OPERANTNO/ instrumentalno UVJETOVANJE

-klasično i operantno uvjetovanje temelje se na učenju na vlastitom iskustvu, no operanti (operantni odgovori) se emitiraju, a reakcije u klasičnom uvjetovanju se izazivaju-hedonizam=osnovna motivacija je postići ugodno a izbjeći neugodno stanje organizma= osnovna logika operantnog uvjetovanja-Charles Romanes''Animal Inteligence''-uvjeren da životinje i ljudi posjeduju razvijene umne sposobnosti-Morganov kanon/ Morganov zakon parsimonije- neku akciju nikako ne možemo protumačiti kao rezultat više psihičke sposobnosti ako se može objasniti nižom psihičkom sposobnošću-ponašanja živih organizama su aktivni odgovori na unutarnja stanja organizma= na tome se temelji O.U. (npr.tražimo hranu, ugodnu temperaturu, društvo...)=takve akcije nazivamo OPERANTNIM PONAŠANJEM ili OPERANTIMA-kod operantnog uvjetovanja ponašanje je instrument za postizanje određenog cilja

*THORNDIKE-jako gladnu mačku je stavio u kavez a ispred kaveza je stavio malu ribu, mačka je istraživala po kavezu kako da izađe i uspjela kad je gurnula polugu. Nakon toga ju je Thorndike opet stavio u kavez i mački je trebalo manje vremena da opet pomakne polugu i dođe do ribe, što je dokaz da je došlo do učenjaUČENJE PUTEM POKUŠAJA I POGREŠKE-ZAKON EFEKATA-povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje prate pozitivne posljedice, a smanjuje se vjerojatnost ponašanja ako ga prate negativne posljedice (SIMETRIČNI ZAKON EFEKATA-obzirom da na isti način uzima u obzir utjecaj i poz. i neg. posljedica na povezivanje podražaja i odgovora)-ODSJEČENI ZAKON EFEKATA-neugodne posljedice ne slabe povezanost podražaja i odgovora, već čine ponašanje raznolikijimkao rezultat raznolikosti ponašanja povećava se vjerojatnost pojave odgovora koji izaziva pozitivne posljedice i zamjenjuje kažnjeni odgovor

*SKINNER – teorija o OPERANTNOM UVJETOVANJU (Skinerovsko uvjetovanje)-proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam-POTKREPLJENJE (reinforcement)-događaj je potkrepljenje ako njegova pojava nakon odgovora mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora-OPERANT LEVEL-frekvencija spontanog, nepotkrepljenog javljanja operanata (naime, ako se operant ne javlja, ne može se niti potkrijepiti, a pri uvjetovanju pokušajima i pogreškama najbrže se postiže uvjetovanje uz umjereno ili često javljanje operanata)

*VRSTE POTKREPLJIVAČA-PRIMARNI POTKREPLJIVAČI-ne trebe učiti njihovu potkrepljivačku ulogu (hrana, voda, bol, maženje)-SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI-uparuju se s primarnima (glađenje psa(primarni)+''bravo''(sekundarni); s vremenom je samo i ''bravo'' potkrepljivač)-GENERALIZIRANI UVJETOVANI POTKREPLJIVAČ-sekundarni potkrepljivač koji se vezuje uz više primarnih potkrepljivača; jako su efikasni za modifikaciju ponašanja jer su povezani s nizom događaja a ne samo jednim događajem (novac, odobravanje, pohvala, pozitivna pažnje, pozitivne emocije...)+TEHNIKA ŽETONA (token economy)-vrsta generaliziranih uvjetovanih potkrepljivača koji se koriste za modifikaciju ponašanja; žetoni su sami sebi potkrepljivač (kada učiniš nešto dobro dobiješ žeton), a mogu se mijenjati i za druge potkrepljivače (novac, hranu, piće)

-POZITIVNI POTKREPLJIVAČI (hrana, maženje)-NEGATIVNI POTKREPLJIVAČI (bolni podražaji)vrste potkrepljivača potkrepljenje

ZADANO UKLONJENOPOZITIVAN POTKREPLJIVAČ

pozitivno potkrepljenje(povečava vjer.odgovora)

kazna uklanjanjem(smanjuje vjer.odgovora)

NEGATIVAN POTKREPLJIVAČ

kazna primjenom(smanjuje vjer.odgovora)

negativno potkrepljenje(povečava vjer. odgovora)

-povećanje frekvencije poželjnog ponašanja postiže se zadavanjem pozitivnih ili uklanjanjem negativnih potkrepljivača-smanjenje frekvencije nepoželjnog ponašanja postiže se uklanjanjem pozitivnih i zadavanjem negativnih potkrepljivača-nagrada nije isto što i potkrepljivač!!!! Potkrepljivač mijenja frekvenciju odgovora i time mijenja ponašanje, a nagrada se daje za zasluge i ne mora nužno mijenjati ponašanje-NEGATIVNO POTKREPLJENJE-je porast frekvencije odgovora koji slijedi nakon uklanjanja negativnog potkrepljivača (averzivnog podražaja) neposredno nakon što se pojavio odgovor+ono donosi ugodu ili nas oslobađa neugodne situacije+zanemarivanje i izolacija su jaki averzivni psihološki podražaji i kad ih uklonimo postaju jako potkrepljenje (ako osobu ignoriramo, i ona napokon napravi nešto dobro i mi joj posvetimo pažnju, ona će ponovno napraviti u dobru stvar)+neg.potkrepljenje povećava vjerojatnost odgovora koji omogućuju da se osoba/životinja:a)UKLONE / SPASE IZ NEUGODNE SITUACIJE (ako učenik ispravi ocjenu može vikendom opet van)b)IZBJEGNU DOLAZAK U NEUGODNU SITUACIJU (učenik nauči za test kako ne bi dobio lošu ocjenu i da bi mogao vikendom izlaziti)+neugodni podražaji predstavljaju averzivne podražaje s jakom popratnom fiziološkom osnovom-ispitanici se određenim ponašanjem nastoje riješiti te neugode, ali to se mora dogoditi u što kraćem vremenu+NEGATIVNI PRIMARNI POTKREPLJIVAČI (elektrošok, udarac, jaki zvuk, prskanje vodom)NEGATIVNI SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI(primarni+riječ''ne'', dignut prst, mrki pogled...)+smanjivanje frekvencije neželjenog ponašanje postiže se zadavanjem averzivnog podražaja ili uklanjanjem pozitivnog podražaja ODMAH NAKON neželjenog ponašanja (npr. ako dijete divlja po kući i razbije vazu a mi vičemo na njega nakon 2 sata, to nema efekta na ispravljanje budućeg ponavnjanja,tj.divljanja po kući)

*KAŽNJAVANJE-za učinak kazne bitno je:a) VRIJEME ZADAVANJA – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog ponašanjab) INTENZITET – intenzivna kazna potiskuje nepoželjno ponašanje na duži period ili zauvijek, dok slaba kazna daje slabe rezultate, a postupno pojačavanje intenziteta kazne dovodi do navikavanja na kažnjavanje(što je najgore i tad kazna nikako nema efekta)c)DOSLJEDNOST-ako se ponašanje na kažnjava svaki put kad se pojavi dolazi do eksperimentalne neuroze-osim kažnjavanja nepoželjnog ponašanja bitno je i potkrepljivati poželjne ponašanja, što omogućava zamjenu nepoželjnog ponašanja poželjnim (koje se razvija s potkrepljenjem). Ako samo kažnjavamo nepoželjno ponašanje a ne potkrepljujemo pozitivno ponašanje, doći će do ponovnog pojavljivanja starog nepoželjnog ponašanja

ili razvoja novog nepoželjnog ponašanja koje će zamijeniti prvotno nepoželjno ponašanje-negativne strane kažnjavanja: frustracije, anksioznost, izbjegavanje (odgoda) neugode (izbjegavanje aktivnosti zbog kojih je uslijedila kazna- npr. ako učenik dobije 1 u školi i bude oštro kažnjeno, mogao bi početi izbjegavati školu), povećana agresija, trenutna agresivna reakcija kao odgovor na frustraciju( pas ugrize vlasnika jer je trenutno frustriran sa boli zbog injekcije)

*RASPOREDI POTKREPLJENJA-ako nam je cilj BRZO USPOSTAVITI operantno uvjetovan odgovor trebamo potkrepljivati svako željeno ponašanje, tj konstantno potkrepljivati željena ponašanja te koristio STALNO POTKREPLJIVANJE-ako nam je cilj da NE DOĐE DO BRZOG GAŠENJA onda koristimo POVREMENO (INTERMITENTNO) potkrepljenje-razlikujemo 4 vrste potkrepljenje obzirom na : vrijeme ili frekvenciju odgovora i pravilan ili nepravilan način potkrepljenja:

vremenski interval frekvencijski rasporedpravilan način potkrepljenja

uvjetovanje brže nego kod nepravilnog načina s vremenskim intervalom, ali sporije nego buz stalno potkrepljivanje. Frekvencija operantnog odgovora ubrzava se pred vrijeme potkrepljenja, a zatim slijedi pad.-hrana se daje nakon svakih 5 minuta

uvjetovanje brže nego kod nepravilnog načina s vremenskim intervalom, ali sporije nego buz stalno potkrepljivanje. Frekvencija operantnog odgovora ubrzava se pred vrijeme potkrepljenja, a zatim slijedi pad.-hrana se daje nakon svakog 5og pritiska poluge

nepravilan način potkrepljenja

Razmjerno sporo uvjetovanje, ali velika otpornost na gašenje. Velika frekvencija izvođenja potkrepljivanih odgovora, koja nema izražene zastoje ili ubrzanja-hrana se daje nakon 5min,pa 4min, pa 9min,pa 2 min

Razmjerno sporo uvjetovanje, ali velika otpornost na gašenje. Velika frekvencija izvođenja potkrepljivanih odgovora, koja nema izražene zastoje ili ubrzanja-hrana se daje nakon 4og , pa 8og, pa 5og, pa 12og..pritiska poluge

-varijabilni(nepravilni) rasporedi daju više odgovora uz isti broj potkrepljenja, jer ispitanici ne prave pauzuposlije svakog potkrepljenja (ako što je rade u fiksnom (pravilnom) rasporedu-u nepravilnom načinu potkrepljenja teže dolazi do gašenja jer organizam koji daje operantne odgovore ne zna kada će biti potkrijepljen a kada neće tj ne zna da više neće biti potkrijepljen-gore navedeni rasporedi se mogu kombinirati s ciljem postizanja određene frekvencije ponašanja

*VRSTE OPERANTNOG UVJETOVANJA1.OBLIKOVANJE-kada želimo oblikovati neko ponašanje onda potkrepljujemo sva ponašanja koja su

slična ili dovode do željenog ponašanja-ako se neko ponašanje ne razvija spontano ne možemo ga ni potkrepljivati i tada koristim oblikovanje, dakle potkrepljuju se koraci koji vode konačnom ponašanju-čim se pojavi složeniji oblik ponašanja, jednostavniji oblici se prestaju potkrepljivati kako bi se ugasili2.ULANČAVANJE-ponašanje se podjeli u lance (sekvence) koji se uče prema određenom redoslijedu-često se koristi u glazbi i sportu i učenja sa životinjama (kod životinja se ulančavanje izvodi unatrag)3.NAUČENE BESPOMOĆNOST-organizam ne izvodi akciju da bi se uklonio iz neugodne ili bolne situacije, jer počinje vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična veza između njihova ponašanja i ishoda tih situacija-bitno za razvoj depresivnog stanja-kad se jednom razvije uvjerenje o bespomoćnosti teško ga je razbiti-npr.ako je miš u kavezu s pregradom i hranom i prvo zazvonimo pa mu damo mu elektrošokove i on ne možepreskočiti pregradu javit će se naučena bespomoćnost. Kada smanjimo visinu pregrade i nastavimo zvoniti i davati elektrošokove ni onda neće znati pobjeći u sigurni dio kaveza jer je naučio vjerovati da ne može ništapromijeniti pokušajima bijega-zvuk zvona upozorava ga na dolazeći elektrošok i kad ga dobije to je potvrda za njegovo očekivanje-UČENJE IZBJEGAVANJA-odnosi se naučenje kako pobjeći iz neugodne situacije (npr.miš uspije skočiti preko pregrade i izbjeći elektrošokove

*TRI OSNOVNE TEORIJE ZA OBJAŠNJENJE OPERANTNOG UVJETOVANJA

teorijaPOTKREPLJENJA OČEKIVANJA S-R DOTICAJA

PRIRODA UČENJA PROCESA

formiranje mehaničke navike

inteligentno otkrivanje

formiranje mehaničke navike

ŠTO JE POTREBNO ZA UČENJE

akcija za kojom slijedi nagrada

informacija istovremeni pokret i podražaj

TEORETIČARI Thorndike, Hull, Skinner

Tolman Guthrie

*KAKO RAZBITI NAVIKU?-navika-kada se u određenim situacijama uvijek javlja određeno ponašanje-ako je naša akcija automatski vezana za situaciju onda odučavanje od takvih akcija treba provoditi tako da ih se zamjeni novim, poželjnim akcijama Guthrie to naziva ASOCIJATIVNOM INHIBICIJOM-3 tehnike za razbijanje loših navika asocijativnom inhibicijom:1.METODA PRAGA-podražaji koji pobuđuju lošu naviku zadaju se u slabom intenzitetu (čaki i ispod praga osjetljivosti) i tako se nepoželjna navika ne počinje odvijati. Potom se ta situacija veže uz neko poželjno ponašanje-npr.ako je konj nemiran kad ga želimo osedlati prvo stavljamo lagane pa sve teže predmete na njegova leđa (lagana krpa, lagana deka, teška deka, lagano sedlo, teško sedlo i ako se ne rita dobije ukusnu hranu)2.METODA UMORA

-nepoželjna se navika uklanja dugotrajnim zadavanjem podražaja koji je izazivaju. takva situacija iscrpljuje organizam i dovodi do umora, te organizam odustaje od nepoželjnih ponašanja, i tad se neki drugi pokreti vežu uz podražajnu situaciju-npr.ako je konj nemiran kad ga želimo osedlati stavimo mu sedlo i pustimo ga da se rita do iscrpljenosti. kad se smiri onda se mirnoće spaja sa sedlom na leđima3.METODA NESPOJIVIH ODGOVORA-početnoj situaciji se dodaju još neki podražaji koji pobuđuju natjecanje među poželjnim i nepoželjnim odgovorima, s ciljem da se novi odgovori vežu uz tu situaciju i iskorijene nepoželjne navike-npr.ako je konj nemiran kad ga želimo osedlati milujemo ga i hranimo ga dokle mu stavljeno sedlo jer je u vrijeme hranjenja i maženje inače miran, a mirnoća i ritanje su nespojive situacije

-UKIDANJE POTKREPLJENJA isto može služiti razbijanju loših navika (npr.Ayllon-debela shizofrena žena koja bi pojela svoj ručak i krala hranu od svojih pacijenata.Doktori su je pokušali odgovarati od toga, ali nije baš upalilo i onda asu odlučili da svaki put kad ukrade tuđi ručak, oni joj uzmu i taj ukradeni i njezin. I nakon nekoliko takvih postupaka žena je prestala krasti hranu i smršavile je)-kazna zatvorom= ukidanje pozitivnih potkrepljivača koje ima slobodan čovjek

*BIOFEEDBACK-tehnika koja se zasniva na trenutnom davanju povratnih informacija o odvijanju tjelesne funkcije koju želimo mijenjati (npr. glasnim zvukom (''oslikavamo'')pratimo nečije otkucaje srca, dakle osoba to čuje i pozitivno potkrepljavamo kada srce sporije kuca i tako kontroliramo tj. potičemo sporiji rad srca)

*ZAKLJUČNO O UČENJU UVJETOVANJEM-uvjetovanjem možemo: odgajati djecu, tretirati psihičke poremećaje, sprečavati i modelirati delinkventno ponašanje, učiti životinje, malu djecu i umno oštećene ljude (jedini mogući postupak), mijenjati ponašanje djece i odraslih

INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE

- Oblik učenja kod kojega organizam uči reagirati tako da ostvari ili izbjegene određene posljedice- Oblik asocijativnog učenja- PODRAŽAJ (S) → REAKCIJA (R) → POSLJEDICA (C)2*Thorndike (1898)- Otkriće instrumentalnog uvjetovanja- Zakon efekta: Povećat će se vjerojatnost pojavljivanja onoga ponašanja nakon kojega slijedi pozitivna posljedica, a smanjit će se vjerojatnost pojavljivananja onoga ponašanja nakon kojega slijedi negativna posljedica

S – kutijaR – sekvenca pokreta potrebnih dabi se otvorila kutijaC – izlazak iz kutije i hrana

*Usporedba klasičnog i instrumentalnog uvjetovanja- Klasično uvjetovanje Dolazi do posljedice (NUP) bez obzira na reagiranje- Instrumentalno uvjetovanje Do posljedice dolazi samo ako organizam reagira- Brojne sličnosti: Krivulje usvajanja i gašenja, spontani oporavak itd.

*Metode istraživanja operantnog uvjetovanja1.Thorndike – postupak diskretnih pokušaja:- U svakom pokušaju jedna reakcija- Eksperimentator definira početak i kraj svakog pokušaja- ZV: vrijeme odgovora2. Skinner – postupak slobodnog operanta - Može se javiti više reakcija- Reakcije se mogu javiti bilo kada dok je organizam u eksperimentalnoj situaciji- Skinnerova kutija+ Otvor kroz koji životinja dobiva hranu+ Mehanizam koji kontrolira davanje hrane, aktiviran specifičnom reakcijom (npr. pritisak poluge)-Postupak slobodnog operanta+ životinja može reagirati slobodno, kada god to “odabere”+ Eksperimentator kontrolira odnos između reagiranja i davanja hrane (ili drugih posljedica)+ Komponente: Diskriminativni podražajReakcijaPosljedica+ Kumulativni zapis reakcija Grafički prikaz ukupnog broja reakcija do određenog trenutka

*Komponente uspostavljene asocijacije

*Diskriminativni podražaji- Podražaji koji signaliziraju da će određena reakcija rezultirati određenom posljedicom i mogu formirati veoma jaku asocijaciju s određenim ponašanjima- Primjer 1. formiranje navika (habit slip) : Stoltz i Lott, 1964: štakori koji su usvojili jaku asocijaciju između diskriminativnog podražaja (kavez) i kretanja kroz labirint koje dovodi do hrane prolazali su pored velike količne hrane ignorirajući ju+ Navika – tipičan obrazac ponašanja kao reakcija na diskriminativni podražaj- Primjer 2. “protestantska etika” kod golubova; Neuringer, 1969+ Golubovi: kljucanje osvjeteljnog diska – hrana; Naknadno uvođenje slobodno dostupne hrane; Golubovi nastavljaju kljucati iako im je hrana slobodno dostupna- Jaka asocijacija između diskriminativnog podražaja i reakcije može nadvladati ostala dostupna ponašanja-primjer3: Singh, 1970 –efekt protestantske etike kod djece: eksperiment - kutija s pikulama

*Reakcije- Reakcija nije određena kao specifičan obrazac pokreta, nego je određena kroz posljedice koje ima na okolinu-Primjer 1: Rigidnost u reagiranju + Skinner (1948); Golubovi, hrana svakih 15s bez obzira što rade Golubovi razvijaju različita “praznovjerna” ponašanja koja su slučajno prethodila potkrepljivačima-Primjer 2: Fleksibilnost u reagiranju - Lashley (1924); Štakori uče prolaziti kroz labirint s plitkom vodom (posljedica: hrana); Povećana razina vode: štakori moraju plivati Štakori plivaju na odgovorajući način i dolaze do hrane

*Kako životinje usvajaju kompleksne obrasce reakcija?1. Oblikovanje (shaping)- Potkrepljuju se sukcesivna približavanja ciljnom ponašanju2. Ulančavanje (chaining) Postupno usvajanje sekvenci različitih ponašanja ( Ulančavanje unatrag)-Instinktivni pomak+ Breland i Breland (1961); Treniranje životinja (cirkus i sl.)+ Svinje – oblikovanjem naučile nositi drvene “novčiće” u kasicu Nakon par tjedana – sve teže izvođenje ovih postupaka i svinje počinju izvoditi svoja uobičajena instinktivna ponašanja+ Životinje preferiraju nepotkrepljena instinktivna ponašanja u odnosu na potkrepljena ponašanja

*Posljedice-Potkrepljenje (reinforcement) Proces kojim ponašanje dovodi do takvih posljedica koje povećavajuvjerojatnost pojavljivanja toga ponašanja-Kažnjavanje (punishment) Proces kojim ponašanje dovodi do takvih posljedica koje smanjujuvjerojatnost pojavljivanja toga ponašanja-Potkrepljivač (reinforcer) Posljedica ponašanja koja rezultira povećanom vjerojatnosti pojavljivanjatoga ponašanja+ Primarni potkrepljivači- npr. hrana, voda, seks, spavanje...Organizmi će ponavljati ona ponašanja koja omogućuju pristup primarnim potkrepljivačimaBiološka relevantnost+ Sekundarni potkrepljivači-Postaju potkrepljivači kroz asociranje s primarnim potkrepljivačima-Kazna (punisher) Posljedica ponašanja koja smanjuje vjerojatnost pojavljivanja toga ponašanja (Npr. šok, bol, buka...)

*Dodavanje i oduzimanje posljedica- Pozitivno potkrepljenje Nakon ponašanja javlja se “pozitivan” podražaj- Negativno potkrepljenje Nakon ponašanja eliminira se “averzivan” podražaj- Pozitivna kazna Nakon ponašanja javlja se “averzivan” podražaj- Negativna kazna Nakon ponašanja eliminira se “pozitivan” podražaj

- Pozitivno: dodavanje posljedica- Negativno: oduzimanje posljedica- Pozitivno i negativno ne znači poželjno i nepoželjno!- Potkrepljenje Povećavanje frekvencije ponašanja- Kažnjavanje Smanjenje frekvencije ponašanja

*Specifičnost posljedica- Iako različite posljedice mogu funkcionirati kao potkrepljivači ili kazne, organizam usvaja asocijaciju između reakcija i specifičnih posljedica- Promjena posljedica dovodi do promjena u reagiranju-Efekt negativnog kontrasta: ako promijenimo potkrepljenje s preferiranog na manje preferirano, odgovor će biti slabiji nego ako smo cijelo vrijeme primjenjivali manje preferirano potkrepljenje.+Tinklepaugh (1928): Eksperiment s majmunima- Instrumentalno uvjetovanje Visoko poželjan potkrepljivač (banana) Kada se visoko poželjan potkrepljivač zamijeni manje poželjnim (salata) – iznenađenje i frustracija+Kobre i Lipsitt (1972)

*Kažnjavanje- Smanjenje frekvencije specifičnog ponašanja-Razlozi neučinkovitosti kazne?+ moguća supresija svih ponašanja+ emocionalni efekti+ nužna kontinuirana kontrola+ Nereagiranje samo kada su prisutni diskriminativni podražaji, reagiranje kada nisu - varanje+ izbjegavajuća ponašanja-Istraživanja: čimbenici učinkovitosti kažnjavanja1. Vremenski razmak reakcija – kazna- Eksperimenti s vremenskim razmakom R-K kao nezavisnom varijablom- Primjer: Camp, Raymond i Church (1967); Štakori usvojili vezu pritiskanje poluge – hrana+ Razmak: 0, 7.5, 30sek+ Kontrolna grupa: jednak broj šokova, nepovezano s reagiranjem+ Rezultati: veliko smanjenje pritisaka na polugu kod razmaka 0 i mala razlika između 30sek i kontrolne grupe2. Intenzitet kazne- Kazna mora biti dovoljno intenzivna da bi imala efekta3. Konzistentnost kažnjavanja-Miller (1960)+ Situacija A: postupno uvođenje sve intenzivnije kazne do kazne maksimalnog intenziteta+ Situacija B: konstantno zadavanje kazne maksimalnog intenziteta+ Rezultati: kazna maksimalnog intenziteta manje je učinkovita u situaciji A- Učinkovitost kažnjavanja je smanjena ako se kažnjavaju samo neke (a ne sve) reakcije (Azrin, Holz i Hake, 1963)4. Dostupnost alternativnih ponašanja-Azrin i Holz (1966)+ Faza 1: Golubovi – kljucanje tipke – hrana+ Faza 2: pritisak – šok+ Grupa 1: dostupna je druga tipka koju mogu kljucati+ Grupa 2: nema druge tipke+ Rezultati: Grupa 2: duže vremena nastavljaju kljucati tipku u odnosu na grupu 1, kojoj je dostupno alternativno ponašanje

- Diskriminativni podražaj za kaznu može potaknuti varanje

- Konkurentno potkrepljenje može smanjiti učinkovitost kazne- Bitan je prvotni intenzitet kazne – kazna mora biti snažna (slabi intenziteti kazne daju slabije rezultate, a najgora kombinacija je postupno pojačavanje kazne jer dovodi do svojevrsnog navikavanja)- Kazna je najučinkovitija kada se primjeni odmah nakon odgovora

*Negativno potkrepljenje- Usvajanje reakcija koje dovode do eliminiranja negativnih posljedica- Dva oblika:1. Uklanjanje (escape)- Bijeg iz situacije kada se pojavi averzivni podražaj2. Izbjegavanje (avoidance)- Bijeg iz situacije prije javljanja averzivnog podražaj, kada je prisutan signal za javljanje AP- Prevencija javljanja averzivnog podražaja

-Solomon i Wynne (1953)+ Gašenje svjetla 10s prije šoka; Uklanjanje: pas preskače ogradu nakon šoka+ Nakon nekoliko ponavaljanja; Izbjegavanje: čim se ugasi svjetlo (prije šoka) pas preskače ogradu

- Moguće je usvojiti različite oblike izbjegavajućih ponašanja- Usvajanje ponašanja koja odgađaju averzivni podražaj- Sidman (1953) – Sidmanov zadatak izbjegavanja+ Nema signala za šok+ Šokovi se javljaju u regularnim vremenskim intervalima ako organizam u međuvremenu ne reagira (svakih 5s)+ Reakcija odgađa šok za određeno vrijeme (30s)+ Usvajanje reakcije izbjegavanja

*Obilježja izbjegavajućih ponašanja- Izbjegavajuća ponašanja veoma su otporna na gašenje- Eliminacija veze ponašanje-potkrepljivač obično dovodi do brzog gašenja- Eliminacija veze između izbjegavajućih ponašanja i averzivnog podražaja tipično ne dovodi do gašanja- Solomon, Kamin i Wynne (1953): Nakon eliminacije veze IP-AP, pas i nakon 200 pokušaja i dalje jednako intenzivno pokazuje izbjegavajuće ponašanje

*Naučena bespomoćnost- Zadavanje averzivnih podražaja koji se ne mogu kontrolirati (izbjegavati) dovodi do očekivanja da se ti podražaji ne mogu izbjeći i do smanjene motivacije da se pokuša izbjegavati- Općenito očekivanje da ponašanje nema učinka na okolinu-Seligman i Maier (1967)+ Faza 1: Grupa A: šokovi koje psi ne mogu izbjeći; Grupa B: šokovi, usvajanje reakcije izbjegavanja+ Faza 2: situacija u kojoj se zadaju šokovi koji se mogu izbjeći preskakanjem Grupa A: izostanak usvajanja reakcije izbjegavanja (Psi ne pokušavaju pobjeći)

POTKREPLJENJE I UČENJE

- Učenje se odvija brže ako nagrada slijedi neposredno nakon odgovora, nego nakon odgode.

- Redoslijed ili raspored potkrepljenja važan je čimbenik koji utječe na stupanj učenja!, a može biti primijenjen i za potkrepljenja i za kazne

*Planovi potkrepljenja- Pravilo koje određuje pod kojim će se uvjetima javljati potkrepljivači1. Kontinuirano potkrepljenje (CRF)- Nakon svake reakcije slijedi potkrepljivač• Djelomično (intermitentno/povremeno) potkrepljenje- Potkrepljivači ne slijede nakon svake reakcije- Raspoređeno u vremenu ili povezano s frekvencijom davanja odgovora- Fiksan (pravilan) način zadavanja ili varijabilan (nepravilan) način zadavanja

- Skinner:+ Kako različiti planovi potkrepljenja utječu na različite aspekte ponašanja?+ Analiza kumulativnih zapisa reakcija+ Sličnost kontinuiranog potkrepljenja u operantnom uvjetavanju i klasičnog uvjetovanja

*4 osnovna plana povremenog potkrepljenja1) Omjerni planovi:1a) Fiksni omjerni plan: - Za potkrepljenje se zahtijeva fiksni broj odgovora- Potkrepljivač se isporučuje nakon n reakcija (FR 1, FR 5, FR 15...)- Brzo odgovaranje do potkrepljenja pa pauza prije sljedećeg niza odgovora za potkrepljenje (pauza ovisi o broju predstojećih odgovora kod FR50 je dulja nego kod FR5)-npr.plačanje po učinku1b) Varijabilni omjerni plan- Potkrepljivač se isporučuje u prosjeku nakon n reakcija( VR 5, VR 15...)- Donosi najviše odgovora (ispitanik nikad ne zna kada točno potkrepljenje dolazi-npr.Kockanje2)Intervalni planovi:2a) Fiksni intervalni plan- Potkrepljuje se prva reakcija nakon vremenskog intervala t (fiksne količine vremena)- Nakon isporučenja potkrepljivača slijedi pauza (interval t) tijekom koje se ne isporučuje potkrepljivač- Ne zadaje se samo ovisno o vremenu – organizam MORA odgovoriti da bi dobio potkrepljenje, nema vremenskog ograničenja. Idući interval ne počinje dok nije zadano potkrepljenje iz prethodnog (FI 5s; FI 20s...)-npr. čekanje autobusa2b) Varijabilni intervalni plan- Potkrepljuje se prva reakcija nakon vremenskog intervala prosječnog trajanja t (taj interval može biti i duži i kraći u određenom pokušaju)(VI 5s, VI 20s...)-npr. provjeravanje pošte

*Eksperimentalna istraživanja planova potkrepljenja- Obrasci reakcija

- Varijabilni rasporedi daju više odgovora uz isti broj potkrepljenja, ispitanici ne rade pauzu kao što to rade u fiksnim rasporedima- FR plan “stop&go” obrazac:+ Nakon potkrepljivača pauza u reagiranju+ Nakon pauze u reagiranju – intenzivno reagiranje+ Veličina pauze ovisi o omjeru (npr. FR100>FR20)- VR plan Brzo i stabilno reagiranje- FI plan “Nazubljeni” obrazac- VI plan Stabilno i umjereno reagiranje-Planovi potkrepljenja i gašenje - Kontinuirano potkrepljenje – brže gašenje nego parcijalni planovi+ Objašnjenja: Hipoteza diskriminacije Organizam mora diskriminirati promjene u planovima potkrepljenja

*Izborno ponašanje- Konkurentni planovi potkrepljenja- Organizmu je dostupno 2 ili više različitih ponašanja, svako s različitim posljedicama- Postupak istraživanja+ Ponašanje A: plan potkrepljenja 1+ Ponašanje B: plan potkrepljenja 2+ ZV: količna ponašanja A i B- Kako organizam odlučuje o uloženom trudu i vremenu za različite opcije?+Herrnstein (1961) Golubovi, izbor između dva ponašanja s planovima potkrepljenja VI1 i VI2+ Tipka A: VI 2min, Tipka B: VI 1min+ Problem:: Isključivo reagiranje VI1: neće dobiti dio hrane na VI2+ Optimalno je reagiranje ono kod kojega će najmanje vremena oba plana potkrepljenja biti aktivna – veći trud u kljucanje B, a povremeno kljucnuti i A+ Rezultati: Kljucanje na tipku A: 3100 (33%); Kljucanje na tipku B: 1600 (67%)- Pr. gledanje i mijenjanje tv programa

* Zakon podudaranja ( matching law of choice behavior )

- R1, R2: broj rekcija- P1, P2: broj potkrepljivača uz plan 1 i 2- Relativan omjer odgovora odgovara relativnom omjeru potkrepljenja!

*Objašnjenja izbornog ponašanja- Teorija melioracije (Herrnstein i Vaughan, 1980)- Ulaganje više vremena ili truda u bolju opciju- Primjer: VR VR izbor+ VR 30 i VR 120+ A: potkrepljivači/reakcije = 1/30+ B: potkrepljivači/reakcije = 1/120+ Ovi se omjeri ne mijenjaju bez obzira na omjer reakcija+ Ishod: postupno sve više reakcija A, po potpunog prestanka reagiranja B- Druge teorije izbornog ponašanja u situacijama konkurentnog potkrepljenjaa) Teorija optimizacijeb) Teorija trenutne maksimizacije- Brojne situacije izbora i odlučivanja

*Što je potkrepljenje?-Zašto poktrepljivači djeluju potkrepljujuće?

-Problem cirkularnosti definicije potkrepljenja+ Zašto je određeno ponašanje ojačalo? Jer je potkrepljeno uvođenjem potkrepljivača+ Kako znamo da je neki podražaj potkrepljivač? Jer je ponašanje ojačalo

*Teorija smanjenja nagona (Hull, 1943):- Svi primarni potkrepljivači su podražaji koji reduciraju određenu biološku potrebu; smanjenje tih nagona jača S-R vezu ( Glad, žeđ, potreba za toplinom, izbjegavanje boli…)- Problemi:+ mnogi podražaji djeluju potkrepljujuće iako ne reduciraju biološke potrebe+ potrebe za koje ne postoje odgovarajući potkrepljivači

*Teorija optimalne pobuđenosti (Hebb, 1955):- Porast pobuđenosti ako je preniska ili smanjenje pobuđenosti ako je bila previsoka djeluje kao potkrepljenje

*Premackova teorija potkrepljenja (Premack, 1965, 1971)- Tipični potkrepljivači (npr. hrana, voda) djeluju potkrepljujuće jer su povezani s “visoko vrijednim” ponašanjima za organizam (hranjenje, pijenje)+ Ponašanja je moguće uspoređivati s obzirom na njihovu relativnu vrijednost

- Zakon relativnosti potkrepljenja: ponašanje koje organizam slobodno bira za izvođenje može poslužiti kao potkrepljenje za manje preferiranu aktivnost+ u nekom paru ponašanja, vjerojatnije ponašanje je potkrepljivač za manje vjerojatno (npr. dječja igra i pisanje domaće zadaće)

*Osnovna razina ponašanja- vrijeme koje će organizam provesti obavljajući određeno ponašanje (ili frekvencija toga ponašanja)-Metoda ispitivanja osnovne razine:- Životinji se omogući obavljanje 2 (ili više) aktivnostiMjerenje vremena koje provede u aktivnosti-Istraživanja s ograničenjem pristupa pojedinim aktivnostima- Premack (1962); Štakori – dvije aktivnosti: pijenje i trčanje; Osnovne razine: pijenje 50s, trčanje 250s+ Ograničenje pristupa kotaču za trčanje: mogu trčati nakon što popiju određenu količinu vode+ Rezultat: povećana količina pijenja, smanjenje količine trčanja+ Obrnuta situacija: žedan štakor će povećati količinu trčanja ako mu to daje pristup vodi, ali kad se napije, pije da bi mogao trčati jer je trčanje postalo preferirano ponašanje- Premack (1959); Djeca – bomboni i igranje flipera; Omogućavanje pristupa fliperu nakon jedenja+ Rezultat: veća količina jedenja

- Potkrepljujuća ponašanja (ona koja su visoko vrijedna) i ponašanja koja se mogu potkrijepiti (ponašanja niže vrijednosti)- Ponašanje prvoga tipa može djelovati pokrepljujuće na ponašanje drugoga tipa

- Premackov princip: vjerojatnije ponašanje (na osnovnoj razini) djeluje potkrepljujuće na manje vjerojatno ponašanje (na osnovnoj razini)+ Poželjno ponašanje potkrepljuje manje poželjno+ Relativnost potkrepljenja: što je potkrepljujuće ovisi o kontekstu

*Teorija deprivacije odgovora (Timberlake i Allison, 1974)- Modifikacija Premackove teorije- Ponašanje ne mora biti visoko preferirano, a da ipak može poslužiti kao potkrepljivač- Sprečavanjem odgovora raste njegova vrijednost i motivacija na traženje mogućnosti da ga se izvede

*Teorija ekvilibrija (Timberlake, 1980; Allison, 1983)- Postoji poželjna osnovna razina svih ponašanja- Poželjna distribucija svih ponašanja – točka blaženstva (bliss point) za svako ponašanje- Potkrepljujuće je sve ono što organizam približava točki blaženstva – što ga vraća u ekvilibrij- Suština potkrepljenja nije u jačanju pojedinih reakcija već u redistribuciji vremena kod prilagođavanja okolinskim ograničenjima

*Bihevioralna ekonomija / Ekonomija ponašanja- Kako organiziramo naše ponašanje u cilju maksimiziranja ukupnih dobitaka i minimiziranja ukupnih troškova (gubitaka)- Bliss point – točka blaženstva: pruža maksimalnu subjektivnu vrijednost- Ekonomska teorija pretpostavlja da će svaki potrošač raspodijeliti sredstva i resurse na način da maksimizira svoju subjektivnu vrijednost

-Zaključak+ Instrumentalno uvjetovanje i promjena distribucije ponašanja+ Promjena ponašanja prema stanju ekvilibrija – poželjnoj distribuciji ponašanja i iskustava

TEORIJE SOCIJALNOG UČENJA/ učenje po modelu

-teorije socijalnog učenja pokazuju da se učenje odvija u interakciji pojedinca i socijalne okoline i nema komponentu vlastitog iskustva-doba procvata biheviorizma, Jones, među prvima znanstveno proučava učenje koje se zbiva u interakciji okoline i pojedinca (dječak Peter, boji se krznenih pamučnih i pletenih predmeta i životinja, daju mu da gleda vršnjake kako se igraju sa zecom i on se riješi straha)

-vrste teorija socijalnog učenja (učenja po modelu):1.MODELIRANJE-učenik promatra živi model koji svojim ponašanjem nastoji modelirati učenikovo ponašanje-model je svjestan toga da je promatran i tipično je da namjerno želi utjecati na učenika-npr.trener pokazuje učeniku način izvođenja udaraca

2.IMITACIJA-oponašanje modela a da se pritom en razumije čemu služi takvo ponašanje-npr. curica od 3 godine se šminka jer je vidjela mamu da to radi3.UČENJE PROMATRANJEM (OPSERVACIJSKO UČENJE, VIKARIJSKO UČENJE)-učenik vidi i uzima u obzir posljedice ponašanja modela (ako su posljedice ponašanja modela bile pozitivne i učenik će se u sličnoj situaciji ponašati na isti način i obrnuto)-model najčešće ne zna da ga učenik promatra, tj. ne nastoji namjerno promijeniti ponašanje učenika-npr. Bandura, Bobo lutka4.SIMBOLIČKO UČENJE-sastoji se os opisa željenog ponašanja (VERBALNO MODELIRANJE=učeniku se ne pokazuje kako se nešto radi)-štedi vrijeme i pohranjuje velik broj informacija-npr. kako stići od mjesta A do mjesta B

-učenje po modelu povezano je s nekoliko činitelja:1.učenikova pažnja mora biti usmjerena na ponašanje ili verbalne instrukcije modela2.najčešće su modeli bliske osobe ili osobe s kojima je učenik često u kontaktu (roditelji, vršnjaci, susjedi)3.što je viši status modela veća je vjerojatnost modeliranja (sportske ili estradne zvijezde)4.ako se modeli do kojih učenik drži suprotno ponašaju, učenik se nalazi u stanju kognitivnog nesklada (vršnjaci puše, a roditelji su protiv pušenja)

-APSTRAKTNO MODELIRANJE-sve vrste socijalnog učenja (izuzev imitacije koja se odvija bez razumijevanja) često dovode do socijalnog prijenosa općenitih stavova i pojmova, a ne samo specifičnih akcija+koristi se u SAMOINSTRUIRAJUĆOJ TERAPIJI (npr. Goodman i Meichenbaum: trening impulzivne djece-terapeut naglas govori što radi dok obavlja zadatak i tako djetetu pokazuje kako se postiže kontrola kroz verbalno samoinstruiranje)-zbog kognitivne komponente samoinstruiranje i slični načini modeliranja ponašanja koji se zasnivaju na pokazivanju poželjnih načina mišljenja nazivaju se KOGNITIVNO MODELIRANJE-SUDJELOVATELJSKO MODELIRANJE-modifikacija ponašanja koja se temelji na kombinaciji promatranja i sudjelovanja (npr. tretiranje fobija: osoba gleda kako se netko igra sa zmijom, zatim joj se približava, zatim je dira s rukavicama, zatim je podiže...)

-socijalno učenje koristi se za: učenje socijalno prihvatljivog ponašanja, učenje jezika, učenje emocionalnih odgovora, učenje složenih kognitivnih i motoričkih aktivnosti-za socijalno učenje važnije je što očekujemo  da će nam dati određeno učenje, nego da sami dajemo određeni odgovor

UČENJE OPAŽANJEM

- Učenje opažanjem (observational learning)- učenje kod kojega jedinka aktivno prati događaje i kasnije odabire aktivnosti na temelju tih događaja- Socijalno učenje-koristi se kao sinonim za učenje opažanjem zbog toga što su najvažnij podražaji koji dovode do promjena u ponašanju aktivnosti drugih jedinki- Socijalno učenje i socijalno izazvana ponašanja- uključuje izvedbu s vremenskim odmakom, udaljenuod direktnog opažanja-Uključeni su : opažač i model

-Oblici učenja opažanjem-brojni termini za različite oblike učenja opažanjem (Puno preklapanja u značenju)1. Kopiranje- Općeniti pojam koji se odnosi na izvođenje istih ponašanja kao i model, bez specificiranja mehanizama

2.Učenje opažanjem bez imitacijea) Socijalna facilitacija -veća vjerojatnost izvođenja ponašanja u prisustvu drugih koji ga izvode-(Zijevanje, smijeh)-tendencija da se reagira na podražaje koji ukazuju na emocionalne reakcije drugih pripadnika vrste- Reproducirane akcije u pravilu su bezuvjetne reakcijeb) Lokalno i podražajno pojačavanje- povećana vjerojatnost odlaska na mjesto ili susretanja s podražajem zbog opažanja drugih da to radec)Uvjetovanje opažanjem-povezivanje podražaja s određenim stanjem ili ponašanjem pomoću opažanja kako drugi reagiraju na taj podražaj-Usvajanje uvjetovane emocionalne reakcije opaženjem tuđih emocionalnih reakcija-Uloga opažanja kod učenja različitih emocionalnih reakcija-Primjer: uvjetovana agresija kod kosa (Curio i sur., 1978) -kosovi u prirodi uče napadati predatore (npr. sove) kada vide druge kosove da to rade+ Laboratorij: usvajanje napada na neutralni objekt

3.Učenje opažanjem koje se temelji na imitaciji-izvođenje istog ponašanja kao i model zbog opažanja izvedenog ponašanjaa) Prava imitacija-Kopiranje specifičnih pokreta (primjer: imitacija kod novorođenčadi: Meltzoff i Moore (1977, 1983)- starost 12-21 dan; Imitiranje pokreta usana, plaženje jezika, micanje prstiju)

*Istraživačka metoda: test dvije akcije (two-action test)-Postupak: Dvije životinje nauče izvoditi dvije radnje koje dovode do istoga ishoda (npr. pritiskanje poluge glavom ili nogom, ishod je dobivanje hrane)-Jedna grupa naivnih životinja opaža prvu životinju, a druga grupa opaža drugu životinju-Ako naivna životinja nauči izvoditi istu radnju kao prethodno uvježbana životinja – to ukazuje na postojanje prave imitacije

-Koje su vrste sposobne za pravu imitaciju? Određena sposobnost prave imitacije uočena je kod više različitih vrsta (ptice, primati itd.)- Usporedba imitativnih sposobnosti između različitih vrsta: Whiten i sur. (1996) – usporedba djece i mladih čimpanzi+Pokazivanje otvaranja plastične kutije u kojoj je hranaDva načina otvaranja+ I čimpanze i djeca imitiraju specifičan način otvaranja; Djeca su sklonija imitirati specifične pokrete

b) Emulacija -Kopiranje samo nekih elemenata složenog ponašanja; kopiranje ishoda (cilja) bez repliciranja specifičnih pokreta-Ljudi i čimpanze često imitiraju akcije koje repliciraju ishode akcija modela, bez kopiranja specifičnih motornih pokreta-Odrasli, za razliku od djece, skloniji su emulaciji nego pravoj imitaciji-Emulaciju je teško razlikovati od prave imitacije

c) Podudaranje podražaja (stimulus matching) -imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifične aktivnosti modela, već se izvode ponašanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podražajima-Primjer: Imitacija govora(ne vidimo radnje koje su dovele do podražaja kojega imitiramo, ali ono što smoproducirali možemo usporediti s originalnim podražajima)-Učenje pjevanja kod pticaoblik vokalnog učenja: korištenje pamćenja zvukova radi učenja načina kako proizvesti takve zvukove

- Problem: teško je razlikovati učenje opažanjem sa i bez imitacije+ Istraživanja usvajanja preferencija (Galef i Wigmore, 1983; Galef, 1996):Primjer: usvajanje preferencija hrane kod štakora; Inicijalno usvajanje preferencija od majki; Općenito – preferiraju poznatu hranu od nove; Štakori mogu razviti preferencije za novu hranu opažajući druge štakore da ih jedu

*Kognitivni procesi u podlozi imitacije-Prava imitacija zahtjeva određene kognitivne sposobnostia)Zauzimanje perspektive: zamišljanje sebe na mjestu modela-Omogućuje imitiranje bez opažanja samog sebe-Vjerojatno objašnjenje razvijene sposobnosti imitacije kod čimpanzi i delfinab)Uloga zrcalnih neurona (Rizzolati i Fogassi, 2007)-Neuroni u motornom korteksu koji se aktiviraju kada se izvodi određena radnja i kada se opaža drugoga da izvodi tu radnju

SOCIJALNO KOGNITIVNA TEORIJA UČENJA

*Albert Bandura-Niz istraživanja imitacije kod djece u 1960-ima*Bandura, Ross i Ross (1961)-Eksperimentalna grupa: djeca opažaju odrasle kako tuku Bobo lutku-Kontrolne grupe: igranje u praznoj sobi, opažanje odraslih kako se mirno igraju s lutkom-Rezultati: Djeca u eksperimentalnoj grupi pokazuju više agresivnosti; Obilježja agresivnog ponašanja podudaraju se s obilježjima agresivnog ponašanja modela

-Spolne razlike u imitiranju agresivnog ponašanja-Učenje bez potkrepljenja-Modeliranje (Bandura, 1969) :Učenje se odvija za vrijeme opažanja, opažač formira ideje o tome koje seaktivnosti mogu raditi u određnoj situaciji, a kasnije može reagirati na temeljuonoga što je upamtio-Bandura (1965) -Djeca gledaju film u kojem se odrasla osoba ponaša agresivno prema Bobo lutki+Različite posljedice za za odraslu osobu: Nagrada, Kazna, Bez posljedicaDjeca koja su vidjela odraslu osobu koja je kažnjena pokazala su manje agresivnog ponašanja u odnosu na druge dvije skupine+Djeci je ponuđena nagrada za imitiranje odraslih: djeca u sve tri grupe pokazuju puno agresivnog ponašanja

*Socijalno kognitivna teorija učenja-Velika teorijska važnost istraživanja učenja opažanjem- Bandura (od 1960-ih i dalje)+Bandura i Walters (1963). Social learning and personality development+ Velik dio ljudskog učenje ne odvija se putem uvjetovanja već opažanjem

+ Povezivanje spoznaja o učenju uvjetovanjem s spoznajama o učenju opažanjem i o kognitivnim procesima

*Opći principi teorije-Ljudi uče opaženjem tuđeg ponašanja i posljedica toga ponašanja-Učenje ne mora dovesti do promjena u ponašanju (Slično: Tolman i latentno učenje)-Kognitivni procesi imaju važnu ulogu u učenju -ovo je i osnovna pretpostavka suvremene kognitivne psihologije-Ljudi imaju znatnu kontrolu nad svojim ponašanjem i nad okolinom

*U SK teoriji okolinske posljedice (potkrepljivači i kazne) uključuju širi raspon situacija u odnosu na bihevioristička gledišta:-Opažača potkrepljuje model-Opažača potkrepljuje treća osoba-Imitirano ponašanje dovodi do potkrepljujućih posljedica-Ponašanje opažača je pod utjecajem posljedica koje je iskusio model+Vikarijsko potkrepljenje Ako je model potkrepljen za modelirano ponašanje opažač će biti skloniji imitirati to ponašanje+Vikarijska kazna

*Modeliranje-Kako modeliranje utječe na ponašanje?- Usvajanje novih ponašanja- Promjena frekvencije prethodno naučenih ponašanja-Vikarijsko učenje može imati facilitacijski i inhibicijski efekt- Poticanje prethodno zabranjenih ponašanja- Vikarijsko učenje može imati dezinhibicijski efekt (npr. agresija, konzumiranje droge)- Povećavanje frekvencije sličnih ponašanja-Obilježja modela:+ Modeli: Stvarni i simbolički modeli, verbalne instrukcije+ Što utječe na vjerojatnost kopiranja modela?+ Neka od obilježja modela: Kompetentnost modela; Status modela; Stereotipnost modela(spolne uloge-djeca su sklonija imitirati model istog spola);Relevantnost modela (percepcija sličnosti modela)-Što učimo modeliranjem? (Primjeri)+ Nove vještine: akademske (i druge) vještine+ Socijalna ponašanja: npr. izražavanje slaganja ili neslaganja, altruistička ponašanja, agresivna ponašanja...-Procesi u podlozi modeliranja:- Pažnja - usmjeravanje pažnje na odgovarajuća obilježja ponašanja modela- Pohrana informacija - pamćenje (simbolizacija)- Izvođenje - izvođenje ponašanja; važnost povratne informacije - Proces usklađivanja izvedbe + simboličke reprezentacije- Motivacija - razlika između usvajanja novih ponašanja i izvođenja - izvođenje ovisi o očekivanju ishoda i percepciji vlastite efikasnosti (samoefikasnost)