Namaz i propis njegovog ostavljaa Imam Ibn Kajjim el-Devzijje

Prijevod:

Redaktor:

Lektor:

Korektura i DTP:

Dizajn:

Izdava: tampa:

Emsad Pezi, prof. Hajruddin Ahmetovi, prof. Saraj Saraj Saraj Es-Sunne, Roaje Bemust, Sarajevo

Tira: 300 primjeraka Roaje,

NAMAZ

l PROPIS NJEGOVOG OSTAVLJAA

Autor:

Imam Ibn Kajjim el-Devzijje

Verifikacij a: Sejjid Ibrahim Imran

4

Uvod verifikatora (muhakkika)

Zaista zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprosta molimo. A llahu ~. se utjeemo od zla naih dua i od naih loih dijela. Koga Allah uputi nema toga ko e ga u zabludu odvesti, a koga ostavi u zabludi nema toga ko e ga na Pravi put uputiti.

Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koj i nema sudruga i svjedoim da je Muhammed Allahov rob i poslanik.

A zatim, Uzvieni kae:

~~ I'J: . .!..;- ,:.:_~,-:. -"I,r_- 0~ -::. ~;:i~ ..-J"i~'--; ~~J 8T 1.J~ o.} ,

~ !J ""'K'".J.J '-r::' r.r--.J $ , J $ ~ \fl~ , u ~ tJ" 'T ~ J'9;u1 -011 l~lj {~j ~

"O [judi1 bojte se Gospodara svoga1 Koji vas je stvorio od jedne osobe1 od koje je njen par stvori~ a od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao! Bojte se AUaha1 Cijim imenom jedni druge molite1 i

uvajte rodbinske vezel Allah doista nad vama bdijel" (En-Nisa, l) , J l J t -t ~J J.; " , ) ~ ... ,~.-~. %-. J ; , ,-1" .J', u~ ~lj ':ij J~ ':ij ..~l.Q.j J>" .u~l 1~1 1_,.,...1; (t;u1 t;.~

"O vjemici1 bojte se AUaha istinskom bogobojaznou i nipoto ne umirite osim kao muslimani!" (Aii-lmran, 102)

JJI ... ... , ... J ' J ~ ~ J J J' ~ lj~ ju ~ ,AJ.,.....Jj :.11 ~ ~j ~_,:.~

"O vjemici1 bojte se Allaha i govorite samo lstinu1 On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti ... A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao - postii e veliki uspjeh." (EIAhzab, 70-71)

A zatim:

Pred nama je knj iga "Namaz i propis njegovog ostavljaa" IbnKajjima el-Devzijje, uvaenog alima, allame (autoriteta), imama ummeta i oivljavaa sunneta i zatiraa novotarija, neka mu A llah povea ugled.

5

~ IB'I K.WL\1 n 0IDZUJ[

Ova knjiga sadri odgovore na deset pitanja koja su upuena imamu lbnul-Kajjimu, pa je na njih odgovorio redom, a divan U je onaj kome su postavljena ta pitanja, ovjek od pameti, koji te zadovolji odgovorom, ovjek koji je hafiz erijatskih tekstova. ovjek dubokog razumijevanja, koji razyrstava i komentarie miljenja uenjaka i fekiha (pravnika), u mes'elama (erijatsko-pravnim pitanjima), a zatim izdvaja najodabranije miljenje i govori o njegovim dokazima i postvkama.

Ovo djelo je veoma vano, posebno u ovom vremenu kada su ljudi zaboravili, ili se prave da su zaboravili ovaj vjeni farz. Meu njima ima onih koji znaju Allahov % i Poslanikov ~ propis u pogledu ostavljanja namaza, a ima i onih koji su neznalice u rom pogledu. Namaz je vjeno i

vrsto ue od islamskih ueta. Ljudi su naalost napustili Allahovu Knjigu i sunnet Njegova Poslanika ~. pa su za sudije u ivotu uzeli neto drugo mimo njih. Tako da su naruene Allahove granice i obezvrijeene islamske svetinje. Rairila se iskvarenost, poveale su se nedae i rairile razne bolesti. Proirile su se mnoge zabludjele ideje kao i nosioci istih na raznim stranama svijeta, la havle vela kuvvete illa billah. Istinu je rekao Uzvieni:

"Njih sm1jen1e narataj11 koji namaz napustie 1za poudama pooej oni e propast susrestlj izuzev onih koji su se pokajal11 i vjerovali1 1 dobro inil11 njima se nee nikakva nepravda uiniti1 oni e u Dennet

ui." (Merjem, 59-60) Vjerovatno e se onaj ko proita ovu knjigu pokajati svome

Gospodaru i uvidjeti istinu o kojoj ova knjiga govori, te da e okrenuti novu stranicu u odnosu spram svoga Gospodara vraajui se i kajui Mu se. Knjiga sadri veliko dobro u smislu zastraivanja onih koji ostavljaju ovaj veliki farz ili ga Ujeno i nehatno obavljaju, kao i u smislu podsticanja na obavljanje istog. Zatim, govori o propisu namaza i podstie na obaveznost njegovog obavljanja onako kako nam je to dostavio Boiji odabranik ~. kada je rekao: "Klanjajte onako kako ste mene vidjeli da klanjam." Biljei ga Buharija.

Zatim je knjigu zavrio sa opisom Poslanikova ~. namaza.

6

\ ,\.\1.\Z l PROPIS ~J[G0\06 OSTA\

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova

Kakav stav zauzima cijenjena ulema, koju je Allah uputio i na Pravom putu uvrstio, u pogledu sljedeeg: l. U pogledu onoga ko namjerno ostavi namaz, da li je obaveza ubiti takvog ili ne?

2. Ako se ubije da li se ubija kao murted-otpadnik od vjere i kao kafu, te se kao takav ne gasuli, ne klanja mu se denaza i ne ukopava se sa muslimanima u njihova groblja (mezarja), ili se ubija zbog prekraja za koji je erijat odredio smrtnu kaznu (ar. had) ali i pored toga ostaje musliman?

3. Da li ostavljanjem namaza propadaju i bivaju ponitena sva ovjekova djela? 4. Da li se dnevni namazi primaju ako se klanjaju po noi i da li se

noni namazi primaju ukoliko se klanjaju po danu? 5. Da li je validan namaz onoga ko klanja pojedinano iako je u

mogunosti klanjati ga u dematu? 6. Ako je namaz takvog ispravan, da li je grjean zbog naputanja demata?

7. Da li se uslov ljava odlazak u mesd id ili je dozvoljeno da se obavlja u kui? 8. ta je propis za onog ko ga obavlja brzo i ne upotpunjava ruku' i seddu u namazu?

9. Koliko je dugo trajao Poslanikov ~ namaz? Kakvo je pravo znaenje olakanja na koje je Poslanik ~ ukazao rijeima: "Klanjaj im namaz koji je najlaki za njih", i na ta upuuju njegove rijei koje je uputio Mu'azu ~: uzar eli da ljude stavi na kunju?"

9

~ ls' KUJN n Olr\nJJ[

l O. Zadnje pitanje je da nam opiete kako je izgledao namaz Poslanika ~. - od poetnog tekbira pa sve do njegova zavretka - i da nam to opiete i ukratko predstavite tako da onaj ko o tome pita kada ga proita stekne osjeaj kao da prisustvuje Poslanikovom ~ namazu.

Allah ~. je na Zemlji ostavio one koji e upuivati na Pravi put i koji e objanjavati propise i navoditi dokaze. Allah ~ nije obavezao dahile (neznalice) na uenje sve dok nije obavezao uenjake da

poduavaju i objanjavaju. Cijenjeni ejh, imam, od primjera selefa, pomaga sunneta i zatira

novotarija, ejh emsuddin Muhammed b. Ebu-Bekr el-Hanbeli, poznat kao lbn-Kajjim el-Devzijje, je odgovorio na ova pitanja, neka Allah bude njim zadovoljan i neka mu podari vjeni Dennet.

lO

( PRVO PITANJE)

UPOGLEDU ONOGA KO NAMJERNO OSTAVI NAMAZ. OA ll JE OBAVEZA UBITI TAK VOG lli NE ?

ll

Hvala Allahu, Njemu zahvaljujemo, od Njega pomo i oprost od grijeha traimo. Allahu se utjeemo od zla naih dua i od naih loih dijela. Koga Allah uputi nema toga ko e ga u zabludu odvesti, a koga u zabludi ostavi nema toga ko e ga na Pravi put uputiti.

Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha ~ i svjedoim da je Muhanuned Njegov rob i poslanik, neka je salavat i selam na njega, njegovu porodicu, njegove ene i ashabe.

l. PIT ANJE

UPOGLEDU ONOGA KO NAMJERNO OSTAVI NAMAZ.

DA Ll JE OBAVEZA UBITI TAKVOG ILl NE ?

PROPIS ZA NAMJERNO OSTAVLJANJE NAMAZA

Muslimani se ne razilaze oko stava da namjerno ostavljanje namaza predstavlja jedan od najveih grijeha uopte, te da je to, istovremeno, jedan od najveih meu "velikim grijesima" i da je dotini grijeh kod Allaha ~. vei od ubistva, bespravnog uzimanja imetka, ::inaluka (bluda), krae, konzumiranja alkohola, te da je poinioc pomenutog grijeha izloen Allahovoj srdbi i kazni i ponienju kako na dunjaluku tako i na ahiretu.

Razili su se u pogledu ubijanja takvog, naina njegova ubijanja, kao i njegova proglaavanja kafirom.Tako su Sufjan b. Se'id es-Sevri, Ebu-Amr ei-Evzai, Abdullah b. El-Mubarak, Hammad b. Zejd, Vekia b. el-Derrah, Malik b. Enes, Muhammed b. Idris afija, Ahmed b. Hanbel, Ishak b. Rahoja, i njegovi drugovi miljenja da se takav ubija.

Zatim su se razili u nainu njegova ubistva. Dumhur (veina) uenjaka je stava da e se takav pogubiti udarcem sablje po vratu. Neki uenjaci afijske pravne kole zastupaju miljenje de se takav treba tui

13

drvetom dok ne proklanja ili dok ne umre. Ibn-urejh kae da takvog treba zastraivati bockanjem sablje dok ne umre jer bi takav in bio najsnaniji vid prijetnje, i mogao bi doprinijeti njegovom povratku ka izvravanju namaza.

Dumhur svoj stav potkrepljuje hadisom Allahova Poslanika ~. u kojem kae: "Allah je propisao dobroinstvo u svakoj stvari, pa kada ubijate na lijep nain ubijajte." 1

A udarac sabljom po vratu predstavlja najlaku i najbru smrt. Allah ~. je u ratu sa nevjernicima i otpadnicima propisao udarac po vratu a ne podbadanje ili bockanje sabljom. 2 A kada je u pitanju kamenovanje oenjenog koji je uinio zinaluk, to je iz razloga kako bi itavo tijelo osjetilo bol kao to je itavo tjelo uivalo u zabranjenom. Ova vrsta ubistva je jedna od najrunijih vrsta ubistva jer je i poziv due u zinaluk shodno ovjekovoj prirodi veoma jak pa je zbog toga i propisana ovako teka kazna kako bi parirala jaini tog poziva. Ovakav vid kanjavanja nas podsjea na Allahovu kaznu Lutovog naroda koji je kamenovan kamenjem zbog razvrata koji su inili.

MilJENJE ONIH KOJI KAU DA SE OSTAVLJAt NAMAZA NE UBIJA

Ibn-ihab ez-Zuhri, Seid b. el-Musejjeb, Omer b. Abdulaziz, EbuHanife, Davud b. Alij i El-Muzeni su stava da takvog treba uhapsiti dok se ne pokaje ili dok ne umre, ali da se ne ubija. Pristalice ovog mezheba svoj stav grade na sljedeim dokazima:

U hadisu koji prenosi Ebu-Hurejre se navodi da je Poslanik ~. rekao: "Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne izgovore da nema drugog boga osim Allaha, pa kada to katu zatitili su od mene

1 Biljei ga Muslim u knjizi Es-Sajdu ve e=-Zebaihu ve ma ju 'kelu min e/-hajevan, poglavlje El-emru bi ihsani ez-zebbi ve el-katli ve tahdidi e-efreti 3/ 1955/ 1548; i EbuDavud u knjizi Dahaja, poglavlje Fi en-nehji en tusbere el-bebaimu ve er-rifki bi ezzebiha, Ebu-1-latim, 311228, hadis br. 2815; i Tirrnizi u knjizi Ed-Dijat an Resulillah, poglavlje, Ma dae fi en-nehji anil-musle, 4/22, badjs br. 1409; i En-Nesai u k:njizj EdDahaja. poglavlje, El-emru bi ihdadi e-efre, 4/180, 181, hadis br. 4418, i lbn-Made u knjizi Ez-Zebai/1, poglavlje, Iza zebahtum fe ahsinu ez-zebha, 3/123, hadis br. 3180. 2 Ar. izraz "en-nahs" oznaava mrdanje ili guranje. Pogledaj Nihaje, 5/3 1.

14

MM.\11 PROPIS ~Jfffi\OG OSTAVU.\tA ~

svoje ivote i imetke osim to nalae njegovo pravo, (tj pravo kelime i ehadeta)." l

Prenosi se od Ibn-Mesuda 4 da je Poslanik ~ rekao: "Nije dozvoljena krv muslimana koji svjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik osim li tri sluaja: oenjenog

tinaluara, glava za glavu i onaj ko napusti svoju vjeru i odvoji se od diemata." 2

Hadis se biljei u dva Sahiha. I kau: "Namaz je od praktinih propisa te se zbog njegova ostavljanja ne ubija, kao to se ne ubija zbog ostavljanja posta, zekata i hada."

Oni koji zagovaraju stav obaveznog ubijanja u prilog svog miljenja navode rijei Uzvienog:

u~ c.~5 Jb ~ iJ~G ~~~J~Jl,;..J~_,.j~j! >09Pii_,8"G ;.i&1.1~. i)bJ ~Jb)l i~1;-' ~>i :o 11 i; ~Jlj iY,G

"Kada prou sveti mjeseci, onda ubijajte mnogoboce gdje god ih naete1 zarob[javajte ih, opsjedajte i na svakom prolazu doekujte. Pa ako se pokaju i budu namaz obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru, jer Allah zaista prata i Milostiv je.11 (Et-Tevba, 5)

Allah ~. je naredio da se ubijaju sve dok se ne pokaju od svog irka i dok ne budu obavljali namaz i davali zekat. Oni koji tvrde da se ostavlja namaza ne ubija kau: "im se pokaje od irka spasio se od ubistva pa makar i ne klanjao i ne udjeljivao zekat." Meutim, ovo je suprotno onome na to upuuje sam Kur'an.

U dva Sahiha se biljei hadis koji prenosi Ebu-Seid el-Hudrija ~. da je Alija ~. dok je bio u Jemenu poslao Poslaniku *' komadi

neoienog zlata umotanog u kou, pa ga je Poslanik ~ podijelio meu etvericom. Zatim mu je neki ovjek rekao: "Boj se Allaha, o Allahov

1 Hadis je muttefekun alejhl. Biljei ga Buharija u knjiz i Zekat, poglavlje, Vudubu zekati, hadis br. 1399; i Muslim u knjizi Iman, poglavlje, EL-emru bi kitali nasi hatta jekulu la ilabe illaUah, 1/20 i 51 u lancu preko Ubejdullaha b. Mesuda od Ebu-Hurejre... od njega. 1 Had is je muttefekun alejhi. Biljei ga Buharija u knjizi Dijat, poglavlje, Kavluhu tea la 'Enne nefse binnefsi', 12/209, hadis br. 6878; i Muslim u knjizi Kasame. poglavlje, 3/1686 i 1302 u lancu preko Mesxuka od Abdu\laha .. . od njega.

15

~ lB~ KA.JJI\1 rr OID'ZIJJ[

Poslanie." Pa je rekao: 'Teko tebi, zar ja nisam najprei od stanovnika . Zemlje da se bojim Allaha'. Zatim je otiao onaj ovjek, a Halid b. Velid ree: 'ta misli, Boiji Poslanie, da mu odsijeem glavu?' On mu na to odgovori: 'Ne, vjerovatno obavlja namaz.' Halid na to ree: 'Koliko

klanjaa svojim jezikom govori ono to nije u njegovom srcu?' Na to mu Allahov Poslanik :Jr uzvrati: 'Nije mi nareeno da prorovim u ljudska srca niti da otvaram njihove utrobe.'" 1

Poslanik~ je kao razlog zabrane njegova ubistva naveo injenicu da on klanja, to opet upuuje da se onaj ko ne klanja ubija. Otuda u drugom hadisu jasno kae: "Zabranjeno mi je da ubijam klanjae." 2 to opet upuuje da Allah nije zabranio ubistvo onih koji ne klanjaju ih

neklanjaa. Biljee imam Ahmed i afija, u svojim Musnedima, u hadisu

Ubejdullaha b. Adija b. Hijara, da mu je neki ovjek od ensarija priao kako je doao Allahovom Poslaniku ~' dok je bio u nekom rnedlisu, a zatim je od njega traio dozvolu da ubije nekog munafika, pa je Poslanik ~ glasno upitao: "'Zar on ne svjedoi da nema drugog boga osim Allaha?', 'Svakako, ali on od tog ehadeta nema nita.', odgovori ensarija. Pa je Poslanik # ponovo upitao: 'Zar ne svjedoi da je Muhammed Allahov poslanik?', 'Svakako, ali on od tog ehadeta nema nita.', ponovo odgovori onaj ensarija. Poslanik :Jf ponovo upita: 'Zar on ne obavlja namaz?', 'Svakako, ali on od tog namaza nema nita', ree en.sarija. Na to mu Poslanik jf, ree: 'To su oni koji su mi zabranjeni da ih ubijem.'"3

1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljei ga Bubarija u knjizi Megazi poglavlje, Ba'su Alij b. Ebu-Talib ve Halid b. Velid ila Jemen, 7/665, badis br. 4351, i Muslim u knjizi Zekat, poglavlje, Zikru havarid ve sifatihim, 2/144 i 742 u lancu preko Abdurrahmana b. EhuNeima od Ebu-Seida EI-Hudrija .. od njega. 2 Hadis je sahib. Biljei ga Ebu-Davud u knjizi Edeb, poglavlje, Fi hukmi fi mubannesin, 4/21 OO, hadis br. 4928, u lancu preko Ebu-Haima od Ebu-Hurejre u prii o ovjeku dvospolcu koji je obojio ruke i noge i Bejbeki u Sunenu-l-k.otbra, 8/224 u lancu preko Haima ... od njega i Darekutni u svom Sl.menu 2/54 i 90 i Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati, 2/917, h adis br. 963. 3 Hadis je sahih. Biljei ga Ahmed u Musnedu, 5/432, hadis br. 23720 u lancu preko Ata'a b. Jezida Lejsija od Ubejdullaha b. Adija b. Hijara ... od njega i Bejbeki u Sunenulkubra, 71196, afija u svom Musnedu, 1/320 i Malik u Muveti', 1/ 171, badis br. 413, i Bejheki u u'bul-iman, 3/34, hadis br. 2796, svi preko Ata'a ... od njega. Spomenuo ga je Albani u Semerul-mustetab, hadis br. 6 i kae: 'Malik ga biljei kao murse! sa vjerodostojnim senedom a spojeno (do Poslanika) ga biljee afija i Ahmed u svojim Musnedima.'

16

\.\M\ZI I'RO~ t.JffiO\OG OSTA\U\C..\ ~

Pomenuti hadis ukazuje da mu nije zabranio da ubije onoga ko ne klanja.

Biljei Muslim, u svome Sahihu, od Ummu-Seleme, r.a., da je Poslanik ~. rekao: "Nad vama e biti postavljeni emiri pa e te vidjeti neke stvari od dobra, i druge koje e te prezirati. Onaj ko to bude negirao opravdan je. Onaj ko to bude mrzio spasit e se. Ali onaj ko sa tim bude zadovoljan i to slijedio."1 Pa su rekli: 'O Allahov Poslanie, hoemo li se boriti protiv njih?' 'Ne sve dok budu klanjali', ree. "2

U oba Saluha, u hadisu od Abdull~ha b. Omera ~. se navodi da je Poslanik ~. rekao: "Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Boiiji poslanik i dok ne budu obavljali namaz i davali zekat. Kada to urade zatitili su od mene svoju krv i svoje imetke osim kada to zahtjeva pravo islama, a njihov obraun e biti kod Allaha Jj. " 3

U hadisu je dvostruki dokaz u korist onih koji nareuju ubistvo neklanjaa.

Prvo. Nareeno mu je da se bori protiv njih sve dok ne budu obavljali namaz.

Drugo. Njegove rijei u predaji: "Osim to nalae njegovo pravo", (tj pravo kelime i ehadeta), a namaz je od najveih prava maksime ehadeta.

Prenosi se od Ebu-Hurejre ~.da je Poslanik ~. rekao: "Nareeno mi je da se borim protiv ljudi dok ne posvjedoe da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, da klanjaju namaz i

1 Reenica je nedovrena i njen zavretak proizilazi iz prethodno spomenutog, tj. ,,Ali onaj ko sa tim bude zadovoljan i to bude slijedio nee imati opravdanja i nee se spasiti grijeha." (op. recezenta na osnovu govora drugog verifikatora Bessama Abdui-Vehhaba ei-Dabija). 2 Hadis je sahib. Biljei ga Muslim u knjizi Imara, poglavlje, [za buje'a halifetani, 3/63 i 1481 i Tirmizj u knjizi Fiten, 4/529, hadis br. 2265 i Ahmed u Musnedu, 67295 i 302, svi preko Hasana od Dabeta od Ummu-Seleme ... od njega. 3 H adis je muttefekun alejhi. Njegov tahrid je prethodno naveden.

17

~ IBN I

Nh.\Ul l I'ROI'IS t-Jfli0\'06 OSTA\U\U ~

Omer b. Hattab ~.je pisao namjesnicima po pokrajinama sljedee: "Za mene je najvanija stvar kod vas namaz; onaj ko ga sauva sauvao je vjeru, a onaj ko ga izgubi taj e druge stvari (od vjere) jo lake izgubiti, nema udjela u islamu ko napusti namaz."

Imam Ahmed je rekao: "Svako ko se nemarno odnosi prema namazu taj ga i omalovaava. Takav se nemarno. odnosi i prema cjelokupnom islamu i omalovaava ga. ovjekov udio u islamu je shodno njegovom udjelu u namazu, njegova ljubav prema islamu je shodno ljubavi prema narnazu. Zato, o Allahov robe, vidi kakvo je tvoje stanje i boj se da susretne Allaha a da nemadne udjela u islamu jer udio islama u tvom srcu je shodno udjelu namaza u tvom srcu.

Prenosi se da je Poslanik~. rekao: "Namaz je stub v jere." 1 Zar ne zna da atoru ako ti padne njegov centralni stub nee ti koristiti uad, kolje i platno(l. A ako stub atora bude uspravan okoristit e se i ostalim dijelovima atora. Takav je primjer namaza u pogledu cjelokupnog islama. Prenosi se da je Poslanik ~. rekao: "Prvo to ete izgubiti od vae vjere je

923 u lancu preko Sulejmana b. Jesara ... od njega i Bejheki u svome Sunenu, 3/366 i kae: 'Prenijeli smo ga od Omera ... a zatim ga je spomenuo.

1 H adis je sahih. Biljei ga EI-Mirvezi u Ta '::im u-s-salat (l /2 19), rekao je: ,,Prenosi se

od Vjerovjesnika~ da je rekao: .... "; pa je naveo isti h adis.

Hadis biljei EI-Munavi u Fejdu-1-kadir (4/248) i El-'Adluni u Kejit-1-hafa (2/40) rekavi: ..Pripovijeda Ebu-Na'im od Bilala b. Jahje da je rekao: 'Doao je neki ovjek Vjerovjesniku :iS ...."; Takoer je rekao: "Ovaj had is je murse l i njegovi prenosi oci su pouzdani, a neki erijatski pravnici navode ga sa sljedeim izrazom: "Namaz je.... " i tako do kraja hadisa. Zabiljeio ga je i Ibn-Hader u Te/hisu-1-habir (11173): "Prenosi ga Ebu-Na'im, uitelj Buharije. u knjizi O nama::u od Habiba b. Selima, a on od Bilala b. Jahje .... "; i rekao je: ,.Hadis je murse~ a njegovi prenosioci su pouzdani." Biljei ga i Ahmed u svome Mu.medu (5/23 7) pod brojem (22121) sa senedom, od u'beta a on od E1-Hakema, El-Hakem od Urveta b. En-Nczzala, a on od Muaza b. Debela ... : sa istim metnom i sljedeim izrazom ' ... a to se tie njenog stuba (tj. vjere islama), to je namaz ... '; takoer navodi ga i El-Hakim u EI-Mustedreku (2/447) pod brojem (3548) sa senedorn od Mejmuna Ibn Ebi cjbe, a on od Muaza b. Dcbela ... El-Bejheki u Es-Sunenu-1-Kubra (9/20) sa senedom od Mejmuna ... ; i El-Haris u Zevaidu-1-Hejsemi (1/157/12) sa senedom od Urveta b. En-Nezzala; i Et-Taberani u El.\Iu'd~emu-1-kubra (20/143) sa senedom od Mejmuna ..; i El-Bejheki u u'bul-iman (4113) pod brojem (4225) sa senedom od Urveta ... ; 2 Ar. izraz raneb su ueta koja povezuju ator.

19

~ IBN KI\.UI\4 oOt[\']W[

emanet a zadnje to e te nje izgubiti je namaz. Bie ljudi koji e klanjati a koji u tome nikakva udjela nee imati." 1

U drugom hadisu se kae: "Prva stvar za koju e rob biti pitan od svojih dijela na Sudnjem danu je njegov namaz, pa ako mu bude primljen namaz bie mu primljena i ostala dijela a ako mu namaz bude odbijen

bie mu odbijena i ostala dijela." 2

Namaz je kraj nae vjere, a poetak ispita koji emo polagati sutra na Sudnjem danu. Nema vjere niti islama nakon to se izgubi namaz, jer je to zadnja stvar koju ovjek moe izgubiti od islama." Zavren citat imama Ahmeda.

Namaz je prvi farz u islamu. To je zadnja stvar koja e se izgubiti od vjere, on predstavlja poetak i kraj islama. Ako otie njegov poetak i kraj onda e nestati cjelokupan islam. Svaka stvar kojoj nestane prvi i zadnji dio, nestane i ona u potpunosti. I kako kae imam Ahmed: "Svaka stvar u koje se izgubi zadnje (neto to ini osnovu te stvari), predstavlja gubitak te stvari". Pa, ako ovjek izgubi svoj namaz - izgubio je svoju vjeru.

Ono to elimo istai jeste, da hadis Ibn-Mesuda *: "Nije dozvoljena krv muslimana, koji svjedoi da nema drugog boga osim A llaha i da sam ja Allahov poslanik osim u tri sluaja: oenjenog

zinaluara, glava za glavu i onaj ko napusti svoju vjeru",3 predstavlja najjai dokaz da se ostavlja namaza ubija.

1 Biljei ga El-Kada'ai u Musnedu-ihab (1/155) pod brojem (215) sa senedom od Qaz'ata b. Suvejda, a on od Davuda b. Ebu-Hinda, a on od Ebu-Hurejre ...; i El-Makdisi u El-Ehadisul-muhtara (4/410) pod brojem (1583) sa senedom od Sevaba b. Dernila, a on od Sabita, a on od Enesa ... isto tako. 2 Hadis je hasen. Biljei ga El-Makdisi u EI-Ehadisul-muhtara (7/144) pod brojem (2578) sa senedom od Ishaka b. Jusufa el-Ezraka, a on od El-Kasima b. Osmana Ebu-1, Ala El-Basrija, a on od Enesa od .. od njega. Biljei ga Hej semi u Mudrneu', 112911292, od Enesa da je rekao: Biljei ga Taberani u Evsatu, u njemu je Kasim b. Osman za kojeg Buharija tvrdi da njegove badise ne treba slijediti. Biljei ga i En-Nesai u knjizi Es-sala, poglavlje, El-mubasebetu ales-sala, 1/344, badis br. 465, i Tirmizi u knjizi Essala, poglavlje, Inne evvele Malik u Muveti', juhasebul-abdu jevmel kijameti es-sala, 2/269, hadis br. 413 i Taberani u Evsatu, 2/240, hadis br. 1859 u lancu preko Kasima b. Osmana od Enesa ... od njega. 3 Tahrid ovog hadisa je prethodio.

20

(DRUGO PITANJE )

AKO SE UBIJA DA ll SE UBIJA KAO MURTEO (OTPADNIK) OO VJERE l KAO KAFIR. lli SE UBIJA ZBOG PREKRAJA ZA KOJI JE ERIJAT ODREDIO SMRTNU KAZNU All l PORED TOGA OSTAJE MUSliMAN?

21

2. PIT ANJE

AKO SE UBIJE DA ll SE UBIJA KAO MURTED (OTPADNIK) OD VJERE l KAO KAFIR. TE SE KAO TAKAV NE GASULI. NE KLANJA MU SE D2ENAZA l NE UKOPAVA SE SA MUSLIMANIMA U NJIHOVA MEZARJA. Ill SE UBIJA ZBOG PREKRSAJA ZA KOJI JE SERIJAl ODREDIO SMRTNU KAZNU (AR. HAD) All l PORED TOGA OSTAJE MUSLIMAN?

MISLJ[NJA U POGL[DU TRA2[NJA POKAJANJA OD OSTA VLJA CA

NAMAZA

Oni koji su miljenja da se ostavlja namaza ubija, razili su se u sljedeim pitanjima:

Prvo. Da li se od njega trai pokajanje ili ne? Poznati stav je da se od njega trai da se pokaje pa ako se pokaje ostavlja se, a ako ne ubija se. Ovo miljenje zastupaju afija i Ahmed, a to je jedno od dva miljenja imama Malika. Ebu-Bekr Tartui u svom Ta'liku kae: "Po mezhebu imama Malika njemu se kae: 'Klanjaj dok jo ima vremena', pa ako pristane ostavlja se na miru a ako ne proklanja do isteka namaskog vremena ubija se." Da li se od njega trai pokajanje ili ne? Neki nai prijatelji kau da se od njega trai pokajanje, pa ako se pokaje ostavlja se, a ako ne ubija se. Drugi su miljenja da se od njega ne treba traiti pokajanje, jer je u pitanju had od Allahovih hadoval nad kojima se izvrava kazna, tako da mu tevba u pogledu izvrenja kazne ne pomae, tj., tevba ne ponitava kaznu, kao to je to sluaj sa zinaluarom2 i kradljivcem. Ovo miljenje zastupaju oni koji kau da se ostavlja namaza ubija zbog hada tj., eriatski propisane i ograniene kazne. Pa ako je uzrok ubistva ostavljaa namaza had, kao to je to s luaj sa ubistvom zinaluara i drumskih razbojnika, onda treba znati da kod izvrenja Allahovih hadova (ar. hududullah), treba osigurati odreene uzroke te da iste ne ponitava tevba nakon to se sluaj ili parnica dostavi islamskom vladaru.

1 erijatski precizno odreena kazna za pojedine grijehe. (op. p.) ~ Zinaluar je osoba koja upranjava vanbrani spolni odnos. (op. p.)

23

~ 111' KunY n 0/IV71JJC

to se tie onih koji kau da se ubija zbog nevjerstva, za njega ovo nije obavezno jer ga oni izjednjaavaju sa murtedom-otpadnikom, pa ako primi islam sa njega spada smrtna kazna. Tartui kae: "Na isti nain mi postupamo sa onim koji kae: 'Neu da se abdestim' ili 'neu da se okupam od dunupluka', ili da kae: 'neu da postim'. On se ubija i od takvog se ne trai pokajanje, svjedno da li tvrdi da su te radnje farz ili

nijee njihov fardijet (njihovu obaveznost) ." Kaem: "Ovo to prenosi Tartui, od nekih svojih prijatelja, da se

ubija bez prethodnog traenja pokajanja od njega, je jedan od rivajeta imama Malika. to se tie traenja pokajanja od murteda, kod imama Ahmeda i afije postoje dva rivajeta. Tako, onaj ko pravi razliku u traenju pokajanja od murrcda i osravljaa namaza, treba znati da traenje pokajanja od murteda nije isto kao i traenje pokajanja od ostavljaa namaza, kao to je miljenje Malika po jednom rivajetu. On kae: "Poznato je da musliman nee napustiti svoju vjeru osim zbog neke ubhe koja bi ga spreila da ostane u vjeri. Od takvog se trai pokajanje uz nadu da se ukloni ta ubha. Ostavlja namaza, i pored tvrdnje da je on (namaz) obavezan, nema nikakve nejasnoe." Oni koji zagovaraju traenje tevbe u ovom s luaju, odgovaraju: "Ovo je ubijanje zbog ostavljanja vadiba za koji je propisano traenje tevbe, pa je traenje tevbe od dotinog vadib, kao to je to sluaj kod ubistva zbog otpadnitva." I kau: "Ovdje je traenje pokajanja jo pree, jer je vea mogunost da se vrati i pokaje, jer e ga njegovo pridravanje islama ponukati na tevbu, to bi trebalo da ga sauva od kazne na dunjaluku i na ahiretu ." Ovo je ispravno miljenje, jer je izjednaavanje dotinog sa murtedom najgora solucija za njega. Ashabi su se sloili oko primanja tevbe od murteda i onog ko odbije davati zekat. A Uzvieni kae:

11Reci onima koji ne vjeruju: ako se okane1 bit e im oproteno ono to je prije biloi a ako se ne okane- pa zna se ta je s drevnim narodima bilo.'1 (El-Enfal. 38)

Ovo obuhvata murteda i druge.

Razlika u ubistvu ovoga had kaznom i ubistvu zinaluara i drumskog razbojnika je u tome to je ubistvo ostavljaa namaza zbog toga

24

to bi on nastavio sa ostavljanjem namaza u budunosti, te zbog toga to ga je ostavljao u prolosti, za razliku od onoga koji se ubija zbog had kazne jer je njegovom ubistvu prethodio prekraj za koji slijedi had kazna i njemu nije ostao nikakav nain da izbrie taj prekraj. Ovaj (ostavlja namaza) ima naina, a to je da klanja namaz poslije prolaska njegova vakta, po miljenju etverice imama, i po drugima. A to se tie nekih Ahmedovih drugova koji kau da nema naina da dostigne proputeno, a to je stav i jedne skupine selefa, oni kau ubistvo je ovdje zbog ostavljanja a ostavljanje nestaje sa radnjom. Dok, to se tie zinaluara i drumskog razbojnika, ubistvo u njihovom sluaju je zbog radnje a radnja koja se desila u prolosti ne moe nestati ostavljanjem neega.

POZIV OSTA VLJAU NAMAZA PRIJ E UBI STVA Druga mes'ela. Dotini se ne ubija dok se ne pozove na obavljanje

namaza i dok se ne usprotivi. Poziv na obavljanje namaza ne treba ustrajno ponavljati. Zbog toga je Poslanik ii, dozvolio klanjanje nafile iza namjesnika koji odgaaju namaz do izlaska njegova vremena 1 i nije dozvolio borbu protiv njih, niti je nareivao borbu protiv njih, jer, oni nisu bili uporni u ostavljanju namaza. Otuda, kada se ostavlja namaza pozove, pa on to bez opravdanog razloga odbije sve do prolaska vremena, moe se rei da je kod njega prisutno ostavljanje namaza i ustrajnost na tome.

DA Ll Sf UBIJA ZBOG OSTA VLJANJA JEDNOG NAMAZA lli VISE NJIH?

Trea mes'ela. Zbog koliko ostavljenih namaza se ubija? Da li zbog jednog ili dva ili tri namaza? Ljudi su se u tom pogledu razili. Sufjan esSevri, Malik, i Ahmed u jednom od rivajeta, kau da se ubija zbog ostavljanja jednog namaza. Na tom stanovitu je afijski i Ahmedov mezheb. Kao dokaz ovi koriste prethodne hadise koji upuuju na ubijanje

ostavljaa namaza. Prenosi Muaz b. Debel ~. da je Poslanik ~.

1 Ovo je sahib. Misli na hadis lbn-Mesuda 4.., koji je kod Muslima i drugih. Biljei ga Muslim u knjizi Es-salatu, poglavlje, Ved'u ejdi ala rukab fi ruku'in, 1/378/534 i JbnHuzejme u svome Sahilm, 3/67, h adis br. 1640, i Ebu-Davud u svon Sunem1 od EbuZerra, 1/117, hadis br. 431.

25

~ lB~ KUII\1 U 02n71JJf

rckao:"Ko namjerno ostavi propisani namaz sa njega spada A llahova zatita." 1 Biljei ga Ahmed u Musnedu.

Prenosi se od Ebu-Derda'a 4>, da je rekao: "Oporuio mi je EbulKasim M, da ne ostavljam namaz namjerno, jer ko ga ostavi namjerno sa njega spada zatita. "2 Biljei ga Abdurralm1an b. Ebi-Hatim u svom Sunenu. I zato, ako se takav pozove da obavi namaz u njegovom vremenu pa on to odbije rijeima: 'neu da klanjam', takav nema opravdanja, time je pokazao svoju odlunost i pretjerivanje u pogledu naputanja namaza, to za sobom povlai obavezno ubijanje i proljevanje krvi dotinog. Nema erijatskog dokaza da treba ekati da takav propusti tri namaza za redom, niti je to potvreno idmaom, niti je to neko rekao od ashaba. Tri namaza nisu nita prea od dva. Rekao je lshak, Ahmedov prijatelj,: "Ako bi ostavio namaz spojit e se i saekat da proe vrijeme drugog namaza koji dolazi poslije njega. Tako ako je propustio podne saekat e se ikindija, a ako je propustio akam saekat e se da proe i jacijsko vrijeme, i nee se ubiti dok ne istekne vrijeme drugog namaza, jer vrijeme drugog namaza moe predstavljati vrijeme prvog namaza u situaciji kada se spajaju namazi, to za sobom povlai ubhu (sumnju) . A ako je u pitanju namaz sa kojim nije mogue spojiti sljedei namaz, kao to je sluaj sa sabahom, ikindijom i zadnjim jacijskim vremenom, onda se ubija ako ostavi jedan namaz, jer u tom sluaju ne postoji ubha u pogledu odgaanja i kanjenja." Ovo miljenje pripovjeda Ishak od Abdullaha b. Mubareka ili

1 Hadisje hasen Li gajrihi. Biljei ga Ahmed u Musnedu, 5/237, hadis br. 22127. u lancu preko Safvana b. Amra od Abdurrahmana b. Dubejra b. Nefira lladremija od Muaza ... od njega. Biljei ga i Hejsemi u Mudme'a zevaidu, 4/215, preko Muaza i kae: ,.Biljei ga Ahmed i Taberani u Kebim. Ravije kod Ahmeda su vjerodostojni osim Abdurrahmana b. Dubejra b. Neftra koji nije sluao hadise od Muaza. Sened kod Taberanija je spojen a u njemu sc nalazi Amr b. Vakid Kurei a on je laac. Albani ga navodi u Sahihu tergib, hadis br. 40, i kae: ,,Hadis biljei Taberani u Evsatu i sened je dobar i kae da je hasen ligajrihi. 2 Hadis je hasen. Biljei ga Tbn-Huzejme u svome Sahilw u knjizi Fiten, poglavlje, Essabru ala e1be1a', 3/431, had is br. 4034. u lancu preko Raida Ehu-Muhameda Hamanija od ehra b. Huiba od Ummu-Derda' ... od njega. Biljei ga i Bejheki u Su'bul-imanu, 5/ 11, hadis br. 5589, i Buharija u Edebul-mufredu, l/50, badis br. 18 i Hatib u Mevdiul-evhami e/-dem'i vet-tefriki, 1/119. Busajri u Zevaidu kae: "Isnad hadisaje taan a oko vjerodostojnosti ehra ima razi1aenja."Albani kae u Sahihu IbnMade, br 4034 da je basen.

26

NAMAZ l PROPIS NJ[GOVOG OSTA~tJ:\C.\ ~

od V eki' e b. Derraha, Ibn-Ishak 1 nije siguran koji je od njih dvojice u pitanju ovdje. Ebul-Berekat b. Tejmijje kae: "Poistovjeivanje je bolje."

Poistovjeivanje ostavljaa namaza u ovom sluaju sa onima koji za to imaju oparavdan razlog u pogledu namaskog vremena nije ispravno kao to ga nije ispravno sa njima poistovjetiti kada je u pitanju samo ostavljanje namaza."

Kaem: "Miljenje Ebi-lshaka je jae i razumnije, jer je preneeno da pomenuto namasko vrijeme moe bita za dva namaza, to za sobom

povlai ubhu u pogledu naputanja ubistva. U prilog tome ide i predaja u kojoj se prenosi da je Poslanik ~. zabranio ubijanje namjesnika koji odgaaju namaz. Oni su odgaali podne do ikindijskog vremena a ikindiju su odgaali do kraja njena vremena. Pa kada je bio upitan; "Zar se

2neemo prmiv njih boriti?" On je odgovorio; "Ne, sve dok klanjaju." ro upuuje da je to ipak onaj namaz kojim tite svoju krv tj. ivote.

KADA SE t OVJEK UBRAJA MEU ONE KOJI OSTA VLJAJU NAMAZ? Na osnovu ovoga kada se pozove da klanja namaz u njegovom

vremenu pa odbije i rekne: "Neu da klanjam", i na tome ustraje dok ne proe njegovo vrijeme obaveza ga je ubiti, pa makar i ne isticalo vrijeme drugog namaza poslije dotinog. Na ovome je izriito Ahmed.

El-Kadi i njegovi prijatelji kao to je Ebul-Hattab i lbn-Akil, kau da se ne ubija dok ne pone isticati vrijeme namaza koji slijedi poslije.

ejh Ebul-Berekat kae: "Ko se pozove da klanja namaz u njegovom vremenu pa odbije i rekne: 'Neu da klanjam', te tako istekne namasko vrijeme dotinog namaza, obaveza ga je ubiti ne ekajui istek vremena namaza poslije njega. to se tie vremena onog drugog namaza njega smo uzimali u obzir kod mes'ela koje je spomenuo Ebul-Hattab, jer ubijanje u tom sluaju se razlikuje od onog prvog (tj. ovoga o emu mi govorimo), jer poto se pozove da klanja, taj namaz je ve proao, a za one namaze koji su ga proli ne ubija se njihov ostavlja.

1Ovdje se spominju tri razliita imena za jednog ovjeka: Ebu-lshak, Ishak i Ibn-lsbak.

Ono to je najblie ispravnom jeste da se radi o !sh ak b. Mens uru poznatom po nadimku

EI-Kevsed. (op. ree.)

2 Tahrid ovog bad isa je prethodio.

27

Ebul-Hatab doslovice kae: "Ako odgodi namaz sve dok ne istekne njegovo vrijeme, negirajui njegovu obavezu, taj je uznevjerovao i obaveza ga je ubiti. Ako ga odgaa iz nemara, a ne nijee njegovu obavezu, takav se pozove da ga obavi pa ako odbije sve dok ne proe vrijeme namaza poslije dotinog, obaveza ga je ubiti. to se tie ovog prvog namaza koji je ostavio iz nemara sve do isteka njegova vremena, nakon to je bio pozvan da ga obavi pa je to odbijao sve dok nije isteklo vrijeme namaza poslije njega, njegovo ubistvo je zbog odgaanja sve dok nije isteklo njegovo zadnje vrijeme." Ovo je zakljuak koji je spomenuo i ejh. I kae: uNeki nai prijatelji kau da se ubija zbog ostavljanja prvog i zbog naputanja mogunosti da nadoknadi svaki namaz koji ga je proao bez opravdanog razloga. Jer nadoknada (naklanjavanje) po nama mora biti odmah, te zbog toga ne uzimamo u obzir izlazak vremena onog drugog namaza." Kae: "Prvo je ispravnije jer je nadoknadu proputenih namaza kod afi.je i skupine uenjaka mogue otezati. Ubistvo nije obavezujue u stvari oko koje se razilaze(uenjaci) da li je dozvoljena ili zabranjena."

Od Ahmeda se prenosi i drugi rivajet, a to je da je takvog obaveza ubiti nakon to ostavi tri namaza i istekne vrijeme etvrtog. Ovo miljenje zastupa i lstahri1 od afija. Osnova ovog miljenja je da se kao razlog ubijanja uzima ustrajnost na ostavljanju namaza. Jer ovjek nekada moe ostaviti namaz zbog lijenosti ili zbog zaposlenosti ali mu to ne pree u naviku, tako da se ne ubraja u ostavljaa namaza. Pa ako uesti sa ostavljanjem, i pored poziva da ga obavi, takav se ubraja u one koji ga uporno ostavljaju. Od Ahmeda se prenosi i trei rivajet a to je da ga je obaveza ubiti ako ostavi dva namaza. Ovakvo miljenje se temelji na dvije postavke:

Prvo. Ostavljanje koje za sobom povlai obavezno ubistvo je uestalo ostavljanje, a ne bilo koje ostavljanje, kako bi nekoga proglasili ostavljaem namaza. Najmanji broj za koji moemo rei za nekoga da je ostavlja je ostavljanje dva namaza.

1 To je poznati alim koji je slijeen, ejhul-islam. Puno ime mu je Ebu-Seid Hasan b. Aluned b. Jezid lstahri afi'i, fekih Iraka i prijatelj Tbn-Seriha. Bio je kadija Kamera i upravljao je Bagdadom. Bio je zahid i oprezan u stvarima hala la i barama, zadovoljavao se sa malo dunjaluka Napisao je mnoga djela od njeh je Edebul-kada' koji nema sebi

slinog. Umro je u mjesecu dumadel uhra 328 h. A imao je preko osamdeset godina. Pogledaj njegovu biografiju u Sijel'll e 'a/am 11ubela ', 15/250.

28

N:\~1

~ Ill\ KUJN nOffi7lliC

Prenosi se od Ebu-Hurejre i Ibn-Omera $., da su uli Poslanika~. da je sa minbera rekao: 11lli e se ljudi okaniti ostavljanja duma ili e im Allah zapeatiti srca tako da e postati od gafila (nemamih)." 1 Biljei ga Muslim u svome Sahihu..

Biljei se u svim Su.nenima od Ebul-Dada Damrija da je Poslanik ~ rekao: 11Ko ostavi tri dume iz nemara Allah e mu zapeatiti srce."2

Biljei ga imam Ahmed u hadisu od Dabira * Grijei onaj ko afiji pripisuje da je rekao kako je duma farz

kifaje, te ako je obavi jedna skupina muslimana da spada obaveza sa ostalih, to afija nikada nije rekao. Vjerovatno je uzrok te greke to afi.ja u pogledu bajram-namaza kae da je on obavezan onome kome je obavezna i duma. Bajram-namaz je vadib za svakoga i ovo je na osnovu dokaza tano, jer je bajram-namaz jedno od najveih vanjskih obiljeja i znamenja islama. Nikada niko od ashaba nije izostajao sa tog nama:a niti ga je ikada izostavio Poslanik~. a da je samo sunnet izostavio bi ga makar jednom kao to je izostavio teraviju kako bi ukazao na neobaveznost tog namaza ili kao to se nije abdestio za svaki namaz kako bi pojasnio neobaveznost ponovnog abdesta ukoliko se ve ima. Takoer, Uzvieni je naredio da se klanja bajram-namaz kao to je naredio da se klanja duma-namaz. U tom kontekstu On kae:

j.l_-;~),~ ''Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji." (EI-Kevser, 2) Poslanik ~. je naredio ashabima da porane prema njihovim

musallama zbog bajram-namaza sa njim u sluaju kada bi prolo njegovo

1 H adis je sahih. Biljei ga Muslim u knjizi Dumu'a, poglavlje, Tag l iz fi terki Dumu'a, 2/59 1/865; i Bejheki u Sunenul-kubra, 3/171, oba preko Ebu-Selama od Hakema b. Muaza od od Ebu-Hurejre i Ibn-Omera ... od njega. Biljee ga i En-Nesai u knjizi Diumu'a. poglavlje, Tedid fi tehallufi an dumu'a i Ibn-Made u svom SahiiiU, 7/25, hadis br. 2785, takoer. preko Ebu-Selama, ali preko Ibn-Abbasa i Ibn-Omera ... od njega.

Hadis je sahih. Biljei ga Ebu-Davud u knjizi Essa/a, poglavlje, Ettedid fi terki Dumu'a, 1/454, hadis br. 1052 i En-Nesai u knjizi Dumu'a, poglavlje, Tedid fi tehallufi anil dumll'a, 2/193, hadis br. 1368 i Tirmizi ll knjiz i Dumu'a, hadis br. 500, i Ahmed ll Musnedu, 3/424, hadis br. 15537, i Hakim u Mustedreku, 1/415, hadis br. l 024, i za njega kae da je sabili po artovima Muslima. Biljei ga i lbn-Made u knjizi lkametussala, poglavlje, Men tereke dumu'a min gajri uzr, 1/357, hadis br. 1125.

30

2

NAM\Z l PROPIS ~[!iO\OG OST

~ lB'\ KU.ll\4 nDmnJJf

je obavezan bajram, ukazuje da su oba namaza jednaka u pogledu obaveze. Niko se ne razilazi da je duma obavezna svakom pojedincu, a i bajram, takoer.

Ono to elimo pojasniti jeste propis ostavljaa dume. EhuAbdullah b. Hamid je rekao: "Onaj ko zanijee obavezu dume taj je uznevjerovao. 1 Ako bi je klanjao etiri rekata, a vjeruje da je obavezna, u tom s luaju, ako bismo rekli da je to skraeni podne namaz, ne bi bio nevjernik, u protivnom bi."

PROPIS OSTAVLJAA POSTA, ZEKATA l HADDA

Da li se u pogledu ubijanja izjednauje ostavlja posta, zekata i hadda sa ostavljaem namaza? Po tom pitanju se od imama Ahmeda prenose tri rivajeta.

Prvi rivajet je: Da se ostavlja svih pomenutih stvari ubija kao to se ubija i ostavlja namaza. Dokaz na kojem se temelji ovaj rivajet je taj to su zekat, post i hadd od temelja islama te se njihov ostavlja ubija kao to se ubija i ostavlja namaza. Zbog toga se Ebu-Bekr es-Sidik2 borio protiv onih koji su odbili da daju zekat te je tom prilikom rekao: "Tako mi Allaha, borit u se protiv onog ko pravi razliku izmeu namaza i zekata. Zekat je zajedno spomenut sa namazom u Allahovoj knjizi." 3 Takoer, ovi temelji su od prava islama, a Poslanik ~. nije nareivao pokretanje rata protiv onoga ko se dri kelime i ehadeta i njegovih prava, i obavjestio nas je da zatita krvi ne moe biti potpuna osim sa pravima islama. Ovaj rat je bio protiv skupine koja je odbila da daje zekat. Ubistvo jednog od onih koji trebaju dati zekat je ubistvo zbog prava kelime i ehadeta i islamskih propisa, ovo je najispravnije miljenje.

1 Ovu predaju nisam pronaao da je od govora Ebu-Abdullaba b. Hamida ve sam je naao u Ta'zimu kadris-salati od Mirvezija, 2/805. Kae da su rekli ko zamijee njen farz da je uznevjerovo. 2 To je ashab Allahova Poslanika i; jedan od dvojice koji su bili u peini kako se to spominje u Kur'anu. Ebu-Bekr b. Ebu-Kuhafe, prvi pravedni halifa Allahova Poslanika ;i, koji se borio protiv otpadnika nakon Poslanikove ~ smrti ... 3Muttefekun alejbi; Biljee ga Buharija u Kitabu=-=ekat poglavlje: (3/ ) pod brojem (1400); i u Kitabu/-'itisam pod brojem (7284; 7285); i Muslim u Kitabul-iman poglavlje ( 1/51/32/20) sa istim lancem prcnosilaca.

32

~.\M\Z l PROPIS NJfliOVOG OST!\VUA(i\ ~

Dntgi rivajet je: Ne ubija se osim kada je u pitanju ostavljanje namaza, jer je namaz tjelesni ibadet koji ne moe neko umjesto nekog drugog obaviti. Takoder, na osnovu rijei Abdullaha b. ekika: "Muhammedovi ~. prijatelji nisu ostavljanje ni jedne srvari smatrali nevjerstvom osim kada je u pitanju ostavljanje namaza."' Jer se namaz u odnosu na ostala djela odlikuje sa puno stvari: on je prva stvar koju je Allah uinio farzom u islamu. Zbog toga je Poslanik ~. nareivao svojim zamjenicima i izaslanicima da pri pozivu u vjeru ponu od njega nakon dva ehadeta. T ako je Muaz u ~ rekao: 11Doi e narodu od sljedbenika Knjige, pa neka bude prva stvar u koju e ih pozvati svjedoenje da nema drugog boga osim A llaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, te da im je A llah propisao pet namaza u toku dana i noi." 2

Zatim, jer je namaz prva stvar od djela za koju e ovjek biti pitan na Sudnjem danu. Zatim jer ga je Allah ~. propisao na nebesima u noi mi'rada3 i jer je on farz koji se najvie spominje u Kur'anu. Takoer, stanovnici Vatre kada budu upitani

"ta vas je dovelo u Sekar?" (El-Mudessir, 42) prvo e rei da nisu bili od onih koji su namaz obavljali, takoer, njegova obaveza ne spada ni u jednoj situaciji sve dok ovjek posjeduje pamet za razliku od ostalih farzova ija obaveza spada sa ovjeka u odreenim situacijama.

1 Sahih; badis biljei Tirmizi u Kitabul-imanu poglavlje Ma dae fi terki-s-salat (5/ 14) pod brojem (2622) sa senedom od Bira ei-Mufeddala, a on od El-Deririja, a on od Abdullaha b. Sekika i on od E bu Hurejre ~. da je rekao: .,Ashabi Allahova Poslanika ~ nisu..." i tako do kraja had isa. 1 Muttl!fekun alejhi; biljei ga Buharija u Kitabtc-=ekatu, poglavlje La ne'huz kra'ime emvali-n-nasi fi-z-zekat' (3/3 77) pod brojem ( 1458); Muslim u Kitabul-imanu. poglavlje Ed-Delilu ala ennc men mate ala-t-tevhid (1/251/19/29); Ibn-Huzejme u svome Sahilw (4/23) pod brojem (2275); lbn-Hibban u Sahi/m (11 /475) badis sa brojem (5081 ); El-Bejheki u Es-Sunenui-Kubra (4/96) pod brojem (7068); i EI-Adeni u Ellmanu (1/141) haclis pod brojem (76). A svi oni biljee ovaj hadis sa senedom od Abdullaha b. Sajfijja, a on od Ebu-Ma 'beda, a on od Ibn-Abbasa ... 3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljei ga Buharija u knjizi Bed'u ha/ki, poglavlje, Zikrul melaikcti. 6/348. hadis br. 3207 i Muslim u knjizi Iman. poglavlje El-isra'u bi Resulillah 1/49), 164.

33

~ lB~ I(,UJLY [LlJZ(V7UJf

Takoer jer je namaz centralni stub atora islama, pa ako se srui taj stub past e i ator. To je zadnja stvar koja e se izgubiti od vjere. Namaz je farz (obaveza) i za roba i za slobodnog, i za mukarca i za enu, za putnika i mukima, bolesnog i zdravog, bogatog i siromanog. Poslanik ~~ nije prihvatao ljude koji bi mu se odazvali na islam osim one koji bi redovno klanjali. Prenosi Katade od Enesa ~' da je rekao: "Poslanik ~ nije prihvatao onog ko bi mu se odazvao na islam osim ako je klanjao i davao zekat." 1 Jer je primanje drugih djela uslovljeno klanjanjem namaza. Tako Allah ~~ od ostavljaa namaza nee primiti post, zekat i hadd, sadaku, dihad niti neko drugo djelo. Zbog toga Avn b. Abdullah kae: "Kada rob

ue u kabur prvo za ta e biti pitan je namaz, pa ako mu se dozvoli pogledat e u drugo mimo toga od svojih djela, ako mu se ne dozvoli nee pogledati nita od drugih djela poslije toga. 2 Na ovo upuuje hadis koji se biljei u Musnedu i u Sunenima od Ebu-Hurejre ~. da je Poslanik ~~ rekao: "Prvo za to e

ovjek polagat raun od svojih dijela je njegov namaz, pa ako mu on bude dobar spasio se i uspio, a ko mu bude neispravan ponien je i propao." 3

Kada bi mu neto od njegova dobroinstva bilo primljeno (ar.kabul), ne bio bio od onih koji su ponieni i propali.

Trei rivajet je: Ubija se zbog ostavljanja zekata i posta ali ne i hadda, jer se ulema razilazi da li je had obavezan odmah (nakon to se stekne mogunost) ili se moe odgoditi. Onaj ko kae da se had moe

odgaati kae: "Kako je mogue ubiti ovjeka ako privremeno ostavi stvari koju je dozvoljeno odgaati". Ovakvo miljenje je veoma slabo, jer onaj ko zastupa stav da se treba ubiti zbog njegova ostavljanja ne misli da ga treba ubiti zbog samog odgaanja i oko toga se svi slau, ve se ova mes'ela odnosi na onoga ko vrsto odlui da uopte nee otii na hadd i kae: "Tvrdim da mi je hadd vadib ali ja nikada neu obaviti hadd." U ovom sluaju postoji rasprava meu uenjacima, a ispravno je da se u

1 Biljei ga Ibn-Hazm u Muha lli isto tako. 2 Sened hadisaje basen. Biljei ga Mirvezi u Ta'zirnu kadris-salati, 1/217, badis br. 194 u lancu preko Adlana od Avna b. Abdulmelika... od njega. 3 Hadis je sahih. Biljei ga Tinnizi u knjizi Essa/a, poglavlje, Ma dae enne evvelu ma jubasebu bih i abdu jevmel kijameti es-sala, 2/269, hadis br. 413, u lancu preko Hemama od Katade od Hasana od Harisa b. Kubejse od Ebu-Hurejre ... od njega. Biljei ga i Ibn Ebi-ejbe u svome Musannefu, 7/276, hadis br. 36047, u lancu preko Ebana b. Jezida Atara od Katade ... od njega. I Bejheki u u'bul-imanu, 3/172, badis br. 3286 preko Ebana ... od njega i Mirvezi u Ta'zirnu kadris-salati, 1/211, badjs br. 181, preko Ebana ... od njega.

34

'1\\t\Z l I'ROI'b UGOVOG OST>\\l..J.\t\ ~

takvom sluaju ubija jer je hadd od prava islama, a zatita krvi se odnosi na onoga ko prihvati islam osim ako se radi o pravu islama, a hadzd je jedno od njegovih najveih prava.

RAZILAENJE ULEME OKO NAINA UBIJANJA OSTA VLJA A NAMAZA Trea mes'ela. Da Li se ostavlja namaza ubija jer se na njega

odnosi had kazna, kao to je sluaj sa drumskim razbojnikom i zinaluarom, ili se ubija kao otpadnik (murted) i heretik (zindik)? Po tom pitanju postoje dva miljenja meu ulemom, a u tom pogledu se prenose i dva rivajeta od imama Ahmeda. Prvo miljenje je da se ubija kao to se ubija i murted. Ovo miljenje zastupaju: Seid b. Dzubejr, Amir e-a'bi, Ibrahim en-Nehai, El-Evzai, Ebu-Ejub es-Sihtijani, Abdullah b. elMubarek, lshak b. Rahoja, Abdulmelik b. Habib od malikija, a to je i jedno od miljenja kod afija, a Et-Tahavi to miljenje pripisuje afiji

lino, Ehu-Muhamed b. Hazm pripovjeda da je tog stava Omer b. elHattab, Muaz b. Debel i Abdurrahman b. Avf, Ebu-Hurejre i drugih ashaba ~.

Drugo miljenje je da se ubija had kaznom, a ne zbog kufra. Ovo miljenje zastupaju Malik i afija, a ovaj rivajet je odabrao i Ehu-Abdullah b. Betta.

DOKAZI ONIH KOJI OSTA VLJAA NAMAZA NE SMATRAJU NEVJERNIKOM (NE HKFIR[ GA)

Mi emo ovde spomenuti dokaze obije strane. Oni koji ostavljaa namaza ne smatraju nevjernikom kau: "Potvreno je da je takav ovjek uao u islam i mi ga neemo iz njega izvesti osim uz vrsto ubjedenje Uekin). Kau: "Prenosi se od Usame b. Samita~. da je Poslanik 4;., rekao: "Onaj ko svjedoi da nema drugog boga osim Allaha Jedinog Koji nema sudruga i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, i da je Isa Allahov rob i poslanik i Njegova rije koju je on dostav io Merjemi i duh od Njega, i da je Dennet istina i da je Vatra istina, Allah e ga uvesti u Dennet shodno njegovim djelima." 1

1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljei ga Buharija u knjizi Ehadisul enbija, poglavlje Kavluhu te'ala 'Ja ehlel kitabi la taglu fi dinikum'. 6/546, hadis br. 3435 i Muslim u knjizi Iman, poglavlje Delil ala enne men mate ala tevhid. 1/25/27 i Ibn-Hiban u svom

35

~ la' Kw111 n Omzu.J[

Prenosi se od Enesa '*'da je Poslanik '*'rekao Muazu ~. dok je bio iza njega na jahalici: "'O Mua.ze', 'Odazivam ti se, Allahov Poslanie' ree, pa je to ponovio tri puta, a zatim ree: 'Nema ni jednog roba koji svjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da je Mu.hammed Allahov Poslanik a da ga Allah nee zabraniti vatri', 'O Allahov

Poslanie, hou li o tome obavjestiti ljude pa da se raduju?', upita. Ree: 'Onda e se osloniti na to."'

O tome je Muaz '-Vb, obavjestio tek na smrtnoj postelji bojei se da ne padne u grijeh1 (zbog sakrivanja znanja.) Had is je muttefekun alejhi.

Prenosi se od Ebu-Hurejre ~. da je Poslanik :i, rekao:"Najsretniji ovjek koji e zasluiti moj efaat je onaj ko iskreno iz srca posvjedoi da nema drugog boga osim Allaha."2 Biljei ga Buharija.

Prenosi se od Ebu-Zerra ~. da je Poslanik ~. ponavljao neki ajet iz Kur'ana sve do sabah-namaza, pa je rekao: "'Molio sam za moj ummet pa mi je u.sliano ono to kad bi mnogi od njih otkrili ostavili bi namaz.' Pa je Ebu-Zerr rekao: 'Hou li obradovati ljude?', ree: 'Svakako.' Pa je otiao, a Omer 4J, mu ree da ako o tome obavjesti ljude da e zapostavit ibadet. Pa ga je Poslanik Ji, pozvao, te mu ree da se vrati pa se i vratio." 3

A pomenuti ajet (koji je uio) je: ~ 'J t ,. " , }; '7 .. btt. .. ) " .. .. ,J

' ,.....,rl L . .:q ...::...:.1 -ll:, t :_ ;J ..... l' .!l.:lG:. . t ,.~ . l ~y~ !" !""'" ~ OJJ ., r-t"!" r-t' , 0 1 11Ako ih kazni1 robovi su Tvoji1 a ako im oprosti1 silan i mudar Ti si." (El-MaiJa, 118) Biljei ga Ahmed u Musnedu.

Sahilw, 1/431, hadis br_ 207.svi u lancu preko Umejra b. llania ud Dunadcta od EbuUmejje od Ubade b. Samita ... od njega.

1 Hadis je sahih. Biljei ga Buharija u knjizi Jim, poglavlje Hirsun ala elhadis, 1/49,

hadis br. 99 i u knjizi Er-rikak, poglavlje Siffetul-denncti vennari, 5/2402, hadis br.

6201; i Ahmed ll Musnedu, 2/373, hadis br. 8843; i Bejhcki ll Sunenul-kuhra, 3/426,

hadis br. 5842.

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljei ga Buharija u knjizi /lm, poglavlje Men hussa bil

ilmi kavmen dune kavmin. 1/59, hadis br. 127: i Muslim u knjizi Iman, poglavlje

116l/53 u lancu preko Muaza b. Hiama od njegova oca od Katade od Enesa b. Malika ...

od njega.

3 Hadis je sahih. Biljei ga Ahmed u Musnedu, 5/ 170, hadis br. 21533 u lancu preko

Desreta od Ebu-Zerra... od njega; Ibn-Made, 1/429, hadis br. 1350; i Hakim u

Mustedreku, 1/367. hadis br. 879; i Bejheki u u'bul-imamt. 1/482. hadis br. 775, svi u

lancu preko Dcsreta od Ebu-Zerra ... od njega.

36

N.\M\7 l PROPIS NJfGOVOG OSTAVIJ.\C..\ ~

U Musnedu se, takoer, biljei hadis od Aie, r.a., da je Poslanik ~. rekao: "Tri su vrste divana (tj. tri su kategorije ljudi) kod Allaha, divan koji AUah nee niim napuniti, divan od kojeg Allah nee nita ostaviti i divan kojem Allah nee oprostiti. to se tie divana kojem Allah nee oprostiti on se odnosi na irk kojeg Allah nee nikome oprostiti. Allah, dielle e'nuhu, kae:

... ~" ..J ..... , J~J ,-e, ~ "' ::;J '9 "} , ~l~ ...ul~.,;>- ..u.;~~ .!i.Au-"Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah emo ulazak u Dennet zabraniti." (EI-Maida, 72) to se tie divana kojeg Allah nee niim napuniti to je nepravda koju je rob sam sebi inio to je ivnedu njega i njegova Gospodara, od posta koji je ostavljao ili namaza koji je ostavio, Allah e to oprostiti i ako hoe preko toga prei. A to se tie divana od kojeg Allah nee nita ostaviti to se odnosi na meusobnu nepravdu ljudi. Oni e zasigurno biti kainjeni." 1

U Musnedu se, takoer, prenosi od Ubade b. Samita .$ da je je rekao : "uo sam Poslanika ~. kako kae: 'Pet je namaza koje je Allah propisao robovima, ko ih obavi on od Allaha ima obeanje da e ga uvesti u Diennet, a ako ne doe sa njima taj kod Allaha nema obeanja. Ako htjedne kaznit e ga, a ako htjedne oprostit e mu."' 2

U Musnedu se, takoer, biljei hadis od Ebu-Hurejre ~. da je Poslanik ~ rekao: "Prvo za to e rob polagati raun na Sudnjem danu su propisani namazi pa ako ih upotpuni uspio je, a ako ne bit e reeno pogledajte da li ima nafila. Pa, ako imadne nafila njima e se popuniti

1 Sened badisa je daif. Biljei ga Ahmed u Musnedu, 6/340, had is br. 26073; i Hakim u MustedreJm, 41575, i kae da je badis vjerodostojnog seneda a da ga nisu zabiljeili. Zehcbi kae da su Sadeku i Ibn-Banijusa proglasili s labim zbog nepoznanicedehaleta.... Spominje EI-Hejsemi EI-Medme 'u. Biljei ga Ahmed, a u senedu se nalazi i Sadeka b. Musa kojeg su mnogi ocjenili slabim. Muslim b. Ibrahim kae: Prenosi nam Sadcka b. Musa koji je dobar (saduk) dok su ostali prenosioci pouzdani. EI-Bejheki u u 'bul-imanu (6/52) pod brojem (7473). A svi oni biljee ovaj hadis sa senedom od Sadcka b. Musa, a on od Jezida b. Banijusa, a on od Aie r.a ... ; Dok ga je na ejh EIAibani- Allah mu se smilovao - ocjenio slabim (tj. daifom) u Daiful-dami' (3022). 2 Hadis je sahih. Tahrid (Izvod), ovog ha disa je prethodio.

37

~ la\ KuJt\4 n Ol!WUJr

farzovi, a zatim e se i sa drugim obaveznim djelima na isti nain postupiti." 1

Biljee ga autori Sunena, a Tirmizi kae da je hasen. Takoer, zagovorniCI ovog miljenja kau: "Pouzdano je

preneeno da je Poslanik ~ rekao: uije zadnje rijei budu la ilahe illallah ui e u Dennet." 2 U drugoj predaji kae: uKo umre znajui da nema drugog boga osim Allaha ui e u Dennet." 3

U Sahihu se biljei pria Utbana b. Malika, u kojoj stoji sljedee: "Allah je Vatri zabranio onoga ko izgovori la ilahe illalllah elei time Allahovo zadovoljstvo." 4 U hadisu o efa'atu stoji da je Allah %, rekao: "Tako mi

1 Sahih hadis, biljee ga Ebu-Davud u Kitabus-salatu, poglavlje Kavlun-nebjji ;J:i: Kullu sala t ... " ( l/383) pod brojem (864); Et-Tinnizi u Kita bu ebvabis-salat, poglavlje Ma dac cnne evvele ma juhasebu bihi-1-abdu jevme-1-kijameti es-salatu (2/269) pod brojem (413); a Ebu-lsaje rekao: "Ovaj hadis je hasen garib po navedenoj predaji." EnNesai u Kitabus-sa/at, poglavlje EI-Muhaseba alas-salat (11344) pod brojem (465); Ahmed u svome Musnedu (2/425) pod brojem (9490); i EI-Mirvczi u Ta '=imu kadrissa/at (l /2 1 O) pod brojem (180). A svi oni ovaj hadis navode sa senedom preko ElHasana, a on od Enesa b. el-Hakima ed-Dabijja, a on od Ebu-Hurejre ..;... 2 Sahih; a biljee ga: Ebu-Davud u Kitabul-d~enaiz, poglavlje Fit-telkini (3/1361) pod brojem (3 L16); El-Rakim u E/-Mustedre/..11 (1/503) pod brojem (1299); Ahmed u Musnedu (5/233) pod brojem (22087); Et-Taberani u El-Mu 'demu (20/112) pod brojem (221 ). Svi oni biljee ovaj had is sa senedom od Saliba b. Ebu-Ariba, a on od Kesira b. Murre, a on od Muaza b. Debela. EI-Hakimjerekao daje hadis sabih i s njim se sloio Ez-Zehebi. A EI-Albani ga je ocjenio sahiborn u Sahilml-dami 'u pod brojem (6479). 3 Sahih. Biljee ga Muslim u Kitabul-imanu, poglavlje Ed-Delilu ala enne men mate alat-tevhidi dehalel-dennet; Ahmed u Musnedu (1165) pod brojem (464); fbn-Hibban u Sahihu (1/430) pod brojem (201); Ebu-Avane u Musnedu (11l9); i EI-Bejbeki u u'bulimamt (1/108,109) pod brojem (96). Sa senedom od Hamrana, a on od Osmana ... ; 4 Biljei ga Bubarija u Kitabus-salatu (1/425/ Feth) i Muslim biljei slian hadis (1161 str.) Rekoh: elio bib radi radi ope koristi i znanja da spomenem pripovjest o Utbanu b. Maliku onako kako je prenosi Buharija u svome Sahihu, pa tako kae Imam Bubari: "Pripovijedao nam je Seid b. Ufejr koji je rekao: Pripovijedao nam je El-Lejs da mu je Ukajl pripovijedao od Ibn-ihaba koji je rekao: Obavijestio me je Mahmud b. er-Rebi ' ei-Ensari da je Utban b. Malik, a on je bio od ashaba Allahova Poslanika ~. ensarija, koji je uestvovao na Bedru, doao Allahovom Poslaniku ~. i rekao: 'O Allahov Poslanie, vid mi je oslabio, a ja predvodim u namazu svoj narod, pa kada bude kie,

isprijee se izmeu njih i mene, tako da ne mogu da doem do njihove damije i da im klanjam. elio bib, Allahov Poslanie, da doe i klanja u mojoj kui kako bih ja poslije lu rnogao nainiti mjesto gdje u klanjati.' Allahov Poslanik 3,1, mu odgovori:

'Doi u, ako Allah da'. Ree Utban: Pa je doao Allahov Poslanik :!4 i Ebu-Bekr '*' kada je sunce odskoilo. Potom je Allahov Poslanik ~. zatraio da ue, pa sam mu

38

\\\UZ II'ROI'IS ~[G0\00 OST\\U\CA ~

Moga ponosa i Moje veliine, izvadit u iz Vatre onoga ko kae la ilahe illallah." 1 U njemu, takoer, stoji: "Pa e izvaditi iz Vatre ko nikad nije uradio nikakvog dobra." U Sunenima i Musnedima se prenosi pria o vlasniku kartice kojem e se razastrti devedeset i devet knjiga, a svaka knjiga e biti tolika koliko dopire pogled, zatim e mu se izvaditi kartica na kojoj stoji ehadet la ilahe illallah, pa e to prevagnuti nad njegovim loim djelima."2 Na toj kartici se ne spominje nita drugo osim ehadet. Da je na njoj bilo neto drugo bilo bi reeno da e se izvaditi defteri njegovih dobrih dijela te da e se vagati njegova loa djela. Dovoljno je kao dokaz to to je u hadisu preneeno da e iz Vatre izii onaj ko nikada nije uradio nikakva dobra. Da je ostavlja namaza kafir bio bi vjeno u Vatri i nikada iz nje ne bi iziao. Ovi, ali i drugi hadisi, spreavaju tekfirenje (ugonjenje u nevjerstvo) ostavljaa namaza i tvrdnju da e

vjeno ostati u Vatri. Takoer, spomenuti hadisi obavezuju na nadu (da

dozvolio, te nije sjeo dok nije uao u kuu. Rekao je: 'Gdje eli da klanjam u tvojoj kui?' Tada sam mu pokazao prema mjestu, onda je Allahov Poslanik is ustao, donio tekbir. ustali smo i mi i poredali se u safove, potom je klanjao dva rekata i na kraju je predao selam. Donijeli smo barizu (vrsta hrane) koju smo pripremili za njega. Okupie sc ukuani, te upita jedan od njih: 'Gdje je Malik b. Ed-Duhajin?' Rekoe neki: 'To je munafik koji ne voli Allaha i Njegova Poslanika.' A Allahov Poslanik :li ree: 'Ne govori tako, zar ga nisi uo kad kae La i/ahe il/allah elei time Allahovo zadovoljstvo?' Ree: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Ree: 'Mi vidimo njegovo lice i priveenost munaficima.' Tad Allahov Poslanik~. ree: 'Zaista je Allah zabranio Vatri onog ko kae La ilahe il/allah elei time Allahovo zadovoljstvo.' Hari=ah: to je vrsta hrane. Ibn-Kutejbe je rekao: Priprema se od mesa koje se isjee na manje komade, potom se dospe dosta vode, a kada prokljua doda se i brano, a ako nema mesa, onda je to us~jdah .... " (zavren navod iz Fetba); (l /620 str) 1 Muttefekun aljehi. Biljei ga Buharija u Kitabut-tevhidu, poglavlje Azze ve del ve jevmul lcijame meal enbija ve gajribim, (13/481) pod brojem (751 0). I Muslim u Kitabul-imanu, poglavlje Ma'rifetu tarikatir-ru'ja (1/22-23/326). A biljee ga obojica sa senedom od Hammada b. Zejda, a on od Ma 'beda b. Hilala el-' Anezijja, a on od Enesa. od njega. 2Sahih, biljee ga: Et-Tirrnizi u Kitabul-imanu, poglavlje Ma dae fi men jemutu ve buve ehid ... (5/24) pod brojem (2634); Ibn-Made u Kitabuz-zuhd, poglavlje Ma jurda bibi rahmetullahi jevme-1-kijameti (2/1437) pod brojem (4300); Ahmed u svome Mu.medu (2/213) pod brojem (6993); Ibn-Hibban u svome Sahihu (1/461) hadis pod brojem (225); El-Rakim u EI-Mustedrelm (1146) pod brojem (9), kazavi: Ovaj hadis je sahih po uslovima Muslima, a isto kae i Ez-Zehebi. Et-Taberani u El-Evsatu (5179), hadis br. 4725; Bejheki u u'hul-imanu, 1/264, hadis br. 283; i Kefani u Duz'ul-bitaka, 1/24/2, svi u lancu preko preko Amira b. Jahje od b. Abdurrahmana Muafirija Habelija od Abdullaha b. Amra b. Asa ... od njega.

39

~ la~ K

\:\M.\7 l PROPIS ~f(,()\OG OSTi\\WC\ ~

dovedu1 ako govore 1stinu." Na Dan kada se potkoljenica otkrije i kada budu pozvani da [1cem na tlo padnu pa ne budu mogll. Oborenih pogleda svojih1 poklopit e ih ponienje! A bili su pozvani da licem na do padaju dok su zdravi bili." (EI-Kalcm, 35-43)

Pomenuti ajeti upuuju na co da Allah ~. nee izjednaiti muslimane sa nevjernicima, to ne dolikuje Njegovoj mudrosti i Njegovim propisima, zatim je spomenuo stanje nevjernika, onih koji su nasuprot muslimana, pa kae: "Na Dan kada se otkrije Njegova potkoljenica" te da e se pozvati da uiJ.1.e seddu svome Uzvienom Gospodaru, pa e se

izmei njih i Njega staviti pregrada i nee moi sa muslimanima da uine seddu. T o e im biti kazna zbog ostavljanja sedde sa klanjaima na dunjaluku. Ovo upuuje na injenicu da e oni biti sa nevjernicima i munaficima koji e ostati uspravno onog trenutka kada muslimani uine seddu. 1 Da su bili muslimani (i nakon to su ostavili namaz) dozvolilo bi im se tog dana da uine seddu kao to e se to vjernicima dozvoliti. Drugi dokaz. su rijei Uzvienog:

J J J ,. ; - , .. .. J~,., J , , J "' - ,, , J ; "", ... , J .." ~ ..!15 .;J) (~JJ ~~ J ..!..G .;J 1_,m '(!!'' yA-J~ t.:. -~ ~P' , ..t -e... .. ." "' "' J. ~J. , -- ." ... ... J.... ~ J -: .

~ ln\ K,wl\1 nOli\71JJI

to se tie spomenutih svojstava stanovnika Dehennema, kaemo: Ili ih je svaka od ovih osobina odvela u Vatru i uinila nevjernicima, ili su ih skupa sve zajedno uvele u Vatru. Ako je to rezultat svake od ovih posebno, onda je znaenje oigledno. A ako su sve ove stvari zajedno bile uzrok ulaska u Dehennem onda je to zbog veliine njihova kufra i kazne koju su zasluili. Mada svaka od ovih stvari za sobom povlai kaznu. Nije mogue i dozvoljeno da se u ovom sluaju spoji osobina koja nema veze sa kanjavanjem sa ostalim koje to imaju.

Poznato je da ostavljanje namaza, i ono to je spomenuto sa njim, nije uslov za kaznu kod nijekanja Sudnjeg dana, ve je samo to nijekanje dovoljno da bi se zasluila kazna. To vai i za sve ostale gore spomenute stvari. T ako da niko ne moe rei: 'Nee ovjek biti kanjen dok se kod njega ne objedine sve etiri pomenute osobine'. Pa kada znamo da svaka od ovih stvari za sobom povlai nevjerstvo, a Allah je nevjernike uinio nasuprot vjernika, onda moemo rei da je ostavlja namaza od onih koji e biti uvedeni u Se kar (Dehennem). Uzvieni Allah kae:

vjeni boravak u Vatri onda bi se Allah ovima smilovao i bez spomena namaza u ovom ajetu. Meutim, Uzvieni Gospodar je namaz uinio u:rokom i nadom Boije milosti za ulazak u Dennet tj. ako ga budu obavljali.

etvrti dokaz. Rijei Uzvienog: ;:,;e r-t~ y. ~ (t)l ~ ~~~

"Pa teko klanjaima1 koji s u nemarni prema svome namazu11 (El-Maun, 4-5)

Uenjaci se razilaze oko znaenja rijei "sehv" u ajetu. Kae Sad b. Ebi-Vekkas, Mesruk i drugi da je to onaj koji odgada namaz do isteka njegova vremena. U tom kontekstu se prenosi merfu hadis. Kae Muhammed b. Nasr El-Mirvezi: "Priao nam je Sufjan b. Ebi-ejbe, priao nam je lkrime b. Ehi-Ibrahim, priao nam je Abdulmelik b. Umejr od Musaba b. Sada b. Ebi-Vekkasa od njegova oca da je on upitao Allahova Poslanika ~. o rijeima Uzvienog: "Pa teko klanjaima1 koji su nemarni prema svome namazu", pa je rekao: "To su oni koji

odgaaju namaz dok ne izie njegovo vrijeme." 1

Rekao je Hamad b. Zejd: "Priao nam je Asim b. Musab b. Sad da je rekao svom ocu: "O oe moj, m misli o rijeima Uzvienog: "Pa teko

klanjaima1 koji s u nemarni prema svome namazu"? Koji od nas ne grijei (u namazu) i koji od nas ne misli na neto drugo u namazu? Pa je rekao: "Ne odnosi se na to to si spomenuo ve na istek namaskog vremena." 2 Kae Hajvetun b. urejh obavjestio me je Ebu-Sahr a on je pitao Muhamrneda b. Ka'ba Ku rezija o rijeima Uzvienog: "Pa teko 1 Sened hadisa je vrlo slab. Biljei ga Taberi u svom Tefsint, 30/30 l u lancu preko Talhe b. Musrifa od Musaba b. Sada ... od njega. l Bejheki u Smzenul-kubra, 2/214, hadis br. 2980 i Taberani u Mudemul-evsat, 2/377, hadis br. 2276 u lancu preko Abdulmelika ... od njega. Biljei ga Hejsemi u Mud111eu', 7/l43 u hadisu preko Sada i kae: "Biljei ga Taberani u Evsatu a u lancu je Tkrime b. Ibrahim a on je vrlo slab. Biljei ga i Bezar u svom Musnedu, 3/345, hadis br. 1145 u lancu preko Abduhnelika ... od njega. Bezar kae da je ovaj hadis preneen preko vjerodostojnih hafiza od Abdulmelika b. Umejra b. Musaba b. Sada od njegova oca mevkufen i ne znamo da je spojen osim preko lkrime b. Ibrahima od Abdulmelika b. Umejra a Ikri.me je lejinulhadis. Biljei ga Mirvezi u Ta '=imu kadris-salati 1/ 124, hadis br. 42. Albani ga je proglasio daifom u Daifu tergib ve terhib, badis br. 312 i kae da je vrlo slab. ~ Hadisje hasen. Biljei ga Mirvezi u Ta';;imu kadris-salati l/125//43, i Ebu-Jala u svom Musnedu, 2/63, badis br. 704, u lancu preko Hamada b. Asima od Musaba ... od njega. Albani ga navodi u Salzihut-tergib, hadis br. 576, i kae hasen mevkuf.

43

~ ls' Kw11n Dm7UJt

klanjaima1 koji su nemarni prema svome namazu". "To su oni koji ostavLjaju namaz", ree, zatim je bio upitan o rijei 11maun" pa je rekao: "To je onaj ko ne izdvaja prava na imetak."1

Treba spomenuti da kur'anski izraz 11vej(un" (teko nekome) se koristi kod prijetnje nevjernicima, otuda On kae:

"A teko onima koji Njemu druge ravnim smatraju1 koji zekat ne daju i koji u onaj svijet ne vjeruju!" (Fussilet, 6-7)

I rekao je:

''Teko svakom (acu1 velikom grjenikul On uje Allahove ajete kad mu se ue1 zatim ustraje u nevjerovanju1 oholei se kao da ih ni uo nije -njemu patnju neizdrljivu navijesti . A kad sazna za neke Nae ajete1 on im se ruga. Takve poniavajua patnja eka." (El-Dasije, 7-9)

Kao i Njegove rijei:

"A od uasne patnje teko nevjernicima." (Ibrahim, 2) Osim na dva mjesta u Kur'anu gdje kae:

"Teko onima koji pri mjerenju zakidaju." (EI-Mutaffifin, l)

,,l ,,.J ~J .. ~ ~j~ t)-f=! ~j

''Teko svakom klevetniku-podrug[jivcu.11 (EI-Humcze, 1) 1 Sened badisa je sahih. Biljei ga Mirvezi u Ta';;;imu kadris-salati 1/126, had is br. 45 u lancu preko Hajveta b. urejba ... od njega.

44

,,\\f\1 l PROPIS ~J[GO\OG OST1\VI.I\t\ ~--------------------~ Ovde je rije "tel

~ l~' KUJI\1 n OmruK

propast susresti" (bukvalan prevod bi bio: "Oni e dospjeti do G ajja", op. p.), a na drugom mjesto kae "Esama".

Muhammed b. Nasr je rekao: "Priao nam je Hasan b. Isa, priao nam je Abdullah b. Mubarek, obavjestio nas je Huejm b. Beir, kae: 'Obavjestio me je Zekerijja b. Ebi-Merjem el-Huzai', kae: uo sam EbuUmamu Bahilija kako govori: 'Izmeu otvora Dehennema i njegova dna je razdaljina od pedeset godina da pada kamen', ili je rekao 'stijena ija je veliina desetina debelih' (stijena). Pa mu je tienik od Abdurrahmana b. Halida b. Velida rekao: 'Da li ispod toga ima ta, o Umama?' Ree: 'Da, Gajj i Esam. "'1

Prenosi Ejjub b. Beir od ufeja b. Mati'a da je rekao: "U Dehennemu postoji dolina koja se zove Gajj, a kroz koju tee krv i gnoj, ona je za one zbog kojih je i stvorena. Uzvieni Allah kae: "Oni e dospjeti do Gajja.11 2 Iz ajeta se moe zakljuiti da je Uzvieni Allah stvorio ovo mjesto za one koji napuste namaz i budu slijedili svoje strasti. Da se ostavlja namaza smatra muslimanom ne bi ga zapalo samo dno Dehennema ve bi bio sa ostalim grjenicima od muslimana u gornjimblaim stepenima Dehennema. Ovo samo dno Dehennema nije namjenjene pripadnicima islama ve naprotiv kafirima. Iz ajeta se moe

izvui i drugi dokaz i to iz Njegovil1 rijei:

Musnedu amijjin, 2/405, hadis br. 1589, u lancu preko Serkija ... od njega. Biljei ga i u Kebint, 8/175, hadis br. 773 1, svi u lancu preko erkija b. Katamija od Lukmana b. Amira ci-Huzaija od Ebu-Umame merfuan ... od njega. Biljei ga Munziri u Tergibu terhib, 41255, had is br. 5569, i kae da ga Biljei Hejsemi u Medme'u, l 0/389, i da ga je prenio Taberani ali da u njemu ima slabih prenosioca a da ih je Ibn-Hiban ocjenio dobrim ali kako kae grijee. Biljei ga Albani u Daijl, hadis br . 3 J48, i kae da je daif. 1 Sened hadisa je daif. Biljei ga Taberi u svom Tefsiru, 19145 i Mirvezi u Ta'=imu kadris-salati 11121/37, oba u lancu preko Huejma od Zekerijaha b. Ebu-Meljema od Ebu-Umame mevukufen ... od njega. Kaem slabost seneda je u Zekerijahu b. EhuMerjemu. Zebebi u Mugni drl'a.fa, l/240. kae da je to Huejmov ejh. En-Nesai kae da nije jak, isto kae i lbn-Devzi u Dua.fau vel-metru/dn, 1/295. 2 Sened hadisa je daif. Biljei ga Mirvezi u Ta'=imu kadris-salati 1/ 122/38 u lancu ereko Salebe b. Muslima od Ejuba ... od njega. U njemu se nalazi Ejub b. Beir Adeli Sami. HafiZ u Teldbu tehzib, l /397 kae: lbn-Hiban ga je spomenuo meu vjerodostojnim. Zehebi ga spominje u Miza nu i kae da je medhul-nepoznat.

46

NI\MAZ l PROPIS 1-Jf(,O\Oii OSTi\\U\tl\ ~

11 .. oni e dospjeti do Cajja1 izuzev oni koji su se pokajali1 i vjerova li1

i dobro inili1 njima se nee nikakva nepravda uiniti1 oni e u Dennet ui" (Merjem, 59-60)

Pa da se ostavlja namaza ubraja u vjernike ni bi se u ovom drugom ajetu za ispravnost njegove tevbe uslovljavalo vjerovanje. Jer da je prije toga imao vjerovanje onda bi to bilo traenje neega to ve postoji. esti dokaz. Rijei Uzvienog:

l ~~

se klanjao Allahu ~. vec Je poricao Allahove ajete okretao se od pokornosti Njemu."1 Rijei Uzvienog:

- t - - ( J - t - - fJJu .!lJ ~ji~ t ~ il Jju .!lJ ~~ "Teko tebi! T eko tebll l jo jednom: T eko tebi l T eko tebi l" (ElKijamc, 34-35), su prijetnja na prijetnju. Osmi dokaz. Kur'anski ajet:

.; J .,. ..~ J J ,. , {.... u~l ~ .!.J!;Iju

110 vjernici, neka vas imanja vaa i djeca vaa ne zabave od sjeanja na AUaha. A oni koji to uine, bie izgubljeni." (EI-Munafikun, 9)

lbn-D:urejd kae: "uo sam Ata'a b. Ebi-Rebaha kako kae: 'To se odnosi na propisane nama:e'. "2 Na osnovu toga, ajet ukazuje da je

Allah~. osudio onoga koga :avedu i zabave imetak i djeca od namaza na optu propast, a opta propast nije namjenjena osim nevjernicima. A to se tie muslimana, on ako bi i propao zbog svojih grijeha, na kraju e ipak uspjeti. Allah ~. je u ovom ajetu na vie naina ukazao na propasr ostavlja namaza:

l. Upotrebio je izraz u imenici (el-hasirun, op. p.) koji potvruje i obavezuje propast, a nije upotrebio glagol koji upuuje na obnovu i deavanje.

2. Imenicu je odredio odreenim lanom "el" (elifom i lamom), koji upuuje na potpunost njihova naziva. T ako, ako bi npr., rekao: "Zejdun el-alimu es-salihu"-Zejd je dobar uenjak- sa odreenim lanom u obe rijei, to potvruje njegovu savrenost, za razliku kada bi rekao "Zejdun alimun salihun", bez odreenog lana .

1 Sened hadisaje hasen. Biljei ga Mirvezi u Ta';;imu kadris-salati, 1/131/ 132. hadis br. 57 u lancu preko Abdulvehaba b. Ataa od Sei da od Katade... od njega.

~ Sen ed hudisa je sahih. Bi ljei ga Bcjheki u u'bul-imanu. 3/72, h adis br. 2919 i 2920 u

lancima preko Durejda i Talhc od Atan ... od njega.

48

N\\t\ZII'ROI'IS 1\J[GIJ\Oii OST\\lJ.\C.A ~

3. Allah ~. je doao sa "mubtedom i haberom"l koji su odreeni, to upuuje na svoenje habera u mubtedi, kao to je u nJeClma Uzvienog: "Ulaike humul-muflihun"J10ni e zaista uspjeti." Kao i u Njegovim rijeima:

.!l. ; J ~ ~ J J ; ) ; .,." u~l r-A uJplj

11A nevjernici su doista nepravedni 11 (EI-Bekara, 254) ili u rijeima:

~ >J J J , { ~ - , , !:11 ,, _,.,'-">-uB;...- r-A ~J

110ni su1 zbilja1 pravi vjernici ." (EI-Enfal, 4) i drugi slini ajeti. 4. Upotreba zamjenice (zamjenica "hum"), koja rastavlja

mubtedu od habera. Pored toga to rastavlja mubtedu od habera ovakav nain koritenja ove zamjenice ima jo dvije dodatne fajde: Jainu veze ili scneda kao i odliku onoga koji se"vee sa onim za ta se vee, kao to je u

rijeima Uzvienog:

11A IIah1 doista, nije ni o kome zavisan, i On je jedini hvale dostojan!" (EI-Had:d, 64)

i Njegove rijei:

11AAHah je Taj Koji sve uje i zna?" (EI-Maida, 76)

kao i ajet

J J '9J J ~." ~ -1 J J""11 ~!.q -.._. :.111 ~l )ll~/ ~~ r- uJ

11A llah je1 zaista1 T aj Koji prata i Koji je milostiv." (ura, 5) 2 kao i drugi slini ajeti.

' Mubteda u ar. gramatici oznaava poetak govora i ono o emu se govori ili obavjetava, a haber je obavjest o mubtedi. To bi se u bosanskom jeziku moglo uporediti sa subjektom i predikatom. (op. p.) 2 Obrati panju na formu u kojoj je ajet objavljen na ar. jeziku. (op. p.)

49

~ ls' Kun\1 n 07C\71JJr

Deveti dokaz. Rijei Uzvienog:

. ...-- _J. e:""~,~ .....__:_.)~

" U Nae rijei vjeruju samo oni koji1 kad se njima opomenu1 licem na de padaju, i koji Gospodara svoga veliaju i hvale i koji se ne ohole." (Sedda, 15)

U pomenutom ajetu Allah%, nijee iman onoga koji kada mu se spomenu Allahovi ajeti ne padne licem na tle, hvalei i veliajui svoga Gospodara. A najvea opomena Allahovim ajetima je opominjanje s ajetima o namazu, tako da onaj koji se opomene tim ajetima a ne prihvati opomenu i ne proklanja, on ne vjeruje u njih, jer je Allah ~. mu'mine odlikovao i opisao da oni ine seddu. Ovo je jedan od najljepih naina

izvlaenja dokaza po ovom pitanju. Naime, ne moe se rei da vjeruje u rijei Uzvienog: "Obavljajte namaz" 1~ osim onaj ko ga vrsto i redovno obavlja. Deseti dokaz. Rijei Uzvienog:

~~ ~y,_ ~j ~~~ 0_7~ ~ i_7jl ~ ~ I~.IJ "Jer kad im se govorilo: 'inite ruku Allahu'- oni nisu htjeli ruku'

ini ti1 teko toga dana poricateljimal" (El-Murselar, 48-49) Ove ajete Allah~. je spomenuo nakon Njegovih rijei:

.. l :! P. - ... . J." ... , JJuy-!" ...-NJ ~l~j t_,.t)

11Jedite i naslaujte se, ali za kratko! - vi ste1 zaista, zloinci!" (ElMurselat, 46)

Zatim ih je opomenuo zbog njihova izostavljanja ruku'a, a to je namaz kada su bili pozvati da ga obavljaju. Ne moe se rei da ih je opomenuo zbog njihova poricanja, jer je On ~. obavjestio ovdje da su ostavljali namaz i po tom osnovu i dolazi zastraivanje. Kaemo: Nee ustrajati u ostavljanju namaza onaj ko iskreno vjeruje du mu ga je Allah ~. naredio. Nemogue je i neprirodno da ovjek iskreno i vrsto vjeruje da mu je Allah~. naredio u toku dana i noi pet namaza i da e ga ako

1 Bekara, 43, 83. Junus, 87. Nur, 56. Rum, 31. Muzemmil, 20.

50

NAM.\Z l PROPIS NJ[(j()\'QG OSTAVU.\t.\ ~

ih ostavi kazniti najeem kaznom a da i pored toga uporno ostavlja namaz. Ovo je apsolutno nemogue. Nee nikada namaz uporno ostavljati onaj ko iskreno vjeruje da je to farz. ovjekov iman nareuje

ovjeku da ga obavi. Pa ako u srcu nema onoga to bi mu naredilo da ga obavi to znai da u njegovom srcu nema nimalo imana. Ne nasjedaj na govor onih koji se ne razumiju u propise i djela srca. Probaj pojmiti da li je

mogue da u ovjekovom srcu ima vjere u obeanja i prijetnje, u Dennet i Dehennem, te da mu je Allah %, naredio namaz i da e ga za njegovo ostavljanje najee kazniti, a da i pored roga, iako zdrav i bez ikakvih prepreka, ustrajava u njegovom ostavljanju. Ovo je stvar koja se potkrala onima koji smatraju da je iman samo vjerovanje ili srano potvrivanje, pa makar ga i ne pratile nareene stvari i ostavljanje onih drugih zabranjenih. Potpuno je nemogue da u srcu roba bude vrst iman a da ga ne poprati pokornost Allahu ~. i ostavljanje grijeha. Mi kaemo iman je vjerovanje i potvrivanje, ali ne vjerovanje koje se samo svodi na ubjedenje da je istina ono o emu nas neko obavjetava, bez pokornosti. Kada bi bilo tako onda bi Faraon, lblis, Salihov narod i idovi koji su poznavali Muhammeda :i, kao to poznaju svoju djecu, bili iskreni mu'mini. U tom kontekstu Uzvieni Allah kae:

"Oni1 doista, ne okrivljuju tebe da si ti laac." (El-En'am, 33.) Tj. oni su ubjeenja da si ti iskren. Meutim:

"Nego zulumari poriu Allahove rijei." (El-En'am, 33) Poricanje neega ne moe biti osim nakon spoznaje istine.

Uzvieni Allah kae: e. -'J s J 1 1 t - ... .. ." 1 , l~j ~ ~1t6::;;_~.1j ~ IJ~J

"l oniih1 nepravedni i oholi, porekoe, ali su u sebi vjerovali da su istinita." (En-Neml, 14)

Tako je Musa~ rekao Faraonu:

51

~ la\ KWIY n 07f\71J Jr

"T1 zna da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa 1 Zemlje1 11kao oigledna znamenja.. . (El-Isra, 102)

I kae o idovima:

, J. ... ?/ J. ~ " .,J o~~j~l "Oni kojima smo dali Knigu znaju Poslanika kao to sinove svoje znaju, a[1 neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju.11 (El-Bekara, 146)

Ovo jo jasnije oslikava pria dvojice idova koji su doli Poslaniku ~~ i pitali ga o znacima njegova poslanstva pa su rekli:

"Svedoimo da si ti Poslanik." Pa je rekao: "ta vas sprjeava da me slijedite?" Rekoe: 11 Davud je molio da neprestano u njegovoj porodici bude vjerovjesnik. Mi se bojimo ako te budemo slijedili da e nas ubiti idovi." 1

Naime, ovi su svojim jezicima shodno svom ubjeenju priznali da je on poslanik, meutim, ovim potvrivanjem i priznanjem nisu uli u krug imana, jer mu se nisu pokoravali i odazvali njegovim naredbama. Od ove vrste je i kufr Ebu-Taliba koji je zasigurno znao da je Poslanik ~~ iskren i da je poslanik. To je potvrdio svojim jezikom i opjevao u svojim stihovima ali i pored toga nije uao u krug islama. Vjerovanje se ostvaruje i biva validne uz dvije stvari: ubjedenjem u istinu, i drugo sranom ljubavlju i pokornou.

Zbog toga je Uzvieni o Ibrahimu ~~ rekao:

110 lbrah1me1 ci s1 san svoj odluio obistiniti" (Es-Saffat, 104-105)

1Sahih, bijei ga: Et-Tirmizi u Kitabul-isti 'za n poglavlje Ma dae fi kubletl-jedi verridli (5177) pod brojem (2733).

Ebu lsa je rekao: U poglavlju je i hadis sa senedom od Jezida b. ei-Esveda b. Omera i

Ka'ba b. Malika, a on je hasen sahih. Takoer se nalazi i u Kitabut-teftir, poglavlje Ye

min sureti beni isr.ail (5/305) pod brojem (3144).

I-ladis biljee Ahmed ll svome Musnedu (4/240) i EI-Bejheki ll Es-Sune1111l-kubra

(81166) sa senedom od u 'beta b. Amra b. Murre, a on od Abdullaha b. Selem e b.

Safvana b. Ussala ... ;

52

N.UI\1 l PROPIS 1\ JffiOVOCt OSTAHJA(A ~

A Ibrahim ~je bio ubjeen u istinitost sna od kad mu se ukazao, jer su snovi poslanika istiniti, ali ono to ga je uinilo od onih koji u to vjeruju je djelo koje je uradio (spremnost da rtvuje sina), kao odgovor na naredbu.

U tom kontekstu su i rijei Nlahova Poslanika ~: "Polni organ to potvruje ili negira," 1 Gdje je uinio djelo potvrdom onoga to eli srce a negiranje ostavljanje toga. Ovo je jasan dokaz da vjerovanje nije ispravno osim uz djelo.

Hasan je rekao: "Nije iman po eljama i kienju, ve je iman ono to osjeti srce i potvrdi ga djelo." Ovo se prenosi i kao merfu' predaja.1 I na kraju, elim naglasiti da je nemogue ostaviti namaz a posjedovati vrst i ispravan iman o obaveznosti namaza, imajui na umu prijetnje i obeanja u tom pogledu. A Allah upuuje na Pravi put.

1 Muttefekun alejhi, biljei ga Buharija u Kitabul-isti'=anu, poglavlje Zinal-devarih dunel-ferd (11 /28) pod brojem (6234), i u Kitabul-kadr. poglavlje Ve haramun ala karjctin eh1ekoaha ennehum (11/511) pod brojem (6612); Muslim u Kitabu/-kadr poglavlje Mukadderun ala ibni Ademe hazzuhu mine-z-zina ve gajruhu (4/2046/204/2657) sa senedom od Ma'mera, a on od Ibn-Tavusa, a OD od svoga oca, a on od fbn-Abbas~ a on od Ebu-Hurcjre ... ;

~ Hasen mevkuf. Biljei ga [bn Ebi-ejbe u svome Musannefu (611 63) pod brojem (30351) sa sen edom od Dafera b. Sulejmana, a on od Ze keri jje, a oD od El-Hasana ...

mevkufe~ i u Kitabul-iman (str.: 38) hadis pod brojem (93). Takoer ga navodi i na drugom mjestu u Musannefu (7/ J 89) pod brojem (35211) sa senedom od Dafera b. Sulejmana, a on od Abdur-Rabbihi Ebu-Ka 'ba, a on od El-Hasana.... : El-Bejhek:i u u 'abul-imanu, (l/80) pod brojem (66) sa senedom od UbejdulJaha b. Muse, a on od Ebu-Bira. a on od El-Hasana ... ; Ibn-Asim ll Ez-Zuhdu (l/263) sa senedom od Zekerijje, a on od El-Hasana ... ; Ibnui-Mubarek u &-Zuhdu (l /545) sa senedom od Sufjana, a on od nekog ovjeka, a on od El-Hasana ... ; Navodi ga i [bnui-Kajjim u svojoj Ha,~ijji ( 12/294) rekavi: Preneeno je vjcrodostojnom predajom od El-Hasana .... pa je spomnuo itav sened (Zekerijja b. Hakim, Abdu Rabbihi, Ebu-Bir) od El-Hasana ... mevkufen. Rekoh: Najvjerovatnije je da je badis hasen mevkuf. A to se tie hadisa koji je merfu', naveo ga je na ejh EI-Aibani - Allah mu se smilovao - ll Es-Silsiletud-dai 'fa (u 3. tomu, hadis pod brojem l 098), kazavi: "Njegov sen ed je skroz lo, u njemu se nalazi Jusuf b. Atijje es-Sigar el-Ensari." A Buharija je rekao za njega: munkerul-hadis. Rekao je i Ed-Devlaji: metrukul-hadis, a En-Nesai je dodao i: Nije pouzdan. l Abdus-Selam b. Salih, a on je Ebus-Silat el-Tieravi. Navodi ga i Ez-Zehebi u Ed-Du'afa, rekavi: Neki su ga osumnjiiti za la. Ebu-Zur'a je rekao: Nije bio pouzdan. Ibn-Adijj je rekao:

Osumnjien, a jo neko drugi za njega kau: rafii.

53

00KAZI IZ SUNNUA PO TOM PITANJU SE MOGU IZVUI NA SLJEDEE NA I NE:

l . dokaz

Biljei Muslim u svom Sahihu od Dabira b. AbduUaha ~ da je Poslanik ~ rekao: "Izmeu ovjeka i kufra je ostavljanje namaza. 1

Biljee ga vlasnici Sunena, a T irmizi kae da je sahih. 2. dokaz Prenosi se od Burejde b. El-H usajba el-Eslemija ~ de je uo

Allahova Poslanika~ kako kae: "Ugovor izmeu nas i njih je namaz pa ko ga ostav i taj je uznevjerovo." 2

Biljei ga Ahmed i vlasnici Sunena, a Hakim kae da je lanac prenosioca vjerodostojan po Muslimovim artovima.

3. dokaz Prenosi se od Sevbana, tienika Allahova Poslanika, da je uo

Poslanika ~ da kae: "Izmeu roba i nevjerstva i imana je namaz pa ako ga ostav i uinio je irk." l

1 Sahih, biljee ga: Muslim u Kitabul-imanu, poglavlje Bejanu itlaki ismil-kufri ala terkis-salat ( 1/88/82) sa senedom od Ibn-Durejda. Ebu-Davud u Kitabus-sunne, poglavlje Fi reddil-irda (4/219) pod brojem (4678) sa senedom od Sufjana ... ; Et-Tinnizi u Kitabul-iman, poglavlje Ma dae fi terkis-salat (5/ 13) pod brojem (2625) sa senedom od Sufjana ... ; En-Ncsai u Kitabus-salat, poglavlje EI-Hukmu fi tarikis-saJat (1 /232) pod brojem (464) sa senedom od Durejda ... ; Ed-Darimi u Kitabus-salat poglavlje Fi tariki-s-salat ( 1/307) pod brojem (1233) sa senedom od Durejda ... ; Ahmed u Musnedu (3/389) pod brojem (15221) sa senedom od Musa b. Ukbeta ... ; a njih sva trojica (fbn-Durejd, Sufj an, Musa b. Ukbe) od Ebu ez-Zubejra, a on od Dabira... ; 2 Sahih, biljei ga Et-Tirmizi u Kitabul-imanu, poglavlje F i ma dae fi terkis-saJat (5/13) pod brojem (2621). Ebu lsaje rekao: "Ovaj hadisje hasen sahih garib."

En-Nesai u Kitabus-sa/at, poglavlje EI-Hukmu fi tarikis-salat (11231) pod brojem (463).

Ibn-Made u Kitabus-sa/at, poglavlje Fi men terekes-salat (1/342) pod brojem (1079).

Ahmed u Musnedu (51346) pod brojem (22987). El-Hakim u Mustedral...-u ( l/7), i ocjenio

ga vjerodostojnim. Sa njim se usaglasio Ez-Zehebi, lbn-Hibban u Sahihu (3/ pod brojem

1452), i Ibn Ebi-ejbe u EI-Jmanu (str.: 26; pod brojem 46), svi sa senedom od

Burcjdc ... ;

Vjerododstojnim ga je ocjenio i na cjh El-Albani, Allah mu se smilovao, u Sahihul

dami 'u pod brojem (4143), i rekaojc: Hadis je sahih.

54

1\.\\HZ l PROPIS 1\JfliOVOG OSTA~t.l.\tA ~

Biljei ga Hiberullah Taberi i kae da mu lanac prenosioca po Muslimovim artovima.

4. dokaz Prenosi se od AbdulLaha b. Amra b. el-Asa da je Poslanik ~

jednog dana spomenuo namaz, pa je rekao. "Onaj ko ga bude uvao bie mu svjetlo, dokaz i spas na Sudnjem danu. A onaj ko ga ne bude uvao

nee mu biti svijetlo, dokaz niti spas na Sudnjem danu. Na Sudnjem danu e biti sa Karunom, faraonom, Hamanom i Ubejjom b. Halefom." 2

Biljei ga imam Ahmed u Musnedu i Ebu-Hati.m b. Hibban u svome Sahihu. Ova etverica su posebno spomenuti jer su oni voe nevjernika. U hadisu se moe zapaziti da onaj ko uporno ostavlja namaz da ga je od njega odvratio imetak, vlast, poloaj ili trgovina. Onoga koga od namaza odvrati imetak on e biti sa Karunom. Koga od namaza odvrati vlast bit e sa faraonom. Koga od namaza odvrati poloaj i funkcija, kao to su razna ministarstva i drugo, taj e biti sa Hamanom. I koga od njega odvrati trgovina taj e biti sa Ubejjom b. Halefom.

5. dokaz Ono to prenosi Ubade b. Samit ~. pa kae: "Oporuio nam je

Poslanik Jj pa kae: 'Nemojte nikoga pripisivati kao sudruga Allahu pa makar bili i iskomadani, zapaljeni ili razapeti, i nemojte namjerno 1 Sahih, biljei ga EI-Lalekai u svojoj knjizi erh usu/i 'itikadi ehlis-sunneti veltrema 'ati pod brojem ( 1521 ). A ta knjiga, iju smo naunu obradu i valorizaciju mi izvrili, se tampa kod izdavake kue Darul-badis. El-'Adluni u Kefu!-hafa vel-i/bas (1/347) navodei ga od Et-Taberanija, a on od Sevbana sa vjerodostojnim senedom. I EI-Aibani ga je ocjenio vjerodostojnim u Sahilwt-tergibu pod brojem (566). 2Sahih, a biljee ga: Ed-Darimi u Kitabus-salat, poglavlje Fi-1-muhafezati ala-s-salat (2/390) pod brojem (2721 ). [bn-Hibban u svome Salzilw (4/329) pod brojem ( 14 76) sa senedom od Ka'ba b. Alakame ... ; Takoer ga biljei i u Mevariduz-zem'an ( 1/87) pod brojem (254). Ahmed u Musnedu (2/ 169) pod brojem (6576). Abd b. Hum ejd u svome .\fusnedu (1 / 139) pod brojem (353). EI-Bejheki u u'abul-iman (3/46) pod brojem (2823). Abdullah b. Ahmed u Es-Sunne (11363) pod brojem (782), svi sa senedom preko Ka'ba b. Alkame, a on od Isa b. Hilala es-Sadefija, a on od Abdullaha b. Amra... ; Rekao je EI-Hejsem.i u Medmu 'u (l /292): Biljei ga Ahmed i Et-Tabera ni u EI-Kebiru i El-Evsatu, a Ahmedovi prenosioci su pouzdani.

Rekoh: Biljei ga Et-Taberani u EI-Evsatu pod brojem ( 1788) skraeno sa senedom od

Ibn- Omera.

55

~ lm.. K,\JJI\1 n D2rvnJJr ~

ostavljati namaz, onaj ko ga ostavi namjerno taj je iziao iz milleta i nemojte se pribliavati alkoholu jer je on glava grijeenja." l

Biljei ga Abdurrahman b. Ebi-Hatim u svome Sunenu. 6. dokaz Prenosi se od Muaza b. Debela ~ da je Poslanik ;i rekao: "Onaj

ko ostavi propisani namaz sa njega spada Allahova zatita."2 Biljei ga imam Ahmed. Da ostavljanje namaza ne izvodi iz vjere

takav bi uivao zatitu islama.

7. dokaz Prenosi se od Ebu Derdaa ~ da je rekao: "Oporuio mi je Ebul

Kasim ;B da ne ostavljam namjerno namaz jer ko ga ostavi namjenw sa njega spada zatita." 3

8. dokaz Prenosi se od Muaza b. Debela * da je Poslanik ~ rekao: "Glava

i stub islama je namaz." 4

1Njegov sen ed je da if, a biljee ga: El-Mirvezi u Ta 'zinnt kadris-salat (2/889) pod brojem (920). EI-Makdisi u El-Ehadisul-muhtara (8/287) pod brojem (351).

El-Lalekai u erh usu/i 'itikadi eh lis-sun neti vel-dema 'ati pod brojem (1522). Svi ga

navode sa senedom od Se leme b. urejba, a on od Ubade ... ;

Biljei ga i El-Hejsemi u El-Medmu 'u (4/216), i rekao je: Prenosi ga Et-Taberani, a u njegovu sen edu se nalazi Selem e b. urejh, a Ez-Zehebi je rekao za njega: Nepoznat je, dok su ostali prenosioci vjerodostojni. Naveo ga je i Buharija u Et-Tarihu (4175) u biografiji Seleme b. urejha, i rekao je: Za njegov sened se ne zna. Ez-Zeh.Ebu je spomenuo u Mizanul- 'itidal (3/271): Za sened od Seleme b. urejba, a on od Ubadeta b. es-Samita, se ne zna. 2 Tabrid je naveden ve prije. 3 Tahrid je naveden ve prije. 4Sahih, biljee ga: Et-Tirmizi u Kiwbul-imanu, poglavlje Ma dae fi h.urmetis-salat (5/ ll) pod brojem (2616), sa senedom od Asim b. Ebu en-Nedud, a on od Ebu-Vaila, a on od Muaza b. Debela ... ; El-Rakim u El-Mustedraf...1J (2/86) pod brojem (2408) sa senedom od Habiba b. Ebu-Sabita, a on od Mejmuna b. Ebu-ebuba, a on od Muaza ...; rekavi: Ovaj hadis je sabili po uslovima Buharije i Muslima, ali ga nisu zabiljeili. ElBejheki u Es-Sunenul-kubra (9/20) sa senedom od El-Hakema b. Utejbe, a on od Mejmuna b. Ebu ebuba, a on od Muaza ... ; En-Nesai u Es-Sunenul-kubra (6/428) pod brojem (11394) sa senedom od Asima b. Ebi en-Neduda, a on od Ebu-Vaila, a on od Muaza... ; lbn Ebi-ejbe u Musann~fu (61158) pod brojem (30314) sa senedom od EIHakema, a on od Urveta b. en-Nezzala, a on od Muaza ... ; Ahmed u Musnedu (5/237)

56

\.\M\7 l PROI'I\ ~J[{j()\()(i OST\\IJ.\t\ ~

Ovo je skraena verzija a hadis je sahih. Iz hadisa se moe ::akljuiti da je namaz poput centralnog atorskog stuba pomou kojeg stoji ator. Pa kao to bi se ator sruio bez ovog stuba tako i islam odlazi sa odlaskom nama::a. Ahmed je ovo uzimao kao dokaz.

9. dokaz Prenosi se u oba Sahiha, u Sunenima i Musnedima od Abdullaha b.

Omera ~ da je Poslanik ~ rekao: "Islam se temelji na pet stvari: Svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hodoau Kabe i postu ramazana." l

Bilje:i ga Ahmed. U nekim predajama se navodi u obliku: "Islam je petero." Iz hadisa se moe zakljuiti slijedee:

l. Islam je usporeen sa kubetom koji stoji na pet temelja, pa ako se srui njegov najvei temelj past e i kube islama.

2. On je pomenute ruknove-temelje uinio temeljima kubeta islama tako da je dva ehadeta koji ine rukn povezao sa namazom, koji je rukn, i zekatom, koji je rukn. Kako bi opstalo i izgledalo kube islama nakon to bi se sruio jedan temelj pored drugil1?

3. On je pomenute ruknove uinio islamom i oni ulaze u sastav imenice islam.