anaksimenov i diogenov animatizam - hrfd.hr · pdf filefriedrich hegel], istorija filozofije...
TRANSCRIPT
IzvornilanakUDK11:141.141(091)Anaksimen,Diogendoi:10.21464/fi36107Primljeno15.9.2015.
eljkoKalueroviUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,DrZoranainia2,RS21000NoviSad
Anaksimenov i Diogenov animatizam
SaetakU ovom radu, u fokusu istraivanja dva su relevantna i meusobno povezana Anaksimenova i Diogenova uenja: monistika doktrina o zraku kao naelu i njihov animatizam. Autor razmatra miljenje dvojice predsokratovaca o oivljenosti, odnosno oduevljenosti svega, to se moglo objasniti i permanentnom pokretljivou duha, i njegovim opaljivim mani-festacijama. Prvobitno naelo, kako su ga Anaksimen i Diogen shvaali, bilo je razumljeno kao vjeno i stoga nuno samouzrokovano ili samopokreue, jednom rijeju, dua ili ivot (psyche). Veza ivotdahduazrak, kojoj Diogen dodaje i um, bila je utvrena u drevnom shvaanju ivota due i zraka, ali su Anaksimen i Diogen preoblikovali zateena stanovita i filozofski recipirali analogiju due i zraka to ga ovjek udie i tako ivi. Opaanje i uvia-nje da je zrak kozmiki ekvivalent due, odnosno ivota u ovjeku moglo je, ipak, biti vaan motiv da posljednji Mileanin i, moda, posljednji fiziar izaberu aer kao arche svega. I ne samo to nego u skladu s hilozoistikim gleditem, koje su Anaksimen i Diogen u dobroj mjeri dijelili, graa kozmosa morala je u isti mah biti i graa ivota. Mogue je, zatim, da je i dualna upotreba rijei pneuma u 2. fragmentu (DK13B2) vodila Anaksimena do parale-lizma i analogije ovjeka i kozmosa. Diogen je, konano, uz odreene modifikacije, potvrdio sustveni identitet mikrokozmosa i makrokozmosa, to jest relaciju izmeu unutranjeg zraka, koji je ivotodajni princip ljudi i drugih ivih bia, njihova dua, i vanjskog boan-skog zraka, koji svime upravlja i svime vlada.
KljunerijeiAnaksimen,Diogen,animatizam,zrak,dua,dah,ivot,um,mikrokozmos,makrokozmos
VeinarelevantnegraekojaseidanaskoristiuveziAnaksimenaoslanjase,manjeilivieizravno,naminuciozneAristotelovebiljeke.tovie,Anaksi-mensenespominjenikodjednogautoraprijeStagiranina,uijemseCor-pusunaimeposljednjegmiletskogfilozofanailaziukupnotriputa.1Potonjikomentariianalize,ipak,uznatnojmjerizaviseodTeofrasta,prvogsholarhauLikejunakonAristotela,koji je,osimradanaprvojmonumentalnojpo-vijestifilozofijeu16odnosno18knjigaodTalesadoPlatonapodnaslovomMnijenja fiziara (),napisao i jednodjelooAnaksimenovuuenju()(DL,V,42).KratkaverzijaTeofrastovapri-kazatvarnognaelasauvanajeprekoSimplicija,apoetnereeniceglase(DK13A5):
1
Met. 984a57; Cael. 294b1318; Meteor.365b612.ZaCael.294b1318usporedinoviprijevodu:Aristotel,O nebu. O postajanju i
propadanju,prev.S.Blagojevi,Paidea,Beo-grad2009.
http://dx.doi.org/10.21464/fi36107mailto:[email protected]
FILOZOFSKAISTRAIVANJA141God.36(2016)Sv.1(7588)
. Kaluerovi,Anaksimenov i Diogenovanimatizam76
AnaksimenMileanin, (sin) Euristratov, go-vori se drubenikAnaksimandrov, tvrdi kaoion(Anaksimandar)dajepodleeaprirodajedna i neograniena, ali ne (tvrdi) kao ovajdajeneodreena,veodreena,nazivajuijezrakomIonsmatradajekretanjevjenoidazbognjeganastajepromjena.2
, -, , ,,-,.
Zahvaljujuiekstenzivnijemprikazu idodatnim interpretacijamaTeofrasta,verzija kranskog doksografaHipolita dua je od Simplicijeve. Prvi njenparagrafizloenjenasljedeinain(DK13A7):
AnaksimenisamMileanin,Euristratovsin,rekaojedajenaeloneogranienizrakizko-jegnastajustvarikojenastaju,kojesunastaleikojeenastati,ibogoviiboanskestvari.3
. , , ,.
TrebalojedostamisaonesmjelostidasesredinomVI.stoljeaprijenaeere,nasuprot tradiranommnijenju, preformulira prvobitni smisao rijei,4 ijovieumnognaporadaseovakoprotumaenzraknajprijerazumijekaoneto(anenita,praznina)ilitvar,aodmahpotomipostavikaonaeloodkogajesvenainjeno.5
Anaksimenjeuiniokoraknaprijedikadajefilozofskaterminologijaupi-tanju.KaotosemoeuoitiizSimplicijevogfragmenta(DK13A5),Anaksi-menovaerjeiapeiron, samotosekodAnaksimenatretirakaosvoj-stvoosnovnogbivstva,ane,kaotojetosluajkodAnaksimandra,6kaosamobivstvo.ZaAnaksimenajezraktobivstvo.Zrakjeneogranien,alisamoukvantitativnomsmislu.7Onnije,drugaijereeno,neodreenukvalitativnomsmislu.AkosveovonijeAristotelovili,eventualno,Teofrastovdodatak,ondatopredstavljaznaajannapredakjerjeAnaksimentimeuiniokorakbliekrazlikovanjubivstvaisvojstva,kvaliteteikvantitete.Takoer, sAnaksimenom su oigledne razlike u vrsti ili kvaliteti prvi putsvedenenazajednikoporijeklourazlicikvantiteta.8Uvoenjekvantitativ-nogkriterijazakvalitativnerazlikenijesamozaokruilomonistikisistemMileananegojedonijeloibogateplodoveukasnijemgrkomiuopeeurop-skommiljenju.AnaksimennijemogaopreciziratieventualnumatematikuprimjenuvlastitognovogprincipajersetomoepripisatitekPitagorejcima,alijenainioprviznaajankoraknadugomputuetabliranjaovogprincipa.Dafizikalnifenomeni,boja,zvukilinetotree,mogubitiizraeniuoblikumatematikejednadbeilidasesverazlikekvalitetasvedunarazlikekvan-titeta,zatototektakomogubitiznanstvenorazmatrane,pretpostavkajenakojojsetemeljemoderneprirodneznanosti.9Objanjavajuisvekvalitativnerazlike stvari razliitimstupnjevimazgunjavanja i razrjeivanjaprvobitnetvari,10Anaksimenje,akoneosigurao,aondasvakakozahtijevaokvantita-tivnoobjanjenje.11
IznavedenogHipolitovaprikaza(DK13A7)uoavasedaizzrakanastajusvetridimenzijevremenitosti,onotojebilo,onotojestionotoebiti,idajezrakutomsmisluishoditesvegatojest.Dodatnoutemeljenjeovogstano-vitamoesepronaiukonstatacijidaibogoviiboanskestvari,kojeuvijekjesu(),takoernastajuizzraka.12Sdrugestrane,akojevjerovatiCiceronu (aeradeumstatuit,DK13A10) iAetiju ( (),DK13A10),Anaksimen jepostavio tvrdnjuda je samzrakbog.Naosnoviovihsvjedoanstava,zakljuakbimogaobitiidajesvetoseobinosmatrabogovimailiboanskimsamomodifikacijajednogistinskogboga,neograni-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA141God.36(2016)Sv.1(7588)
. Kaluerovi,Anaksimenov i Diogenovanimatizam77
enogzraka.Meutim,GregoryVlastosdridasuCiceroniAetijepomijealiAnaksimenovudoktrinusdoktrinomDiogenaizApolonijekojije,ponjemu,nauavaoboanstvenostkozmogonijskogzraka.13Kakobilo,uAnaksimeno-vojverzijizrakjebioapsolutnajesnostsvegatojest.
2
Prev..Kaluerovi.HermannDiels,Pred-sokratovci. Fragmenti I, Naprijed, Zagreb1983.,str.87,A5.Njem.izd.HarmennDiels,Walther Kranz, Die Fragmente der Vorso-kratiker I,Weidmann,Zrich 1985., str. 91,A5.Stokes,nasuprotbrojnimargumentiranimiskazima,pokuavadokazatidaMileaninisumoglizastupatitezuojedinstvenomsupstratukozmosaidaprijeParmenidanitkonijetvrdiodajezbiljnostjedna.VidiMichaelC.Stokes,One and Many in Presocratic Philosophy,Center for Hellenic Studies,WashingtonD.C.1971.,str.48,66.
3
Prev. . Kaluerovi. H. Diels, Predsokra-tovci. Fragmenti I,str.87,A7.Njem.izd.H.Diels,W.Kranz,Die Fragmente der Vorso-kratikerI,str.92,A7.
4
Udrevnimvremenima, rijeaer uobiajenoje oznaavala vlagu, paru, maglu, plinovitostanjeuopeiliaktamunetotooteavagledanjeiprikrivastvarikojeokruuje(Ho-mer,Ilijada,Prosveta,Beograd1968.,XVII.,647,649).SAnaksimenomaer dobiva smi-sao koji danas predstavlja jedino znaenjerijei zrak, nevidljiva tvar koja nas okru-uje (DK13A7). U tzv. krivom Olimpiodo-rovomfragmentu (DK13.3)pieda jezrakslian(neemu)netjelesnom().Prev..Kaluerovi.H.Diels,Predsokratovci. FragmentiI,str.92,3.Njem.izd.H.Diels,W.Kranz,Die Fragmente der Vorsokratiker I,str.96,3.E.SchrdingerhvaliAnaksimenovizborzraka,smatrajuidaje posljednjiMileanin umjesto zraka rekaodisociraniplinovitivodik,toseodnjega,naravno, nijemoglo oekivati, ali ne bi biomnogoudaljenodnaegdananjegshvaanja.Ervinredinger [ErwinSchrdinger],Priro-da i Grci,Fedon,Beograd2007.,str.62.
5
Algra,pozivajui senaDK13A6,dodajedapoAnaksimenu sveu svijetu jo uvijek jestzrak.KeimpeAlgra,Thebeginningsofco-smology, u: Anthony A. Long (ur.), The Cambridge Companion to Early Greek Phi-losophy, CambridgeUniversity Press,Cam-bridge 1999., str. 4565, doi: http://dx.doi.org/10.1017/ccol0521441226.003,str.58.
6
injenicajedajeAnaksimeninametafori-kojravninapustioAnaksimandrovviepje-snikinainpisanja(DK12A9),punplaa-njakazni,odtetainepravdi,kojimabiobjasnioprirodnepromjene.Naprvipogled,
Anaksimenjenapustioiidejuoprenostikaotakvuu kozmosu.Daprvi pogledmoeva-rati najbolje ilustrira njegovo razumijevanjegustoe i rjetkoe ( )(DK13A5, DK13A6, DK13A7, DK13A8,DK13B1), kojima jemogue objasniti kakoporedak u kozmosu tako i tijek u njemu. Injegovozahvaanjetoplogihladnog( ) (DK13A7), koji zauzimajunajmonije ()mjestounastajanju,pokazujekolikoionpridajevanostikozmo-gonijskim oprekama koje se, kao to je po-znato,pojavljujukodAnaksimandra.DiogenizApolonije,upokuajuobjanjenjamnogo-strukih modifikacija zraka, paru zgunjava-njerazrjeivanjetakoerdodajeinaglaavapartoplinahladnoa.
7
UverzijiDiogenaLaertija(II,3).VidiLaerti-je,Diogen,ivoti i miljenja istaknutih filo-zofa,BIGZ,Beograd1973.,str.43.Originalivota i miljenja istaknutih filozofaDiogenaLaertijapreuzetjesinternetskeadrese:http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl.html (pristu-pljeno15.veljae2016.).Anaksimenjerekaoda jenaelozrak iononeogranieno(),todemon-strirakolikojesvojstvoneogranienostibilonaglaenoutodoba(vidiiDK58B30).GeorgWilhelm Friedrich Hegel za ovu Laertijevukonstatacijukaedajenapisanakaodasuupitanjudvaprincipaidodaje:Ipaksemoei obuhvatiti ujedno kaosubjekt, a kao predikat stava (Dochkannmanaucharchnkaiapeironzusammen-nehmenalsSubjektundaeraalsPrdikatdesSatzes);tobiunjegovojinterpretacijizna-ilodasunaeloineogranienozrak,iusu-inskomsmislunebimnogomijenjalostvari.GeorgVilhelmFridrihHegel[GeorgWilhelmFriedrichHegel], Istorija filozofije I,BIGZ,Beograd 1975., str. 157. Original HegeloveIstorije filozofije I preuzet je s internetskeadrese: http://www.zeno.org/Philosophie/M/Hegel,+Georg+Wilhelm+Friedrich/Vorlesungen+%C3%BCber+die+Geschichte+der+Philosophie/Erster+Teil%3A+Griechische+Philosophie/Erster+Abschnitt.+Von+Thales+bis+Aristoteles/Erstes+Kapitel.+Von+Thales+bis+Anaxagoras/A.+Philosophie+der+Ionier/3.+Anaximenes#fn17(pristupljeno15.velja-e2016.).
8
HaroldChern