Arihitekura renesanse i barokaBAROK Periodizacija barokne umjetnosti Italija - Rim, Francuska, srednja Europa pojam barok od barocco, nepravilni biserPeriodizacija umjetnosti baroka u Italiji (prema R.Wittkower, Art and Architecture in Italy): Rani barok 1600.-1625. Visoki barok 1625.-1675. pontifikati triju papa: Urban VIII Barberini, (1623.-1644).Inocent X Pamphili (1644.-1655.), Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.). Kasni barok 1675.-1750.Francuska periodizacija prema razdobljima vladavina kraljeva Louis XIV, Kralj Sunce 1643.-1715. Louis XV, 1715.-1774. Louis XVI, 1774.-1792.Srednja Europa: Rani barok do 1680. Zreli barok - 1680.-1740. Kasni barok, kasnobarokni klasicizam 1740.-1780. (1830.)Obnova Rima: papa Siksto V, pontifikat 1585.-1590. glavni arhitekt - Domenico Fontana Za hodoasnike - sedam ranokranskih bazilika povezati irokim cestama Nove ulice, obnova vodovoda, fontane, podizanje obeliska kao orijentiri na trgovima

S. Maria Maggiore

freska u Vatikanskoj biblioteci

Piazza del Popolo

Via del Corso, Via del Babuino, Via RipettaPorta del Popolo

S. Maria Maggiore

Rim, Porta PiaMichelangelo, 1561.-65.

Acqua Felice

Vignola ovalne crkve SantAndrea in Via Flaminia, 1550.

Sta Anna dei Palafrenieri, 1572.

Protureformacija Tridentski koncil, 1545.-1563. Isusovci, Ordo Societas Jes, osnovani 1540. Instructiones fabricae et suppellectilis ecclesiasticae, 1577. Karlo Boromejski Povratak pravom obliku crkve, ad Formam crucis, longitudinalni tlocrt latinskog kria veza s ranokranskim bazilikama novi prostor protureformacije prvo se ostvaruje u crkvama isusovakog reda Isusovci, red Societas Jesu, osnovani 1537.(1540.) Najistaknutiji u protureformaciji Ukinuti 1773.

G.B. Vignola, crkva Il Ges 1568. dovrava G.della Porta matina crkva isusovakog reda, postaje model gradnje crkava u ranobaroknom razdoblju /protureformaciji

Jasno usmjerenje prostora Pogled na glavni oltar Svoeno zbog bolje ujnosti Veliki brod za smjetaj to veeg broja vjernika Dobra osvijetljenost

. Vignola, projekt za proelje G. della Porta, projekt za proelje

S.Andrea della Valle

Pregradnja crkve sv.Petra, Carlo Maderno

Carlo Maderno, Sta. Susanna, 1603.

Arhitektura visokog baroka u Rimu Naruitelji: Urban VIII Barberini, (1623.- 1644.), Inocent X Pamphili (1644.-1655.), Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.) Arhitekti: Gianlorenzo Bernini, Francesco Borromini, Pietro da CortonaCarlo Rainaldi

Gianlorenzo BerniniPalazzo Barberini, od 1629. Ciborij u crkvi Sv. Petra, 1624.

Projekt proeljacrkve sv. Petra

zaelje crkve S. Maria Maggiore projekt

S. Andrea al Quirinale,1657.-1670. Ariccia, S. Maria dell'Assunzione, 1662.-1664.

Castelgandolfo, S. Tomaso da Villanova, 1658.-1661.

Boravak u Francuskoj na dvoru Louisa XIV Projekt za istono krilo Louvrea, 1664.

drugi projekt

trei projekt

Palazzo Odescalchi, 1664.

Trg Sv. Petra, od 1656.

Francesco Borromini (1599.-1667.) Sa sjevera Italije, kolovanje u Milanu U radionici C. Maderne Cilj "inventare di cose nuove odmak od tradicije arhitekture koja se temelji na iskustvima antike i humanizmaPalazzo Barberini

S. Carlo alle Quattro Fontane crkva i samostan 1638.-1641. proelje 1665.-1667.

S. Ivo alla Sapienza, 1642.-1650.

S. Agnese in Piazza Navona, od 1653.

Oratorij Sv. Filipa Nerija, 1637. Palazzo di Propaganda Fide, 1646., crkva od 1662. Pietro da Cortona (1596.-1669.) Slikar svod u Palazzo Barberini, oprema Palazzo Pitti Principe Accademia di San Luca 1634.-1638. kipar i arhitektSv. Luka i Martina na Forumu 1634.

Carlo Rainaldi (1611.-1691.) S.Maria in Campitelli, od 1656. crkve na Piazza del Popolo

Venecija Baldassare LonghenaS. Maria della Salute, od 1631. Barokni dvorciFrancuska, srednja Europaarhitektura dvoraca u Francuskoj Promjene u tlocrtu prema trokrilnom obliku Promjene u komunikaciji prostora Promjene u obliku prostorija koje su uvjetovane razliitom namjenom/fukcijom prostorijaPariz, Palais du Luxemburg, arhitekt Salamon de Brosse, od 1615.

- Corps-de-logis Dio za stanovanje- appartement/appartement double

Louis le Vau, 1668.-71

Jules Hardouin-Mansart 1678.-84.

Galerija ogledala Dvorska kapela Park dvorca VersaillesA. Le Ntre Mali Trianon

Projekt Perraulta za Louvre

Prenoenje modela Versaillesa kao uzora za rezidencije apsolutistikih vladara po srednjoj Europi:SchnbrunnWrzburg BerlinPlan za dvorac Schnbrunn Johann Berhard Fischer Von Erlach, Be, 1688.

A.Schlter, Altes Schloss, 1698., Berlin

Wrzburg, Residenz Angairani brojni arhitekti:Balthasar Neumann, J.L. von Hildebrandt, A. Boffrand Unutranje ureenje Tiepolo freske na svodu stubita

Vaux-le-Vicomte, 1656.L. le Vau, Ch. le Brun, A. le Ntre

vrste prostorija prema namjeni: Antichambre Cambre de parade Salle des gardes Salon /Grand Salon Chambre coucher Salle manger Cabinet Gardrobe Chambre Galerie

Be, dvorac Belvedere J.L. von Hildebrandt za princa Eugena Savojskog

Donji Belvedere, 1714.-16.

Gornji Belvedere, 1721.-23. Be, palaa Daun-Kinsky

Mnchen, Nymphenburg

Pagodenburg

Badenburg

F. Cuvilles, Amalienburg, 1734.

Rocaille

F.Juvarra, dvorac Stupinigi, od 1729.

Sakralna arhitektura 17. i 18. st. u srednjoj EuropiGuarino Guarini (Modena, 1624.-1683.)Projekt za crkvu teatinaca Ss. Annunziata 1660. u Messini

S. Maria della Divina Provvidenza,Lisabon

S. Maria Alttting, Prag, 1679.

Kapela S. Sindone, 1667.-1690., Torino

S. Lorenzo, 1668.-1687.

Palazzo Carignano, 1679.-1685.

Johann Bernhard Fischer von Erlach (Graz, 1656.-Be, 1723.)

Nakon kolovanja u Italiji (Rim), vraa se u AustrijuPrva djela su crkve u Salzburgu 1693.-1699.Salzburg, Kollegienkirche

Dreifaltigkeitskiche crkva Sv. Trojstva

Be, Karlskirche, 1715.

J.B. Fischer von ErlachEntwurff Einer Historischen Architectur, 1721.

J.L. von HildebrandtBe, Peterskirche, J.L. von Hildebrandt, od 1703.

St. Laurentius, Gabel/Jablonn v Podjetd, 1699.

Be, crkva Mariatreu, 1716.

Arhitektura 18. st. u ekoj utjecaj Guarinija i domae nasljee

Christoph Dientzenhofer Oboite, 1699.-1712. Bevnov, 1709.

Sv. Niklas na prakoj Mloj Strani (Kleinseite), 1703.-11.

dovrio sin Kilian Ignaz Dientzenhofer, 1737.-52.

Kilian Ignaz DientzenhofeSv. Ivan na Stijeni, 1730.-37.

Johann Dientzenhofersamostanska crkva u Banzu, 1707.

simboliki tlocrtiGeorg Dientzenhofer, Kappel (Waldsassen)

Westerndorf (Rosenheim)

Smiice, kapela dvorca Sternberg, Christoph Dientzenhofer?, 1699.

J. Santini-AichelSaar, kapela Sv. Ivana Nepomuka

Protestantska arhitektura

G.Bhr, Dresden, Frauenkirche

Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljea u kontinentalnoj Hrvatskoj Samostanske crkve 17.st. Isusovaki red donose novi tip arhitekture Trotravejne crkve flankirane sa po tri para bonih kapela Samostanska crkva s Wandpfeilerima Zagreb, Varadin Izgradnjom isusovakih kolegija mijenja se urbanistika slika gradova

Crkva sv. Katarine na Gradecu Graena 1620.-1632. tuko dekoracija 1720.-te

u starijoj literaturi se navodi kao redukcija Il Ges

Svod broda oslanja se na zidove izmeu kapela Pregradni zidovi preuzimaju funkciju nosaa kao kontraforni sistem uvuen u unutranjost crkve Sistem gradnje s tzv. Wandpfeilerima Prvo koritenje Wandpfeilera u baroknoj/arhitekturi protureformacije je u isusovakoj crkvi Sv. Michalea u Mnchenu, od 1583. Wandpfeiler njem. zidni stupac Vanjski zidovi rastvaraju se velikim prozorima Konstrukcija uvjetuje smjetaj oltara uz pregradne zidove kapela kao okvir kulisa u pogledu na svetite i glavni oltar

Isusovake crkve Hansa Alberthala Dillingen

Prema .Cvitanovi Alberthal boravi u Zagrebu, doveden u vezu s projektom isusovake crkve na Gradecu

DilingenZagreb

Varadin, crkva Uznesenja Marijina, 1642.-1646.

isusovaki nain gradnje preuzimaju i franjevci: samostanske crkve u Klanjcu, Varadinu, Samoboru Varadin, franjevaka crkva Sv. Ivana Krstitelja, 1650.-1655.

Samobor, 1732.

Jedina upna crkva u tom tipu: Sv. Anastazija u Samoboru Graditelj Hans Allio, 1671. Prema elji naruitelja ponavlja Sv. Katarinu Svetite sa poligonalnim zakljukom i vanjskim kontraforima gotika u baroku

Sakralna arhitektura 18.st. nastavlja se koritenje trotravejnog tipa: upna crkva Sv. Nikole u Varadinu, isusovaka crkva sv. Mihovila u Osijeku, franjevaka crkva Sv. Roka u Virovitici. Plie kapele, esto zaobljeni uglovi Traveji broda svoeni ekim kapama Paralelno - pojava novih centralnih/centraliziranih tipova: crkve s trolisnim zakljukom, etverolist, oval, Pavlinski red gradi crkve s trolisnim zakjlukom: Sv. Marija Koruka kod Krievaca, 1725.

trigova, crkva sv. Jeronima, 1738

etverolisni tip: Pokupsko, upna crkva Sv. Ladislava, 1736.-1739.

Trki Vrh kod Krapine, protenjarska crkva Sv. Marije Jeruzalemske, 1751.

Sv. Marija Magdalena u Selima kod Siska, 1765.

Sesvete, crkva Svih Svetih

upna crkva u Pregradi 1803.-1818. prema ranijem nacrtu; Zadnja crkva iz tajerske grupe ovalnih crkava Graditelj Johann Fuchs

Oval u profanoj arhitekturi: dvorana u dvorcu u Gornjoj Bistri

Klasicistike rotonde: Crkva sv. Trojstva u Daruvaru, 1764.-1770.

Suhopolje, crkva sv. Terezije, 1803.-1818.

Barokni dvorci u Hrvatskojkarta Hrvatskog zagorja s baroknim dvorcima(Markovi, 1995, str. 13)

Promjene u reprezentativnoj stambenoj arhitekturi: po funkciji - od utvrenog burga prema dvorcu kao rezidenciji arhitektonska struktura od etverokrilne zatvorene forme prema trokrilnoj, otvorenoj Tipologija: viekrilni dvorci i jednokrilni dvorci kurijeViekrilni dvorci: Gornja Bistra Gornja Stubica Mirkovec Zajezda Stubiki Golubovec Lobor Oroslavje Poznanovec Sv. Kri Zaretje Selnica Miljana Gornja Bistra, dvorac Ori

Gornja Stubica, dvorac Ori Zajezda, dvorac Patai

Mirkovec

Oroslavje, dvorac Vojkovi-Vojkffy

Stubiki Golubovec, dvorac Rauch-Steeb

Poznanovec, dvorac Sermage-Ritter

Lobor, dvorac Keglevi

Miljana, dvorac Rattkay

Sv. Kri Zaretje, dvorac Vranyczany-Dobrinovi

Jednokrilni dvorci:Gornja Bedekovina

Donja Bedekovina

Razvor

Zlatar

Jakovlje

Lovrean

Ratkovec

Drveni dvorci / kurije: Gornje karievo

Porijeklo arhitektonskih tipova viekrilni dvorci Gornja Bistra Gornja Stubica Zajezda

Olimje, pavlinski samostan

Motiv ugaone kuleGornja Rijeka Brezovica

Gradske palae Zagreb (Gradec) i Varadin Palaa Vojkovi-Ori-Rauch, Zagreb, 1764.

Palae u Varadinu Patai Patai- Putar

Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljea u jadranskoj Hrvatskoj: Dubrovnik, Rijeka, IstraKatedrala 1671.-1713. Projekt A. Buffalinija gradnju vode Paolo Andreotti, Tomaso Napoli, dovrava Ilija Katii

Crkva sv. Vlaha, Marino Gropelli, 1706.-1715. Dubrovnik

Isusovaki kolegij s crkvom Projekt A. Pozza, gradnja 1699.-1725.

Isusovaka skalinada Projekt P. Passalacqua, 1735.

Stradun, proelja kua

Rijeka, crkva sv. Vida G. Briani, od 1638.

Uzor: Venecija, B. Longhena, Sta Maria della Salute, 1631.

Neopalladijanski tip / crkve primorske skupine

Pore, Sv. Marija od Anela

Sv. Petar u umi

Rovinj, sv. Eufemija