predavanje krivicno pravo

STADIJI KRIVINOG DJELAOd trenutka pojave misli o poinjenju nekog kaznenog djela do njegove realizacije odnosno nastupanja posljedice moe postojati nekoliko stadija koje se razlikuju po svom kaznenopravnom znaaju. Na kriminalnom putu (inter criminis) mogua su etiri glavna stadija. To su: 1) donoenje odluke !) priprenme radnje ") pokuaj i #) dovreno krivino djelo. Od donoenja pdluke ponekad moe odma$ doi do ralizacije odnosno do poduzimanja radnje kojom e se realizirati za%ranjena posljedica. &e'utim( ponekad poinitelj mora pret$odno otkloniti neke prepreke odnosno o%aviti odre'ene pripreme kao pose%an stadij krivine djelatnosti. )ripreme radnje dakle mogu a i ne moraju postojati jer se i %ez nji$ moe izvriti krivino djelo. )onekad djelo moe ostati u pokuaju to znai da nije nastupila za%ranjena posljedica i tada se govori o pokuaju krivinog djela. *ko poduzetom radnjom do'e do nastupanja za%ranjene posljedice govori se o svrenom krivinom djelu. +ad je rije o donoenju odluke da se poini kazneno djelo ope je s$vatanje da samu odluku ne tre%a kanjavati. +od kanjavanja za pripremne radnje razliita su s$vatanja pristalica objektivne i subjektivne teorije gdje npr. pristalice o%jektivne teorije polazi od toga da kanjavanje zasluuju samo one radnje koje su stvarno prouzrokovale tetu ili ugrozile neko pravno do%ro( tj koje su prouzrokovale posljedicu. Ova teorija od%acujekanjavanje osim u sluajevima kad su pripremne radnje u zakonu izriito propisane kao pose%no krivino djelo. )ristalice su%jektivne teorije smatraju da se poinitelj i za pripremne radnje tre%a kaniti kao i za dovreno kazneno djelo.PRIPREMNE RADNJEPripremne radnje stoje izvan bia kaznenog djela. Te s radnje vremenski i prostorno daljene od radnje kojom se ostvarj obilje!ja bia krivi"nog djela. # krivi"nom prav pri$vaen je na"elan stav neka!njivosti pripremni radnji.Me%tim& krimalno'politi"ki razlozi nala! da senekim sl"ajevima odstpi od na"elne neka!njivosti pripremni$ radnji i da seposebnom dijel zakona izri"ito predvidi. (a!njavanje za mi)ljajno pripremanje izvr)enja nekog krivi"nog djela. To jena)em zakonodavstv "injeno na dva na"ina* +, propisivanjem ka!njavanja za pripremne radnje kao stadijostvarenj nekog krivi"nog djela& i -, propisivanjem pripremanja kao posebnog krivi"nog djela.POKUAJKRIVINOGDJELA1. Pojam i obiljeja po!"aja #i$i%&o' (jelaPokuaj k. d. je jedan od moguih stadija u ostvarenju k. d. a nalazi se izmeu pripremnih radnji i dovrenog k. d. To je nepotpuno ostvarenje k. d. jer uinitelj s umiljajem preduzima radnju uinjenja, ali ta radnja ne dovodi do nastupanja posljedice. Za postojanje pokuaja nuno je ostvarenje tri itna uslova a to su! "# umiljajno postupanje uinitelja, $# da je zapoeto injenje k. d.i %# da djelo nije dovreno.&miljaj je prvo konstitutivno oiljeje pokuaja kao mogueg stadija u ostvarenju k. d. 'od pokuaja zakonom je izriito predvieno kanjavanje samo za umiljajno postupanje uinitelja. To znai da je nehatni pokuaj ne kanjiv. (rugim rijeima, nije mogue kanjavanje za pokuaj nehatnih k. d. (rugo konstitutivno oiljeje pokuaja je da je radnja zapoeta, odnosno radnja koja ini oiljeje ia kaznenog djela. Pokuaj k. d. postoji kad je radnja uinjenja zapoeta, ali nije dovrena, ili kad je radnja uinjenja dovrena, ali je posljedica izostala. Tree konstitutivno oiljeje pokuaja ogleda se u tome da djelo nije dovreno. Prema tome tree itno oiljeje pokuaja k. d. je izostanak posljedice. ) V#*+e po!"aja . (.).1. Ne*$#"e&i i *$#"e&i po!"aj)esvreni pokuaj postoji onda kad je uinitelj ostvario samo dio radnje uinjenja, zapoeo je radnju ali je nije dovrio, zog ega nije nastupila posljedica. *vreni pokuaj postoji kad je uinitelj zapoeo i dovrio radnju uinjenja, ali nije nastupila posljedica. +va podjela na svreni i nesvreni pokuaj od posenog je znaaja pri rjeavanju nekih pitanja kod instituta dorovoljnog odustankai kod odmjeravanja kazne.NEPODO,AN POKUAJ KRIVINOG DJELA1. Pojam &epo(ob&o' po!"aja)epodoanpokuajjeonajkadajeuinjenjekaznenogdjelanemogueoziromnasredstvakojimasepoduzima radnjauinjenja,sredstvanisupodonazaostvarenjek.d.Takojenpr.nepodoanpokuajuistvaakojeuinitelj pucao iz prazne puke u smjeru pasivnog sujekta. 'od nepodonog pokuaja uinitelj se nalazi u zaludi u pogledu postojanjaoiljejak.d.jeronpogrenodridasvataoiljejapostoje.*utinunepodonogpokuajainiupravo nedostatak svijesti o nepodonosti sredstva ili ojekta jer ako takva svijest postoji onda nema umiljaja na dovrenje djela, a to znai da nema ni pokuaja k. d. 1.1. Ap*ol!+&o i #ela+i$&o &epo(oba& po!"aj,psolutno nepodoan pokuaj i postojao u sluaju ako su sredstva pomou kojih je pokuano k. d. odnosno ojekt nakojemjepokuanok.d.posvojimsvojstvimatakvidauopenijeilomogueuinjenjek.d.Takonpr.usluaju pokuajauistvapucanjemizpraznepukeilipokuajtrovanjemsupstancomkojauopenemaotrovnasvojstva.& pogleduojekta apsolutno je nepodoan pokuaj uistva na leu. Rela+i$&o&epo(oba&po!"ajipostojaousluajuakosusredstvailiojektradnjeuopepodoniza prouzrokovanje posljedice, odnosno za ostvarenje k. d. s tim da su okolnosti konkretnog sluaja takve da upotreljena sredstvauodnosunaojektradnjeutomsluajunisumogladovestidopoinjenjak.d.-upotreljenanedovoljna koliina otrova#. )ae krivino zakonodavstvo ne usvaja razliku izmeu apsolutno i relativno nepodonog pokuaja.)a planu kanjavanja za nepodoan pokuaj na zakonodavac je uspostavio . mogua olika krivinopravne reakcije! "#kanajvanjeugranicamapropisanekazne,$#kanjavanjeulaenomkaznom,%#kanjavanjekaznomkojaje ulaenavangranicaulaavanjakaznei.#potpunooslooenjeodsvakekazne.Zakojueseodnavedenih mogunosti sud odluiti zavisi od svih okolnosti pod kojima se taj konkretan dogaaj odigrao.2. Kavalifcirani pokuajPorednesvr)enogisvr)enogpok)ajateorijikrivi"nogpravapoznatjeite!iili kvali./irani pok)aj& koji je zna"ajan za praviln kvali.ka/ij "injenog djela& kao i za odmjeravanje kazne. Radi se o kvali./iranom pok)aj kada je radnjom kojom je pok)anoizvr)enjete!eg k. d.ostvarenobienekoglak)egk.d.koje je zakon odre%eno kao posebno k. d. Tako bi se npr. radilo o kvali./iranom pok)aj bistva ako je "initelj p/ao na pasivnog sbjekta s mi)ljajem da ga smrti& ali je pri tom do)losamodote)ketjelesneozljedeanijedo)lodoli)enja!ivota.#tomsl"aj "initeljodgovarazapok)ajbistvatj.djelakojejebiloob$vaenomi)ljajem "initelja. 3. Kanjavanje za pokuaj k. d. (ada se govori o ka!njavanj za pok)aj k. d. mog se postaviti 0 pitanja i to* +. za)toseka!njavazapok)aj&-,kadajeka!njivpok)aji0,kakoseka!njavaza pok)ajk.d.Postojetriteorijekojenatapitanjadajrazli"iteodgovoreito*+, objektivna& -, sbjektivna i 0, objektivno'sbjektivna ili mje)ovita teorija.Prema objektivnoj teoriji na pitanje za)to se ka!njava za pok)aj k. d. odgovor jeopasnosti za neko dobro stvorenoj podzimanjemradnjekojom objektradnje biva gro!en"imejestvorenabliskaopasnostdado%edopovredeza)tienogdobra. Premasbjektivnojteorijizapok)ajseka!njavapo"initeljzato)tojesvojom radnjomispoljiosvojzlo"ina"kvoljtomsmislnemanikakverazlikeizme% pok)anogidovr)enogk.d.Premaobjektivno'sbjektivnojilimje)ovitojteorijiza pok)ajseka!njavaizbogopasnostikojajeslijedpodzeteradnjenastpilaza neko za)tieno dobro a i zbog opasnosti samog "initelja koji je t radnj podzeo. Danas glavnom preovladava ova mje)ovita teorija. Na pitanje kada se ka!njava za pok)aj k. d. odgovor je da se vijek ka!njava kada se radi o pok)aj k. d. za koje semo!eizreikaznazatvoraodtrigodineilite!ailikadjetozakonomizri"ito propisano.Natreepitanjekakoseka!njavazapok)ajodgovorjegrani/ama kazne koja je propisana za to k. d.& a mo!e se i bla!e kazniti. DOBROVOLJN OD!"#$N$K OD !%NJ&NJ$ KRV%NO' DJ&L$ (. )oja* i u+inci do,rovoljno- odu./anka1stvarenje nekog k. d. mo!e ostatistadij pok)aja iz razni$ razloga. # najveem broj sl"ajeva k. d. ostajepok)aj ako je njegovo dovr)enje nemoge ili sprje"eno ti/ajem neki$ spoljni$ okolnosti koje s nezavisne od volje"initelja.Me%tim&postojeisl"ajevikadjedjeloostalopok)ajjersetako"initeljodl"ioiakoje mogao dovr)iti zapo"eto djelo. (.(. O,iljeja do,rovoljno- odu./anka2)tin institta dobrovoljnog odstanka "ine dva njegova osnovna obilje!ja koja moraj kmlativno postojati a tos*+,dobrovoljnostodstankai-,izostanakposljedi/e.Dobrovoljanodstanakpostojikadje"initeljsam stvorioodlkdaodstaneoddovr)enjadjela&apritomjebiosvjestandazapo"etodjelomo!edovr)itii objektivno gledano ga je mogao dovr)iti. To zna"i da ne postoji dobrovoljni odstanak ako je "initelj odstao od dovr)enjadjelazbog neki$vanjski$ tje/aja.Tako npr.nemadobrovoljnog odstanka od te)kekra%e obijanjem ako"initeljodstanezbogtoga)tonijemogaoobitikasilijenijemogaoodnijetizbognjezinete!ine.Drgo bitno obilje!je dobrovoljnog odstanka je izostanak posljedi/e. 2. Kanjavanje za .lu+aj do,rovoljno- odu./ankaPo"initelj koji je dobrovoljno odstao od "injenja k. d. mo!e se osloboditi od kazne. T sd stoji na raspolaganj vi)e mognosti a to s* +, da "initelja kaznigrani/ama propisane kazne& -, da ga kazni bla!enom kaznom& 0, da ga kazni kaznom koja je bla!ena ispod zakonom propisane minimalne kazne i 3, da ga oslobodi od kazne. 4a koj e se mognost sd odl"iti ovisi o svakom konkretnom sl"aj. STJECAJKRIVINIHDJELA1.Poj! stje"j krivi#ni$ %je&,tjecajk.d.postojikadjedanuiniteljsjednomilivieradnjipoiniviek.d.zakojamuse istovremeno sudi( priemusepret$odnoutvr'ujekaznazasvakopojedinok.d.(aujedinstvenompostupkumuse jednom presudom izrie jedna jedinstvena glavna kazna za sva uinjena k. d. ,tjcaj k. d. moe %iti idelani i realni. -dealni stjecaj postoji kada uinitelj jednom radnjom uini vie k. d. za koja museistovremeno sudi. Tako npr.( idealni stjecaj postojikad uinitelj jednim $icem iz vatrenogorujausmrtijednuoso%uipritomtekoozlijedidruguoso%u..ealnisticajpostojikad uinitelj s vie radnji uini vie k. d. za koja mu se istovremeno sudi. '. Pro%u(eno k. %.+onstrukcija produenog k. d. odnosi se na situacije viekratnog ponavljanja u osnovi iste radnje u odre'enom relativno kraem vremenskom intervalu( odnosno na poinjenje isti$ k. d. u tom intervalu od strane istog uinitelja. )rema zakonskoj odred%i produeno k. d. je uinjeno kad je uinitelj s umiljajem uinio vie isti$ ili istovrsni$ k. d. koja s o%zirom na nain uinjenja( nji$ovu vremenskupovezanost i druge stvarne okolnosti koje i$ povezuju( ine jedinstvenu cjelinu. VR"#& KRV%N0 DJ&L$+. O.novna1 kvalifcirana i privile-irana krivi+na djela(ada se osnovnom djel dodaj odre%ene okolnosti kao nova obilje!ja koja taj osnovni oblik "ine te!im ili lak)im dolazi se do kvali./irani$ ili privilegirani$ k. d.1kolnostikojeosnovnioblikdjela"inete!imoblikomnazivajse kvali.katorneokolnosti&aokolnostikojeosnovnioblik"inelak)imnazivajse privilegirajeokolnosti.(vali./irajeiprivilegirajeokolnostimogse odnositinamodaliteteradnje"injenja&kao)tojenpr.posebanna"in "injenja&kori)tenjeposebnogsredstva&podzimanjeradnjenekoodre%eno vrijeme i na nekom odre%enom mjest itd. 4a kvali./irane oblike propisane s te!e kazne a za privelegirane oblike propisane s lak)e& bla!e kazneodnos na osnovni oblik istog k. d. 2. Krivi+na djela +injenja i krivi+na djela ne+injenja5injenjemsekr)iodre%enazabranjjailipro$ibitivnanormakojomse zabranjje odre%eno pona)anje& zbog "egakrivi"nim zakonimaprevladavaj k.d."injenjailikomisivnidelikti&jerseka!njavanjem"injenjasprje"avaj dr)tveno)tetnapona)anjakojaszabranjena.#izzetnimsl"ajevima zakonom je predvi%eno ka!njavanje i za ne"injenje kao pona)anje kojim se kr)i neka nare%ja ili imperativna norma. Takva djela nazivaj se k. d. ne"injenja ili omisivnim deliktima. Tako npr. bistvo p/anjem iz p)ke je delikt "injenja& a nepr!anje pomoi je delikt ne"injenja. 3. Krivi+na djela povrede i krivi+na djela u-roavanja2obziromnaposljedi/&svak.d.mogsepodjelitinak.d.povredeik.d. gro!avanja.(odk.d.povredeposljedi/asesastojini)tenjilio)teenj objekta radnje. Takva s djela npr. bistvo koje za objekt krivi"nopravne za)tite ima ljdski !ivot& a koje se sastojini)tenj ne"ijeg !ivota& kod kojeg je& dakle objekt radnje potpno ni)ten ili te)ka tjelesna ozljeda kod koje je objekt radnje tj. dio ljdskog tijela potpno ni)ten ili znatno o)teen. (rivi"na djela gro!avanja s takva k. d. kod koji$ je inkriminirano samo opasno pona)anjekojemo!edovestidopovrje%ivanja.Naime&kakorazvojte$nikei te$nologije stvara i takve djelatnosti koje s povezane sa velikim rizi/ima mo!e dado%ei do povre%ivanja neki$ objekatakrivi"nopravneza)tite& kaon!na se nameeipotrebadasenekimsita/ijamakrivi"nopravnaza)titapomakne naprijed i da se na taj na"in za$vati pret$odni stadij takve opasne djelatnosti& neovisno da li je do)lo i do povrje%ivanja objekta krivi"nopravne za)tite.2vak.d.gro!avanjadijelesenak.d.sakonkretnomopasno)ik.d. gro!avanjasaapstraktnomopasno).(odkrivi"ni$d.sakonkretnom opasno)samaopasnostjenajbitnijeobilje!jenpr.kodizazivanjapo!ara opasnostsdovedeni!ivotiiimovinaljdiapritomenemoradoido stradavanja.(. d gro!avanja sa apstraktnom opasno) s ona k. d. kod koji$konkretnom sl"ajopasnostnijenastpilaalikojajesobziromnanji$ovoobilje!jemogla dovesti i do konkretne opasnosti. -.1. Je(&o*+a$&a i *loe&a #i$i%&a (jela /ednostavna k. d. su ona kojima se titi samo jedno pravno doro. Tako se npr. inkriminacijom uistva titi ljudski ivot, inkriminacijom krae titi se imovinaitd. *loena k. d. su ona kojima se tite dva ili vie pravnih doara. Tako npr. inkriminacijom razojnitva titi se slooda odluivanja i imovina i ivot ovjeka. +kolnost da se jednom inkriminacijom titi vie pravnih doara uzima u ozir ve sam zakonodavac kad propisuje kaznene okvire za pojedina k. d. -.). Je&o#a+&a i $i"e#a+&a #i$i%&a (jela/ednokratna krivina djela sastoje se samo iz jedne radnje a dvokratna ili viekratna k. d. sastoje se iz dvije ili vie radnji. Tako je dvokratno ili viekratno k. d. razojnitva -ouhvata upotreu sile ili prijetnje i radnju oduzimanja tue pokretne stvari#. -.-. Op.a/ po*eb&a i $la*+o#!%&a #i$i%&a (jela+pa k. d. -delicta communia# su ona k. d. koja moe uiniti svaka osoa -kraa, uistvo, silovanje#. Posena k. d. -delicta propria# su ona k. d. koja mogu uiniti samo osoe koje imaju odreeno svojstvo koje je poseno naznaeno u zakonskom opisu djela -k. d. koja ine sluene osoe, odgovorne osoe i sl.# Posena k. d. dijele se na prava i neprava. Prava posena k. d. su ona kod kojih svojstvo uinitelja utjee na samo postojanje k. d. )eprava posena k. d. su ona djela kod kojih uinitelj moe iti ilo koja osoa. 0lastoruna k. d. su ona krivina djela koja uinitelj mora sam izvriti -npr. k. d. dvoranosti#.-.0. T#aj&a #i$i%&a (jela i #i$i%&a (jela *+a&ja Trajna k. d. su ona kod kojih je uinitelj stvorio neko protupravno stanje, pa zatim svojevoljno odrava to protupravno stanje krae ili due vrijeme -npr. protupravno useljenje u tui stan, nadrilijenitvo isl.# 'rivina djela stanja su ona k. d. ijim poinjenjem se stvara protupravno stanje a nakon toga to stanje postoji neovisno o volji uinitelja -npr. k. d. dvoranosti#O"NOV KOJ "KLJ!%!J! )O"#OJ$NJ& KRV%NO' DJ&L$1. ,e1&a%aj&o (jelo'od instituta eznaajnog djela, koji je izraz za nedovoljnu koliinu neprava, negira se samo krivino nepravo, jer je znaaj samog uinjenog djela takav da ono gui svoj kriminalni sadraj i smisao. 0alja rei da se preko ovog instituta opravdavaju djela koja znae 1ormalno ostvarenje ia djela, ali ne i njegova stvarna realizacija, jer je u pitanju malo, agatelno povreivanje, zog ega k. d. nestaje, odnosno gui svoj smisao. 1.1. U$je+ 1a po*+oja&je be1&a%aj&o' (jela)ije krivino djelo ono djelo koje je, iako sadri zakonska oiljeja k. d., zog naina uinjenja djela, neznatnosti ili nepostojanja tetnih posljedica i niskog stepena krivine odgovornosti uinitelja, eznaajno djelo. Za postojanje eznaajnog djela trae se tri uslova! prvi se odnosi na nain uinjenja djela, drugise odnosi na tetnu posljedicu, a trei se odnosi na stepen krivine odgovornosti uinitelja. )ain uinjenja odnosi se na cjelinu radnje, njen olik, sadraj, intenzitet djelovanja, vrijeme, mjesto, sredstva i sve druge stvarne okolnosti pod kojima je dolo do izvrenja djela.(rugi kljuni uvjet postojanja eznaajnog djela je neznatnost ili nepostojanje tetne posljedice. Trei uvjet koji takoer mora iti ispunjen odnosi se na nizak stepen krivine odgovornosti uinitelja. To je sujektivni uvjet koji se odnosi na stepen uraunljivosti i stepen krivnje uinitelja u vrijeme uinjenja djela. +cjena da li je neko konkretno uinjeno djelo eznaajno ili ne predstavlja injenini vrijednosni sudo konkretnom ponaanju uinitelja kojim su ostvarena zakonska oiljeja nekog k. d., ali koje nema znaaj k. d. s ozirom na nain uinjenja djela, neznatnost ili nepostojanje tetnih posljedica i niskog stepena krivine odgovornosti uinitelja.N!2N$ ODBR$N$(. )oja* nune od,rane N!na odbrana je drgi opi zakonski osnov kojim se preko isklj"enja protpravnosti isklj"je postojanje krivi"nog djela. 2)tina institta n!ne odbrane ogleda jetome )to se postpanjemn!noj odbrani povre%j dobra napada"a kojim se ostvarj sva obilje!ja nekog k. d. koje je propisano zakonom& s tim da ta povreda prema izri"itom slov zakona ne predstavlja k. d.Institt n!ne odbranekrivi"nim zakonodavstvima se razli"ito de.nira& )to podrazmijeva postavljanje razli"iti$ vjeta za njegovo postojanje& razli"ito serje)avaj pitanja prava na n!n odbran& a kao sporno je pitanje njegovi$ grani/a. (.(. #eorij.ka o.nova nune od,rane# odnos na razloge neka!njivosti postoje razli"ita s$vatanja& na jednoj strani s s$vatanja koja razlog neka!njivosti videsbjektivnim momentima& a drga s$vatanja neka!njivost opravdavajobjektivnim momentima. Prema sbjektivnim kon/ep/ijama razlozi neka!njivosti vide sea6ektivnom stanj onog ko postpan!noj odbrani koje stanje isklj"je njegov ra"nljivost. Takvo s$vaanje danas je nepri$vatljivo jer praksa pokazje da osobe koje postpajn!noj odbranipravil nis nera"nljive. Na) zakonodava/ takva a6ektivna stanja izra!ava kroz jak razdra!enost ili stra$ izazvan napadom& pa zbog prekora"enja n!ne odbrane predvi%a mognost bla!eg ka!njavanja ili "ak mognost oslobo%enja od kazne za k. d. koja se ostvaretom prekora"enj.Prema objektivnim kon/ep/ijama razlozi neka!njivosti nalaze setome )to n!na odbrana sagledava kao jedno pravo na osnov kojeg "initelj djelan!noj odbrani ovla)ten da pod odre%nim vjetima povrijedi neko napada"evo dobro. (od n!ne odbrane radi se o skob prava i nepravakojem pravo ne smije stpiti pred nepravom. Pravo na n!n odbran izvodi se iz na"ela samoza)tite prema kojem se dozvoljava pojedin/ima da potrebom sile brane svoja pravna dobra od napada kojim s ta dobra izlo!ena. Na) se zakonodava/ opredjelio na objektivn teorijpogled razloga neka!njivosti za djelo koje je "injenon!noj odbrani. Takvo djelo je dozvoljeno jer nije protpravno& pa zbog nedostatka elementa protpravnostinije ni k. d.(.2. Defnicija nune od,raneNuna je ona od,rana koja je neop3odno po/re,na da u+ini/elj od .e,e ili od dru-o-a od,ije i./ovre*eni ili direk/no pred./oje4i pro/upravni napad1 a koja je .raz*jerna napadu. z defnicije proizlazi da nuna od,rana i*a .voja dva o.novna ele*en/a5 napad i od,ranu. (.3. Napad i uvje/i za po./ojanjenapadaPod napadom se podrazmijeva svaka radnja koja je pravljena na povred nekog pravno za)tienog dobra. Napad sepravil vr)i "injenjem& a izzetno se mo!e izvr)iti i ne"injenjem odnosno prop)tanjem odre%ene d!nosti& ako se takvim prop)tanjem ostvarj vjeti za postojanje nekog nepravog k. d. ne"injenjem. Napad mora ispnjavati slijedee vjete* +, da se radi o "in ili postpk "ovjeka& odnosno da je "ovjek napada"& -, da je napad pravljen protiv nekog pravno za)tienog dobra& 0, da je napad protpravan& 3, da je napad istovremen ili da neposredno predstoji i 7, da je napad stvaran.

+.0.+. Od,rana i uvje/i po./ojanje od,raneDa bi se radilo o n!noj odbrani kao osnov kojim se isklj"je postojanje krivi"nog djela mora postojati odbrana od napada pod kojim se podrazmijevaj takve radnje ili postp/i p1dzeti od napadntog ili neke drge osobe koji s smjereni na odbijanje napada& a kojim se gro!ava ili povre%je neko dobro napada"a. I odbrana kao i napad mora ispnjavati odre%ene vjete da bi bila pravno relevantna. #vjeti s slijedei* +, da je odbranom ostvareno bie nekog k. d.& -, da je odbrana pravljena protiv napada"a& 0, da je odbrana istovremena sa napadom& 3, da je odbrana neop$odna za odbijanje napada i 7, da je odbrana srazmjerna napad.

(.6. "#OVR&7&NO"# N$)$D$ODBR$N& K$O 'L$VN!VJ 8$ )O"#OJ$NJ& N!2N& ODBR$N&Da bi se radilo o n!noj odbrani kao osnov koji isklj"je protpravnost "injenog djela& odbrana mora biti istovremena sa napadom. Ako taj vijet nije ispnjen nema ni n!ne odbrane. Na takav zaklj"ak jasno pje sama zakonska odredba kojom je de.niran institt n!ne odbrane& prema kojoj je n!na odbrana ona odbrana koja je neop$odno potrebna da se od sebe ili drgog odbije istovremeni ili direktno predstojei protpravni napad. 4akonodava/ se tako opredjelio za n!n odbran koja treba biti posljednje sredstvo koje se koristinekoj opasnoj sita/iji. Istovremenost ne postoji kad se radi o predvi%enim bdim napadima jer se t ne radi o neposrednom gro!avanj za)tienog dobra. To zna"i da nije dozvoljena odbrana od nekog bdeg napada& pa "ak ni onda kada ga napada" otvoreno najavljje 8npr. jedna osoba drgoj prijeti smr& a pri tom ne podzima nikakve konkretne radnje kojim e to bistvo realizirati. Ta prijetnja mo!e izazvati stra$ kod osobe kojoj je pena& ali ona jo) sama za sebe ne daje pravo na n!n odbran jer ne predstavlja neposredno gro!avanje !ivota te osobe,.Da li je napad neposredno predstojao& da li je otpo"eo i dokle je trajao& odnosno da li jenekom sl"aj ostvaren vjet istovremenosti napada i odbrane& 6akti"ka s pitanja koja se moraj rje)avati posebnozavisnosti od okolnosti koje postojesvakom konkretnom sl"aj. ). PREKORAENJE GRANI2A NU3NE O,RANE(o prekoraenja granica nune odrane dolazi u sluaju kada se ispune svi uvjeti napada i odrane, izuzev uvjeta da je odrana ila neophodno potrena za odijanje napada, jer u takvom sluaju odrana po svojoj jaini ili intenzitetu premauje napad. Tada dolazi do intenzivnog prekoraenja nune odrane ili tzv. intenzivnog ekscesa. 'od prekoraenja granica nune odrane postoji protupravnost a time i krivino djelo. Za djelo koje proizae iz prekoraenja granica nune odrane, pod uvjetom da su ostvarena oiljeja k. d. i da su ispunjeni uvjeti krivine odgovornosti, uinitelj odgovara kao i za svako drugo krivino djelo. & zakonu su ipak predviena dva olika laeg postupanja prema takvim uiniteljima. Tako se poinitelj koji prekorai granice nune odrane moe lae kazniti, a ako je prekoraenje uinio zog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe se i oslooditi kazne. Proizlazi da je prekoraenje granica nune odrane opi 1akultativni zakonski osnov za ulaavanje kazne, odnosno opi 1akultativni zakonski osnov za oslooenje od kazne, ukoliko je do prekoraenja dolo zog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom.(a li e se u nekom konkretnom sluaju prekoraenja granica nune odrane sud odluiti za kanjavanje u granicama propisane kazne, za lae kanjavanje, za ulaavanje kazne ez ogranienja koja su propisana za ulaavanje kazne ili za oslooenje od kazne, zavisit e od svih ojektivnih i sujektivnih okolnosti koje su prisutne kao posoenosti tog konkretnog sluaja. KRAJNJA NU3DA1. Pojam #aj&je &!(e'rajnja nuda ili stanje nude je opi zakonski osnov kojim se preko iskljuenja protupravnosti iskljuuje postojanje krivinog djela -2nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi3#. Tako npr. ako neko uije tueg psa koji ga je napao time su ostvarena sva oiljeja k. d. oteenja tue stvari -l. $4%. 'Z 56i7#, ali to k. d. nee postojati, jer je uinitelj postupao u krajnjoj nudi.'rajnja nuda ima dosta slinosti sa nunom odranom, jer se kod nune odrane opasnost sastoji u protupravnom napadu ovjeka koja se otklanja povredom napadaevih doara, dok se kod krajnje nude radi o svim ostalim olicima opasnosti. Pored slinosti postoje i stanovite razlike. )aime, i kod nune odrane i kod krajnje nude postoji opasnost za neko doro, ali je razlika u tome to se kod nune odrane radi o sukou prava i neprava, jer se na jednoj strani nalazi napadnuti i njegova dora, a na drugoj napada i njegov protupravni napad, dok se kod krajnje nude radi o sukou dva prava, i to na jednoj strani onog koje je u opasnosti i koje se spaava, a na drugoj strani onog koje se svjesno rtvuje radi spaavanja dora koje je ugroeno. 'rajnju nudu upravo karakterizira neizjenost rtvovanja drugog tueg pravnog dora radi spaavanja nekog drugog dora. +stvaruju se oiljeja nekog krivinog dora ali zog toga to se ine u krajnjoj nudi nee postojati krivino djelo.De4i&i5ija #aj&je &!(e1.1. Prema zakonskoj odredi #aj&ja &!(a po*+oji a( je (jelo !%i&je&o (a !%i&i+elj o( *ebe ili o( (#!'o' o+lo&i i*+o$#eme&! ili (i#e+&o p#e(*+oje.! &e*#i$lje&! opa*&o*+ oja *e &a (#!'i &a%i& &ije mo'la o+lo&i+i/ a p#i +om !%i&je&o 1lo &ije $e.e o( 1la oje je p#ije+ilo. 8z zakonske de1inicije se vidi kako krajnja nuda ima svoja dva osnovna elementa, a to su opasnost i otklanjanje te opasnosti. Pri tome se svaka opasnost ne moe smatrati kao opasnost u smislu krajnje nude. (a i se radilo o krajnjoj nudi kao osnovu kojim se preko iskljuenja protupravnosti iskljuuje postojanje k. d., potreno je da se ispune odreeni uvjeti i na strani opasnosti i na strani otklanjanja opasnosti.). PREKORAENJE GRANI2A KRAJNJE NU3DE (o prekoraenja granica krajnje nude dolazi onda kada su ispunjeni svi uvjeti na strani opasnosti i na strani otklanjanja opasnosti, izuzev uvjeta da uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. Tim uvjetom kojim se trai odreena srazmjernost izmeu vrijednosti doara u koliziji praktino su postavljene i granice krajnje nude. Prekoraenje granica krajnje nude postoji u sluaju kad je prijetea opasnost otklonjena povredom dora vee vrijednosti od vrijednosti dora od kojeg se otklanja opasnost. & tim sluajevima postoji tzv. intenzivni eksces krajnje nude, jer je ostvareno zlo vee od onog koje je prijetilo ili je vee od onog koje je ilo nuno ili neophodno potreno.& prekoraenju granica krajnje nude nije iskljueno postojanje krivinog djela. (jelo uinjeno u prekoraenju tih granica je protupravno i zog toga predstavlja k. d. za koje uinitelj odgovara kao i za svako drugo k. d. ukoliko su ispunjeni uvjeti krivine odgovornosti. & zakonu su ipak odreena dva olika laeg postupanja prema njihovim uiniteljima. &initelj koji prekorai granice krajnje nude moe se lae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima moe se i oslooditi kazne. Proizlazi da je prekoraenje granica krajnje nude opi 1akultativni zakonski osnov za ulaavanje kazne, odnosno opi 1akultativni zakonski osnov za oslooenje od kazne, ukoliko je do prekoraenja dolo pod naroito olakavajuim okolnostima. (a li e se u nekom konkretnom sluaju uinjenja k. d. u prekoraenju granica krajnje nude sud opredjeliti za kanjavanje u granicama kazne koja je propisana za uinjeno djelo, za ulaavanje kazne, za ulaavanje kazne ez ogranienja koja su propisana za ulaavanje kazne ili za oslooenje od kazne, zavisit e od svih ojektivnih i sujektivnih okolnosti koje postoje u tom konkretnom sluaju.-. I6A6IVANJE OPASNOSTI I6 NE7ATA'rajnja nuda postoji samo onda ako onaj ko postupa u otklanjanju opasnosti nije sam skrivio ili izazvao opasnost. &koliko uinitelj svojim umiljajnim ili nehatnim postupanjem sam izazove opasnost za neka pravna dora, pa u otklanjanju te opasnosti povrijedi neka tua pravna dora, nee postojati krajnja nuda, ve k. d. ija su oiljeja ostvarena. 9eutim, zakonodavac ima u vidu relanosti ivota u kojem svakodnevno ljudi i kod oavljanja pro1esionalne djelatnosti nekim svojim postupcima izazivaju opasnosti za pravna dora, i da u otklanjanju tih opasnosti povreuju tua pravna dora. Zog toga zakonodavac pravi razliku izmeu umiljajnih radnji kojim su izazvane odreene opasnosti i onih nehatnih postupaka koji su doveli do odreene opasnosti. 8ako u tim sluajevima nije iskljueno postojanje k. d. zakonodavacpredvia mogunost laeg kanjavanja za onog uinitelja koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata. Prema tome, izazivanje opasnosti iz nehata kod kranje nude predstavlja zasean opi zakonski osnov za ulaavanje kazne. +vakav stav zakonodavca ima opravdanje poseno u sluajevima nesvjesnog nehata kod kojeg uinitelj nije ni svjestan da preduzima radnju kojom e izazvati odreenu opasnost za neka pravna dora.6. D!2NO"# 8L$'$NJ$ O)$"NO"# 6. D!2NO"# 8L$'$NJ$ O)$"NO"#Prema izri"itoj zakonskoj odredbi nema krajnje n!de ako je "initelj bio d!an da sePrema izri"itoj zakonskoj odredbi nema krajnje n!de ako je "initelj bio d!an da se izlo!i opasnosti 8"l. -7. st. 3. (4 9:i;,. Prema tome& privilegija krajnje n!de daizlo!i opasnosti 8"l. -7. st. 3. (4 9:i;,. Prema tome& privilegija krajnje n!de da nema k. d. ne va!i za one sl"ajevekojima s neke osobe po nekom pravnomnema k. d. ne va!i za one sl"ajevekojima s neke osobe po nekom pravnom osnov d!ne da se izlo!e opasnosti. To s glavnom osobe koje po svojoj pro6esijiosnov d!ne da se izlo!e opasnosti. To s glavnom osobe koje po svojoj pro6esiji d!neda se izla! razli"itim opasnostima& kao )to s npr. pripadni/i or!ani$d!neda se izla! razli"itim opasnostima& kao )to s npr. pripadni/i or!ani$ snaga& vatrogasni$ jedini/a& poli/ije& dr!avne grani"ne sl!be& medi/insko osoblje isnaga& vatrogasni$ jedini/a& poli/ije& dr!avne grani"ne sl!be& medi/insko osoblje i dr. Pravni osnov na kojem se spostavlja nji$ova d!nost izlaganja odre%enimdr. Pravni osnov na kojem se spostavlja nji$ova d!nost izlaganja odre%enim opasnostima nije od zna"aja za postojanje te d!nosti& pa to pored zakonske&opasnostima nije od zna"aja za postojanje te d!nosti& pa to pored zakonske& sl!bene ili pro6esionalne obveze& mo!e biti i pravni posao& kao )to je npr. govor osl!bene ili pro6esionalne obveze& mo!e biti i pravni posao& kao )to je npr. govor o staranj oko nepokretnog bolesnika. staranj oko nepokretnog bolesnika.Me%tim& od ti$ osoba se ne mo!e tra!iti da se izla! opasnostima koje i$ vode Me%tim& od ti$ osoba se ne mo!e tra!iti da se izla! opasnostima koje i$ vodesmrt& te ne mo!e se tra!iti samo!rtvovanje do ni)tenja& jer je to besmisleno i samosmrt& te ne mo!e se tra!iti samo!rtvovanje do ni)tenja& jer je to besmisleno i samo se poveava broj !rtava. Tako npr. od vatrogas/a se ne mo!e tra!iti da lazi se poveava broj !rtava. Tako npr. od vatrogas/a se ne mo!e tra!iti da lazizgrad koja jeplamen i kad predstoji opasnost r)enjasvakom trentk. 1dzgrad koja jeplamen i kad predstoji opasnost r)enjasvakom trentk. 1d za)titaranekoj ban/i se ne mo!e tra!iti da se !rtvje )titei bank ako plja"ka)iza)titaranekoj ban/i se ne mo!e tra!iti da se !rtvje )titei bank ako plja"ka)i prijete da e ga biti ako ne polo!i or!je ili ako ne)to pok)a. Prema tomeprijete da e ga biti ako ne polo!i or!je ili ako ne)to pok)a. Prema tome o/jenjji do koje mjere postoji d!nost za te osobe da se izla! opasnosti vijeko/jenjji do koje mjere postoji d!nost za te osobe da se izla! opasnosti vijek se mora zetiobzir konkretna sita/ija& jer se o/jena o postojanj te d!nostise mora zetiobzir konkretna sita/ija& jer se o/jena o postojanj te d!nosti mo!e donijeti samo ako se/ijelosti sagledaj sve okolnosti konkretnog sl"aja. mo!e donijeti samo ako se/ijelosti sagledaj sve okolnosti konkretnog sl"aja.)STALI )SN)VI K)JIISKLJ**J* P)ST)JANJE KRIVIN)+ DJELASi& i&i ,rijetnj,ila ili prijetnja mogu iskljuiti postojanje krivinog djela i imati druge pravne uinke)ri emu je potre%no praviti razliku izme'u sile ili prijetnje koja se mogla otkloniti i one koje su neotklonjive.)od silom u krivinopravnom smislu podrazumijeva se upotre%a snage od strane jedne oso%e prema nekoj drugoj oso%i koja je upravljena na to da se ta druga oso%aprinudi da poduzme neku radnju injenje ili neinjenje( kojom se ostvaruju o%iljeja nekog krivinog djela. /a postojanje sile nijepotre%no da je do tog otporai dolo ve je dovoljno da se taj otpor oekivao. To e senpr. kod pljake %anke raditi o upotre%i sile ako plakai savladaju zatitara koji nije pruao nikakv otpor.