citanka 5 prirucnik

PRIRUČNIK

ČITANKA

5

1

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJE TEKSTOVA ŠTAMPANIH LATINIČNIM PISMOM ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti pravila izražajnog čitanja. Pripremiti za učenike tekstove štampane latiničnim pismom, poslužiti se tekstovima iz udžbenika. Obuhvatiti sve vrste tekstova.

2

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE I PISANJE NASTAVNA JEDINICA: PISANJE ARTIKULACIJA SATA: Usavršavanje estetske strane rukopisa.

- Ponoviti: upotreba velikog slova, pravopisnih znakova, upotreba afrikata, „ije“ i „je“ u riječima.

Zadatak: Sljedeće riječi prepiši pisanim slovima ćirilice: ñurñevak osmijeh mačići kraljević Sljedeće rečenice prepiši pisanim slovima latinice: Jasmina i Džafer su šetali kujundžilukom. Džaferov dajdža ima kazandžijsku radnju. Tetka Azra voli svoje mele mačiće. Sljedeću pjesmu prepiši pisanim slovima latinice/ćirilice: Cvrčak i mrav Pjevao cvrčak mali ljeta sjaj, a kad se jesen svali, čarobni proñe maj i studen dunu prva: ni muhe niti crva. Susjed ode mravu kunući čjutu glad: „ Smiluj se jadu pravu, pomozi brate sad! Uzajmi dva-tri zrna, ma kakve hrane daj, čim proñe zima crna vratiću ti zajam, znaj!“ A mravu teško pada

3

da od svog rada da pa reče: „Gdje si tada bio kad sunce sja?“

„Razbludnog ljeta čari i mjesečine san pjevao sam s puno žari kroz veče, noć i dan.“ „Pjevao mjesto rada! I moj sad hoćeš trud! E brajko, igraj sada, dok vjetar svira stud!“ Žan la Fonten Analiza i verifikcija učeničkih znanja i aktivnosti.

4

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: VRSTE RIJEČI-pon- ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti:

- Šta su imenice? - kako dijelimo imenice? - Brojevi imenica so: - ROd imenica? - Gradivne imenice su: - Zbirne imenice su: - Šta su zamjenice? - Nabroj lične zamjenice! - Nabroj priosvojne zamjenice! - Šta su pridjevi? - Vrste pridjeva? - Rod i broj pridjeva?

Zadatak: Napiši pravilno vlastite imenice koje su pogrešno napisane: Azra i Jasmin, stanovnici banjaluke, grada koji se nalazi u bosni i hercegovini, posjetili su sarajevo, glavni grad naše drževe. Kada su krenuli iz Banja luke, prijatelji su im preporučili da obiñu sljedeće znamenitosti grada: sportske dvorane zetru i skenderiju, stadione koševo i grbavicu, da posjete begovu džamiju, baščaršiju. Azra i jasmin su takoñer željeli da odu i vide mostar, najljepši grad na rijeci neretvi. Zadatak: U sljedećim izrazima odredi koji su pridjevi opisni, koji prisvojni, koji gradivni. debeli i teški snijeg, kućni tv, majčin osmijeh, žuto sunce, velika i tiha rijeka, Jasnina lutka, šarena dekica. Zadatak: Iz sljedećeg teksta izdvoji zamjenice i odredi rod, broj i vrstu zamjenica: Jasna i Alma su pozvale Azru da vježbaju zadatke iz fizike. Jasna je rekla: „Prvo ćemo ti i ja rješavati zadatke, ona neka ih zadaje.“ Na času tjelesnog odgoja učenici su se podijelili u tri grupe. Prvo su se takmičile dvije grupe, a treća je čekala da se takmiči sa pobjednicima. Učenici iz prve grupe su pobijedili i rekli drugoj grupi: „Mi smo pobijedili! Vi ste slabiji od nas. Sad će se ono takmičiti s nama:“ Analiza i verifikacija urañenog.

5

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG RAZREDA ARTIKULACIJA SATA: Z1. Zaokruži pravilno napisane nazive listova i knjiga:

- Dnevni avaz - Dnevni Avaz - dnevni avaz - Osloboñenje - osloboñenje - Tuzlanski list - tuzlanski list - palčica - Palčica - Vlak u snijegu - vlak u snijegu - Pustolovine toma sojera - Pustolovine Toma Sojera - pustolovine Toma Sojera

Z2. Ispravi greške u tekstu: Sestra i ja, da bi došle do škole, moramo ići željezničkom ulicom. Sljedeća ulica kojom idemo na putu prema školi je bulevar Meše selimovića. Ja sam učenica 2 a sestra 5 razreda. Naša škola se nalazi na Trgu Bosne i Hercegovine, a zove se osnovna škola Prvi maj. Analiza urañenog.

6

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG RAZREDA ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti: FILM

1. Kako se zove filmska priča po kojoj se snima film? 2. Kako se zove osoba koja za film bira filmsku priču, glumce i ostale saradnike? 3. Kako se dijele igrani filmovi po dužini trajanja? 4. Ko je snimio prvi film? 5. Navedi neke žanrove igranih filmova! 6. Kako se dijele filmovi prema tehnici snimanja? 7. Kako se zovu filmovi čiji je sadržaj propraćen zvukom? 8. Da li su prvi filmovi imali zvučnu pozadinu? 9. Kako se nazivaju takvi filmovi? 10. Koju ulogu ima zvuk u zvučnom filmu? 11. Šta je dokumentarni film? 12. Šta se najčešće bilježi dokumentarnim filmom'

Ponoviti: RADIO

1. Ko sve učestvuje u snimanju radio-emisija? 2. Kako dijelimo radio-emisije prema svom sadržaju?

Pitanja podijeliti po grupama, a potom predstavnici grupa prezentuju svoje radove koje učenici prepisuju nakraju sata.

7

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: G. VITEZ „ŠEVINA JUTARNJA PJESMA“ ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Izražajno čitanje teksta. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Izražajno čitanje pjesme. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o pjesmi „ČITAMO POEZIJU“ „ RAZGOVOR O PJESMI“ Čitanje pjesme. Razgovor o pjesmi „PJESMA ZNAČI; PJESMA ZVUČI“ Analiza pjesme. Domaća zadaća: Naučiti pjesmu izražajno čitati. Ilustracija najljepše lirske slike.

8

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: G. VITEZ „ ŠEVINA JUTARNJA PJESMA“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti analizu pjesme urañenu na prethodnom satu. Rad u Radnoj svesci, str. 5. Analiza i verifikacija urañenog. Domaća zadaća: Iz pjesme izdvojiti imenice i odrediti rod, broj i vrstu imenica

9

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: RJEČNIK: ZAVI ČAJNI GOVOR I KNJIŽEVNI JEZIK ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Upoznati učenike sa terminima ZAVIČAJNI GOVOR i KNJIŽEVNI JEZIK. ZAVIČAJNI GOVOR je govor kraja u kojem smo odrasli ili u kojem živimo. KNJIŽEVNI ILI STANDARDNI JEZIK je uneiverzalno sredstvo sporazumijevanja koje uspješno služi pripadnicima jednog društva. Književni jezik ima svoja strogo odreñena pravila. Pravila upotrebe jednog jezika prikazana su u pravopisu i gramatici. Z1. Prepoznaj navedene riječi i napiši da li pripadaju zavičajnom govoru ili književnom jeziku, Naš jezik, str.10. Z2. Sljedeće riječi napiši onako kako ih izgovaraju ljudi tvog zavičajakoji se ne služe književnim jezikom:

- bijelo - mjesec - osoba - pjesma - gore - dole

Analiza urañenog. Z3. Prepiši odlomak ove priče tako da riječi i rečenice odgovaraju pravilima književnog jezika: JE LI ČOJIK POSTO OD MAJMUNA - odlomak - Bajro Perva ... Školarac se nije dao zbuniti. Namah se latio njake svoje nauke i poče ubiñivati da je, njekad davno, majmun sišo s drveta i namah se prido radu. Radeći tako, pridano i ustrajno, polahko, a sigurno – posto je čojik. . . . A školarčev majmun je učinijo sve da radom dokaže i postane, ni manje ni više – ljudina. Školarac se nije zadovoljio moji odgovorom, pa je počo objašnjavat da je čojik jedino i

10

mogo nastat od majmun, jerbo majmun ima ruke i noge čiji su prsti ko i kod čojika, kako zna gulit bananu, pušit cigaretu. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši 5 riječi koje pripadaju zavičajnom govoru i 5 riječi koje pripadaju književnom jeziku.

11

NASTAVNA OBLAST: RJEČNIK NASTAVNA JEDINICA: RIJEČI IZ MOG ZAVIČAJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Šta je zavičajni govor? - Šta je književni jezik? - Kako se još naziva književni jezik? - Po čemu se razlikuju zavičajni govor i književni jezik? - U kojim se knjigama propisuju pravila književnog jezika?

Z1. Napiši 8 riječi iz tvog zavičaja koje se ne upotrebljavaju u književnom govoru, dakle koje pripadaju zavičajnom govoru. Z2. Prepiši odlomak ove priče tako da riječi i rečenice odgovaraju pravilima književnog jezika: LIPOTA K*O CVIT BRZO UVEHNE Jusuf Fazlić Divojka iz mog zavičaja jest: Aiše, Alije, Almaze, Azemine, Azize, Derviše, Fatime, Fehime, Fermane, Habibe, Halime, Hatidže, Hedije, Kadire, Magbule, Mine, Munire, Nure... . . . Divojka iz mog zavičaja nosi dimije i keranu šamiju. Ona je prirodna, lipa i bistra. Ona je više divojčica, nego divojak i više divojka nego žena. . . . Ona nosi korfu ( koja je od finih vrbovih motaka, koje rastu pored vode Japre, opleo amidžić Muharem ) i u korfi safun. Osim safuna, u korfi se nañe i pribor za vez ( šifun ili platno „ leokril“, na kome se prave gobleni i tazne druge garniture) i pribor za pletivo ( igle i vuna), od kje se prave čorape, šalovi i džemperi. Analiza urañenog. Z3. Rad u Radnoj svesci, str.42 Analiza urañenog.

12

verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Objasni značenje ovih riječi i napiši ih u književnom obliku:

- djeta - pohito - alčak - goniti - ukro - k*o - okreno - hrsuz - hapio - zajmio

13

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: IZRAŽAJNA SREDSTVA DJELA EKRANA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor:

- Šta je ekran? - Kada kažemo „ djela ekrana“, na šta mislimo? - Šta mislite, kako nastaju djela ekrana?

Odgovoriti na pitanja, Čitanka, str.118. „PRISJETI SE“ Upoznati učenike sa filmskom umjetnošću: FIlmska umjetnost sastoji se od mnogih elemenata drugih umjetnosti. Te elemente, sastojke filma nazivamo IZRAŽAJNIM SREDSTVIMA DJELA EKRANA. U izražajna sredstva djela ekrana spadaju: filmska slika, montaža, muzika i filmski dijalog. Zadatak: Odgovoriti na pitanja, Čitanka, str.118. „ PRISJETI SE ŠTA SMO NAUČILI U PRETHODNIM RAZREDIMA“ Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Odgovori:

- Želiš li bit glumac? - Koje bi uloge u filmu želio igrati?

Na svako piatnje odgovori i zašto.

14

NASTAVNA OBLAST: ITK NASTAVNA JEDINICA: E. BERBIĆ „ KAKO JE OTIŠLO LJETO“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati priču u Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je priča pobudila u učenicima. Izražajno čitanje priče. OBjašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o priči:

- Koje godišnje doba nastupa nakon ljeta? - Šta se tada u prirodi mijenja? - Nabroj neke od tih promjena? - Osim o godišnjim dobima, o njihovoj smjeni, ova priča govori o još nečemu:

opisuje situaciju odlaska, rastanaka, tuge za onim što ostavljamo i govori o vremenu kada shvatamo da, ipak, pa bilo to i sa žaljenjem, dolazi vrijeme za rastanke.

Analiza priče. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnost. Domaća zadaća: Napisati pismo prijatelju ili prijateljici koji nekuda odlaze.

15

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: E. BERBIĆ „KAKO JE OTIŠLO LJETO“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje teksta. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. Izražajno čitanje teksta i razgovor o tekstu:

- Pokušaj smisliti rečenice u kojima ćeš upotrijebiti neke od ovih riječi: gačak, šipražje, porumenjeti, jato, ocvjetati, čavrljati.

- Radna sveska, str. 19. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „MOJ SVIJET“, Čitanka, str. 50.

16

NASTAVNA OBLAST:KUI NASTAVNAJEDINICA: NARACIJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Upoznati učenike s pojmom NARACIJA = pripovjedanje, pričanje PRIPOVJEDANJEje poseban oblik pismenog ili usmenog izražavanja koji sadrži radnju. Pripovjedamo o izmišljenim i stvarnim dogañajima i doživljajima. Svaka priča se sastoji od:

- radnje koju rasporeñujemo u tok dogañaja koji čine fabulu - odreñeno ( izmišljeno ili stvarno) vrijeme i mjesto radnje - likove koji mogu pripovijedati ili o kojima pripovijedamo. Priču pripovijeda NARATOR (PRIPOVJEDAČ) Najčešće govori u prvom licu ( doživljaj) ili u trećem licu ( dogañaj)

Pripovjedati možemo koristeći opise, komentare ( objašnjenja) ili dijaloge ( razgovor) i monologe ( govor jednog lica) VAŽNO: Priča ne mora biti istinita – čak ni ako je pripovjedaš kao da su se dogañaji u njoj opisani tebi desili. Književne priče treba da budu uvjerljive i lijepo ispričane – i u njima možemo do mile volje koristiti maštu. Zadatak: Ispričaj priču o tome kako te je neko, ne znajući, uvrijedio. Domaća zadaća: Napiši tu priču.

17

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: NARACIJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti

- Šta je naracija? - Od čega sesastoje priče? - Pravopis, pravogovor, gramatika - Urednost pri pisanju

TEME:

1. Mama me je obradovala 2. Bio/la san tužan/a

18

NASTAVNA OBLAST:IPV NASTAVNA JEDINICA: NARACIJA ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:

1. Pravopis i pravogovor:

POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO

3. Sadržajna analiza 4. Urednost

19

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: D. CESARIĆ „JESEN“ ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Poslušati pjesmu u Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Izražajno čitanje pjesme. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o pjesme „RAZGOVARAMO O PJESMI“, str.9, „PJESMA ZNAČI; PJESMA ZVUČI“. Čitanje pjesme „ ČITAMO POEZIJU“, str. 8. Analiza pjesme. Domaća zadaća: Naučiti recitovati strofu koja ti se najviše sviña. Nacrtati jednu lirsku sliku.

20

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: D. CESARIĆ „ JESEN“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. zadatak za učenike „MOJ SVIJET“, Čitanka, str. 9. Zadatak za učenike, Radna sveska, str.6. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati kraći sastav o jeseni.

21

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE –obrada- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti imenice. pročitati pjesmu, Naš jezik, str.18. Razgovor o pjesmi „ PROČITAJ I RAZMISLI“. ZAKLJUČAK: S obzirom na to da li označavaju nešto što je opipljivo ili nešto neopipljivo, imenice se dijele na: STVARNE ( KONKRETNE/PREDMETNE) I NESTVARNE ( APSTRAKTNHE/MISLENE). STVARNE imenice označavaju bića i predmete iz stvarnog života ili predmete i bića koja se mogu zamisliti. Pr. učiteljica, brat, majka, prozor ( označavaju bića i predmete iz stvarnog života), zvijezda, gospodar, princ ( označavaju ono što se može zamisliti). NESTVARNE imenice označavaju sve ono što postoji u životu, ali je neopipljivo, nedodirljivo, neizmjerljivo, neprebrojivo. Pr. dobrota, iskrenost, marljivst ( označavanje osobine), sreća, tuga, radost, žalost, bol, ( označavaju osjećanja), šetnja, rad, spavanje, razmišljanje ( označavaju stanje), oluja, svitanje...( označavaju prirodne pojave ). Zadatak: Stvarne imenice zaokruži crvenom, a nestvarne plavom bojom: kuća, vjetar, misao, daljina, zvijezda, tuga, pas, osjećaj, dijete. Zadatak: Odgovori: Imenica sat može biti stvarne i nestvarne. Kad je ova imenica stvarne, a kad je nestvarne? Napiši rečenice u kojima je ona stvarne, odnosno nestvarne. Iz pjesme „ Jesen“ D. Cesarića izdvoji stvarne i nestvarne imenice. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

22

Domaća zadaća: Pored sljedećih imenica napiši da li su stvarne ili nestvarne: čovjek, pogled, misao, čaša, voda, govor, smijeh, ogrtač, pamet.

23

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Šta su stvarne imenice? - Šta su nestvarne imenice?

Z1. Iz teksta „ Cesta“ Skender Kulenović, Čitanka, str. 54. izdvoji stvarne i nestvarne imenice. Zajednička analiza urañenog. Z2. Radna sveska, str.47. Analiza i verifikacija učeničkoh znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Iz sljedećeg teksta izdvoji sve stvarne i nestvarne imenice. JEŠO „ Sad će“, pomisli Ješo. Bio je sav napregnut u iščekivanju prvog hica. Koračao je i upadao u izdubljene rupe u snijegu, a srce mu je lupalo od uzbuñenja i jeze. Samo ga je snažna očeva ruka držala da ne sjedne i da ne sjedne i da ne vrisne: „ Ja ne smijem dalje!“ Nikad još nije osjećao takav užasan strah.

24

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „IZOKRENUTA PRIČA“ B. ĆOPIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati priču na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je priča pobudila u učenicima. Čitanje priče. Razgovor o priči. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi.

- Šta je smiješno u priči? - Kako svojim glasom i načinom čitanja možeš dočarati humor iz priče onima koji

te slušaju? „Razgovoramo o priči“ Čitanka, str.52. „ Saznajmo o priči“, Čitanka, str. 53. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Pronaći i zapisati neku šaljivu priču, dogañaj ili doživljaj.

25

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „IZOKRENUTA PRIČA“ BRANKO ĆOPIĆ ARTIKULACIJA SATA: pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje teksta. Ponoviti razgovor o tekstu, rañen na prethodnom satu. Analiza teksta. Rad u Radnoj svesci, str.20. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Riječi: prostran, progunñati, sukati, rogat, uzda, hrapav, zabraviti upotrijebiti u nekoj svojoj rečenici.

26

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJE U FUNKCIJI ESTETSKOG I ETIČKOG ODGOJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAŽAJNO ČITATI? PRAVILA ČITANJA:

- Nemoj žuriti prilikom čitanja - Pazi na pauze u govoru. Sve pauze nisu iste dužine. Kod zareza je pauza kratka,

da se predahne i spusti glas, a kod tačke pauza je veća. - Upitne rečenice izgovaraj drugačije nego uzvične. - Nastoj da čitanjem izraziš osobine likova.

Zadaci:

- Obilježi pauze različitog trajanja različitim znacima. Najmanju obilježi znakom I, nešto dužu znakom II, a najdužu znakom III.

27

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REČENICA – ponavljanje- ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti o rečenici:

- Šta je rečenica? - Koje rečenice nazivamo proste neproširene rečenice? - Šta je subjekat? - Šta je predikat? - Koje rečenice nazivamo proste proširene rečenice? - Ko čini subjekatski skup? - Ko čini predikatski skup? - Kada u rečenici odreñujemo subjekat i predikat, kako ih podvlačimo?

Z1. U sljedećim rečenicama odredi subjekat i predikat: Ljeto je toplo. Amina spava. Esma čita. Z2. Gore navedene rečenice proširi tako da sadrže subjekatske i predikatske skupove: Z3. U sljedećim rečenicama odredi subjekat, predikat i subjekatske i predikatske skupove. Mala plavokosa djevojčica čuvala je ovce na brijegu. Krupan ovan velikih rogova išao je ispred stada ovaca. Oko stada je trčkarao ovčarski pas, vjerni čuvar ovaca. Z4. Rečenice proširi tako da sadrže samo predikatski skup: Ajla gleda. Melisa se smije. jesen dolazi. Snijeg veje. Z5. Rečenice iz prethodnog zadatka proširi tako da sadrže samo subjekatski skup. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

28

Domaća zadaća: Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup u rečenicama: Na pločniku se šepurio sivi golub. Ulica je pusta. Davor je usamljeno stajao pored drveta.

29

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REČENICA: IMENIČKI I GLAGOLSKI DODACI U REČENICI ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Pročitaj sljedeće rečenice i odgovori na pitanja: Dječak trči prema školi. Veselo poskakuje. Šta je subjekat u prvoj rečenici? Ima li druga rečenica subjekat? ZAKLJUČAK: SUBJEKAT U PRVOJ REČENICI JE IMENICA DJEČAK. U DRUGOJ REČENICI NEMA SUBJEKTA. ON JE IZOSTAVLJEN, JER JE SPOMENUT U PRETHODNOJ REČENICI. Pročitaj sljedeće rečenice i odgovori na pitanja: Putujem u Sarajevo. Živiš u Mostaru. Imaju li ove rečenice subjekat? Subjekat prethodnih rečenica nije izrečen posebnom riječi, ali mi na osnovu glagola znamo da: Ja putujem u Sarajevo. Ti živiš u Mostaru. ZAPAMTI:

1. Ako je spomenut u prethodnim rečenicama, subjekat može biti i izostavljen. Tada se on odreñuje po smislu.

2. kad subjekat nije izrečen, već sadržan u glagolskom obliku, kažemo da je to sadržani ili skriveni subjekat.

Osmotri sljedeću rečenicu, pa odgovori na pitanja:

30

Dječak piše.

- Je li ta prethodna rečenica prosta proširena ili prosta neproširena? - Šta saznajemo iz prethodne rečenice? - Znamo li šta dječak piše? - Šta može pisati? - Pruža li ova rečenica potpunu obavijest?

Ako kažemo rečenicu: Dječak piše zadaću, onda će ona biti potpuna obavijest, jer ćemo znati šta dječak piše. Rečenica je proširena imenicom zadaća. Ta je imenica dodata glagolu da pokaže šta je predmez glagolske radnje. Zbog toga što je dodata glagolu, naziva se glagolski dodatak. Osmotri prvu rečenicu, ponovo: Dječak piše.

- Znamo li što o dječaku koji piše? - Koje se riječi mogu dodati uz imenicu dječak da je bliže odrede, da kažu nešto o

dječaku? Ako uz imencu dječak dodamo pridjev mali, onda smo tim pridjevom odredili imenicu dječak i kazali kakav je on: Mali dječak piše.taj pridjev je dodat imeici da je bliže odredi. Zbog toga što je dodat imenici, naziva se imenički dodatak. ZAKLJUČAK: PROSTE NEPROŠIRENE REČENICE MOGU SE PROŠIRITI RIJEČIMA KOJE ĆE DATI NEKU DODATNU INFORMACIJU O IMENICAMA I GLAGOLIMA. RIJEČI KOJE DAJU DODATNU INFORMACIJU O IMENICAMA NAZIVAJU SE IMENIČKI DODACI. IMENIČKI DODACI SU ATRIBUT I APOZICIJA. RIJEČI KOJE DAJU DODATNU INFORMACIJU O GLAGOLIMA ZOVU SE GLAGOLSKI DODACI. ZADATAK: Sljedećim rečenicama dodaj po jedan imenički i jedan glagolski dodatak: Ema pjeva. Beba gleda. U sljedećim rečenicama odredi subjekat i predikat:

31

Sjedim u klupi. Gledamo film. Analiza učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: U sljedećim rečenicama odredi subjekat i predikat, a potom im dodaj imeničke i glagolske dodatke.

32

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: IMENIČKI I GLAGOLSKI DODACI U REČENICI –utvrñivaje- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Koji su imenički dodaci u rečenici? - Koji su glagolski dodaci u rečenici? - Po čemu se razlikuju prosta neproširena i prosta proširena rečenica?

Z1. U sljedećim rečenicama subjekat podvuci jednom crtom, predikat sa dvije crte, imeničke dodatke zaokruži crvenom, a predikatske plavom bojom. U staroj šupi sam sakrila Elminu olovku. Samir je posudio Damirov auto. U staklenoj bašti sam pronašla prelijep sat. Azra, ta mala, plavokosa djevojčica, je mami kupila tašnu. U sobi se nalazi stari, pokvareni televizor. Nestašni, radoznali Damir je na zelenoj travi ugledao sjejni prsten. Dječiji rusak čuva mnoge tajne. U drvenom ormaru se nalaze mamini tanjiri. Asima je kupila pamučnog medu i rozu haljinicu. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati 5 rečenica i odrediti im glagolske i imeničke dodatke.

33

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REČENICI: ZAREZ, TAČKA, UZVIČNIK, UPITNIK ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti: Koje interpunkcijske znake poznaješ? ZAREZ: Pogledati stihove u Našem jeziku, str.45. „Mjesec i njegova baka“ B. Ćopić i poslušati pjesmu u Zvučnoj čitanci. Razgovor o stihovima „ RAZMISLI“ ZAKLJUČAK: ZAREZ JE PRAVOPISNI ZNAK KOJIM SE, RADI LAKŠEG ČITANJA I BOLJEG RAZUMIJEVANJA TEKSTA, RAZGRANIČAVAJU ODLOMCI RAZLIČITOG KARAKTERA U REČENICI. zAREZOM SE IBILJEŽAVA:

- NAPOREDNOST, - NABRAJANJE, - NAKNADNO OBJAŠNJENJE, - NAROČITO ISTICANJE, - OBRAĆANJE...

ZAREZ SE UPOTREBLJAVA I U SLUČAJEVIMA KADA SE JEDNIM DIJELOM REČENICE ISKAZUJE SUPROTNOST DRUGOM DIJELU REČENICE. TAKOĐER, ZAREZ KORISTIMO I U UZVICIMA. ZADATAK: Stavi zarez gdje je potrebno: Ja idem u kino a ona u pozorište. Selam je dovoljno visoka pa možebiti dobra košarkašica. TAČKA: Pročitai tekst, Naš jezik, str.46. Razgovor o tekstu „ČITAJ I RAZMISLI“ ZAKLJUČAK: TAČKA JE PRAVOPISNI ZNAK KOJIM SE NAJČEŠĆE OBILJEŽAVA KRAJ REČENICE. PIŠE SE NA KRAJU POTVRDNIH I ODRIČNIH REČENICA, IZA REDNIH BROJEVA NAPISANIH ARAPSKIM CIFRAMA.

34

ZADATAK: STAVI TA ČKU GDJE JE POTREBNO: Ja sam učenik/ca 5 razreda devetoljetke. Ona ne želi ići na izlet Asmir se želi upisati u I razred Gimnazije. UPITNIK: Pročitati pjesmu, Naš jezik, str.51. Razgovor o pjesmi „Razmisli“ ZAKLJUČAK: UPITNIK JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI SE PIŠE NA KRAJU UPITNIH REČENICA, Zadatak: Stavi upitnik gdje je potrebno: Kako si dido Jesi li išao u grad Hoćeš li malo kolača UZVIČNIK Poslušati u Zvučanoj čitanci priču E. Berbića „ Kako je otišlo ljeto“ Potom pročitati odlomak, Naš jezik, str.50. Razgovor o pročitanom:

- Kakko su u Zvučnoj čitanci izgovorene rečenice iz odlomka? - Kakve su po značenju te rečenice?

ZAKLJUČAK: UZVIČNIK/USKLJIČNIK JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI SE PIŠE NA KRAJU UZVIČNE REČENICE. U ČITANJU SE TON UZVIČNIH REČENICA RAZLIKUJE OD TONA KOJIMSE ČITAJU REČENICE DRUGAČIJE PO ZNAČENJU. Zadatak: Stavi uzvičnik gdje je potrebno:

35

Hej, pogledaj Tišina zadatak za samostalan rad: Stavi odgovarajući pravopisni znak gdje je potrebno: Da li ćete kupiti novu kuću Dolazim Ona uživa u čitanju knjiga šetnjama muzici i plesu Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši 5 rečenica u kojima ćeš upotrijebiti sljedeće pravopisne znake:

1. zarez i tačku 2. zarez i upitnik 3. zarez i uzvičnik 4. tačku 5. upitnik 6. uzvičnik.

36

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PREPRIČAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Razgovor o prepričavanju „ Šta je prepričavanje“ Naš jezi, str. 63. KAKO PREPRIČATI TEKST BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA: TEKST SE PREPRIČAVA PO ZAMIŠLJENOM PLANU, PO PLANU KOJI SE STVARA U TOKU SAMOG PRIČANJA, ALI SE TAJ PLAN NE SASTAVLJA POPSEBNO I NE ZAPISUJE. KAO MOŽEMO PREPRIČAVATI BEZ SASTAVLJENOG PLANA: KAKO BISMO PREPRIČALI BEZ SASTAVLJENOG PLANA, KORISTIT ĆEMO SE ONIM ŠTO SMO NAUČIL:

- RADNJU PRIČE TREBA UPAMTITI BRIŽLJIVO- SVI NJENI ELEMENTI MOGU BITI REČENI ONAKO KAKO MI TOŽELIMO, REDOSLIJEDOM ZA KOJI MISLIMO DA JE ODGOVARAJUĆI I NAČINOM KOJI SE NAMA ČINI POGODNIM.

Zadatak:

1. Pročitati priču L. N. Tolstoja 2. Odgovoriti usmeno na pitanja:

- Gdje i kada se mogla desiti ovakva priča? - O čemu ona govori? - Šta ti misliš o ovakvim neugodnim situacijama? - Šta misliš o Vanji?

3. Usmeno prepričati priču

Napomena: Kada usmeno prepričavamo tekst, moramo se potruditi da pravilno, jasno i razgovijetno izgovaramo glasove, slogove i riječi. Ne ponavljamo riječi i ne služimo se poštapalicama ( ovaj, onaj).Pričamo ktraćim rečenicama. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Radna sveska, str.59.

37

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: „ ASKA I VUK“ PREPRIČAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Kako prepričati priču bez obaveznog sastavljanja plana - Pravopis, pravogovor, gramatika - Skrenuti pažnju na urednost i sadržajnost pri pisanju

Tema: „Aska i vuk“

38

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: „ASKA I VUK“ PREPRIČAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:

1.Pravopis i pravogovor:

POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO


39

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTVNA JEDINICA: „KIŠA“ E. KIŠEVIĆ ARTIKULACIJA SATA: Poslušati pjesmu u Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Izražajno čitanje pjesme. Razgovor o pjesmi. Objašnjavanje značenja nepoznarih riječi. „Čitamo poeziju“ Analiza pjesme. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća „ Moj svijet“

40

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ KIŠA“ E. KIŠEVIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. Razgovor o pjesmi „ Razgovaramo o pjesmi“ Izražajno čitanje pjesme. Zadatak za učenike: „ Pjesma znači, pjesma zvuči“ Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća; Radna sveska, str. 7

41

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: VELIKO SLOVO U JEDNOČLANIM I VIŠEČLANIM

IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA – obrada- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. onoviti: Kada upotrebljavamo veliko poćetno slovo? Pročitati tekst, Naš jezik, str. 40 „ Jajce“ Razgovor o tekstu „ Pročitaj i razmisli“ ZAKLJUČAK: SVI ČLANOVI NAZIVA, OSIM PRIJEDLOGA I VEZNIKA, KOJI

ULAZE U SASTAV IMEN GRADOVA I NASELJA PIŠU SE VELIKIM POČETNIM SLOVOM.

Pogledati primjere, naš jezik, str.41 Zadatak za učenike: Napiši pravilno nazive gradova i naselja: - dubrava - kamenica - sremska mitrovica - bosansko petrovo selo - nju jork - london begov han - zenica - dolac na malti

Analiza urañenog. Čitanje teksta „ Na karti Evrope“ Naš jezik, str.41. Razgovor o tekstu „ Pročitaj i razmisli“ ZAKLJUČAK:

VELIKIM POČETNIM SLOVOM PIŠU SE JEDNOČLANA I VIŠEČLANA IMENA ZEMALJA I DRŽAVA.

Zadatak za učenike: Napiši pravilno nazive država:

42

- sjedinjene američke države - austrija - australija - kneževina monako - bosna i hercegovina - republika slovenija

Analiza urañenog. zadatak za učenike: Ispravi greške u tekstu: Ivana živi u Bosni i hercegovini, tačnije u Gornjem Vakufu. Njena najlbolja prijateljica živi u jednom selu, željeznom polju, koje se nalazi pored grada žepča. One se dopisuju sa Loren, djevojčicom koja živi u velikoj britaniji, u londonu. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Naš jezik, str.42 „ Domaći zadatak“

43

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: VELIKO SLOVO U JEDNOČLANIM I VIŠEČLANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA – pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- upotreba velikog slova u jednočlanim i višečlanim imenima gradova, naselja i zemalja

Zadatak: Pored pravilno napisanog naziva stavi znak +, a pored nepravilno napisanog naziva stavi znak - NAZIV TAČNO NETAČNO sarajevo han bila Han bila Han Bila Donji vakuf Donji Vakuf Priboj na Limu Dolac Na Lašvi Nju jork London Kneževina Monalo Republika Slovenija Analiza urañenog. Zadatak: Radna sveska, str.54. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši nekoliko rečenica koje će sadržavati jednočlane i višečlane nazive gradova, sela i država.

44

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PREPRIČAVANJE S USMJERENJEM NA SAŽIMANJE TEKSTA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Pročitati tekst „ Dječak Aron“ I. Samokovlija, Čitanka, str. 62. OBJASNITI Štiva se mogu prepričavati i uz sažimanje sadržaja ( sažet) na sljedeći način ( zajednički rad)

1. Izdvojiti one pojedinosti u štivu „ Dječak Aron“, koje čine osnovicu priče. Odrediti dogañaje koji slijede jedan iza drugogo.

2. Na osnovu ovako izdvojenih najvažnijih pojedinosti u sadržaju, pravimo plan za prepričavanje štiva. Biće onoliko tačaka koliko ima grupa važnih pojedinosti.

3. Izdvojiti neke necvažne pojedinosti koje možemo izostaviti u sažetom prepičavanju ovog teksta.

Zadatak: Usmeno, sažeto prepričaj tekst. Domaća zadaća: Odgovori na pitanja:

1. Kakve pojedinosti mogu biti u književnom tekstu? 2. Zašto je potrebno razlikovati bitne pojedinosti od manje bitinih? 3. Šta je osnovni smisao teksta? 4. Šta znači usmjereno sažimanje teksta?

45

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: „ ALISA U ZEMLJI ČUDA“ L. KEROL PREPRIČAVANJE S USMJERENJEM NA SAŽIMANJE TEKSTA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Kako sažeto prepričati tekst? - Pravopis, pravogovor, gramatika - urednost

Zadatak: Prepričati tekst „ Alisa u zemlji čuda“ s usmjerenjem na sažimanje teksta.

46

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: „ ALISA U ZEMLJI ČUDA“ PREPRIČAVANJE S USMJERENJEM NA SAŽIMANJE TEKSTA ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO


Domaća zadaća: Ponovo napisati pismenu vježbu, ali paziti na tačnost i urednost.

47

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ CESTA“S. KULENOVIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati priču u Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je tekst pobudio u učenicima. Izražajno čitanje teksta. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Pitanje za učenike: Po čemu se razlikuje doživljaj svijeta kod djece i odraslih? Razgovor o priči „ razgovaramo o priči“ Analiza priče. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnaosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

48

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA. „ CESTA“ S. KULENOVIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. IOzražajno čitanje priče. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. razgovor o priči „ Saznajmo o priči“ Izržajno čitanje priče. Rda u Radnoj svesci, str. 21. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Doamća zadaća: Izdvojiti iz teksta 5 prostih proširenih rečenica i odrediti subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup.

49

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: KREATIVNO PISANJE ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Razgovor o pročitanim knjigama, pričama, pjesmama... Objasniti pojam krativno pisanje. Sa učenicima napraviti usmenu vježbu- kreativno usmeno stvaranje. Zadatak za učenike: kreativno pisanje- stvaranje vlastitog djela Obratiti pažnju na pravopis, pravogovor, gramatiku. Analiza i verifikacija učeničkih znanja. Domaća zadaća: Napisati 5 rečenica koje će opisati tvoja osjećanja u vezi nekog dogañaja

50

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: KADAR ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti prethodne nastavne jedinice iz oblasti medijske kulture.

- Šta je dokumentarni film, igrani film, crtani film, lutkarski film? - Koja je razlika izmeñu zvučnog i nijemog filma? - kako je animirani film dobio naziv? - Ko su scenaristi i režiseri? - Šta rade glumci? - Šta je ekran? - Šta se podrazumijeva pod djelimaekrana? - Šta je titlovanje?

KADAR: Riječ „kadar“ može imati dva značenja:

- jedna sličiva na filmskoj traci ili - dio filma koji kamera snimi na jednom prostoru i u vremenu od uključenja do

isključenja kamere. Filmska i televizijska djela sastavljena su od niza snimljenih kadrova. Kadrovi se poslije snimanja montiraju u „ priču u pokretnim slikama“ koju najčešće prati i odgovarajuća muzika.

51

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ POSLJEDNJE LASTE“ Š. PANDŽO ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Čiatanje pjesme- objašnajvanje značenja nepoznatih riječi. Upoznati učenike sa stilskim sredstvom poreñenjem: pOREĐENJE JE STILSKO SREDSTVO KOJE SE KORISTI U KNJIŽEVNIM TEKSTOVIMA KAKO BI SE POVEZALE SLIKE I POJMOVI KOJI SU PO NEČEMU SLIČNI ILI KADA U TEKSTU ŽELIMO POSTIĆI DOJAM SLIČNOSTI, POVEZIVANJA, UOČAVANJA VEZE MEĐU STVARIMA I POJAVAMA. Analiza pjesme. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivosti. Domaća zadaća:

- Pažljivo pročitaj stihove napisane u udžbeniku, str.13. i uradi zadatak vezan za te stihove

- Napiši nekoliko rečenica o osnovnom osjećanju u pjesmi

52

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: Š. PANDŽO ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Intrepretativno čitanje pjesme od strane učenika. Ponoviti analizu pjesme urañenu na prethodnom času. Izražajno čitanje pjesme. Razgovor o pjesmi:

- Pronañi poreñenje u pjesmi - pronañi pridjeve u pjesmi - Pored imenovanih pjesničkih slika napiši stihove na koje misliš da se odnose:

OBLACI SKRIVAJU LASTE NA ODLASKU DVIJE POSLJEDNJE LASTE LASTE SE SPREMAJU NA PUT POVORKE I JATA IZNAD ŠUME TUŽNO CVRKUĆU LASTE U ZORU PUTUJU LASTE UZALUDNO TRAGANJE LJETO ODLAZI ZA PTICAMA Koje od ovih lirskih slika su vizuelne, a koje su akustične? Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „Moj svijet“, str.13.

53

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA:RAZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG SA ELEMENTIMA STVARALAŠTVA ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti tekst“Posljednje last“ Š. Pandžo.Intrepretativno čitanje od strane nastasvnika ili reprodukcija putem CD-a. Intrepretativno čitanje od strane nastavnika nakon emotivne pauze. Analiza teksta: Obratiti pažnju na znakove interpunkcije.

- Koji znaci interpunkcije su zastupljeni u tekstu? - Prilikom čitanja koju ulogu ti znaci imaju? - Koju ulogu ima apostrof u riječi?

Napomena: Ove stihove učenici trebaju pročitati kao da se nekome obraćaju do koga im mnogo stalo, ko im mnogo znači. Da bi ovo postigli, moramo ponoviti osjećanja u pjesmi. Učenicima moramo skrenuti pasžnju na reprodukciju pjesme tonom koji pokazuje nježnost i brigu za osjećaje drugih ljudi. Učenička reprodukcija pjesme: Pošto je zastupljen rad u grupama, rečenice se moraju, unutar grupe, dogovoriti na koji način će reprodukovati pjesmu i ko će predstavljati grupu.

54

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA. ZAMJENICE ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti prethodno obrañene vrste riječi kroz rečenicu: Mamin šareni kaput stoji u starom plakaru. ZAMJENICE: Zamjenice su riječi koje upućuju na bića i predmete. Upućuju tako što zamijene imena bića i predmeta. Zamjenice koje upućuju na lica nazivaju se lične zamjenice. LČIČNE ZAMJENICE SU: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona. LIČNA ZAMJENICA ZA SVAKO LICE: sebe ili se Riječi koje pokazuju da nešto pripada prvom, drugom ili trećem licu nazivaju se prisvojne zamjenice. PRISVOJNE ZAMJENICE SU: moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, njegov, njegova, njegovo, naš-a-e, vaš-a-e, njihov-a-o, njezin-a-o Prisvojne zmajenice za svko lice: svoj ( m. r.), svoja ( ž.r.), svoe( s. r.) LICA LIČNE

ZAMJENICE PRISVOJNE ZAMJENICE

LIČNE ZAMJENICE

PRISVOJNE ZAMJENICE

1. lice ja moj moja moje

mi naš naša naše

2. lice ti tvoj tvoja tvoje

vi vaš vaša vaše

3. lice on ona ono

njegov, njegova, njegovo, njezin, njezina, njezino

oni one ona

njihov njihova njihovo

Učenička znanja provjeriti u tekstu na str.21 „KO NAJVIŠE ČITA“

55

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA. ZAMJENICE –pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Kako nazivamo vrstu riječi koju upotrebljavamo kako bismo zamijenili imenice? - Kako nazivamo zamjenice koje upućuju na lica? - Kako nazivamo zamjenice koje kazuju da nešto pripada nekome? - Koje su to lične zamjenice? - Koje su to prisvojne zamjenice? - Koja zamjenica je prisvojna zamjenica za svako lice?

ZADACI: Z1. Izdvoji sve zamjnice iz sljedećeg teksta i odredi im broj, rod i vrstu: Sejo i Emir su pozvali Ivana i HArisa da igraju košarke. Sejo je rekao: „ Prvo ćemo odrediti ekipe, a onda ćemo igrati.Ti i ja, Ivane, ćemo biti prvi tim, a ti Harise i ti emire bit ćete drugi tim.“ Haris je na to rekao: „ Važi. On i ja ćemo pobijediti.“ Njihovu utakmicu su pratila još dva dječaka. Na kraju utakmice Haris je rekao : „ Jesam li ti rekao da čemo mi pobijediti. Vi ste slabiji od nas. sada neka oni igraju pritv nas“, pokazao je na dva posmatrača. I još je rekao: „ TI, Sejo, malo više vježbaj svoj tim.“ Z2. Popuni tabelu slijedeći primjer: ZAMJENICA LICE BROJ LIČNA PRISVOJNA JA 1. J + VAŠ 2. M + ONA TI ONO TVOJ VAŠA NJEGOV

56

NJIHOVA MI ONI TVOJA NJENA NAŠA Z3. U tekst ubaci odgovarajuće zamjenice: mi, naše, nas, svojom, njihova, ja, svojih, moja, njena _________ mama i ________ sestra, tj._______ tetka Azra svaki dan idu u šetnju. __________ omiljena ruta je obalom rijeke BOsne. Tamo sretnu mnogo _______ prijateljica, pa se s njima ispričaju. ______ znam da je _________njihova najčešća tema, ________ djeca. Svaka od ________ se hvali ________ djecom. Ali, nakad _________ znaju i kuditi. Meñutim, ________, djeca, najgore proñemo ako _______ mame, kroz te razgovore saznaju nešto što je bilo u školi, a _______ im nismo rekli. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Sljedeće zamjenici napiši urečenici: ja, on, ona, mi, vaša, tvoja. Napiši 5 rečenica.

57

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: POKAZNE ZAMJENICE ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti lične i prisvojne zamjenice. Razgovor o pokaznim zamjenicama: Ova haljina mi se ne dopada kao ta tvoja. Meni se više dopada ona Eminina.

- Kojim riječima je prva djevojčica uputila sagovornicu na svoju i njezinu haljinu? - Kojom je riječju druga djevojčica pokazala na Emininu haljinu?

Riječima ova, ta, ona djevojčice su jedna drugu uputile, pokazale na haljine koje im se dopadaju. Ovakve riječi se nazivaju pokazne zamjenice.

- Kojeg su roda riječi ova, ta ona? Te riječi se odnose na imenicu haljina, pa će biti istog roda kao i ta imenica. ZAKLJUČAK: POKAZNE ZAMJENICE SU RIJEČI KOJIMA SE UPUIĆUJE, ODNOSNO POKAZUJE NA BIĆA, PREDMETE ILI NA NEŠTO ŠTO SE NALAZI U BLIZINI PRVOG LICA ( SAGOVORNIKA), , pa će biti istog roda kao i ta imenica. ZAKLJUČAK: POKAZNE ZAMJENICE SU RIJEČI KOJIMA SE UPUIĆUJE, ODNOSNO POKAZUJE NA BIĆA, PREDMETE ILI NA NEŠTO ŠTO SE NALAZI U BLIZINI PRVOG LICA ( GOVORNIKA), DRUGOGO LICA (SAGOVORNIKA) ILI JE DALJE OD NJIH. POKAZNE ZAMJENICE OVAJ, OVA, OVO UPUĆUJU NA BIĆA, PREDMETE ILI NA NEŠTO DRUGO ŠTO SE NALAZI U BLIZINI PRVOG LICA ILI GOVORNIKA . POKAZNE ZAMJENICE TAJ, TA, TO UPUĆUJU NA BIĆA, PREDMETE ILI NA NEŠTO DRUGO ŠTO SE NALAZI U BLIZINI DRUGOGO LICA ILI SAGOVORNIKA. POKAZNE ZAMJENICE ONAJ, ONA, ONO UPUĆUJU NA LICA, PREDMETE ILI NA NEŠTO DRUGO ŠTO SE NALAZI DALJE OD GOVORNIKA I SAGOVORNIKA . POKAZNE ZAMJENICE POKAZUJU PROSTORNU BLIZINU ILI UDALJENOST OD GOVORNIKA ILI SAGOVORNIKA.

58

Zamjenica ovakav, takav,. onakav upućuju, odnosno pokazuju na neke osobine bića, predmeta ili čega drugog. I one spadaju u pokazne zamjenice, ali zbog toga što pokazuju ososbine nazivaju se još i opisnim zamjenicama. Zamjenice ovoliki, toliki, onoliki upućuju, odnosno pokazuju na količinu (veličinu) predmeta ili čega drugog. I one spadaju u pokazne zamjenice, ali zbog toga što pokazuju količinu, te zamjenice se nazivaju još i količinske zamjenice. Pokazne zamjenice nazivaju se još i demonstrativne.

- Pokazne zamjenice moraju se slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju.

- Pokazne zamjenice imaju sva tri roda za svako lice jednine i množine.

LICA JEDNINA MNOŽINA 1. LICE OVAJ

OVA OVO

OVI OVAKVI OVE OVAKVE OVA OVAKVA

2. LICE TAJ TA TO

TI TAKVI TE TAKVE TA TAKVA

3. LICE ONAJ ONA ONO

ONI ONAKVI ONE ONAKVE ONA ONAKVA

Zadatak za učenike: Radna sveska, str 23. Analiza urañenog. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati kraći sastav(najviše deset rečenica) u kojem će biti zastupljene zamjenice.

59

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: ZAMJENICE:POKAZNE ZAMJENICE – pon, utv- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o zamjenicama:

- Šta su zamjenice? - Vrste zamjenica? - Rod i broj zamjenica?

Zadatak: Zajedno popuniti tabelu: Stavi + u odgovarajuću kolonu: ZAMJENICA PRISVOJNA LIČNA POKAZNA ONI MOJ TI OVA TAJ ONAKVA TAKAV Analiza urañenog. Zadatak za učenike: Iz teksta „Telefon“ izdvojiti sve zamjenice i napisati vrstu, rod i brpoj zamjenica. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: napisati 5 rečenica koje ne sadržavaju zamjenice,. a potom te rečenice napisati tako da odreñene imenice iz nji budu zamijenjene zamjenicama.

60

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEČI ARTIKLACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Objasniti pojam tematskih riječi: Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Ono o čemu se govori u priči j tema priče. Zadatak za usmenu vježbu: Na osnovu datih tematskih riječi ispričajmo priču:

- dva druga - dogovor - pješačenje - put prema planini - udaljavanje - lutanje po planini - strah - početak oluje - povratak-

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Na osnovu datih tematskoh riječi ispričaj priču: jutro. ptice, buñenje, vjetar, gnijezda, oluja, spašavanje, strah, uspjeh, sunce, osmijeh, cvrkut.

61

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEČI ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponovitipravopis, pravogovor, ramatiku. Napomenuti: Važno je uredno i čitko pisati. TEMATSKE RIJEČI

- drvarnica - plamen - stanari - voda - vatrogasci - uzvici - opasnost - kuća - požrtvovanje - uspjeh.

Učenici sami daju naslov sastavu.

62

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEČI ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO


Domaća zadaća: Napisati ispravak pismene vježbe.

63

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „MAJČIN DAR“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Izražajno čitanje priče/ slušanje priče na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. razgovor o osjećanjima koje je priča pobudila u učenicima. Čitanje teksta. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o priči, str57. Analiza teksta. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: - Nacrtaj kutiju koju je majka poslala sinu - Uporedite filmsku ili književnu priči sa pričom „ Majčin dar“

64

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ MAJČIN DAR ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje priče. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. Zadataka: Analiza likova:

- Osobine glavnog lika - osobine djece

Navedene osobine potkrijepiti dijelovima iz tzeksta. Uočiti odnose meñu likovioma. Povući paralelu sa odnosom učenika prema svojim roditeljima. Zadatak: Rad u Radnoj svesci ( osim drugog zadatka). Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Radna sveska, 2. zadatak. BROJ SATA: 58, 59, 60 NASTAVNA OBLAST: LEKTIRA

65

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PISANJE GLAVNIH I REDNIH BROJEVA SLOVIMA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o glavnim i rednim brojevima:

- 3 ( tri)- glavni ili osnovni broj - 3. (treći)- redni broj

Brojeve po značenju dijelimo na glavne ili osnovne i redne brojeve. Glavne i redne brojeve u rečenici pišemo malim početnim slovom, osim ako se nalaze na početku rečenice. Primjer:

- U košariima tristo jabuka. U košari ima 300 jabuka. - Esma je opravo pročitala sedamdesetu stranicu knjige. Esma je upravo pročitala

70. stranicu knjige. SASTAVLJENO KAO JEDNA RIJEČ PIŠU SE:

- GLAVNI BROJEVI OD 1-19, REDNI BROJEVI 1. DO 19. - GLAVNI REDNI BROJEVI SLOŽENI S DESET - GLAVNI I REDNI BROJEVI SLOŽENI SA STO - GLAVNI BROJEVI KOJI SU IZVEDENI OD IMENICA I KOJI SU SLIČNI

IMENICAMA. RASTAVLAJENO SE PIŠU GLAVNI I REDNI BROJEVI KOJI SU SASTAVLJENI OD DVIJU ILI VIŠE RIJEČI. ZADACI:

- Napiši nazive brojeva: 48, 867. 7000. 19, 39. 1276, 12367. 881, 425.

- Od rednih brojeva napravi glavne brojeve i obratni i napiši slovima nazive tih brojeva:

47, 9. 400, 321. 1000, 1000000. 7150. 446. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši 5 rečenica koje će sadržavati glavne i redne brojeve.

66

NASTAVNAOBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA:VJEŽBA ČITANJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAŽAJNO ČITATI? PRAVILA ČITANJA:



Zadaci:


67

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REČENICI: DVOTAČAK, TRI TAČKE, CRT, CRTICA, NAVODNI ZNACI – ob- ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti:

- Navedi pravopisne znqkove koje poznaješ! - Kada koristimo tačku, upitnik, uzvičnik, zarez?

Zadataka: Pravopisni znak stavi na odgovarajuće mjesto: Ja se zovem Elma Ideš li ti u kino mama je bila na pijaci i kupila je narandže banane kupus mrkvu i špinat Hej ti doñi ovamo Analiza urañenof. Upoznati učenike sa ostalim pravopisnim znacima: DVOTAČKA ( :) Pročitati tekst, Naš jezik, str.48. razgovor o tekstu, „ Pročitaj i razmisli“ ZAKLJUČAK DVOTAČKA JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI UKAZUJE DA TEKST KOJI SLIJEDI SADRŽI OBJAŠNJENJE ILI ZAKLJU ČAK TEKSTA KOJI MU PRETHODI. DVOTA ČAKA SE PIŠE ISPRED JEDINICA U NABRAJANJU . PIŠE SE I U UPRAVNOM GOVORU, ISPRED NAVEDENIH RIJE ČI. ZADATAK: Upotrijebi dvotačku gdje je potrebno: Azra je kupil sok, čokoladu, kokice, smoki, kolače i pozvala svoje prijateljice da gledaju film. Elam je rekla „ Ja idem u šetnju.“ Analiza urañenog.

68

TRI TAČKE ( ...) Rečenice, naš jezik, str. 48. ZAKLJUČAK: AKO MISAO S NAMJEROM NIJE DOVRŠENA ILI SE NJOME ŽEL I UKAZATI DA IZA IZRE ČENOG POSTOJI JOŠ NEŠTO NEISKAZIVO, NEIZREČENO, NEŠTO ŠTO POSEBNO TREBA OZNAČITI I IZA ČEGA SLIJEDI NEKOLIKO SLI ČNIH PRIMJERA ILI MISLI, KORISTIMO TRI TAČKE. Zadatak: Učenici trebaju navesti nekoliko primjera. Analiza urañenog. CRTA: Pročitati tekst „ Djedova priča“, Naš jezik, str. 49. Razgovor o tekstu „ Čitaj i razmisli“ ZAKLJUČAK: CRTA JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI MOŽE UPU ĆIVATI NA TO DA TEKST KOJI SLIJEDI SADRŽI OBJAŠNJENJE ILI ZAKLJU ČAK PRETHODNOG TEKSTA. CRTA SE KORISTI I UMJESTO ZAREZA , ZA OBILJEŽAVANJE DUŽE PAUZE. CRTA MOŽE UPU ĆIVATI I NA DRUGE ELEMENTE. CRTA U SLUŽBI PRAVOPISNOG ZNAKA IMA UVIJE K RAZMAKA SA OBJE STRANE . Zadatak: U sljedećim rečenicama upotrijebi crtu gdje je potrebno: Svi u razredu dobili su neko novo ime nadimak je bio sastavni dio odrastanja. Jučer sam završila sa čitanjem knjige Orlovi rano lete ostavila me je bez daha. Analiza urañenog. CRTICA: CRTICA KAO PRAVOPISNI ZNAK STAVLJA SE IZME ĐU SASTAVNIH DIJELOVA RIJE ČI. KADA SE U NOVI RED PRENOSI DIO KOJI SE NASTAVLAJ CRTICOM, ISPRED NJEGA SE PIŠE CRTICA- NOVI RED POČINJE CRTICOM.

69

NAVODNICI ( „ „, „“, “ “) Pročitati tekst, Naš jezik, str.52. Razgovor o tekstu „ Čitaj i razmisli“ ZAKLJUČAK: NAVODNICI SU PRAVOPISNI ZNACI KOJI SE PIŠU NA POČETKU I NA ZAVRŠETKU NAVEDENIH RIJE ČI U UPRAVNOM GOVORU. NAVODNICIMA SE MOGU OZNA ČAVATI I NASLOVI KNJIŽEVNIH DJELA. zadatak: Napiši 5 naslova književnih djela. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: napiši nekoliko rečenica, ali da svaka rečenica sadržai bar dva pravopisna znaka.

70

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ BIJELI GRAD“ G. KRKLEC ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. tematski razgovor. Poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Izražajno čitanje pjesme. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. razgovor o pjesmi: „ Čitamo poeziju“ „ Razgovor o pjesmi“ Izražajno čitanje pjesme. Analiza pjesme. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivosti. Domaća zadaća: naučiti recitovati strofu koja ti se najviše sviña iilustrovati njaljepšu lirsku sliku.

71

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: G. KRKLEC „ BIJELI GRAD“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti analizu pjesme urañenu na prethodnom satu. Zadaci za učenike: „ Pjesma znači, pjesma zvuči“ Upoznatio učenike sa pojmom epiteti. EPITETI SU STILSKO SREDSTVO KOJE KORISTIMO KADA U KNJIŽEVNIM TEKSTOVIMA ŽELIMO BLIŽE OPISATI POJMOVE I PREDMETE I UČINITI TEKST ŽIVOPISNIJIM I LJEPŠIM. Zadatak za učenike: Radna sveska, str.9 Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

72

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE DOGAĐAJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovoro. Pročitati priču Š. Pandže „ Medvjedi“ , Naš jezik, str.68. Razgovor o priči, Naš jezik, str.69. ZAKLJUČAK: O DOGAĐAJIMA PRIPOVJEDAMO U TRE ĆEM LICU. TAKO SE STIČE DOJAM DA JE PRIPOVJEDA Č OBJEKTIVAN, DA POSMATRA DOGAĐAJ SA NEKE UDALJENOSTI, DA O NJEMU MNOGO ZNA.dA BI NEKI DOGAĐAJ ISPRIČALI USPJEŠNOO, POTREBNO JE NAPRAVITI PLAN PRIČANJA. Primjer: Kada su učenici došli na čas tjelesnog odgoja, u salu je uletio vrabac. Učenici su jurili za njim i konačno su ga uhvatili. Malo kasnije pustili su vrapca na slobodu. Ovo je vrlo sažeto ispričan sadržaj dogañaja. On se može i opširnije ispričati, ali moramo napraviti plan. Z1. Plan pričanja ovog dogañaja je:

1. Počeo je čas 2. Hvatanje vrapca 3. Vrabac je opet na slobodi

Z“. Ispričaj opširnije sastav prema ovom planu. ZAKLJUČAK U PRIČANJU SVAKOJ POJEDINOSTI TREBA DATI ONOLIKO MJESTA KOLIKO JOJ PRIPADA PO NJENOM ZNA ČENJU. PRIČANJE TREBA RAZVIJATI RAVNOMJERNO: NIJE DOBRO U PO ČETKU PRIČATI OPŠIRNO, A KASNIJE SAŽETO.PRIČANJE ĆE BITI USPJELIJE AKO UPOTREBLJAVAMO I KRA ĆE I DUŽE REČENICE. PRI PRIČANJU DOGAĐAJA, POJEDINOSTI, ONO ŠTO SE DOGAĐALAO, TREBA KAZIVATI ODRE ĐENIM REDOM.

73

Z#. Na osnovu sljedećeg plana, ispričaj dogañaj:

1. U posjetu djedu 2. rad na njivi 3. Bježanje od nevremena 4. Kod kuće

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. DOmaća zadaća: rdana sveska, str.63.

74

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE DOGAĐAJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Kako pišemo dogañaj - Pravopis, pravogovor, gramatika

Tema: Ispričati dogañaj po vlastitom izboru

75

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA:PRIČANJE DOGAĐAJA ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO



76

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) – ob- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Čitanje teksta, Naš jezik, str. 54 Razgovor o tekstu „ Čitaj i razmisli“ ZAKLJUČAK: UPRAVNI GOVOR JE DOSLOVNO ( TA ČNO) NAVOĐENJE RIJEČI KOJE JE NEKO IZGOVORIO. UPRAVNI GOVOR OZNA ČAVAMO NAVODNIM ZNACIMA. Primjer: Igor je rekao: „ Selmire, hajdemo u kino.“ Azra je rekla mami: „ Kupila sam hljeb.“ Emina je upitala Azru: „ A, gdje si kupila hljeb?“ Emir je uzviknuo:“ Pazi, lopta!“ U upravnom govoru razlikujemo: UVODNE RIJEČI I NAVEDNE RIJE ČI. UVODNE RIJEČI su one riječi i rečenice koje objašnjavaju ko, kada i kako govori. Mogu biti ispred navedenih riječi, iza njih ili se nalaziti u sredini, izmeñu dva dijela navedenih riječi. NAVEDENE RIJEČI ili re čenice tačno ( doslovo) navodimo onako kako ih je neko izgovorio, bez ikakavih dodavanja ili oduzimanja. Z1. U gore navedenim rečenicama zaokruži crvenom bojom uvodne riječi, a plavom bojom navedene riječi. Analiza urañenog. UPRAVNI GOVOR JE MOGUĆE PISATI NA TRI NAČINA:

1. PIŠEMO UVODNE, A ZATIM NAVEDENE RIJEČI 2. PIŠEMO NAVEDENE, A ZATIM UVODNE RIJEČI 3. IZMEĐU NAVEDENI RIJEČI PIŠEMO UVODNE RIJEČI.

Mi ćemo danas vježbati 1. način ( 1. verziju)

77

Z2. U sljedećim rečenicama zaokruži lavom bojom uvodne, a crvenom bojom navedene riječi: Esma je doviknula Emi: „ Donesi nam, molim te, sendviče!“ Fuad je upitao Dinu:“Kada ti je roñendan?“ Mama je rekla Dini:“Moraš napistai zadaću.“ Z3. Od sljedećih rečenica koje nisu napisane u upravnom govoru, napravi upravni govor: Učiteljica je rekla djeci da sutra idu na izlet. Djed je pozvao unuka da mu donese vode. Drugarica je pitala Elmu hoće li sutra ići u kino. Učenici su povikali da dolazi učiteljica. Majka je izjavila da će danas biti lijep dan. Admir je pitao tatau može li danas ići na pecanje. Z4. Sljedeće rečenice koje su napisane u upravnom govoru, napiši, ali tako da ne budu napisane u upravnom govoru: Edin je upitao Irmu: „ Hoćemo li poslije škole zajedno kući?“ Irma mu je veselo odgovorila: „ Hoćemo!“ Mama je gledala djecu i rekla: „ Baš ste vi dobra djeca.“ Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivosti. Domaća zadaća: napiši 5 rečenica upravnog govora ( 1. verzija), a potom ih napiši, ali ne u upravnom govoru.

78

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) –pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Šta je upravni govor? - Šta su ovodne, a šta navedne riječi?

Z1. Sljedeće rečenice napiši u 1. verziji upravnog govora: Asima i Denisa su rekle Jagodi da je njena haljina veoma lijepa. Baka je upitala unuku hoće li joj doći sutra. Damir je uzviknuo djeci da je ogledao zeca. Semir je upitao Merjemu da mu posudi crvenu bojicu. Maja je izjavila da najviše voli plavu boju. Jasmin je radosno uzviknuo da je prošao odličnim uspjehom. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Iz teksta „ Sarka“ izdvojiti 5 rečenica koje su napisane u 1. verziji upravnog govora.

79

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: NEUPRAVNI GOVOR ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti: sljedeće rečenice napiši u sve tri verzije upravnog govora: Biljana je rekla tati da želi gledati svoj omilčjeni crtani. Azra je veselo uzviknula da je uhvatila malu ptičicu. Analiza urañenog. Čitanje teksta, Naš jezik, str.56. Razgovor o pročitanom tekstu „ Čitaj razmisli“ ZAKJLUČAK: KAD NEČIJE RIJEČI NE NAVODIMO ONAKO KAKO IH JE NEKO IZGOVORIO, NEGO IH PREPRI ČAVAMO- TAJ GOVOR SE ZOVE NEUPRAVNI GOVOR. uPRAVNI GOVOR JE NAJLAKŠE PRETVORI TI U NEUPRAVNI DODAVANJEM RIJE ČCE DA. ZAPAMTI: U KNJIŽEVNIM DJELIMA SE NEUPRAVNI GOVOR NAJČEŠĆE KORISTI U PRIPOVJEDANJU I KOMENTIRANJU DOGAĐAJA TE OBJAŠNJAVANJU OSOBINA LIKOVA. UPRAVNI GOVOR SE KORISTI DA BI SE POSTIGAO RITAM U PRIČI ILI PJESMI – DIJALOZI NAPISANI U UPRAVNOM GOVORU ČITATELJIMA I ČITATELJICAMA KNJIŽEVNIH DJELA DAJU UTISAK DA SE RADI O STVARNOM RAZGOVORU I UBRZAVANJU RADNJE. ZADATAK: Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru Esma reče Azri i Ameli: “ Doñite kod mene na sladoled.“ Ona je meni uzviknula: „ Hej, doñi ovamo i pogledaj ovo malo mače!“ Vanesu je upitala sestra:“Zašto si tako vesela?“ Analiza urañenog. Zadatak: Sljedeće rečenice napiši u upravnom, odnosno neupravnom govoru: Djeca su pitala učiteljicu kada će ići na ekskurziju.

80

Maja je upitala mamu: „ Zar opet moram rano ustati?“ Omer je uzviknuo:“ Ivane, pogledaj duga!“ Azra je čula od Senije da sutra dolazi mañioničar u školu. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Naš jezik, str.57, „ Školski zadatak“

81

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: NEUPRAVNI GOVOR ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Šta je neupravni govor? - Kako je najlakše pretvoriti upravni govor u neupravni govor?

Z1. „ Škoski zadatak2“, Naš jezik, str.57. Z2. Sljedeći odlomak iz teksta „ Cvrčak i mrav“ napiši u neupravnom govoru: CVRČAK I MRAV Jedne zime doñe cvrčak mravima i reče: „ Molima vas, dajte mi malo žita da ne umrem od gladi.“ Mravi ga zapitaju: „ A šta si ljetos radio?“ Cvrčak reče: „SVirao sam.“ Mravi ga istjeraše napolje, govoreći mu: „ Kad si ljetos svirao, a ti sad igraj da te glad proñe.“ Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Naredni tekst napiši tako da neupravni govor pretvoriš u upravni: Otac reče kako mora ići, jer ga već čekaju.

Stric dodade da će i on s njim poći. Majka im reče da ne zaborave donijeti namirnice za kuću.

82

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „KO JE NAJJAČI NA SVIJETU“ JAPANSKA NARODNA PRIČA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Poslušati priču na Zvučanoj čitanci. Emotivna pauza. razgovor o osjećanjima koje je priča pobudila u učenicima. Izražajno čitanje priče. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o priči:“ Čitamo priču“, „ Razgovaramo o priči“ 1. dio. Izražajno čitanje priče. Analiza priče. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „Razgovaramo o priči“:

- Saznati nešto više o Japanu i japanskoj kulturi - Saznati šta su samuraji - Zapisati u svesku

83

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: JAPANSKA NARODNA PRIČA “ KO JE NAJJAČI NA SVIJETU“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje priče. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. razgovor o priči: „ Saznajmo o priči“ Zadatak za učenike: Radna sveska, str23 Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivmosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“ BROJ SATA: 73,74

84

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE I PISANJE NASTAVNA JEDINCA: DIKTAT; ISPRAVAK DIKTATA ARTIKULACIJA SATA: DIKTAT Berina i Zerina su sestre. One stanuju sa svojim roditeljima, majkom Azrom i ocem Edinom, u Goraždanskoj ulici, na 4. spratu jedne crvene stambene zgrade. Berina pohaña 8. razred Osnovne škole „ Prvi maj“, a Zerina pohaña 4. razrede Osnovne škole „ Hasan Kikić“.Obe su odlične učenice i imaju mnogo hobija. Berina uživa u čitanju knjiga i u gledanju filmova. Njena najdraža knjiga je Orlovi rano lete, koju je napisao Branko Ćopić, a najdraži film joj je- ma ni ona nije baš sigurna. Zerina voli takoñe, mnogo čitati- ali dječije časopise. Njen najdraži časopis je Pet+. Ona ima svaki broj. Svaki dan, kada se vrate iz škole, Berina pita Zerinu: „ Draga moja mala seko, šta je danas bilo u školi?“ A svaki put joj Zerina odgovori: „ Ma, svašta.“ Potom joj se nasmije i poljubi je u obraz.

85

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAŽAJNO ČITATI? PRAVILA ČITANJA:



Zadaci:


86

NASTAVNA OBLAST: JEZIK NASTAVNA JEDINICA: PRAVOPIS, PRAVOGOVOR:- pon- ARTIKULACIJA SATA: Z1. Iz sljedeće grupe imenica prepiši vlastitie imenice: Sarajevo, hotel, avion, Mostar, Una, Ruža, ruža, Olovo, put, fabrika, olovo, rafinerija, Bosna Z2. Šta je tačno? Podvuci tačno napisane nazive knjiga, listova, časopisa i naroda: vlak u snijegu makedonci Bosanci vlak u snijegu Makedonci bisanci dnevni avaz Dnevni avaz Z3. Odredi rod, broj i vrstu sljedećih imenica: tetak, pruće soba jasmina auto automobil sobe tetke Z4. Odredi rod, broj i vrstu pridjeva: smiješni drveni zeleni kameni Senkin ñački Z5. Ispravi grešeke: enesov Farukov Sarajevski

87

Banjalučki niški mostarski Sudin Z6. Odgovori na pitanja:

- Kako se zovu riječi kojima su zamijenjene imenice? - Nabroj lične zamjenice!

Nabroj prisvojne zamjenice! - Da li zamjenice imaju rod i broj?

Z7. UPotrijebi pravilno pravopisne znake: Ja čitam? Hoćeš li jabuku! Hej, ti. Kupila sam haljinu, šešir sandale torbu i nvčanik. Z8. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup u sljedećim rečenicama: Svako jutro, ranom zorom, on trči pored rijeke. U Emininom starom, drvenom ormaru, jučer sam pronašla crvenog medu i rozu haljinicu.

88

NASTAVNA JEDINICA: POLUGODIŠNJA SISITEMATIZACIJA ZNANJA

ISPRAVAKA POLUGODIŠNJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA

ARTIKULACIJA SATA: 1. Pročitaj pjesmu i odgovori na pitanja: MOJA KUĆA MOJA KUĆA JE LIJEPA KUĆA LJEPŠA OD SVAKOG GNIJEZDA NJU SUNCE VOLI, A OD SVANUĆA GRLI JE SVAKA ZVIJEZDA. MOJA JE KUĆA NA KRAJU SELA MOJA JE KUĆA MNOGO HTJELA. HTJELA JE BITI KROV ZA PTICE I NOĆ ZA SVICE. HTJELA JE BITI DVORAC IZ BAJKE IZ DIVNE BAJKE MOJE BAKE. MOŽDA I NASELJE MALIH MRAVA U CARSTVU TRAVA. ONA JE SPLELA IZNAD OGNJIŠTA CIGLU DO CIGLE DA JOJ NI MRAZA OŠTRE IGLE NE MOGU NIŠTA MOŽDA KO GOLUB PTICA BIJELA KOJOJ SE DJECA ZA LET NUDE DA BI DO SUNCA LETJELA, IL JE TA KUĆA DIVNOG LIKA VIŠE OD SVEGA POŽELJELA DA IMA MNOGO STANOVNIKA. 1.1. Koje je osnovno osjećanje u tebi pobudila ova pjesma? Zaokruži slovo ispred

odgovora: a) tugu b) nježnost i radost c) nemir 1.2. Broj strofa: 1.3. Broj stihova: 1.4. Ritam: 1.5. Jezik u pjesmi: 1.6. Epiteti:

89

1.7. Vrsta pjesme: 1.8. Osnovni motiv: 1.9. DUžina 1. stiha: 1.10. Poreñenje: 2. U sljedećoj rečenici odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup i vrstu

riječi:

Ta nanina stara drvena sehara sakriva puno tajni 3. Da li je ova rečenica prosta proširena ili prosta neproširena? 4. Iz sljedećeg teksta izdvoji imenice i prepiši ih u dvije kolone:

Pismena zadaća Misli mi odlutaše. Učiteljica je ponudila temu, a moja mašta slike. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor, a tamo napolju, dok vjetar ljulja grane bagremova sve jače i jače, posmatram pomicanje svjetlosti nad granama, blagu igru lišće i prvih kapljica kiše. Sreća je blizu mene, na par koraka od školskih vrata, u dahu vjetra i kapima kiše... STVARNE (KONKRETNE) IMENICE NESTVARNE (APSTRAKTNE) IMENICA 5 Sljedeće rečenice napiši u 1. verziji upravnog govora. Asim je uzviknuo da će danas biti lijep dan. Majka mi je rekla da idem donijeti vode. Nejra je upitala Irmu da joj posudi olovku.

90

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE PRETHODNO OBRAĐENIH NASTAVNIH JEDINICA ARTIKULACIJA SATA: Rad u grupi:

1. grupa: Izražajna sredstva djela ekrana- nacrtati i napisati 2. grupa: Kadar- nacrtati i napisati

Prezentacijia radova.

91

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: PREPISIVANJE: USAVRŠEVANJE ESTETSKE STRANE RUKOPISA ARTIKULACIJA SATA: Prepisati pjesmu „ Bijeli grad“ koju je napisao Gustav Krklec. Napomena učenicima:

- pisati pažljivo - potruditi se da se ne napravi ni jedna greška - pisati čitko i uredno - slova moraju biti lijepo oblikovana i pravilno meñusobno povezana - kada prepišete pjesmu, još jednom pažljivo pročitati šta je napisano - svaki stih pjesme pisati u novom redu, kao što je i u knjizi - pisati ćirilicom, pisanim slovima

92

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINACA: D. KULIDŽAN „PROLJEĆE“ ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Polušati pjesmu na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma popbudila u učenicima. Čitanje pjesme. Objašnjavanje značenja nepozatih riječi. Razgovor o pjesmi „ Pjesma znači, pjesma zvuči“ Analiza pjesme. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: napisati kako se zove rijeka ili potok koji protiče kroz mejsto stanovanja i u kojem godišnjem dobu najljepše izgleda.

93

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ BOSNA ŽUBORI“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. Zadatak za učenike: rad u Radnoj svesci Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši nekoliko rečenica o veselju koje prati dolazak proljeća. Opiši promjene u prirodi i svoje osjećaje koje proljeće budi.

94

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA:VJEŽBA ČITANJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Z1. Pročitaj odlomak teksta „ Bosonogi i nebo“, ali tako da istaknute riječi posebno naglasiš: BOSONOGI I NEBO - odlomak- Celo proleće i leto išao je bos, duboko u jesen išao je bos, tek krajem jeseni obuvao je ogromne cipele koje bi i mnogomodraslom bile velike.Otuda, valjda i dobi nadimak Bosonogi. Godinama pokušavfama da se setim njegovog imena, pa ništa. Nestalo je njegovo ime, pod naslagom dana koji su napadali po meni, bratu i njemu, po svim stvarima i svim ljudima, od onog dana kada sam ga posljednji put video. Branislav Crnčević Z2. Pročitaj odlomak priče „ Otac“, ali tako da pravilno izgovaraš riječi koje su odvojeno napisane, a koje se čitaju sliveno, kao jedna cjelina: OTAC - odlomak- Za vrijeme odmora više nismo bili usamljeni. Svako je imao ponekog druga. ja sam stalno bio uz dječaka koji je sjedio sa mnom u klupi. On je imao neko dugačko i smiješno ime. Ali je bio najjači u razredu. I ja sam ga zbog toga volio. Uvijek je, za vrijeme odmora, izvlačio iz torbe komad hljeba i jeo. Jednom je meni ponudio malo_

- Uzmi- rekao je.- Jedi-

95

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR- pon- ARTIKULACIJA SATA: Z1. Iz sljedeće pjesme izdvoji sve imenice i odredi rod, broj i vrstu imenica: BOSNA Bosna, to je jedna dobra zemlja kad plače klobučaju kiseljaci Sagni se i pij, niko se ne ljuti. U Bosni ima jedna tišina U toj tišini jedna njiva U toj njivi jedno stablo Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni. Bosna ima Bosanaca

Kad Bosanac liježe na počinak On polahko spušta glavu na zemlju Da zemlju ne povrijedi Bosna ima majku Majka se popne na brdo iznad pruge pa mahne mašinovoñi A lokomotiva krisne. Bosna ima kuću U kući živi starica Njen osmijeh je ajet o džennetu Izuj obuću kad prelaziš Koranu, Glinu Savu i Drinu. Nedžad Ibrišimović

Z2. Dopuni: Doslovno navoñenje tuñih riječi ili rečenica zove se

96

Z3. Ovaj tekst je napisan u upravnom govoru, ali navodni znaci su izostavljeni. Ti ih napiši tamo gdje im je, po pravilu, mjesto. NEBO SE OBLAČI - odlomak- Mama, kakvu će haljinu nebo danas obući? Zašto pitaš? Evo, sad su na radiju rekli da se nebo nad Zagrebom počelo oblačiti. Baš si prava dejvojčica! Ljubica Balog Z4. Pravilno napiši datum pjesnikovog roñenja: Književnik Valdimir Nazor roñen je u Postirama na otoku Braču 30 5 1876 godine. Z5. napiši pisanim slovima geografska imena, imena gradova i sela:

- BUŠKO JEZERO - JADRANSKO MORE - CRNO MORE - ZAPADNA MORAVA - AUSTRIJA - CENTRALNA BOSNA - STARO PETROVO SELO - KRAPINSKE TOPLICE - BABAINA GREDA - SLAVONSKI BROD

Z6. Zaokruži slovo ispred pravilno napisanog praznika:

a) Dan Žena b) dan Žena c) dan žena d) Dan žena

Z7. Prepiši pravilno sljedeći tekst: Mladži brat Đafer je veči šaljivñija od svih ućenika u izviñaćkoj ćet naše škole. Juće je u ñepu donio jednu malu ptićicu.

97

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Nalaziš se u trgovini. Zamisli razgovor izmeñu tebe i prodavača. Pazi na pisanje upravnog govora.

98

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVAN JEDINICA: UPRAVNI GOVOR (2. VERZIJA) ARTIKULACIJA SATA: pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti 1. verziju upravnog govora: Moj drug reče: „ Hajde da se igramo.“ Moj drug povika: „ Hajde da se igamo!“ Moj drug upita: „ Hoćemo li se igrati?“ PONOVITI: Prvioblik upravnog govora ima na prvom mjestu uvodne, a poslije njih navedene riječi. Iza uvodnih riječi stavljaju se dvije tačke. Početak navedenih riječi piše se velikim početnim slovom, a na njihovu kraju stavlja se tačka, upitnik ili uzvičnik. Na početku i na kraju navedenih riječi stavljaju se navodnici. Upoznati učenike sa upravnim govorom – 2. verzija: „Hajde da se igramo“, reče moj drug. „Hoćemo li se igrati?“, upita moj drug. „Hajde da se igramo!“, povika moj drug. NAUČITI: DRUGI OBLIK UPRAVNOG GOVORA IMA NA PRVOM MJESTU NAVEDENE, A POSLIJE NJIH UVODNE RIJEČI. NA POČETKU I NA KRAJU NAVEDENIH RIJEČI UVIJEK SE STAVLJAJU NAVODNICI. AKO SU NAVEDENE RIJEČI U OBLIKU IZJAVNE REČENICE, IZA NJIH SE STAVLJA ZAREZ, PA SE POČETAK UVODNIH RIJEČI PIŠE MALIM POČETNIM SLOVOM. AKO SU NAVEDEN RIJELI U OBLIKU UPITNE REČENICE, IZA NJIH SE STAVI UPITNIK, ZATIM ZAREZ, PA SE POČETAK UVODNIH RIJEČI PIŠE MALIM POČETNIM SLOVOM. NAVODNICI SE NA KRAJU NAVEDENIH RIJEČI STAVLJAJU IZA UZVIČNIKA. AKO SU NAVEDENE RIJELI U OBLIKU UZVIČNE REČENICE, IZA NJIH SE STAVI UZVIČNIK, ZATIM ZAREZ, PA SE POČETAK UVODNIH RIJEČI PIŠE MALIM POČETNIM SLOVOM. NAVODNICI NA KRAJU NAVEDENIH RIJEČI STAVLJAJU SE IZA UZVIČNIKA. Zadatak za učenike: Napiši u obe verzije upravnog govora:

99

- Adi je rekao prijateljici da se ne sjeća kad je gledao bolji film. - Mama je upitala Azru želi li popiti šolju toplog mlijeka pred spavanje. - Djeca su radosno uzviknula da žele puno balona za proslavu Nove godine.

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati po tri rečenice u obe verzije upravnog govora.

100

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINCA: UPRAVNI GOVOR (2. VERZIJA) –pon-; NEUPRAVNI GOVOR ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće: Ponoviti obe verzije upravnog govora: Azra reče svojo sestri da joj je ovo najljepši izlet na kojem je bila. „Uspjeli smo!“, povikala su djeca. Merima je upitala nanu: „Nano, kada ćeš me naučiti plesti?“ Zadatak: Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru: Ema reče: „ Ja volim sladoled.“ Ema je rekla da voli sladoled. „ Je li to ta haljina?“, upitala je Aja mamau. Aja je upitala mamu da li je to ta haljina.

. Zadatak: Sljedeće rečenice napiši u obe verzije upravnog govora: Azra je uzviknula svojoj sestri da odmah dotrči u kuću. Džana i Asja su uzjavile da vole ići u školu. Merima je upitala Vanesu šta želi da joj kupi za roñendan. Zadatak: Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru: „Mama, molim te, kupi mi šešir“, zamolila je Emina svoju mamu. Azra je povikala: „ Bježi, eto grudve!“ „Zr nisi jučer bila u Sarajevu?“, upitala je nana svoju unuku.

101

Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati 3 rečenice u obe verzije upravnog govora, odnosno u neupravnom govoru.

102

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: S. BULAJIĆ „SARKA“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati tekst „ Sarka“ na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je tekst pobudio u učenicima. Čitanje teksta. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o priči:

- Koliko glasova razlikujemo u priči? - Gdje su u priči komentari pripovjedača? - Prepoznaj i čitaj po ulogama- šta govori pripovjedač, a gdje je dijalog koji

izgovaraju lovac i veslač? - Znaš li kakva je ptica sarka? - gdje je njeno stanište? - Kako izgleda? - Čime se hrani? - Kakav je njen način života?

Nakon razgovora o priči, prelazimo na analizu teksta. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši nekoliko rečenica o Sarki. Razmisli i zapiši šta znači – PTICA KOJA SE ŽIVA NE PREDAJE.

103

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: S. BULAJIĆ „ SARKA“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled io analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje teksta. Ponoviti analizu teksta urañenu na prethodnom satu. Izražaajno čitanje priče. zadataka za učenike: Radna sveska, str. 25. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

104

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: RAZVIJANJE TEHNIKE ČITANJA SA ILI BEZ ELEMENATA STVARALAŠTVA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Zadatak: Pročitati tekst „Sarka“ u sebi. podvući rečenice u kojima se nalaze pauze, a svku pauzu označiti, shodno dužini trajanja, sa I,II,III. Rećenice u kojima je zarez, zarez zamijeniti crticom. Pročitati naglas obe verzije te rečence. Razgovor o značenju. Čitanje po ulogama. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

105

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE DOŽIVLJAJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor: put od kuće do škole, škojlski raspust i sl. Naglasiti: Šta ste doživjeli, šta vam se desilo na raspustu, na putu od kuće do škole... Razgovor o doživlaju: O DOŽIVLJAJIMA RAZGOVARAMO, PRIPOVJEDAMO U PRVOM LICU. UKOLIKO UPOTREBLJAVAMO ZAMJENICE, BIT ĆE TO ONE ZA PRVO LICE: JA I MI, JER PRIČAMO DOŽIVLJAJ- ONNO ŠTO SE DOGODILO NAMA LIČNO. U PRVOM LICU MOŽEMO PRIČATI I O IZMIŠLJENIM DOGAĐAJIMA – DOŽIVLJAJIMA, A MOŽEMO UPOTRIJEBITI I TEMATSKE RIJEČI. Zadatak: Čitanje teksta „ U lovu“ I.S. Turgenjev. Razgovor o tekstu:

- U kojem je licu pripovjedamo? - Kakav dojam imaš- da le se ispričani dogañaj dogodio pripovjedaču?

Zadatak: Ispričaj:

- Koji se tebi doživljaj urezao u pamćenje? - Kako možeš pripovjedati o tome?

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Doživljaj koji mi se urezao u pamćenje“

106

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: pRIČANJE DOŽIVLAJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti sa prethodnog sata:

- Šta je doživljaj? - U čemu je razlika izmeñu doživljaja i dogañaja? - Pri pisanju doñivljaja, ukoliko koristimo zamjenice, koje zamjenice koristimo? - Ponoviti pravopis, pravogovor, gramatiku.

Tema: Pričanje doživljaja

107

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: PRIČANJE DOŽIVLJAJA ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO



108

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINCA: MUZIKA U FILMU ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti prethodne nastavne jedinice o filmu. Pogledati jedan do dva dijela filam za djecu, po vlastitom izboru. Učenicima te sekvence pustiti dva puat. Prvi put bez tona, a nakon toga razgovor o tim sekvencama:

- Šta ste osjećali dok ste gledali film bez zvuka? Drugi put sekvence puštamo, ali uz prisustvo tona i opet razgovaramo o osjećanjima koja je film pobudio u učenicima. ZAKLJUČAK: MUZIKA POJAČAVA DOŽIVLJAJ FILMA. Sa učenicima ćemo, nakon toga, obraditi temu: IZRAŽAJNA SREDSTVA DJELA EKRANA – MUZIKA. SPAJANJE I KOMBINOVANJE MUZIKE, GOVORA I RAZNIH ŠUMOVA TE NJIHOVO USKALĐIVANJE SA SLIKOM FILMA NAZIVA SE MIKSANJE. MONTAŽA ZVUKA VRŠI SE U LABORATORIJAMA. TO JE FAZA U NASTANKU FILMA KOJA SE OBVAVLJA NAKON SNIMANJA. MUZIKA PRATI ATMOSFERU KOJA SE PRIKAZUJE U FILMU I DOPRINOSI SNAŽNIJEM DOŽIVLJAJU FILMSKE PRIČE. Ponavljanje i utvrñivanje. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Učenici treba da od poznatih kompozicija, kojke smo šlušali na časovima muzičke kulture u ovom i prethodnim razredima, zamisle pozadinu za neku zamišljenu scenu iz filma i tu scenu da nacrtaju i napišu naziv kompozicije koja prati tu scenu.

109

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINCA: V. KRMPOTIĆ „ KOLIKO JE TEŠKA PAHULJICA“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati tekst na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je tekst izazvao u učenicima. Čitanje teksta. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o tekstu: „ Čitamo dramu“ „ Razgovor o drami“ POUKU PRIČE: SVAČIJE POSTOJANJE JE BITNO! KADA SU PAHULJICE SAME, ONE SU NEJAKE, A KADA SU UDRUŽENE MOGU SLOMITI I NAJJAČU GRANU. prenijeti na život, životne situacije u kojima se može naći svako ljudsko biće. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Podijeliti uloge učenicima koji će , za tu svrhu, napraviti sebi kostim. Odreñeni broj učenika će postaviti dramu, a odreñeni broj učenika će pripremiti muziku koja će pratiti predstavu.

110

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: V. KRMPOTIĆ „ KOLIKO JE TEŠKA PAHULJICA“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje drame.Ponoviti analizu drame urañenu na prethodnom času. Zadatak za učenike Igrokaz prema prethodno podijeljenim ulogama. Nakon igrokaza, učenici rješavaju zadatke u RAdnoj sveci, str16. Analiza urañenog. Zadatak str.39- udžbenik „ Moj svijet“ Analiza urañenog. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: NApisati kraći igrokaz u kojem vidi da je bitno biti prijatelj i imati prijatelje.

111

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: „ KOLIKO JE TEŠKA PAHULJICA“ ČITANJE PO ULOGAMA- REPRODUKCIJA PROČITANOG SA ELEMENTIMA STVARALAŠTVA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Čitanje u sebi. Čitanje po ulogama. Reprodukcija teksta, po ulogama, sa elementima stvaralaštva. Verifikacija i analiza učeničkih znanja i aktivnosti Ponavljanje pravila intrepretativnog čitanja i pravilne reprodukcije:

1. Obratiti pažnju na afrikate- izgovor afrikata 2. Obratiti pažnju na znakove interpunkcije 3. Obratiti pažnju a redoslijed reprodukcije 4. prilikom reprodukcije se trebamo što više identificirati sa likom, njegovim

osjećajima, stavom Postavljanje scene. Dramatizacija: Pošto su 4 lika u drami, svaka grupa ima 4 čalana i dramatizaciju izvodi na način na koji je to pripremila. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: napisati drugačiji kraj ove drame

112

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REČENICA: ATRIBUT ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti subjekatski i predikatski skup: MALA, ŠARENA MARAMA JE USAMLJENO STAJALA NA STOLU. Nakon analize rečenice, najaviti cilj sata, a potom pročitati pjesmu na str. 37 i odgovoriti na pitanja, str.38. ZAKLJUČAK RIJEČI ISTAKNUTE U PJESMI STOJE UZ IMENICE I BLIŽE IH ODREĐUJU, KAZUJUĆI NEKU NJIHOVU OSOBINU. TAKVE RIJE ČI SU REČENIČNI ČLANOVI KOJI SE NAZIVAJU ATRIBUTIMA. ATRIBUT JE RIJEČ KOJA BLIŽE ODRE ĐUJE IMENICU UZ KOJI STOJI, KAZUJU ĆI NEKU NJENU OSOBINU: PLAVA SLOVA, ŠKOLSKA VRATA, PRVI ZRACI... U SLUŽBI ATRIBUTA MOGU BITI : PRIDJEVI, BROJEVI, ZA MJENICE. ATRIBUT UVIJEK STOJI UZ SUBJEKAT/IMENICE. Oznaka za atribut: _ _ _ _ _ _ Primjer: Odredi atribute u sljedećim rečenicama: MOj lijepi, plavi,pleteni šal je poklon od mog tate. Ta crvena, trća slika visi na bijelom zidu. zadatak za učenike: udžebnik, str.32. Analiza urañenog. Zadatak za učenike: Iz teksta „ Lav i zec“ izdvojiti sve atribute. U rečenicama odredi subjekat, predikat, atribut i vrste riječi: Mali, bijeli, veseli zec skakuće po zelenoj, rosnoj travi. tamna noć je prekrila sve kutove našeg malog sela. Duboka, plava rijeka preskače bijele, sitne kamenčiće.

113

Stara, debela, prašnjava knjiga stoji na drvenoj polici. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti Domaća zadaća: U rečenicama odredi subjekat, predikat, atribut i vrste riječi: Blještava svjetla su obasjavala pozornicu. Veliko, usamljeno drvo je stajalo na pustom proplanku.

114

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REČENICA: APOZICIJA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o atributu:

- Šta je atribut? - Kako ga prepoznajemo? -

Zadatak za učenike: U sljedećoj rečenici idredi subjekat, predikat i atribut: Male, bijele, lepršave pahulje padale su na usnuli grad. Nakon urañene analize, najavljujemo cilj sata: APOZICIJA. Pročitati rečenice u Našem jeziku, str.33 i razgovarati o njima. Odgovoriti na postavljena pitanja. Zadatak za učenike: Prepisati prvu rečenicu u teku, a potom zaokružiti imenički dodatak. Nakon toga utvrñujemo kojoj vrsti riječi pripada taj imenički dodatak ( IMENICAMA). Isto uraditit i sa ostalim rečenicama, ali bez prepisivanja, usmenim putem. ZAKLJUČAK: APOZICIJU UVIJEK ČINI IMENICA I APOZICIJA NAM DAJE NEKU DODATNU INFORMACIJU O TOJ IMENICI. Navesti učenicima par jednostavnih primjera: grad Zenica, brdo Smetovi, jezero Modrac U tuzli je roñen pisac Meša Selimović. Zadatak za učenike: Tačkom obilježi imenice u ovoj rečenici. Pored koje imenice se nalazi imenica koja o njoj nešto govori. Ta imenica je APOZICIJA: Pr. 2: Ova rečenica može biti napisana i na drugi način: Meša Selimović, pisac, je roñen u Tuzli. DA li u ovoj rečenici postoji imenica koja pobliže opisuje imenicu Meša Selimović. Kako nazivamo takvu imenicu? Zadaci: Zaokružite sve riječi koje se odnose na Miljacku. Gdje se one nalaze? KOji pravopisni znak se nalazi ispred i iza njih? da li meñu tim riječima ima imenica?

- Rijeka Miljacka protiče kroz Sarajevo. - Miljacka, rijeka koja protiče kroz Sarajevo, je veoma poznata.

115

ZAKLJUČAK: APOZICIJU ČINI IMEICA,SAMA ILI SA SVOJIM DODATKOM. U ovoj rečenici apozicija su riječi: rijeka koja protiče kroz Sarajevo. APOZICIJA MOŽE STAJATI ISPRED I IZA IMENICE. AKO JE APOZICIJA IZA IMEICE, ODVAJA SE ZAREZOM. ZADATAK: Poznati književnik, Skender Kulenović, pisao je i pripovjetke za djecu. Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, leži na rijeci MIljacki. Moj predak, HAsan-beg, gazija iz banjalučke bitke, osnivač je moje porodice. U proljeće putujemo u Istanbul, grad na dva kontinenta. Uz apoziciju može stajati i atribut: Pr: lijepi grad TUzla, Veliko brdo Lisac, visoka planina Vlašić. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: ŠKolski zadatak, NAš jezik, str.34.

116

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA:REČENICA: ATRIBUT I APOZICIJA ARTIKULACIJA SATA: PREGLED I ANALIZA DOMAĆA ZEDAĆE. Ponoviti o atributu i apoziciji:

- Šta je atribut? - Čiji je to dodatak?

Koje vrste riječi mogu biti u ulozi atributa? - Šta je apozicija? - Koja vrsta riječi može imati ulogu apozicije? Kako prepoznajemo apoziciju u

rečenici? zadaci za učenike: U sljedećim rečenicama odredi subjekat, predikat, atribut, apoziciju i vrste riječi: Mali dječak Ernest, učenik drugog razreda, gleda šareni plakat. Plavo more, na kome se ofgleda sunce, udara od pješčanu obalu. Moj stari dido Salim, najbolji dido na svijetu, peca ribe na zelenoj rijeci Bosni. Dječiji pisac, Mark Tven, je napisao moju najdražu knjigu. Taj tvoj prelijepi osmijeh, koji mi upućuješ svakog dana, čini me sretnim. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Uraditi analizu sljedećih rečenica: Zelena tabla, koja se nalazi u učionici, je ispisana velikim, štampanim slovima. Moja draga mama, uvijek nasmijana i vesela, kupila mi je zeleni džemper.

117

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: KREATIVNO PISANJE ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Razgovor o pročitanim knjigama, pričama, pjesmama... Objasniti pojam krativno pisanje. Sa učenicima napraviti usmenu vježbu- kreativno usmeno stvaranje. Zadatak za učenike: kreativno pisanje- stvaranje vlastitog djela, tema drama Obratiti pažnju na pravopis, pravogovor, gramatiku. Analiza i verifikacija učeničkih znanja. Domaća zadaća: Napisati 5 rečenica koje će opisati tvoja osjećanja u vezi nekog dogañaja

118

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „BOSNA ŽUBORI“ M.Ć. ĆATIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci. EMotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Čitanje pjesme. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o pjesmi:

- Kome se obraća pjesma? - Kojim tonom je ispjevana?

Ponovno čitanje pjesme u sebi.

- U kojem ritmu treba čitati ovu pjesmu? - Pokušaj objasnitit značenje stihova „ Ah, čini mi se moj anñele, tako

Da ljubav tvoja srcem mi se šali“ Razgovor o ljubavnim pjesmama. Razgovor o pjesmi, str.22 „ Razgovaramo o pjesmi“ Analiza pjesme. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Naučiti pjesmu recitovati, odrediti lirske slike.

119

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ BOSNA ŽUBORI“ M. Ć. ĆATIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. INterpretacija pjesme. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. Čitanje pjesme. Razgovor o pjesmi, str. 22 „ Pjesma znači, pjesma zvuči“ Zadatak za učenike: Radna sveska, str 12 Analiza i verifikacija učeniočkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

120

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJE: TARZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG SA ELEMENTIMA STVARALAŠTVA „ BOSNA ŽUBORI“ M.Ć.ĆATIĆ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. apročitati pjesmu u sebi. Obratiti pažnju na ritam i ton pjesme, kao i na značenja stihova. Izražajno čitane pjesme. Reprodukcija sadržaja. Analiza i verfikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Naučiti pjevati neku lčjubavnu pjesmu po vlastitom izboru.

121

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REČENICA: OBJEKAT ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponovti naučene dijelove rečenice kroz analizu rečenice. Stari vuk, taj stanovnik guste šume, ležao je na zelenom prpolanku. Pročitati tekst u Našem jeziku, str.36. Odgovoriti na postavljena pitanja. Kratke odgovore pisati na tabli- krenuvši od trećeg pitanja. Objasniti učenicima da se te riječi, naglašene riječi u tekstu, nazivaju OBJEKAT. ZAKLJUČAK: OBJEKAT JE GLAGOLSKI DODATAK KOJI DOPUNJAVA GLAGOLSKU RADNJ I OZNA ČAVA PREDMETE I BI ĆA KOJI SU OBUHVAĆENI RADNJOM. OTKRIVAMO GA POSTAVLJANJEM PITANJA KOGA ( ZA BI ĆA) ILI ŠTA ( ZA PREDMETE). Objasniti učenicima da rečenice ne moraju imati objekat. Napisati primjere takvih rečenica. Zadatak za učenike, Naš jezik, str.37. Analiza urañenog. Zadatak za učenike: U sljedećim rečenicama odredi objekat: Amir čita knjigu. Omer pravi avion. Mama je Azri kupila novu pernicu. Esma čeka Lanu ispred zgrade. Analiza urañenog. Zadatak za učenike: U sljedećim rečenicama odredi subjekat, predikat, atribut, apoziciju i objekat: MOja stara nana, nana fatima, Uživa gledati serije. Učenik Todorović Azem, odličan iz svih predmeta, pliva u veliko bazenu. Vesela djeca, stanovnici ove zgrade, posmatraju gavrana.

122

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: radna sveska

123

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REČENICA: OBJEKAT-pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domće zadaće. Ponoviti:

- Šta je objekat? - kako ga otkrivamo? - Da li sve rečenice moraju imati objekat? - Navedi primjere rečenice sa objektom i bet objekta!

Zadaci: Z!. U naredne tri strofe pjesme „ SEPTEMBAR“ D: Kostića odredi riječi kje označavaju objekat: U žutom autu doñe jesen, donese grožñe. I lišće mog jablana pozlati jesen rana. ... U žutom autu stiže i žuto lišće niže. Z2. U sljedećim rečenicama odredi objekte: Veliki, tamni talasi su zapljuskivali palubu. Mi smo lovili ribu. Čovjek obori glavu i sjede. Mladi mejsec obasjava dolinu. Radoznali Amer, veliki ljubitelj književnosti, pročitao je najnoviju knjigu. Z3. U prethodnim rečenicama odredi rečeničke dodatke i vr5ste riječi. Analiza i verifikacija učeničkih znaja i aktivnosti. Domaća zadaća: NApisati 5 rečenica u kojima će biti zastupljeni svi rečenični dijelovi koje smo učili.

124

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: DIJALOG U FILMU I POZORIŠNIJ PREDSTAVI ARTIKULACIJA SATA: Pregled i naliza domaće zadaće. Razgovor o filmu:

- Sjećaš li se nekog razgovora izmeñu likova na filmu? - Koji je to film'ž - Šta je prikazano na tom filmu? - O čemu su likovi razgovarali? - Možeš li zamisliti kako tako razgovaraju u stvarnosti ili u književnom djelu?

ZAKJLUČAK: KAO I U KNJIŽEVNIM DJELIMA, ME ĐU LIKOVIMA NA FILMU ODVIJA SE DIJALOG. U FILMOVIMA, KAO I U PJESMAMA, MOGU BITI KROZ RIJE ČI ISKAZANA OSJE ĆANJA. u FILMOVIMA SE, KAO I U PRIPOVJETKAMA I ROMANIMA, PRIPOVJEDA NEKA PRI ČA. VJEROVATNO ZATO SU FILMOVI VRLO ČESTO EKRANIZACIJA KNJIŽEVNIH DJELA.FILM JE NAJSLI ČNIJI POZORIŠTU. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Odgovoriti na pitanja „ prisjeti se i razmisli“, Čitanka, str.121.

125

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: A. MIKI Ć „ LIPOV CVAT“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati priču u Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je priča pobudila u učenicima. Čitanje priče. Objašnjavanje značenja nepoznaith riječi. Razgovor o priči: „ Čitamo priču“ „ Razgovaramo o priči“ Analiza priče. Verifikacija učeičkih znaja i aktivnosti. Domaća zadaća: Prepričati priču.

126

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: A. MIKI Ć „ LIPOV CVAT“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje priče. Ponoviti analčizu priče urañenu na prethodnom satu. Razgovor o pričri „Saznajmo o pričri“ Zadataka za učenike, Radna sveska, str.26. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

127

NASTAVNA OBLAST:KUI NASTAVNA JEDINICA: OPIS POJAVE, ZBIVANJA U PRIRODI ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Pročitait/ podijeliti učenicima sljedeći tekst: MEĆAVA Zima stigla. Odasvud bije nemila studen. Ruši se okorjeli snijeg cvileći pod nogama. Visoke omorike stadoše se lagano njihati i povijati. Nenadano se zadrmaše jele i omorike. Diže se mećava. Cijela se planina iz temelja potrese. Jele, šumske ljepotice, ljuljale su se iz korijena, škripeći bolno. Vjetrovi su bili sve žešći. „ KROZ MEĆAVU“ ( prema P. Kočiću) Razgovor o opisu:

- Jesi li ti nekad doživio ovakvu ili sličnu nepogodu? - Obrati pažnju na izgled drveća, planine?

Pročitati/ podijeliti učenicima pjesm“ JESEN“ JESEN Jesen je došla tiho, sama, Donijela smiraj i kišu nama. Od zlata tkane jesenje boje, Prekrile bašče i moje i tvoje. Pune su korpe plodova slatkih, a mamine šerpe pekmeza svkojakih. Z.Omerović Razgovor o pjesmi:

- Šta je sve pisac zapazio što je u vezi s dolaskom jeseni? - Šta si ti sve vidio/la u ovojnpjesmi? - KOji sliku, naročito? - Koja boja preovladava u toj slici? - Šta si sve doživio čulom okusa?

128

ZAKLJUČAK: KADA OPISUJEMO, MORAMO PAŽLJIVO POSMATRATI ONO ŠTO OPISUJEMO I DOBRO ZAPAŽATI SVA SVOJSTVA I OZNAK E. ZAPAŽANJA KOJA SMO DOBILI POMO ĆU ČULA TREBA NAVESTI TA ČNO I POVEZANO, ODREĐENIM REDOM. OPIS NIJE LIJEP AKO SE SAMO NABRAJAJU OSOBINE I ČESTO PONAVLJAJU ISTE RIJE ČI I REČENICE. Domaća zadaća: Opiši jedan sunčan dan u svom mjestu, u šumi, u parku...

129

NASTAVNA OBLAST:KPI NASTAVNA JEDINICA: „ PROLJETNO JUTRO“ OPIS POJAVE, ZBIVANJA U PRIRODI ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza doamće zadaće. Ponoviti:

- Kako opisujemo? - Pravopis, pravogovor, gramatika

Tema: „ Proljetno jutro“

130

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: „ PROLJETNO JUTRO“ OPIS POJAVE, ZBIVANJA U PRIRODI ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO



131

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR ( 3. VERZIJA) ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti 1. i 2. verziju upravnog govora kroz sljedeće rečenive: Drug me je pozvao da se igramo. Selma je rekla učiteljici da će sutra bitit odsutna sa nastave. Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru: „Zašto si tako zamišljena?“, upitala je mama svoju kćerku. Amina je uzviknula: ! Doñite ovamo!“ Analiza urañenog. Upoznati učenike sa trećom verzijom upravnog govora: KADA KORISTIMO TRE ĆU VERZIJU UPRAVNOG GOVORA, ONDA IZME ĐU NAVEDENIH RIJEČI PIŠEMO UVODNE RIJEČI. Primjer: Mama je rekla Damiru: „ Upali svjetlo kada uñeš u sobu.“ „Upali svjetlo kada uñeš u sobu“, rekla je mama Damiru.

3. verzija: „Kada uñeš u sobu“, rekla je mama DAmiru, „ upali svjetlo.“ Zadatak: Pažljivo pročitaj tekst. Rečenice su napisane u neupravnom govoru. Napiši ih sve u tri verzije upravnog govora. Nusret je upitao Zlatka da li će danas ići na izvor da donese vode.Zlatko je odgovorio da neće, jer mora majci pomoći da iscjepa drva. Nusret mu je na to odgovorio da će onda ići po vodu kada Zlatko iscjepa drva. Analiza urañenog. Zadatak: Naš jezik, „ Školski zadatak“, str.57.

132

Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši 3 rečenice ( jednu izjavnu, jednu upitnu i jednu uzvičnu) u sve tri verzije upravnog govora.

133

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR – pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Sljedeće rečenice napisati u sve tri verzije upravnog govora: Dječak je sretno uzviknuo da je našao zlatni novčić. Brat je pitao Amara kada se polazi u kino. Irma je izjavila da uživa kuhati.

Mama je rekla Amaru da ide donijeti vode . Amel i Azra su obavijestili roditelje da je stiglo pismo od tetke.

Sljedeće rečenice su napisane u upravnom govoru. Napiši ih u neupravnom govoru. Amina je pričala nanai i didi: „ U mojoj ulici ima mnogo djece.“ „ Hoćemo li“, upita moj drug, „ da se igramo?“ „ Mi želimo ići u kino!“, povikala su djeca oduševljeno. Anačiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Zadatak za učenike: Radna sveska Analiza urañenog. Domaća zadaća: Napisati sljedeće rečenice u upravnom govoru „ Imaš li crvenu šnalu?“, upitala je Azra Emiru. Senad je rekao da sutra putuje. „ Hej, Amere“, uzviknula je Lana, „ Hajde ovamo da se igramo!“

134

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: N.K.HADŽIĆ „ VEZENI MOST“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudla u učenicima. Izražajno čitanje pjesme.Objašnjavanje znaćenja nepoznatih riječi. Razgovoro o pjesmi: „ Razgovaramo o pjesmi“ „ Pjesma znači, pjesma zvuči“ Analiza pjesme. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

135

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: N. K. HADŽIĆ „ VEZENI MOST“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti analizu pjesme urañenu na prethodnom satu. Zadatak za učenike: Radna sveska, str. 13. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“, 2. zadatak.

136

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR – utv- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Rečenice za vježbu: Napiši u sve tri verzije upravnog govora: Učeniici su razočarano upitali razrednika zašto se sutra neće ići na izlet. Roditelji su izjavili kako žele kupiti Orhanu novo biciklo zbog dobrih ocjena u školi. KOmšije su uzviknule da žele park u našoj ulici. Merima je upitala svoju sestru da idu na sladoled. Trgovkinja je upitala Amira želi li kupiti još nešto, osim hljeba i mlijeka. Analiza urañenog. Napiši u neupravnom govoru: „ Zar nećeš ići na ekskurziju?“, upitala je Amina Goranu. „U mojoj sobi“, rekla je mala Šemsa, „ nalazi se najveća igračka koju je iko ikad vidio:“ Emina je pozvala Aminu: „ Hej, Amina, Evo nam lopta!“ Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati po jednu izjavnu, jednu upitnu jednu uzvučnu rečenicu u sve tri verzije upravnog, odnosno neupravnog govora.

137

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: PRIDJEVI ARTIKULACIAJ SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o pridjevima:

- Šta su pridjevi? - kako ih dijelimo?

Pročitati tekst u udžbeniku, str.25. ZAKLJUČAK: PRIDJEVI SU RIJEČI KOJE OBI ČNO STOJE UZ IMENICU I BLIOŽE OZNA ČAVAJU NEKU NJENU OSOBINU ILI PRIPADNOST. TO SU RIJEČI KOJE OPISUJU KAKVO JE ŠTO. OD ČEGA JE ŠTO I ČIJE JE ŠTO. PREMA ZNAČENJU, PRIDJEVI SE DIJELE NA OPISNE, PRISVOJNE I GRADIVNE. Zadatak za učenike: Izdvojiti pridjeve i odrediti vrstu pridjeva. Analiza urañenog. Zadatak za učenike:

1. Uz koje riječi dolaze pridjevi? 2. Šta kazuju pridjevi o riječima uz koje dolaze? 3. Kako se dijele pridjevi prema značenju? 4. Kako se zovu pridjevi koji označavaju:

a) kakvo je nešto b) čije je nešto c) od čega je nešto

Analiza urañenog. Domaća zadaća: Zadatak: napiši po 5 opisnih, prisvojnih i gradivnih pridjeva.

138

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: KOMPARACIJA PRIDJEVA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Čitanje teksta na str 26. „ Putovanje“ Odgovoriti na pitanja koja se nalaze ispod teksta. Upoznati učenike sa komparacijom ( poreñenjem ) pridjeva. ISKAZIVANJE NEKE ZAJEDNI ČKE OSOBINE DVAJU ILI IŠE BI ĆA, PREDMETA ILI POJAVA U RAZLI ČITOM STEPENU ( MJERI) NAZIVA SE KOMPARACIJA PRIDJEVA ( PORE ĐENJE, STEPENOVANJE) KOMPARACIJU IMAJU SAMO OPISNI PRIDJEVI.POSTOJE TRI OBLIKA KOMPARACIJE- POREDBENI STEPENI: POZITIV ( OSNOVNI O BLIK), KOMPARATIV ( PRVI POREDBENI STEPEN), SUPERLATIV ( D RUGI POREDBENI STEPEN) PRIMJER dug- duži- najduži pozitiv: dug komparativ- duži superlativ- najduži POZITIV JE OSNOVI OBLIK PRIDJEVA. PRIDJEV U POZITIV U OZNAČAVA OSOBINU BIĆA, PREDMETA I POJAVA KOJI SE NE POREDE SA DRUGIM BIĆIMA, PREDMETIMA I POJAVAMA. Knjiga mi je dobar drug. KOMPARATIV JE PRVI POREDBENI STEPEN. PRIDJEV U KOMP ARATIVU OZNAČAVA DA SE NEKI POJAM ODLIKUJE NEKOM OSOBINOM I JA ČEM STEPENU OD DRUGIH. Knjiga mi je bolji prijatelj od tv-a. SUPERLATIV JE DRUGI POREDBENI STEPEN. PRIDJEV U SUPERLATIVU OZNAČAVA DA NEKI POJAM POSJEDUJE NEKU OSOBINU U NANJJA ČEM STEPENU MEĐU POJMOVIMA KOJI SE POREDE. Knjiga mi je najbolji prijatelj.

139

Zadatak za učenike: Sljedećim pridjevima odredi superlativ, komparativ i pozitiv: ________ duži________ _________ __________ najkraći gusta_____________ ___________ toplo__________ __________ čisto__________ _____________ Analiza urañenog. Domača zadaća: NApiši 5 opisnih pridjeva i uradi komparaciju tih pridjeva.

140

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: POREĐENJE PRIDJEVA I PRAVOPIS ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o poreñenju pridjeva. Poreñenje pridjeva i pravopis: - AKO PRIDJEV POČINJE SUGLASNIKO J- ONDA SE SUPERLATIV PIŠE SA DVA SLOVA J: NAJ+JAČI=NAJJAČI NAJ+JASNIJI=NAJJASNIJI.

- KAD PRIDJEV ZNAČI POTPUNO ODSUSTVO NEČEGA, ONDA SE NE MOŽE NI POREDITI.

PRIMJER: BOS, GO, ĆORAV, MRTAV, NIJEM.

- NASTAVAK KOJI SE DODAJE OSNOVNOM OBLIKU PRIDJEVA DA BI SE DOBIO KOMPARATIV NAZIVA SE SUFIKS.

POZITIV SUFIKS KOMPARATIV SUPERLATIV crven iji crveniji najcrveniji lijep ši ljepši najljepši jak ji jak+ji =jači najjači

- SUPERLATIVI PRIDJEVA UVIJEK POČINJU SA NAJ. DIJELOVI RIJEČI KOJI SU NA POČETKU, KAO OVDJE NAJ, NAZIVAJU SE PREFIKSI

Zadatak: Napravi komparativ i superlativ sljedećih pridjeva, sufikse zaokruži plavom, a prefikse crvenom bojom.

- velik - lijep - brz - spor - veseo

141

Analiza urañenog. Zadatak: Iz sljedećeg teksta izdvoji sve pridjeve koje možeš porediti i napiši ih u pozitivu, komparativu i superlativu: MOj najbolji drug Jasmin je dobio novu loptu. Lopta je napravljena od kože. Njegova mala sestra Azra je dobila šarenu haljinu koja je bila zapakovana u interesantnu kutiju. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća.

142

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: PRIDJEVI-pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o pridjevima:

- Šta su pridjevi? - Vrste pridjeva? - Komparacija pridjeva?

Zadatak za učenike: Iz sljedećeg teksta izdvoji pridjeve koji se mogu porediti, pa ih napiši u komparativu, superlativu i pozitivu: Bašta sljezove boje Sljedećeg proljeća, bujnog i kišovitog, sljez u našoj bašti rascvjeta se kao nikad dotad, ali starina kao da ga ni zapazio nije. Nisu tu pomagala ni sva trtljanja neumornog roñaka Save, djejd je bio slijep i za boje i za sve cvijeće ovog svijeta. Tuga da te uhvati. Minulo od tih neveselih dana već skoro pola vijeka, djeda odavno nema na ovom svijetu, a ja još ni danas posigurno ne znam kakve je boje sljez. Znam samo da u proljeće iza naše potamnjele baštenske ograde prosine nešto ljupko, prozračno i svijetlo, pa ti se prosto plače, iako ne znaš ni šta te boli ni šta si izgubio. Analiza urañenog. Rad u Radnoj svesci, str.29,30,31. Analiza urañenog. Domaća zadaća: Iz teksta „ Kako je otišlo ljeto“ Izdvojiti sve pridjeve koji se mogu porediti i napraviti komparaciju pridjeva.

143

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: „ ŠARKO“ A. DUBOČANIN ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati tekst na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je tekst pobudio u učenicima. Izražajno čitanje teksta. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o tekstu: „ Razgovaramo o priči“ „ Saznajmoa o priči“ Analiza priče. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

144

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: „ ŠARKO“ A. DUBOČANIN ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje priče. Ponoviti analizu urañenu na prethodnom satu. Zadatak: Radna sveska, str.128. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Prepričari sažeto priču.

145

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTVNA JEDINICA: „ ŠARKO“ A. DUBOČANIN- ČITANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti pravila lijepog i izražajnog čitanja. Zadaci za učenike: Čitanka, „ Šarko“, str.79, „ Čitamo priču“ Reprodukcija pročitanog usmenim putem. Analiza i verifikacija učeičkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Izdvojiti iz teksta sve rečenice koje opisuju prirodu.

146

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: OPIS PEJZAŽA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. U Zvučnoj čitanci poslušati pripovjetku I. Andrića „ Aska i vuk“, a potom odgovoriti na pitanja postavljena u udžbeniku Naš jezik, str. 70. Analiza urañenog. Upoznati učenike sa značenjem riječi PEJZAŽ: predio, krajolik, slika prirode. Način opsivanja pejzaža:

- početi od općeg izgleda, pa onda opisivati pojedinosti koje su dijelovi tog pejzaža - sa opisom pejkzaža mogu se kombinirati opisi pojave u prirodi (oluja, vjetar,

kiša) - u opisu pejzaža može biti zastupljen i stav pisca- misli i osjećanja o pejzažu - u opisu pejzaža upotrijebiti što više opisnih pridjeva.

Zadatak: opisati , usmano, pejzaž predstavljen na fotografiji, str.71- udžbenik Zadatak: Po mogućnosti učenike izvesti vani da opišu pejzaž u okolini škole Zadatak: Opisati pejzaž iz mašte, sjećanja. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Radna sveska.

147

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: OPIS PEJZAŽA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- kako opisujemo pejzaž - pravopis, pravogovor, gramatika

Teme:

- Znakovi proljeća - Proljeće u mom cvijetnjaku

Domaća zadaća: Naslikati u akvarelu pejzaž iz sjećanja.

148

NASTAVNA OBLAST:IPV NASTAVNA JEDINICA: OPIS PEJZAŽA ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vježbe:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO


Domaća zadaća: Napisati ispravak pismene vježbe

149

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: KAKO NASTAJE FILM ARTIKULACIJA SATA: Pregled i naliza domaće zadaće. Ponoviti nastavne jedinice iz oblasti medijske kulture koje smo dosad učili. Upoznati učenike sa procesom nastanka filam: Za stvarnje filma potrebna je odreñena tehnika, koja se iz dana u dan usavršava. Za rad na filmu potrebno je pratiti odreñene faze:

- angažuju se ljudi koji su zaduženi za razne predradnje Prvo se počne potraga za idejama. Proizvoñači prvo ispituju ukus publike, pa joj na osnovu željaugañaju.

- Kada se pronañe ideja, na osnovu nje se razmišlja o prvim konturama sadržine. tada nastaje i prvi scenario.

- Potom se prelazi na pisanje scenarija, a kada se scenarij završi, prelazi se na snimanje filam.

Zadatak za učenike:

1. Pronaći ideju zan snimanje filam 2. NApraviti kratki scenario 3. Na osnovu scenarija, podijeliti uloge i snimiti kratki film ( trajanje 5-10 min.)

Verifikacija učeničkih znaja i aktivnosti.

150

NASTAVNA OBLAST:PISANJE NASTAVNA JEDINICA: PREPISIVANJE KRAĆEG TEKSTA ARTIKULACIJA SATA: Zadatak: Prepisivanje kraćeg teksta: „ Cesta“ S. Kulenović Napomena za učenike:

- prepisati tekst pravilno i liejpo - pisati pažljivo i potruditi se da se ne napravi niti jedna jedina greška - pisati čitko i uredno - slova moraju biti lijepo oblikovana i pravilno meñusobno povezana - kad preišeš tekst, još jednom pažljivo pročitaj šta si napisao - piši ćirilocom, pisanim slovima.

151

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: A. S. PUŠKIN „ BAJKA O RIBARU I RIBICI“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. tematski razgovor. Poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci. Emotivna oauza. razgovor o osjećanjima koje je pjesma pobudila u učenicima. Čitanje pjesme. Obkašnjavanje značenja nepoznatih riječi. razgovor o pjesmi „ Razgovaramo o pjesmi“ „ Pjesma znači, pjesma zvuči“ Verifikacija učenočkih znaja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moja svijet“

152

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: A. S. PUŠKIN „ BAJKA O RIBARU I RIBICI“ ARTIKULACIJA SATA: Pregle i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje pjesme. Ponoviti o pjesmio što smo naučili na prethodnom satu. Analiza pjesme. Zadatak za učenike: Radna sveska, str.14. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Ilustracija bajke/ najupečatljivije lirske slike.

153

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: A. S. PUŠKIN „ BAJKA O RIBARU I RIBICI“ ARTIKUKLACIJA SATA: Pregled i nalaiza domaće zadaće. Poniovoto pravila izražajnog čitanaj:

- Obratiti pažnju na pauze - Obratiti pažnju na intonaciju - nastijati čitanjem izraziti osjećanja i stavove likova - obratiti pažnju na izgovor afrikata, naglašenih i nenaglašenih riječi

Zadatak za učenike „ Čitamo poeziju“ 1. dio. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: prepisati „ Čitamo poeziju“ 2. dio.

154

NASTAVNA OBLAST:KUI NASTAVNA JEDINICA:OPIS EKSTERIJERA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Objasniti pojam EKSTERIJERA. Ponoviti o opisivanju Učenicima pročitati opis ulice Ćamila Sijarića: Ovaj sokak se zove Šefteli- sokak. I grijeh bi se učinio kad bi se jedan sokak pun šeftelija zvao drugačije. Okrećemo se i gledamo šeftelije i gotovo da nema dućana uz koji se ne grana šeftelija. Iza njih su cijeli vrtovi i u njima opet šeftelija. I atko redom, sve do kraja sokaka, a kraj sokaka udara u metrize iza kojih su zidine tvrñave, a iza tvrñave dvije rijeke kojese pod njom sastaju i dalje teku kao jedna- velika toliko koliko dvije. Tamo je, velim u sebi, paša ovog bivšeg pašaluka, tamo je vojska njegova i njegovi topovi. Kojim sokakom da okrenemo? Ovaj što ide od tvrñave dug je i prav. Kao da je ozd ispuštena strijela ka Jatagan-mahali, ka ciganskoj mahali. Ide vrhom brijega koji razdvaja dva podnožja, od kojih istočno leži na Dunavu i zatvara se Dunav-kapijom, a zapadno leži na savi i zatavara se Sava-kapijom. U njima su i dvije varoši: u onom prvom Turska varoš, a u onom drugom Srpska varoš:_ U objem asad gore fenjeri i kroz džamove svijetle svijeće, pa ja gledam kome bolje svijetle. Razgovor o opisu sokaka. Čas u prirodi: Izvesti učenike pred školsku zgradu i opisatri dvorište. Usmeno opisivanje ulice koja prolazi pored škole. Verifikacioja učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Opisati ulicu kojom se vraćaš kući iz škole.

155

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: OPIS EKSTERIJERA ARTIKULACIJA STA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o opisivanju. Ponoviti pravopis, pravogovor, gramatiku. Tema:

1. Školska zgrada- opis eksterijera 2. Školska ulica- opis eksterijera

156

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: OPIOS EKSTERIJERA ARTIKULACIJA SATA:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO



157

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR-utv- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Šta je upravni govor? - Šta je neupravni govor? - Kako najlakše upravni govor pretvaramo u neupravni?

Z1. Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru: Otac reče: „ Evo učitelju, doveo sam ovog malog dječaka u školu.“ „Zar ćeš zabotaviti na moj roñendan?“, upita mala Vesna svoju stariju sestru. „Neću“, odgovori joj ona sa osmijehom, „ ništa ti ne brini.“ Z2. Radna sveska, str.57. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napiši 5 rečenica u upravnom govoru, pa ih pretvori u neupravni govor.

158

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: KNJIŽEVNO DJELO- FILM- POZORIŠTE ARTIKULACIJA SATA: Prgled i analiza domaće zadaće. Zadatak: Navedi imena filmova koji su snimljeni na bosanskom jeziku.Navedi imena filmova koji su snimljeni na osnovu jednog književnog djela. Ponovti: Šta je scenario?Ko piše scenario? Šta sadrži scenario? PISCI SU VRLO ČESTO SCENARISTI FILMOVA. sCENARIO SE MOŽE NAPRAVITI OD KNJIŽEVNIH DJELA.nAJPOZNATIJI PISAC KOJI JE UJEDNO I SCENARIST U BIH JE ABDULAH SIDRAN. ON JE NAPISAO SCENARIO ZA FILMOVE:

- OTAC NA SLUŽBENOM PUTU - SJEĆAŠ LI SE DOLI BEL - KUDUZ - PRAZNIK U SARAJEVU - SAVRŠENI KRUG

TAKOĐER, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH PISACA SA PODRUČJA BIVŠE JUGOSLAVIJE JE BRANKO ĆOPIĆ, PREMA ČIJOJ KNJIZI JE SNIMLJEN I FILM „ ORLOVI RANO LETE“ Zadatak: Po čemu su slični i po čemu se razlikuju književno djelo i film? Razgovor o pozorišnoj predstavi:

- Koju pozorišnu predstavu ste zadnju gledali? - Navedi sadržaj te predstave. - Navedi karakteristike pozorišne predstave.

Zadatak: Uporedi film i pozorišnu predstavu: po čemu su slični? Po čemu se razlikuju? Zadatak: Uporedi: književno djelo-film književno djelo- pozorišnu predstavu. Domaća zadaća: Odgovori i obrazloži odgovor: Šta najviše voliš: film, književno djelo ili pozorišnu predstavu?

159

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTVANA JEDINICA: KNJIŽEVNO DJELO- FILM. POZORIŠNA PREDSTAVA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti o književnom djlu, filmu i pozorišnoj predstavi. Učenicima podijeliti dio scenarija za film „ Vlak u snijegu“ koji prikazuje dogañaje kada se voz zabija u snježni smet. Scenarista i redatelj je Mate Relja. „ Napolju je već zanoćilo. Vlak posustao razgrčući snijeg, Sad već bmiže, posrće i nalijeće na sve veće nanose snijega. U zadružnom vagonu prevladao umor. Djeca pozaspaše, no sve razbudi nekoliko nemoćnih trzaja vlaka. Mnoge stvari popadaše sa polica. Svi se uplašeno trgoše. U vagonu izbjeglica takoñe uzdržanost. Jedan trzaj vlaka skine Dragu s klupe, ali u zadnji čas priskoči jedan od izbjeglica i prihvati Dragu, pa je pažljivo vrati na ležaj. Draga bunca: „ Svi ste vi kukavice...Konjskih glava se bojite.“ Ova izjava i čudna tišina što zavlada napolju ustraši, do maloprije, bahtu družinu Pere Lakomice. Spolja dopire teško dahtanje lokomotive, dug i tužan fićuk i nekoliko uzrujanih i nerazgovjetnih glasova.Mnoge ručice pokušaše obrisati zamagljene prozore, ali napolju mrkla noć. Kad Ljuban ne odgonetnu ništa zureći krpz prozor, posegne za kaputom i nečijim šalom. „Stanko, Rade, za mnom! Redari! Nitko da ne napušta vagon!“ Ljubansa svoja dva druga ispade iz vagona, kroz veliki nanos probija se put lokomotive koja zastade pred bijelim zidom što se pred njom ispriječi. Razgovor o tekstu scenarija:

- Uporedi odlomak iz scenarija za film „ Vlak u snijegu“, s odlomkom iz Lovrakovog romana koji govori o istom dogañaju.

- Objasni šta je slično, a šta je različito u njima? - U ovom odlomku iz scenarija jasno se uočavaju dva dijela:

1. Kretanje vlaka ( voza) kroz snijeg u noći 2. Zbivanje u zadružnom vagonu.

- Kaži šta se sve moglo čuti u dijelu filma „ Vlak u snijegu“ koji je snimljen na

osnovu ovog dijela scenarija. ( Navedi zvukove) - Pokušaj zamisliti šta se sve moglo vidjeti, filmskom kamerom snimiti, naslikati u

prvom, a šta u drugom dijelu ovog odlomka iz scenarija. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i akr+tivnosti. Domaća zadaća: Navedi naziv jednog igranog filma u boji koji si nedavno gledao/la.

160

Koji filmovi ti se više sviñaju- oni u boji ili filmovi snimani crno-bijelom tehnikom Obrazloži svoje opredjeljenje.

161

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJE TEKSTOVA ŠTAMPANIH LATINIČNIM I ĆIRILIČNIM PISMOM ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti pravila lijepog i izražajnog čitanja. Pripremiti za učenike tekstove štampane latiničnim pismom, poslužiti se tekstovima iz udžbenika. Obuhvatiti sve vrste tekstova.

162

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: I. ANDRIĆ „ ASKA I VUK“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Tematski razgovor. Poslušati priču na Zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjećanjima koje je priča pobudila u učenicima. Izražajno čitanje teksta. Objašnjavanje značenja nepoznatih riječi. Razgovor o priči „ Razgovaramo o priči“ Analiza teksta. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: „ Moj svijet“

163

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: I. ANDRIĆ „ ASKA I VUK“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Izražajno čitanje teksta. Ponoviti analizu teksta urañenu na prethodnom satu. Razgovor o priči i zadaci „ Saznajmo o priči“ Analiza učeničkih znanja i aktivnosti. Doamaća zadaća: Radna sveska, str.29.

164

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA I NOVIH ZNANJA: I. ANDRIĆ „ ASKA I VUK“ ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponovti pravila lijepog i izražajnog čitanja. Zadatak: „ Aska i vuk“ vježba čitanja. Zadatak: Izdvoji iz teksta sve riječi koje se pišu odvojeno, a čitaju sliveno, kao jedna riječ.

165

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REČENICI- pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti: Koje pravopisne znake poznaješ? kada upotrebljavaš koji od pravopisnih znakova? Zadatak: Upotrijebi odreñeni pravopisni znak tamo gdje mu je mejsto: U mom komšiluku ima puno djece I ja sam jedno od njih Svako jutro prije polaska u školu čujemo Ivo Amere Ernade Janjo Sanida ulazite u kuću i spremajte se To naša komšinica Nurka zove svoju djecu koja su samo što su ustala onako bosonoga istrčala iz kuće i otišla u štalu da vide svoju kravu Šarenku I svako jutro bar će jedno od njih upitati Zar moramo i danas u školu A nuirka će odgovoriti Morate i radosno se smijat Mi ostala djeca iz sela smo veoma ljubomorni što i mi nemamo toliko braće i sestara kao oni i uvijek tražimo način kako da im se priključimo u igri. Zadatak: Pravopisni znak stavi na odgovarajuće mejsto: Zar si ti napravila ovaj kolač mama je upitala prijatno iznenañenaSamiju Dječaci uzviknuše radosno BiH je dala gol Čitavo jutro pada kiša Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Napisati po jednu rečenicu tako da svaka sadrži najmanje dva pravopisna znaka.

166

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR-pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Z1. napiši po jednu rečenicu koja će sadržavati: tačku i zarez; zarez i upitnik; tačku i dvotačku; uzvičnik i zarez. Z2. Prepiši pisanim slovima geografske pojmove: BEGOVO POLJE, MILJACKA, NOVA KALEDONIJA, BOSANSKO GRAHOVO, AUSTRALIJA, SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE, NJ JORK, VELIKA BRITANIJA, LONDON z3. Sljedeće rečenice napiši u sve tri vrzije upravnog govora, odnosno u neupravnom govoru: „I šta ćemo sad?“, upitala je Merjema skupinu djece. Mama reče: „ Dino, obuci jaknu, jutro je hladno.“ Z4. Glavne i redne brojeve napiši slovima: 18 18. 26 26. 321. 1 1. Z5. Prepiši sljedeće riječi tako što ćeš dopuniti izostavljene slogove ije i je: cv____tovi, sn___g, c____lo, r____ka, d____te, d____ca, p____sma Z6. Napiši sljedeće riječi, ali umjsto crtice stavi dž ili ñ: la_a, _ak, le_a, ota_bina, Đor_e, izme_u, ča_av, kavga_ija, kujun_ija Z7. Napiši sljedeće riječi, ali tako što ćeš umjesto crtice staviti č ili ć: me_ava, ma_ak, ki_ma, povr_e, po_et, masno_a, gr_iti se, Busova_a, pono_, sre_a Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

167

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: OPIS ENTERIJERA ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti: Šta je eksterijer? Koja su pravila opisivanja? Upoznati učenike sa pojmom ENTERIJER- UNUTRAŠNJOST NEKOG PROSTORA Učenicima pročitait/ podijeliti sljedeći tekst: Moja soba Svatko želi da ima svoj kutak u kojem će se oslećati predivno. Kutak gdje sam ja najsretnija je moja soba. Svatko, tko uñe u nju primjetiće da je to soba za djevojčice. U cijeloj sobi dominira roza boja: dva zida su obojena u rozo, lampa na zidnoj polici je roza, vaze pored lampe, paravani na prozorima, luster- sve. Očito je- ja volim rozu boju. Ispod prozora se nalazi moj pisaći sto na kojem ja pišem zadaću i učim. Lijevo od stola se nalazi ormar u kojem stoje moje stvari. Jedan dio ormara je pun knjiga, a ispod njih se nalazi kompjuter sa printerom. Ispod kompjutera se nalaze tri ladice u kojima su udžbenici i pribor za školu. Lijevo od ormara se nalazi krevet koji ja dijelim sa svojom mlañom sestrom. Na podu je smeñi tepih. Tako izgleda moja soba. Moram vam reći i to da se moja mama ponekad naljuti na mene kada je ne pospremim. Učenički rad Razgovor o tekstu:

- Šta je u ovom tekstu opisano? - Da li je unutrašnjost sobe opisivana po nekom planu? - Da li je učenik uspio naslikati riječima unutrašnjost svoje sobe?

ZAKLJUČAK: ONO ŠTO SVI MOŽEMO VIDJETI NAZIVAMO ELEMENTIMA OBJEKTIVNOG, A ONO ŠTO JE PIŠČEVO LIČNO VIĐENJE NAZIVAMO ELEMENTIMA SUBJEKTIVNOG. U OPISU ENTERIJERA UVIJEK JE VIŠE OBJEKTIVNOG, NEGO SUBJEKTIVNOG. Zadatak:- Napraviti plan kojim se učenik koristio prilikom opisa sobe.

- Usmeno opisati učionicu: NApraviti plan opisa, pa usmeno opisati. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Opisati kuhinju u svojoj kući

168

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: „ mOJA UČIONOCA“ „ MOJA SOBA“ OPIS ENTERIJERA ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- šta je enterijer - kako opisujemo - pravopis, pravogovor, gramatika

Tema:

1. Moja soba- opis enterijera 2. Moja učionica- opis enterijera

169

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: OPIS ENTERIJERA ARTIKULACIJA SATA:


POGREŠNO TAČNO

2. Gramatika

POGREŠNO TAČNO



170

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR – pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Zadatak: Ispravi greške u tekstu: sjedila sam u avtobusu koji vozi od zenice do Sarajeva. Zamišljeno sam posmatrala Krajolik. Šta sve tamo nije bilo kuče iz kojih se vije dim iz oñaka živine u dvorištima, drveča sa ogoljelim krošnjama svega. Pored mene je sjedila jedan prijatna gospodža. nježnim glasom me je upitala Čedo moje gdje ideš? Idem tetki u sarajevo“ odgovorila sam joj. „ A gdje stanuje tvoja tetka“ ponovo me je upitala. Ja sam joj odgovorila : „ Stanuje u ulici Zije dizdarevića.“ „ Baš lijep“, na to se gospoña nasmijala „ i ja stanujem u toj ulici I tako priča po priča ispostavilo se da je ta fina gospoña prva komšinica moje tetke Đevahire i da i ona kao i ja, uživa u njenim kolačima ñevrecima i ćudnovatim pričama. Takoñer mi je otkrila i kako se zove nikad ne biste pogodili! Zove se kao i ja Melisa i voli mnogo čitati. Njena najdraža knjiga je „ Pustolovine toma sojera“, a svake srijede, poslije podne, se odmara čitajući sedmične novine Azra. Takoñer, ponekad uzme i prelista dnevne novine: Dnevni Avaz i Osloboñenje. I tako, u razgovoru snjom mi je veoma brzo prošlo putovanje. Moram Vam reći i to da je imala preljep osmjeh i elegantne crnobjeli šal. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

171

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: DIKTAT ISPRAVAK DIKTATA ARTIKULACIJA SATA: DIKTAT Ja živim u Sarajevu, u Kranjčevićevoj ulici. U mom komšiliuku ima puno djece, ali mi je najinteresantnija nova drugarica Senija. Ona je nedavno doselila iz Novog Travnika. Neki dan sam je upitala: „ Dok si živjela u Novom Travniku, da li si živjela u kući ili u zgradi?“ „ Živjela sam u zgradi, na 6. spratu“, odgovorila mi je. „ Da li ti je sad neobično živjeti na prizemlju“, upitala sam je, „ nakon 6. sprata?“ „ Pa, jeste, malo“, odgovorila mi je. Njeni roditelji su veoma interesantni ljudi. Pričali su nam da su putovali svuda po svijetu. Vidjeli su mnogo gradova i država svijeta: London, Nju Jork, Veliku Britaniju, Irsku, Nju Džersi, Indiju. Ja uživam slušati njihove priče i veoma sam sretna što su nam oni komšije.

172

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: IZ NARODNE KNJIŽEVNOST: POSLOVICE ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Upoznati učenike sa pojmom NARODAN KNJIŽEVNOST Upoznati učenike sa pojmom POSLOVICE Odgovoriti na pitanja, Čitanka, str.91 Razgovor o poslovicama, Čitanka, str.92. Verifikacija učeničkih znanja i aktivnost. Domaća zadaća: „ Razmisli o poslovicama“, Čitanka, str.94.

173

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: IZ NARODNE KNJIŽEVNOSTI: POSLOVICE ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Ponoviti:

- Šta je narodna književnost? - Šta su poslovice?

Razgovor o poslovicama, Čitanka, str. 93. Razgovor o poslovicama „ Kako možemo govoriti poslovicama“, Čitanka, str.94. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti. Domaća zadaća: Radna sveska, str. 31.

174

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR – pon- ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Zadaci za učenike:

1. Zapiši 5 imenica koje označavaju vlastita imena rijeka, naselja, planina u tvom kraju, imena drugova i drugarica.

2. Ispravi greške u sljedećem tekstu: Za naredni čas lektire treba da pročitamo knjgu orlovi rano lete. Kasnije ćemo Čitati Knjigu Jesen U Gradu. Lijepi sadržaji se mogu pronaći i u malim novinama. U njima sam pročotao/la kako se pišu imena Muslimana i makedonaca. Pročitao/la sam i kako se pišu imena ulica: Ulica Omladinskih radnih brigada i Omladinskih radnih brigada ulica.

3. Napiši po jednu rečenicu koja će sadržavati sljedeće pravopisne znake: - tačku, dvotačku, zarez - upitnik, zaqrez - uzvičnik, zarez

4. Analiziraj sljedeće rečenice i odredi vrste riječi:

U zelenom grmu, na sredini proplanka, stajala je Emirova kožna torba. Analiza i verifikacija učeničkih znanja i aktivnostI BROJ SATA: 168,169

175

NASTAVNA OBLAST: GPP NASTAVNA JEDINICA: POLUGODIŠNJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA

ISPRAVAK POLUGODIŠNJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA

ARTIKULACIJA SATA: POLUGODIŠNJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA:

1. Odredi temu, mjesto i vrijeme zbivanja radnje i uže cjeline u tekstu: CESTA Baš hoću nešto da vidim: dokle teče, kud vodi ova cesta, zavijugana u svijet. Krenuli smo tog popodneva van kasabe da beremo drijenke. Rasuli se po šumarcima. Nabrao sam već puna jedra i džepove; dosta mi više i da ih jedem te siñoh na cestu. Čekam društvo. Ali nijedan da se vrati. Pod kasnim jesenjim suncem presijava se preda mnom prašina po cesti, sipka i topla, uzbudljivo podatna bosoj nozi. Cesta se gubi u daljini, u modrikastom klancu meñu planinama, koji se, usred neba, prekida: odatle mora da se vidi nešto što ne mogu ni zamisliti. Dok se ovi moji vrate iz drijenaka, hajde da vidim kako je tom cestom kad se ide dalje. Polazim i što više idem, sve više osjećam kako je cesta brža i mudrija od mene: bježi preda mnom, a na okuci me sačeka, kao da neće dalje- pa odmah pobjegne. Na jednoj okuci stanem i okrenem se: ima sunca još! Sustizaćemo se, cesti kažem, dokle god se vidi, baš da vidim kamo ti to ideš. Do zalaska sunca nije još daleko, počinjem da trčim i trčim sve bjesomučnije, da bih prije zalaska vidio ono što treba da vidim. Skender Kulenović Odgovori: U kojoj formi je napisana ova priča?

2. Analiziraj rečenicu i odredi vrste riječi: Mali Orhan, taj veseli, nestašni dječak, je sakrio svoj drveni vozić.

3. Sljedeću rečenicu napiši u sve tri verzije upravnog govora: A kad šume počeše rumenjeti i žutjeti, gačci zagrajaše na sav glas u šipražju da odlazi ljeto.

176

4. Sljedeću rečenicu napiši u neupravnom govoru: „ E baš ne odlazim!“, odvrati im ljeto.

5. Nabroj interpunkcijske znakove!

6. Zaokruži slovo ispred tačno napisanog imena grada, naselja, zemlje:

a) Priboj na Limu b) Priboj Na Limu c) Priboj na limu d) Brčanska malta e) Brčanska Malta f) brčanska malta g) Sjedinjene Američke Države h) Sjedinjene američke države i) Sjedinjene Američke drževe j) Republika hrvtaska k) Republika Hrvatska

7. Napiši komparative i superlative sljedećih pridjeva: jak, male, zelen, jeftin, lijep, rumen, nov POSITIV KOMPARATIV SUPERLATIV

8. Pored naziva knjiga napiši imena pisaca: Jesen u gradu Telefonske priče Pustolovine Toma Sojera Priče iz davnine

177

NASTAVNA OBLAST: LEKTIRA NASTAVNA JEDINICA: OSVRT NA PROČITANU LEKTIRU ARTIKULACIJA SATA: Osvrt na prošitanu lektiru, Radna sveska, str.100-112

178

NASTAVNA OBLAST: ČITANJE NASTAVNA JEDINICA: ČITANJE TEKSTOVA ŠTAMPANIH LATINIČNIM I ĆIRILIČNIM PISMOM ARTIKULACIJA SATA: KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAŽAJNO ČITATI? PRAVILA ČITANJA:



Zadaci:


Pripremiti za učenike tekstove štampane latiničnim pismom, poslužiti se tekstovima iz udžbenika. Obuhvatiti sve vrste tekstova.

179

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: KREATIVNO PISANJE ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domaće zadaće. Razgovor o pročitanim knjigama, pričama, pjesmama... Objasniti pojam krativno pisanje. Sa učenicima napraviti usmenu vježbu- kreativno usmeno stvaranje. Zadatak za učenike: kreativno pisanje- stvaranje vlastitog djela Obratiti pažnju na pravopis, pravogovor, gramatiku. Analiza i verifikacija učeničkih znanja. Domaća zadaća: Napisati 5 rečenica koje će opisati tvoja osjećanja u vezi nekog dogañaja

180

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: SISTEMATIZACIJA GRADIVA ARTIKULACIJA SATA:

1. Zapiši 5 imenica koje označavaju vlastita imena rijeka, naselja, planina u tvom kraju, imena drugova i drugarica

2. Napiši po jednu rečenicu koja će sadržavati sljedeće pravopisne znake: - tačku, dvotačku, zarez - upitnik, zaqrez - uzvičnik, zarez

3. Sljedeće rečenice napiši u sve tri vrzije upravnog govora, odnosno u neupravnom govoru: „I šta ćemo sad?“, upitala je Merjema skupinu djece. Mama reče: „ Dino, obuci jaknu, jutro je hladno.“ 4. Prepiši sljedeće riječi tako što ćeš dopuniti izostavljene slogove ije i je: cv____tovi, sn___g, c____lo, r____ka, d____te, d____ca, p____sma Napiši sljedeće riječi, ali umjsto crtice stavi dž ili ñ: la_a, _ak, le_a, ota_bina, Đor_e, izme_u, ča_av, kavga_ija, kujun_ija .Napiši sljedeće riječi, ali tako što ćeš umjesto crtice staviti č ili ć: me_a va, ma_ak, ki_ma, povr_e, po_et, masno_a, gr_iti se, Busova_a, pono_, sre_a 5. Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru: Otac reče: „ Evo učitelju, doveo sam ovog malog dječaka u školu.“

181

„Zar ćeš zabotaviti na moj roñendan?“, upita mala Vesna svoju stariju sestru. „Neću“, odgovori joj ona sa osmijehom, „ ništa ti ne brini.“ 6. Pravopisni znak stavi na odgovarajuće mejsto: Zar si ti napravila ovaj kolač mama je upitala prijatno iznenañenaSamiju Dječaci uzviknuše radosno BiH je dala gol Čitavo jutro pada kiša

182

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: SISTEMATIZACIJA ARTIKULACIJA SATA: Sistematizacija gradiva. Gledanje filma po izboru. Radna sveska, str.140 BROJ SATA: 175 NASTAVNA JEDINICA: GODIŠNJA SISTEMATIZACIJA GRADIVA

183

GODIŠNJI PLAN RADA IZ BOSANSKOG JEZIKA

1. ČITANJE: ČITANJE TEKSTOVA ŠTAMPANIH LATINIČNIM PISMOM

2. ČITANJE: ČITANJE TEKSTOVA PISANIH ĆIRILIČNIM PISMOM 3. PISANJE: USAVRŠAVANJE ESTETSKE STRANE RUKOPISA 4. GRAMATIKA: VRSTE RIJEČI –pon- 5. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: PONAVLJANJE GRADIVA IZ

PRETHODNOG RAZREDA 6. MEDIJSKA KUTURA: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG

RAZREDA 7. IKT: G. VITEZ „ ŠEVINA JUTARNJA PJESMA“ 8. IKT: G. VITEZ „ ŠEVINA JUTARNJA PJESMA“ 9. RJEČNIK: ZAVI ČAJNI GOVOR I KNJIŽEVNI JEZIK 10. RJEČNIK: RIJEČI IZ MOG ZAVIČAJA 11. MEDIJSKA KULTURA: IZRAŽAJNA SREDSTVA DJELA EKRANA 12. IKT: E. BERBIĆ „ KAKO JE OTIŠLO LJETO“ 13. IKT: E. BERBIĆ „ KAKO JE OTIŠLO LJETO“ 14. KUI: NARACIJA 15. KPI: NARACIJA 16. IPV: NARACIJA 17. IKT: D.CESARIĆ „ JESEN“ 18. IKT: D. CESARIĆ „ JESEN“ 19. GRAMATIKA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE 20. GRAMATIKA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE – pon- 21. LEKTIRA: UPOZNAVANJE SA LEKTIRSKIM NASLOVIMA

PREDVIĐENIM ZA V RAZRED 22. IKT: B. ĆOPIĆ „ IZOKRENUTA PRIČA“ 23. IKT: B. ĆOPIĆ „ IZOKRENUTA PRIČA“ 24. ČITANJE: VJEŽBA ČITANJA 25. GRAMATIKA: REČENICA –pon- 26. GRAMATIKA: REČENICA: IMENIČKI I GLAGOLSKI DODACI U

REČENICI –obrada- 27. GRAMATIKA: IMENI ČKI I GLAGOLSKI DODACI U REČENICI –

utvrñ- 28. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH

ZNAKOVA U REČENICI: ZAREZ, TAČKA, UPITNIK, UZVIČNIK 29. KUI: PREPRIČAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA

PLANA 30. KPI: PREPRIČAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA 31. IPV: PREPRIČAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA 32. IKT: E. KIŠEVIĆ „KIŠA“

184

33. E. KIŠEVIĆ“ KIŠA“ 34. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: VELIKO SLOVO U JEDNOČLANIM I

VIŠEČLANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA – obrada-

35. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: VELIKO SLOVO U JEDNOČLANIM I VIŠEČLANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA – pon-

36. KUI: PREPRIČAVANJE S USMJERENJEM NA SAŽIMANJE TEKSTA 37. KPI: PREPRIČAVANJE S USMJERENJEM NA SAŽIMANJE TEKSTA 38. IPV: PREPRIČAVANJE S USMEJRENJEM NA SAŽIMANJE TEKSTA 39. IKT: S. KULENOVUĆ „ CESTA“ 40. IKT: S. KULENOVIĆ“ CESTA“ 41. LEKTIRA: A. HROMADŽIĆ „ PATULJAK VAM PRIČA“ 42. LEKTIRA: A. HROMADŽIĆ „ PATULJAK VAM PRIČA“ 43. LEKTIRA: A. HROMADŽIĆ „ PATULJAK VAM PRIČA“ 44. PISANJE : KREATIVNO PISANJE 45. MEDIJSKA KULTURA: KADAR – ob- 46. IKT: Š. PANDŽO „ POSLJEDNJE LASTE“ 47. IKT: Š. PANDŽO „ POSLJEDNEJ LASTE“ 48. ČITANJE: RAZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG SA

ELEMENTIMA STVRALAŠTVA 49. GRAMATIKA: ZAMJENICE –obrada- 50. GRAMATIKA: ZAMJENICE –pon- 51. GRAMATIKA: POKAZNE ZAMJENICE –obrada- 52. GRAMATIKA: POKAZNE ZAMJENICE- PON- 53. KUI: PRIČANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEČI 54. KPI: PRIČANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEČI 55. IPV: PRIČANJE NA OSNIOVU DATIH TEMATSKIH RIJEČI 56. IKT: E. PEROCI „ MAJČIN DAR“ 57. IKT: E. PEROCI „ MAJČIN DAR“ 58. LEKTIRA: A. DUBOČANIN „ TIHA RIJEKA DJETINJSTVA“ 59. LEKTIRA: A. DUBOČANIN „ TIHA RIJEKA DJETINJSTVA“ 60. LEKTIRA: A. DUBOČANIN „ TIHA RIJEKA DJETINJSTVA“ 61. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: PISANJE GLAVNIH I REDNIH

BROJEVA SLOVIMA 62. ČITANJE: VJEŽBA ČITANJA 63. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH

ZNAKOVA U REČENICI: DVOTAČKA, CRTA, CRTICA, NAVODNI ZNACI

64. IKT: G. KRKLEC „ BIJELI GRAD“ 65. IKT: G. KRKLEC „ BIJELI GRAD“ 66. KUI: PRIČANJE DOGAĐAJA 67. KPI: PRIČANJE DOGAĐAJA 68. IPV: PRIČANJE DOGAĐAJA 69. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) –

obrada-

185

70. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) – pon-

71. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: NEUPRAVNI GOVOR- obr- 72. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: NEUPRAVNI GOVOR- pon- 73. IKT: JAPANSKA NARODNA PRIČA“ KO JE NA SVIJETU NAJJAČI“ 74. IKT: JAPANSKA NARODNA PRIČA: „ KO JE NA SVIJETU

NAJJAČI“ 75. PISANJE: DIKTAT 76. PISANJE: ISPRAVAK DIKTATA 77. ČITANJE: ČITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA I NOVIH ZNANJA 78. GPP: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR-pon- 79. GPP: POLUGODIŠNJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA 80. ISPRAVAK POLUGODIŠNJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA 81. LEKTIRA: IVANA BRLI Ć-MAŽURANIĆ „ PRIČE IZ DAVNINE“ 82. LEKTIRA: I.B.MAŽURANI Ć „ PRIČE IZ DAVNINE“ 83. LEKTIRA: I. B. MAŽURANIĆ „ PRIČE IZ DAVNINA“ 84. MEDIJSKA KULTURA: PONAVLJANJE PRETHODNO OBRAĐENIH

NASTAVNIH JEDINICA 85. PISANJE: PREPISIVANJE: USAVRŠAVAJE ESTETSKE STRANE

RUKOPISA 86. IKT: D. KULIDŽAN „ POTOČIĆ“ 87. IKT: D. KULIDŽAN“ POTOČIĆ“ 88. ČITANJE: VJEŽBA ČITANJA 89. GPP: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR- pon- 90. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 2. VERZIJA) –

obraDA- 91. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 2. VERZIJA)-

pon- 92. IKT: S. BULAJIĆ „ SARKA“ 93. IKT: S. BULAJIĆ“ SARKA“ 94. ČITANJE: RAZVIJANJE TEHNIKE ČITANJE SA ILI BEZ

ELEMENATA STARALAŠTVA 95. KUI: PRIČANJE DOŽIVLJAJA 96. KPI: PRIČANJE DOŽIVLJAJA 97. IPV: PRIČANJE DOŽIVLJAJA 98. MEDIJSKA KULTURA: MUZIKA I MONTAŽA 99. IKT: V. KRMPOTIĆ „ KOLIKO JE TEŠKA PAHULJICA“ 100. IKT: V. KRMPOTIĆ „ KOLIKO JE TEŠKA PAHULJICA“

101. ČITANJE: RAZVIJANJE TEHNIKE ČITANJA, RAZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG SA ELEMENTIMA STVARALAŠTAVA

102. GRAMATIKA: REČENICA: ATRIBUT –obrada 103. GRAMATIKA: REČENICA: APOZICIJA –obrada 104. GRAMATIKA: REČENICA –ponavljanje 105. PISANJE: KREATIVNO PISANJE 106. LEKTIRA: ĐANI RODANI „PUTOVANJA PLAVE STRIJELE“

186

107. LEKTIRA: ĐANI RODANI „PUTOVANJA PLAVE STRIJELE“ 108. LEKTIRA: ĐANI RODANI „PUTOVANJA PLAVE STRIJELE“ 109. IKT: MUSA ĆAZIM ĆATIĆ „BOSNA ŽUBORI“ 110. IKT: MUSA ĆAZIM ĆATIĆ „BOSNA ŽUBORI“ 111. ČITANJE: RAZUMJEVANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG SA

ELEMENTIMA STVARALAŠTVA 112. GRAMATIKA: REČENICA: OBJEKAT –obrada 113. GRAMATIKA: REČENICA: OBJEKAT –pon 114. MEDIJSKA KULTURA: DIJALOG U FILMU I POZORIŠNOJ

PREDSTAVI 115. IKT: A. MIKI Ć „LIPOV CVAT“ 116. IKT: A. MIKI Ć „LIPOV CVAT“ 117. KUI: OPIS POJAVE, ZBIVANJE U PRIRODI 118. KPI: OPIS POJAVE, ZBIVANJE U PRIRODI 119. IPV: OPIS POJAVE, ZBIVANJE U PRIRODI 120. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR (3. VERZIJA) –

obrada 121. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR –ponavljanje 122. IKT: NASIHA K. HODŽIĆ „VEZENI MOST“ 123. IKT: NASIHA K. HODŽIĆ „VEZENI MOST“ 124. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR –ponavljanje 125. LEKTIRA: MATO LOVRAK „VLAK U SNIJEGU“ 126. LEKTIRA: MATO LOVRAK „VLAK U SNIJEGU“ 127. LEKTIRA: MATO LOVRAK „VLAK U SNIJEGU“ 128. GRAMATIKA: PRIDJEVI –obrada 129. GRAMATIKA: POREĐENJE ILI KOMPARACIJA PRIDJEVA -obrada 130. GRAMATIKA: PRAVOPIS I POREĐENJE PRIDJEVA -obrada 131. GRAMATIKA: PRIDJEVI –utvrñivanje 132. IKT: A. DUBOČANIN „ŠARKO“ 133. IKT: A. DUBOČANIN „ŠARKO“ 134. ČITANJE: RAZUMJEVANJE I REPRODUKCIJA PROČITANOG 135. KUI: OPIS PEJZAŽA 136. KPI: OPIS PEJZAŽA 137. IPV: OPIS PEJZAŽA 138. MEDIJSKA KULTURA: KAKO NASTAJE FILM 139. MEDIJSKA KULTURA: KAKO NASTAJE FILM 140. PISANJE: PREPISIVANJE KRAĆEG TEKSTA 141. IKT: A. S. PUŠKIN „BAJKA O RIBARU I RIBICI“ 142. IKT: A. S. PUŠKIN „BAJKA O RIBARU I RIBICI“ 143. ČITANJE: ČITANJE U FUNKCIJI ESTETSKOG I ETIČKOG ODGOJA 144. KUI: OPIS EKSTERIJERA 145. KPI: OPIS EKSTERIJERA 146. IPV: OPIS EKSTERIJERA 147. LEKTIRA: ISMET BEKRIĆ „JESEN U GRADU“ (IZABRANE

PJESME)

187

148. LEKTIRA: ISMET BEKRIĆ „JESEN U GRADU“ (IZABRANE PJESME)

149. LEKTIRA: ISMET BEKRIĆ „JESEN U GRADU“ (IZABRANE PJESME)

150. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR –utvrñivanje

151. MEDIJSKA KULTURA: KNJIŽEVNO DJELO –film- pozorište- obrada 152. MEDIJSKA KULTURA: KNJIŽEVNO DJELO –film- pozorište- ponavlj 153. ČITANJE: ČITANJE TEKSTOVA ŠTAMPANIH LATINIČNIM I ĆIRILIĆNIM PISMOM

154. IKT: I. ANDRIĆ „ASKA I VUK“ 155. IKT: I. ANDRIĆ „ASKA I VUK“ 156. ČITANJE: ČITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA I NOVIH ZNANJA 157. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH

ZNAKOVA U REČENICI –ponavljanje 158. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH

ZNAKOVA U REČENICI –utvrñivanje 159. KUI: OPIS ENTERIJERA 160. KPI: OPIS ENTERIJERA 161. IPV: OPIS ENTERIJERA 162. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR –

ponavljanje 163. PISANJE: DIKTAT 164. PISANJE: ISPRAVAK DIKTATA 165. IKT: IZ NARODNE KNJIŽEVNOSTI: POSLOVICE 166. IKT: IZ NARODNE KNJIŽEVNOSTI: POSLOVICE 167. GPP: GRAMATIKA, RJEČNIK, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR –

ponavljanje 168. GPP: POLUGODIŠNJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA 169. GPP: ISPRAVAK POLUGODIŠNJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA 170. LEKTIRA: OSVRT NA PROČITANU LEKTIRU 171. ČITANJE: ČITANJE TEKSTOVA ŠTAMPANIH LATINIČNIM I ĆIRILIĆNIM PISMOM

172. PISANJE: KREATIVNO PISANJE 173. GPP –sistematizacija 174. MEDIJSKA KULTURA: SISTEMATIZACIJA 175. GODIŠNJA SISTEMATIZACIJA GRADIVA

citanka 5 prirucnik

Documents