učenje biologije

7/21/2019 Uenje Biologije

1/116

Kako uiti za ispit iz

BIOLOGIJEna dravnoj maturi


2/116

Kako uiti za ispit iz Biologijena dravnoj maturi


3/116

IzdavaNacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Za izdavaaGoran Sirovatka

PripremiliInes AlujeviVesna AniZrinka Pongrac timacMirko RuiDamir Sirovina

Voditeljica projektaJasmina Muraja

Urednica

Marina ubriRecenzenti

Ivana MaguireMilenko Milovi

LektoricaLidija Veligaj

KorektoricaKatarina Cvijanovi

Grafiko oblikovanjeGordana agar

TisakNacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

ISBN 978-953-7556-37-2


4/116

Predgovor..................................................................5Uvod .............................................. ..............................7

1. Ispit iz Biologije...............................................8

2. Konstrukcija zadataka i estepogrjeke u odgovorima .........................10

3. Biologija stanice .......................................... 24 ISHOD: razlikovati prokariotsku od

eukariotske stanice te objasniti graui ulogu glavnih organela i strukturaeukariotske stanice (biljne i ivotinjske) 24

to je difuzija? ................................................ . 25 to je osmoza? ............................................... . 26

to oznaavaju pojmovi: hipotonian,izotonian i hipertonian?........................... 26

Eukariotska stanica ........................................ 28 ISHOD: opisati stanine diobe (mitozu

i mejozu) i objasniti njihovu ulogu uivotnome ciklusu viestaninogaorganizma .............................................. .......... 33

to je interfaza? ............................................. .. 34 to je mitoza? ................................................ .. 34 to je mejoza? ............................................... .. 35 ISHOD: objasniti osnovne etape

i procese razvitka te strukturnu ifunkcionalnu organizacijuviestaninoga organizma .......................... 40

4. Mikrobiologija............................................. .. 41 ISHOD: analizirati razlike izmeu virusa

i ivih bia te objasniti mehanizamumnoavanja virusa u ivim stanicama..41

ISHOD: objasniti bioloku raznolikosti sistematsku podjelu ivoga svijeta ........ 43

ISHOD: opisati glavne dijelove

prokariotske stanice, objasnitinjihovu ulogu i razmnoavanjeprokariota ................................................ .......... 45

ISHOD: analizirati ulogu prokariota(bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka ...48

ISHOD: opisati naine suzbijanjabolesti uzrokovanih virusimai bakterijama ................................................. .. 49

5. Botanika................................................. .......... 54 Objanjenje temeljnih pojmova

iz botanike....................................................... .. 54

ISHOD: analizirati razlike u ivotnimciklusima razliitih skupina biljaka ..........56

ISHOD: analizirati znaenje procesa

vezanih uz izmjenu tvari i energijeu biljci te objasniti utjecaj ekolokihimbenika na te procese .............................. 63

to je fotosinteza? ......................................... 64

6. Zoologija............................................... ........... 69

7. Biologija ovjeka.......................................... 76 ISHOD: objasniti kemijski sastav tijela

ovjeka i analizirati ulogu glavnihanorganskih i organskih spojeva .............. 76

ISHOD: objasniti sastav tjelesnih tekuinate analizirati sastav i ulogu krvi .................76 ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau,

ulogu i nain rada glavnih organai organskih sustava ovjeka ........................ 80

ISHOD: analizirati znaenje pojedinihorgana i organskih sustava u odranjuhomeostaze organizma ............................... 88

ISHOD: navesti glavne poremeajei bolesti organa i organskih sustavaovjeka .................................................... ........... 88

ISHOD: analizirati imbenike iponaanja koji unaprjeuju zdravljeovjeka od onih koji ga naruavaju .........90

8. Genetika................................................ ........... 91 Osnovni pojmovi u genetici ....................... 91 Nasljeivanje po Mendelu ......................... 92 Monohibridno krianje s dominacijom . 92 Nepotpuna dominacija

(intermedijarno krianje) ............................. 93 Dihibridno krianje ........................................ 95

to su multipli aleli? ...................................... 96 to su vezani geni? ........................................ 96 Nasljeivanje spolno vezanoga

recesivnog svojstva ...................................... 98 Mutacije .................................................. .........100

9. Ekologija ........................................................104 Osnovni pojmovi u ekologiji ...................104 Grafiki prikazi iz podruja ekologije ....110 Pokus ................................................ .................113

Sadraj


5/116


6/116

5Kako uiti za ispit iz Biologije na dravnoj maturi

. . . : :

Predgovor

Nema stvari koja bi bila tako vrijedna pouavanja kao priroda.

(Nikola Tesla)

Biologijaje, kao to objanjava korijen njezina imena, znanost o ivotu (gr. bios, ivot). Istrauje,

promatra, analizira ivi svijet na Zemlji, kako ovaj dananji, tako i ostatke ivoga svijeta iz Zemljine

prolosti. Ne privlai samo znanstvenike, ve je i vjena inspiracija umjetnicima! Zanima ju

mikrosvijet, nedostupan oima bez precizne optike razliitih mikroskopa. Prouava okamine

divovskih bia koja su dominirala Zemljom tijekom mezozoika. Trai i nalazi veze izmeu meta-

bolikih reakcija u stanicama svih organizama te slinosti na razini molekula. Istrauje slinosti i

razlike u grai razliitih organa i organskih sustava. Pomou suvremene tehnologije odreuje

srodnost organizama razliitih vrsta, pronalazi lijekove za donedavno neizljeive bolesti ili cjepiva

za bolesti koje su u stanju u kratko vrijeme poprimiti pandemijske razmjere.

Biologija je prirodna znanost koja se ubrzano razvija u svim svojim disciplinama. Terminologija koju

koristi sve se ee upotrebljava u medijima i nuno ju je poznavati, bili biolozi ili ne. Jednostavno

reeno: dio smo ivoga svijeta na Zemlji, povezani s ostalim organizmima vrlo osjetljivim odnosima,

velikim dijelom nepoznatim nam vezama. Preivljavanje nae ljudske vrste ovisi o tim odnosima i

vezama, stoga ih, bez obzira na nae budue zanimanje i posao, ne bismo smjeli ignorirati.

Biologija je temelj medicinskim znanostima, farmaciji, veterini, agronomiji, prehrambenoj tehno-

logiji i drugim znanostima. Biologiju trebaju poznavati i biokemiari i nutricionisti. Njome se bave

antropolozi, bioinformatiari, forenziari i mnogi drugi. Primjerice, u suvremenome svijetu neza-

misliv je zooloki vrt, nacionalni park ili park prirode bez ekologa, prehrambena industrija bez

mikrobiologa, peradarski institut bez ornitologa itd. Molekularni su biolozi u drugoj polovini 20. i

poetkom 21. stoljea dali odgovore na mnoga temeljna pitanja o ivotu na razini nukleinskih

kiselina i bjelanevina, kao i na pitanja o nasljeivanju i evoluciji. Time su otvorili nova poglavlja s

istim vjenim pitanjem: to je ivot?

Autori


7/116


8/116


. . . : :

Uvod

Ovaj prirunik namijenjen je ponajprije pristupnicima koji se pripremaju za ispit iz Biologije kao do-

datni sadraj. U sedam poglavlja detaljno upuuje na nain rjeavanja zadataka/ispita te omoguuje

bolje razumijevanje sadraja i metodologije ispita iz Biologije.

Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se velikim dijelom temelji na promatranju i uoavanju

prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti pomou razliitih metoda. Biologija je na dra-

vnoj maturi izborni predmet. Pristupnici koji odabiru ispit iz Biologije na dravnoj maturi dvostruko

su motivirani: osobnim pozitivnim odnosom prema sadrajima toga predmeta i vanjskom

motivacijom jer dio fakulteta trai ispit iz Biologije kao obavezan ispit pri prijavi za upise. Meutim,

bez obzira na obje snane motivacije dosadanji rezultati i analize ispita pokazuju loiju rijeenost

pojedinih sadraja. Svrha je ovoga prirunika pomoi pristupnicima kako bi to bolje i uspjenije

rijeili ispit iz Biologije. Odabrani su svi tipovi zadataka iz dosadanjih ispita i njima elimo ponuditidodatna objanjenja pristupnicima za rjeavanje te ih upozoriti na neke vrlo este pogrjeke pri

odgovaranju na ispitne zadatke. Posebno su prikazani zadatci otvorenoga tipa koje mnogi pristupni-

ci uope ne pokuavaju rijeiti.

U pripremi za polaganje ispita iz Biologije na dravnoj maturi, osim ovoga prirunika, pristupnicima

i nastavnicima temeljnu pomo i informacije prua Ispitni katalog iz Biologije. U njemu su navedena

podruja ispitivanja, struktura ispita, razraeni obrazovni ishodi, pokusi i primjeri zadataka.

Ispitni sadraji obraeni u ovome priruniku odabrani su na temelju analize rezultata provedenihispita iz Biologije na dravnoj maturi. Posebno e biti objanjeni sadraji ija je rijeenost na

dosadanjim ispitima pokazala loije rezultate (primjerice, razlike izmeu difuzije i osmoze, razlike

u grai i ulozi izmeu prokariotske i eukariotske stanice, stanine diobe i krianja). S obzirom na to

da i rezultati rijeenosti zadataka iz Sistematike, Biologije ovjekai Ekologijenisu bili zadovoljavajui,

obradit e se i ti sadraji. Zadatci koji se temelje na grafikim prikazima pokazali su se kao veliki

problem za mnoge pristupnike i ovaj prirunik dodatno pojanjava naine razumijevanja takvih

zadataka i njihovo rjeavanje. U drugome poglavlju prikazat e se niz tipova zadataka, njihova kon-

strukcija i nain kako ih rjeavati. Prirunik e jasno definirati oekivanu razinu odgovora pre-

ciznost u terminologiji, imenima i sl.

Vano je naglasiti da ovaj prirunik obrauje samo dio sadrajnih ishoda za ispit iz Biologije.


9/116

8 Kako uiti za ispit iz Biologije na dravnoj maturi

. . : :

1. Ispit iz Biologije

Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri pristupnik razumije:

jedinstvenu molekularnu i staninu organizaciju kao temelj velike raznolikosti ivoga svijeta

poloaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo znaenje za ovjeka

poloaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo znaenje za ovjeka

veliku raznolikost biljnoga svijeta i vanost biljaka za odranje ivota na Zemlji

veliku raznolikost ivotinjskoga svijeta te moe objasniti ulogu ivotinja u biosferi i u ivotu

ovjeka

osnove grae i funkcije ljudskoga organizma te moe primijeniti steena znanja s ciljem

odgovornoga ponaanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih ljudi

osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i razvoj ivoga svijeta

odnose u biosferi te moe analizirati posljedice djelovanja ovjeka na nju.

U ispitu iz Biologije rabit e se latinski nazivi opepoznatih vrsta (npr. Escherichia coli), ali od

pristupnika se ne e traiti da u odgovorima navode latinske nazive vrsta.

Ispit iz Biologije ne sadri praktini dio, ali je mogue da se u kojemu zadatku ispituje poznavanje

rezultata odreenih pokusa, njihovo izvoenje i razumijevanje. Rije je o temeljnim pokusima koji

se izvode na redovnoj nastavi. U Ispitnome katalogu iz Biologije1potanko su opisani takvi pokusi:

pitanja na koja e pokus dati odgovor, ciljevi pokusa, potreban materijal i pribor te postupak.

To su ovi pokusi:

dokazivanje prisutnosti kroba dokazivanje koagulacije bjelanevina

mikroskopsko promatranje leukoplasta

mikroskopsko dokazivanje kromoplasta

mikroskopsko promatranje kloroplasta

dokazi osmoze u biljnoj stanici

mikroskopiranje kvaevih gljivica

usporedba cvjetova razliitih kritosjemenjaa

ispitivanje svojstava vode

sekcija ribe.

1Ispitni katalog iz Biologije, str. 55.


10/116


. . . : :Dostignuta razina znanja i kompetencija pristupnika provjerava se u sljedeim podrujima i u

ovim udjelima u ispitnim sadrajima:

PODRUJE ISPITIVANJA UDIO U ISPITU

Biologija stanice 20%

Mikrobiologija 7%Protoktisti i gljive 7%

Botanika 7%

Zoologija 7%

Biologija ovjeka 20%

Genetika i evolucija 20%

Ekologija 12%

U ispitima je mogue odstupanje udjela pojedinih sadraja 5%.

O strukturi ispita, tehnikom opisu i nainu rjeavanja saznajte vie u Ispitnom katalogu iz Biologije.


11/116


. . : :

2. Konstrukcija zadataka i este pogrjekeu odgovorima

U ispitnim zadatcima pristupnici trebaju:a) napisati ime znanstvenika;

b) napisati naziv neke strukture ili procesa ili pojma;

c) navesti jednu prilagodbu ili jedan primjer ili slino;

d) navesti dijelove neke strukture;

e) navesti naziv neke strukture ili faze i napisati kojim je slovom oznaena na slici;

f) jednom reenicom objasniti neki proces, pojavu ili slino;

g) svrstati organizam u odreenu skupinu;

h) navesti zajednike osobine nekih organizama;

i) zaokruiti ili upisati ili oznaiti na slici traeni dio.

Upravo na ovakvim ispitnim zahtjevima pokazalo se da se pristupnici zbune i daju netoan odgovor.

Sljedeim primjerima objasnit emo to je oekivani odgovor i kako bi ga trebalo sroiti. Navedeni

su i neki esti pogrjeni odgovori koji upuuju na nerazumijevanje podruja koje se ispituje, na

netono usvojene injenice ili veze izmeu njih te na nesposobnosti jasnoga i preciznoga

izraavanja, to je najuoljivije upravo u pitanjima koja trae objanjenje.


12/116


. . . : :

a) Potrebno je napisati ime znanstvenika

Kako se zove znanstvenik koji je zapoeo istraivanja na vinskim muicama?

Odgovor:Thomas Morgan iliMorgan

Kako se zove otac mikroskopa koji je prvi promatrao jednostanine organizme?

Odgovor:Antony van Leeuwenhoek, A. van Leeuwenhoek iliLeeuwenhoek

Kao toni odgovori bodovat e se samo oni odgovori u kojima je prezime znanstvenika

tono/pravilno napisano. Nije potrebno navoditi osobno ime znanstvenika.

Popis znanstvenika koji su znaajno doprinijeli razvoju biologije nalazi se uIspitnome

katalogu za Biologiju.

b) Potrebno je napisati naziv neke strukture ili procesa ili pojma

Kako se nazivaju najvaniji kemijski elementi koji izgrauju iva bia i ije cikluse pratimo

u prirodi?

Odgovor:biogeni elementi

Kao toni odgovori bodovat e se samo oni u kojima je traeni naziv. Primijetili smo da

pristupnici povrno itaju pitanja pa umjesto samoga naziva strukture ili naziva procesa

opisuju isto ili navode primjere.

Kako se naziva proces kojim biljke vodu iz tla oslobaaju u atmosferu?

Odgovor:transpiracija

Netoni odgovori: respiracija; fotosinteza

Transpiracija i respiracija ili transpiracija i fotosinteza nisu sinonimi (istoznani pojmovi).

Navedite puni naziv hormona koji e pacijent morati uzimati u sluaju patuljastoga rasta.Odgovor:somatotropni hormonilisomatotropinilihormon rasta

Netoan odgovor: STH

U ovome je zadatku bilo traeno da se napie puni naziv hormona i ne e se priznati

kratica STH.


13/116


. . : :Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?

Odgovor:Graafov folikuliliGraafov mjehuri

Netoan odgovor: folikul;mjehuri

U odgovoru na ovo pitanje potrebno je odgovoriti punim nazivom strukture jer odgovor

folikulili mjehurinije toan. I folikul i mjehuri openiti su bioloki nazivi.

Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu guterae.

Kako se naziva stanini organel na kojemu e se sintetizirati inzulin, na slici oznaen slovom E.?

Odgovor: hrapava endoplazmatska mreicaToni su odgovori i zrnata endoplazmatska mreica, granulirana endoplazmatska mreica;

umjesto endoplazmatska mreicapristupnik moe napisati i zrnati (granulirani/hrapavi)

endoplazmatski retikulum, ER.

Netoan odgovor: endoplazmatski retikulum

Ako pristupnik napie samoendoplazmatski retikulumbez dopune (hrapavi, zrnati ili

granulirani), ne e se priznati kao toan odgovor. U ovakvim zadatcima pristupnici esto

povrno gledaju sliku i ne povezuju je s pitanjem, odnosno ne e odgovoriti to je

oznaeno slovom E. Na priloenoj slici oznaen je i glatki endoplazmatski retikulum

(slovom H.) i hrapavi endoplazmatski retikulum (ER) (slovom E.), a zadatak trai naziv

strukture pod slovom E.

Koji je proces u profazi I najvaniji uzrok genetike raznolikosti stanica?

Odgovor:krosingoverilicrossing-overiliprekrienjeiliukrienje

Netoni odgovori: konjugacija; hijazma; rekombinacija

U odgovorima na ovo pitanje pokazuje se da pristupnici ne razumiju odreena podruja

biologije. U ovome sluaju proces se naziva krosingover (engl. crossing-over), tj. radi se o

izmjeni dijelova kromatida (i pripadajuih gena) izmeu homolognih kromosoma; moe se

A.

C.

E.

F.

H.

G.

D.

B.


14/116


. . . : :dogoditi tijekom konjugacije, ali i ne mora. Hijazma je naziv za mjesto na kojemu moe

doi do krosingovera, a rekombinacija je posljedica krosingovera, ali i nezavisne raspodjele

kromosoma tijekom anafaze I i anafaze II. Stoga se odgovori konjugacija, hijazma,

rekombinacijane mogu bodovati.

c) Potrebno je navesti jednu prilagodbu ili jedan primjer ili slino

Navedite jednu prilagodbu etinjaa za tednju vode.

Odgovor:mala povrina listova iliigliasti listovi (iglice) ilikutikula na listovima ili

vodonepropusni sloj na listovima ilivosak na listovima ilismola ilimali broj pui

Toan je odgovor samo jedna od navedenih sedam prilagodbi.

Netoni odgovori: debeli listovi; prekrivenost dlaicama; vrste nepropusne membrane; kontraktilna

vakuola; smanjenje gametofita; razvoj spremnika vode; imaju sjemenke koje ne trebaju mnogo vode

Pristupnici estozamjenjuju prilagodbe etinjaa za tednju vode s prilagodbama nekih

drugih biljaka ili organizama te navode netone odgovore. Takvi netoni odgovori ne e se

bodovati.

Preobrazbom kojih organa nastaju dijelovi cvijeta?

Odgovor:listova

Netoni odgovori: iz stabljike i listova; vegetativni organi; cvjetite; pupovi; vrni meristem; rasplodni

organi; spolni organi (pranici, tuak); u trbuhu tuka; vodeni mjehur

Pristupnici koji nisu sigurni u svoj odgovor navode vie razliitih organa, npr. iz stabljike

i listovaili piu openit odgovor, npr. vegetativni organi. Takvi se odgovori ne e priznatikao toni. esti su netoni odgovori i cvjetite; pupovi; vrni meristem; rasplodni organi;

spolni organi (pranici, tuak). Neki netoni odgovori pristupnika ukazuju na pogrjeno

uenje/usvajanje odreenih strunih naziva. To je dobro vidljivo u odgovorima: u trbuhu

tuka ili vodeni mjehur. Niti jedan od tih odgovora ne moe se bodovati jer pristupnici u

svojim odgovorima nisu precizni i iz takvih odgovora ne moe se utvrditi znaju li

pristupnici da preobrazbom listova nastaju cvjetovi.

d) Potrebno je navesti dijelove neke strukture

Navedite zametne listie gastrule.

Odgovor:ektoderm (egzoderm), endoderm i mezoderm

Toan je odgovor onaj u kojemu su navedeni svi potrebni dijelovi, u ovome sluaju sva tri

zametna listia.

Ako je naveden samo jedan zametni listi ili dva, odgovor se ne e priznati kao toan.


15/116


. . : :

e) Potrebno je navesti naziv neke strukture ili faze i napisati kojim je slovomoznaena na slici

1. U kojoj fazi mejoze dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma?

2. Kojim je slovom ta faza oznaena na slici?

Odgovori:1. uanafazi I; 2. slovom D.

Kao toni odgovori bodovat e se samo oni odgovori u kojima je napisano i potpuno ime

strukture ili faze i u kojima je tomu tonomu nazivu pridrueno odgovarajue slovo.

Nepotpuni i neprecizni odgovori ne mogu se bodovati.

Netoan odgovor: u anafazi

U ovome sluaju pristupnici su esto na prvo pitanje odgovarali samo: u anafazi. To je

nepotpuni naziv traene faze. Naime, mejoza se sastoji od dviju dioba, prve mejotike

diobe (mejoze I) i druge mejotike diobe (mejoze II); svaka ima etiri faze koje se nazivaju

istim imenima kao i faze mitoze. Zato im se, kako bi se razlikovale od faza mitoze, ali i

A.

B.

C.

D.

E.


16/116


. . . : :meusobno, pridruuju redni brojevi: u prvoj mejotikoj diobi: profaza I; metafaza I;

anafaza I; telofaza I; i u drugoj mejotikojdiobi: profaza II; metafaza II; anafaza II i telofaza II.

Odgovor u anafazinepotpun je i netoan i ne moe se bodovati.

f) U odgovoru treba jednom reenicom objasniti neki proces, pojavu ili slino

Jednom reenicom objasnite zato propadanje utoga tijela u jajniku ima za posljedicu pojavu

menstrualnoga krvarenja.

Odgovor: Propadanjem utoga tijela prestaje luenje spolnih hormona (pada koncentracija

spolnih hormona) to uzrokuje ljutenje stijenke maternice.

Primjeri netonih odgovora i objanjenja:

Jer maternica, spremna i prokrvljena da doeka zametak, ostaje prazna i puta krv.

Propadanje utoga tijela znai da jajna stanica nije oploena, zato se unutranjost maternice (gdje se

zigota trebala pohraniti) ljuti i izluuje se krvlju to ini menstrualno krvarenje.

Propada jajna stanica, ne dolazi do oplodnje u jajniku.

Jer je tijelo ve pripremilo neki oblik posteljice za trudnou pa on propada ako ena nije trudna.

Dolazi do oslobaanja hormona koji potiu ljutenje maternice.

Da bi odgovor bio toan, potrebno je napisati tono i potpuno objanjenje. Netonima se

smatraju i nepotpuni odgovori jer oni ne objanjavaju pojavu, ve samo opisuju

menstruaciju ili dogaaje u jajniku ili maternici.

Dolazi do prestanka luenja spolnih hormona (tono)i zadebljanja stijenke (netono).Netonim se smatra i odgovor u kojemu je prvi dio toan, a drugi dio netoan.

Ne dolazi do oplodnje pa se javlja velika razina progesterona koji izaziva ljutenje zadebljane

sluznice.

Zato to propadanjem utoga tkiva ponu se luiti hormoni koji izazivaju menstrualno krvarenje.

Radi luenja hormona koji potie ljutenje zadebljale (do tada spremne za implantaciju) sluznice

maternice.

Propadanjem utoga tijela mast iz utoga tijela se pretvara u progesteron, a to uzrokuje zadebljanje

stijenke maternice, a zatim i pojavu krvarenja.

Nakon sekrecijske faze dolazi menstruacija kako bi se odstranio sekret da bi dolo do ponovnoga

sazrijevanja jajne stanice.

Odgovori koji ukazuju na pogrjeno usvojen sadraj i njegovo nerazumijevanje nisu

toni.


17/116


. . : :Jednom reenicom objasnite razliku u nainu izluivanja egzokrinih i endokrinih lijezda.

Odgovor: Endokrine lijezde izluuju svoje proizvode (hormone) u krv, a egzokrine lijezde

izluuju svoje produkte (npr. enzime) u probavni sustav ili izvan organizma (znojnice,

lojnice i sl.), ali ne u krv.

Primjeri netonih odgovora i objanjenja:Endokrine lijezde su lijezde s unutarnjim izluivanjem, a egzokrine lijezde s vanjskim izluivanjem.

Pristupnici tumae samo pojmove egzokrinoi endokrino,a ne objasne razliku u nainu

izluivanja. Stoga takav odgovor nije toan.

Endokrine lijezde su pod utjecajem hipofize dok egzokrine nisu.

Egzokrine lijezde (npr. guteraa) utjeu na udaljene organe u organizmu, a izluevine endokrinih

lijezda ne ire se organizmom.

Ovdje se pogrjeno tumai razlika u nainu izluivanja te odgovor nije toan.

Egzokrine lijezde lue hormone izravno u krv dok endokrine ne.

Endokrine lijezde izluuju hormone u krvotok, egzokrine izvan krvotoka.

Egzokrine lijezde izluuju produkte izvan, a endokrine unutar stanica.

Netonim se odgovorom smatra i tvrdnja da i endokrine i egzokrine lijezde lue iste

tvari (hormone ili enzime).

Egzokrine lijezde lue probavne enzime, a endokrine hormone. (nepotpun odgovor) Takvi su odgovori neprecizni ili nepotpuni.

Jednom reenicom objasnite pojam kemijske evolucije.

Odgovor:Kemijska evolucija je razdoblje u kojemu nastaju prve sloenije molekule.

iliKemijska evolucija je razdoblje u kojemu se usavravaju kemijski spojevi.

iliKemijska evolucija je razdoblje u kojemu se stvaraju (sintetiziraju) sloeniji organski

spojevi iz jednostavnijih (organskih ili anorganskih spojeva).


Stvaranje povoljnih uvjeta za ivot.

Kemijski procesi koji su se dogaali na Zemlji nakon njezina nastajanja.

Sintezom kemijskih spojeva nastaju praoceani.

Kemijska evolucija tumai nastanak prvih kemijskih spojeva na Zemlji.


18/116


. . . : :Dolazi do otkria mnogih kemijskih svojstava Zemlje i pomou njih se lake objanjava nastanak

ivota na Zemlji.

Kemijska evolucija tumai postanak ive tvari iz neive.

Mnogi pristupnici daju preopenit, nedoreen ili neprecizan odgovor na ovo pitanje,

tj. ne objanjavaju pojam iz pitanja, a neki pristupnici pogrjeno odgovaraju na pitanje.

U svim tim sluajevima ne e dobiti bodove.

g) Potrebno je svrstati organizam u odreenu skupinu

Na temelju izgleda prsne kosti, odredite skupinuptica iji je primjer kostura prikazan na slici?

Odgovor:grebenke ililetaice ilinovoeljuske

Kao toni odgovori bodovat e se samo oni odgovori u kojima je navedena traena

skupina organizama.

Netoan odgovor:ptice hodaice

Pristupnici daju netone odgovore (npr.ptice hodaice) jer ne znaju ulogu prsne kosti

ili ne znaju koje podskupine sadri odreena skupina organizama, tj. ne snalaze se u

sistematici ivih bia.

U koju skupinu praivotinja (Protozoa)pripadaju papuice?

Odgovor:trepetljikae (Ciliata)

Netoan odgovor:protoktista; protista

Pristupnici odgovaraju openito, u ovome sluaju esto npr.protoktista/protista to se

ne moe bodovati kao toan odgovor. Carstvo protoktista ili protista nadreeno je svim

praivotinjama i jo nekim organizmima (npr. algama, niim gljivama), a u pitanju se trai

naziv podskupine praivotinja u koju pripada papuica. Neki od najboljih pristupnika kao

odgovor na ovo pitanje piu monera(to je netoan odgovor).

A.

B.

C.

D.


19/116


. . : :

h) Potrebno je navesti zajednike osobine nekih organizama

Naveditejednu zajednikuosobinu ptica i gmazova.

Odgovor:nesu jaja ilikoa prekrivena ronatim tvorevinama ilisuha koa (malo lijezda

u koi) iliunutarnja oplodnja iliamniota (zametne opne amnion, alantois, seroza,

umanjana vreica)


Netoni odgovori: heterotrofni; kraljenica; rep

U ovim su odgovorima navedene zajednike osobine svih kraljenjaka ili jo ire

ivotinja, a to nije odgovor na postavljeno pitanje. Kao toni odgovori bodovat e se samo

oni odgovori u kojima su navedene zajednike osobine skupina organizama navedenih u

pitanju. To ne mogu biti osobine nadreene, ire skupine organizma.

i ptice i gmazovi su kraljenjaci

zajedniki predak im je praptica

U nekim odgovorima nisu navedene osobine, ve pripadnost odreenoj sistematskoj

skupini. U drugome je odgovoru navedeno zajedniko podrijetlo to se ne trai u pitanju.

imaju isto graeno srce

Ovo je primjer netonoga odgovora.

i) Toan odgovor potrebno je zaokruiti ili upisati ili oznaiti na slici

Zadatci otvorenoga tipa u ispitima iz Biologije esto sadre slike. Mnogi se pristupnici ne snalaze

u tim zadatcima. Iako su u zadatcima otvorenoga tipa uvijek jedno do dva pitanja vezana uz sliku,

pristupnici ili ne znaju promatrati sliku i na njoj potraiti odgovor ili ne razumiju to se od njih

trai. Slike u ispitima iz Biologije nisu i ne mogu biti identine slikama iz bilo kojega udbenika.

Izrauju se za pojedina pitanja, kvalitetne su, jasne i precizne.

Napomena:

Kao toni odgovori bodovat e se samo oni odgovori u kojima je na slici zaokruen ili upisan ili

oznaen toan odgovor.


20/116


. . . : :

Slika ponekad moe pomoi u odgovoru na pitanje, npr. u sljedeemu zadatku.

U kojemu je dijelu molekule ATP-a pohranjenja energija?

Odgovor:u vezama izmeu fosfata (fosfatnih skupina)

Netoni odgovori: u vezi izmeu adenina i fosfata; u fosfatima; u vezama; u eeru pentozi; u glukozi;

peptidne veze

Ovi netoni ili nepotpuni odgovori pokazuju da slika ne moe pomoi pristupnicima koji

nisu na dobar nain usvojili odreeno gradivo.

Pristupnik treba na slici pronai ili imenovati traeni podatak. Ponekad, kao u sljedeemu

primjeru, treba upisati na sliku neki podatak ili zaokruiti odreeni dio ili ga oznaiti strjelicom.

Zaokruite na slici haploidnu fazu ivotnoga ciklusa ovjeka.

Rjeenje

Odgovor:na slici treba zaokruiti spermij i/ilijajnu stanicu


21/116


. . : :Upiite rijei mejoza i oplodnja na za to predviena mjesta u pravokutnicima na slici.

Rjeenje

Odgovor: Naslici treba u lijevi pravokutnik upisati mejoza, a u desni pravokutnik oplodnja.

U sljedeemu zadatku potrebno je zakljuiti to prikazuje slika.

Prikazuje li slika kariogram mukarca ili ene i po emu se to moe zakljuiti?


22/116


. . . : :Odgovori:

Slika prikazuje kariogrammukarca.

To zakljuujem po spolnim kromosomima XY.

iliSlika prikazuje kariogrammukarca.To zakljuujem po Y kromosomu.

iliSlika prikazuje kariogrammukarca.To zakljuujem po 23. paru kromosoma.

iliSlika prikazuje kariogrammukarca.To zakljuujem po gonosomima.iliSlika prikazuje kariogrammukarca.To zakljuujem po nejednakim spolnim kromosomima.

estose mnogi pristupnici ne snalaze u grafikim prikazima i ne znaju oitati traene podatke

iz grafa.

Oitajte sa slike temperaturu pri kojoj e se razviti najvie liinki pela iz jajaaca.

Odgovor:24 C

Proitajte sa slike temperaturni minimum pri kojemu se razvija najmanji broj liinki pela

iz jajaaca.

Odgovor:izmeu 4 C i 6 C (4 C ili 5 C ili 6 C/ ili 4-6 C)

Oitajte sa slike koliki je broj liinki pela pri temperaturi od 15 C.

Odgovor:300


23/116


. . : :

Jo neki esti primjeri netonih odgovora

U kojim se spolnim organima mukaraca zbiva mejoza?

Odgovor:u sjemenicima iliu testisima

Netoan odgovor: u gametama

Koji je najpouzdaniji nain zatite od virusnih bolesti?

Odgovor:cijepljenje (vakcinacija)

Netoni odgovori: higijena; koritenje kondoma; primjena antibiotika; jaanje imuniteta

Slika prikazuje papuicu.

Kako se naziva struktura koja ima ulogu izbacivanja suvika vode iz papuice i kojim je slovom

oznaena na slici?

Odgovori:Naziv strukture: kontraktilna vakuola ilisteljivi mjehuri ilikontraktilni mjehuri

Slovo kojim je oznaena na slici:B.

Netoni odgovori: hranidbeni mjehuri; vakuola; vodeni mjehur; stanina usta; citopig

Kako se naziva struktura koja obavija tijelo papuice i daje mu stalan oblik i vrstou?

Odgovor:pelikula

Netoni odgovori: stanina stijenka; stanina membrana; kapsida; trepetljike; kutikula; pleura;

kapsula

U kojemu se dijelu tuka dogaa oplodnja?

Odgovor:u plodnici tuka iliu sjemenom zametku iliu embrionskoj vrei

Netoni odgovori:plodite; peludna mjeinica; u trbuhu tuka; endosperm; u mjeinici;

mikrosporangij; u pranicima; na njuki tuka

Kako se naziva cvijet koji sadri i tuak i pranike?

Odgovor:dvospolni cvijet

Netoni odgovori:jednodoman; diploidni sporofit; dvospolni gametofit

A.B.

C.

D.

E.


24/116


. . . : :Slika prikazuje osnovnu graevnu jedinicu bubrega.

Kojim je slovom na slici oznaen glomerul i koja je njegova uloga u radu bubrega?

Odgovori:Oznaen je slovom C.

U njemu se dogaa:filtriranje krvi.

Netoni odgovori: apsorpcija preostalih hranjivih tvari; odvaja tetne i nepotrebne tvari iz krvi

Koliko autosoma i koliko spolnih kromosoma ima gameta ovjeka?

Odgovor:22 tjelesna kromosoma (autosoma) i 1 spolni kromosom (gonosom)

ili22 autosoma i 1 X spolni kromosom (ili1 Y spolni kromosom)

Netoan odgovor: 44 autosoma i 2 spolna kromosoma

PREPORUKA PRISTUPNICIMA

U svojim odgovorima na pitanja otvorenoga tipa u ispitima iz Biologije upotrebljavajte

precizne strune nazive za odreene strukture, pojave ili procese. Trivijalni nazivi, opisni

nazivi, lokalizmi i slino ne mogu biti bodovani kao toni odgovori.

A.

B.

D.

F.

G.

E.

C.


25/116


. . : :

3. Biologija stanice

Iz podruja Biologija stanice oekuje se da pristupnik zna, odnosno moe:

objasniti pojam biologija

opisati glavne etape i metode istraivanja u biologiji te analizirati znaenje biolokih otkria

za ivot ovjeka objasniti uloge osoba koje su znaajno pridonijele otkriu stanice i razvoju biologije

razlikovati organizacijske razine ivoga svijeta

objasniti kemijski sastav ivih bia te osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva

u njima

razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti grau i ulogu glavnih organela

i struktura eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)

opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu ulogu u ivotnome ciklusu

viestaninoga organizma

analizirati procese fotosinteze, staninoga disanja i vrenja (na razini ope jednadbe) i objasniti

njihove uloge za iva bia

objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju

viestaninoga organizma.

Od navedenih ishoda, u ovome poglavlju detaljnije su objanjeni prijenos tvari kroz membranu, tj.

procesi difuzije i osmoze, graa eukariotske stanice i uloge njezinih tvorbi, stanine diobe (mitoza i

mejoza) te procesi razvitka viestaninoga organizma.

ISHOD: razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti graui ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)

Temeljni problem vezan uz ovaj ishod jest nerazlikovanje procesa difuzije i osmoze te nerazumije-

vanje pojmova hipotoninost, hipertoninost i izotoninost otopine.

Kako dobro nauiti gradivo s razumijevanjem?

Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se velikim dijelom temelji na promatranju i uoavanjuprirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti pomou razliitih metoda. Neke postupke koje

rabe znanstvenici, mogu i trebaju upoznati pristupnici na nastavi Biologije. Stoga je struna radna

skupina odluila i u Ispitni katalog iz Biologije i u ovaj prirunik uvrstiti nekoliko temeljnih pokusa

koji se mogu praktino izvesti u svakoj koli.

Nastavnik i/ili pristupnik samostalno moe izvesti pokuse difuzije i osmoze u koli ili kod kue.


26/116


. . . : :

to je difuzija?

Cilj pokusa:promatrati proces difuzije i odrediti o emu ovisi brzina difuzije

Postupak:Uzmite tri ae i u svaku ulijte 2 dl vode razliite temperature (hladnu vodu, vodu sobne

temperature i vruu vodu), a zatim dodajte sok od brusnice ili kristalie kalijeva permanganata

(KMnO4) ili boje za kolae (slika 1.).

Zatim:

u au s hladnom vodom dodajte npr. jednu liicu soka ili 0,1 g KMnO4

u au s vodom na sobnoj temperaturi dodajte jednu liicu soka ili 0,1 g KMnO4

u au s vruom vodom dodajte jednu liicu soka ili 0,1 g KMnO4.

Pokus moete ponoviti tako da u ae s hladnom vodom (V = 2 dl) dodate nejednak broj liica soka

(ili razliite mase KMnO4), takoer pratei promjene. Pokuajte utvrditi kako razliite koliine soka

(KMnO4) utjeu na brzinu difuzije.

Slika 1.Pokus difuzije s kristaliima kalijeva permanganata (KMnO4)

Pitanja:

1. Opiite to se dogaa nakon dodavanja soka ili kristalia kalijeva permanganata u svakoj ai.

2. Kako temperatura vode utjee na brzinu difuzije?

Zakljuak:Difuzija je spontano gibanje estica (npr. KMnO4) iz podruja njihove vee koncentracije

u podruje njihove manje koncentracije, odnosno niz koncentracijski gradijent. Difuzijom se gibaju

i estice otapala i estice otopljene tvari, uvijek niz koncentracijski gradijent.

Brzina difuzije ovisi o razlici koncentracija tvari i temperaturi otopine. Difuzija je bra kad je vea

razlika u koncentraciji tvari i bra je na vioj temperaturi. Ovim nainom prijenosa ne troi se

energija, tj. radi se o pasivnome prijenosu.

1. 2. 3.1. 2. 3.


27/116


. . : :

to je osmoza?

U Ispitnome katalogu iz Biologijepredloen je jednostavan pokus (Dokazi osmoze u biljnoj stanici)

koji pristupnici mogu napraviti kod kue ili u koli. Za pokus je potrebna samo jedna mrkva i malo

soli te ga nije teko napraviti i preporuujemo pristupnicima da ga svakako naprave.

Osmoza jedifuzija otapala(najee vode) kroz polupropusnu membranu. Znai, kroz mem-

branu osmozom prolazi samo voda, a smjer osmoze odreen je razlikom koncentracije otopljenih

tvari. Voda se kree kroz polupropusnu membranu iz otopine manje koncentracije (tj. otopine u

kojoj ima vie vode, hipotonine otopine) u otopinu vee koncentracije (tj. u otopinu u kojoj ima

manje vode, hipertoninu otopinu) dok se koncentracije otopina s obje strane membrane ne

izjednae (postanu izotonine otopine). Osmoza se dogaa bez utroka energije, dakle pasivnim

prijenosom.

to oznaavaju pojmovi: hipotonian, izotonian i hipertonian?

esto pristupnici ne razlikuju pojmove hipertonian, izotonian i hipotonian. Ovi pojmovi opisuju

otopine razliitih koncentracija u odnosu na neku postojeu otopinu. Koncentracije se koriste

za izraavanje sastava otopine. Mnoinska koncentracija rauna se na sljedei nain: c = n/V, a

mjerna jedinica je najee mol/dm3(ili mol/L).

Tako je otopina s manjom mnoinom otopljene tvari u odreenome volumenu hipotonina,

otopina s istom mnoinom otopljene tvari izotonina, a otopina s veom mnoinom otopljenetvari hipertonina u odnosu na neku postojeu otopinu(npr. citoplazmu eritrocita ili citoplazmu

biljne stanice). Pogledajte slike 2. i 3. i tablicu 1. te pokuajte objasniti ponaanje biljne i ivotinjske

stanice u otopinama razliitih koncentracija.

Slika 2.Promjene oblika eritrocita u otopinama razliitih koncentracija


28/116


. . . : :

Slika 3.Promjene unutar biljne stanice u otopinama razliitih koncentracija

Tablica 1.Razlike izmeu hipotonine, izotonine i hipertonine otopine

KONCENTRACIJA OTOPINE SMJER PUTA OTAPALA

HIPOTONINAOTOPINA

Koncentracija otopine u kojoj se stanicanalazi manjaje od koncentracijecitoplazme (citosola) u stanici.

Voda ulazi u stanicu u veoj koliini negoto izlazi iz nje.

IZOTONINAOTOPINA

Otopina u kojoj se stanica nalazii citoplazma (citosol) imaju istukoncentraciju.

Voda u jednakoj koliini ulazi i izlazi izstanice.

HIPERTONINAOTOPINA

Koncentracija otopine u kojoj se stanicanalazi veaje od koncentracije citoplazme(citosola) u stanici.

Voda izlazi iz stanice u veoj koliini negoto ulazi u nju.

Primjer zadatka

Slike prikazuju osmozu.

Koja je od navedenih tvrdnji tona za prikazanu osmozu?

A. estice otapala kreu se prema hipotoninoj otopini. (netoan odgovor)

esticeotapala (voda) kreu se iz hipotonine otopine prema citoplazmi stanice, koja je u

ovome sluaju hipertonina otopina.


29/116


. . : :B. estice otopljene tvari kreu se prema podruju vee koncentracije. (netoan odgovor)

Tijekom osmoze estice otapala (vode) kreu se kroz polupropusnu membranu iz otopine

manje koncentracije (hipotonine otopine) u otopinu vee koncentracije (hipertoninu

otopinu).

C. Ovim se nainom prijenosa troi energija.(netoan odgovor)Osmoza je proces bez utroka energije.

D. Ovim se nainom prijenosa estice otapala kreu pasivno. (toan odgovor)

Osmozom se ne troi energija za kretanje molekula otapala.

Eukariotska stanica

Najvanija je razlika izmeu eukariotskih i prokariotskih stanica u tome to eukariotske stanice sa-

dre jezgru i druge, membranama omeene, tvorbe (organele) u citoplazmi. Organel je tvorba

u stanici koja je obavijena jednom ili dvjema membranama (dvostruka membrana moe se zvati

ovojnica) i obavlja odreenu ulogu (npr. mitohondrij, kloroplast, lizosom, Golgijevo tijelo, endo-

plazmatski retikulum). Ostale tvorbe, poput jezgrica, ribosoma, kromosoma i centriola nisu orga-

neli u uemu smislu rijei jer nisu obavijeni membranom. Graa i uloge staninih tvorbi navedene

su u tablici 2.

Tablica 2.Graa i uloge staninih tvorbi eukariotskih stanica

STANINE TVORBE GRAA ULOGA

JEZGRAlat. nucleusgr. karion

promjer: 5 10 m, okrugla ili ovalna najvei i najvaniji dio stanice obavijena dvjema membranama

ovojnicom koja ima mnogo pora vanjska membrana moe sadravati

ribosome unutarnja membrana okruuje

karioplazmu u kojoj se nalazi kromatin sadri jezgrice

1. upravlja stanicom jer sadrinasljednu uputu koja odreujekako e izgledati stanica i kakoe djelovati

2. sadri nasljednu uputu kojaodreuje kako e izgledati

viestanini organizam

JEZGRICElat. nucleolus

promjer: 1 5 m okrugle strukture unutar jezgre graa: RNA i ribonukleoproteini

sinteza rRNA

CITOPLAZMA osnovna tvar unutar stanice u njoj se nalaze stanini organeli i tvorbe CITOSOL osnovna, tekua, koloidna,

otopina CITOSKELET stanini kostur (grade ga

mikrovlakanca i mikrocjevice)

u tekuemu dijelu (citosolu) odvijase metabolizam

stanini kostur (citoskelet) dajeoblik stanici, tj. omoguavapromjenu oblika, kretanje (bievi),stezanje i oputanje

CENTRIOLI vrlo sitne cjevice 2 centriola tvore centrosom

tijekom dioba stvara nitidiobenoga vretena


30/116


. . . : :

STANINE TVORBE GRAA ULOGA

ENDOPLAZMATSKAMREICA iliRETIKULUM (ER)

lipoproteinske grae sustav tankih cjevica koje tvore mreu

unutar citoplazme glatki ili goli ER na svojoj povrini

ne sadri ribosome hrapavi ili zrnati ER na svojoj povrini

sadri ribosome

povezuje jezgru s membranom vana je za transport tvari zrnati ER: sinteza proteina glatki ER: neutralizacija otrova,

sinteza lipida (npr. steroida)

RIBOSOMI promjer: 15 25 (30) nm sastoje se iz rRNA i ribosomskih proteina u citoplazmi, slobodni ili vezani za ER pojedinano ili u nakupinama

na ribosomima se aminokiseline,koje donose tRNA, povezujutono odreenim redoslijedom,zapisanom u mRNA, u protein(translacija ili prevoenje)

GOLGIJEVO TIJELO(APARAT) (GA)

membranske naslage u citoplazmi graen od plosnatih, membranom

omeenih, upljina ili Golgijevih cisternikoje su naslagane jedna iznad druge

na krajevima su cisterne proirene i iz njihse odvajaju Golgijevi mjehurii u kojima se

nalaze proteini i lipidi GA je dobro razvijen u stanicama za

izluivanje (npr. ljezdane dlake, lovkemesodernih biljaka...)

regulira promet proteina, lipidai ugljikohidrata

skladiti i dorauje razliite tvari ukljuen je i u sintezu hormona

i pigmenata sudjeluje u oblikovanju stanine

membrane i stanine stijenke(biljnih stanica) tijekom diobe

LIZOSOMI tip mjehuria koji nastaju na GA sadre enzime za razgradnju hranjivih

tvari ili sl. uklanjaju mrtve i oteene dijelove stanice sudjeluju u procesu fagocitoze

nazivaju ih samoubilake vreicejer kad se njihova membranarasprsne, enzimi se raspre unutarcitoplazme i mogu razgraditiostale dijelove stanice (jedan oduzroka starenja ili smrti stanica)

MITOHONDRIJ duljina: 12 m tapiasti (ovalni) organel

obavijen dvjema membranama ovojnicom vanjska membrana je glatka i dobro

propusna unutarnja membrana je naborana (cristae)

i teko propusna matriks je tekuina (osnovna tvar) unutar

mitohondrija u matriksu se nalaze prstenasta DNA, RNA,

ribosomi i enzimi (najvaniji ATPaza)

proizvodi i pohranjuje kemijskuenergiju u obliku molekula ATP-a

procesi staninoga disanja umitohondrijima su Krebsov ciklusi dini lanac

u matriksu se nalaze i enzimi zaoksidaciju masnih kiselinai aminokiselina

STANINAMEMBRANA

tanka fosfolipidi tvore dvosloj, kostur

stanine membrane membranski proteini mogu biti uronjeni u sloj fosfolipida

(integralni) i mogu tvoriti proteinskekanalie za transport tvari

mogu se nalaziti s vanjske stranemembrane (periferni), tada su odgovorniza prepoznavanje stanice ili su enzimskiaktivni

ugljikohidratisu vezani ili na lipide(= glikolipidi) ili na proteine(= glikoproteini)

oznaavaju stanice

omeuje citoplazmu i sve tvorbeu njoj od okolia

polupropusna (semipermeabilna)i selektivno propusna

razdvaja stanicu od okoliai omoguava komunikaciju stanices okoliem ili drugim stanicama


31/116


. . : :

Primjeri zadataka

Koju staninu tvorbu ima biljna, a nema ivotinjska stanica?

A. staninu stijenku(toan odgovor)

Biljna stanica, za razliku od ivotinjske, ima celuloznu staninu stijenku, vakuole i plastide.

B. Golgijevo tijelo (netoan odgovor)

Golgijevo tijelo je organel koji imaju i biljne i ivotinjske stanice.

C. centriole (netoan odgovor)

Centrioli su tvorbe koje postoje samo u ivotinjskim stanicama.

D. ribosome (netoan odgovor)

Ribosomi su tvorbe koje postoje i u prokariotskim i u eukariotskim stanicama.

Staninim strukturama pridruite odgovarajuu ulogu.

1. ribosom A. spaja kromatide jednoga kromosoma2. lizosom B. obavlja stanino disanje3. mitohondrij C. stvara diobeno vreteno4. centriol D. podupire stanicu

E. sintetizira bjelanevine F. probavlja hranjive tvari

Odgovor:1-E, 2-F, 3-B, 4-C

Objanjenje odgovora za ovaj zadatak moete pronai u tablici 2.

Slika prikazuje kloroplast.

Koje eukariotske stanice sadre kloroplast?

Odgovor:biljne stanice ilistanice alge

Kloroplasti i ostali plastidi, kromoplasti, leukoplasti, etioplasti su organeli koji se mogu

nai u biljnim stanicama.

A.


32/116


. . . : :Koji se proces dogaa u kloroplastima?

Odgovor:fotosinteza

Kloroplasti su plastidi koji na unutarnjim (tilakoidnim) membranama sadre klorofil,

pigment koji moe vezati Sunevu svjetlost i pretvoriti ju u kemijsku energiju.

Kako se naziva dio kloroplasta na slici oznaen slovom A.?Odgovor:tilakoidi iligrana tilakoidi

U stromi kloroplasta nalazi se sustav membrana koje se nazivaju tilakoidne membrane.

One se mogu (kao na slici) nalaziti u nakupinama i tada se nazivaju granum ili grana

tilakoidi.

Prema teoriji o endosimbiozi, iz ega su se razvili kloroplasti?

Odgovor:iz modrozelenih bakterija (cijanobakterija, modrozelenih algi)

Teorija o endosimbiozi nastoji objasniti postanak eukariotske stanice. Prema toj teoriji

eukariotska stanica nastala je tako da su razliiti prokariotski organizmi poeli ivjeti u

simbiozi. Tako se smatra da su i mitohondriji i kloroplasti nastali iz prabakterija. Kloroplasti

iz autotrofnih cijanobakterija, a mitohondriji iz aerobnih heterotrofnih bakterija. Slinost u

grai tih organela i prokariota jedan je od dokaza za tu teoriju.

Slika prikazuje ivotinjsku i bakterijsku stanicu.

Navedite jednu osnovnu razliku u grai prikazanih tipova stanica.

Odgovor:Prokariotska stanica (bakterija) nema jezgru, umjesto nje ima nukleoid.

iliProkariotska stanica nema ni drugih staninih organela.

iliProkariotska stanica ima staninu stijenku, a ivotinjska eukariotska stanica nema.

Slinosti i razlike izmeu prokariotskih i eukariotskih stanica prikazane su u tablici 3.

Navedite dvije zajednike strukture prokariotske i ivotinjske stanice.

Odgovor:stanina membrana iliribosomi ilicitoplazma (dvije od navedenih)


33/116


. . : :Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?

Odgovor:molekula DNA

Koji se organel ivotinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz aerobne bakterije?

Odgovor:mitohondrij

Tablica 3.Slinosti i razlike izmeu prokariotskih i eukariotskih stanica

PROKARIOTSKA STANICA EUKARIOTSKA STANICA

JEZGRA +

KRUNA DNA (NUKLEOID) +

PLAZMID +

CITOPLAZMA + +

STANINA MEMBRANA + +

STANINA STIJENKA (murein) +

STANINA STIJENKA (celuloza) +(samo biljne stanice)

RIBOSOMI + +

ORGANELI +

GRADE JEDNOSTANINE ORGANIZME + +

GRADE VIESTANINE ORGANIZME +

VELIINA STANICE ~ 0,2 10,0 m ~ 10,0 80,0 m

Slika prikazuje ivotinjsku stanicu.

Kako se naziva jedna stanina struktura koju ima ivotinjska, a nema biljna stanica? Uz naziv

stanine strukture upiite slovo kojim je oznaena na slici.

Odgovori: Naziv stanine strukture:centrosom ilicentrioli

Slovo kojim je oznaena na slici:B.

A.

E.

F.

H.

G.

D.

B.

C.


34/116


. . . : :Navedite jedan od staninih organela u kojemu se nalaze molekule DNA i kojim je slovom

oznaena na slici.

Odgovori: Naziv organela:jezgra

Slovo kojim je oznaen na slici:C.

ili

Naziv organela:mitohondrijSlovo kojim je oznaen na slici:F.

Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu guterae.

Kako se naziva stanini organel na kojemu e se sintetizirati inzulin, na slici oznaen slovom E.?

Odgovor:Inzulin e se sintetizirati na hrapavoj (zrnatoj) endoplazmatskoj mreici

(granuliranom ER) jer je inzulin bjelanevina koju stanica izluuje. Stanice koje stvaraju

takve bjelanevine imaju jako dobro razvijen hrapavi endoplazmatski retikulum.

Na kojoj staninoj tvorbi nastaju lizosomi?

Odgovori:na Golgijevu aparatu ilina Golgijevu tijelu

ISHOD: opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu uloguu ivotnome ciklusu viestaninoga organizma

Poseban problem predstavlja razlikovanje stanine diobe. Pristupnici trebaju razlikovati mitozu i

mejozu, njihove faze kao i procese u interfazi.U okviru obrazovnoga ishoda koji opisuje ove procese pristupnici trebaju:

opisati ivotni ciklus stanice, povezati grau i ulogu DNA s graom kromosoma

opisati tijek mitoze

navesti da su broj, graa i oblik kromosoma stalni i karakteristini za vrstu

prepoznati temeljne znaajke mejoze (1. redukcija broja kromosoma u gametama i 2.

rekombinacija roditeljskih kromosoma)

objasniti slinosti i razlike izmeu mitoze i mejoze.

Vano je razlikovati pojmove interfaza, mitoza i mejoza.


35/116


. . : :

to je interfaza?

Interfaza je razdoblje izmeu dviju uzastopnih dioba stanice. To je i najdue razdoblje u ivotnome

ciklusu stanice u kojemu stanica obavlja svoje uobiajene uloge (G1-faza), udvostruuje (replicira)

DNA (S-faza) i priprema se za novu diobu (G2-faza).

U interfazi, molekule DNA s pripadajuim proteinima (histonima) ine kromatin. Kromatin su zapra-

vo kromosomi u svome despiraliziranome (razmotanom) obliku (slika 4.).

Slika 4.Stanina jezgra

Tijekom mitoze iz kromatina se oblikuju kromosomi koji postaju vidljivi za vrijeme diobe. Znai,

spiralizacijom, zgunjavanjem i skraivanjem kromatina tijekom profaze nastaju kromosomi. Svakitako nastali kromosom sastoji se od dviju kromatida, a u svakoj kromatidi jedna je molekula DNA.

Kaemo da su kromosomi prijenosni (transportni) oblik kromatina.

to je mitoza?

Tjelesne stanice dijele se mitozom. Tako nastaju stanice identine stanici majke. To se dogaa zbog

pravilne raspodjele molekula DNA (udvostruenih tijekom interfaze). Mitoza je dioba tjelesnih sta-

nica, a uloge su joj rast i obnavljanje organizma.

Pratimo li faze mitoze, primijetit emo da se dvostruki kromosomi, koji postaju vidljivi u profazi,

u metafazi rasporede u tzv. ekvatorijalnu ravninu stanice i da su tada najbolje vidljivi u stanici.

U sljedeoj fazi, anafazi, dolazi do podjele kromosoma na dvije kromatide, sada jednostruke

kromosome, koji vueni nitima diobenoga vretena putuju prema suprotnim polovima stanice, da bi

se na kraju u citoplazmi poele stvarati dvije nove jezgre (telofaza), a jednostruki kromosomi despi-

raliziraju se u kromatin. Na kraju dolazi do citokineze, odnosno podjele citoplazme. Tako nastaju

dvije identine stanice stanice-keri.


36/116


. . . : :

to je mejoza?

Mejozom nastaju spolne stanice (gamete). Naziva se jo i redukcijska ili zoridbena dioba. Reduk-

cijska, jer se tijekom mejoze broj kromosoma reducira (smanjuje na pola), a zoridbena jer njome

dozrijevaju spolne stanice (spermiji i jajna stanica).

To je sloen proces koji se sastoji od dviju mejotikih dioba. Tijekom prve mejotike diobe reducira

se broj kromosoma, a (najee) dolazi i do krosingovera. Tijekom druge mejotike diobe

razdvajaju se kromatide i ona je po tome slina mitozi. Razlika izmeu druge mejotike diobe i mi-

toze jest u tome to u drugu mejotiku diobu ulazi upola manji broj kromosoma.

Faze mejoze meusobno razlikujemo po broju, izgledu i poloaju kromosoma u stanici. Pratimo li

mejozu, u profazi I zapazit emo konjugaciju homolognih kromosoma i nastajanje bivalenata

(tetrada). U metafazi I bivalenti e se smjestiti u ekvatorijalnu ravninu stanice. Vueni nitimadiobenoga vretena u anafazi I e prema polovima putovati dvostruki kromosomi, i to upola manji,

haploidan broj (n) prema svakome polu. U telofazi I nastat e dvije jezgre, svaka s haploidnim

brojem dvostrukih kromosoma. U nastavku, primijetit emo da druga mejotika dioba podsjea na

mitozu. Iz dviju stanica, nastalih u mejozi I, od kojih svaka sadri haploidan broj dvostrukih

kromosoma, nastaju etiri stanice, svaka s haploidnim brojem jednostrukih kromosoma.

U mejozi je vano razumjeti kljunu ulogu konjugacije homolognih kromosoma (stvaranje biva-

lenata) u profazi I prve mejotike diobe. Potrebno je razumjeti da je za raznolikost gameta vaan

krosingover (u profazi I), ali i sluajna raspodjela kromosoma tijekom anafaze I i anafaze II.

Primjeri zadataka

Vinska muica (Drozophila melanogaster) ima 8 kromosoma. Koliko e molekula DNA biti

u stanici vinske muice u profazi I mejoze?

A. 4

B. 8

C. 16

D. 32

Odgovor:C. 16

U profazi I broj kromosoma jo se nije reducirao, svaki kromosom graen je od dvije

kromatide, to znai da je broj molekula DNA dvostruko vei od broja kromosoma, tj.

8 2 = 16.


37/116


. . : :to od navedenoga nastaje kao rezultat mejoze u biljaka?

A. gameta (netoan odgovor)

Gamete nastaju mitozom gametofita koji se razvija iz haploidne spore.

B. spora(toan odgovor)Haploidna spora nastaje mejozom iz diploidnih stanica sporofita.

C. sjemenka (netoan odgovor)

Nastaje nakon oplodnje.

D. sporofit (netoan odgovor)

Razvija se mitozama iz diploidne zigote. Mejoza u biljaka omoguava razvoj haploidnoga

gametofita. U ivotinjskome svijetu haploidne su samo gamete.

Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Jednom reenicom objasnite po emu ste to zakljuili.

Odgovor:

Faza mitoze: profaza

Objanjenje:Iz kromatina se oblikuju kromosomi koji imaju dvije kromatide, razgrauje se

jezgrina ovojnica i jezgrice, a centrosom se podijeli na dva centirola koji putuju prema

suprotnim polovima stanice.

Gledajui sliku, pristupnici bi trebali prepoznati profazu po dvostrukim kromosomima,

ostacima jezgre i jezgrice i centrosomu koji se upravo podijelio na dva centrosoma.

Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A.?

Odgovor:centrioliilicentrosom

A.


38/116


. . . : :Koliko e kromosoma imati svaka stanica-ki nastala diobom stanice koja ima

48 kromosoma?

Odgovor:Svaka e stanica-ki imati 48 kromosoma.

Bitno je uoiti da se broj kromosoma na kraju mitoze ne mijenja.

Jednom reenicom objasnite razliku u grai metafaznih i anafaznih kromosoma u mitozi.

Odgovor:Metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide), a anafazni su jednostruki.

Bitno je razlikovati i izgled i broj metafaznih i anafaznih kromosoma. U metafazi je u

stanici prisutan diploidan (2n) broj dvostrukih kromosoma. U anafazi se razdvajaju

kromatide i nastaju jednostruki kromosomi. Prema suprotnim polovima stanice putuje

diploidan broj jednostrukih kromosoma.

Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Jednom reenicom objasnite po emu ste to zakljuili.

Odgovor:

Faza mitoze: u metafazi

Objanjenje:

Kromosomi su smjeteni u ekvatorijalnoj ravnini, a niti diobenoga vretena su privrene za

privrsnicu (centromeru).

iliKromosomi su maksimalno spiralizirani (skraeni, namotani, najbolje vidljivi) i smjeteni

u ekvatorijalnu ravninu.

iliMaksimalno spiralizirani kromosomi tvore metafaznu plou.

Gledajui sliku, pristupnici bi trebali prepoznati metafazu po dobro vidljivim dvostrukim

kromosomima koji su smjeteni u ekvatorijalnoj ravnini.

A.


39/116


. . : :Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A.? Koja je njezina uloga u mitozi?

Odgovor:

Naziv tvorbe:centriolilicentrosom

Uloga tvorbe:organiziranje diobenoga vretena ilipravilna podjela kromosoma tijekom

diobe

to je kariotip?

Odgovor:kromosomska garnitura odreene vrste

Analizom rezultata uoili smo da pristupnici zamjenjuju pojmove: kariotip, genom i

genotip.

Jednom reenicom objasnite koja je uloga mitoze u ivim biima.

Odgovor: Mitoza omoguuje rast organizma, omoguuje zacjeljivanje ozljeda i zamjenu

istroenih (uginulih) stanica.

Netoan odgovor: Mitoza je dioba tjelesnih stanica.

Pristupnici su esto netono odgovarali tom reenicom. To je opis mitoze, ali nije

odgovor na postavljeno pitanje. Potrebno je u odgovoru objasniti ulogu mitoze, znai

napisati koja je svrha toga procesa.

Slika prikazuje pojednostavljenu mejozu I.

A.

B.

C.

D.


40/116


. . . : :U kojoj fazi mejoze dolazi do konjugacije (sparivanja) homolognih kromosoma i do krosingovera?

Kojim je slovom ta faza oznaena na slici?

Odgovor:

Faza mejoze: u profazi I

Slovo kojim je oznaena na slici: A.

Netoan odgovor:profazaGledajui sliku, pristupnici bi na slici A. trebali prepoznati bivalente. Toan je naziv te faze

profaza I. Odgovorprofazaje nepotpun i ne moe se bodovati.

Koliko e kromosoma imati stanice koje nastanu na kraju mejoze II od stanice koja ima

36 kromosoma?

Odgovor: 18 kromosoma

Broj kromosoma na kraju mejoze je haploidan, tj. nastaju etiri stanice, a u svakoj se

nalazi haploidan broj jednostrukih kromosoma.

U kojemu se spolnome organu ene dogaa mejoza?

Odgovor: u jajnicima

Mejoza je dio gametogeneze i odvija se u spolnim lijezdama gonadama. Kod ena su

to jajnici ili ovariji, a kod mukaraca sjemenici ili testisi.

Koje stanice u stablaica nastaju kao rezultat mejoze?

Odgovor: sporeStablaice (2n) mejozom stvaraju spore (n) koje kliju u gametofit (n), koji stvara spolne

organe (n) u kojima mitozom nastaju gamete (n). Oplodnjom, stapanjem gameta, nastaje

oploena jajna stanica (2n) iz koje se razvija sporofit.


41/116


. . : :

Iz kojega se zametnoga listia razvijaju kosti i miii?

A. blastocela (netoan odgovor)

Blastocel je primarna tjelesna upljina blastule i iz njega se ne stvaraju zametni listii.

B. ektoderma (netoan odgovor)

Iz ektoderma se razvija pokrovno tkivo (koa), ivano tkivo i osjetila.

C. mezoderma(toan odgovor)

Iz mezoderma se razvijaju svitak, kosti i hrskavica, miii, bubrezi, srce i krvne ile, spolne

lijezde, limfa

D. endoderma (netoan odgovor)

Iz endoderma se razvija probavilo i probavne lijezde (jetra, guteraa) te dini sustav

(plua, krge).

Odaberite ispravno poredane faze u razvoju nove jedinke nakon oplodnje.

A. zigota morula gastrula blastula (netoan odgovor)

B. morula blastula zigota gastrula (netoan odgovor)

C. morula zigota gastrula blastula (netoan odgovor)

D.zigota morula blastula gastrula(toan odgovor)

Iz zigote, oploene jajne stanice, uzastopnim mitozama (brazdanjem) prvo nastaje

morula. Iz morule nastaje blastula tvorba koja izgleda poput lopte (uplje kugle).Na povrini se nalazi jedan sloj stanica (blastomera) i taj se sloj naziva blastoderm,

a unutranjost je uplja i ispunjena je tekuinom (blastocel). Promjer morule i blastule nije

znatno vei od promjera zigote. Iz blastule nastaje gastrulau procesu koji se naziva

gastrulacija (2. etapa embrionalnoga razvitka). To je zapravo uvrtanje (invaginacija)

embrionalnih stanica u unutranjost zametka i tako nastaju zametni listii. Samo kod

sisavaca (znai i ovjeka) umjesto blastule, nastaje blastocista stadij zametnoga razvitka

koji ima dva sloja stanica: vanjski sloj stanica (trofoblast) koji e sa stanicama maternice

izgraditi posteljicu ili placentu i unutarnji sloj (embrioblast) iz kojega se razvija zametak

(embrio).

ISHOD: objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnui funkcionalnu organizaciju viestaninoga organizma

Potekoe s razumijevanjem sadraja vezanih uz mitozu i mejozu uzrokuju nerazumijevanje procesa

razvitka viestaninoga organizma. Evo nekoliko tipinih primjera zadataka i objanjenja odgovora.


42/116


. . . : :

4. Mikrobiologija

Iz podruja Mikrobiologijaoekuje se da pristupnik zna, odnosno moe:

analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti mehanizam umnoavanja virusa u ivim

stanicama

objasniti bioloku raznolikost i sistematsku podjelu ivoga svijeta

opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota

analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka

opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama.

ISHOD: analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti mehanizamumnoavanja virusa u ivim stanicama

Vano je osvrnuti se na svojstva virusa koja nisu karakteristina za iva bia te na posljedice koje ta

svojstva donose. To su, primjerice, otpornost na antibiotike, dezinficijense i sl. Pristupnici trebaju

razlikovati razmnoavanje virusa i razmnoavanje ivih bia. Virusi se ne razmnoavaju poput ivih

bia, ne stvaraju spolne stanice i ne dijele se. Napadnuta stanica umnoava viruse jer se virusna

nasljedna uputa ugradila u genom te stanice.

Primjeri zadataka

Slika prikazuje umnoavanje virusa u bakterijskoj stanici.A.

B.

C.

D.

E.


43/116


. . : :Koji je virus oznaen slovom A. na slici?

Odgovor:bakteriofag ilibakterijski virus ilifag

Slika prikazuje ivotni ciklus bakterijskoga virusa, bakteriofaga ili faga. Izgled virusa je

specifian i lako prepoznatljiv po izgledu (glava, rep, pipci).

Pogledajte sliku i ponuenim opisima etapa u razmnoavanju virusa pridruite odgovarajuaslova.

Odgovori:

Vezanje virusa na povrinu bakterije: B.

Sklapanje i sazrijevanje novih virusnih estica: D.

Pristupnici esto ne imenuju odreeni dio slike ili ne povezuju odreene etape s

ponuenim opisima. ivotni ciklus bakteriofaga zbiva se kroz nekoliko faza. Nakon to

naie na bakteriju, virus (A.) privrsti se za njezinu povrinu, probui joj stijenku i

membranu te ubaci nasljedni materijal u citoplazmu (B.). Nakon toga dolazi do ugraivanja

virusnoga nasljednog materijala u bakterijsku DNA ili do umnoavanja virusne DNA u veliki

broj primjeraka te nastajanja virusnih dijelova pri emu se koriste bakterijski metaboliki

putovi (C.). Iz sintetiziranih dijelova potom se sastavljaju virusne estice (D.) koje naputaju

bakterijsku stanicu (E.).

Koji je najpouzdaniji nain zatite od virusnih bolesti?

Odgovor:cijepljenje

Budui da su virusi estice koje nemaju vlastiti metabolizam, ne moemo ih suzbijati

antibioticima ve moramo poboljati rad imunolokoga sustava koji e se aktivno boritiprotiv njihova vezanja na stanice ili umnoavanja. Imunoloki sustav moemo ojaati

razliitim sredstvima, kao to su vitamini, minerali, flavonoidi2i drugi te postupcima, kao

to su odravanje idealne temperature, unoenje dovoljne koliine tekuine i slino.

Meutim, cijepljenje je najuinkovitiji nain zatite protiv virusa.

Kako se nazivaju subvirusne estice koje uzrokuju bolest stoke kravlje ludilo?

Odgovor:prioni

Subvirusne estice koje mogu izazvati bolesti svrstavaju se u viroide i prione. Prioni su

bjelanevine koje mogu dovesti do poremeaja metabolizma ivotinja, a jedan je od tih

poremeaja i bolest koja se naziva kravlje ludilo.

2 Flavonoidi su skupina spojeva u biljnim organizmima, odgovorni su za razliite boje voa, povra i cvijea. Velik im je znaaj zaovjeka jer se ponaaju kao antioksidansi u stanicama i odstranjuju tetne slobodne radikale. Utvreno je da smo zbog njih otpornijina neke zarazne bolesti, npr. prehladu. Jedni od najpoznatijih flavonoida su antocijani.


44/116


. . . : :

ISHOD: objasniti bioloku raznolikost i sistematsku podjelu ivoga svijeta

Pristupnici trebaju razumjeti uvjete i zbivanja koja dovode do razvoja razliitih oblika ivota na

Zemlji, evolucijsku povezanost razliitih skupina ivih organizama te razloge i naine svrstavanja

pojedinih organizama u odreene sistematske skupine (tablica 4.).

Tablica 4.Podjela ivoga svijeta

NADCARSTVA CARSTVA

NAZIV OSOBINE NAZIV OSOBINE

PROKARIOTI jednostaniniorganizmi

imaju nukleoid nemajuorganele

MONERA(bakterije icijanobakterije)iliARCHAEBACTERIA (prabakterije)i EUBACTERIA (prave bakterije icijanobakterije)

jednostanini organizmi autotrofni ili heterotrofni

EUKARIOTI jednostaniniili viestaniniorganizmi

imaju jezgru imaju organele

PROTOKTISTIiliPROTISTI

jednostanini ili viestaniniorganizmi

stanice ne stvaraju tkiva autotrofni: biai i alge heterotrofni: praivotinje,protoktisti koji nalikujugljivama (nie gljive)

GLJIVE mjeinarke staparke liajevi (simbioza algi i gljiva)

heterotrofni organizmi(saprofiti ili paraziti)

stanice obavijene staninomstijenkom (hitin)

izmjena generacija

BILJKE nevaskularne biljke: mahovine

vaskularne biljke: papratnjae golosjemenjae kritosjemenjae (dvosupnice ijednosupnice)

autotrofni organizmi stanice obavijene staninom

stijenkom (celuloza) izmjena generacija

IVOTINJE spuve beskolutiavci (Ameria) mnogokolutiavci (Polimeria)

malokolutiavci (Oligomeria) svitkovci (Chordata)

heterotrofni organizmi stanice bez stanine stijenke

Bitno je naglasiti da se u sistematici ivih organizama u novije vrijeme uvaavaju slinosti i razlike

nasljednoga materijala (DNA) kao bitan kriterij u odreivanju srodnosti i pripadnosti odreenim

sistematskim skupinama. To nije bilo mogue do prije nekoliko godina. Dotada su osnovni kriteriji

bili morfoloki, najprije opi izgled i ponaanje u usporedbi s ovjekom, a potom razlike u grai

i funkcioniranju organizma. Stoga se danas u sistematici zbiva puno promjena, a razliiti se organizmi

svrstavaju na nov nain. U tablici 4. prikazan je jedan nain razvrstavanja organizama u razliite

sistematske kategorije koji odgovara i Nastavnomu planu i programu iz Biologije, ali je prilagoen i

novim spoznajama iz sistematike.


45/116


. . : :Primjeri zadataka

Koja je od navedenih kategorija sistematska kategorija nia od roda?

A.vrsta(toan odgovor)

Vrsta je osnovna sistematska kategorija, ine ju slini organizmi koji se mogu meusobno

razmnoavati i davati plodne potomke.

B. porodica (netoan odgovor)

Porodica (familia) je sistematska kategorija koja obuhvaa srodne rodove.

C. razred (netoan odgovor)

Razred (classis) je sistematska kategorija koja obuhvaa srodne redove.

D. red (netoan odgovor)

Red (ordo)jesistematska kategorija koja obuhvaa srodne porodice.

Slika prikazuje pet carstava ivih bia.

Navedite imena carstava sa slike.

Odgovor: A. biljke,B. gljive,C. protista/protoktista,

D. monera (Eubacteria i Archebacteria),E. ivotinje

A. B.

E.D.

C.


46/116


. . . : :

Kao toni odgovori priznat e se svi nazivi skupina koji odgovaraju nazivima iz razliitih

udbenika odobrenih tijekom trajanja kolovanja pristupnika.

Kojim su slovom/slovima na slici oznaeni prokariotski organizmi?

Odgovor:D.

Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija?

Odgovor:vrsta

Istoj vrsti pripadaju iva bia koja su nasljeivanjem stekla toliko zajednikih osobina da

se na temelju toga mogu razgraniiti od svih drugih skupina ivih bia. Svaka vrsta moe se

nedvosmisleno razlikovati od drugih vrsta. Vrsta je sistematska kategorija koja je jasno

odreena biolokim pravilima te je kao takva osnovna sistematska kategorija.

Navedite po jednoga predstavnika iz svakoga prikazanog carstva.

Odgovor:

A. hrast, paprat, mahovina, bor

B. vrganj, pupavka, muhara

C. papuica, ameba, morska salata, kaulerpa, kina alga

D. E. coli

E. vjeverica, riba, rak

Pristupnici u pravilu prilino dobro odreuju pripadnost pojedinih skupina organizama

carstvima, ali im esto nije jasno kako navesti predstavnike odreenih skupina.

U sluajevima kada se trai navoenje predstavnika, potrebno je navestipredstavnike/organizme kako je prikazano tonim odgovorom. Navoenje podskupina

kao to su npr. mjeinarkepreopenito je i ne moe se bodovati kao toan odgovor.

ISHOD:opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogui razmnoavanje prokariota

Pristupnici trebaju znati opisati grau prokariotske stanice, navesti njezine glavne dijelove i opisati

uloge u ivotu prokariotskih organizama. Takoer, trebaju opisati naine razmnoavanja prokariota.

Velika je nejasnoa razlika izmeu nukleoida (bakterijskoga kromosoma) i jezgre (lat. nucleus,

gr. karion) eukariotskih stanica. Nukleoid je kruna molekula DNA koja nije omotana oko proteina

(histona) i oko koje nema nikakve ovojnice. Jezgra je posebna struktura (organel) u citoplazmi

eukariotske stanice, obavijena i odijeljena od ostatka stanice dvostrukom membranom (ovojnicom),

a u sebi sadri kromatin (DNA omotanu oko proteina histona).


47/116


. . : :to se tie diobe, pristupnici ju esto navode kao nain razmnoavanja prokariota i to je tono.

Meutim, esto spominju i konjugaciju (ponekad i transformaciju i transdukciju) kao primjere spolno-

ga razmnoavanja bakterija.

Nakon konjugacije (ili transformacije ili transdukcije) ne nastaje vie stanica nego to ih je bilo prije

te se to ne moe smatrati procesom razmnoavanja. Konjugacijom (transformacijom i transdukcijom)

poveava se raznolikost jer dolazi do izmjene i mijeanja nasljednoga materijala prokariotskihorganizama koji sudjeluju u tim procesima.

Budui da se prokariotske stanice nakon konjugacije (transformacije, transdukcije) diobom dijele,

dolazi do razmnoavanja novonastalih jedinki koje sada sadre razliit genski materijal.

Primjeri zadataka

to je konjugacija bakterija?

A. oblik izmjene gena (toan odgovor)

Konjugacija je spajanje bakterija i izmjena njihova nasljednoga materijala.

B. oblik unoenja hrane (netoan odgovor)

Konjugacijom u organizam nije mogue unijeti hranu.

C. oblik preivljavanja (netoan odgovor)Konjugacija nije oblik u kojemu stanice/organizmi preivljavaju nepovoljno razdoblje.

D.oblik parazitiranja (netoan odgovor)

Konjugacija nije oblik parazitiranja.


48/116


. . . : :to je od navedenoga zajedniko svim bakterijama?

A. uzrokuju bolesti (netoan odgovor)

Samo neke bakterije (patogene) uzrokuju bolesti.

B. razmnoavaju se diobom (toan odgovor)

Sve se bakterije razmnoavaju diobom.

C. imaju celuloznu staninu stijenku (netoan odgovor)

Bakterije imaju staninu stijenku izgraenu od mureina.

D. heterotrofne su (netoan odgovor)

Mnoge bakterije jesu heterotrofne, no postoje i autotrofne.

Koji od navedenih organizama ne pripada carstvu monera?

A. laktobacil (netoan odgovor)

Pripada u bakterije te stoga i u carstvo monera.

B. streptokok (netoan odgovor)

Pripada u bakterije te stoga i u carstvo monera.

C. mikoplazma (netoan odgovor)

Pripada u carstvo monera.

D. peronospora (toan odgovor)Pripada protistima/protoktistima (u skupinu niih gljiva, tj. u skupinu protoktista koji

nalikuju gljivama), a ne u carstvo monera.


49/116


. . : :

ISHOD: analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka

Potrebno je osvrnuti se i na ivotne i metabolike potrebe bakterija te njihov utjecaj na okoli.

Pristupnici trebaju razumjeti poloaj bakterija u hranidbenim lancima i mreama te njihove uloge u

kruenju tvari i protoku energije. Trebaju razlikovati parazitske i simbiotske odnose bakterija

s ovjekom i s ostalim organizmima. U dananje vrijeme pristupnici trebaju poznavati i naine/

postupke koritenja bakterija u proizvodnji hrane, lijekova i dr.

Primjeri zadataka

Slika prikazuje kruenje duika u prirodi.

Duik je znaajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u koju se duik ugrauje.

Odgovor:uaminokiselineiliu bjelanevineiliu proteineiliu nukleinske kiseline

Duik je element koji je u ljudskome tijelu zastupljen s oko 4%. Uglavnom ga nalazimo

u aminokiselinama i nukleinskim kiselinama. Budui da aminokiseline izgrauju

bjelanevine, prihvaaju se i svi odgovori koji navode molekule bjelanevinaste grae.

Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije oznaene slovom C.?

Odgovor:nitrifikacijailioksidacija amonijaka do nitrita i nitrata

Nakon ugibanja organizma ili izmetanja neprobavljenih tvari, nastale organske tvari

razgrauju mikroorganizmi u tlu. Neke vrste bakterija metaboliziraju amonijak do nitrita i

nitrata, a na slici su oznaene slovom C. Pristupnici esto grijee jer ne razlikuju

nitrifikacijuod nitrofiksacije. Nitrificirajue (duine ili nitrifikacijske) bakterije imaju

ulogu u oksidaciji amonijaka do spojeva koje mogu koristiti primarni proizvoai (nitrita,

NO2

i nitrata, NO3

). Nitrofiksacijske (duikove) bakterije veu atmosferski duik i ugrauju

ga u spojeve koje e biljka moi iskoristiti. Na taj nain u hranidbeni lanac vraaju duik

osloboen u atmosferu.


50/116


. . . : :Jednom reenicom objasnite zato mahunarke mogu rasti na tlu siromanom duikovim

spojevima.

Odgovor:Duikove bakterije u simbiozi s mahunarkama (korijenje) veu atmosferski duik.

Mahunarke mogu ivjeti u simbiozi s nitrofiksacijskim (duikovim) bakterijama koje veu

duik iz zraka u tlu i metaboliziraju ga u spojeve koje mahunarke mogu koristiti za

izgradnju vlastitih organskih molekula. Ovo svojstvo mahunarki koristi se za prirodnoobogaivanje tla duikom koje se naziva zelena gnojidba.

Navedite dvije biljke mesoderke.

Odgovor:vronoa ilivenerina muholovka ilirosika (dvije od navedenih)

Neke vrste biljaka mesoderki navedene su u Ispitnome katalogu iz Biologije.

ISHOD:opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama

Pristupnici trebaju opisati i naglasiti razlike u pristupima i postupcima lijeenja bolesti uzrokovanih

bakterijama i virusima.

esta je zabluda da je lijeenje antibioticima nain borbe protiv virusnih infekcija. To navodi na

zakljuak kako im nije jasno podrijetlo naziva antibiotik. Rije antibiotikje kovanica koja oznaava

neto to djeluje protiv ivoga ili protiv ivota. Budui da virusi nemaju sva obiljeja ivih bia,ve bi iz naziva trebalo biti jasno da nisu namijenjeni lijeenju viroza.

Prema odgovorima na zadatke u provedenim ispitima na dravnoj maturi moe se zakljuiti da pri-

stupnicima nije u potpunosti jasan princip lijeenja antibioticima. Djelovanje antibiotika moemo

potvrditi ukoliko doe do prestanka razmnoavanja bakterija i do smanjivanja njihova broja. Anti-

biotike je potrebno uzimati dovoljno dugo da se broj bakterija smanji ispod granice nakon koje se

ne e moi iznova razmnoiti zbog djelovanja imunolokoga sustava.

Odgovor: Bakterije su postale otporne na antibiotik prihvaa se uz pretpostavku da pristupnici

razumiju naine nastanka rezistentnih sojeva bakterija.

Bolesti uzrokovane virusima i njihovi uzronici, ije navoenje zadovoljava zahtjeve na ispitima

dravne mature, navedeni su uIspitnome katalogu iz Biologije.


51/116


. . : :Primjeri zadataka

Koju od navedenih bolesti uzrokuju virusi?

A. trbuni tifus (netoan odgovor)

Trbuni tifus bolest je uzrokovana bakterijama.

B. antraks (netoan odgovor)

Antraksje bolest uzrokovana bakterijama.

C. tuberkulozu (netoan odgovor)

Tuberkulozaje bolest uzrokovana bakterijama.

D. djeju paralizu(toan odgovor)

Djeja paraliza bolest je koju uzrokuje virus.

Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika. Bolesnik se lijeio antibioticima.

Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

Kojega je dana poeo djelovati antibiotik?

Odgovor:12. 13. dan


52/116


. . . : :

Kao dan poetka djelovanja antibiotika trebalo bi oznaiti dan kad se prestao poveavati

broj mikroorganizama (12. dan). Prihvaa se i dan kad je dolo do smanjivanja broja

bakterija (13. dan).

Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u likvoru nakon

24. dana.Odgovor: Pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik.

iliPacijent je neredovito uzimao antibiotik.

iliBakterije su postale rezistentne (otporne) na antibiotik.

U sluaju da se terapija antibioticima prekine ubrzo nakon nestanka simptoma bolesti

mogu je ponovni razvitak bolesti zbog razmnoavanja bakterija koje su preivjele

u dovoljnome broju da se opet mogu oduprijeti imunolokomu sustavu i razviti bolest.

U nekim sluajevima pojedine jedinke unutar soja koji je napao organizam mogu biti

rezistentne (otporne) na djelovanje antibiotika te se mogu razmnoavati unato koritenju

antibiotika.

Razvoj rezistentnih sojeva pospjeuje nepravilno doziranje i koritenje antibiotika.

Kojim krvnim tjelecima e se poveati brojnost nakon to je osoba zaraena bakterijama?

Odgovor:leukocitima

U krvi osoba zaraenih bakterijama bit e povean broj bijelih krvnih stanica (leukocita).

Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzronici zaraznih bolesti?Odgovor:L. Pasteur

Popis imena znanstvenika ije doprinose treba poznavati navedena su uIspitnome

katalogu iz Biologije.


53/116


. . : :Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se lijeio antibioticima.

Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

Koliko je dana prolo od infekcije do poetka djelovanja antibiotika?

Odgovor:8 ili 9 dana

Danom poetka djelovanja antibiotika moemo smatrati dan kada se prestao poveavatibroj mikroorganizama ili kad se broj mikroorganizama poeo smanjivati. To se u ovome

sluaju dogodilo 8. ili 9. dan.


54/116


. . . : :Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u urinu nakon

16. dana.

Odgovor: Pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik.

iliPacijent je neredovito uzimao antibiotik.

iliBakterije su postale rezistentne (otporne) na antibiotik.

iliModa je nastupila infekcija drugoga soja.U sluaju da terapija antibioticima bude prekinuta ubrzo nakon nestanka simptoma

bolesti mogu je ponovni razvitak bolesti zbog razmnoavanja bakterija koje su preivjele

u dovoljnome broju da se opet mogu oduprijeti imunolokomu sustavu i razviti bolest.

U nekim sluajevima pojedine jedinke unutar soja koji je napao organizam mogu biti

rezistentne na djelovanje antibiotika te se mogu razmnoavati unato koritenju

antibiotika. Razvoj rezistentnih sojeva pospjeuje nepravilno doziranje i koritenje

antibiotika. Osim navedenog, mogua je i dodatna infekcija drugim sojem ili vrstom

bakterija.

Navedite bakteriju koja je mogla izazvati opisanu zarazu, a inae je normalni simbiont u ljudskim

crijevima.

Odgovor:Escherichia coliiliE. coli

E. colije sastavni dio crijevne mikroflore, ali moe izazvati teke i dugotrajne upale

ukoliko prijee u mokrani ili spolni sustav, a posebice ukoliko se uspije razmnoiti u krvi.

Kako se naziva prvi antibiotik koji je koriten za lijeenje ljudi i tko ga je otkrio?Odgovor:

Prvi antibiotik naziva se:penicilin.

Otkrio ga je: A.Fleming.

Iako Fleming nije prvi otkrio antibiotsko djelovanje proizvoda gljiva Penicillium, penicilin

je u iroku uporabu uao tek poslije istraivanja Alexandera Fleminga, 1928. godine, te mu

se zbog toga pripisuje otkrie antibiotskoga djelovanja penicilina.


55/116


. . : :

5. Botanika

Podruje Botanikajedno je od najsloenijih i najteih ispitnih podruja.

Obrazovni su ishodi iz ovoga podruja sljedei:

navesti zajednike osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela

razvrstati opepoznate biljne vrste u pripadajue glavne skupine

razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavravanje njihove grae i uloge

s prilagoavanjem ivotu na kopnu

analizirati razlike u ivotnim ciklusima razliitih skupina biljaka

analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka

analizirati raznolikost ore i vegetacije Hrvatske

objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci

analizirati znaenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj

ekolokih imbenika na te procese

objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj

vanjskih i unutarnjih imbenika na te procese

analizirati gibanja biljaka.

Objanjenje temeljnih pojmova iz botanike

Na poetku ovoga poglavlja naveli smo u tablici 5. temeljne pojmove iz botanike te ih opisali i naveli

za neke primjere ili dodatna objanjenja.

Tablica 5.Objanjenje temeljnih pojmova iz botanike

POJAM ZNAENJE POJMA PRIMJER ili DODATNO POJANJENJE

GAMETOFIT spolna generacija Zapoinje klijanjem spore,a zavrava razvitkom spolnih organa(gametangija) sa spolnim stanicama(gametama).

SPOROFIT nespolna generacija Zapoinje stapanjem gameta,a zavrava stvaranjem spora.

SPORANGIJ organ u kojemu nastaju sporeSPORE nespolne stanice haploidne stanice, dio su gametofita

SORUS smee okruglaste ili duguljaste nakupinesporangija na naliju lista paprati

kod paprati

PROTALIJ srcoliko tijelo koje nastaje klijanjemspora

kod paprati

ANTERIDIJ muki spolni organi u biljaka

ARHEGONIJ enski spolni organi u biljaka


56/116


. . . : :

POJAM ZNAENJE POJMA PRIMJER ili DODATNO POJANJENJE

SPERMATOZOID muka spolna stanica (gam

učenje biologije

Documents