupa svih onih koji vole Kakanj kako bismo nastavilirazvijati nau lokalnu zajednicu ime osiguravamo naimpotomcima bolji ivotni ambijent.

Ponosan na veliki doprinos Kaknja u odbrani i uvanjubosanske posebnosti i nezavisnosti svim graanima Kaknja iBiH upuujem srdanu estitku povodom 1.marta Dana

nezavisnosti BiH.Prvomartovsko ozraje predstavljamo i kroz nekolikofotografija koje nam je ustupio na sugraanin JasenkoKorjeni.

Zemljo tisuljetna na vjernost ti se kunem...

Da te volim dua zna draga moja...

Sveana akademija je zapoela zvucima himne naedomovine


12/20

12

AKTUELNOSTI

U Opinu stigao veliki brojzahtjeva mjesnih zajednica

Iz kakanjskih mjesnih zajednica u Opinu su

pristigla 83 zahtjeva koja se odnose na izgradnju

puteva i mostova, a radi uvrtavanja u planove za

2009.godinu. Od toga 30 projekata ima vrijednost

veu od 100 000 KM, pa e se ovim projektima

aplicirati prema budetskim sredstvima ZDK, a

ostalim na budetska sredstva Opine Kakanj.

Zaprimljeno je i 17 zahtjeva za izgradnju

vodovoda, aplikacije 8 projekata e biti upuene na

sredstva ZDK, a aplikacije ostalih zahtjeva, ija je

vrijednost manja od 50 000 KM, e biti upuene na

budetska sredstva Opine.

U oblasti izgradnje kanalizacione mree Opini je

dostavljeno 20 zahtjeva, 11 zahtjeva je upueno

institucijama ZDK, a ostali Opini.

Upueno je i 20 zahtjeva za izgradnju javne

rasvjete, 11 zahtjeva se odnosi na izradu projektnedokumentacije, 9 zahtjeva se odnosi na izgradnju

domova, kola, igralita, esmi...

30 projekata ima vrijednost veu od 100 000 KM

Ugostitelji nezadovoljnipropisanim radnimvremenom

Nakon analize statistikih pokazatelja kojom jeutvreno da na uem gradskom podruju jedan brojugostiteljskih i trgovakih objekata uestalo ineprekraj nepotivanja propisanog radnog vremena, teda vlasnici odreenih objekata ne poduzimaju mjerezatite od buke, organizovan je sastanak ugostitelja ipredstavnika Opine. Na sastanku ugostitelji suiznosili razliita miljenja. Radno vrijeme objekatatreba produiti do 24 sata s tim da se muzika gasi u23.00 sati, odreeni ugostitelji bespravno

zauzimaju javnu povrinu, potrebno je smanjitikomunalnu taksu na istaknutu firmu bila su neka odrazmiljanja.

Tokom sastanka Nizama Buza, trino-turistiko-ugostiteljski inspektor, je upoznala prisutne sadopisom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ukojem se inicira poveanje kazni i propisivanje mjerazabrane rada ugostiteljskih objekata koji uestaloprave prekraje.

Pomonik opinskog naelnika Ferid Trako upoznaoje ugostitelje da Opina planira u narednom periodu

nabaviti bukomjer i da e inspektori zajedno sapolicijom mjeriti nivo buke u objektima.

Ugostitelji su zakljuili da e Opinskom vijeuKakanj podnijeti zahtjev za izmjenama i dopunamaOdluke o radnom vremenu u odreenimdjelatnostima.

Opinski naelnik je imenovao radnu grupu zaizradu izmjena i dopuna Odluke o radnom vremenu u

odreenim djelatnostima. Zadatak radne grupe je dashodno zahtjevima ugostitelja sa podruja opineKakanj, kao i datih rjeenja u opinama iz okruenja,a vodei rauna o urbanoj sredini i Zakonu o buci, kaoi drugim propisima koji ovu oblast reguliu, izvreizmjene i dopune navedene Odluke i da uobrazloenju iste pojasne razloge svojih prijedloga.lanovi radne grupe su Husika Meliha, Razija ljuka iNizama Buza.

Opina Kakanj e uskoro dobiti bukomjer


13/20

13

AKTUELNOSTI

Opina Kakanj je, u svojim redovnim kontrolama stanjasaobraaja putem svojih ovlatenih osoba u oblasti

saobraaja, utvrdila nedostatke vezane za prijelaze ceste

preko industrijske (rudnike) eljeznike prugeRMU Kakanj je preko Sektora za razvoj u proloj godini pokrenuo izradu projektne dokumentacije uvezi sa osiguranjem cestovnog prijelaza Kulovia ulica u naselju Doboj", navodi se u odgovoru na

zahtjev Opinskog naelnika.

Nakon to je opinski naelnik MensurJaarspahi-Suri uputio Rudniku mrkog uglja KakanjZahtjev za postavljanje saobraajne signalizacijena prijelazima ceste preko eljeznike pruge iotklanjanje nedostataka u kojem se konstatuje da jeOpina Kakanj u svojim redovnim kontrolama stanjasaobraaja putem svojih ovlatenih osoba u oblastisaobraaja utvrdila nedostatke vezane za prelazeceste preko industrijske (rudnike) eljeznikepruge u naseljenim mjestima Doboj i atii koji se

ogledaju: u nepostojanju saobraajne signalizacijekoja regulie prelaz ceste preko eljeznike pruge univou; u nepostojanju ureaja za zatvaranjesaobraaja na mjestu na kojem cesta prelazi prekoeljeznike pruge u nivou i nepostojanju ureaja zadavanje znakova kojima se najavljuje pribliavanjevozila koje se kree inama; te u loem stanjudrvenog rotilja na prelazu u Doboj, iz Rudnika jestigao dopis u kojem se kae: RMU Kakanj je prekoSektora za razvoj u proloj godini pokrenuo izraduprojektne dokumentacije u vezi sa osiguranjem

cestovnog prijelaza Kulovia ulica u naseljuDoboj. Preduzee Ipsa iz Sarajeva je uradiloglavni projekat osiguranja cestovnog prijelaza

Kulovia ulica na industrijskoj pruziKakanj-separacija. Nakon toga reviziona komisija izRMU Kakanj je dala odreene primjedbe na ovajprojekat, tako da se trenutno eka odgovor na teprimjedbe. Jedna od sugestija je bila da se nakon

izrade projekta prioritetno uradi upravo ovajprijelaz. Odgovor na primjedbe, odnosno konanaizrada pomenutog projekta se praktino oekujesvaki dan. Nakon toga e se na osnovu projektnedokumentacije pristupiti odabiru izvoaa radovakoji e izvriti ugradnju signalnih ureaja koji su uskladu sa Zakonom o eljeznikom saobraaju.

to se tie industrijske pruge koja prelazi kroznaselje atii (iza rampe), ona nije osnovno sredstvoRMU Kakanj niti Rudnik ima interes da istu koristi.

Kada je u pitanju primjedba u vezi sa stanjemdrvenog rotilja, RMU Kakanj-pogon Separacija seobavezuje da e u to kraem roku izvriti sanacijuistog. Dok se ne izvri sanacija putnog prijelaza ipostavljanje propisne saobraajne signalizacijeneposredni rukovodilac radne jedinice eljezniki

saobraaj pogona Separacija e pored redovnogizraditi i dodatno uputstvo o reimu saobraaja napomenutom prijelazu.

Potrebna je zamjena drvenog rotilja u Doboju

Ugroena je sigurnost pjeaka


14/20

14

AKTUELNOSTI

Odran okrugli sto otemi: Mogui nainirjeavanja socijalneproblematike Roma napodruju kakanjskeopine

U organizaciji Centra za socijalni rad Kakanj

krajem februara odrao se okrugli sto o temi:

Mogui naini rjeavanja socijalne problematike

Roma na podruju kakanjske opine. Sastanku su

prisustvovali predstavnici Opine Kakanj,

predsjednici romskih udruenja iz Kaknja, Fehim

Osmanovi-predstavnik Vijea Roma, Dervo

Sejdi-predsjednik Udruenja Roma BiH, Munir

Babi-pomonik kantonalnog ministra za rad i

socijalnu politiku, Ljiljana anti i Saliha

Duderija-predstavnice Ministarstva za ljudska prava i

izbjeglice BiH...

Emina ari u svojstvu moderatora je prezentovala

mogue naine ostvarivanja prava propisanih

Zakonom o socijalnoj zatiti (pravo na stalnu socijalnu

pomo, pravo na djeiji dodatak, pravo na novanu

naknadu za vrijeme trudnoe i poroaja nezaposlenih

ena, pravo na osiguranje jednog obroka kolskoj

djeci, pravo na zdravstvenu zatitu).

Svi prisutni su podrali inicijativu da se uspostavi

baza podataka romske populacije koja bi se mogla

formirati otvaranjem ureda za romska pitanja pri

Centru za socijalni rad u kojem bi obavezno bila

uposlena osoba romske nacionalnosti.

Okrugli sto zavren je uz slijedee zakljuke:

1. Uesnici okruglog stola daju punu podrku

inicijativi Centra za socijalni rad o moguem

nainu rjeavanja socijalne problematike Roma

na podruju kakanjske opine;

2. Centar za socijalni rad se obavezuje da e u

prvoj polovini marta radni materijal uraditi u

formi projekta;3. Uraeni projekt bit e usaglaen sa

predstavnicima romskih udruenja na podruju

opine i za isti e se traiti saglasnost-podrka

Opinskog naelnika;

4. Nakon usaglaavanja i dobivene saglasnosti

Opinskog naelnika, projekat e biti upuen

prema donatorima, prvenstveno prema

dravnom Ministarstvu za ljudska prava i

izbjeglice.

Podrka inicijativi da se uspostavi baza podataka romskepopulacije

Potpisan Ugovor o izradirevizije projektnedokumentacije zasanaciju i rekonstrukcijuputa Tre Brkii

Opinski naelnik Mensur Jaarspahi-Suri i SeadMei, u ime firme SM-Commerce Kakanj, potpisali

su Ugovor o izradi revizije projektne dokumentacije

za sanaciju i rekonstrukciju puta Tre Brkii. Za

realizaciju ovog projekta odobrena su sredstva na

osnovu odluke Komisije za izbjeglice i raseljena lica

od 26.septembra 2008.godine.

Odobrena sredstva se mogu utroiti za projekte,

nadzor i izvoenje radova. To znai da Fond za

povratak BiH ne priznaje trokove revizije projektne

dokumentacije koji u ovom sluaju padaju na teret

Opine. Izvjetaj o reviziji je potreban i u fazi

izdavanja odobrenja za graenje.

Cijena usluge revizije izvedbeno-projektne

dokumentacije je fiksna i iznosi 500 KM.


15/20

15

AKTUELNOSTI

Opina Kakanj je jedna odrijetkih lokalnih zajednicakoja stimulie natalitet

Opinsko vijee Kakanj, na 5. redovnoj sjednicikoja se odrala 10.marta 2009.godine, usvojilo je

Odluku o jednokratnoj novanoj pomoi za

poroaj i opremanje novoroenog djeteta. Ovo

pravo mogu ostvariti porodilje koje imaju

prebivalite na podruju opine Kakanj za dijete

roeno u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi na

podruju F BiH ili kunom porodu.

Jednokratna novana pomo utvrena je u

iznosu od 150 KM, a u okviru sredstava planiranih

Budetom. Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se

Slubi za poduzetnitvo, drutvene djelatnosti,

eko-zatitu i inspekcijske poslove (Centar za pruanje

usluga graanima, Opina Kakanj, Alije Izetbegovia

123, kontakt telefon 032/771-800, lokal 858) u roku

od 30 dana od dana poroaja. Za djecu roenu od 1.

januara 2009. godine do donoenja ove odluke zahtjev

se podnosi u roku od 30 dana od dana stupanja na

snagu iste. Pravo na jednokratnu novanu pomo

mogu ostvariti i porodilje za djecu roenu u oktobru,

novembru i decembru 2008.godine. Odluka stupa na

snagu danom donoenja, a primjenjivat e se dok

postoje uslovi za njenu primjenu u skladu sa

planiranim sredstvima u Budetu Opine, odnosno do

njenog stavljanja van snage.

Opina Kakanj je jedna od rijetkih lokalnihzajednica koje pomau porodiljama i koja stimulie

natalitet. Ove godine Opinskom vijeu emo u

prijedlogu Budeta predloiti da se u ovu svrhu izdvoji

vie sredstava u odnosu na prolu godinu kada je bilo

odobreno 50 000 KM, kazao je opinski naelnik

Mensur Jaarspahi-Suri.

Sluba za poduzetnitvo, drutvene djelatnosti,

eko-zatitu i inspekcijske poslove Opine Kakanj ve

je primila odreeni broj zahtjeva, porodilje su

obavijetene da e im novana pomo biti isplaenanakon usvajanja Budeta Opine Kakanj, a ovom

prilikom pozivamo sve porodilje koje nisu podnijele

zahtjeve da to uine na vrijeme i da iskoriste svoje

pravo.

Opina Kakanj pomae tek roenim bebama

Tragom zahtjeva etirizaposlenika D.D.

Agrotrend KakanjNa adresu Opinskog naelnika stigao je dopis

Ministarstva za poljoprivredu, umarstvo i

vodoprivredu ZDK u kojem se kae:

Postupajui po Vaoj preporuci, u prilogu kojeg ste

nam dostavili zahtjev etiri zaposlenika D.D.

Agrotrend Kakanj, a vezano za odobravanje

finansijskih sredstava za organizovanje uvarske

slube na farmi Vlahovii, obavjetavamo Vas

slijedee: iz dokumentacije sa kojom raspolae ovoMinistarstvo, a to je sigurno i Vama poznato, kao i

uposlenicimaAgrotrend Kakanj koji su uputili

predmetni zahtjev, da je preduzee Agrotrend

Kakanj u cijelosti privatizirano i to po osnovu javnog

upisa dionica 49 % osnovnog (ukupnog) kapitala

preduzea i po osnovu neposredne pogodbe 51 %

ukupnog kapitala preduzea Agrotrend Kakanj.Obzirom da je navedeno preduzee u cijelosti

privatizirano, to iz navedenog statusa proizilaze

obaveze vlasnika na uvanju i zatiti imovine, sve do

eventualnog raskida kupoprodajnog ugovora sa

Agencijom za privatizaciju ZDK.

To to u Vaoj preporuci sugeriete odobravanje

sredstava za funkcionisanje uvarske slube, na nain

kako se to radi u preduzeu Pilana d.o.o. Kakanj, ne

moe se dovoditi u istu ravan sa preduzeem

Agrotrend Kakanj, jer je koliko nam je poznato

raskinut kupoprodajni ugovor izmeu Agencije za

privatizaciju ZDK i kupca Pilane d.o.o. Kakanj.


16/20

16

IZ PROTOKOLA

Nekoliko korisnihinformacija zabudue brane

partnereBuduim branim partnerima

prezentujemo nekoliko korisnihinformacija koje se odnose nazakljuenje braka. Nakon stupanjana snagu Porodinog zakona FBiHdolo je do izmjena u procedurizakljuenja braka. Budui branipartneri podnose prijavu zazakljuenje braka, prijava i ostaladokumentacija (rodni listovi, kopijelinih karti i druga dokumentacijaako slubena osoba ocijeni da jepotrebna) se predaje slubenojosobi ovlatenoj za obavljanje inazakljuenja braka. Matiar (slubena

osoba) u dogovoru sa buduimbranim partnerima odreuje rok zasklapanje braka koji ne moe bitikrai od 30 dana raunajui od danaprijavljivanja.

Izuzetno, kada za to postojeopravdani razlozi, matiar moeodobriti sklapanje braka prijeisteka roka.

Budue brane partnere matiar jeduan upoznati da je potrebno da se

do dana sklapanja braka uzajamnoobavijeste o zdravstvenom stanju, daposjete porodino savjetovalite, teda se upoznaju sa strunimmiljenjem i uslovima za razvojskladnih branih zajednica. Matiar e

mladence upoznati i sa mogunostimadefinisanja imovinskih odnosa tj. samodalitetom koji odreuje da seimovinsko-pravni odnosi branihpartnera mogu utvrditi branimugovorom koji se sastavlja kod notara.

Po isteku roka za sklapanje brakakod matiara se dogovore datum,vrijeme i mjesto sklapanja braka.Zakljuenje braka odvija se uz

prisustvo dva svjedoka, tom prilikomdravni slubenik proita odredbePorodinog zakona FBiH kojim suregulisana prava i dunosti branihpartnera, a mladenci javno iskazujuvolju za zakljuenjem braka.

Od odluke do sudbonosnog DA trebaproi najmanje 30 dana

estitka kakanjskim

odbojkaimaOdbojkaki klub Kakanj istinski

je promotor opine Kakanj, kao iupornosti, talenta i predanog radanaih sportista kako bi postiglieljene ciljeve. Veliki uspjeh naihodbojkaa pridonosi afirmacijisporta, omasovljenju svih sportskihdisciplina i pomae ukupnim

nastojanjima lokalne zajednice damlade usmjeri sportskimaktivnostima kako bi se sprijeilapojava poroka. Neizmjerno seradujemo uspjehu Odbojkakogkluba Kakanj, te igraima i upravikluba upuujemo srdanu estitkupovodom odbrane tutule osvajaaKupa BiH u odbojci.

PREDSJEDAVAJUI

OPINSKOG VIJEA OPINSKI NAELNIKIvica Petrovi Mensur

Jaarspahi-Suri

U duama Kakanjaca i Zenianaduboko se urezalo tuno zavijanje

rudnikih sirena koje izazivaju strah,zebnju i crne slutnje

Nakon nesree u jami Stranjani RMU Zenica opinski naelnikMensur Jaarspahi-Suri je, u znak solidarnosti i saosjeanja,uputio izraze podrke i sauea generalnom direktoru RMUZenica Senadu Sarajliu, opinskom naelniku Zenice HusejinuSmajloviu i svim graanima Zenice:

Potovani!U duama Kakanjaca i Zeniana duboko se urezalo tuno

zavijanje rudnikih sirena koje izazivaju strah, zebnju i crneslutnje. Sudbina je pred narod ovog kraja donijela brojnaiskuenja. Metak ili metan, kroz vijekove,odnose ljudske ivote unaim gradovima, ali ljudska solidarnost naeg naroda i elja zaopstankom na kunom pragu nikada nije pobijeena. Dragiprijatelji, sa dubokim bolom upuujem vam izraze sauea zbogtragine smrti rudara Almira Babia koji je duboko pod zemljomzaraivao hljeb sa sedam kora.

Iz Kaknja koji razumije vau bol primite izraze podrke i naeohrabrenje u ovom tekom trenutku. Nae misli,molitve i nadanja

usmjerene su i prema povrijeenim rudarima, mi se nadamo njiho-vom ozdravljenju. Molim primite izraze moga dubokog potovanja!opinski naelnik

Mensur Jaarspahi-Suri


17/20

17

IZ PROTOKOLA

Maturanti posjetiliOpinu Kakanj

Maturanti Gimnazije MuhsinRizvi Kakanj posjetili su u utorak

10. februara 2009.godine OpinuKakanj. Tokom dvosatnog boravkagosti su se upoznali sa radomopinskih slubi kroz izlaganja

pomonika opinskog naelnikaFerida Trake, Suada Husetovia,Reada Zaimovia i Nure

Kurtovia. Nakon obilaskaopinskih slubi maturanti suposjetili i opinskog naelnikaMensura Jaarspahia-Surija.

Obili smo slube Opine,

informacije koje smo dobili pomoie nam u izboru fakulteta i koristite nam u budunosti,kazala jematurantica Aida ehaji.

Maturanti su se danas upoznalisa organizacijom opinskihstruktura, saznali su na koji nainkomuniciramo sa graanima i kakopripremamo prijedloge odluka koje

se upuuju na razmatranjeOpinskom vijeu. Ja se nadam dae se neki od maturanataopredijeliti za akademskoobrazovanje koje je potrebnoOpini, istakao je opinski

naelnik.U srijedu, 18. februara

2009.godine, Opinu Kakanj suposjetiti maturanti Srednje

tehnike kole KemalKapetanovi Kakanj i maturantiSrednje strune kole Kakanj.

Maturanti Srednje strune kole uCentru za pruanje usluga

Gimnazijalci u uredu opinskognaelnika

Uenici Srednje tehnike kole usali za vjenanja

Prijemi povodom 8.marta Meunarodnog dana ena

U ponedjeljak, 9.marta 2009.godine, opinskinaelnik Mensur Jaarspahi - Suri je u svom uredu,

povodom 8.marta Meunarodnog dana ena,upriliio prijem za predstavnice Udruenja enademobilisanih pripadnica oruanih snaga. Nakon ovog

prijema opinski naelnik je ugostio i vijenice u

Opinskom vijeu Kakanj, te zastupnice iz Kaknja uSkuptini ZDK.

Cilj ovog prijema je razmijeniti miljenja opoloaju ene u drutvu i porazgovarati o nainimapomaganja enama. U proteklom periodu vidljivi supomaci u domeni politike ravnopravnosti ena, nadamse da e u buduem periodu jo vie biti uinjeno kakobismo pomogli enama, kazao je opinski naelnikMensur Jaarspahi-Suri.

Predstavnice Udruenja ena demobilisanih pripadnicaoruanih snaga

Zabiljeeno na prijemu za vijenice i zastupnice


18/20

18

OBAVJETENJA

POZIV POLJOPRIVREDNICIMA ZA UPIS U REGISTARPOLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA/ GAZDINSTAVA I

REGISTAR KLIJENATAObavjetavaju se poljoprivrednici (fizika i pravna lica) na podruju opine Kakanj da je 1. januara 2009.

godine poeo upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava/gazdinstava i Registar klijenata.

Ciljevi upisa u Registre su: racionalnije, bre i kvalitetnije planiranje mjera nadlenih organa za pruanje potpore razvoju

poljoprivrede i ruralnog razvoja; osiguranje transparentnog utroka sredstava namijenjenih potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju; postupno usklaivanje sa zahtjevima Europske unije radi koritenje sredstava iz predpristupnih fondova

namijenjenih Bosni i Hercegovini.

Registriraju se svi oni koji ele: ostvariti prava na novane podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju; biti registrirani u postojeim evidencijama Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FbiH

ili u ustanovama ovlatenim od strane Federalnog ministarstva.

U registre se unose podaci o sredstvima kojima raspolae poljoprivredno gospodarstvo / gazdinstvo: Ljudi Zemljite ivotinje (stoka)Registriranje se vri u uredima opinskih slubi (zgrada opine Kakanj, 3 sprat, soba broj 20), gdje moete dobiti

uputstva za upis u registar poljoprivrednih gospodarstava /gazdinstava i registar klijenata, te obrasce za upis.

VANO !REGISTRACIJA JE PREDUSLOV ZA OSTVARIVANJE NOVANIH PODSTICAJA

U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU, TE SVI ONI KOJI NE BUDUREGISTROVANI NEE MOI DOBITI BILO KAKAV VID PODSTICAJA U

POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU.

Obavijest za graaneU skladu sa Strategijom razvoja opine Kakanj iji drugi strateki cilj definie Opinu Kakanj kao efikasnu,

odgovornu i transparentnu upravu koja odgovara na potrebe svih graana, u svojstvu Opinskog naelnikaobavjetavam graane da putem Centra za pruanje usluga mogu dobiti sve informacije na koji nain se svojimzahtjevima mogu obratiti Opinskom naelniku i opinskim slubama, kako popuniti obrasce, koju dokumentacijupriloiti i slino. Opinski naelnik, pomonici opinskog naelnika i svi slubenici e i u buduem periodunjegovati praksu neposrednog dijaloga, saradnje, uvaavanja i koordinacije sa graanima.

U proteklom periodu Opina Kakanj je poduzela niz aktivnosti kako bi se ojaao transparentan rad.Usvojene su Strategija razvoja opine Kakanj, Strategija partnerstva Opine Kakanj i graana, sadrajnoje obogaena slubena web-stranica, implementiran je Zakon o slobodi pristupa informacijama, izraenaje Strategija komuniciranja Opine Kakanj i graana, sjednice Opinskog vijea se prenose putem lokalneTV, poeo je izlaziti Bilten Opine Kakanj, ustanovljena je i besplatna pravna pomo koja je na usluzigraanima etvtkom od 16.30 do 18.30 sati, ostvarena je dobra saradnja sa medijima...

I u buduem periodu Opina Kakanj e razvijati i jaati modalitete komunikacije i saradnje sa graanima.opinski naelnik

Mensur Jaarspahi-Suri


19/20

19

OBAVJETENJA - ZNAAJNI DATUMI

Poziv svim drutvenim faktorima:Predstavite svoje aktivnosti putem gradskog displeja

U cilju to bolje promocije aktivnosti svih drutvenih faktora kakanjske lokalne zajednice, u gradskoj jezgriKaknja je instaliran displej. U toku testne faze putem displeja svoje redovne aktivnosti predstavilo je nekoliko

subjekata. U narednom periodu planirano je obogaivanje sadraja pa i Vas pozivamo da predstavite vaeaktivnosti kakanjskoj javnosti putem gradskog displeja. Sadraji koji se dostavljaju u Opinu Kakanjpodrazumijevaju fotografije (obavezno u digitalnoj formi), video zapise, reklamne spotove i sl.

Nadamo se da ete dostavljanjem sadraja koji govore o Vaim i aktivnostima Vaih saradnika pomoi usveukupnim nastojanjima da putem displeja graanima prezentujemo aroliku lepezu privrednog, kulturnog,drutvenog i vjerskog ivota u Kaknju. Sve dodatne informacije moete dobiti od vieg strunog saradnika zainformisanje i odnose sa javnou u Opini Kakanj na telefon sa brojem 032/555-301.

opinski naelnikMensur Jaarspahi-Suri

Dogodilo se aprila davnehiljadu...

4.aprila 1979. godine iz tampe je izaao prvi brojKakanjskih novina, glasila kakanjske opine;

7.aprila 1987. godine promovirana je MonografijaKaknja;

7.april se obiljeava kao Svjetski dan zdravlja; 8. april je odlukom UN-a proglaen Svjetskim danom

Roma;

8. aprila 1945. godine osloboen je Kakanj u Drugom

svjetskom ratu. Ovaj datum duboko se urezao unarodno pamenje jer je taj dan donio slobodu.Slobodi se tih dana hrlilo, slobodi se pjevalo, slobodise divilo...;

8.aprila 1987.godine u Kaknju je sveano otvorenaAutobuska stanica;

8.aprila 1988.godine u Kaknju je otvoren Distributivnicentar;

11.aprila 1945. u Kaknju je formiranNarodnooslobodilaki odbor;

Aprila 1975. u Kaknju je zavrena gradnja i puten jeu rad Dom zdravlja sa specijalistikim slubama;

11.aprila 1994. godine sa radom je zapoela NTV ICKakanj;

15. april se obiljeava kao Dan Opine Kakanj. Uhistorijskim dokumentima stoji da je 15. aprila 1392.godine kralj Stjepan Dabia darovao vojvodi HrvojuVukiu dva sela u okolini Kaknja. S obzirom da seradi o prvom pominjanju imena Kakanj u pisanimizvorima, Opinsko vijee Kakanj je 14.marta1996.godine odluilo da se 15.april proglasi DanomOpine Kakanj. Zasigurno je tog davnog aprilskog, 15.po redu, dana 1392. ljeta gospodnjeg bosanski kralj

Stjepan Dabia zastao u svom diktatu kojeg je crnimmastilom dijak prostirao po utoj pergameni.Zamislio se kralj Dabia nad svojim rijeima! Dijak je

zapisao da kralj poklanja Hrvoju Vukiu dva sela uokolini Kaknja, a moda bi prava istina bila da se upost skriptumu zapisalo da je kralj darovao dio sebe isvoje due jer je historija zabiljeila da je bosanskimbanovima i kraljevima Bosna, posebno ona ua, bilasrcu prirasla. Iako je ivota u kakanjskom kraju bilo iprije 1392. godine, dobro je to je pergamenaispisana jer povijest hoe crno po bijelom da bi sesprijeili pokuaji falsifikovanja historijskih injenica;

15. aprila 1941.godine u Kakanj su ule trupe 114.njemake oklopne divizije;

15.april se obiljeava kao Dan srednje strune koleKakanj i Dan O 15.april;

18.aprila 1949. godine kakanjski rudar Risto Mijatovije sa svojom brigadom iskopao 354 tone uglja ime surudari Kaknja prvi put u kopanju uglja oborili svjetskirekord ruskog rudara Stahanova;

21. aprila 1934. godine u eksploziji u Staroj jamikakanjskog rudnika poginulo je 127 rudara;

22.april se obiljeava kao Svjetski dan planete; 23.april se obiljeava kao Svjetski dan knjige i

autorskih prava;

27. aprila 1992.godine prvi put je puten signalRadija Kakanj;

30.aprila 1967. godine otvoren je kakanjski Domkulture. O Domu kulture Raif ehaji je zapisao: Lociran na Planditu, gdje su do tada bile tri kueZudera i jo nekih porodica, trebalo je da opravdanaziv kako po aktivnostima u njemu, tako i poponaanju Kakanjaca. Sve kulturne institucijesmjestie se u ovu zgradu: biblioteka i itaonica,kino, Kulturno-umjetniko drutvo Dikan, Radnikiuniverzitet i jo neke, a osta prostora i za standomara Ivice Kneevia. Velika sala sa prostranompozornicom, opremljenom velikim pokretnimkulisama i reflektorima, ispred koje je podij za

orkestar, mogla je garantovati uspjean nastup inajveim ansamblima.


20/20

Download - Bilten Opcine Kakanj - Broj 8

Top Related