Download - biologija-8.2
-
8/16/2019 biologija-8.2
1/182
Roberto Škara
BIOLOGIJA 8
Udžbenik s radnom bilježnicom
za učenike osmog razreda osnovne škole
-
8/16/2019 biologija-8.2
2/182
Za izdavača
Đurđica Salamon, dipl. ing.
Autor
Roberto Škara, prof.
Urednica
Ana Savić, prof.
Recenzentice
Prof. dr. sc. Zrinjka Stančić
Dr. sc. Nina Smolej Narančić
Šteca Kulcsar Šimičević, prof.
LektoricaNevena Erak
Gračka urednica
Eleni Šakan
Ilustratorica
Petra Kljaić, prof.
Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Republike Hrvatske rješenjem kl. UP/I°-602-09/07-03/00530, ur. br. 533-12-08-02 od
Zagreb, ožujak 2008.
za rad po člancima 4., 6. i 10.
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 673448
ISBN 978-953-294-005-3
Nakladnik
Alka script d.o.o.
Zagreb, Nehajska 42
tel. 01 30 135 30
Tisak
Tiskara Zelina d.d.
-
8/16/2019 biologija-8.2
3/182
-
8/16/2019 biologija-8.2
4/182
Sadržaj
UPUTE UČENIKU ZA UPORABU KNJIGE ....................................................................5
1. Roditelji i potomci ..................................................................................................6
2. Molekula DNK .........................................................................................................14
3. Građa i funkcija ljudskog organizma ....................................................................21
4. Građa i uloga spolnih organa ...............................................................................28
5. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja ..................................................................34
6. Od rođenja do smrti ...............................................................................................39
7. Odgovorno spolno ponašanje ...............................................................................43
8. Kosti i veze među kostima .....................................................................................47
9. Mišići ........................................................................................................................56
10. Živčana stanica i živac ...........................................................................................6511. Živčani sustav .........................................................................................................69
12. Ovisnosti .................................................................................................................83
13. Osjetilo vida ............................................................................................................91
14. Osjetila – osjet sluha i ravnoteže ..........................................................................99
15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline) .........................107
16. Hormonska regulacija ..........................................................................................111
17. Krvotok ..................................................................................................................115
18. Zaštita organizma od bolesti ...............................................................................128
19. Organi za disanje i glas........................................................................................135
20. Građa, uloga i bolesti probavnih organa............................................................143
21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana ...............................................151
22. Sustav organa za izlučivanje ...............................................................................155
23. Koža .......................................................................................................................160
24. Podrijetlo čovjeka .................................................................................................164
IZBORNA TEMA: Spavanje, budnost i aktivnost mozga ....................................169
IZBORNA TEMA: Biologija i izazovi budućnostI ................................................171
IZBORNA TEMA: Zdravlje i bolest .......................................................................173
IZBORNA TEMA: Čovjek kao svemirski putnik ..................................................175
IZBORNA TEMA: Šport i zdravlje .........................................................................177
IZBORNA TEMA: Fiziologija ronjenja ..................................................................179
-
8/16/2019 biologija-8.2
5/1825
UPUTE UČENIKU ZA UPORABU KNJIGE
Na početku nastavne teme nalazi se MOTIVACIJSKI PROBLEM koji će tezainteresirati i navesti da nastaviš proučavati zadaće koje slijede. To su pitanjana koja znaš odgovor. Odgovoriti možeš i uz učiteljevu pomoć. Primjerice:
Spoji crtama srodne životinje.
Nove tekstove prate PRAKTIČNI RADOVI. Oni će te zainteresirati i pomoći dalakše svladavaš nastavne sadržaje. Primjerice:
Izvedi uz pomoć učitelja jednostavnu vježbu koja pokazuje kako
na mrežnici nastaje obrnuta i umanjena slika:Ispred svijeće postavi ispupčenu leću. Iza leće postavi zaslon odtamnog papira. Zapali svijeću. Jasnu sliku na zaslonu dobit ćešpomicanjem leće naprijed-nazad.
Nastajanje slike
Kakva je slika na zaslonu?
Slika na zaslonu jest
ispupčena lećasvijeća
zaslon
Na kraju svake nastavne jedinice nalaze se zadaci za ponavljanje:
Označi kvačicom koja je vrsta izumrla.
Zaokruži točan odgovor.
Broj kromosoma u ljudskim stanicama iznosi:
a) 48
b) 46
c) 44
Na kraju nastavne teme nalazi se NAUČILI SMO....
Želimo ugodan i uspješan rad.
-
8/16/2019 biologija-8.2
6/1826
Roditelji i potomci1.
1.1. Raznolikost i srodnost živih bića
Spoji crtama srodne životinje.
RAZNOLIKOST
Promotriš li živi svijet oko sebe, uočit ćeš da se sva živa bića međusobno višeili manje razlikuju. Raznolikost možemo uočiti među živim bićima različitih vrsta imeđu živim bićima iste vrste.
Raznolikost je posljedica razvoja živih bića od nastanka života do danas.
Razvoj živih bića započeo je prije 3,8 milijardi godina u praoceanima i tekao jepostupno, od jednostavnijih prema složenijim oblicima života. Tijekom tog razvoja mnoge su vrste izumrle.
-
8/16/2019 biologija-8.2
7/1827
Izumrle životinje
TrilobitiDinosaur
SRODNOST
Usprkos razlikama, primjećujemo da živa bića imaju i neka zajednička obilježja.
promjenjivost rast i razvitak podražljivost
razmnožavanjei nasljeđivanje
stanična građa
prehranadisanje
ZAJEDNIČKAOBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA
Prema zajedničkim obilježjima živa bića svrstavamo u srodne skupine.
UTJECAJ ČOVJEKA NA RAZNOLIKOST ŽIVIH BIĆA
Svojim postupcima čovjek utječe na raznolikost živih bića. Tako je primjerice,uzgojio mnogobrojne pasmine životinja i odlike biljaka.
Odlike jabuka
-
8/16/2019 biologija-8.2
8/1828
Pasmine mačaka
Nažalost, onečišćavanjem okoliša, krčenjem šuma, gradnjom, krivolovom i drugimnepromišljenim postupcima, čovjek ugrožava mnoge vrste biljaka i životinja.
Tako neke vrste nestaju krivicom čovjeka.
Širokolisna veprina Smeđi medvjed
Ugrožene vrste
Pogledaj boju i oblik kose, očiju i lica učenika ili učenice do
sebe. Navedi neke razlike između vas dvoje.
-
8/16/2019 biologija-8.2
9/1829
Označi kvačicom vrstu koja je izumrla.
1.2. Nespolno i spolno razmnožavanje
Odaberi pojmove kojim ćeš dopuniti sljedeće rečenice.
Kako nazivamo muške, a kako ženske spolne stanice?
ženska spolna stanica muška spolna stanica
Muške spolne stanice nazivamo , a ženske
.
Što je oplodnja?
Oplodnja je
(spermij / sjemenik)
(jajne stanice / stanica jajnika)
Jedno od najvažnijih obilježja živih bića je razmnožavanje. Razmnožavanjem sestvara potomstvo. Na taj način osigurava se opstanak vrste.
-
8/16/2019 biologija-8.2
10/18210
Razmnožavanje može biti nespolno i spolno.
spolnonespolno
RAZMNOŽAVANJE
NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE
Kod nespolnog razmnožavanja potreban je samo jedan roditelj. Nema oplodnje,a potomci su potpuno jednaki roditelju. Nespolno se razmnožavaju jednostanične životinje, gljive, neke životinje i nekebiljke.
Razlikujemo više tipova nespolnog razmnožavanja:
1. razmnožavanje diobom – na ovaj se način razmnožavaju jednostanične životinje (papučice, amebe...);
2. razmnožavanje sporama – gljive proizvode nespolne rasplodnestanice, spore, iz kojih se razvijaju nove gljive;
3. razmnožavanje pupanjem – neke životinje, primjerice hidra,stvaraju pupove iz kojih se razvija nova životinja;
4. vegetativno razmnožavanje biljaka – biljke se mogurazmnožavati i pomoću korijena, stabljike ili lista.
NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE
vegetativnorazmnožavanje
biljaka
sporama
gljive
korijen, stabljikaili list biljke
pupanjem
hidra
pup
hidra
diobom
jednostaničneživotinje:papučica,
ameba
-
8/16/2019 biologija-8.2
11/18211
SPOLNO RAZMNOŽAVANJE
Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja. Svaki roditelj stvara spolnestanice – mužjak spermije, a ženka jajne stanice.
Spermij je pokretan, pa pronalazi jajnu stanicu i prodire u nju. To spajanje spermija i jajne stanice naziva se oplodnja.
Oplodnjom nastaje oplođena jajna stanica iz koje se uzastopnim diobama razvije zametak i konačno novo biće.
OPLODNJA
jajna stanica oplođena jajna stanica
spermij
Spolno se razmnožava čovjek te većina biljaka i životinja.
Ispod svake slike napiši o kojem se tipu nespolnograzmnožavanja radi.
Kako se zovu spolne stanice prikazane na slici?
-
8/16/2019 biologija-8.2
12/18212
Na fotograji modela označeni su dijelovi cvijeta. Napiši koji dijelovi cvijeta biljkama cvjetnjačama služe za
spolno razmnožavanje?
Biljkama cvjetnjačama za spolnorazmnožavanje služe
i
.
tučak
prašnik
latica
lap
plodnica
sjemeni zametak
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Kod nespolnog razmnožavanja potreban je samo jedan roditelj. TOČNO NETOČNO
Jednostanične životinje razmnožavaju se pupanjem. TOČNO NETOČNO
Gljive proizvode nespolne rasplodne stanice, spore. TOČNO NETOČNO
Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
13/18213
NAUČILI SMO...
Raznolikost možemo uočiti među živim bićima različitih vrsta i među
živim bićima iste vrste.
Raznolikost je posljedica razvoja živih bića od nastanka života do danas. Razvoj živih bića započeo je prije 3,8 milijardi godina u praoceanima itekao je postupno, od jednostavnijih prema složenijim oblicima života.
Usprkos razlikama, primjećujemo da živa bića imaju i neka zajedničkaobilježja.
Prema zajedničkim obilježjima živa bića svrstavamo u srodne skupine.
Svojim postupcima čovjek utječe na raznolikost živih bića. Tako jeprimjerice, uzgojio mnogobrojne pasmine životinja i odlike biljaka.
Jedno od najvažnijih obilježja živih bića je razmnožavanje.
Razmnožavanje može biti nespolno i spolno.
-
8/16/2019 biologija-8.2
14/18214
Molekula DNK 2.
2.1. Nasljeđivanje
Jesi li se ikada zapitao ili zapitala zašto imaš kovrčavu ili ravnukosu, plave ili smeđe oči, svijetlu ili tamnu kosu?
Od koga si naslijedio / naslijedila ta i druga obilježja?
Boju kose, očiju i druga obilježja nasijedio / naslijedila sam od
Nasljeđivanje je prenošenje nasljednih obilježja s roditelja na potomke. Znanost onasljeđivanju nazivamo genetika.
Na koji se način sva ta obilježja kao što su boja očiju, boja kose, izgledkose, visina i druga, prenose na potomke?
Osobe srazličitim
osobinama
Pogledajmo u ljudsku tjelesnu stanicu. Tjelesne su stanice sve osim jajnestanice i spermija.
U jezgri svake tjelesne stanice nalaze se duguljasta tjelešca koja se nazivajukromosomi. Kromosomi su građeni od molekule DNK (čitaj de – en – ka) ibjelančevina. Čovjek ima u svakoj tjelesnoj stanici po 46 kromosoma.
-
8/16/2019 biologija-8.2
15/18215
stanica
kromosomu jezgristanice
kromosom
DNK kromosoma
Dijelovi molekule DNK jesu geni. Nalaze se u kromosomima.
Geni su nositelji nasljednih obilježja.
To znači da postoje geni koji određuju boju očiju, boju kose, izgled kose, visinu i
druga obilježja. Ta se obilježja prenose s roditelja na potomke putem gena.
Crtom poveži rečenice.
GENI prenošenje nasljednih obilježja s roditelja napotomke.
KROMOSOM znanost o nasljeđivanju.
NASLJEĐIVANJE duguljasta tjelešca u jezgri svake tjelesne
stanice.
GENETIKA nositelji nasljednih obilježja.
-
8/16/2019 biologija-8.2
16/18216
Zaokruži točan odgovor.
Broj kromosoma u ljudskim stanicama iznosi:
a) 48
b) 46
c) 44
Riješi križaljku.
1. Kromosomi su građeni od bjelančevina i molekule...
2. Nositelji nasljednih obilježja.
3. Duguljasta tjelešca u jezgri svake tjelesne stanice.
4. Znanost o nasljeđivanju
U crvenim kvadratićima nalazi se rješenje križaljke:
1.
2.
3.
Đ
4.
V
D
A
S
LJ
G
G
NJ
E
K
-
8/16/2019 biologija-8.2
17/18217
2.2. Nasljeđivanje spola
Odgovori na pitanja.
Koliko kromosoma sadrže stanice čovjeka?
Stanice čovjeka sadrže kromosoma.
Koje stanice ubrajamo u tjelesne stanice?
U tjelesne stanice ubrajamo
(46 / 23)
Kao što smo već naučili, broj kromosoma u stanicama čovjeka iznosi 46.
Kromosome možemo svrstati u parove jer su po dva kromosoma međusobno jednaka po obliku i veličini. To znači da u ljudskim stanicama postoje 23 parakromosoma.
Na slici je prikazan par spolnih kromosoma. Spolne kromosome označavamo sX i Y. Oni određuju spol čovjeka.
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 X Y
Kromosomi muške osobe
Osoba koja ima spolne kromosome XX jest ženskoga spola, a osoba sa
spolnim kromosomima XY jest muškoga spola.
Spolne stanice čovjeka sadržavaju po jedan spolni kromosom. Jajne stanice mogu imati samo X kromosom, a spermiji X ili Y kromosom.
-
8/16/2019 biologija-8.2
18/18218
Muškarac
XY kombinacija
Žena
XX kombinacija
jajna stanica (X kromosom)spermij (kromosom X / Y)
Jajna stanica može biti oplođena spermijem koji nosi X kromosom, ili spermijemkoji nosi Y kromosom. Oplodi li je spermij s X kromosomom, rodit će se djevojčica. U slučaju da jajnu stanicu oplodi spermij s Y kromosom, rodit će se dječak.
+
+
djevojčicaXX kombinacija
dječak
XY kombinacija
jajna stanica (X kromosom)
jajna stanica (X kromosom)
spermij (X kromosom)
spermij (Y kromosom)
-
8/16/2019 biologija-8.2
19/18219
Svrstaj kromosome na slici u parove jednake po veličini. Poveži ih crtama.
Riješi zadatak. Kojeg će spola biti dijete ove oplodnje?
Y kromosomX kromosom
+
X kromosomX kromosom
+ XX kombinacijakromosoma
XY kombinacijakromosoma
Dijete će biti spola.
(muškog / ženskog)
Dijete će biti spola.
(muškog / ženskog)
-
8/16/2019 biologija-8.2
20/18220
NAUČILI SMO...
Nasljeđivanje je prenošenje nasljednih obilježja s roditelja na potomke.
Znanost o nasljeđivanju nazivamo genetika.
U jezgri svake stanice nalaze se duguljasta tjelešca koja se nazivajukromosomi.
Čovjek ima u svakoj stanici po 46 kromosoma.
Dijelovi molekule DNK jesu geni. Oni su nositelji nasljednih svojstava.
-
8/16/2019 biologija-8.2
21/18221
Građa i funkcija ljudskog organizma 3.
3.1. Od atoma do organizma
Obnovi znanje iz kemije.
Kako nazivamo čestice građene od jezgre i elektronskog omotača?
Čestice građene od jezgre i elektronskog omotača nazivamo
.
(atom / proton)
Sve tvari u neživoj prirodi kao štosu voda, zrak, tlo građene su odkemijskih elemenata. U stanicama
ljudskog tijela nalazimo brojnekemijske elemente. Najzastupljenijisu kisik (O), ugljik (C), vodik (H) idušik (N). Najsitnije čestice kemijskihelemenata jesu atomi.
Atomi se kemijskim vezama povezuju u
molekule. Naše stanice izgrađene su odmolekula različitih tvari. Tvari mogu biti anorganske i organske.
Anorganske tvari su tvari iz nežive prirode.Najvažnija anorganska tvar u stanicamačovjeka jest voda.
Vodu nalazimo i u međustaničnim prostorimate krvnoj plazmi.
Njezina je uloga otapanje različitih tvari iprijenos hranjivih tvari i kisika do stanica.
elektronskiomotač
atomska jezgra (protoni i
neutroni)
Građa atoma
Model molekulevode
-
8/16/2019 biologija-8.2
22/18222
Organske tvari nastaju u živim organizmima. Organske su tvari ugljikohidrati,masti, bjelančevine i nukleinske kiseline. Razlikujemo dvije nukleinskekiseline: DNK (deoksiribonukleinska kiselina) i RNK(ribonukleinska kiselina).
Stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.Stanice se razlikuju po obliku i veličini. Postoje različite vrste stanica: živčanestanice, misične stanice, jajne stanice, koštane stanice.
Živčana stanica Mišićna stanica
Istovrsne stanice udružuju se u tkiva. U tijelu čovjeka postoje četiri osnovnevrste tkiva: pokrovno, mišićno, živčano i potporno tkivo.
Pokrovno tkivo Mišićno tkivo Živčano tkivo Potporno tkivo
prekriva vanjskupovršinu tijela,
sluznicu nosa,usta, pluća,unutrašnjostkrvnih žila
izgrađuju mišićeruku, nogu,
srčani mišić
nalazi se umozgu, leđnoj
moždini
nalazi sena površini
zglobova,povezuje nekekosti
Model molekuleDNK
TVARI
anorganska tvar
voda
organska tvar
ugljikohidrati,
masti,
bjelančevine,
nukleinske kiseline
-
8/16/2019 biologija-8.2
23/18223
Različita tkiva izgrađuju organe, primjerice želudac, srce, oko, itd.
Primjer organa: Oko
Organi se udružuju u organske sustave. Tako usna šupljina, žlijezde slinovnice,
jednjak, želudac, jetra, gušterača i crijeva izgrađuju probavni sustav, a nos,ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća dišni sustav. Organski sustavi udružuju se u organizam. Organizam je skladna cjelina koja se ne može dijeliti.
Probavni sustav
usna šupljina
žlijezde slinovnice
jednjak
želudac jetra
gušterača
dvanaesnik
tanko crijevo
debelo crijevo
Dišni sustav
nos
ždrijelogrkljan
dušnik
dušnice
pluća
-
8/16/2019 biologija-8.2
24/18224
ORGAN
želudac jetra crijeva
ORGANIZAM
ORGANSKI SUSTAV
TKIVO
STANICA
probavni sustav
čovjek
pokrovno tkivo mišićno tkivo živčano tkivo potporno tkivo
-
8/16/2019 biologija-8.2
25/18225
Uz brojčanu oznaku napiši naziv organskog sustavaprikazanog na slici.
1. 2. 3.
1. sustav
2. sustav
3. sustav
Označi kvačicom crtež živčanog tkiva.
-
8/16/2019 biologija-8.2
26/18226
Riješi križaljku.
1. Najvažnija anorganska tvar u stanicama čovjeka.
2. Organi se udružuju u...3. Temeljna jedinica građe svih živih bića.
4. Istovrsne stanice udružuju se u...
5. Različita tkiva izgrađuju...
U crvenim kvadratićima nalazi se rješenje križaljke:
1.
2.3.
4.
V
OS
T
O5.
M
R
Z
N
-
8/16/2019 biologija-8.2
27/18227
NAUČILI SMO...
Najsitnije čestice kemijskih elemenata jesu atomi. Najzastupljeniji u
stanicama ljudskog tijela su kisik (O), ugljik (C), vodik (H) i dušik (N).
Atomi se kemijskim vezama povezuju u molekule. Naše stanice izgrađene su od molekula različitih tvari.
Najvažnija anorganska tvar u stanicama čovjeka jest voda.
Organske tvari su ugljikohidrati, masti, bjelančevine i nukleinske kiseline.
Stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.
Istovrsne stanice udružuju se u tkiva.
Različita tkiva izgrađuju organe, a organi se udružuju u organskesustave.
Svi organski sustavi izgrađuju organizam.
-
8/16/2019 biologija-8.2
28/18228
Građa i uloga spolnih organa 4.
Kao i svi ostali sisavci, čovjek se razmnožava spolno.
Ulogu razmnožavanja imaju spolni organi. Oni su smješteni u donjem dijelutrbušne šupljine. Zaštićeni su kostima zdjelice. Razlikujemo vanjske i unutrašnjedijelove spolnih organa.
4.1. Muški spolni organi
Muški spolni organi
Sjemenici – muške spolne žlijezde.Stvaraju muške spolne stanice(spermije) i izlučuju muške spolnehormone.
Sjemenovodi – cjevčice koje prenosespermije iz sjemenika prema spolnomudu.
Mošnja – kožna vrećica u kojoj susmješteni sjemenici.
Dosjemenici – u njima sazrijevajuspermiji.
Spolni ud – prenosi spermije u ženskespolne organe tijekom spolnog odnosa.
Mokraćna cijev – provodi mokraću ispermu (sjemenu tekućinu).
Prostata – žlijezda koja luči tekućinuda bi olakšala gibanje spermija.
Sjemeni mjehurići – izlučuju tekućinukoja hrani spermije.
Mokraćni mjehur
-
8/16/2019 biologija-8.2
29/18229
4.2. Ženski spolni organi
Ženski spolni organi
Jajovodi – cijevi koje povezuju jajnike s maternicom.
Jajnici – ženske spolnežlijezde. Stvaraju ženske spolnestanice (jajne stanice) i izlučujuženske spolne hormone.
Maternica – mišićni organu kojem se razvija oplođena
jajna stanica.
Rodnica – mišićna cijev kojapovezuje maternicu s vanjskimspolnim organima. Tijekomspolnog odnosa, u rodnicuse iz spolnog uda ubacujesjemena tekućina.
Vanjski spolni organi (stidnica) – štite unutrašnje spolne organe.
Menstruacijski ciklus
Zrela jajnastanica1.
Jajna stanica putuje jajovodom domaternice. Svaki mjesec, oko 14. dana
nakon početka menstruacije, sluznicamaternice odeblja spremajući se takoza prihvat oplođene jajne stanice.
2. jajna stanica
3.
Ako ne dođe do oplodnje,sluznica maternice se ljušti.
Oljuštena sluznica, krv i jajnastanica kroz rodnicu izlaze
iz tijela. To je mjesečnica ilimenstruacija. Nastupa 28.
dana nakon početka prethodnemenstruacije i traje tri do pet
dana.
-
8/16/2019 biologija-8.2
30/18230
Imenuj na crtežu dijelove muškog spolnog sustava.
Imenuj na crtežu dijelove ženskog spolnog sustava.
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Sjemenici su smješteni u kožnoj vrečici – mošnji. TOČNO NETOČNO
Sjemenici sazrijevaju u spolnom udu. TOČNO NETOČNO
Jajovodi su ženske spolne žlijezde. TOČNO NETOČNO
Jajnici stvaraju jajne stanice. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
31/18231
Riješi križaljku.
1. Vanjski spolni organi žene koji štite unutrašnje spolne organe.
2. Žlijezda koja luči tekućinu što olakšava gibanje spermija.3. Kožna vrećica u kojoj su smješteni sjemenici.
4. Prenosi spermije u ženske spolne organe tijekom spolnog odnosa.
5. Muške spolne žlijezde koje stvaraju muške spolne stanice (spermije) iizlučuju muške spolne hormone.
6. Ženske spolne žlijezde koje stvaraju ženske spolne stanice (jajnestanice) i izlučuju ženske spolne hormone.
7. Cjevčice koje prenose spermije iz sjemenika prema spolnom udu.Spajaju se s mokraćnom cijevi na izlasku iz mokraćnog mjehura.
8. Mišićna cijev koja povezuje maternicu s vanjskim spolnim organima.9. Cijevi koje povezuju jajnike s maternicom.
10. U njima sazrijevaju spermiji.
11. Mišićni organ u kojem se razvija oplođena jajna stanica.
U crvenim kvadratićima nalazi se rješenje križaljke:
1.
2.
3.
4.
S
S
M
S
R
P
S5.
J6.
7.
G
J
8.
9.
D
M
10.
11.
-
8/16/2019 biologija-8.2
32/18232
4.3. Pubertet (sazrijevanje)
Jesi li u posljednjih godinu dana primijetio ili primijetila promjenena svom tijelu? Navedi koje promjene primjećuješ?
U posljednjih godinu ili dvije na svom tijeluzapazio / zapazila promjene.
Promjene na mom tijelu:
.
nisam / jesam
U tijelima djevojčica i dječaka počinju se događati promjene potaknutedjelovanjem spolnih hormona. U djevojčica se promjene počinju događati između 11. i 13. godine života. Udječaka promjene se počinju događati između 12. i 14. godine.
To razdoblje promjena nazivamo pubertet.
Promjene u djevojčica su rast u visinu, zreliji izgled lica, rast dlačica ispodpazuha i oko spolnih organa, rast grudi, širenje bokova, sazrijevanje jajnihstanica, pojava mjesečnice.
Promjene u dječaka su rast u visinu, zreliji izgled lica, širenje ramena, rastbrade i brkova, produbljivanje glasa (mutiranje), izbacivanje sjemene tekućine usnu (polucija).
Promjene u djevojčica Promjene u dječaka
rast u visinu
zreliji izgled lica
rast dlačica ispod pazuha
rast dlačica okospolnih organa
rast grudi
širenje bokova
sazrijevanje jajnih stanica,pojava mjesečnice
rast u visinu
zreliji izgled lica
širenje ramena
rast brade i brkovaprodubljivanje glasa(mutiranje)
izbacivanje sjemenetekućine u snu(polucija)
rast dlačica okospolnih organa
rast dlačica ispodpazuha
-
8/16/2019 biologija-8.2
33/182
-
8/16/2019 biologija-8.2
34/18234
Začeće i razvoj djeteta prije rođenja 5.
Na slici je označen dio ženskih spolnih organa u kojem se događaoplodnja. Prisjeti se koji je to dio.
Oplodnja se događa u
.
ZAČEĆE
Pri spolnom odnosu iz spolnog uda izlazi više stotina milijuna spermija. Oniplivaju kroz rodnicu i maternicu te dolaze u jajovod. U jajovodu će se samo
jedan od njih spojiti s jajnom stanicom. Taj trenutak jest oplodnja ili začeće.
Nakon oplodnje oplođena jajna stanica se dijeli. Tako nastaju dvije istovjetnestanice, potom četiri, sve dok ne nastane tvorevina nalik loptici. Ona se kreće
jajovodom do maternice u kojoj se ugnijezdi u njenu sluznicu. To se događaotprilike tjedan dana nakon oplodnje.
RAZVITAK ZAMETKA I PLODA
Loptasta tvorevina koja se ugnijezdila u sluznicu maternice jest zametak. Zametakhranu i kisik prima preko maternice.
U maternici za to vrijeme raste posteljica. Nakon deset tjedana posteljica se
potpuno oblikuje, a na zametku se raspoznaju udovi, lice i drugi organi. Sadaviše ne govorimo o zametku nego o plodu.
-
8/16/2019 biologija-8.2
35/18235
Oplodnja jajnestanice
Dioba oplođene jajne stanice
Plod je s posteljicom povezan pupkovinom. Njome teče krv bogata kisikom ihranjivim tvarima kojima se opskrbljuje plod.
posteljica
pupkovina
plod
plodova voda
Plod u majčinoj utrobi
Dijete je u maternici okruženo plodovom vodom koja ga štiti od mogućihudaraca. Pomaže u održavanju tjelesne temperature.
Razdoblje od začeća do porođaja naziva se trudnoća. Za to vrijeme žena nemamjesečnice.
-
8/16/2019 biologija-8.2
36/18236
POROAJ
Porođaj djeteta započinje nakon četrdeset tjedana trudnoće. Događa se najčešćeu rodilištu. Tek rođeno dijete jest novorođenče. Rezanjem pupkovine kojeobavlja liječnik ili primalja (babica), prekida se njegova veza s majčinimkrvotokom.
Porođaj
Posteljica se odljepljuje od maternice i kroz rodnicu izlazi iz tijela žene.
Ako se rodi prerano, primjerice u sedmom mjesecu trudnoće, dijete ipak možepreživjeti. Nazivamo ga nedonoščetom.
Odmah nakon poroda nedonošče se stavlja u inkubator gdje je zaštićeno dok neojača.
Žena može roditi i blizance. Blizanci mogu biti jednojajčani i dvojajčani.Jednojajčani blizanci nastaju od jedne jajne stanice i jednog spermija.Oplođena jajna stanica se podijeli, a dvije novonastale stanice nastavljaju razvojneovisno jedna o drugoj.
Dvojajčani blizanci razvijaju se od dvije jajne stanice, od kojih je svakaoplođena sa svojim spermijem.
Jednojajčani blizanci Dvojajčani blizanci
-
8/16/2019 biologija-8.2
37/18237
Trudnici treba omogućiti zdrav život sa što manje stresa, pravilnu prehranu,umjerenu tjelovježbu te puno odmora i opuštanja. Na taj će se način osiguratipravilan razvoj nerođena djeteta.
Trudnica svakako treba izbjegavati pušenje, alkohol i lijekove.
strespravilna prehrana
umjerena tjelovježba
odmor
opuštanje
cigarete
alkohol
lijekovi
Označi na crtežu plod, pupkovinu, posteljicu i plodovu vodu.
-
8/16/2019 biologija-8.2
38/18238
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Trudnici treba omogućiti zdrav život sa što manje stresa i pravilnu prehranu. TOČNO NETOČNO
Trudnici treba umjerena tjelovježba te puno odmora i opuštanja. TOČNO NETOČNO
Trudnica se ne treba odmarati i treba se što više baviti zičkim aktivnostima. TOČNO NETOČNO
Nadopuni rečenice.
Razdoblje od začeća do porođaja naziva se .
Porođaj započinje nakon tjedana trudnoće.
Prerano rođeno dijete nazivamo .
Odmah nakon rođenja stavlja se u .
Blizanci mogu biti i
.
NAUČILI SMO...
Stapanje jajne stanice i spermija u jajovodu je oplodnja.
Iz oplođene jajne stanice razvija se zametak, a potom i plod. Plod je s posteljicom povezan pupkovinom.
Razdoblje od začeća do porođaja naziva se trudnoća.
Porođaj započinje nakon četrdeset tjedana trudnoće.
Tek rođeno dijete jest novorođenče.
Žena može roditi i blizance. Blizanci mogu biti jednojajčani i dvojajčani.
-
8/16/2019 biologija-8.2
39/18239
Od rođenja do smrti 6.
Čovjek započinje rasti od trenutka začeća, u majčinoj utrobi. Nakon rođenja rastse nastavlja izvan majčina tijela.
Tijekom života prolazimo kroz nekoliko razdoblja koja prepoznajemo po nekimbitnim značajkama.
Kroz koja razdoblja čovjek prolazi nakon rođenja?
DJETINJSTVO
Djetinjstvo započinje rođenjem djeteta. To je razdoblje tjelesnog i umnog razvoja.Dijete usvaja različite vještine (hodanje, govorenje) i uči (čitanje, pisanje). Tim ćese vještinama i znanjima koristiti cijeli život.
Dijete uči brojiti Dijete crta
Tjelesna aktivnost u znatnoj mjeri utječe narazvoj djece. Hodanje, trčanje, skakutanje idruge aktivnosti osiguravaju pravilan tjelesniali i psihički razvoj organizma. Promatranjem okoline, oponašanjem članovaobitelji, igrom, učenjem u školi, dijeterazvija svoje umne sposobnosti. Druženje svršnjacima (u vrtiću, školi) od izuzetne jevažnosti, jer omogućuje djetetu da pronađesvoje mjesto u zajednici i djeluje kao njenravnopravni član. Djeca u igri
-
8/16/2019 biologija-8.2
40/18240
PUBERTET
Već smo naučili kakve se tjelesne promjene događaju u pubertetu kod djevojčica idječaka. Znamo i za pojavu mjesečnice kod
djevojčica i polucije kod dječaka.
Međutim, osim navedenih promjena, događajuse i promjene u osjećajima i u odnosimas ljudima koji nas okružuju. Osjećaji se brzomijenjaju, prijateljstva nam postaju važnija,
javljaju se prve ljubavi, postajemo nesigurni istidljivi itd.
Ponekad dolazi do sukoba s roditeljima iz različitih razloga. Primjerice, duljaizbivanja iz kuće ili popuštanje u učenju mogu biti uzrokom svađa. Odrasli trebajuu takvim slučajevima sukobe strpljivo rješavati.
Upamti da ne treba uvijek činiti sve što čine pojedinci iz društva u kojem sekrećeš.
MLADENAŠTVO
U ovom životnom razdoblju mlada osoba ima sveznačajke odrasle žene ili muškarca. To su u djevojaka zaobljeni bokovi, grudi, redovite menstruacije, a umladića brada, šira ramena, izraženija dlakavost tijela itd. No, djevojke i mladići još nisu dosegli punu zrelosti snagu.
Pomoć i razumijevanje roditelja od velike je važnostiza djevojke i mladiće. Odluke koje donesu u ovomrazdoblju odredit će njihov budući život.
ZRELOST
Čovjek u zreloj dobi doživljava vrhunactjelesnih i umnih sposobnosti. Obavljasložene zadatke na poslu i u društvu.Spreman je snositi odgovornost za svojepostupke.
Mladenaštvo
Pubertet
Zrelost
-
8/16/2019 biologija-8.2
41/18241
STAROST
Kada organizam postupno počinje popuštati(krajem šezdesetih godina), čovjek postupnoulazi u razdoblje starosti. Koža se nabora,
kosa osijedi, kosti i mišići slabe. Smanjujese radna sposobnost, osoba postaje ovisna osvojoj okolini i o mlađim članovima obitelji.
Prema starijim osobama trebamo postupati srazumijevanjem i poštovanjem te im pružatisvu potrebnu pomoć.
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
U djetinjstvu dijete usvaja različite vještine
(hodanje, govorenje) i uči (čitanje, pisanje). TOČNO NETOČNO
U djetinjstvu dijete ima sve značajke odrasle osobe. TOČNO NETOČNO
U pubertetu se osjećaji brzo mijenjaju, prijateljstva nam postaju važnija,
javljaju se prve ljubavi, postajemo nesigurni i stidljivi. TOČNO NETOČNO
U mladenaštvu osoba doživljava vrhunac tjelesnih i umnih sposobnosti. TOČNO NETOČNO
Nakon pedesete godine čovjek
postupno ulazi u razdoblje starosti. TOČNO NETOČNO
Starost
-
8/16/2019 biologija-8.2
42/18242
NAUČILI SMO...
Tijekom života prolazimo kroz nekoliko razdoblja koja prepoznajemo po
nekim bitnim značajkama.
Djetinjstvo je razdoblje tjelesnog i umnog razvoja. U pubertetu se događaju tjelesne, spolne i psihičke promjene.
U mladenaštvu osoba ima sve značajke odrasle žene ili muškarca. No,ona još nije dosegla punu zrelost i snagu.
Čovjek u zreloj dobi doživljava vrhunac tjelesnih i umnih sposobnosti.
Nakon šezdesete godine čovjek postupno ulazi u razdoblje starosti . Koža
se nabora, kosa osijedi, kosti i mišići slabe.
Prema starijim osobama trebamo postupati s razumijevanjem i poštovanjemte im pružati svu potrebnu pomoć.
-
8/16/2019 biologija-8.2
43/18243
Odgovorno spolno ponašanje7.
PLANIRANJE OBITELJI
Planiranje obitelji jedno je odosnovnih ljudskih prava. To znači dažena i muškarac koji žele zasnovatiobitelj smiju svjesno i ravnopravnoodlučiti kada će i koliko djece imati.
Za to je potrebna uzajamna ljubav ipoštovanje roditelja.
Jajna stanica može biti oplođenatek kada je zrela. To se najčešćedogađa između desetog iosamnaestog dana nakon početkamjesečnice. Te dane nazivamoplodnim danima.
MENSTRUACIJSKI CIKLUS
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28
MJESEČNICA
OVULACIJA
PLODNI DANI
U pubertetu mjesečnica je često nepravilna i javlja se ranije ili kasnije od 28.dana menstruacijskog ciklusa. Zato računanje plodnih i neplodnih dana od 10. do 18. dana menstracijskogciklusa nije sigurno.
Izbjegavanje spolnih odnosa u tom razdoblju, bez uporabe sredstava za zaštituod trudnoće, prirodni je način planiranja obitelji.
Obitelj
-
8/16/2019 biologija-8.2
44/18244
Sprečavanje začeća uporabom različitih sredstava naziva se kontracepcija.
KONTRACEPCIJSKOSREDSTVO
SLIKA DJELOVANJE
kondomsprečava ulazak spermija u
rodnicu
dijafragmasprečava ulazak spermija u
maternicu
kontracepcijsketablete
sprečavaju sazrijevanje jajne stanice i otežavaju prolaz
spermija
Nasilni prekid trudnoće ili pobačaj jest postupak koji može ostaviti štetneposljedice po tjelesno i duševno zdravlje žene. Pobačaj nije metoda kontracepcije.
SPOLNE BOLESTI
Zarazne bolesti koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim odnosom,nazivaju se spolne bolesti. Uzročnici su im različite bakterije, virusi, gljivice inametnici.
Neke spolne bolesti mogu ozbiljno narušiti zdravlje zaraženog čovjeka.
Neke se spolne bolesti mogu prenijeti s majke na nerođeno dijete. Neke od njihprenose se među ovisnicima o drogama upotrebom zajedničke igle. Mogućnostzaraze najveća je među mladima koji prerano stupaju u spolne odnose i čestomijenjaju spolne partnere. U slučaju zaraze nekom spolnom bolesti treba se odmah javiti liječniku. Najbolja
je zaštita od spolnih bolesti skladna i stalna veza s jednim partnerom. Djelomičnuzaštitu pruža uporaba kondoma pri spolnom odnosu.
Pročitaj u tablici koji su uzročnici i posljedice najčešćih spolnih bolesti. Saznaj i
mogućnosti liječenja.
-
8/16/2019 biologija-8.2
45/18245
BOLEST UZROČNIKPOSLJEDICE
(ako se bolestne liječi)
LIJEČENJE
gonoreja, kapavac ili
triper
bakterijamože izazvati
neplodnost
antibioticima
silis ili lues bakterijateška oštećenja
kože i unutrašnjihorgana
antibioticima
klamidija bakterija spontani pobačaji antibioticima
humani papilomavirus (HPV) virus
rak grlićamaternice cjepivom (preventiva)
AIDS (sida) virusrazara obrambenisustav organizma
nema lijeka ni cjepiva
trichomonas bičašupala mokraćnih
putovalijekovima
Označi kvačicom fotograju kondoma.
-
8/16/2019 biologija-8.2
46/18246
Zaokruži točan odgovor.
Protiv koje spolne bolesti postoji cjepivo?
a) silis
b) klamidija
c) humani papiloma virus (HPV)
NAUČILI SMO...
Jajna stanica može biti oplođena tek kada je zrela. To se najčešćedogađa između desetog i osamnaestog dana nakon početka mjesečnice.Te dane nazivamo plodnim danima.
Sprečavanje začeća uporabom različitih sredstava naziva se kontracepcija.
Nasilni prekid trudnoće ili pobačaj jest postupak koji može ostaviti štetneposljedice po tjelesno i duševno zdravlje žene.
Zarazne bolesti koje se prenose s zaražene na zdravu osobu spolnimodnosom, nazivaju se spolne bolesti. One mogu ozbiljno narušiti zdravlje
čovjeka. Mogućnost zaraze najveća je među mladima koji prerano stupajuu spolne odnose i često mijenjaju spolne partnere.
Najbolja je zaštita od spolnih bolesti skladna i stalna veza s jednimpartnerom.
-
8/16/2019 biologija-8.2
47/18247
Kosti i veze među kostima8.
8.1. Građa kostiju
Razmisli: kakvo je držanje čovjekova tijela? Uspravno ili„četveronožno“?
Držanje čovjeka je .
Takvo držanje tijela omogućuju mu: a) kosti b) probavni organi c) živci.
Dodaj učeniku ili učenici olavku ili gumicu. Koji organi omogućujupokrete dodavanja?
Pokrete dodavanja omogućuju .
Kosti našeg tijela čvrste su i jake. Zbog tih osobina mogu uspješno obavljatisvoju zadaću: omogućuju uspravno držanje tijela, daju mu čvrstoću i sudjelujuu pokretanju tijela.
Kako su građene kosti?
Saznajmo to na primjeru najduže kosti u našem tijelu – bedrene kosti. Na krajevima kosti mogu se uočiti zadebljanja koja su obložena glatkomhrskavicom. Ona smanjuje trenje među zglobovima.
Cijela je kost obavijena pokosnicom. Građena je od vezivnog tkiva.
Izduženi dio kosti ispod pokosnice građen je od čvrstog koštanog tkiva, azadebljali krajevi ispunjeni su spužvastim koštanim tkivom. U središnjoj šupljini kosti i šupljinama spužvastog koštanog tkiva nalazi sekoštana srž.
-
8/16/2019 biologija-8.2
48/18248
Građa kosti
Pokosnica –obavija kost.Građena je odvezivnog tkiva.
Čvrsto koštanotkivo – građeno
je od koštanihstanica koje suporedane okokanalića kroz kojeprolaze krvne žilei živci.
Koštana srž – nalazise u šupljini dugihkostiju i u šupljinamaspužvastog koštanog
tkiva.
Spužvasto koštanotkivo – na krajevimakostiju. Ispunjeno ješupljinama što kostičini lakšima.
Hrskavica – glatka je i čvrsta. Smanjujetrenje u zglobovima.
Koštano tkivo Koštana stanica
Što će se dogoditi ako slomimo kost?
Na slikama vidimo da kost zaraste.Iz toga zaključujemo da kosti nisuneživa tvar nego živo tkivo. Da bikost uspješno zarasla, potrebno ju jepravilno namjestiti i staviti u gips. Toće učiniti liječnik.
Slomljena i zarasla kost
-
8/16/2019 biologija-8.2
49/18249
Kosti nerođenog djeteta mekane su i gipke. Građene su od vezivnog ihrskavičnog tkiva. S vremenom se u kosti ugrađuje kalcij uz pomoć vitamina D.Tako se vezivno i hrskavično tkivo postupno zamjenjuju koštanim, pa kosti postajučvršće. Taj proces nazivamo okoštavanje i traje do 25. godine života.
Kosti starijih osoba krhke su i lomljive.
OBLICI KOSTIJU
duge kosti kratke kosti plosnate kosti
duge kosti(kosti udova)
kratke kosti(kosti šake,stopala, kralježnice)
plosnate kosti (zdjelica, prsnakost, lubanja)
daju
čvrstoću ioblik tijelu
sudjelujuu kretanju
štite
unutrašnjeorgane
ULOGE KOSTIJU
Označi na slici kratke, duge i plosnate kosti.
-
8/16/2019 biologija-8.2
50/18250
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Kosti omogućuju uspravno držanje tijela i daju mu čvstoću. TOČNO NETOČNO
Na krajevima kostiju nalazi se čvrsto koštano tkivo. TOČNO NETOČNO
Spužvasto koštano tkivo obavija kost. TOČNO NETOČNO
Trenje u kostima smanjuje hrskavica. TOČNO NETOČNO
8.2. Kostur čovjeka i veze među kostima
KOSTUR ČOVJEKA
U našem je tijelu oko 206 kostiju. One su međusobno povezane. Povezane kostičine kostur .
Na kosturu razlikujemo: kosti glave, kosti trupa,
kosti udova.kosti glave
kosti trupa
Kostur
kosti udova
-
8/16/2019 biologija-8.2
51/18251
Kosti glave čine: kosti lubanje,
kosti lica.
Kosti glave
Kosti trupa jesu: kralježnica,
prsni koš,
zdjelica.
Kralježnica se sastoji od 33 kralješka. Ima oblik dvostrukog slova S. Takav oblikkralježnice omogućuje nam uspravan hod i ublažava potrese pri trčanju, skakanjui hodanju.
kralježak
Kralježnica ima oblik dvostrukog slova S
Kosti udova jesu: kosti ruku,
kosti nogu.
-
8/16/2019 biologija-8.2
52/18252
VEZE MEU KOSTIMA
Kosti su u kosturu povezane na tri načina: šavovima, hrskavicom i zglobovima.
Šavovi su nepomične veze. Njima su povezane kosti lubanje.
šav
Hrskavicom su rebra vezana za prsnu kost. Hrskavicom su povezani i kostiprstiju šake i stopala. To je polupomična veza.
hrskavica
-
8/16/2019 biologija-8.2
53/18253
Zglobovi su pomične veze. Dijelovi su zgloba: zglobna čašica, zglobna glavica,hrskavica i zglobne veze.
Građa zgloba
zglobna čašica
zglobna glavica
hrskavica
zglobne veze
šav
VEZE MEU KOSTIMA
hrskavica zglob
nepomična veza polupomična veza pomična veza
Nadopuni rečenice.
Međusobno povezane kosti čine , koji se
sastoji od oko kostiju.
Na kosturu razlikujemo kosti , kosti
i kosti .
Kralješnica ima oblik dvostrukog slova . Građena je od
kralješka.
-
8/16/2019 biologija-8.2
54/18254
Oboji plavom bojom kosti lubanje, a zelenom kosti lica.
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Kosti udova su kosti ruku i kosti nogu. TOČNO NETOČNO
Kosti trupa su kosti lubanje i kosti lica. TOČNO NETOČNO
Hrskavicom su povezane kosti lubanje. TOČNO NETOČNO
Šavovi su nepomične veze. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
55/18255
Imenuj dijelove zgloba na slici.
Je li zglob pomična ili nepomična veza?
Zglob je veza.
NAUČILI SMO...
Kosti omogućuju uspravno držanje tijela i daju mu čvrstoću.
Kosti su građene od koštane srži, spužvastog koštanog tkiva, hrskavice,čvrstog koštanog tkiva, pokosnice.
Proces ugradnje kalcija u kosti pomoću vitamina D, naziva seokoštavanje. Traje do 25. godine života.
U našem je tijelu oko 206 kostiju.
Povezane kosti čine kostur .
Na kosturu razlikujemo kosti glave, kosti trupa i kosti udova.
Kralježnica se sastoji od 33 kralješka. Ima oblik dvostrukog slova S.
Takav oblik kralježnice omogućuje nam uspravan hod i ublažava udarcepri kretanju.
Kosti su u kosturu povezane na tri načina: šavovima, hrskavicom izglobovima.
-
8/16/2019 biologija-8.2
56/18256
Mišići 9.
Naučili smo da kosti daju čvrstoću i oblik tijelu. A što ga pokreće?
Tijelo pokreću
Mišići su pokretači našeg tijela. U pokretanju tijela sudjeluje više od petstotina mišića.
Mišići su tetivama vezani uz kosti.
Svi tjelesni mišići čine gotovo polovicuukupne mase tijela.
Radom mišića upravlja živčani sustav.
VRSTE MIŠIĆNIH TKIVA
Mišići su građeni od mišićnog tkiva.
Razlikujemo: poprečnoprugasto mišićno tkivo, glatko mišićno tkivo, srčano mišićno tkivo.
Mišići
-
8/16/2019 biologija-8.2
57/182
-
8/16/2019 biologija-8.2
58/18258
Provjeri sljedeće tvrdnje.
Možeš li zaustaviti treptanje kapaka? DA NEMožeš li zaustaviti rad probavnih organa? DA NE
Možeš li zaustaviti kucanje srca? DA NE
Možeš li mahnuti rukom? DA NE
GRAA POPREČNOPRUGASTOG MIŠIĆA
Na slici je prikazana građa poprečnoprugastog mišića nadlaktice.
mišićni snop
mišićno vlakance
mišićna ovojnica
Građa poprečnoprugastog mišića
KAKO RADE MIŠIĆI
Za rad mišića potrebna je energija. Energija nastaje razgradnjom glukoze umišićnim stanicama. Glukozu dobivamo iz hrane bogate ugljikohidratima.
Dugotrajna aktivnost mišića izaziva umor, koji može dovesti i do grča mišića.Tada je odmor jedini lijek.
Redovita i umjerena tjelesna aktivnost održava mišiće zdravima, a tijelo otpornim.Nasuprot tome, slaba ili nikakva tjelesna aktivnost dovest će do slabljenja mišića.
-
8/16/2019 biologija-8.2
59/18259
Nadopuni rečenice.
U pokretanju tijela sudjeluje više od mišića.
Mišići su vezani uz kosti.
Radom mišića upravlja sustav.
Zaokruži točan odgovor.
Svojom voljom možemo utjecati na rad:
a) glatkog mišićnog tkiva
b) poprečnoprugastog mišićnog tkiva
c) srčanog mišićnog tkiva
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Poprečnoprugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće kostura. TOČNO NETOČNO
Glatko mišićno tkivo izgrađuje stijenke unutrašnjih organa. TOČNO NETOČNO
Srčano mišićno tkivo vrsta je glatkog mišićnog tkiva. TOČNO NETOČNO
Na rad srca možemo utjecat svojom voljom. TOČNO NETOČNO
Energija za rad mišića nastaje razgradnjom glukoze. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
60/18260
Pogledaj pod mikroskopom trajne preparate mišićnih tkiva. Pokušaj ih,uz pomoć slika u udžbeniku ili učitelja nacrtati u svoju bilježnicu.
ZAŠTITA I BOLESTI KOSTIJU I MIŠIĆA
Za pravilan rast kostiju i mišića važna je prehrana. Ona mora biti bogatamineralnim tvarima, bjelančevinama, vitaminima i šećerima.
Mlijeko sadrži kalcij
Umjerena i redovita tjelesna aktivnost uvelike doprinosi očuvanju zdravlja kostiju i
mišića.
PRAVILNO DRŽANJE TIJELA
Pravilno držanje tijela pri sjedenju i stajanju treba naučiti.
Zbog lošeg držanja može doći do nepravilnosti u razvoju kostiju, osobitokralježnice i slabljenja mišića.
N E P R A V I L N O
Nepravilno držanje Nepravilan hod Nepravilno sjedenje
-
8/16/2019 biologija-8.2
61/182
-
8/16/2019 biologija-8.2
62/18262
OZLJEDE KOSTIJU I MIŠIĆA
Jesi li ikada uganuo zglob ili slomio kost? Kako si se liječio?
Najčešće su ozljede kostijui mišića: pucanje mišića,iščašenje i uganućezglobova te prijelom kosti.
Neke ozljede zahtijevaju samo mirovanje i prolaze sameod sebe, primjerice uganuće. Ozbiljnije ozljede kao štosu lomovi kostiju, zahtijevaju dugotrajno liječenje (gips),a ponekad i kirurški zahvat. Do loma kosti može doćizbog nezgodnog pada prilikom trčanja ili skakanja, uprometnim nezgodama itd.
BOLESTI
Rahitis je bolest slabljenja kostiju zbog nedostatkakalcija u prehrani. Posljedica je krivi rast kostiju.
Liječi se hranom bogatom kalcijem i vitaminom D. Posljedice rahitisa
Gips
Prijelom kosti Uganuće zgloba
-
8/16/2019 biologija-8.2
63/18263
Označi kvačicom fotograju na kojoj čovjek pravilno sjedi.
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Za pravilan rast kostiju i mišića važna je prehrana. TOČNO NETOČNO
Umjerena i redovita tjelesna aktivnost
šteti kostima i mišićima. TOČNO NETOČNO
Najčešće su ozljede kostiju i mišića: pucanje mišića, iščašenje i uganuće zglobova te prijelom kosti. TOČNO NETOČNO
Nadopuni rečenice.
Zbog lošeg držanja može doći do nepravilnosti u razvoju kostiju, osobito
i slabljenja .
Pravilan hod i odgovarajuća važni su za
pravilan razvoj .
Rahitis je bolest slabljenja kostiju zbog nedostatka
u prehrani.
-
8/16/2019 biologija-8.2
64/182
-
8/16/2019 biologija-8.2
65/18265
10. Živčana stanica i živac
10.1. Živčana stanica
Temeljna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica.
kratki ogranci
dugi ogranak (živčano vlakno)
Građa živčane stanice
Zadaća je živčane stanice primanje i provođenje podražaja.
Veza između dviju živčanih stanica naziva se sinapsa.
završetak živčane stanice
početak živčane stanice
sinapsa
Sinapsa
Preko sinapse prenosi se podražaj s jedne živčane stanice na drugu.
-
8/16/2019 biologija-8.2
66/18266
10.2. Živci
Više živčanih vlakana udružuje se u snopić koji je obavijen ovojnicom.
Više snopića čini živac.
Građa živca
ovojnica živca
ovojnica snopića
snopić živčanih vlakana
živčano vlakno
snopić živčanihvlakana
Prema zadaći koju obavljaju živci mogu biti osjetilni, pokretački i mješoviti.
Osjetilni živci – sastavljeni su od osjetilnih živčanih vlakana. Takvi su, primjerice,vidni i okusni živci.
Pokretački živci – sastoje se od pokretačkih živčanih vlakana. Takvi su živci kojipokreću mišiće.
Mješoviti živci – sastoje se od osjetilnih i pokretačkih živčanih vlakana.
OSJETILNIŽIVCI
ŽIVCI
POKRETAČKIŽIVCI
MJEŠOVITIŽIVCI
-
8/16/2019 biologija-8.2
67/18267
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Temeljna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica. TOČNO NETOČNO
Živčana stanica građena je od više dugačkih ogranaka i jednog kratkog ogranka. TOČNO NETOČNO
Sinapsa je veza između dviju živčanih stanica. TOČNO NETOČNO
Preko sinapse prenosi se podražaj s
jedne živčane stanice na drugu. TOČNO NETOČNO
Imenuj dijelove živčane stanice na slici.
Nadopuni rečenice.
Živac se sastoji od više .
Od osjetilnih živčanih vlakana sastavljeni su
živci.
Od osjetilnih i pokretačkih živčanih vlakana sastavljeni su
živci.
-
8/16/2019 biologija-8.2
68/18268
NAUČILI SMO... Temeljna jedinica živčanog sustava jest živčana stanica.
Uloga živčane stanice je primanje i provođenje podražaja.
Veza između dviju živčanih stanica naziva se sinapsa.
Više živčanih vlakana udruženih u snopić čine živac. Živci mogu biti: osjetilni,
pokretački i
mješoviti.
-
8/16/2019 biologija-8.2
69/18269
Živčani sustav11.
Zamisli da te netko poškaklja. Pokušaj opisati što će se dogoditi.
Kad me netko poškaklja
Živčani sustav usklađuje sve aktivnosti u našem tijelu. Prima podražaje izokoline i iz unutrašnjosti tijela. Primljene podražaje obrađuje te živcima šaljenaredbu o djelovanju. Pomoću živaca živčani sustav upravlja radom cijelogorganizma.
Živčani sustav čovjeka
mozak
leđna moždina
živci
-
8/16/2019 biologija-8.2
70/18270
Živčani sustav pomoću osjetilasluha prima podražaje iz okoline
(dječak sluša glazbu)
Živčani sustav pomoću osjetilavida prima podražaje iz okoline
(djevojčice gledaju izložbu)
Prema djelovanju živčani sustav dijelimo na:
tjelesni živčani sustav: upravlja svjesnim pokretima;
autonomni živčani sustav: upravlja radom unutrašnjih organa bezsudjelovanja naše svijesti.
11.1. Središnji živčani sustav
Na slici vidimo dijelove središnjeg živčanog sustava.
Što misliš, zašto ga nazivamo središnjim?
Središnji živčani sustav nazivamo središnjim zato što
-
8/16/2019 biologija-8.2
71/18271
Središnji živčani sustav čine leđnamoždina i mozak.
Živci čine periferni živčani sustav.Oni povezuju leđnu moždinu i mozaksa svim dijelovima tijela.
LENA MOŽDINA
Leđna moždina smještena je ukralježnici. Duga je oko 50 cm,promjera oko 1 cm. Zaštićena jekralješcima i trima ovojnicama.
Građena je od sive tvari iznutra i bijele tvari izvana.
Iz leđne moždine između kralješaka izlaze parovi živaca.
Građa leđne moždine
živac leđnemoždine
kralježak
siva tvar
bijela tvar
Živčani sustav čovjeka
Periferniživčani
sustav
leđnamoždina
Središnjiživčanisustav
živci
mozak
-
8/16/2019 biologija-8.2
72/18272
Razmisli pa odgovori.
Što se dogodi kad se opečeš?
Leđna moždina upravlja nesvjesnim pokretima – reeksima.
Reeks je odgovor na vanjski podražaj, primjerice udarac gumenim čekićem
kod liječnika ili ubod igle. Podražaj se osjetilnim živčanim vlaknom prenosi doleđne moždine, odakle pokretačko živčano vlakno šalje impuls za pokretanjemišića. Taj put koji prelazi živčani impuls naziva se reeksni luk.
Reeksni luk
Udarac gumenim
čekićem izazvat ćenagli pokret noge
Opeklina prsta izazvatće nagli pokret ruke
-
8/16/2019 biologija-8.2
73/18273
Reeksi štite tijelo od težih ozljeda.
Druga je zadaća leđne moždine provođenje podražaja iz periferije tijela premamozgu i obrnuto – iz mozga u periferiju tijela.
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Živčani sustav usklađuje sve aktivnosti u našem tijelu. TOČNO NETOČNO
Prema djelovanju živčani sustav dijelimo na tjelesni i autonomni živčani sustav. TOČNO NETOČNO
Tjelesni živčani sustav upravlja radom unutrašnih organa bez sudjelovanja naše volje. TOČNO NETOČNO
Autonomni živčani sustav upravlja svjesnim pokretima. TOČNO NETOČNO
Nadopuni rečenice.
Središnji živčani sustav čine leđna i
.
Leđna moždina smještena je u .
Leđna moždina građena je od tvari iznutra i
tvari izvana.
-
8/16/2019 biologija-8.2
74/18274
Razmisli pa riješi zadatak.
Na prazne crte upiši aktivnosti kojima upravlja tjelesni ili autonomni živčanisustav: pisanje, probava, govor, rad srca, disanje, mahanje.
Tjelesni živčani sustav upravlja:
Autonomni živčani sustav upravlja:
MOZAK
Mozak je smješten u lubanji.
Sastoji se od produžene moždine, malog mozga i velikog mozga.
Zaštićen je kostima lubanje i trima ovojnicama.
lubanja
moždane ovojnice
veliki mozak
mali mozak
produžena moždina
Građa mozga
Prosječna je masa ljudskog mozga 1 500 grama.
-
8/16/2019 biologija-8.2
75/18275
PRODUŽENA MOŽDINA
Produžena moždina jest produžetak leđne moždine.
Zadaća produžene moždine jest upravljanje disanjem, probavom i radom srca.
MALI MOZAKU malom mozgu smješteno je središte za ravnotežu.
Mali mozak ujedno usklađuje rad mišića koje možemo pokretati svojom voljom.
Kako se nazivaju mišići koje možemo pokretati svojom voljom?
Mišići koje možemo pokretati svojom voljom nazivaju se
VELIKI MOZAK
Veliki mozak podijeljen je po sredini dubokom brazdom na lijevu i desnupolutku.
Na površini mozga vide se brojne brazde i vijuge.
lijeva polutka
desna polutka
Veliki mozak
Površinu velikog mozga čini siva tvar ili kora velikog mozga.
Veliki mozak važan je jer:
omogućuje razmišljanje, pamćenje, zaključivanje;
određuje osjećaje: radost, tugu, ljubav…;
upravlja svjesnim pokretima; omogućuje nam da: vidimo, čujemo, osjećamo mirise, okuse, bol,dodir, toplinu, hladnoću.
-
8/16/2019 biologija-8.2
76/18276
Primjer pokretanja svjesne radnje
središte vidačokolada
dječak osjetilom vidauočava čokoladu
vidni živac prenosisliku u središte vida
u velikom mozgu
podražaj ide u dio
mozga koji odlučuje dase čokolada pojede
dio mozga pokreće
ruku i stavljačokoladu u usta
Imenuj glavne dijelove mozga prikazane na slici.
-
8/16/2019 biologija-8.2
77/18277
Usporedi veličinu velikog mozga kod različitih skupina kralježnjaka.
riba gmaz ptica mačka čovjek
Što možemo zaključiti na temelju veličine mozga pojedinog kralježnjaka?
Koji je kralježnjak na najvišem stupnju razvoja?
Na najvišem stupnju je razvoja
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Produžena moždina jest produžetak leđne moždine. TOČNO NETOČNO
Mozak je smješten u lubanji. TOČNO NETOČNO
Mozak upravlja disanjem, probavom i radom srca. TOČNO NETOČNO
U produženoj moždini smješteno jesredište za ravnotežu. TOČNO NETOČNO
Mali mozak podijeljen je brazdom na lijevu i desnu polutku. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
78/18278
Upiši na crte slovo ispred djelatnosti kojom upravlja određenidio mozga:
a) disanje e) pamćenje
b) razmišljanje f) usklađivanje mišića koje pokrećemo svjesno
c) ravnoteža g) probava
d) rad srca h) osjet boli
Veliki mozak , ,
Mali mozak ,
Produžena moždina , ,
11.2. Autonomni živčani sustav
Možeš li svjesno utjecati na probavu hrane u probavilu? A na rad srca? Prisjeti se koji živčani sustav upravlja tim životnimzadaćama.
Na probavu hrane u probavilu i na rad srca
svjesno utjecati.
Tim životnim zadaćama upravlja živčanisustav.
(mogu / ne mogu)
Autonomni živčani sustav upravlja radom unutrašnjih organa bez sudjelovanja
naše svijesti. Tako, primjerice, taj sustav upravlja disanjem, probavom i radomsrca.
Rad autonomnog živčanog sustava nadopunjuju, živčanim središtima u mozgu,leđna moždina te produžena moždina.
Autonomni živčani sustav sastoji se od: simpatikusa,
parasimpatikusa.
Živci simpatikusa potiču rad organa: šire zjenice, ubrzavaju rad srca, itd.
Živci parasimpatikusa djeluju suprotno – usporavaju rad organa: stišću zjenice,usporavaju rad srca, itd.
-
8/16/2019 biologija-8.2
79/18279
Autonomni živčani sustav
Parasimpatikus Simpatikus
širi zjenicestišće zjenice
smanjujelučenje sline
pojačavalučenje sline
usporavarad srca
ubrzavarad srca
potičemokrenje
potiskujemokrenje
Nadopuni rečenice.
Autonomni živčani sustav upravlja radom
organa bez sudjelovanja naše .
Autonomni živčani sustav sastoji se od
i .
Upiši na prazne crte odgovarajuću riječ: stišću ili šire.
Živci simpatikusa djeluju na zjenice tako da ih .
Živci parasimpatikusa djeluju na zjenice tako da ih
.
-
8/16/2019 biologija-8.2
80/18280
11.3. Njega i bolesti živčanog sustava
Koliko sati prosječno spavaš noću?
Kako si se osjećala ili osjećao u bučnoj sredini (prometna ulica,tvorničko postrojenje i sl.)?
Noću prosječno spavam sati.
U bučnoj sredini osjećala ili osjećao sam se
Kao svi organski sustavi, i živčani je sustav izložen djelovanju vanjskih činitelja.Oni mogu štetiti ili koristiti zdravlju.
Na živčani sustav dobro djeluje: umni rad, redoviti odmor i zdrav san te vedroraspoloženje u krugu obitelji.
Štetno djelovanje na živčani sustav imaju: nikotin, alkohol, razne droge,neugodne stresne situacije, stalna nervoza, itd.
BOLESTI I OZLJEDE ŽIVČANOG SUSTAVA
Moždani udar nastaje zbog pucanja ili začepljenja krvnih žila u mozgu. Posljedicamože biti oduzetost nekih dijelova tijela.
Prekidom leđne moždine uslijed neke nesreće postaju oduzeti svi dijelovi tijelaispod mjesta prekida.
Padavica nastaje kao posljedica poremećaja rada mozga.Bolest prepoznajemo po iznenadnim grčevima, nesvjestici i pojavi pjene na ustima.
Bolesnici ne smiju obavljati poslove na kojima bi se mogli ozlijediti uslijednapada.
Potres mozga uzrokovan je udarcem u predjelu glave. Javlja se nesvjestica,a kasnije glavobolja i mučnina. Udarac u glavu čovjek može dobiti nezgodnimpadom ili u prometnoj nezgodi.
-
8/16/2019 biologija-8.2
81/18281
ZARAZNE BOLESTI
Upala moždanih ovojnica jest bolest prouzročena virusima ili bakterijama. Očituje se glavoboljom, povraćanjem, povišenom temperaturom itd. Uspješno se suzbija pravovremenim liječenjem.
Dječja paraliza za posljedicu ima uzetost trupa i udova. Uzročnici su virusi. Cijepljenjem protiv dječje paralize štitimo djecu od ove teške bolesti.
Zaokruži zarazne bolesti živčanog sustava.
a) potres mozga c) upala moždanih ovojnica
b) dječja paraliza d) padavica
Poveži crtama bolesti živčanog sustava iz lijevog stupca sodgovarajućom posljedicom iz desnog stupca.
moždani udar nesvjestica, a kasnije glavobolja i mučnina
padavica oduzetost trupa i udova
potres mozga oduzetost nekih dijelova tijela
dječja paraliza iznenadni grčevi, nesvjestica i pojava pjene na ustima
Zašto je važno nositi zaštitnu kacigu pri vožnji bicikla?
Pri vožnji bicikla važno je nositi zaštitnu kacigu
-
8/16/2019 biologija-8.2
82/18282
NAUČILI SMO...
Živčani sustav usklađuje sve aktivnosti u našem tijelu.
Prema djelovanju živčani sustav dijelimo na:
tjelesni živčani sustav: upravlja svjesnim pokretima; autonomni živčani sustav: upravlja radom unutrašnjih organabez sudjelovanja naše svijesti.
Središnji živčani sustav čine leđna moždina i mozak.
Leđna moždina upravlja nesvjesnim pokretima – reeksima i povezujemozak s periferijom tijela.
Mozak se sastoji od produžene moždine, malog mozga i velikogmozga.
Zadaća produžene moždine jest upravljanje disanjem, probavom i radom
srca.
U malom mozgu smješteno je središte za ravnotežu.
Zadaće velikog mozga: omogućuje razmišljanje, pamćenje, zaključivanje;
određuje osjećaje: radost, tugu, ljubav…;
upravlja svjesnim pokretima;
omogućuje nam da: vidimo, čujemo, osjećamomirise, okuse, bol, dodir, toplinu, hladnoću.
Autonomni živčani sustav upravlja radom unutrašnjih organa bezsudjelovanja naše svijesti. Sastoji se od simpatikusa i parasimpatikusa.
Bolesti i ozljede živčanog sustava – moždani udar, prekid leđnemoždine, padavica, potres mozga, upala moždanih ovojnica, dječjaparaliza.
-
8/16/2019 biologija-8.2
83/18283
12. Ovisnosti
Jesi li ikada vidio ili vidjela osobu pod utjecajem alkohola? Ako jesi napiši kako je izgleda?
osobu pod utjecajem alkohola.
Ta osoba je izgledala
Nikad nisam vidio ili vidjela / Vidio sam ili vidjela
PUŠENJE – OVISNOST O NIKOTINU
Prisjeti se gradiva petog razreda te nadopuni rečenicu.
Pušenje najviše oštećuje:
Dobna je granica mladih pušača, nažalost, sve niža. Pušiti se počinje u prosjekus 13 ili 14 godina.
Zašto mladi započinju s tom vrlo štetnom navikom?Razlozi su različiti: nagovaranje vršnjaka, radoznalost, želja za „odraslijim“izgledom, itd.
Duhanski dim sadrži velik broj otrovnih sastojaka. Najjači su među njimanikotin, katran i ugljikov monoksid.
-
8/16/2019 biologija-8.2
84/182
-
8/16/2019 biologija-8.2
85/18285
Što možeš činiti umjesto pušenja?
Prikaži svoje zamisli crtežima.
ALKOHOLIZAM – OVISNOST O ALKOHOLU
Ako ti netko od tvojih vršnjaka u društvu ponudi alkohol, što ćeš učiniti?
a) prihvatit ću ponuđeno piće
b) odbiti piće uz objašnjenje da danas nisam raspoložen / raspoložena
c) zahvaliti, odbiti piće i napustiti društvo
Osoba koja svakodnevno pretjerano pije alkohol jest alkoholičar .
Alkoholičar je ovisan o alkoholu i pokazuje tjelesne i psihičke poremećaje.
Piti se najčešće počinje u društvu vršnjaka, iz radoznalosti, u doba puberteta.
-
8/16/2019 biologija-8.2
86/18286
Mladi žele pokazati da su odrasli pa piju alkoholna pića.
Neki mladi misle da će pijenjem alkohola nestati njihovi problemi.
Alkohol neće otjerati probleme, nego će ih stvoriti još više.
Dječak pije
Alkohol štetno djeluje na: živčani sustav,
probavni sustav,
srce i krvne žile,
spolne organe, itd.
Na slici vidimo organe čovjeka najizloženije štetnom djelovanju alkohola.
MOZAK – ovisnost,
oštećenje mozga,moždani udar,usporeni govor
USTA – usporenigovor, krvarenje grla
OČI – zamagljenivid
SRCE – srčanaoboljenja
ŽELUDAC – čirevi
JETRA – oboljenje jetre
ŽENSKI SPOLNIORGANI – rakmaternice, neplodnost
MUŠKI SPOLNIORGANI – impotencija
KOSTI – bolest kostiju
Štetno djelovanje alkohola na organizam čovjeka
-
8/16/2019 biologija-8.2
87/18287
Ako žena pije u trudnoći, može doći do oštećenja ploda.
Alkohol je jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća.
Posljedica prometne nesreće
OVISNOST O DROGAMA
!Zapamti!
U slučaju da ti netko ponudi bilo koju drogu, reciodlučno NE!
Nemoj vjerovati onima koji kažu da ti malo droge nećenaškoditi.
Droge dovode do teških oštećenja živčanog sustava idrugih organa.
Droge najčešće dovode do smrti.
Narkomanija je ovisnost o drogama.
Droge su tvari koje djeluju na poremećaje osjećaja, razmišljanja, ponašanja, itd.Većina ovisnika pati od teških tjelesnih i duševnih tegoba.
Droge oštećuju: mozak,
jetra,
pluća,
bubrege,
kosti, itd.
-
8/16/2019 biologija-8.2
88/18288
Na slici vidimo organe čovjeka najizloženije štetnom djelovanju droga.
MOZAK – ovisnost,oštećenje mozga,moždani udar,
predoziranje
OČI – zamagljenivid
PLUĆA – oboljenjepluća i drugih dišnihorgana
SRCE – ubrzanirad, srčani udar
JETRA – rak
ŽENSKI SPOLNIORGANI – neredovitimenstruacijski ciklus,oštećenje ploda,prijevremeni porodi,pobačaj
MUŠKI SPOLNIORGANI – smanjenaseksualna želja, brojspermija se smanjuje
Štetno djelovanje droga na organizam čovjeka
Droge se uzimaju na različite načine:
udisanjem para raznih kemikalija („snifanje“),
pušenjem,
ubrizgavanjem u krv,
uzimanjem na usta.
Uzimanje droga nerijetko završava smrću.
Poveži crtama rečenice.
alkoholizam ovisnost o drogama
narkomanija ovisnost o nikotinu
pušenje ovisnost o alkoholu
-
8/16/2019 biologija-8.2
89/18289
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Alkohol štetno djeluje na živčani sustav, probavni sustav, srce i krvne žile... TOČNO NETOČNO
Droga pospješuje pamćenje i razmišljanje. TOČNO NETOČNO
Duhanski dim sadrži otrovne sastojke: nikotin, katran i ugljikov dioksid. TOČNO NETOČNO
Nadopuni rečenice.
Pušenje uzrokuje rak i drugih dišnih
.
Udisanje duhanskog dima protiv svoje volje je
pušenje.
Ako žena konzumira alkohol u trudnoći može doći do oštećenja
.
Izradi plakat o štetnosti droga.
Neka ti u izradi savjetima pomogne učitelj.
-
8/16/2019 biologija-8.2
90/18290
NAUČILI SMO...
Duhanski dim sadrži velik broj otrovnih sastojaka. Najjači su među njimanikotin, katran i ugljikov monoksid.
Pušenje uzrokuje rak pluća i drugih dišnih organa. Oko 90 % umrlih odraka pluća bili su pušači.
Za zdravlje (osobito djece) je vrlo opasno i pasivno pušenje.
Alkoholizam je ovisnost o alkoholu.
Osoba koja svakodnevno pretjerano pije alkohol je alkoholičar .
Alkohol štetno djeluje na živčani sustav, probavni sustav, srce i krvnežile, spolne organe itd.
Ako žena pije u trudnoći, može doći do oštećenja ploda.
Narkomanija je ovisnost o drogama.
Droge su tvari koje djeluju na poremećaje osjećaja, razmišljanja,ponašanja itd.
Droge oštećuju mozak, jetra, pluća, bubrege, kosti itd.
Uzimanje droga nerijetko završava smrću.
-
8/16/2019 biologija-8.2
91/18291
Osjetilo vida13.
Koje ti od tvojih osjetila najviše pomaže pri čitanju ili pisanju?
Pri čitanju ili pisanju najviše mi pomaže osjetilo .
Oko je naše najvažnije osjetilo. Uz pomoć vida najlakše se snalazimo u
prostoru.
Oko je parni organ vida. Imamo 2 oka. Sastoji se od glavnih i sporednihdijelova.
Glavni su dijelovi oka očna jabučica i vidni živac. Sporedni su: očne vjeđe,suzne žlijezde, očni mišići, obrve i trepavice.
OKO
glavni dijelovi sporedni dijelovi
očna jabučica
vidni živac
očne vjeđe, suzne žlijezde,
očni mišići, obrve, trepavice
Obrve – zadržavaju znoj.
Očne vjeđe – štite oko iperu ga pri svakom treptaju.
Trepavice – štite oko od prašine.
Očni mišići – pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima.
Suzne žlijezde – izlučuju suze koje peru oko i štite ga od zaraza.
-
8/16/2019 biologija-8.2
92/18292
očni
mišićiočna jabučicazjenica
šarenica
vidni živac
Kako nastaje slika u oku?Svjetlost se odbija odpredmeta koji gledamo iulazi u oko. Tu prolazi kroznjegove prozirne dijelove.Pada na leću koja je usmjerava na jednu od očnihovojnica – mrežnicu.
Na mrežnici se stvaraumanjena i obrnuta slikapredmeta.
Takvu sliku vidni živac prenosi u središte vida uvelikom mozgu. Centar vidau velikom mozgu uvećava iispravlja sliku.
Zato predmete vidimo uspravne i u prirodnoj veličini.
Središte vida u velikom mozgu
središte vida
prepoznavanje lica
vidniživac
mrežnica
leća
Stvaranje slike u oku čovjeka
okopromatrača
-
8/16/2019 biologija-8.2
93/18293
Uz učiteljevu pomoć izvedi jednostavnu vježbu koja pokazuje kako
na mrežnici nastaje obrnuta i umanjena slika.Ispred svijeće postavi ispupčenu leću. Iza leće postavi zaslon odtamnog papira. Zapali svijeću. Jasnu sliku na zaslonu dobit ćešpomicanjem leće naprijed – nazad.
Nastajanje slike
Kakva je slika na zaslonu?
Slika na zaslonu jest
ispupčena lećasvijeća
zaslon
Imenuj na slici dijelove oka.
-
8/16/2019 biologija-8.2
94/18294
Poveži crtama rečenice.
obrve pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima
očne vjeđe izlučuju suze
trepavice štite oko od prašine
očni mišići zadržavaju znoj
suzne žlijezde štite oko i peru ga pri svakom treptaju
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Glavni dijelovi oka su očna jabučica i vidni živac. TOČNO NETOČNO
Na leći se stvara umanjena i obrnuta slika predmeta. TOČNO NETOČNO
Središte vida je u malom mozgu. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
95/18295
13.1. Mane i bolesti oka
Kratkovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze dalekovidimo mutno. Ispravlja se naočalama s udubljenom lećom.
Kratkovidno oko Ispravljanje kratkovidnosti pomoću udubljene leće
Dalekovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze blizuvidimo mutno. Ispravlja se naočalama s ispupčenom lećom.
Dalekovidno oko Ispravljanje dalekovidnosti pomoću ispupčene leće
Zbog različitih bolesti oka ili vidnog živca nastaje sljepoća. Slijepe osobe čitajuprstima – brajevo pismo.
Ako osoba nije potpuno slijepa, kažemo da je slabovidna. Slabovidne osobečitaju uvećani tekst.
Mali broj osoba ne može razlikovati neke boje.Najčešće su to zelena i crvena boja. Ta sepojava naziva daltonizam.
Test – slika za daltonizam
-
8/16/2019 biologija-8.2
96/18296
Navedi neka zanimanja kojima se mogu baviti osobe koje ne razlikuju boje.
Oči moramo čuvati kako bismo što duže mogli uživati u dobrom vidu.
Što koristi, a što šteti našim očima?
OSJETILU VIDAKORISTI ŠTETI
Pri čitanju i pisanju svjetlo nekadolazi s lijeve strane
Prejako svjetlo, preslabo svjetlo,titravo svjetlo
Udaljenost knjige pri čitanju: 30 – ak cm
Razne kemikalije (isparavanja)
Odmaranje očiju gledanjem udaljinu nakon duljeg čitanja ili radana računalu
Prašina, onečišćeni zrak, duhanskidim
Upiši križić u odgovarajuću kućicu.
Kratkovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze daleko vidimo mutno. TOČNO NETOČNO
Kratkovidnost se ispravlja naočalama s ispupčenom lećom. TOČNO NETOČNO
Dalekovidnost je poremećaj oka kod kojeg predmete koji se nalaze blizu vidimo mutno. TOČNO NETOČNO
Dalekovidnost se ispravlja naočalama s udubljenom lećom. TOČNO NETOČNO
-
8/16/2019 biologija-8.2
97/18297
Pročitaj broj u krugu. Napiši ga. Koje su boje kružići na slici?
U krugu je broj
Kružići na slici su
Kako se naziva nemogućnost razlikovanja boja?
Nemogućnost razlikovanja boja zove se
Ispuni tablicu.
Što koristi, a što šteti osjetilu za vid?
OSJETILU VIDA
KORISTI ŠTETI
-
8/16/2019 biologija-8.2
98/18298
Pokušaj pisati tako da postaviš svjetiljku sa svoje desnestrane. Nakon toga to isto pokušaj sa svjetiljkom na svojojlijevoj strani.
Što ti se čini boljim? Opiši svoja zapažanja. Što možešzaključiti?
NAUČILI SMO...
Naše najvažnije osjetilo je oko.
Oko je parni organ i sastoji se od glavnih i sporednih dijelova.
Slika predmeta koji gledamo nastaje na mrežnici. Ona je umanjena iobrnuta. Mozak ispravlja i uvećava sliku.
Najčešći poremećaji oka jesu kratkovidnost i dalekovidnost.
Zbog različitih bolesti oka ili vidnog živca može doći do slabovidnosti ili
potpune sljepoće.
Poremećaj oka kod kojeg osoba ne može razlikovati boje naziva sedaltonizam.
-
8/16/2019 biologija-8.2
99/18299
Osjetila – osjet sluha i ravnoteže14.
Uha su parni organi za sluh. Osim toga, u ušima su smještena i osjetila zaravnotežu i gibanje.
Uho je građeno od vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha.
UNUTRAŠNJE UHO
pužnica
slušni živac
polukružni kanalići
predvorje
SREDNJE UHO
bubnjić
slušne koščice
Eustahijeva tuba
VANJSKO UHO
uška
zvukovod
UHO
Dijelovi uha
Uška –skupljazvučnevalove.
Zvukovod – provodizvučnevalove dobubnjića.
Bubnjić – opna izmeđuvanjskog i srednjeg uha.
Slušne koščice –prenose zvučne valove.
Polukružni kanalići –osjetilo za gibanje.
Pužnica –kanalispunjentekućinom ukojoj je opnasa slušnimstanicama.
Slušni živac – prenosiživčaneimpulse dosredištaza sluhu velikommozgu.
Eustahijeva tuba – cjevčicakoja povezuje grlo i uho.
Predvorje –osjetilo zaravnotežu.
-
8/16/2019 biologija-8.2
100/182100
Kako nastaje osjet sluha?
Zvučni valovi koje, primjerice, proizvodi zvuk violine dolaze do bubnjića. Titranjembubnjića prelaze na slušne koščice i pužnicu u kojoj se nalaze slušne stanice.
Zvuk violine zvučni val uho središte sluha u velikommozgu
Prijenos zvuka
U pužnici nastaje živčani impuls koji seslušnim živcem prenosi u središte zasluh
u velikom mozgu.Mozak oblikuje zvuk. Zahvaljujući tome,čujemo ono što slušamo.
Izvedi jednostavnu vježbu: Uzmi dvije plastične čaše. Napravi rupice
na dnu svake čaše.Kroz rupice provuci tanki konopac i zaveži čvor tako da sekonopac ne može izvući. Duljina konopca neka bude barem 10metara. Jedan učenik govori u čašu, a drugi s druge strane sluša.
Što se događa?
Središte sluha u velikom mozgu
središte sluha
-
8/16/2019 biologija-8.2
101/182101
Osjetilo za gibanje
Zahvaljujući osjetljivim stanicama koje nalazimo u polukružnim kanalićima, svjesnismo promjene smjera i brzine gibanja našeg tijela. Te su stanice osjetilo zagibanje.
Unutrašnje uho
tri polukružnakanalića
pužnica
ravnotežno - slušni živac
Osjetilo za ravnotežu
Osjetilo za ravnotežu smješteno je u predvorju. Sastoji se od stanica osjetljivihna promjenu položaja glave i tijela.
Imenuj dijelove uha.
1.
2.
3.
6.
4. 8.
5.
7.
1. 5.
2. 6.
3. 7.
4. 8.
-
8/16/2019 biologija-8.2
102/182102
Zaokruži točan odgovor.
Osjetilo za ravnotežu nalazi se u:
a) predvorju b) bubnjiću
c) slušniku
Osjetilo za gibanje nalazi se u:
a) uški
b) slušnim koščicama
c) polukružnim kanalićima
Slušne koščice nalazi se u:
a) vanjskom uhu
b) srednjem uhu
c) unutrašnjem uhu
Poveži crtama rečenice.
uška opna između vanjskog i srednjeg uha.
zvukovod prenose zvučne valove.
bubnjić cjevčica koja povezuje grlo i uho.
slušne koščice provodi zvučne valove do bubnjića.
Eustahijeva tuba skuplja zvučne valove.
-
8/16/2019 biologija-8.2
103/182103
BOLESTI UHA I OŠTEĆENJA SLUHA
Kako slušanje preglasne glazbe utječe na sluh?
Nagluhost je djelomični nedostatak osjeta sluha.
Nastaje kao posljedica upala srednjeg uha.Nagluhost se može javiti i ako je čovjek trajno izložen jakoj buci, primjerice uindustrijskim postrojenjima. Neka djeca se rađaju nagluha ili gluha. Starije osobe često su nagluhe.
Jačina zvuka izražava se decibelima (dB).
Zvukovi do 65 dB su šapat, govor , zvukovi oko nas, itd. Ne djeluju štetno.
Zvukovi od 90 do 100 dB izazivaju oštećenje sluha, a oni preko 120 dB i bol
u ušima (uzlijetanje zrakoplova).
140
0 dB 30
120
18šuštanje lišća čitaonica 70prolaz automobila
92cestovni prometpneumatski čekićuzlijetanje zrakoplova
dB
Izvori zvukova
-
8/16/2019 biologija-8.2
104/182104
I preglasna glazba može štetnodjelovati na sluh. Zato slušaj tihuili umjereno glasnu glazbu.
Nagluhe osobe mogu si pomoćinošenjem slušnog aparata uz pomoćkojeg bolje čuju.
Gluhoća nastaje kao posljedicaoštećenja pužnice, slušnog živca ilisredišta za sluh u mozgu. Takvaoštećenja nastaju nakon teških upala
ili ozljeda.
Dijete koje se rodi gluho ne može naučiti
govoriti. Takvo dijete bez odgovarajuće stručnepomoći u učenju govora i jezika ostat ćegluhonijemo.
Zajednica gluhih osoba ima svoj posebni jezik – znakovni jezik. Uz znakovni jezik koristei ručnu abecedu – jednoručnu i dvoručnuabecedu. Gluhe osobe sporazumijevaju se i “čitanjemgovora s usana”.
a
d
g
l
o
š
x
b
dž
h
lj
p
t
y
c
d
i
m
q
u
z
č
e
j
n
r
v
ž
ć
f
k
nj
s
w
Jednoručna abeceda
Djevojčice slušaju glazbu
Slušni aparat
-
8/16/2019 biologija-8.2
105/182105
Pokaži svoje ime abecedom za gluhe osobe.
Upiši u svaki stupac tablice odgovarajuće riječi: šuštanjelišća, zvuk jakog prometa, tiha glazba, odmor, zvukpneumatskog čekića, zvuk helikoptera.
OSJETILU SLUHA
NE ŠTETI ŠTETI
Nadopuni rečenice.
Nagluhost je nedostatak osjeta sluha.
Nagluhe osobe mogu si pomoći korištenjem .
Nagluhost se može javiti i ako je čovjek trajno izložen jakoj
.
Kao posljedica oštećenja pužnice, slušnog živca ili središta za sluh u
mozgu nastaje .
Dijete koje se rodi gluho bez stručne pomoći u učenju govora i jezika
ostat će .
Mnoge gluhe osobe sporazumijevaju se .
-
8/16/2019 biologija-8.2
106/182106
NAUČILI SMO...
Uha su parni organi za sluh. Osim toga, u ušima su smještena i osjetila
za ravnotežu i gibanje.
Uho je građeno od vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha. Zvuk se oblikuje u mozgu, zahvaljujući čemu čujemo ono što slušamo.
Jačina zvuka izražava se decibelima (dB).
Oštećenja sluha su nagluhost i gluhoća.
Dijete koje je rođeno gluho ne može nauči govoriti. Takvo dijete
baz odgovarajuće stručne pomoći u učenju govora i jezika ostat ćegluhonijemo.
-
8/16/2019 biologija-8.2
107/182107
Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline)15.
OSJETILO NJUHA
U gornjem dijelu nosne šupljine nalaze se njušne stanice.
Udisanjem zraka u nos ulaze različite mirisne čestice. One se otapaju u nosnojsluznici i podražuju njušne stanice.
Podražaj njušnim živcem putuje usredište njuha u velikom mozgu. Tamonastaje osjet njuha.
Osjet njuha može nas upozoriti narazličite mirise. Neki su ugodni (mirispojedinog cvijeća, voća). Neki mirisi mogubiti neugodni (pokvarena hrana).
OSJETILO OKUSA
Jezik je organ koji prima okusne podražaje. Površina jezika sadrži mnoštvo kvržica i bradavica.
Pogledaj povećalom vlastiti jezik u zrcalu.
Površina jezika
Središte njuha u velikom mozgu
središte njuha
-
8/16/2019 biologija-8.2
108/182108
U podnožju kvržica i bradavica nalaze se okusni pupoljci koji sadrže okusnestanice. Možemo osjetiti okus onih tvari koje se otapaju u slini i tako podražujuokusne stanice.
Okusni pupoljak
okusna stanicapotporna stanica
Podražaj putuje okusnim živcem u središta okusa u velikom mozgu.
središte okusa
Središte okusa u velikom mozgu
Razlikujemo četiri osnovna okusa: slatko, slano, kiselo i gorko.
Položaj četiriju osnovnih okusa na jeziku
slatko
slano
kiselo
gorko
-
8/16/2019 biologija-8.2
109/182109
Određivanje područja okusa na jeziku
Pribor: limunov sok, šećer, kava, sol, voda,četiri štapića za uho, četiri čaše
Opis postupka: Štapić za uho umoči učašu s iscijeđenim limunovim sokom. Zatimštapićem dodirni različita mjesta na jeziku.Pokušaj odrediti kojim dijelom jezika najboljeosjećaš kiselo.
Sve ovo ponovi s otopinom šećera, kavomi otopinom soli. Neka ti tijekom pokusapomogne slika u udžbeniku.
gorko
slatkoslano
kiselo
KOŽNA OSJETILA
Koža pokriva čitavo naše tijelo. U njoj su smještena različita osjetila: za bol, opip,hladnoću i toplinu.
Osjetila u koži
Osjetilo opipa nalazi se
posvuda u koži.Najviše tjelešaca
za osjetopipa je na
vršcima prstiju
i na jeziku, anajmanje naleđima.
Osjetilo topline nalazi se dubljeu koži. Najviše
tjelešaca zaosjet topline je