biologija-8.2

8/16/2019 biologija-8.2

1/182

Roberto Škara

BIOLOGIJA 8

Udžbenik s radnom bilježnicom

za učenike osmog razreda osnovne škole

8/16/2019 biologija-8.2

2/182

Za izdavača

Đurđica Salamon, dipl. ing.

Autor

Roberto Škara, prof.

Urednica

Ana Savić, prof.

Recenzentice

Prof. dr. sc. Zrinjka Stančić

Dr. sc. Nina Smolej Narančić

Šteca Kulcsar Šimičević, prof.

LektoricaNevena Erak

Gračka urednica

Eleni Šakan

Ilustratorica

Petra Kljaić, prof.

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske rješenjem kl. UP/I°-602-09/07-03/00530, ur. br. 533-12-08-02 od

Zagreb, ožujak 2008.

za rad po člancima 4., 6. i 10.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 673448

ISBN 978-953-294-005-3

Nakladnik

Alka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42

tel. 01 30 135 30

Tisak

Tiskara Zelina d.d.

8/16/2019 biologija-8.2

3/182

8/16/2019 biologija-8.2

4/182

Sadržaj

UPUTE UČENIKU ZA UPORABU KNJIGE ....................................................................5

1. Roditelji i potomci ..................................................................................................6

2. Molekula DNK .........................................................................................................14

3. Građa i funkcija ljudskog organizma ....................................................................21

4. Građa i uloga spolnih organa ...............................................................................28

5. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja ..................................................................34

6. Od rođenja do smrti ...............................................................................................39

7. Odgovorno spolno ponašanje ...............................................................................43

8. Kosti i veze među kostima .....................................................................................47

9. Mišići ........................................................................................................................56

10. Živčana stanica i živac ...........................................................................................6511. Živčani sustav .........................................................................................................69

12. Ovisnosti .................................................................................................................83

13. Osjetilo vida ............................................................................................................91

14. Osjetila – osjet sluha i ravnoteže ..........................................................................99

15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline) .........................107

16. Hormonska regulacija ..........................................................................................111

17. Krvotok ..................................................................................................................115

18. Zaštita organizma od bolesti ...............................................................................128

19. Organi za disanje i glas........................................................................................135

20. Građa, uloga i bolesti probavnih organa............................................................143

21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana ...............................................151

22. Sustav organa za izlučivanje ...............................................................................155

23. Koža .......................................................................................................................160

24. Podrijetlo čovjeka .................................................................................................164

IZBORNA TEMA: Spavanje, budnost i aktivnost mozga ....................................169

IZBORNA TEMA: Biologija i izazovi budućnostI ................................................171

IZBORNA TEMA: Zdravlje i bolest .......................................................................173

IZBORNA TEMA: Čovjek kao svemirski putnik ..................................................175

IZBORNA TEMA: Šport i zdravlje .........................................................................177

IZBORNA TEMA: Fiziologija ronjenja ..................................................................179

8/16/2019 biologija-8.2

5/1825

UPUTE UČENIKU ZA UPORABU KNJIGE

Na početku nastavne teme nalazi se MOTIVACIJSKI PROBLEM koji će tezainteresirati i navesti da nastaviš proučavati zadaće koje slijede. To su pitanjana koja znaš odgovor. Odgovoriti možeš i uz učiteljevu pomoć. Primjerice:

Spoji crtama srodne životinje.

Nove tekstove prate PRAKTIČNI RADOVI. Oni će te zainteresirati i pomoći dalakše svladavaš nastavne sadržaje. Primjerice:

Izvedi uz pomoć učitelja jednostavnu vježbu koja pokazuje kako

na mrežnici nastaje obrnuta i umanjena slika:Ispred svijeće postavi ispupčenu leću. Iza leće postavi zaslon odtamnog papira. Zapali svijeću. Jasnu sliku na zaslonu dobit ćešpomicanjem leće naprijed-nazad.

Nastajanje slike

Kakva je slika na zaslonu?

Slika na zaslonu jest

ispupčena lećasvijeća

zaslon

Na kraju svake nastavne jedinice nalaze se zadaci za ponavljanje:

Označi kvačicom koja je vrsta izumrla.

Zaokruži točan odgovor.

Broj kromosoma u ljudskim stanicama iznosi:

a) 48

b) 46

c) 44

Na kraju nastavne teme nalazi se NAUČILI SMO....

Želimo ugodan i uspješan rad.

8/16/2019 biologija-8.2

6/1826

Roditelji i potomci1.

1.1. Raznolikost i srodnost živih bića

Spoji crtama srodne životinje.

RAZNOLIKOST

Promotriš li živi svijet oko sebe, uočit ćeš da se sva živa bića međusobno višeili manje razlikuju. Raznolikost možemo uočiti među živim bićima različitih vrsta imeđu živim bićima iste vrste.

Raznolikost je posljedica razvoja živih bića od nastanka života do danas.

Razvoj živih bića započeo je prije 3,8 milijardi godina u praoceanima i tekao jepostupno, od jednostavnijih prema složenijim oblicima života. Tijekom tog razvoja mnoge su vrste izumrle.

8/16/2019 biologija-8.2

7/1827

Izumrle životinje

TrilobitiDinosaur

SRODNOST

Usprkos razlikama, primjećujemo da živa bića imaju i neka zajednička obilježja.

promjenjivost rast i razvitak podražljivost

razmnožavanjei nasljeđivanje

stanična građa

prehranadisanje

ZAJEDNIČKAOBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA

Prema zajedničkim obilježjima živa bića svrstavamo u srodne skupine.

UTJECAJ ČOVJEKA NA RAZNOLIKOST ŽIVIH BIĆA

Svojim postupcima čovjek utječe na raznolikost živih bića. Tako je primjerice,uzgojio mnogobrojne pasmine životinja i odlike biljaka.

Odlike jabuka

8/16/2019 biologija-8.2

8/1828

Pasmine mačaka

Nažalost, onečišćavanjem okoliša, krčenjem šuma, gradnjom, krivolovom i drugimnepromišljenim postupcima, čovjek ugrožava mnoge vrste biljaka i životinja.

Tako neke vrste nestaju krivicom čovjeka.

Širokolisna veprina Smeđi medvjed

Ugrožene vrste

Pogledaj boju i oblik kose, očiju i lica učenika ili učenice do

sebe. Navedi neke razlike između vas dvoje.

8/16/2019 biologija-8.2

9/1829

Označi kvačicom vrstu koja je izumrla.

1.2. Nespolno i spolno razmnožavanje

Odaberi pojmove kojim ćeš dopuniti sljedeće rečenice.

Kako nazivamo muške, a kako ženske spolne stanice?

ženska spolna stanica muška spolna stanica

Muške spolne stanice nazivamo , a ženske

.

Što je oplodnja?

Oplodnja je

(spermij / sjemenik)

(jajne stanice / stanica jajnika)

Jedno od najvažnijih obilježja živih bića je razmnožavanje. Razmnožavanjem sestvara potomstvo. Na taj način osigurava se opstanak vrste.

8/16/2019 biologija-8.2

10/18210

Razmnožavanje može biti nespolno i spolno.

spolnonespolno

RAZMNOŽAVANJE

NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE

Kod nespolnog razmnožavanja potreban je samo jedan roditelj. Nema oplodnje,a potomci su potpuno jednaki roditelju. Nespolno se razmnožavaju jednostanične životinje, gljive, neke životinje i nekebiljke.

Razlikujemo više tipova nespolnog razmnožavanja:

1. razmnožavanje diobom – na ovaj se način razmnožavaju jednostanične životinje (papučice, amebe...);

2. razmnožavanje sporama – gljive proizvode nespolne rasplodnestanice, spore, iz kojih se razvijaju nove gljive;

3. razmnožavanje pupanjem – neke životinje, primjerice hidra,stvaraju pupove iz kojih se razvija nova životinja;

4. vegetativno razmnožavanje biljaka – biljke se mogurazmnožavati i pomoću korijena, stabljike ili lista.

NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE

vegetativnorazmnožavanje

biljaka

sporama

gljive

korijen, stabljikaili list biljke

pupanjem

hidra

pup

hidra

diobom

jednostaničneživotinje:papučica,

ameba

8/16/2019 biologija-8.2

11/18211

SPOLNO RAZMNOŽAVANJE

Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja. Svaki roditelj stvara spolnestanice – mužjak spermije, a ženka jajne stanice.

Spermij je pokretan, pa pronalazi jajnu stanicu i prodire u nju. To spajanje spermija i jajne stanice naziva se oplodnja.

Oplodnjom nastaje oplođena jajna stanica iz koje se uzastopnim diobama razvije zametak i konačno novo biće.

OPLODNJA

jajna stanica oplođena jajna stanica

spermij

Spolno se razmnožava čovjek te većina biljaka i životinja.

Ispod svake slike napiši o kojem se tipu nespolnograzmnožavanja radi.

Kako se zovu spolne stanice prikazane na slici?

8/16/2019 biologija-8.2

12/18212

Na fotograji modela označeni su dijelovi cvijeta. Napiši koji dijelovi cvijeta biljkama cvjetnjačama služe za

spolno razmnožavanje?

Biljkama cvjetnjačama za spolnorazmnožavanje služe

i

.

tučak

prašnik

latica

lap

plodnica

sjemeni zametak

Upiši križić u odgovarajuću kućicu.

Kod nespolnog razmnožavanja potreban je samo jedan roditelj. TOČNO NETOČNO

Jednostanične životinje razmnožavaju se pupanjem. TOČNO NETOČNO

Gljive proizvode nespolne rasplodne stanice, spore. TOČNO NETOČNO

Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

13/18213

NAUČILI SMO...

Raznolikost možemo uočiti među živim bićima različitih vrsta i među

živim bićima iste vrste.

Raznolikost je posljedica razvoja živih bića od nastanka života do danas. Razvoj živih bića započeo je prije 3,8 milijardi godina u praoceanima itekao je postupno, od jednostavnijih prema složenijim oblicima života.

Usprkos razlikama, primjećujemo da živa bića imaju i neka zajedničkaobilježja.

Prema zajedničkim obilježjima živa bića svrstavamo u srodne skupine.

Svojim postupcima čovjek utječe na raznolikost živih bića. Tako jeprimjerice, uzgojio mnogobrojne pasmine životinja i odlike biljaka.

Jedno od najvažnijih obilježja živih bića je razmnožavanje.

Razmnožavanje može biti nespolno i spolno.

8/16/2019 biologija-8.2

14/18214

Molekula DNK 2.

2.1. Nasljeđivanje

Jesi li se ikada zapitao ili zapitala zašto imaš kovrčavu ili ravnukosu, plave ili smeđe oči, svijetlu ili tamnu kosu?

Od koga si naslijedio / naslijedila ta i druga obilježja?

Boju kose, očiju i druga obilježja nasijedio / naslijedila sam od

Nasljeđivanje je prenošenje nasljednih obilježja s roditelja na potomke. Znanost onasljeđivanju nazivamo genetika.

Na koji se način sva ta obilježja kao što su boja očiju, boja kose, izgledkose, visina i druga, prenose na potomke?

Osobe srazličitim

osobinama

Pogledajmo u ljudsku tjelesnu stanicu. Tjelesne su stanice sve osim jajnestanice i spermija.

U jezgri svake tjelesne stanice nalaze se duguljasta tjelešca koja se nazivajukromosomi. Kromosomi su građeni od molekule DNK (čitaj de – en – ka) ibjelančevina. Čovjek ima u svakoj tjelesnoj stanici po 46 kromosoma.

8/16/2019 biologija-8.2

15/18215

stanica

kromosomu jezgristanice

kromosom

DNK kromosoma

Dijelovi molekule DNK jesu geni. Nalaze se u kromosomima.

Geni su nositelji nasljednih obilježja.

To znači da postoje geni koji određuju boju očiju, boju kose, izgled kose, visinu i

druga obilježja. Ta se obilježja prenose s roditelja na potomke putem gena.

Crtom poveži rečenice.

GENI prenošenje nasljednih obilježja s roditelja napotomke.

KROMOSOM znanost o nasljeđivanju.

NASLJEĐIVANJE duguljasta tjelešca u jezgri svake tjelesne

stanice.

GENETIKA nositelji nasljednih obilježja.

8/16/2019 biologija-8.2

16/18216


Broj kromosoma u ljudskim stanicama iznosi:

a) 48

b) 46

c) 44

Riješi križaljku.

1. Kromosomi su građeni od bjelančevina i molekule...

2. Nositelji nasljednih obilježja.

3. Duguljasta tjelešca u jezgri svake tjelesne stanice.

4. Znanost o nasljeđivanju

U crvenim kvadratićima nalazi se rješenje križaljke:

1.

2.

3.

Đ

4.

V

D

A

S

LJ

G

G

NJ

E

K

8/16/2019 biologija-8.2

17/18217

2.2. Nasljeđivanje spola

Odgovori na pitanja.

Koliko kromosoma sadrže stanice čovjeka?

Stanice čovjeka sadrže kromosoma.

Koje stanice ubrajamo u tjelesne stanice?

U tjelesne stanice ubrajamo

(46 / 23)

Kao što smo već naučili, broj kromosoma u stanicama čovjeka iznosi 46.

Kromosome možemo svrstati u parove jer su po dva kromosoma međusobno jednaka po obliku i veličini. To znači da u ljudskim stanicama postoje 23 parakromosoma.

Na slici je prikazan par spolnih kromosoma. Spolne kromosome označavamo sX i Y. Oni određuju spol čovjeka.

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 X Y

Kromosomi muške osobe

Osoba koja ima spolne kromosome XX jest ženskoga spola, a osoba sa

spolnim kromosomima XY jest muškoga spola.

Spolne stanice čovjeka sadržavaju po jedan spolni kromosom. Jajne stanice mogu imati samo X kromosom, a spermiji X ili Y kromosom.

8/16/2019 biologija-8.2

18/18218

Muškarac

XY kombinacija

Žena

XX kombinacija

jajna stanica (X kromosom)spermij (kromosom X / Y)

Jajna stanica može biti oplođena spermijem koji nosi X kromosom, ili spermijemkoji nosi Y kromosom. Oplodi li je spermij s X kromosomom, rodit će se djevojčica. U slučaju da jajnu stanicu oplodi spermij s Y kromosom, rodit će se dječak.

+

+

djevojčicaXX kombinacija

dječak

XY kombinacija

jajna stanica (X kromosom)

jajna stanica (X kromosom)

spermij (X kromosom)

spermij (Y kromosom)

8/16/2019 biologija-8.2

19/18219

Svrstaj kromosome na slici u parove jednake po veličini. Poveži ih crtama.

Riješi zadatak. Kojeg će spola biti dijete ove oplodnje?

Y kromosomX kromosom

+

X kromosomX kromosom

+ XX kombinacijakromosoma

XY kombinacijakromosoma

Dijete će biti spola.

(muškog / ženskog)

Dijete će biti spola.

(muškog / ženskog)

8/16/2019 biologija-8.2

20/18220

NAUČILI SMO...

Nasljeđivanje je prenošenje nasljednih obilježja s roditelja na potomke.

Znanost o nasljeđivanju nazivamo genetika.

U jezgri svake stanice nalaze se duguljasta tjelešca koja se nazivajukromosomi.

Čovjek ima u svakoj stanici po 46 kromosoma.

Dijelovi molekule DNK jesu geni. Oni su nositelji nasljednih svojstava.

8/16/2019 biologija-8.2

21/18221

Građa i funkcija ljudskog organizma 3.

3.1. Od atoma do organizma

Obnovi znanje iz kemije.

Kako nazivamo čestice građene od jezgre i elektronskog omotača?

Čestice građene od jezgre i elektronskog omotača nazivamo

.

(atom / proton)

Sve tvari u neživoj prirodi kao štosu voda, zrak, tlo građene su odkemijskih elemenata. U stanicama

ljudskog tijela nalazimo brojnekemijske elemente. Najzastupljenijisu kisik (O), ugljik (C), vodik (H) idušik (N). Najsitnije čestice kemijskihelemenata jesu atomi.

Atomi se kemijskim vezama povezuju u

molekule. Naše stanice izgrađene su odmolekula različitih tvari. Tvari mogu biti anorganske i organske.

Anorganske tvari su tvari iz nežive prirode.Najvažnija anorganska tvar u stanicamačovjeka jest voda.

Vodu nalazimo i u međustaničnim prostorimate krvnoj plazmi.

Njezina je uloga otapanje različitih tvari iprijenos hranjivih tvari i kisika do stanica.

elektronskiomotač

atomska jezgra (protoni i

neutroni)

Građa atoma

Model molekulevode

8/16/2019 biologija-8.2

22/18222

Organske tvari nastaju u živim organizmima. Organske su tvari ugljikohidrati,masti, bjelančevine i nukleinske kiseline. Razlikujemo dvije nukleinskekiseline: DNK (deoksiribonukleinska kiselina) i RNK(ribonukleinska kiselina).

Stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.Stanice se razlikuju po obliku i veličini. Postoje različite vrste stanica: živčanestanice, misične stanice, jajne stanice, koštane stanice.

Živčana stanica Mišićna stanica

Istovrsne stanice udružuju se u tkiva. U tijelu čovjeka postoje četiri osnovnevrste tkiva: pokrovno, mišićno, živčano i potporno tkivo.

Pokrovno tkivo Mišićno tkivo Živčano tkivo Potporno tkivo

prekriva vanjskupovršinu tijela,

sluznicu nosa,usta, pluća,unutrašnjostkrvnih žila

izgrađuju mišićeruku, nogu,

srčani mišić

nalazi se umozgu, leđnoj

moždini

nalazi sena površini

zglobova,povezuje nekekosti

Model molekuleDNK

TVARI

anorganska tvar

voda

organska tvar

ugljikohidrati,

masti,

bjelančevine,

nukleinske kiseline

8/16/2019 biologija-8.2

23/18223

Različita tkiva izgrađuju organe, primjerice želudac, srce, oko, itd.

Primjer organa: Oko

Organi se udružuju u organske sustave. Tako usna šupljina, žlijezde slinovnice,

jednjak, želudac, jetra, gušterača i crijeva izgrađuju probavni sustav, a nos,ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća dišni sustav. Organski sustavi udružuju se u organizam. Organizam je skladna cjelina koja se ne može dijeliti.

Probavni sustav

usna šupljina

žlijezde slinovnice

jednjak

želudac jetra

gušterača

dvanaesnik

tanko crijevo

debelo crijevo

Dišni sustav

nos

ždrijelogrkljan

dušnik

dušnice

pluća

8/16/2019 biologija-8.2

24/18224

ORGAN

želudac jetra crijeva

ORGANIZAM

ORGANSKI SUSTAV

TKIVO

STANICA

probavni sustav

čovjek

pokrovno tkivo mišićno tkivo živčano tkivo potporno tkivo

8/16/2019 biologija-8.2

25/18225

Uz brojčanu oznaku napiši naziv organskog sustavaprikazanog na slici.

1. 2. 3.

1. sustav

2. sustav

3. sustav

Označi kvačicom crtež živčanog tkiva.

8/16/2019 biologija-8.2

26/18226

Riješi križaljku.

1. Najvažnija anorganska tvar u stanicama čovjeka.

2. Organi se udružuju u...3. Temeljna jedinica građe svih živih bića.

4. Istovrsne stanice udružuju se u...

5. Različita tkiva izgrađuju...


1.

2.3.

4.

V

OS

T

O5.

M

R

Z

N

8/16/2019 biologija-8.2

27/18227

NAUČILI SMO...

Najsitnije čestice kemijskih elemenata jesu atomi. Najzastupljeniji u

stanicama ljudskog tijela su kisik (O), ugljik (C), vodik (H) i dušik (N).

Atomi se kemijskim vezama povezuju u molekule. Naše stanice izgrađene su od molekula različitih tvari.

Najvažnija anorganska tvar u stanicama čovjeka jest voda.

Organske tvari su ugljikohidrati, masti, bjelančevine i nukleinske kiseline.

Stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.

Istovrsne stanice udružuju se u tkiva.

Različita tkiva izgrađuju organe, a organi se udružuju u organskesustave.

Svi organski sustavi izgrađuju organizam.

8/16/2019 biologija-8.2

28/18228

Građa i uloga spolnih organa 4.

Kao i svi ostali sisavci, čovjek se razmnožava spolno.

Ulogu razmnožavanja imaju spolni organi. Oni su smješteni u donjem dijelutrbušne šupljine. Zaštićeni su kostima zdjelice. Razlikujemo vanjske i unutrašnjedijelove spolnih organa.

4.1. Muški spolni organi

Muški spolni organi

Sjemenici – muške spolne žlijezde.Stvaraju muške spolne stanice(spermije) i izlučuju muške spolnehormone.

Sjemenovodi – cjevčice koje prenosespermije iz sjemenika prema spolnomudu.

Mošnja – kožna vrećica u kojoj susmješteni sjemenici.

Dosjemenici – u njima sazrijevajuspermiji.

Spolni ud – prenosi spermije u ženskespolne organe tijekom spolnog odnosa.

Mokraćna cijev – provodi mokraću ispermu (sjemenu tekućinu).

Prostata – žlijezda koja luči tekućinuda bi olakšala gibanje spermija.

Sjemeni mjehurići – izlučuju tekućinukoja hrani spermije.

Mokraćni mjehur

8/16/2019 biologija-8.2

29/18229

4.2. Ženski spolni organi

Ženski spolni organi

Jajovodi – cijevi koje povezuju jajnike s maternicom.

Jajnici – ženske spolnežlijezde. Stvaraju ženske spolnestanice (jajne stanice) i izlučujuženske spolne hormone.

Maternica – mišićni organu kojem se razvija oplođena

jajna stanica.

Rodnica – mišićna cijev kojapovezuje maternicu s vanjskimspolnim organima. Tijekomspolnog odnosa, u rodnicuse iz spolnog uda ubacujesjemena tekućina.

Vanjski spolni organi (stidnica) – štite unutrašnje spolne organe.

Menstruacijski ciklus

Zrela jajnastanica1.

Jajna stanica putuje jajovodom domaternice. Svaki mjesec, oko 14. dana

nakon početka menstruacije, sluznicamaternice odeblja spremajući se takoza prihvat oplođene jajne stanice.

2. jajna stanica

3.

Ako ne dođe do oplodnje,sluznica maternice se ljušti.

Oljuštena sluznica, krv i jajnastanica kroz rodnicu izlaze

iz tijela. To je mjesečnica ilimenstruacija. Nastupa 28.

dana nakon početka prethodnemenstruacije i traje tri do pet

dana.

8/16/2019 biologija-8.2

30/18230

Imenuj na crtežu dijelove muškog spolnog sustava.

Imenuj na crtežu dijelove ženskog spolnog sustava.


Sjemenici su smješteni u kožnoj vrečici – mošnji. TOČNO NETOČNO

Sjemenici sazrijevaju u spolnom udu. TOČNO NETOČNO

Jajovodi su ženske spolne žlijezde. TOČNO NETOČNO

Jajnici stvaraju jajne stanice. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

31/18231

Riješi križaljku.

1. Vanjski spolni organi žene koji štite unutrašnje spolne organe.

2. Žlijezda koja luči tekućinu što olakšava gibanje spermija.3. Kožna vrećica u kojoj su smješteni sjemenici.

4. Prenosi spermije u ženske spolne organe tijekom spolnog odnosa.

5. Muške spolne žlijezde koje stvaraju muške spolne stanice (spermije) iizlučuju muške spolne hormone.

6. Ženske spolne žlijezde koje stvaraju ženske spolne stanice (jajnestanice) i izlučuju ženske spolne hormone.

7. Cjevčice koje prenose spermije iz sjemenika prema spolnom udu.Spajaju se s mokraćnom cijevi na izlasku iz mokraćnog mjehura.

8. Mišićna cijev koja povezuje maternicu s vanjskim spolnim organima.9. Cijevi koje povezuju jajnike s maternicom.

10. U njima sazrijevaju spermiji.

11. Mišićni organ u kojem se razvija oplođena jajna stanica.


1.

2.

3.

4.

S

S

M

S

R

P

S5.

J6.

7.

G

J

8.

9.

D

M

10.

11.

8/16/2019 biologija-8.2

32/18232

4.3. Pubertet (sazrijevanje)

Jesi li u posljednjih godinu dana primijetio ili primijetila promjenena svom tijelu? Navedi koje promjene primjećuješ?

U posljednjih godinu ili dvije na svom tijeluzapazio / zapazila promjene.

Promjene na mom tijelu:

.

nisam / jesam

U tijelima djevojčica i dječaka počinju se događati promjene potaknutedjelovanjem spolnih hormona. U djevojčica se promjene počinju događati između 11. i 13. godine života. Udječaka promjene se počinju događati između 12. i 14. godine.

To razdoblje promjena nazivamo pubertet.

Promjene u djevojčica su rast u visinu, zreliji izgled lica, rast dlačica ispodpazuha i oko spolnih organa, rast grudi, širenje bokova, sazrijevanje jajnihstanica, pojava mjesečnice.

Promjene u dječaka su rast u visinu, zreliji izgled lica, širenje ramena, rastbrade i brkova, produbljivanje glasa (mutiranje), izbacivanje sjemene tekućine usnu (polucija).

Promjene u djevojčica Promjene u dječaka

rast u visinu

zreliji izgled lica

rast dlačica ispod pazuha

rast dlačica okospolnih organa

rast grudi

širenje bokova

sazrijevanje jajnih stanica,pojava mjesečnice

rast u visinu

zreliji izgled lica

širenje ramena

rast brade i brkovaprodubljivanje glasa(mutiranje)

izbacivanje sjemenetekućine u snu(polucija)

rast dlačica okospolnih organa

rast dlačica ispodpazuha

8/16/2019 biologija-8.2

33/182

8/16/2019 biologija-8.2

34/18234

Začeće i razvoj djeteta prije rođenja 5.

Na slici je označen dio ženskih spolnih organa u kojem se događaoplodnja. Prisjeti se koji je to dio.

Oplodnja se događa u

.

ZAČEĆE

Pri spolnom odnosu iz spolnog uda izlazi više stotina milijuna spermija. Oniplivaju kroz rodnicu i maternicu te dolaze u jajovod. U jajovodu će se samo

jedan od njih spojiti s jajnom stanicom. Taj trenutak jest oplodnja ili začeće.

Nakon oplodnje oplođena jajna stanica se dijeli. Tako nastaju dvije istovjetnestanice, potom četiri, sve dok ne nastane tvorevina nalik loptici. Ona se kreće

jajovodom do maternice u kojoj se ugnijezdi u njenu sluznicu. To se događaotprilike tjedan dana nakon oplodnje.

RAZVITAK ZAMETKA I PLODA

Loptasta tvorevina koja se ugnijezdila u sluznicu maternice jest zametak. Zametakhranu i kisik prima preko maternice.

U maternici za to vrijeme raste posteljica. Nakon deset tjedana posteljica se

potpuno oblikuje, a na zametku se raspoznaju udovi, lice i drugi organi. Sadaviše ne govorimo o zametku nego o plodu.

8/16/2019 biologija-8.2

35/18235

Oplodnja jajnestanice

Dioba oplođene jajne stanice

Plod je s posteljicom povezan pupkovinom. Njome teče krv bogata kisikom ihranjivim tvarima kojima se opskrbljuje plod.

posteljica

pupkovina

plod

plodova voda

Plod u majčinoj utrobi

Dijete je u maternici okruženo plodovom vodom koja ga štiti od mogućihudaraca. Pomaže u održavanju tjelesne temperature.

Razdoblje od začeća do porođaja naziva se trudnoća. Za to vrijeme žena nemamjesečnice.

8/16/2019 biologija-8.2

36/18236

POROAJ

Porođaj djeteta započinje nakon četrdeset tjedana trudnoće. Događa se najčešćeu rodilištu. Tek rođeno dijete jest novorođenče. Rezanjem pupkovine kojeobavlja liječnik ili primalja (babica), prekida se njegova veza s majčinimkrvotokom.

Porođaj

Posteljica se odljepljuje od maternice i kroz rodnicu izlazi iz tijela žene.

Ako se rodi prerano, primjerice u sedmom mjesecu trudnoće, dijete ipak možepreživjeti. Nazivamo ga nedonoščetom.

Odmah nakon poroda nedonošče se stavlja u inkubator gdje je zaštićeno dok neojača.

Žena može roditi i blizance. Blizanci mogu biti jednojajčani i dvojajčani.Jednojajčani blizanci nastaju od jedne jajne stanice i jednog spermija.Oplođena jajna stanica se podijeli, a dvije novonastale stanice nastavljaju razvojneovisno jedna o drugoj.

Dvojajčani blizanci razvijaju se od dvije jajne stanice, od kojih je svakaoplođena sa svojim spermijem.

Jednojajčani blizanci Dvojajčani blizanci

8/16/2019 biologija-8.2

37/18237

Trudnici treba omogućiti zdrav život sa što manje stresa, pravilnu prehranu,umjerenu tjelovježbu te puno odmora i opuštanja. Na taj će se način osiguratipravilan razvoj nerođena djeteta.

Trudnica svakako treba izbjegavati pušenje, alkohol i lijekove.

strespravilna prehrana

umjerena tjelovježba

odmor

opuštanje

cigarete

alkohol

lijekovi

Označi na crtežu plod, pupkovinu, posteljicu i plodovu vodu.

8/16/2019 biologija-8.2

38/18238


Trudnici treba omogućiti zdrav život sa što manje stresa i pravilnu prehranu. TOČNO NETOČNO

Trudnici treba umjerena tjelovježba te puno odmora i opuštanja. TOČNO NETOČNO

Trudnica se ne treba odmarati i treba se što više baviti zičkim aktivnostima. TOČNO NETOČNO

Nadopuni rečenice.

Razdoblje od začeća do porođaja naziva se .

Porođaj započinje nakon tjedana trudnoće.

Prerano rođeno dijete nazivamo .

Odmah nakon rođenja stavlja se u .

Blizanci mogu biti i

.

NAUČILI SMO...

Stapanje jajne stanice i spermija u jajovodu je oplodnja.

Iz oplođene jajne stanice razvija se zametak, a potom i plod. Plod je s posteljicom povezan pupkovinom.

Razdoblje od začeća do porođaja naziva se trudnoća.

Porođaj započinje nakon četrdeset tjedana trudnoće.

Tek rođeno dijete jest novorođenče.

Žena može roditi i blizance. Blizanci mogu biti jednojajčani i dvojajčani.

8/16/2019 biologija-8.2

39/18239

Od rođenja do smrti 6.

Čovjek započinje rasti od trenutka začeća, u majčinoj utrobi. Nakon rođenja rastse nastavlja izvan majčina tijela.

Tijekom života prolazimo kroz nekoliko razdoblja koja prepoznajemo po nekimbitnim značajkama.

Kroz koja razdoblja čovjek prolazi nakon rođenja?

DJETINJSTVO

Djetinjstvo započinje rođenjem djeteta. To je razdoblje tjelesnog i umnog razvoja.Dijete usvaja različite vještine (hodanje, govorenje) i uči (čitanje, pisanje). Tim ćese vještinama i znanjima koristiti cijeli život.

Dijete uči brojiti Dijete crta

Tjelesna aktivnost u znatnoj mjeri utječe narazvoj djece. Hodanje, trčanje, skakutanje idruge aktivnosti osiguravaju pravilan tjelesniali i psihički razvoj organizma. Promatranjem okoline, oponašanjem članovaobitelji, igrom, učenjem u školi, dijeterazvija svoje umne sposobnosti. Druženje svršnjacima (u vrtiću, školi) od izuzetne jevažnosti, jer omogućuje djetetu da pronađesvoje mjesto u zajednici i djeluje kao njenravnopravni član. Djeca u igri

8/16/2019 biologija-8.2

40/18240

PUBERTET

Već smo naučili kakve se tjelesne promjene događaju u pubertetu kod djevojčica idječaka. Znamo i za pojavu mjesečnice kod

djevojčica i polucije kod dječaka.

Međutim, osim navedenih promjena, događajuse i promjene u osjećajima i u odnosimas ljudima koji nas okružuju. Osjećaji se brzomijenjaju, prijateljstva nam postaju važnija,

javljaju se prve ljubavi, postajemo nesigurni istidljivi itd.

Ponekad dolazi do sukoba s roditeljima iz različitih razloga. Primjerice, duljaizbivanja iz kuće ili popuštanje u učenju mogu biti uzrokom svađa. Odrasli trebajuu takvim slučajevima sukobe strpljivo rješavati.

Upamti da ne treba uvijek činiti sve što čine pojedinci iz društva u kojem sekrećeš.

MLADENAŠTVO

U ovom životnom razdoblju mlada osoba ima sveznačajke odrasle žene ili muškarca. To su u djevojaka zaobljeni bokovi, grudi, redovite menstruacije, a umladića brada, šira ramena, izraženija dlakavost tijela itd. No, djevojke i mladići još nisu dosegli punu zrelosti snagu.

Pomoć i razumijevanje roditelja od velike je važnostiza djevojke i mladiće. Odluke koje donesu u ovomrazdoblju odredit će njihov budući život.

ZRELOST

Čovjek u zreloj dobi doživljava vrhunactjelesnih i umnih sposobnosti. Obavljasložene zadatke na poslu i u društvu.Spreman je snositi odgovornost za svojepostupke.

Mladenaštvo

Pubertet

Zrelost

8/16/2019 biologija-8.2

41/18241

STAROST

Kada organizam postupno počinje popuštati(krajem šezdesetih godina), čovjek postupnoulazi u razdoblje starosti. Koža se nabora,

kosa osijedi, kosti i mišići slabe. Smanjujese radna sposobnost, osoba postaje ovisna osvojoj okolini i o mlađim članovima obitelji.

Prema starijim osobama trebamo postupati srazumijevanjem i poštovanjem te im pružatisvu potrebnu pomoć.


U djetinjstvu dijete usvaja različite vještine

(hodanje, govorenje) i uči (čitanje, pisanje). TOČNO NETOČNO

U djetinjstvu dijete ima sve značajke odrasle osobe. TOČNO NETOČNO

U pubertetu se osjećaji brzo mijenjaju, prijateljstva nam postaju važnija,

javljaju se prve ljubavi, postajemo nesigurni i stidljivi. TOČNO NETOČNO

U mladenaštvu osoba doživljava vrhunac tjelesnih i umnih sposobnosti. TOČNO NETOČNO

Nakon pedesete godine čovjek

postupno ulazi u razdoblje starosti. TOČNO NETOČNO

Starost

8/16/2019 biologija-8.2

42/18242

NAUČILI SMO...

Tijekom života prolazimo kroz nekoliko razdoblja koja prepoznajemo po

nekim bitnim značajkama.

Djetinjstvo je razdoblje tjelesnog i umnog razvoja. U pubertetu se događaju tjelesne, spolne i psihičke promjene.

U mladenaštvu osoba ima sve značajke odrasle žene ili muškarca. No,ona još nije dosegla punu zrelost i snagu.

Čovjek u zreloj dobi doživljava vrhunac tjelesnih i umnih sposobnosti.

Nakon šezdesete godine čovjek postupno ulazi u razdoblje starosti . Koža

se nabora, kosa osijedi, kosti i mišići slabe.

Prema starijim osobama trebamo postupati s razumijevanjem i poštovanjemte im pružati svu potrebnu pomoć.

8/16/2019 biologija-8.2

43/18243

Odgovorno spolno ponašanje7.

PLANIRANJE OBITELJI

Planiranje obitelji jedno je odosnovnih ljudskih prava. To znači dažena i muškarac koji žele zasnovatiobitelj smiju svjesno i ravnopravnoodlučiti kada će i koliko djece imati.

Za to je potrebna uzajamna ljubav ipoštovanje roditelja.

Jajna stanica može biti oplođenatek kada je zrela. To se najčešćedogađa između desetog iosamnaestog dana nakon početkamjesečnice. Te dane nazivamoplodnim danima.

MENSTRUACIJSKI CIKLUS

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

MJESEČNICA

OVULACIJA

PLODNI DANI

U pubertetu mjesečnica je često nepravilna i javlja se ranije ili kasnije od 28.dana menstruacijskog ciklusa. Zato računanje plodnih i neplodnih dana od 10. do 18. dana menstracijskogciklusa nije sigurno.

Izbjegavanje spolnih odnosa u tom razdoblju, bez uporabe sredstava za zaštituod trudnoće, prirodni je način planiranja obitelji.

Obitelj

8/16/2019 biologija-8.2

44/18244

Sprečavanje začeća uporabom različitih sredstava naziva se kontracepcija.

KONTRACEPCIJSKOSREDSTVO

SLIKA DJELOVANJE

kondomsprečava ulazak spermija u

rodnicu

dijafragmasprečava ulazak spermija u

maternicu

kontracepcijsketablete

sprečavaju sazrijevanje jajne stanice i otežavaju prolaz

spermija

Nasilni prekid trudnoće ili pobačaj jest postupak koji može ostaviti štetneposljedice po tjelesno i duševno zdravlje žene. Pobačaj nije metoda kontracepcije.

SPOLNE BOLESTI

Zarazne bolesti koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim odnosom,nazivaju se spolne bolesti. Uzročnici su im različite bakterije, virusi, gljivice inametnici.

Neke spolne bolesti mogu ozbiljno narušiti zdravlje zaraženog čovjeka.

Neke se spolne bolesti mogu prenijeti s majke na nerođeno dijete. Neke od njihprenose se među ovisnicima o drogama upotrebom zajedničke igle. Mogućnostzaraze najveća je među mladima koji prerano stupaju u spolne odnose i čestomijenjaju spolne partnere. U slučaju zaraze nekom spolnom bolesti treba se odmah javiti liječniku. Najbolja

je zaštita od spolnih bolesti skladna i stalna veza s jednim partnerom. Djelomičnuzaštitu pruža uporaba kondoma pri spolnom odnosu.

Pročitaj u tablici koji su uzročnici i posljedice najčešćih spolnih bolesti. Saznaj i

mogućnosti liječenja.

8/16/2019 biologija-8.2

45/18245

BOLEST UZROČNIKPOSLJEDICE

(ako se bolestne liječi)

LIJEČENJE

gonoreja, kapavac ili

triper

bakterijamože izazvati

neplodnost

antibioticima

silis ili lues bakterijateška oštećenja

kože i unutrašnjihorgana

antibioticima

klamidija bakterija spontani pobačaji antibioticima

humani papilomavirus (HPV) virus

rak grlićamaternice cjepivom (preventiva)

AIDS (sida) virusrazara obrambenisustav organizma

nema lijeka ni cjepiva

trichomonas bičašupala mokraćnih

putovalijekovima

Označi kvačicom fotograju kondoma.

8/16/2019 biologija-8.2

46/18246


Protiv koje spolne bolesti postoji cjepivo?

a) silis

b) klamidija

c) humani papiloma virus (HPV)

NAUČILI SMO...

Jajna stanica može biti oplođena tek kada je zrela. To se najčešćedogađa između desetog i osamnaestog dana nakon početka mjesečnice.Te dane nazivamo plodnim danima.

Sprečavanje začeća uporabom različitih sredstava naziva se kontracepcija.

Nasilni prekid trudnoće ili pobačaj jest postupak koji može ostaviti štetneposljedice po tjelesno i duševno zdravlje žene.

Zarazne bolesti koje se prenose s zaražene na zdravu osobu spolnimodnosom, nazivaju se spolne bolesti. One mogu ozbiljno narušiti zdravlje

čovjeka. Mogućnost zaraze najveća je među mladima koji prerano stupajuu spolne odnose i često mijenjaju spolne partnere.

Najbolja je zaštita od spolnih bolesti skladna i stalna veza s jednimpartnerom.

8/16/2019 biologija-8.2

47/18247

Kosti i veze među kostima8.

8.1. Građa kostiju

Razmisli: kakvo je držanje čovjekova tijela? Uspravno ili„četveronožno“?

Držanje čovjeka je .

Takvo držanje tijela omogućuju mu: a) kosti b) probavni organi c) živci.

Dodaj učeniku ili učenici olavku ili gumicu. Koji organi omogućujupokrete dodavanja?

Pokrete dodavanja omogućuju .

Kosti našeg tijela čvrste su i jake. Zbog tih osobina mogu uspješno obavljatisvoju zadaću: omogućuju uspravno držanje tijela, daju mu čvrstoću i sudjelujuu pokretanju tijela.

Kako su građene kosti?

Saznajmo to na primjeru najduže kosti u našem tijelu – bedrene kosti. Na krajevima kosti mogu se uočiti zadebljanja koja su obložena glatkomhrskavicom. Ona smanjuje trenje među zglobovima.

Cijela je kost obavijena pokosnicom. Građena je od vezivnog tkiva.

Izduženi dio kosti ispod pokosnice građen je od čvrstog koštanog tkiva, azadebljali krajevi ispunjeni su spužvastim koštanim tkivom. U središnjoj šupljini kosti i šupljinama spužvastog koštanog tkiva nalazi sekoštana srž.

8/16/2019 biologija-8.2

48/18248

Građa kosti

Pokosnica –obavija kost.Građena je odvezivnog tkiva.

Čvrsto koštanotkivo – građeno

je od koštanihstanica koje suporedane okokanalića kroz kojeprolaze krvne žilei živci.

Koštana srž – nalazise u šupljini dugihkostiju i u šupljinamaspužvastog koštanog

tkiva.

Spužvasto koštanotkivo – na krajevimakostiju. Ispunjeno ješupljinama što kostičini lakšima.

Hrskavica – glatka je i čvrsta. Smanjujetrenje u zglobovima.

Koštano tkivo Koštana stanica

Što će se dogoditi ako slomimo kost?

Na slikama vidimo da kost zaraste.Iz toga zaključujemo da kosti nisuneživa tvar nego živo tkivo. Da bikost uspješno zarasla, potrebno ju jepravilno namjestiti i staviti u gips. Toće učiniti liječnik.

Slomljena i zarasla kost

8/16/2019 biologija-8.2

49/18249

Kosti nerođenog djeteta mekane su i gipke. Građene su od vezivnog ihrskavičnog tkiva. S vremenom se u kosti ugrađuje kalcij uz pomoć vitamina D.Tako se vezivno i hrskavično tkivo postupno zamjenjuju koštanim, pa kosti postajučvršće. Taj proces nazivamo okoštavanje i traje do 25. godine života.

Kosti starijih osoba krhke su i lomljive.

OBLICI KOSTIJU

duge kosti kratke kosti plosnate kosti

duge kosti(kosti udova)

kratke kosti(kosti šake,stopala, kralježnice)

plosnate kosti (zdjelica, prsnakost, lubanja)

daju

čvrstoću ioblik tijelu

sudjelujuu kretanju

štite

unutrašnjeorgane

ULOGE KOSTIJU

Označi na slici kratke, duge i plosnate kosti.

8/16/2019 biologija-8.2

50/18250


Kosti omogućuju uspravno držanje tijela i daju mu čvstoću. TOČNO NETOČNO

Na krajevima kostiju nalazi se čvrsto koštano tkivo. TOČNO NETOČNO

Spužvasto koštano tkivo obavija kost. TOČNO NETOČNO

Trenje u kostima smanjuje hrskavica. TOČNO NETOČNO

8.2. Kostur čovjeka i veze među kostima

KOSTUR ČOVJEKA

U našem je tijelu oko 206 kostiju. One su međusobno povezane. Povezane kostičine kostur .

Na kosturu razlikujemo: kosti glave, kosti trupa,

kosti udova.kosti glave

kosti trupa

Kostur

kosti udova

8/16/2019 biologija-8.2

51/18251

Kosti glave čine: kosti lubanje,

kosti lica.

Kosti glave

Kosti trupa jesu: kralježnica,

prsni koš,

zdjelica.

Kralježnica se sastoji od 33 kralješka. Ima oblik dvostrukog slova S. Takav oblikkralježnice omogućuje nam uspravan hod i ublažava potrese pri trčanju, skakanjui hodanju.

kralježak

Kralježnica ima oblik dvostrukog slova S

Kosti udova jesu: kosti ruku,

kosti nogu.

8/16/2019 biologija-8.2

52/18252

VEZE MEU KOSTIMA

Kosti su u kosturu povezane na tri načina: šavovima, hrskavicom i zglobovima.

Šavovi su nepomične veze. Njima su povezane kosti lubanje.

šav

Hrskavicom su rebra vezana za prsnu kost. Hrskavicom su povezani i kostiprstiju šake i stopala. To je polupomična veza.

hrskavica

8/16/2019 biologija-8.2

53/18253

Zglobovi su pomične veze. Dijelovi su zgloba: zglobna čašica, zglobna glavica,hrskavica i zglobne veze.

Građa zgloba

zglobna čašica

zglobna glavica

hrskavica

zglobne veze

šav

VEZE MEU KOSTIMA

hrskavica zglob

nepomična veza polupomična veza pomična veza

Nadopuni rečenice.

Međusobno povezane kosti čine , koji se

sastoji od oko kostiju.

Na kosturu razlikujemo kosti , kosti

i kosti .

Kralješnica ima oblik dvostrukog slova . Građena je od

kralješka.

8/16/2019 biologija-8.2

54/18254

Oboji plavom bojom kosti lubanje, a zelenom kosti lica.


Kosti udova su kosti ruku i kosti nogu. TOČNO NETOČNO

Kosti trupa su kosti lubanje i kosti lica. TOČNO NETOČNO

Hrskavicom su povezane kosti lubanje. TOČNO NETOČNO

Šavovi su nepomične veze. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

55/18255

Imenuj dijelove zgloba na slici.

Je li zglob pomična ili nepomična veza?

Zglob je veza.

NAUČILI SMO...

Kosti omogućuju uspravno držanje tijela i daju mu čvrstoću.

Kosti su građene od koštane srži, spužvastog koštanog tkiva, hrskavice,čvrstog koštanog tkiva, pokosnice.

Proces ugradnje kalcija u kosti pomoću vitamina D, naziva seokoštavanje. Traje do 25. godine života.

U našem je tijelu oko 206 kostiju.

Povezane kosti čine kostur .

Na kosturu razlikujemo kosti glave, kosti trupa i kosti udova.

Kralježnica se sastoji od 33 kralješka. Ima oblik dvostrukog slova S.

Takav oblik kralježnice omogućuje nam uspravan hod i ublažava udarcepri kretanju.

Kosti su u kosturu povezane na tri načina: šavovima, hrskavicom izglobovima.

8/16/2019 biologija-8.2

56/18256

Mišići 9.

Naučili smo da kosti daju čvrstoću i oblik tijelu. A što ga pokreće?

Tijelo pokreću

Mišići su pokretači našeg tijela. U pokretanju tijela sudjeluje više od petstotina mišića.

Mišići su tetivama vezani uz kosti.

Svi tjelesni mišići čine gotovo polovicuukupne mase tijela.

Radom mišića upravlja živčani sustav.

VRSTE MIŠIĆNIH TKIVA

Mišići su građeni od mišićnog tkiva.

Razlikujemo: poprečnoprugasto mišićno tkivo, glatko mišićno tkivo, srčano mišićno tkivo.

Mišići

8/16/2019 biologija-8.2

57/182

8/16/2019 biologija-8.2

58/18258

Provjeri sljedeće tvrdnje.

Možeš li zaustaviti treptanje kapaka? DA NEMožeš li zaustaviti rad probavnih organa? DA NE

Možeš li zaustaviti kucanje srca? DA NE

Možeš li mahnuti rukom? DA NE

GRAA POPREČNOPRUGASTOG MIŠIĆA

Na slici je prikazana građa poprečnoprugastog mišića nadlaktice.

mišićni snop

mišićno vlakance

mišićna ovojnica

Građa poprečnoprugastog mišića

KAKO RADE MIŠIĆI

Za rad mišića potrebna je energija. Energija nastaje razgradnjom glukoze umišićnim stanicama. Glukozu dobivamo iz hrane bogate ugljikohidratima.

Dugotrajna aktivnost mišića izaziva umor, koji može dovesti i do grča mišića.Tada je odmor jedini lijek.

Redovita i umjerena tjelesna aktivnost održava mišiće zdravima, a tijelo otpornim.Nasuprot tome, slaba ili nikakva tjelesna aktivnost dovest će do slabljenja mišića.

8/16/2019 biologija-8.2

59/18259

Nadopuni rečenice.

U pokretanju tijela sudjeluje više od mišića.

Mišići su vezani uz kosti.

Radom mišića upravlja sustav.


Svojom voljom možemo utjecati na rad:

a) glatkog mišićnog tkiva

b) poprečnoprugastog mišićnog tkiva

c) srčanog mišićnog tkiva


Poprečnoprugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće kostura. TOČNO NETOČNO

Glatko mišićno tkivo izgrađuje stijenke unutrašnjih organa. TOČNO NETOČNO

Srčano mišićno tkivo vrsta je glatkog mišićnog tkiva. TOČNO NETOČNO

Na rad srca možemo utjecat svojom voljom. TOČNO NETOČNO

Energija za rad mišića nastaje razgradnjom glukoze. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

60/18260

Pogledaj pod mikroskopom trajne preparate mišićnih tkiva. Pokušaj ih,uz pomoć slika u udžbeniku ili učitelja nacrtati u svoju bilježnicu.

ZAŠTITA I BOLESTI KOSTIJU I MIŠIĆA

Za pravilan rast kostiju i mišića važna je prehrana. Ona mora biti bogatamineralnim tvarima, bjelančevinama, vitaminima i šećerima.

Mlijeko sadrži kalcij

Umjerena i redovita tjelesna aktivnost uvelike doprinosi očuvanju zdravlja kostiju i

mišića.

PRAVILNO DRŽANJE TIJELA

Pravilno držanje tijela pri sjedenju i stajanju treba naučiti.

Zbog lošeg držanja može doći do nepravilnosti u razvoju kostiju, osobitokralježnice i slabljenja mišića.

N E P R A V I L N O

Nepravilno držanje Nepravilan hod Nepravilno sjedenje

8/16/2019 biologija-8.2

61/182

8/16/2019 biologija-8.2

62/18262

OZLJEDE KOSTIJU I MIŠIĆA

Jesi li ikada uganuo zglob ili slomio kost? Kako si se liječio?

Najčešće su ozljede kostijui mišića: pucanje mišića,iščašenje i uganućezglobova te prijelom kosti.

Neke ozljede zahtijevaju samo mirovanje i prolaze sameod sebe, primjerice uganuće. Ozbiljnije ozljede kao štosu lomovi kostiju, zahtijevaju dugotrajno liječenje (gips),a ponekad i kirurški zahvat. Do loma kosti može doćizbog nezgodnog pada prilikom trčanja ili skakanja, uprometnim nezgodama itd.

BOLESTI

Rahitis je bolest slabljenja kostiju zbog nedostatkakalcija u prehrani. Posljedica je krivi rast kostiju.

Liječi se hranom bogatom kalcijem i vitaminom D. Posljedice rahitisa

Gips

Prijelom kosti Uganuće zgloba

8/16/2019 biologija-8.2

63/18263

Označi kvačicom fotograju na kojoj čovjek pravilno sjedi.


Za pravilan rast kostiju i mišića važna je prehrana. TOČNO NETOČNO

Umjerena i redovita tjelesna aktivnost

šteti kostima i mišićima. TOČNO NETOČNO

Najčešće su ozljede kostiju i mišića: pucanje mišića, iščašenje i uganuće zglobova te prijelom kosti. TOČNO NETOČNO

Nadopuni rečenice.

Zbog lošeg držanja može doći do nepravilnosti u razvoju kostiju, osobito

i slabljenja .

Pravilan hod i odgovarajuća važni su za

pravilan razvoj .

Rahitis je bolest slabljenja kostiju zbog nedostatka

u prehrani.

8/16/2019 biologija-8.2

64/182

8/16/2019 biologija-8.2

65/18265

10. Živčana stanica i živac

10.1. Živčana stanica

Temeljna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica.

kratki ogranci

dugi ogranak (živčano vlakno)

Građa živčane stanice

Zadaća je živčane stanice primanje i provođenje podražaja.

Veza između dviju živčanih stanica naziva se sinapsa.

završetak živčane stanice

početak živčane stanice

sinapsa

Sinapsa

Preko sinapse prenosi se podražaj s jedne živčane stanice na drugu.

8/16/2019 biologija-8.2

66/18266

10.2. Živci

Više živčanih vlakana udružuje se u snopić koji je obavijen ovojnicom.

Više snopića čini živac.

Građa živca

ovojnica živca

ovojnica snopića

snopić živčanih vlakana

živčano vlakno

snopić živčanihvlakana

Prema zadaći koju obavljaju živci mogu biti osjetilni, pokretački i mješoviti.

Osjetilni živci – sastavljeni su od osjetilnih živčanih vlakana. Takvi su, primjerice,vidni i okusni živci.

Pokretački živci – sastoje se od pokretačkih živčanih vlakana. Takvi su živci kojipokreću mišiće.

Mješoviti živci – sastoje se od osjetilnih i pokretačkih živčanih vlakana.

OSJETILNIŽIVCI

ŽIVCI

POKRETAČKIŽIVCI

MJEŠOVITIŽIVCI

8/16/2019 biologija-8.2

67/18267


Temeljna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica. TOČNO NETOČNO

Živčana stanica građena je od više dugačkih ogranaka i jednog kratkog ogranka. TOČNO NETOČNO

Sinapsa je veza između dviju živčanih stanica. TOČNO NETOČNO

Preko sinapse prenosi se podražaj s

jedne živčane stanice na drugu. TOČNO NETOČNO

Imenuj dijelove živčane stanice na slici.

Nadopuni rečenice.

Živac se sastoji od više .

Od osjetilnih živčanih vlakana sastavljeni su

živci.

Od osjetilnih i pokretačkih živčanih vlakana sastavljeni su

živci.

8/16/2019 biologija-8.2

68/18268

NAUČILI SMO... Temeljna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica.

Uloga živčane stanice je primanje i provođenje podražaja.

Veza između dviju živčanih stanica naziva se sinapsa.

Više živčanih vlakana udruženih u snopić čine živac. Živci mogu biti: osjetilni,

pokretački i

mješoviti.

8/16/2019 biologija-8.2

69/18269

Živčani sustav11.

Zamisli da te netko poškaklja. Pokušaj opisati što će se dogoditi.

Kad me netko poškaklja

Živčani sustav usklađuje sve aktivnosti u našem tijelu. Prima podražaje izokoline i iz unutrašnjosti tijela. Primljene podražaje obrađuje te živcima šaljenaredbu o djelovanju. Pomoću živaca živčani sustav upravlja radom cijelogorganizma.

Živčani sustav čovjeka

mozak

leđna moždina

živci

8/16/2019 biologija-8.2

70/18270

Živčani sustav pomoću osjetilasluha prima podražaje iz okoline

(dječak sluša glazbu)

Živčani sustav pomoću osjetilavida prima podražaje iz okoline

(djevojčice gledaju izložbu)

Prema djelovanju živčani sustav dijelimo na:

tjelesni živčani sustav: upravlja svjesnim pokretima;

autonomni živčani sustav: upravlja radom unutrašnjih organa bezsudjelovanja naše svijesti.

11.1. Središnji živčani sustav

Na slici vidimo dijelove središnjeg živčanog sustava.

Što misliš, zašto ga nazivamo središnjim?

Središnji živčani sustav nazivamo središnjim zato što

8/16/2019 biologija-8.2

71/18271

Središnji živčani sustav čine leđnamoždina i mozak.

Živci čine periferni živčani sustav.Oni povezuju leđnu moždinu i mozaksa svim dijelovima tijela.

LENA MOŽDINA

Leđna moždina smještena je ukralježnici. Duga je oko 50 cm,promjera oko 1 cm. Zaštićena jekralješcima i trima ovojnicama.

Građena je od sive tvari iznutra i bijele tvari izvana.

Iz leđne moždine između kralješaka izlaze parovi živaca.

Građa leđne moždine

živac leđnemoždine

kralježak

siva tvar

bijela tvar

Živčani sustav čovjeka

Periferniživčani

sustav

leđnamoždina

Središnjiživčanisustav

živci

mozak

8/16/2019 biologija-8.2

72/18272

Razmisli pa odgovori.

Što se dogodi kad se opečeš?

Leđna moždina upravlja nesvjesnim pokretima – reeksima.

Reeks je odgovor na vanjski podražaj, primjerice udarac gumenim čekićem

kod liječnika ili ubod igle. Podražaj se osjetilnim živčanim vlaknom prenosi doleđne moždine, odakle pokretačko živčano vlakno šalje impuls za pokretanjemišića. Taj put koji prelazi živčani impuls naziva se reeksni luk.

Reeksni luk

Udarac gumenim

čekićem izazvat ćenagli pokret noge

Opeklina prsta izazvatće nagli pokret ruke

8/16/2019 biologija-8.2

73/18273

Reeksi štite tijelo od težih ozljeda.

Druga je zadaća leđne moždine provođenje podražaja iz periferije tijela premamozgu i obrnuto – iz mozga u periferiju tijela.


Živčani sustav usklađuje sve aktivnosti u našem tijelu. TOČNO NETOČNO

Prema djelovanju živčani sustav dijelimo na tjelesni i autonomni živčani sustav. TOČNO NETOČNO

Tjelesni živčani sustav upravlja radom unutrašnih organa bez sudjelovanja naše volje. TOČNO NETOČNO

Autonomni živčani sustav upravlja svjesnim pokretima. TOČNO NETOČNO

Nadopuni rečenice.

Središnji živčani sustav čine leđna i

.

Leđna moždina smještena je u .

Leđna moždina građena je od tvari iznutra i

tvari izvana.

8/16/2019 biologija-8.2

74/18274

Razmisli pa riješi zadatak.

Na prazne crte upiši aktivnosti kojima upravlja tjelesni ili autonomni živčanisustav: pisanje, probava, govor, rad srca, disanje, mahanje.

Tjelesni živčani sustav upravlja:

Autonomni živčani sustav upravlja:

MOZAK

Mozak je smješten u lubanji.

Sastoji se od produžene moždine, malog mozga i velikog mozga.

Zaštićen je kostima lubanje i trima ovojnicama.

lubanja

moždane ovojnice

veliki mozak

mali mozak

produžena moždina

Građa mozga

Prosječna je masa ljudskog mozga 1 500 grama.

8/16/2019 biologija-8.2

75/18275

PRODUŽENA MOŽDINA

Produžena moždina jest produžetak leđne moždine.

Zadaća produžene moždine jest upravljanje disanjem, probavom i radom srca.

MALI MOZAKU malom mozgu smješteno je središte za ravnotežu.

Mali mozak ujedno usklađuje rad mišića koje možemo pokretati svojom voljom.

Kako se nazivaju mišići koje možemo pokretati svojom voljom?

Mišići koje možemo pokretati svojom voljom nazivaju se

VELIKI MOZAK

Veliki mozak podijeljen je po sredini dubokom brazdom na lijevu i desnupolutku.

Na površini mozga vide se brojne brazde i vijuge.

lijeva polutka

desna polutka

Veliki mozak

Površinu velikog mozga čini siva tvar ili kora velikog mozga.

Veliki mozak važan je jer:

omogućuje razmišljanje, pamćenje, zaključivanje;

određuje osjećaje: radost, tugu, ljubav…;

upravlja svjesnim pokretima; omogućuje nam da: vidimo, čujemo, osjećamo mirise, okuse, bol,dodir, toplinu, hladnoću.

8/16/2019 biologija-8.2

76/18276

Primjer pokretanja svjesne radnje

središte vidačokolada

dječak osjetilom vidauočava čokoladu

vidni živac prenosisliku u središte vida

u velikom mozgu

podražaj ide u dio

mozga koji odlučuje dase čokolada pojede

dio mozga pokreće

ruku i stavljačokoladu u usta

Imenuj glavne dijelove mozga prikazane na slici.

8/16/2019 biologija-8.2

77/18277

Usporedi veličinu velikog mozga kod različitih skupina kralježnjaka.

riba gmaz ptica mačka čovjek

Što možemo zaključiti na temelju veličine mozga pojedinog kralježnjaka?

Koji je kralježnjak na najvišem stupnju razvoja?

Na najvišem stupnju je razvoja


Produžena moždina jest produžetak leđne moždine. TOČNO NETOČNO

Mozak je smješten u lubanji. TOČNO NETOČNO

Mozak upravlja disanjem, probavom i radom srca. TOČNO NETOČNO

U produženoj moždini smješteno jesredište za ravnotežu. TOČNO NETOČNO

Mali mozak podijeljen je brazdom na lijevu i desnu polutku. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

78/18278

Upiši na crte slovo ispred djelatnosti kojom upravlja određenidio mozga:

a) disanje e) pamćenje

b) razmišljanje f) usklađivanje mišića koje pokrećemo svjesno

c) ravnoteža g) probava

d) rad srca h) osjet boli

Veliki mozak , ,

Mali mozak ,

Produžena moždina , ,

11.2. Autonomni živčani sustav

Možeš li svjesno utjecati na probavu hrane u probavilu? A na rad srca? Prisjeti se koji živčani sustav upravlja tim životnimzadaćama.

Na probavu hrane u probavilu i na rad srca

svjesno utjecati.

Tim životnim zadaćama upravlja živčanisustav.

(mogu / ne mogu)

Autonomni živčani sustav upravlja radom unutrašnjih organa bez sudjelovanja

naše svijesti. Tako, primjerice, taj sustav upravlja disanjem, probavom i radomsrca.

Rad autonomnog živčanog sustava nadopunjuju, živčanim središtima u mozgu,leđna moždina te produžena moždina.

Autonomni živčani sustav sastoji se od: simpatikusa,

parasimpatikusa.

Živci simpatikusa potiču rad organa: šire zjenice, ubrzavaju rad srca, itd.

Živci parasimpatikusa djeluju suprotno – usporavaju rad organa: stišću zjenice,usporavaju rad srca, itd.

8/16/2019 biologija-8.2

79/18279

Autonomni živčani sustav

Parasimpatikus Simpatikus

širi zjenicestišće zjenice

smanjujelučenje sline

pojačavalučenje sline

usporavarad srca

ubrzavarad srca

potičemokrenje

potiskujemokrenje

Nadopuni rečenice.

Autonomni živčani sustav upravlja radom

organa bez sudjelovanja naše .

Autonomni živčani sustav sastoji se od

i .

Upiši na prazne crte odgovarajuću riječ: stišću ili šire.

Živci simpatikusa djeluju na zjenice tako da ih .

Živci parasimpatikusa djeluju na zjenice tako da ih

.

8/16/2019 biologija-8.2

80/18280

11.3. Njega i bolesti živčanog sustava

Koliko sati prosječno spavaš noću?

Kako si se osjećala ili osjećao u bučnoj sredini (prometna ulica,tvorničko postrojenje i sl.)?

Noću prosječno spavam sati.

U bučnoj sredini osjećala ili osjećao sam se

Kao svi organski sustavi, i živčani je sustav izložen djelovanju vanjskih činitelja.Oni mogu štetiti ili koristiti zdravlju.

Na živčani sustav dobro djeluje: umni rad, redoviti odmor i zdrav san te vedroraspoloženje u krugu obitelji.

Štetno djelovanje na živčani sustav imaju: nikotin, alkohol, razne droge,neugodne stresne situacije, stalna nervoza, itd.

BOLESTI I OZLJEDE ŽIVČANOG SUSTAVA

Moždani udar nastaje zbog pucanja ili začepljenja krvnih žila u mozgu. Posljedicamože biti oduzetost nekih dijelova tijela.

Prekidom leđne moždine uslijed neke nesreće postaju oduzeti svi dijelovi tijelaispod mjesta prekida.

Padavica nastaje kao posljedica poremećaja rada mozga.Bolest prepoznajemo po iznenadnim grčevima, nesvjestici i pojavi pjene na ustima.

Bolesnici ne smiju obavljati poslove na kojima bi se mogli ozlijediti uslijednapada.

Potres mozga uzrokovan je udarcem u predjelu glave. Javlja se nesvjestica,a kasnije glavobolja i mučnina. Udarac u glavu čovjek može dobiti nezgodnimpadom ili u prometnoj nezgodi.

8/16/2019 biologija-8.2

81/18281

ZARAZNE BOLESTI

Upala moždanih ovojnica jest bolest prouzročena virusima ili bakterijama. Očituje se glavoboljom, povraćanjem, povišenom temperaturom itd. Uspješno se suzbija pravovremenim liječenjem.

Dječja paraliza za posljedicu ima uzetost trupa i udova. Uzročnici su virusi. Cijepljenjem protiv dječje paralize štitimo djecu od ove teške bolesti.

Zaokruži zarazne bolesti živčanog sustava.

a) potres mozga c) upala moždanih ovojnica

b) dječja paraliza d) padavica

Poveži crtama bolesti živčanog sustava iz lijevog stupca sodgovarajućom posljedicom iz desnog stupca.

moždani udar nesvjestica, a kasnije glavobolja i mučnina

padavica oduzetost trupa i udova

potres mozga oduzetost nekih dijelova tijela

dječja paraliza iznenadni grčevi, nesvjestica i pojava pjene na ustima

Zašto je važno nositi zaštitnu kacigu pri vožnji bicikla?

Pri vožnji bicikla važno je nositi zaštitnu kacigu

8/16/2019 biologija-8.2

82/18282

NAUČILI SMO...

Živčani sustav usklađuje sve aktivnosti u našem tijelu.

Prema djelovanju živčani sustav dijelimo na:

tjelesni živčani sustav: upravlja svjesnim pokretima; autonomni živčani sustav: upravlja radom unutrašnjih organabez sudjelovanja naše svijesti.

Središnji živčani sustav čine leđna moždina i mozak.

Leđna moždina upravlja nesvjesnim pokretima – reeksima i povezujemozak s periferijom tijela.

Mozak se sastoji od produžene moždine, malog mozga i velikogmozga.

Zadaća produžene moždine jest upravljanje disanjem, probavom i radom

srca.

U malom mozgu smješteno je središte za ravnotežu.

Zadaće velikog mozga: omogućuje razmišljanje, pamćenje, zaključivanje;

određuje osjećaje: radost, tugu, ljubav…;

upravlja svjesnim pokretima;

omogućuje nam da: vidimo, čujemo, osjećamomirise, okuse, bol, dodir, toplinu, hladnoću.

Autonomni živčani sustav upravlja radom unutrašnjih organa bezsudjelovanja naše svijesti. Sastoji se od simpatikusa i parasimpatikusa.

Bolesti i ozljede živčanog sustava – moždani udar, prekid leđnemoždine, padavica, potres mozga, upala moždanih ovojnica, dječjaparaliza.

8/16/2019 biologija-8.2

83/18283

12. Ovisnosti

Jesi li ikada vidio ili vidjela osobu pod utjecajem alkohola? Ako jesi napiši kako je izgleda?

osobu pod utjecajem alkohola.

Ta osoba je izgledala

Nikad nisam vidio ili vidjela / Vidio sam ili vidjela

PUŠENJE – OVISNOST O NIKOTINU

Prisjeti se gradiva petog razreda te nadopuni rečenicu.

Pušenje najviše oštećuje:

Dobna je granica mladih pušača, nažalost, sve niža. Pušiti se počinje u prosjekus 13 ili 14 godina.

Zašto mladi započinju s tom vrlo štetnom navikom?Razlozi su različiti: nagovaranje vršnjaka, radoznalost, želja za „odraslijim“izgledom, itd.

Duhanski dim sadrži velik broj otrovnih sastojaka. Najjači su među njimanikotin, katran i ugljikov monoksid.

8/16/2019 biologija-8.2

84/182

8/16/2019 biologija-8.2

85/18285

Što možeš činiti umjesto pušenja?

Prikaži svoje zamisli crtežima.

ALKOHOLIZAM – OVISNOST O ALKOHOLU

Ako ti netko od tvojih vršnjaka u društvu ponudi alkohol, što ćeš učiniti?

a) prihvatit ću ponuđeno piće

b) odbiti piće uz objašnjenje da danas nisam raspoložen / raspoložena

c) zahvaliti, odbiti piće i napustiti društvo

Osoba koja svakodnevno pretjerano pije alkohol jest alkoholičar .

Alkoholičar je ovisan o alkoholu i pokazuje tjelesne i psihičke poremećaje.

Piti se najčešće počinje u društvu vršnjaka, iz radoznalosti, u doba puberteta.

8/16/2019 biologija-8.2

86/18286

Mladi žele pokazati da su odrasli pa piju alkoholna pića.

Neki mladi misle da će pijenjem alkohola nestati njihovi problemi.

Alkohol neće otjerati probleme, nego će ih stvoriti još više.

Dječak pije

Alkohol štetno djeluje na: živčani sustav,

probavni sustav,

srce i krvne žile,

spolne organe, itd.

Na slici vidimo organe čovjeka najizloženije štetnom djelovanju alkohola.

MOZAK – ovisnost,

oštećenje mozga,moždani udar,usporeni govor

USTA – usporenigovor, krvarenje grla

OČI – zamagljenivid

SRCE – srčanaoboljenja

ŽELUDAC – čirevi

JETRA – oboljenje jetre

ŽENSKI SPOLNIORGANI – rakmaternice, neplodnost

MUŠKI SPOLNIORGANI – impotencija

KOSTI – bolest kostiju

Štetno djelovanje alkohola na organizam čovjeka

8/16/2019 biologija-8.2

87/18287

Ako žena pije u trudnoći, može doći do oštećenja ploda.

Alkohol je jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća.

Posljedica prometne nesreće

OVISNOST O DROGAMA

!Zapamti!

U slučaju da ti netko ponudi bilo koju drogu, reciodlučno NE!

Nemoj vjerovati onima koji kažu da ti malo droge nećenaškoditi.

Droge dovode do teških oštećenja živčanog sustava idrugih organa.

Droge najčešće dovode do smrti.

Narkomanija je ovisnost o drogama.

Droge su tvari koje djeluju na poremećaje osjećaja, razmišljanja, ponašanja, itd.Većina ovisnika pati od teških tjelesnih i duševnih tegoba.

Droge oštećuju: mozak,

jetra,

pluća,

bubrege,

kosti, itd.

8/16/2019 biologija-8.2

88/18288

Na slici vidimo organe čovjeka najizloženije štetnom djelovanju droga.

MOZAK – ovisnost,oštećenje mozga,moždani udar,

predoziranje

OČI – zamagljenivid

PLUĆA – oboljenjepluća i drugih dišnihorgana

SRCE – ubrzanirad, srčani udar

JETRA – rak

ŽENSKI SPOLNIORGANI – neredovitimenstruacijski ciklus,oštećenje ploda,prijevremeni porodi,pobačaj

MUŠKI SPOLNIORGANI – smanjenaseksualna želja, brojspermija se smanjuje

Štetno djelovanje droga na organizam čovjeka

Droge se uzimaju na različite načine:

udisanjem para raznih kemikalija („snifanje“),

pušenjem,

ubrizgavanjem u krv,

uzimanjem na usta.

Uzimanje droga nerijetko završava smrću.

Poveži crtama rečenice.

alkoholizam ovisnost o drogama

narkomanija ovisnost o nikotinu

pušenje ovisnost o alkoholu

8/16/2019 biologija-8.2

89/18289


Alkohol štetno djeluje na živčani sustav, probavni sustav, srce i krvne žile... TOČNO NETOČNO

Droga pospješuje pamćenje i razmišljanje. TOČNO NETOČNO

Duhanski dim sadrži otrovne sastojke: nikotin, katran i ugljikov dioksid. TOČNO NETOČNO

Nadopuni rečenice.

Pušenje uzrokuje rak i drugih dišnih

.

Udisanje duhanskog dima protiv svoje volje je

pušenje.

Ako žena konzumira alkohol u trudnoći može doći do oštećenja

.

Izradi plakat o štetnosti droga.

Neka ti u izradi savjetima pomogne učitelj.

8/16/2019 biologija-8.2

90/18290

NAUČILI SMO...

Duhanski dim sadrži velik broj otrovnih sastojaka. Najjači su među njimanikotin, katran i ugljikov monoksid.

Pušenje uzrokuje rak pluća i drugih dišnih organa. Oko 90 % umrlih odraka pluća bili su pušači.

Za zdravlje (osobito djece) je vrlo opasno i pasivno pušenje.

Alkoholizam je ovisnost o alkoholu.

Osoba koja svakodnevno pretjerano pije alkohol je alkoholičar .

Alkohol štetno djeluje na živčani sustav, probavni sustav, srce i krvnežile, spolne organe itd.

Ako žena pije u trudnoći, može doći do oštećenja ploda.

Narkomanija je ovisnost o drogama.

Droge su tvari koje djeluju na poremećaje osjećaja, razmišljanja,ponašanja itd.

Droge oštećuju mozak, jetra, pluća, bubrege, kosti itd.

Uzimanje droga nerijetko završava smrću.

8/16/2019 biologija-8.2

91/18291

Osjetilo vida13.

Koje ti od tvojih osjetila najviše pomaže pri čitanju ili pisanju?

Pri čitanju ili pisanju najviše mi pomaže osjetilo .

Oko je naše najvažnije osjetilo. Uz pomoć vida najlakše se snalazimo u

prostoru.

Oko je parni organ vida. Imamo 2 oka. Sastoji se od glavnih i sporednihdijelova.

Glavni su dijelovi oka očna jabučica i vidni živac. Sporedni su: očne vjeđe,suzne žlijezde, očni mišići, obrve i trepavice.

OKO

glavni dijelovi sporedni dijelovi

očna jabučica

vidni živac

očne vjeđe, suzne žlijezde,

očni mišići, obrve, trepavice

Obrve – zadržavaju znoj.

Očne vjeđe – štite oko iperu ga pri svakom treptaju.

Trepavice – štite oko od prašine.

Očni mišići – pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima.

Suzne žlijezde – izlučuju suze koje peru oko i štite ga od zaraza.

8/16/2019 biologija-8.2

92/18292

očni

mišićiočna jabučicazjenica

šarenica

vidni živac

Kako nastaje slika u oku?Svjetlost se odbija odpredmeta koji gledamo iulazi u oko. Tu prolazi kroznjegove prozirne dijelove.Pada na leću koja je usmjerava na jednu od očnihovojnica – mrežnicu.

Na mrežnici se stvaraumanjena i obrnuta slikapredmeta.

Takvu sliku vidni živac prenosi u središte vida uvelikom mozgu. Centar vidau velikom mozgu uvećava iispravlja sliku.

Zato predmete vidimo uspravne i u prirodnoj veličini.

Središte vida u velikom mozgu

središte vida

prepoznavanje lica

vidniživac

mrežnica

leća

Stvaranje slike u oku čovjeka

okopromatrača

8/16/2019 biologija-8.2

93/18293

Uz učiteljevu pomoć izvedi jednostavnu vježbu koja pokazuje kako

na mrežnici nastaje obrnuta i umanjena slika.Ispred svijeće postavi ispupčenu leću. Iza leće postavi zaslon odtamnog papira. Zapali svijeću. Jasnu sliku na zaslonu dobit ćešpomicanjem leće naprijed – nazad.

Nastajanje slike

Kakva je slika na zaslonu?

Slika na zaslonu jest

ispupčena lećasvijeća

zaslon

Imenuj na slici dijelove oka.

8/16/2019 biologija-8.2

94/18294


obrve pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima

očne vjeđe izlučuju suze

trepavice štite oko od prašine

očni mišići zadržavaju znoj

suzne žlijezde štite oko i peru ga pri svakom treptaju


Glavni dijelovi oka su očna jabučica i vidni živac. TOČNO NETOČNO

Na leći se stvara umanjena i obrnuta slika predmeta. TOČNO NETOČNO

Središte vida je u malom mozgu. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

95/18295

13.1. Mane i bolesti oka

Kratkovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze dalekovidimo mutno. Ispravlja se naočalama s udubljenom lećom.

Kratkovidno oko Ispravljanje kratkovidnosti pomoću udubljene leće

Dalekovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze blizuvidimo mutno. Ispravlja se naočalama s ispupčenom lećom.

Dalekovidno oko Ispravljanje dalekovidnosti pomoću ispupčene leće

Zbog različitih bolesti oka ili vidnog živca nastaje sljepoća. Slijepe osobe čitajuprstima – brajevo pismo.

Ako osoba nije potpuno slijepa, kažemo da je slabovidna. Slabovidne osobečitaju uvećani tekst.

Mali broj osoba ne može razlikovati neke boje.Najčešće su to zelena i crvena boja. Ta sepojava naziva daltonizam.

Test – slika za daltonizam

8/16/2019 biologija-8.2

96/18296

Navedi neka zanimanja kojima se mogu baviti osobe koje ne razlikuju boje.

Oči moramo čuvati kako bismo što duže mogli uživati u dobrom vidu.

Što koristi, a što šteti našim očima?

OSJETILU VIDAKORISTI ŠTETI

Pri čitanju i pisanju svjetlo nekadolazi s lijeve strane

Prejako svjetlo, preslabo svjetlo,titravo svjetlo

Udaljenost knjige pri čitanju: 30 – ak cm

Razne kemikalije (isparavanja)

Odmaranje očiju gledanjem udaljinu nakon duljeg čitanja ili radana računalu

Prašina, onečišćeni zrak, duhanskidim


Kratkovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze daleko vidimo mutno. TOČNO NETOČNO

Kratkovidnost se ispravlja naočalama s ispupčenom lećom. TOČNO NETOČNO

Dalekovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze blizu vidimo mutno. TOČNO NETOČNO

Dalekovidnost se ispravlja naočalama s udubljenom lećom. TOČNO NETOČNO

8/16/2019 biologija-8.2

97/18297

Pročitaj broj u krugu. Napiši ga. Koje su boje kružići na slici?

U krugu je broj

Kružići na slici su

Kako se naziva nemogućnost razlikovanja boja?

Nemogućnost razlikovanja boja zove se

Ispuni tablicu.

Što koristi, a što šteti osjetilu za vid?

OSJETILU VIDA

KORISTI ŠTETI

8/16/2019 biologija-8.2

98/18298

Pokušaj pisati tako da postaviš svjetiljku sa svoje desnestrane. Nakon toga to isto pokušaj sa svjetiljkom na svojojlijevoj strani.

Što ti se čini boljim? Opiši svoja zapažanja. Što možešzaključiti?

NAUČILI SMO...

Naše najvažnije osjetilo je oko.

Oko je parni organ i sastoji se od glavnih i sporednih dijelova.

Slika predmeta koji gledamo nastaje na mrežnici. Ona je umanjena iobrnuta. Mozak ispravlja i uvećava sliku.

Najčešći poremećaji oka jesu kratkovidnost i dalekovidnost.

Zbog različitih bolesti oka ili vidnog živca može doći do slabovidnosti ili

potpune sljepoće.

Poremećaj oka kod kojeg osoba ne može razlikovati boje naziva sedaltonizam.

8/16/2019 biologija-8.2

99/18299

Osjetila – osjet sluha i ravnoteže14.

Uha su parni organi za sluh. Osim toga, u ušima su smještena i osjetila zaravnotežu i gibanje.

Uho je građeno od vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha.

UNUTRAŠNJE UHO

pužnica

slušni živac

polukružni kanalići

predvorje

SREDNJE UHO

bubnjić

slušne koščice

Eustahijeva tuba

VANJSKO UHO

uška

zvukovod

UHO

Dijelovi uha

Uška –skupljazvučnevalove.

Zvukovod – provodizvučnevalove dobubnjića.

Bubnjić – opna izmeđuvanjskog i srednjeg uha.

Slušne koščice –prenose zvučne valove.

Polukružni kanalići –osjetilo za gibanje.

Pužnica –kanalispunjentekućinom ukojoj je opnasa slušnimstanicama.

Slušni živac – prenosiživčaneimpulse dosredištaza sluhu velikommozgu.

Eustahijeva tuba – cjevčicakoja povezuje grlo i uho.

Predvorje –osjetilo zaravnotežu.

8/16/2019 biologija-8.2

100/182100

Kako nastaje osjet sluha?

Zvučni valovi koje, primjerice, proizvodi zvuk violine dolaze do bubnjića. Titranjembubnjića prelaze na slušne koščice i pužnicu u kojoj se nalaze slušne stanice.

Zvuk violine zvučni val uho središte sluha u velikommozgu

Prijenos zvuka

U pužnici nastaje živčani impuls koji seslušnim živcem prenosi u središte zasluh

u velikom mozgu.Mozak oblikuje zvuk. Zahvaljujući tome,čujemo ono što slušamo.

Izvedi jednostavnu vježbu: Uzmi dvije plastične čaše. Napravi rupice

na dnu svake čaše.Kroz rupice provuci tanki konopac i zaveži čvor tako da sekonopac ne može izvući. Duljina konopca neka bude barem 10metara. Jedan učenik govori u čašu, a drugi s druge strane sluša.

Što se događa?

Središte sluha u velikom mozgu

središte sluha

8/16/2019 biologija-8.2

101/182101

Osjetilo za gibanje

Zahvaljujući osjetljivim stanicama koje nalazimo u polukružnim kanalićima, svjesnismo promjene smjera i brzine gibanja našeg tijela. Te su stanice osjetilo zagibanje.

Unutrašnje uho

tri polukružnakanalića

pužnica

ravnotežno - slušni živac

Osjetilo za ravnotežu

Osjetilo za ravnotežu smješteno je u predvorju. Sastoji se od stanica osjetljivihna promjenu položaja glave i tijela.

Imenuj dijelove uha.

1.

2.

3.

6.

4. 8.

5.

7.

1. 5.

2. 6.

3. 7.

4. 8.

8/16/2019 biologija-8.2

102/182102


Osjetilo za ravnotežu nalazi se u:

a) predvorju b) bubnjiću

c) slušniku

Osjetilo za gibanje nalazi se u:

a) uški

b) slušnim koščicama

c) polukružnim kanalićima

Slušne koščice nalazi se u:

a) vanjskom uhu

b) srednjem uhu

c) unutrašnjem uhu


uška opna između vanjskog i srednjeg uha.

zvukovod prenose zvučne valove.

bubnjić cjevčica koja povezuje grlo i uho.

slušne koščice provodi zvučne valove do bubnjića.

Eustahijeva tuba skuplja zvučne valove.

8/16/2019 biologija-8.2

103/182103

BOLESTI UHA I OŠTEĆENJA SLUHA

Kako slušanje preglasne glazbe utječe na sluh?

Nagluhost je djelomični nedostatak osjeta sluha.

Nastaje kao posljedica upala srednjeg uha.Nagluhost se može javiti i ako je čovjek trajno izložen jakoj buci, primjerice uindustrijskim postrojenjima. Neka djeca se rađaju nagluha ili gluha. Starije osobe često su nagluhe.

Jačina zvuka izražava se decibelima (dB).

Zvukovi do 65 dB su šapat, govor , zvukovi oko nas, itd. Ne djeluju štetno.

Zvukovi od 90 do 100 dB izazivaju oštećenje sluha, a oni preko 120 dB i bol

u ušima (uzlijetanje zrakoplova).

140

0 dB 30

120

18šuštanje lišća čitaonica 70prolaz automobila

92cestovni prometpneumatski čekićuzlijetanje zrakoplova

dB

Izvori zvukova

8/16/2019 biologija-8.2

104/182104

I preglasna glazba može štetnodjelovati na sluh. Zato slušaj tihuili umjereno glasnu glazbu.

Nagluhe osobe mogu si pomoćinošenjem slušnog aparata uz pomoćkojeg bolje čuju.

Gluhoća nastaje kao posljedicaoštećenja pužnice, slušnog živca ilisredišta za sluh u mozgu. Takvaoštećenja nastaju nakon teških upala

ili ozljeda.

Dijete koje se rodi gluho ne može naučiti

govoriti. Takvo dijete bez odgovarajuće stručnepomoći u učenju govora i jezika ostat ćegluhonijemo.

Zajednica gluhih osoba ima svoj posebni jezik – znakovni jezik. Uz znakovni jezik koristei ručnu abecedu – jednoručnu i dvoručnuabecedu. Gluhe osobe sporazumijevaju se i “čitanjemgovora s usana”.

a

d

g

l

o

š

x

b

dž

h

lj

p

t

y

c

d

i

m

q

u

z

č

e

j

n

r

v

ž

ć

f

k

nj

s

w

Jednoručna abeceda

Djevojčice slušaju glazbu

Slušni aparat

8/16/2019 biologija-8.2

105/182105

Pokaži svoje ime abecedom za gluhe osobe.

Upiši u svaki stupac tablice odgovarajuće riječi: šuštanjelišća, zvuk jakog prometa, tiha glazba, odmor, zvukpneumatskog čekića, zvuk helikoptera.

OSJETILU SLUHA

NE ŠTETI ŠTETI

Nadopuni rečenice.

Nagluhost je nedostatak osjeta sluha.

Nagluhe osobe mogu si pomoći korištenjem .

Nagluhost se može javiti i ako je čovjek trajno izložen jakoj

.

Kao posljedica oštećenja pužnice, slušnog živca ili središta za sluh u

mozgu nastaje .

Dijete koje se rodi gluho bez stručne pomoći u učenju govora i jezika

ostat će .

Mnoge gluhe osobe sporazumijevaju se .

8/16/2019 biologija-8.2

106/182106

NAUČILI SMO...

Uha su parni organi za sluh. Osim toga, u ušima su smještena i osjetila

za ravnotežu i gibanje.

Uho je građeno od vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha. Zvuk se oblikuje u mozgu, zahvaljujući čemu čujemo ono što slušamo.

Jačina zvuka izražava se decibelima (dB).

Oštećenja sluha su nagluhost i gluhoća.

Dijete koje je rođeno gluho ne može nauči govoriti. Takvo dijete

baz odgovarajuće stručne pomoći u učenju govora i jezika ostat ćegluhonijemo.

8/16/2019 biologija-8.2

107/182107

Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline)15.

OSJETILO NJUHA

U gornjem dijelu nosne šupljine nalaze se njušne stanice.

Udisanjem zraka u nos ulaze različite mirisne čestice. One se otapaju u nosnojsluznici i podražuju njušne stanice.

Podražaj njušnim živcem putuje usredište njuha u velikom mozgu. Tamonastaje osjet njuha.

Osjet njuha može nas upozoriti narazličite mirise. Neki su ugodni (mirispojedinog cvijeća, voća). Neki mirisi mogubiti neugodni (pokvarena hrana).

OSJETILO OKUSA

Jezik je organ koji prima okusne podražaje. Površina jezika sadrži mnoštvo kvržica i bradavica.

Pogledaj povećalom vlastiti jezik u zrcalu.

Površina jezika

Središte njuha u velikom mozgu

središte njuha

8/16/2019 biologija-8.2

108/182108

U podnožju kvržica i bradavica nalaze se okusni pupoljci koji sadrže okusnestanice. Možemo osjetiti okus onih tvari koje se otapaju u slini i tako podražujuokusne stanice.

Okusni pupoljak

okusna stanicapotporna stanica

Podražaj putuje okusnim živcem u središta okusa u velikom mozgu.

središte okusa

Središte okusa u velikom mozgu

Razlikujemo četiri osnovna okusa: slatko, slano, kiselo i gorko.

Položaj četiriju osnovnih okusa na jeziku

slatko

slano

kiselo

gorko

8/16/2019 biologija-8.2

109/182109

Određivanje područja okusa na jeziku

Pribor: limunov sok, šećer, kava, sol, voda,četiri štapića za uho, četiri čaše

Opis postupka: Štapić za uho umoči učašu s iscijeđenim limunovim sokom. Zatimštapićem dodirni različita mjesta na jeziku.Pokušaj odrediti kojim dijelom jezika najboljeosjećaš kiselo.

Sve ovo ponovi s otopinom šećera, kavomi otopinom soli. Neka ti tijekom pokusapomogne slika u udžbeniku.

gorko

slatkoslano

kiselo

KOŽNA OSJETILA

Koža pokriva čitavo naše tijelo. U njoj su smještena različita osjetila: za bol, opip,hladnoću i toplinu.

Osjetila u koži

Osjetilo opipa nalazi se

posvuda u koži.Najviše tjelešaca

za osjetopipa je na

vršcima prstiju

i na jeziku, anajmanje naleđima.

Osjetilo topline nalazi se dubljeu koži. Najviše

tjelešaca zaosjet topline je

biologija-8.2

Documents