152058646 da li znate engleski aleksandar vidakovic

7/27/2019 152058646 Da Li Znate Engleski Aleksandar Vidakovic

1/160

PRVI AS

Engleski je najrasprostranjeniji jezik na svetu. Njimese ne govori samo u Engleskoj, nego i u Americi, Australiji,Indiji, i u engleskim kolonijama. To je najpoznatiji jezik naDalekom Istoku, jezik moreplovaca, i najzad jezikmnogih radio stanica i filmova. Nee vam, prema tome, biti

potrebno da putujete ak do Londona il i Amerike daizvuete koristi od vaeg budueg znanja engleskog. Moiete to uiniti jo sutra, kod kue ili u ulici do vae,sluajui Ketrin Hepbern iliarla aplina.

A nije engleski samo koristan jezik, nego je i lak. Svanjegova tekoa je u pravopisu i izgovoru. Za Englezekau da piu rosbif, a da itaju biftek, i da onaj kojieli da izgovara engleski pravilno, treba satima da sekrevelji pred ogledalom, bulji oi, i prevre jezik. Sve tonije istina. Ima i za engleski pravopis pravila, samo su onamalo vie zamrena. Zatim, danas kada na radiju,gramofonu, ili u bioskopu, mo ete svakodnevno utiroene Engleze kako izgovaraju engleski, moete i vi nauiti

da sasvim pristojno izgovarate engleski, samo ako paljivoproitate objanjenje engleskih glasova u ovim lekcijama.Istina, moda to nee biti ba onako kako izgovaraju roeniEnglezi, ali tu se moete odmah uteiti. Ne izgovarajukao roeni Englezi ni stranci koji su proveli dvadeset ilitrideset godina u Engleskoj, pa nikome nita.Ali ako u pisanju i izgovoru jo ima tekoa, u gramaticinema nikakvih. Engleska gramatika naj prosti ja je nasvetu. Tako prosta da se moe rei i da ne postoji. Evo,da se sami uverite.

I speak English izgovara se:Aj spi:k ingli, a znai Ja govorim engleski.

Dve stvari u drugom redu odmah su vam pale u oi.Iza slova i u rei spi:k ima dve take, a prvo i uingli tampano je masno. One dve take znae daglas i treba da izgovorite dugo, kao u vino ilipivo a ne kratko kao u nitne ili sila. A masnoslovo znai da tu pada naglasak. Da treba izgovoriti INGlis, ane ingLI. Na isti nain bie oznaeni i ubudue dugiglasovi i naglasak.

Hajdemo dalje. I read English izgovara se:Aj ri :d ingli, a znai Jaitam engleski.

Sad da vidite kako je prosta gramatika.

Vi govorite engleski, kae se:You speak English , a izgovara se Ju: spi:k ingli.A: vi itate engleski, kae se:You read English , a izgovara seJu: ri:d ingli.ta ste zapazili? Da kod Engleza u prvom licu

jednine i u drugom mnoine nema nastavka kao kodnas: ita-M, ita-TE, govori-M, govori-TE, nego daglagol uvek ostaje isti. Samo se pred glagolom promenizamenica. Recite, zar to nije vanredno prosto?

Znate li da ste uzgred nauili jo dva gramatika pravila?Prvo da se pridevi od osobenih imenica piu velikim

slovom. Na primer: French fren francuski. Drugo,da se re ja I isto tako pie velikim slovom.Englezima su izneli da tako piu zato to su sebini.Meutim, to nije istina. Ova se repoela pisati velikiim slovom jo u najstarije vreme, zatoto je malo i bilo tako neugledno da se esto stvarala


2/160

zabuna. Razlog je, dakle, bio isto praktian.

Da nauimo jo nekoliko stvari.I read a bookAj ri:d e bukJa itam knjigu.

Ustvari Englez je rekao ja itam jednu knjigu, jerona reca a, koja sekod nas ne prevodi, znai jednu. Tareca zove se lan. O njenoj upotrebi docnije.

itam veliku knjigu, kae se:

I read a big book, a izgovara Aj ri:d e big buk. Ako je knjiga mala,rei ete: I read a little bookAj ri:d elit l buk itam malu knjigu.

U reima big i little naili smo na kratko engleskoi, koje se malo razlikuje od naeg, i zato treba objasniti.

Nae i je jasno, englesko je malo mu-klije. Njega je sasvim lako nauiti. Izgovorite nae i. Ustaste dosta otvorili, usne ste povukli malo unazad, jezik ste

prineli nepcima. Sad izgovorite opet i, ali tako da ustato manje otvorite, i da jezik ostavite poloen na dnuusta. Izgovoiili ste englesko kratko i. Je l te da jerazlika sasvim mala? I zato, ako bi u reima gde imakratko englesko i, vi umesto njega izgovorili obinonae kratko i, niko vam do roenog Engleza neezameriti. A ni on nee, zato to je ovek vaspitan iutiv.

Znate li da ste puno nauili? Devet rei, tri gramatikapravila, i izgovor jednog glasa. A jeste li primetili da ste

neto nauili? Niste. Vidite kako je sve to prosto. I zato uvam rei good-bye gud-baj zbogom. I to vam jedeseta re.

DRUGI AS

Na kraju prvog asa nauil ii ste da se imam maluknjigu kae I have a little book, a imam veliku knjiguI have a big book. Izgovor rece a oznaili srno tadakao e. To je bilo priblino, ali ne sasvim tano. Da vamsada taj glas tanije objasnimo.

On lei izmeu a i e. Evo kako ete ga nauiti.Izgovorite prvo nae a. Usta ste sasvim otvorili, a jezik

vam je ostao poloen na dnu, Sad izgovorite nae e.Usta ste malice zatvorili, a jezik pri makli nepcima. A sezato zove otvoren, a e poluzatvoren glas. Otvorite sadausta kao da ete izgovoriti a. Ali nemojte izgovoritia, nego izgovorite e. Ako pri tom pazite da ostavite

jezik poloen na dnu, i da ga to manje izdignete ka


3/160

nepcima, izgovoriete jedno vrlo otvoreno e.Ako varn se to isprva uini teko, nemojte se

obeshrabriti. Ima ak i u Engleskoj itavih krajevagde se ovaj glas izgovara ili kao isto a ili kao istoe. Pa kad mogu Englezi, moete i vi. Samo, ako ve

birate, bolje je da izberete e. A ako pritom dobro otvorite

usta, tako da vam e bude to otvorenije, neete bitidaleko. Nai Vojvoani, na primer, izgovaraju vrlootvoreno e.

Da bismo vas to bolje potsetili na ovaj glas, obe-leavaemo ga u budue znakom .

Sad, poto ste nauili glas , da se vratimo na knjigukoju ste itali na prvom asu. Ako tu knjigu ita nekodrugi, rei ete:

He reads a bigbook.Hi: ri:dz big bukOn ita veliku knjigu.

A ako je u pitanju dama, a knjiga mala, rei ete,naravno:

She reads a little booki: ri:dz litl bukOna ita malu knjigu.

Time ste nauili jo jedno gramatiko pravilo. Treelice jednine u sadanjem vremenu ima nastavak s.To je jedimo lice koje u sadanjem vremenu imanaistavak. Prema tome:

On govori engleski, bie He speaks English.A: ona govori francuski Shespeaks French.

Kod glagola have hv imati, moraete dazapamtite jedan izuzetak. Prvo lice jednine i drugo mnoinesu pravilni. I zato, ako vam je knjiga zelena moete rei:

I have a green bookAj hv gri:n bukImam zelenu knjigu.A ako je crvena:I have a red bookAj hv red bukImam crvenu knjigu.Slino: You have a green book. You have a red

book. Tree lice jednine meutim ne glasi haves, nego has,

a izgovara se hz. I prema tome bie: She has a greenbook. He has a red book,

A ako dama nema knjigu, nego pisaljku, onda:She has a red pencili: hz red pensil.Ona ima crvenu pisaljku.

Ali kako su crvene pisaljke retke, to emo zagospodina rei:

He has a black pencilHi: hz blk penisilOn ima crnu pisaljku.Ako je pisaljka rava, kazaemo:He has a bad pencilHi: hz bd pensilOn ima ravu pisaljku.

I tako ste uzgred, i ne znajui, nauili jo jedno pravilo. Ato je da se engleski pridevi uopte ne menjaju.


4/160

I muki i enski rod, i jednina i mnoina, i zelen, i zelena, izelenim, i zelene, uvek je i samo green na engleskom. Itako smo sa jednim jadinim pravilom potpuno raskrstili saengleskim pridevima. Samo jo nismo raskrstili s damom,

jer nismo pomenuli da je njen eir plav. To jest:She has a blue hat

i: hz blu: htOna ima plav eir.Znate li da ste dosad puno nauili? Ako ne verujete,

pokuajte prevesti na engleski ove reenice:Govorim engleski. itam, engleski. Govorite francuski.

itate francuski. On govori engleski. Ona ita francuski.Imam malu knjigu. Imam veliku knjigu. Imam malu

pisaljku. Imam crnu pisaljku. Ona ima crven eir. Onaima mali eir. On ima zelenu knjigu. Ona ima francuskuknjigu. Vi imate plavu pisaljku.

Ispiite prevod, pa ga uporedite s reenjem zadatkana kraju idue lekcije. A dotle good-night gud na jt

dobru no il i kako bismo mi rekli: laku no.

TREI AS

Englezi su utiv svet. Red je zato da vas pretstavimodami sa plavim eirom: She is Miss Brown i: iz misBraun. Ona je gica Braun.

Da je kojim sluajem udata, bila bi Mrs. Brown,(misis gospoa).

A onaj gospodin sa velikom knjigom i crnom pisaljkom:He is Mr. MillerHi: iz Miste Mile

On je g. Miller.

Englezi r ili er,na kraju rei ne izgovaraju. Ata izgovaraju sad emo vam objasniti. Izgovorite makoji od naih suglasmika: b, t, v, 1, m, ili izgovorike rera ili rav. Zatim izgovorite, kako to izgovaraju vojiniciskraeno gospodine kapetane umesto gospodine kapetane. Vi,ustvari, niste izgovorili samo b, t, v, 1, m, nego ste iza svakogod ovih sugla-snika izgovorili jedan sasvim kratak mukao glas za koji unaoj azbuci nemamo slova. Isto tako pred r u ra i ravizgovorili ste opet isti taj veoma kratki mukli glas. I najzadizmeu p i t u kapetane opet ste ga izgovorili.Recimo sada da elimo da objasnimo nekom strancuizgovor tih naih rei. Bie potrebno da u tom sluajuiza.b, t, v, 1, m, ispred r u ra i rav i izmeu p i t u

kapetane stavimo neki znak. Svejedno kakav e to znakbiti, ako on zna kako se izgovara. Recimo da, isto iztamparskih razloga, usvojimo zmak e.. U tom sluajuobeleiemo izgovor gornjih slova i rei: be, te, ve, le, me,era, erav, kapetane.

Engleski glas r ili er na kraju rei veoma jakolii na taj na mukli glas iza b, v, t, 1, m, ispred ra, rav,i usred kapetane. I morajui da usvojimo neki znak, usvojilismo e. Mogli smo, isto tako, da usvojimo zvezdicu, ili ".Zato, kada vidite taj znak, nikako ne zaboravite da to neznai da obeleeni glas lii na nae e, nego da je toisto tamparski znak, a da sam glas lii na veomakratki mukli glas koji smo vam gore objasnili.

Ako biste imali tekoe u izgovoru ovog glasa, bolje

je da izgovorite isto r, jer se isto r i dalje izgovara ukotskoj i severnoj Engleskoj, nego da izgovarate naee. Prvo zato to je nae e otvoreno, a glas e jemukao i zatvoren. Drugo to je nae e estonaglaeno i moe da bude dugo dok je e uveknenaglaeno, i tako kratko da se vie guta nego to se


5/160

izgovara.U poetku rei r se izgovara kao nae r.

Miss Brown is rich (ri bogat, bogata). AliMr. Miller is poor (pu:e siromah).Ovo r zato to dolazi iza dugog samoglasnika,

znatno je krae nego er u Mr. i Miller.Sasvim je drugaije r u sredini rei ispred su-glasnika. Ono se, ustvari, izgubilo, i namesto njegaostalo je samo produenje samoglasnika koji prethodi. I

prema tome dobro jutro Good morning nee bitigud morning nego gud mo:ning. Tako u Engleskoj,ali u kotskoj i najsevernijoj Engleskoj i ovo r sauje.

Da je g. Millerova pisaljka kratka, rekli bismo:

He has a short pencilHi: hz o:t pensilOn ima kratku pisaljku.

A za njegov eir;He has a hard hatHi hz ha:d ht On ima tvrd eir.

Jednu napomenu. Englesko dugo a nije otvorenokao nae, nego poluzatvoreno. I njega je lako nauiti.Izgovorite nae dugo a. Usta ste otvorili iroko.Izgovorili ste, dakle, otvoren glas. Sad izgovorite nae o.Usta ste skupili. Drugim reima, izgovorili ste zatvorenglas. Ako hoete da izgovorite dugo englesko a

pravilno, sve to treba da uinite to je da ne otvorite ustakoliko za nae a, nego malo manje. Samo malo, dosta je.Sluajte sami paljivo. Primetiete da je glas malo tamniji. I

Maari imaju zatvoreno a, a li je ono mnogozatvorenije od engleskog.

Neka vas ne plai to smo se u ovoj lekciji malo viepozabavi li izgovorom. Znajte, da ste ovim, iako je ovotek trei as, preli ve polovinu glasova koje je

pot rebno da nauite.

Da se vratimo na gicu Braun i g. Millera.

Miss Brown is a lady (lejdi dama).Mr. Miller is a gentleman (dentlmn

dentlmen, gospodin).She is a little lady. He is a tall (to:l visok)

gentleman.

Bilo bi dobro kada biste nove rei zapisivali u jednusveicu, i svaki dan ih proitali. Bolje ete ih zapamtiti.

Prevedite sada na engleski: Dobro jutro. GospoicaBraun ita engleski. Gospodin Miller govori francuski. Ja itamengleski. Vi govorite francuski. Imam crvenu knjigu. Onaima kratku pisaljku. Ona ima zelen eir. Vi imate tvrdu

pisaljku. On je visok. On je siromah. On je gospodin.Ona je mala. Ona je bogata. Ona je dama.

Sada uporedite reenje zadatka na kraju prole lekcijesa svojim prevodom: I speak English. I read English. Youspeak French. You read French. He speaks English. Shereads French. I have a little book. I have a big book. Ihave a lit tle penc il. I have a black pencil. She has a redhat. She has a little hat, He has a green book. She has aFrench book. You have a blue pencil.

Jeste li nainili koju greku? Niste? E, onda je tovery good (veri gud; vrlo dobro). Ili, poto ve uimoengleski, mogli bismo rei i All right (o:l rajt


6/160

doslovno: sve u redu, sve dobro).

ETVRTI AS

Ne moe se g. Miller veno zabavljati svojompisaljkom, ni gica Braun svojom knjigom. Prirodno je

zato da stupe u razgovor. Oni to, da su u Engleskoj, kaonepoznati ne bi mogli uiniti. Ali mi im ovde tu slobodumoemo dopustiti.

Good morning. I am Mr. Miller.Aj m ja sam.

Good morning. I am Miss Brown.G. Miller to, kao inteligentan ovek, odmah shvaa, i

kae: You are Miss Brown.ju : a: vi st e.

Da ne bi bilo daljeg nesporazuma, Miss Brown topotvruje: Yes, I am. (Yes jes jeste, da).

Po ovom Yes, I am, odmah ste mogli utvrdti da jeMiss Brown Engleskinja. Jer Englezi, kada odgovaraju na

pitanje, retko kau samo yes, nego obino ponove i glagolkojim je pitanje postavljeno.

Da Miss Brown nije bila Miss Brown, ona birekla: No, I am not No u. Aj m-not. Ne. Ja nisam.

Ovde moramo da prekinemo njihov razgovor, da vamobjasnimo izgovor engleskog dugog i kratkog o.Englesko dugo o prelazi na kraju u kratko u. Englez,ustvari, kada izgovara dugo o izgovara dvoglasnik, ukome jo prvi glas dugo o, a drugi kratko u. Mi emoga zato obeleavati sa ou.

Englesko kratko o malo je tee. Razlika izmeu

naeg i engleskog kratkog o je u tome to je naeo zatvoreno, a englesko kratko o otvoreno. Izgo voritenae o. Usta ste zatvorili a usne skupili: izgovorili stezatvoren glas. Sad otvorite usta skoro kao da ete daizgovorite a, pa izgovorite o. To novo o bieotvoreno. Radi kontrole pazite kada se vebate da vamse usne dok izgovarate ne poinju skupljati: jer im seusne poinju skupljati, glas postaje zatvoren. I druginarodi imaju sline glasove. Rusko o, na primer, unekim reima je otvoreno kao a, a maarsko a unekim re ima zatvoreno je skoro kao o. KodAmerikanaca ovo o je sasvim otvoreno, tako da liina a. Ako vam nije stalo do tanog izgovora, onda

kaite pros to o, jer ga tako izgovara i puno stranaca uEngleskoj.Dok smo vam objasnili kratko o, g. Millera je

poela podilaziti sumnja. I on zato pita za sigurnost.Are you Miss Brown?


7/160

Jeste li vi Miss Brown?to ona, budui sasvim sigurna, potvruje:Yes, I am.Videi da je oma odluna dama, te da se od nje moe

mnogo emu nauiti, g. Miiller preiava i drugesumnje u svojoj glavi, i pita:

Am I tall? Jesam li ja visok?A Miss Brown odgovara: Yes, You are tall.Zapamtite ove upitne oblike:Am I? Jesam li?Are you? Jeste li?Ovo je mnogo obradovalo g. Millera, te on veli:

I am glad.Glad gld znai radostan. A izrazI am glad odgovara naem: Milo mi je.

Da je dama rekla: No, you are not. You are fat(ft debeo).

G. Miller bi sigurno kazao. I am sorry. Sorry sori alostan. A izraz I am sorry ao mi je.

Zadovoljan ishodom dosadanjeg razgovora, g. Miller

se uputa dalje. Pokazujui dami jedne novine, on veli:I have an English papern pejpe

jedne novine,Nije rekao a English zatoto re Englishpoinje

samoglasnikom, a pred samoglasnikom se upotrebljava duioblik lana: an. Novine su na engleskom a paper, tj.

jednina, a ne kao kod nas mnoina.Miss Brown mu na to saoptava:I read and write French.

nd rajt i piemPosle ega se oni oprataju.Good-bye, Mr. Miller.

Good-bye, Miss Brown.Prevedite i napiite: Ja sam visok. Vi ste debeli. Jasam bogata. Vi ste siroti. Jesam li ja dobar? Da, vi stedobri. Ne, vi niste dobri. Vi s te ravi. Milo mi je. ao mi

je. Ja piem engleski. Ja itam engleski i francuski. Ja imamengleske navine. Vi imate veliki esir. On ima tvrdu

pisaljku. Ona ima zelenu hartiju (paper pejpe).Reenje prolog zadatka. Good morning. Miss Br ow n

reads Engl i sh. Mr . Mi ll e r speaks French. I r eadEnglish. You speak French. I have a red book. She has ashort pencil. She has a green hat. You have a hard

pencil. He is tall. He is poor. He is a gentlemen. She islittle. She is rich. She is a lady.

PETI AS

Good morning, Miss Brown. How are you?Hau a: ju:

Kako ste (vi)?I am all right, thank you. And how are you?

thnk ju: hvala (vam).Odmah ste ih poznali. To su nai prijatelji, Miss Brown ig. Miller. Danas su ve malo srdaniji. On ju je pozdraviouobiajenim pozdravom How are you? iako je mogaorei i How do you do? Hau du ju: du:?

Jer i to znai kako ste? ili tanije ta radite? Ali on

se nije hteo posluiti tim izrazom, zato to jeonza poetnike malo komplikovaniji.

Ali je Miss Brown rekla thank you, prvo zato to suEnglezi utivi ljudi, i za svata kau hvala, a drugo to jehtela da nauite glas th, To je glas koji strancima


8/160

zadaje najvie muke. Oni koji su bili u Engleskojizgovaraju ga t, a oni koji nisu f ili s. Vi,meutim, izgovaraete ga sasvim pravilno th, jer je tosasvim prosto ako paljivo proitate objanjenje i ako semalo vebate.

Izgovorite nae s. Zubi vam se dodiruju, a jezik lakopritiskuje zube. Sad stavite jezik izmeu zuba. ta seustruavate? Isplazite ga dobro. Neka vam viri bar

santimetar dva. E, sad probajte izgovoriti s. Alinikako da niste uvukli jezik! Ne moete. Ali ste namestos izgovorili nekakav sasvim nov glas, kojinikad dosad niste uli sem ako znate grki, i umete daizgovorite Atina kako je izgovaraju Grci. Taj noviglas je englesko th.

Jeste li uli ljude koje vrskaju? E, Englezi nevrskaju nego vrthkaju. I vi, samo ako se drite pravila

jezik me zube, a nikako jezik za zube, izgovorietesavreno englesko th. A, ako ni posle ovog objanjenjane umete da ga izgovarate, najbolje je da kaete t,

jer ga tako izgovaraju mnogi stranci koji su i godineproveli u Engleskoj. Docnije, kada se naviknete, neete

morati toliko plaziti jezik. Dovoljno e biti da ga stavitemalo meu zube, da vam se zubi ne bi dodirivali. Jer akose zubi dodirnu, izgovoriete s.

Poto je uvukao jezik, g. Miller nastavlja:Look! Here is a house.Luk hi: iz haus.Gledajte! Evo je jedna kua.

Da se g. Miller rodio kao Jugosloven, on bi moramo dase opredeli, i da kae gledaj ili gledajte. Kao Englezunjemu je slobodno da kae samo look, jer je lookzapovedni nain za drugo lice i jednine i mnoine. Istotako read znai i itaj i itajte, a speakgovori i govorite.

Isto tako, g. Miller verovatno ne bi rekao evo je

jedna kua, nego evo jedne kue. Zato vi zapamtiteovu razliku izmeu naeg i engleskog jezika.

Miss Brown nastavlja konverzaciju:Yes, I see. And there is a street.Jes, aj si: nd dher iz stri:t.Da, vidim. A eno je jedna ulica.

ta je sad ovo dh upitaete. Opet neto za izgovor?Za vas vie nije, zato to ste vi nauili th. Ovo dh jerodeni brat njegov. Izgovorite nae z. Sad stavi te jezikmeu zube, i pokuajte ga opet izgovoriti. Kao ranije th, sad ste izgovorili dh. Zar nije

prosto?

Englezi i th i dh piu na isti nain: th. Mi emoih u obeleavanju izgovora razlikovati na taj nain toemo prvo beleiti. th, a drugo dh.

Sigurno vam je pa lo u o i da je izgovor reithere obeleen kao dher a ne dhe: e. To je zato to


9/160

iza r sleduje samoglasnik u rei is. Pravilo je kada skrajnje r, koje se moe pisati r, er ili re, naeizmeu dva samoglasnika, ono se izgovara is to kao naer.

Zapamtite jo da here za sebe znai ovde, a theretamo. Zajedno sa is: here is znai evo, a there is eno

Dok smo mi ovo objanjaval i g . Mil le ru j esevnula ideja:

Is your house in this street?Iz ju:e haus in dhis st ri :t ?Je li vaa kua u ovoj ulici?Ali e gica Brown:No, my house is in that street.

Nou, maj haus iz in dht stri:t. Ne,moja kua je u onoj ulici.

Prevedite: Kako ste? ta radite? Evo pisaljke. Enoknjige. Evo jedne velike kue. Eno jedne male ulice. Moja

kua je visoka. Vaa kua je zelena. Je li moja kuadobra? Ne, vaa kua je rava. Ova ulica je kratka. Onadama je debela.

Reenje zadatka iz prole lekcije. I am tall. You arefat. I am rich. You are poor. Am I good? Yes, you aregood. No, you are not good. You are bad. I am glad. I amsorry. I write English. I read English and French. I have anEnglish paper. You have a big hat. He has a hard pencil.She has a green paper.

ESTI ASOvoga asa, radujte se, nema izgovora, zato to smo

skoro sve to je vanije nauili. Moi emo, zato, da se

udubimo u gramatiku. Sluajte g. Millera:Look, there is a park(pa:k park).Let us go into the park.Let as gou intu dhe pa:k.Hajdemo (da idemo) u park.Let samo za sebe znai pustiti, a us znai nas. Ali

zajedno let us isto je to nae hajdemo, i upotrebljava seza zapovedni nain u prvom licu mnoine.

Prema tome let us read, let us speak, let us write(rajt) znai hajdemo da itamo, hajdemo da govorimo,hajdemo da piemo, ili prostije; itajmo, govo rimo,

piimo!

Zapazili ste da se nae u na engleskom kae i in iinto. In se upotrebljava za mirovanje. Vi se nalazite in ahouse, in a park, u kui, u parku, ali ulazite into ahouse, into a park, u kui, u parku. Into se, dakle,upotrebljava za pravac kretanja.

Isto ste tako zapazili pred reju park recu thekoju nismo preveli. Ta reca zove se odreeni lan zarazliku od a (ili an) koje je neodraeni lan, Vreme

je sada da vam objasnimo ta su lanovi i kada seupotrebljava jedan a kad drugi.

U engleskom stvarne imenice imenice kojeoznaavaju predmete nikada ne stoje same, negoimaju uza se lan. Ako se govori o nekom odree-nom, poznatom predmetu, upotrebljava se odreeni

lan. Inae seupotrebljava neodreeni lan.Kako mi u naem jeziku nemamo lana, zapamtite ovo

pomono uputstvo, koje e vam omoguiti da uvek bezgreke pogodite lan. Ako pred imenicu moete (ali nemorate) da stavite re jedan, neki, ili ma koji, onda


10/160

upotrebite neodreeni lan a. Ako ne moete, ondaupotrebite odredeni lan the. Na pri mer, kada kaeteimam kuu ili vidim knjigu, ka-ite I have a house ili I see a book, zato to moete reiimam jednu kuu i vidim jednu knjigu.

Let us sit down, kae g. Miller.

Let as sit daunHajdemo (da) sednemo.Yes, let us! pristaje Miss Brown i nastavlja:The park is beautiful (bjutiful 1ep).

Nato e g. Miller sasvim bez veze:The street is short, and the hat is blue.G. Miller, kao to ste sigurno ve primetili, ima tako

obiaj da kae neto bez veze. Ali ako nema smisla, imagramatike. Jeste li zapazili, kako je tano rekao: the street ithe hat? Zatim, kako su mu ve povrvele misli, nastavlja:

There is a seat in the parkDher iz si:t in dhe pa:k

Eno mesta u parku.

Miss Brown kao inteligentna devojka, ispravlja ga:There are two seatsDher a: tu: si:tsIma dva mesta.Ovde moramo zastati, jer imamo mnogo to da

objasnimo. Prvo da engleski izraz here are, there are,odgovara naem ima u smislu evo ima, eno ima.Razlikujte zato I have imam, posedujem od hereare, there are, evo, eno, evo ima, eno ima, to sveodgovara smislu postoji. Drugo da re seat upravo znaisedite, tj. da je opti pojam, a da, naravno postoje izasebne rei za stolicu: chair (e:e), i za klupu: bench(ben).

Tree, da se mnoina engleskih imenica gradi nastavkoms. Ovo se s obino ita z, sem kada doe iza slova p,f, k, t, kada je to nemogue, te se mora izgovoriti s.Dakle: pencils, mornings, houses sa z ali books,streets, parks, nights sa s.

Prevedite: itaj, pii, govori! itajte, piite, govorite!itajmo, piimo, govorimo! Ulica je duga (long lng).Park je lep. Klupa je tvrda. Kua je visoka. Novine suvelike. Pismo (the letter lete) je kratko. Dete (thechild ajld) je dobro. Vidim bogatu kuu. Imamcrvenu knjigu. Imam malo dete. Eno jedne dame. Eno

jednog gospodina.

Reenje prolog zadatka. How are you. How do youdo? Here is a pencil. There is a book. Here is a bighouse. There is a little street. My house is tall. Yourhouse is green. Is my hause good? No your house is

bad. This street is short. That Iady is fat.

SEDMI AS

Tek to su seli, a Miss Brown e:Here are Mr. and Mrs. Green. They are my friends.

Dhej a: maj frendz.Oni su moji prljatelji.


11/160

Zapamtite uzgred da kad pred imenicom stojizamenica, onda nema lana. Dakle: my friends. Theyhave a very nice dog

najs dg lepo pseto.Dok je ona to rekla, g. i ga Green su ve pristupili i

otpoeli razgovor.Good morning, Miss Brown, How are you?

Na to e ona: Very well, thank you. And how areyou? (Well wel dobro).S tim njenim well, Miss Brown je izgovorila poslednji

vaniji glas koji treba da nauite; w. Ni on nije teak.Izgovorite nae v. Donju usnu ste pritisli uz gornje zube.Sad izgovorite u. Usne ste zaokruili u obliku prstena, iisturili ih. Usne sada nimalo ne dodiruju zube. Sadanamestite usne kao da ete izgovoriti u, pa izgovoritev. To novo v je vrlo meko. Ono je ustvari engleskow. Sva razlika, dakle, izemeu naeg v i engleskogw je da se kod naeg glasa usne i zubi dodiruju, a kodengleskog se ne dodiruju. Mi emo u izgovoru ovaj glasobeleavati sa w.Ovde upada g. Miller, koga pas g. i ge Green mnogozanima: Have you a very nice dog?

Hv ju: imate li ?Na to e Greenovi jednoglasno:Yes, we have a very nice dog . (We wi mi).G. Miller, ija udnja za znanjem nije utoljena, ne

poputa:

Have you a cat also?kt olsou

maku takoe.G. i gda Green, koji su sloan brani par, slono

odgovaraju:Yes, we have a cat also. Na to g. Miller promrmljakroz zube: I like cats and dogs. (I like aj lajk volim). I onda seda ponovo na klupu i pada u tmurnoutanje. To njegovo utanje mi emo iskoristiti dasistematski ponovimo sadanje vreme. U sadanjemvremenu engleski glagol uvek ostaje isti, i samo se prednjim menja zamenica. Izuzetak ini tree lice jedninekoje ima nastavak s. Ovo se s kao kod mnoineimenica ita z, sem iza p, f, k, t,.kada se ita s.

I like, you like, we like, they like ali he likes, shelikes. Volim, volite, volimo, vole. On voli , ona voli.

I read, you read, we read, they read, al i hereads, she reads. itam, itate, itamo, itaju. On ita, onaita.

Drugo lice jednine ti, kod Engleza ne postoji vieu upotrebi. Ono se moe nai samo u Bibliji, u poezij i, i ustarim knjigama.


12/160

Sada se izmeu naih poznanika razvija veoma ivrazgovor koji emo mi prislukivati. Razgovor poinjeMiss Brown svojom primedbom:

Mr. and Mrs. Green live in this street.liv (kratko i) ive

They have a nice house.

G. Miller, koji ne moe tako lako da kapira nove ideje,i koji voli da ono to zna utvrdi, okree se na ovo g. i giGreen:

Have you a nice house?Na to e oni slono:Yes, we have a nice house.

Posle ovog se produuje razgovor u tri glasa, prvoMiss Brown, zatim g. Miller, i najzad g. i ga Green.

They have a beautiful garden also.(garden ga:rden vrt)

Have you a beautiful garden also?Yes, we have a beautiful garden also.They have five rooms.

fajv ru:mz (Jednina room).pet soba

Have you five rooms? Yes,we have five rooms.Ovde ga Green produuje solo: No, we have six

(siks est) rooms. There is a little room also.Ovo je ona rekla i kao domaica koja se ponosi

svojom kuom, i da vam obrati panju da se re also estostavlja na kraju.

Prevedite: Imam lepog psa. Imamo debelu maku. Imate

bogatog prijatelja. Imaju zelenu kuu. On ima crvenustolicu. Ona ima veliku klupu. Imam veliki vrt. Imamo crnuknjigu. Imate lep park. Imaju ravog psa. Ona ima maluhartiju. Ona ima plav eir takoe.

Reenje prolog zadatka. Read, write, speak! Read,write, speak! Let us read, let us write, let us speak! Thestreet is long. The park is beautiful. The bench is hard.The house is tall. The paper is big. The letter is short.The child is good. I see a rich house. I have a red book.I have a l it tle child. There is a lady. There is agentleman.

OSMI AS

Sigurno ste dosad zapazili kako prosto Englezi pravepitanja. Samo obrnu red rei?

I have a hat. Have I a hat Imam li eir?You have a house . Have you a house? Imate li

kuu?She has two hands, (hnd ruka). Has she two

hands? Ima li ona dve ruke?Isto tako: I am tall. Am I tall?You are small (smo:l mali). Are you small?She is beautiful. Is she beautiful?Ovo se odnosilo na pomone glagole. Jo prostije se

pravi pitanje s obinim glagolima. Samo se ispred glagolastavi reca do.

I speak English Do I speak English? Go-vorim li engleski?

You read French? Do you read French? itate li francuski?


13/160

S ovim znanjem lako ete slediti uzbudljivi razgovortrougla BrownMillerGreen . G. Miller koga viezanimaju ivotinje nego kua, ne da se odvratiti od svog

predmeta:Do you like cats and dogs? Volite li make i

pse?Yes, we do.

G. i ga Green odgovaraju kao pravi Englezi. Umestoda kau we like cats and dogs, oni kau samo we do.Odgovarajui na pitanje, Englez nikada ne kae samo daili ne, yes ili no nego obino ponovi glagol kojim je

pitanje postavljeno. Tako e na pitanje: Is she beautiful?odgovoriti sa Yes, she is. A na Am I tall: sa Yes, youare. A kada se pitanje postavlja recom do, on e umestoglagola ponoviti samo do. Nee, dakle, rei Yes, Ilikecats and dogs, nego prosto Yes, I do. Inae, doslovnoznaenje rece do je raditi, initi. Otud: How do you do?

Do you drink tea and coffee?

drink ti: kfipiti aj kafa.Yes, we do.Kada naglasak pada na otvoreno o, to emo zato

to je ono sitno, radi upadljivosti tampati ceo slogmasno.

G. Miller, koji je sada sasvim oiveo, nastavlja kaomitraljez.

Does your cat drink milk(milk mleko).Tree lice jednine glagola "do" pie se "does", a izgo-

vara daz.Yes, she does.

And does your dog eat meat?i:t mi:tjede meso?

Yes, he does.Do you read French? No, we don't (dount),

Don't je odreni oblik od "do". To je upravo "do not"saeto u jednu re: "dont". Prema tome no, we don't znaino, we do not read French, ne, mi ne itamo francuski.

Do you speak French?No, we don't.Ova upotreba rei do i don't pokazuje vam jednu vrlo

vanu stvar. A to je da treba da se to vie odviknete od

doslovnog prevoenja kada uite strani jezik. Nauitefraze, i nauite njihov smisao.Da se vebamo jo malo:Miss Brown reads French. Does she read

French? Yes, she does,Mr. Miller likes coffee. Does he like coffee? Yes,

he does.Mr. and Mrs. Green don't like (ne vole) coffee. Do

they write French? No, they don't.Mr. and Mrs. Green don't write (ne piu) French. Do

they write French? No, they don't.Uzgred ste nauili da se ne vole kae don't like. Ne

piu don't write. Isto tako: I don't like ne volim. You

don't like ne volite. They don't like ne vole. Hedoes not like on ne voli, She does not like ona ne voli.

Ovde se Miss Brown, koju je, izgleda, ovo malozamorilo, die.

I am tired (tajed umoran, umorna).


14/160

Are you tired? kae g. Miller.Yes, I am. Let us go home (houm kui).Yes, let us. We are tired also, slau se Greenovi.Good-bye Good bye.Sad, poto je park ostao prazan, da ponovimo

sistematski sadanje vreme glagola biti:

I am, he is, she is, we are, you are, they are jasam, on je, ona je, mi smo, vi ste, oni su.Prevedite: Jesam li ja mala? Ne, vi ste visoki. Jesmo li

mi siroti? Ne, vi ste bogati. Jedete li meso? Ne jedem. Piju lioni mleko? Ne piju. Voli li ona make? Ne voli. Piete liengleski? Piem. itate li francuski? Ne itam. Oni negovore engleski. Oni ne vole knjige. Oni ne piu pisma.Vole li oni knjige? Ne vole. Piu li oni pisma? Ne piu.

Reenje zadatka. I have a nice dog. We have a fatcat. You have a rich friend. They have a green house. Hehas a red chair. She has a big bench. I have a big garden. Wehave a black book. You have a beautiful park. They have a

bad dog. She has a little paper. She has a blue hat also.

DEVETI AS

Taman Miller da poe za ostalima, koji su ve izaliiz parka, kada uje glas:

Hallo (hlou halo, hej), Miller. How are you?Miller se okree, i koga e da vidi nego svog starog

prijatelja Sandy Macpherson-a, ije se ime u kotskoj,poto je on kotlananin, izgovara SandiMakfersen. Kako se izgovara u Engleskoj videemo docnije.Da je stari prijatelj mogli ste pogoditii po tome to ganije oslovio sa Mr. Miller, nego prosto sa Miller. Ti

mu nije mogao rei, jer ti u engleskom ne postoji. Alida ga poznaje jo bolje, mogao mu je rei Hallo,John, jer se Miller, kao to ste ve pogodili, zove John(dn).

Very well, thank you, And how are you?

Na ovo Macpherson ne odgovara, jer je njegovo okopolo za Millerovim, i opazilo Miss Brown na izlasku izparka. On naravno pita:

Who is that? (Who hu: ko) Ko je to?That is Miss Brown.

And who is she?Miller na ovo odgovara jako informativno:She is a lady.Is she beautiful?Yes, she is. She is very beautiful.Is she rich?


15/160

Yes, she is rich also.Has she a house in this street?No, she has not.Does she like books?Yes, she does.Does she like green hats?

No, she does not. She likes blue hats.Do you like green hats?No, I don't.

Dok su oni ovako menjali informacije, ni vi niste ostalibesposleni, nego ste zapazili da pred books i pred greenhats nema lana, i zapitali ste se zato? Razlog je prost . Da

je pitanje u jednini, ono bi glasilo: Do you like a greenhat? A poto a znai ustvari jedan, to kao jedan nemoe imati mnoinu.

Iz toga izlazi pravilo da ispred stvarnih imenica gdebi neodredeni lan trebalo staviti u mnoinu neodredenilan otpada. U toliko lake, zar ne?

I zato ete rei: I like big parks. I write longletters. I read French letters. I like small dogs.Macpherson, ije je interesovanje za Miss Brown ovimiscrpljeno, vadi iz depa jedno pero. Look, I have a pen.It is a new pen. pen. It iz nju pen. pero. Ono je novo pero.

Nauili steda he znai on, she ona. Sada nauite da itznai ono.

Posle ovoga Macpherson pada u lirsko raspoloenje:It is very nice. It is cheap. And it is strong

i:p strng.Vrlo je lepo. Jevtino je. I jako je.

Kada bi gornje reenice preveli doslovno, one biglasile: Ono je vrlo lepo. Ono je jevtino. I ono je jako.Ali niko to tako kod nas ne kae. Nego kae:vrlo jo lepo, jevtino je, i jako je. Zapamtite ovu razlikuizmeu naeg i engleskog jezika dobro, pa kad budetegovorili engleski a govoriete ga jednog dana sigurno

da ne kaete: nice is, cheap is, strong is, nego, lepo, bakao da ste Englez ili Engleskinja It is nice. It ischeap. It is strong. Pratito sad paljivo kako to lepo kauMiller i Macpherson.

Is it good? Je li dobro, pita Miller, kome jekvalitet vaniji od jevtinoe.

Yes, it is. It writes very well. Pie vrlo dobro.Da nije dobro on bi rekao;No, it is not. It does not write very well.

Oh (ou o), yes, zavrava Macpherson ubedljivo. Itis a fine (fajn fin) pen.

Miller, koga pero naroito ne zanima, okreerazgovor na vreme.

It is fine today (tudej danas). Danas je fino, ili,kako bismo mi rekli: danas je lepo.

It is really (ri:eli zaista, stvarno) beautiful.Zaista je lepo.

Prevedite. Je li ona debela? Nije, ona je mrava (thin thin). Je li pero jako? Jeste. Nije, ono je slabo (weak wi:k). Volite li aj? Volim. Pijete li mleko? Ne pijem.Imate li pet prijatelja? Imam est. Danas je lepo. Dete jedobro. Jako je, i lepo je. Nije slabo i nije mravo.

Reenje prolog zadatka. Am I small? No, you are


16/160

tall. Are we poor? No, you are rich. Do you eat meat?No, I don' t. Do they dr ink mi lk? No , they don't. Doesshe like cats? No, she does not. Do you write English?Yes, I do. Do you read French? No, I don't. They don'tspeak English. They don't like books. They don't writeletters. Do they like books? No, they don't. Do they

write letters? No, they don't.

DESETI AS

G. Miller, koji je oevidno dobro raspoloen, i komesve izgleda lepo, nastavlja razgovor.

It is a fine park. And this is a strong bench. Nato e Maepherson, poto je pogledao klupu: Yes, itis strong.

Nije kazao: Yes, she is strong. A znate zato? Zatoto Englezi kao praktini l judi nemaju rodove zaimenice. Oni ne vide razloga zato bi, na prirner, telefon,koji celog dana govori, bio mukog roda, a hartija koja

uti i sve trpi, enskog. Kod njih su zato sve imenice bezrazlike srednjeg roda. Izuzetak su samo ljudi i ivotinjemujaci koji su mukog roda, i ene i ivotinje enkekoje su enskog roda. Ali i kod ivotinja, kada se neistie pol, kae se it. It is a nice cat. It is a good dog.

Uzgred da vam objasnirno podrobnije znaenje reinice, koja u engleskom irna mnogo ire znaenje nego naelepo. Nice je opti povoljan pridev. Tako ete za nekogdobrog, prijatnog oveka rei: He is a nice man (mn ovek). Zato, kada prevodite nice upotrebite jednu od rei:dobar, lep, prijatan, zgodan, simpatian. Tako je MissBrown za g. Millera b i l a a very nice lady.

Yes, she is very nice. And she likes cats and dogs.

Vidite, kako je to zgodno. Da su, na primer, Milleri Macpherson govorili naim jezikom, mogao bi ovekpomislit i da klupa voli make i pse. Ovako, naengleskom, to se, jasno, moe odnositi samo na MissBrown.

Ovde emo, g. Millera i g. Macphersona, poto suve poeli da govore bez veze, zamoliti da malo priekaju,dok mi ponovimo i utvrdimo malo upitne i odreneoblike.

Treba razlikovarti pomone glagole I have i I am odobinih glagola.

Kod pomonih glagola pitanje se pravi promenom redarei. I am tall. Am I tall? They are small. Are theysmall? She is thin. Is she thin? I have a letter. Have I aletter? He has a dog. Has he a dog?Kod obinih glagola, stavlja se napred reca " do" .

Do you drink coffee? Do you like gardens? Do they eatmeat? Does she speak French?

Ako odgovarate na pitanje u kome ima pomoan glagol, viete ga ponoviti. Have you a house? Yes, I have. Is sheweak? Yes, she is. Is he strong? Yes, he is. Are youtired. Yes, I am. Are you good? Yes, I am.

A ako odgovarate na pitanje postavljeno recom "do", viete nju ponoviti. Do you write French? Yes, I do. Does shespeak English? Yes, she does. Do you drink milk? Yes,

I do.Ako u odrenoj reenici imate pomoan glagol,staviete iza njega "not". He is not fired. She is notstrong. I have not. She has not. They are not thin.

A ako u odrenoj reenici imate obian glagol, stavietepred njega "don't". I don't write French. I don't like cats.


17/160

She does not speak English. They don't drink tea.Ovo ste, je l' te ve sve znali? Ali nita ne mari da

se malo utvrdi, mnogo se bolje pamti. A sad da pustimoMillera i Macphersona da opet oni malo brbljaju,

Do you like London (landn London)? pita Miller.No, I don't, odgovara Macpherson. I like Edinburgh

(edinbro a zato ba edinbro a ne edinburg, to pitajtekotlanane).

It is a fine town (taun grad, varo). It has nice broad(bro:d iroke) streets. And it is clean (kli:n

ist).Are there (ima li) many (meni mnogo) parks

in Edinburgh?Yes, there are.Are there many trees (tri: drvo) in the parks

of Edinburgh?Yes, there are.Look at the trees in this park, veli Miller. A znate

zato je to kazao. Da vas naui da se na engleskomkae: look at. Look at the book pogledaj knjigu.Look at the lady pogledaj damu. Look at the town

pogledaj grad.At t samo za sebe prevodi se as sa u a

as sa na. Kada je koje objasniemo docnije.Prevedite. Je li ona visoka? Nije, ona je mala. Imam

li ja pismo? Nemate. Vole li oni iste ulice? Vole. Voli lion visoko drvee? Voli. Ovo nije ist grad. O vo nijemoja kua. Ona ne ita novine. On ne pije mleko. Ovaulica nije iroka. Ova drveta nisu visoka. Oni nisuumorni.

Reenje zadatka. Is she fat? No, she is thin. Is the penstrong? Yes, it is. No, it is weak. Do you like tea? Yes, I

do. Do you drink milk? No, I don't. Have you fivefriends? I have six. It is fine today. The child is good. Itis strong, and it is beautiful. It is not weak, and it is notthin.

JEDANAESTI AS

Dosada ste imali rei strong, morning i long,koje se zavravaju na ng. Njihov smo izgovor pri-vremeno zabeleili kao: strng, mo:ning, lng. Vreme jeda ih sada nauimo pravilno. Izgovorite nae g.Zategli ste jezik, i nainili ustima malu eksploziju. Gse zato zove eksplozivan glas. U engleskom, u vezi ng,ono nije eksplozivno.

Evo kako ete nauiti da izgovarate ne-eksplozivnog. Izgovorite prvo strn bez g. Sad se spremite daizgovorite g. Zategnite jezik, ali nemojte nainitieksploziju. Nego, taman da izgovorite g, a vi prekinite.Time to ste prekinuli glas pre . oksplozije vi ste izgovorilienglesko g u ng.

Evo i drugog naina da nauite isti glas. Izgovoriteime kineskog grada Hong-Kong, ali ne kao dve rei, negokao jednu: honkong. Kontroliite sebe. Jeste li izgovoriligk? Niste. Samo ste se spremili da izgovorite g, austvari ga niste izgovorili, nego ste izgovorili samo k.Hajde, jo jednom, i pazite. Videete kako ste zaista

pripremili u ustima da izgovo rite g, iako ga niste

izgovorili. To tako pripremljeno, a ne izgovoreno g, jeglas koji elite da nauite. Mi emo ga obeleavat:ng.

Dosadilo se Macphersonu da slua ovo objanjenje, teveli:

Iamstanding and waiting.


18/160

stnding wejting.

Od rei do rei on je rekao ja sam stojei iekajui, jer tako kau Englezi umesto: ja stojim i ekam.

I am sitting and reading, ja sam sedei i itajui, ililepe prevedeno, ja sedim i itam, odgovara Miller.

You are not sitting, and you are not reading,buni se

Macpherson.Na to e Miller hladnokrvno: No, but (bat ali)

Miss Brown is writing a letter.Na ovo se Macpherson sveti: Miss Brown is going

home. (I go gou idem).A Miller e tuno: I am going home also. Are you

going home?Yes, I am, ,potvruje Macpherson, i time nam daje

priliku da spomenemo da kad se pred nastavkom ingnalazi samo jedan suglasnik, a pred ovim krataksamoglasnik suglasnik se u pisanju udvaja. Ali tonema nikakvog uticaja na izgovor. Sit je sit, a sitting jesiting

Taman da pou, a Macpherson zaustavlja Millera.Wait a moment (moument trenutak). Your pencil

is lying on the seat. (lajing n lei na).Thank you, kae Miller i uzima pisaljku pod

miku. I taman opet da :poe, a Macpherson ga ponovozaustavlja.

Listen! A telephone is ringing.Lisn telefoun ringing

Sluaj zvoni (I ring zvonim).What telephone? (wt kakav) pita Miller.The telehpone in the telephone-box, kae Macpher-

son. (Box bks kutija; telephone-box javnagovornica).

Where is the telephone box? (where we:e gde).

The telephone-box is behind the tree (bihajnd iza) odgovara Macphereon, koji kao kotlananin ima otrooko za sve. Go in and listen ui i sluaj, predlae muon.

Miller ulazi , i tako, dok je on unutra, tamanemo moi da objasnimo nekoliko stvari.

Prvo, da re what znai i ta i kakav. What isthis? What are you reading? What are you writing?ta jo to? ta itate? Sta piete? Ali What book isthis? What man is that? Kakva je ovo knjiga? Kakav jeono ovek?

Drugo, da se wh izgovara kao obino w. Samopedainti ga izgovaraju hw ne wh!Tree, da box u prenosnom smislu znai i druge

kutije. Tako box u pozoritu znai loa.etvrto, da go in ii unutra, upravo znai

ui Englezi na taj nain stavljajui glagole i predlogezajedno, esto grade nove glagole. Tako out (aut) znainapolje, a go out izai.

G. Miller je digao slualicu, i kae Hallo. Onog sdruge strane ne ujemo, ak ni u ovim lekcijama. Alizato ujemo Millera kako kae: Yes, Miller speaking.

Ovo speaking odgovara naem na telefonu.Dok on tako govori, vi bre bolje prevedite:

Sedim i ekam. itam knjigu. Dama stoji i pijemleko. Idem kui. Telefon zvoni. Gospodin sedi i jede meso.Dama pie pismo. Gde je moj prijate'j? Gde je vaasoba? ta je ovo? Kakav je ovo pas? ta pi' jete? Pijemkafu. Kakav je ovo grad? Ovo je London.

Reenje zadatka. Is she tall? No, she is small. Have


19/160

I a letter? No, you have not. Do they like clean streets?Yes, they do. Does she like tall trees? Yes, he does. (ilisamo: he does). This is not a clean town. This is not myhouse. He does not drink milk. This street is not broad.These trees are not tall. They are not tired.

DVANAESTI AS

Sigurno ste se pi tal i zato Miller ni je rekao Ispeaknego speaking. Da vam objasnimo. Engleski glagol iimaju dva oblika: jedan dui i jedan krai. I amreading i I read. I am writing i I write. I amdrinking i I drink. Kada se upotreblja jedan, a kadadrugi ?

Dui oblik I am writing, reading, drinking, upo-trebljava se kada se govori o neemu to se dogaa utrenutku kada o tome govorimo.

Krai oblik, I write, read, drink, upotrebljava sekada se govori o nekoj ra dnji koja se ne zbiva u ovomtrenutku. Drugim reima, kada se govori o navici, osposobnosti, ili o neem to se ne zbiva istovremeno sa

trenutkom u kome govorimo.Tako I am drinking coffee, znai: pijem kafu dok s

vama govorim. A I drink coffee znai: pijem kafu kaonaviku, svakog jutra, ili esto, all ne ba u ovom trenutku.

Meutim, Miller kae speaking, jer ba u tom trenutkugovori. Da je hteo rei: govorim francuski, rekao bi: Ispeak French, jer to oznaava aposobnost, neto to jestalno, a ne pripada isklju ivo ovom trenutku.

Dok smo mi ovo objanjavali, Miller je odgovarao utelephone box-u.

Yes. Yes. Oh, yes. Really?, I am glad. I am veryglad. Where? Where is that? In which street? ukojoj ulici (Which wi koji).

Miller nastavlja Thank you very much (ma mnogo). That is very kind of you. (Kind kajnd ljubazno of v od). I am here with (widh sa).Mr. Macpherson.

Najzad Miller izlazi, i Mac sad ga ve moemo zvatiskraeno Mac, jer ga dobro poznajemo pita radoznalo:Who is calling (call kol zove)?

Mr. Green.Where is Mr. Green?Mr. Green is with Mrs. Green and Miss Brown

in the tea shop (p radnja; tea-shop ajdinica).They are drinking tea.

Where is the tea-shop?The tea-shop is in the main (mejn glavni)

street. I am going to drink tea with them . (To tu da; them dhem njima). Idem da pijem aj snjima. Come with me (mi mnom). Haj de sa mnom,

Mac kao obazriv kotlananin rauna da bi to moglobiti skupo, i veli. No, thank you. I am going home.

Ali Miller je u galantnom raspoloenju:Come as my guestkam z gestHajde doi kao moj gost.Mac se na ovo razvedrava, i nalazi da ba ne mora

da ide kui. All right. I am coming with you .Gore se u tekstu pojavila reca to, koju smo

preveli sa da. Tom recom se u engleskom pravi

neodreeni nain, i prema tome to write znai pisati tocome doi, to speak govorif, to live iveti, towait ekati, to drink piti, to go ii

Dok smo mi ovo objanjavali,. Miller i Mac skoro suizali iz parka. Taman da izau, a Mac e:

Look, Miller, there are two dogs sitting on a seat.


20/160

They sit there every (evri svaki) morning,odgovara Miller.

Jeste videli kako su oni upotrebili dui i krai oblik?Mac je rekao za pse da su sitting na klupi , jer susedeli ba u trenutku dok su Mac i Miller pro lazili.Radnja je bila istovremena. A Miller je rekao da oni sitsvako jutro, to znai da je to kod njih navika, neto tose zbiva esto, i ne samo toga trenutka.

Zapamtite kao pomono pravilo ovo: ako na krajuneke reenice moete da dodate dok mi govorimo, onda

je na engleskom dui obl ik na-ing. Ako ne moete, ondaje krai oblik.

I sada da ponovimo sistematski sve due oblikesadanjeg vremena:

I am calling, he is calling, she is calling, we arecalling, you are calling, they are calling. Zovem, onzove, ona zove, mi zovemo, vi zovete, oni zovu.

Prevedite. Pijete li mleko? Pijem ga svako jutro.Jedete li meso? Ne jedem. Sluate li? Oni idu kui. Kogovori? Ko eka? Gde je ulica? Gde je dama? Telefon

zvoni. Govorite li engleski? Da, govorim engleski sa vama.Volim da sedim u vrtu. Volim da imam mnogo (many)pri jatel ja. Ne volim da stojim, nego (but) volim dasedim.

Reenje prolog zadatka. I am sitting and waiting. Iam reading a book. The lady is standing and drinkingmilk. I am going home. The telephone is ringing. Thegentleman is sitting and eating meat. The lady iswriting a letter. Where is my friend? Where is yourroom? What is this? What dog is this? What are youdrinking? I am drinking coffee. What town is this? Thisis London.

TRINAESTI ASMr. Miller is going into town. Macpherson is

going with him (him njim). He is his (hiz njegov)guest. They are going to drink tea with Mr. and Mrs.Green and Miss Brown. Mr. Miller sees a bird (b:d

ptica) on a tree, and says (to say tu sej rei).Ovde ete se morati malo strpiti pre nego to saznate

ta je Miller rekao, jer bismo hteli da vam objasnimoizgovor rei bird. Engleski glas neto je imalozatvoreniji nego e, ali ne koliko nemako ilifrancusko eu. Ono je, upravo, jedno e koje se izgovaramuklije, i vie izgrla nego obino e.

Tano, ono lei izmeu e i e. Evo, kako ete ga

izgovoriti. Namestite usta malo zatvorenije nego za naee, pa izgovorite nae e to muklije moete iz grlaumesto napred uustima. Tako izgovoren glas lii na jednodosta mutno e.

Ovde ste nauili tri vrste engleskog e. Vrlootvoreno, kada otvarate usta kao da ete da izgovoritea, i pazite da vam se jezik ne digne ka nepcima: cat, bad,hat, black. Obino e, slino naem, koje je uvek kratko:red, pen, French. I sada, poluzatvoreno, muklo, grlenoe: bird. Ovom prilikom vas poslednji put opominjemo,da sa glasom e ne brkate mali mukli glas, koji smoobeleili malim visokim e isto iz tamparskih razloga,a koji, ustvari lii na onaj mukli glas to ga ujete izanaih suglasnika b, t, v, m, 1, k kada ih izgovorite

zasebno, ili ispred r kada kaete ra, rav.Ovim ste nauili i poslednji engleski glas priblino

tano. To to ih ne znate sasvim tano ne treba da vasbuni. Engleski glasovi nisu istovetni s naim, te kadabismo pokuali da vam objanjavamo ba svaku niansuengleskih glasova, sigurno je, prvo, da bismo umesto


21/160

dvanaest asova ispunili trideset, a drugo, da bismo vasverovatno toliko zbunili da ne biste smeli usta daotvorite. Ovako, kad god vam se ukae prilika sluajteengleski na radiju, gramofonu ili u bioskopu, pa onda,kada ste uli glasove, proitajte ponovo objanjenje, i,verujte mi, neete tako ravo izgovarati. U svakomsluaju neka vas tei to da i oni koji su uili engleskisamo na uho retko izgovaraju engleski sasvim tano. Ioni, mahom, izgovaraju samo priblino.Za dokaz da vam ispriam jednu malu istinitu priu.Jedan na diplomata koji je proveo u Engleskoj nekih 20godina, izgovarao je englesku re such (takav)uvek so. Najzad e mu primetit i jedan prijatelj:

Zato vi re such uvek izgovarate so ume-.stosa?

Ama nemoj , ovee, zar ja ivim dvadesetgodina u Engleskoj, pa da ne znam kako se izgovara,naao se diplomata skoro uvreen. Izgovara se so.

Opklade se njih dvojica da prvom Englezu kogsretnu na ulici poture ceduljicu sa reju such i da ga

zapitaju kako se izgovara.Such (sa), rekao je Englez.Eto vidi, okrenuo se diplomata pobedonosno

prijatelju, i ovaj, Englez izgovara so!Ima ak i u suglasnicima neke razlike izmeu naih

i engleskih. Tako na primer englesko t je vie nepanonego nae. Mi kad izgovaramo t dodirujemo jezikomsamo zube, dok Englezi toliko diu jezik da dodiruju malo inepce. Zato Englezi kada izgovore re tree daju utisakkao da taru jezik o nepce. Ali sve su to sitnice, na kojevi ne treba da se obzirete, ako ne elite da svoj izgovortoliko komplikujete, da posle ve ne znate ni kako senajprostije stvari izgovaraju. Pravila koja ste dosadnauili potpuno su dovoljna za jedan pristojan izgovor.

U meuvremenu su Miller i Mac izlazei izparkaproduili konverzaciju.Listen! A bird is singing.Yes. It sings here every day. I see (to see tu si:

videti) it here every morning.Macphersonovo budno oko zapaa i druge dogaaje:

Look! There are two boys (boj deak).What are they doing? pita Miller.They are running (to run ran trati).They run here every morning. Miller oevidno

zna sve to se deava u parku.And there are three girls (g:l devojka) in the

street. They are standing and talking (to talk

to:k razgovarati).Girls like to talk, primeuje Miller. Dakle, ne samou ovom trenutku, nego uvek. Vidite kako je ova razlika uengleskom sadanjem vremenu korisna.

Are they talking with the boys?No, they are not talking with the boys.Ovde ste sigurno primetili kako smo nauili pitanje sa

are they, a ne sa do. Razlog vam se sam kae. Zato to sedui oblik pravi sa pomonim glagolom are, a kada se

pitanje pravi od pomonog glagola onda se neupotrebljava do.

Prevedite. Govorim s vama. ta radite? Sedim na klupi .Piem pismo. Piete li mnoga (many) pisma. Piem pismasvaki dan. Sluam. Ptica peva. Ova ptica peva svako jutro.

ta rade devojke? One govore sa deacima. One govore sadeacima. svako jutro. On stoji na (in ) ulici. On stojiovde svaki dan.

Reenje. Do you drink milk? I drink it every morning.Do you eat meat? No, I don't. Are you listening? They aregoing home. Who is speaking? Who is waiting? Where is


22/160

the street? Where is the lady? The telephone is ringing. Doyou speak English. Yes, I speak English with you. I like tosit in the garden. I like to have many friends. I don't like tostand, but I like to sit.

ETRNAESTI AS

Here is the tea-shop. Let us go into the tea-shop. Mr.and Mrs. Green and Miss Brown are in the tea-shop.They are sitting and drinking tea. The tea-shop is a nice,big room. It is a beautiful room.

G. Green, kao utiv ovek, odmah pozdravljaMillera.

Good afternoon, Mr. Miller.After a:fte je posle; noon nu:n je podne.

Od toga: Afternoon a:ftenu:n po podne.Kod Engleza pozdrav dobar dan, nije uobiajen.

Do podne se kae good morning. Posle ruka goodafternoon, a uvee good evening (ivningvee).

Good afternoon, odgovara Miller, i pretstavlja

Macphersona. This is my friend, Mr. Macpherson. Pritomizgovorio je njegovo ime mkf:sn, prvo to on, prirodno,ne izgovara kotski nego engleski, a drugo, to ste vi umeuvremenu nauili glas .

Green se rukuje i veli: How do you do, sir? (Sir s: gospodin). Englezi nikad jedan drugog ne oslovljavajusa mister nego ili Mr. Miller, Mr. Green tj . Mr. i

prezime; ali, ako ne kau ime, samo sa sir.Slino, gospou e osloviti sa Mrs. Green, ili ako

je dama nepoznata sa madam (mdm).

Take a seat, please. (To take tejk uzeti;please pli:z molim, izvolte). Englezi nemaju zasebnerei za molim i izvolte, to im ipak ne smeta da buduutivi.

Doslovno, sedite bi valjalo rei: sit down. Ali sitdown se vie upotrebljava kao neka zapovest. Uitelj, na

primer, kae acimai: sit down. Zato je mnogo utivije rei:uzmite mesto take a seat. Jo utivije, kada se ve

bavimo engleskom utivou, je fraza:Won't you sit down? Neete li sesti? Won't

wount neete li, malo je sloeniji glagolski oblik, teemo ga mi objasniti docnije. Za sada samo zapamtitefrazu.

Ga Green, (kao prava domaica, brine se da joj gostibudu uslueni:

Will you have a cup of tea?wil kap vHoete li----------olju aja

Ga Green kao da je znala da treba da nauimopromenu engleskih imenica. Engleske imenice, kao tonemaju roda, nemaju ni nastavaka za padee. Dok mi

posle predloga uvek moramo da stavimo neki drugi pade:na kui, u kui, iza kue, engleska imenica uvek ostajeidealno ista: on the house, in the house, behind the


23/160

house.U engleskom ima svega dva padea koji se razlikuju

od prvog. Ti padei odgovaraju naem drugom itreem. Drugi pade gradi se kad se pred imenicustavi reca of (v), a trei kad se pred imenicu stavito (tu). Prema tome:

the house kuaof the house kueto the house kui

Svim ostalim naim padeima odgovara osnovni oblikthe house. To je kuu the house, sa kuom withthe house, itd. Za mnoinu, kao to znamo, imamonastavak - s

the houses (hauzez) kueof the houses kuato the houses kuama.

Sad zapamtite jo dva pravila, pa da potpunoraskrstimo s imenicama. Ako je imenica vetastvena, tj.

pretstavlja neku materiju kao to je kamen, drvo, mleko,hleb, onda se pred nju ne stavlja lan . Isto tako lanse ne stavlja ni pred osobene imenice.

To e vam odmah sada pokazati ga Green:Will you have a cup of tea?Yes, please.Will you have a piece of bread and butter?

pi:s bred bate

komad hleb maslo.No, thank you.Won't you have a piece of cake (kejk kola)?Englez, kada prima ponudu kae yes, please, a kad

odbija no, thank you . Zapamtite, pa da vam se ne desida vam zbog nesporazuma uklone tajnir dok ste jogladni.

Do you like your tea strong, Mr. Miller, pita

domaica.No, thank you, odgovara on. I like it weak.And you, Mr. Macpherson?I like it strong.Ga Green broji koliko olja ima da napuni: One two three four five

wan tu: thri: fo: fajvjedan dva tr i e tiri pet.

Da je nastavila da broji, rekla bi:Six seven eight nine tensiks sevn ejt najn tenest sedam osam devet desetPrevedite. Komad hleba. olja aja. eir g. Gree-na. Kua

gdice Brown. Ulice Londona. Gost g. Millera. Gosti g.Greena. Hoete li komad kolaa? Molim. Hoete likomad mesa? Hvala, neu. Deset olja aja.

Reenje. I am speaking with you. What are youdoing? I am sitting on a bench. I am writing a letter. Doyou write many letters? I write letters every day. I amlistening. A bird is singing. This brid sings every morning.What are the girls doing? They are talking with the boys.They talk with the boys every morning. He is standing inthe street. He stands here every day.

PETNAESTI AS

Mr. and Mrs. Green, Miss Brown, Mr. Miller andMac are having tea. Zapamtite da se kod Engleza nemora rei piju aj, nego da se moe rei i imaju aj.Slino je i sa ostalim obedima.

I am having breakfast (brekfest doruak). She ishaving lunch (lan ruak). They are having


24/160

dinner (dine veera).Dinner stvarno znai glavni obed, ali kako Englezi

najee imaju glavni obed uvee, to se mahom poddinner misli na veeru. Ako meutim imate glavni obed u

podne, onda laku veeru zovete supper sape.

Sem ovoga moete rei i: I am breakfasting Dorukujem. She is lunching - Ona rua. They aredining (to dine dajn). Veeraju. We are supping (to sup sap). Imamo laku veeru.

Prema tome breakfast, z nai dorua k, a tobreakfast dorukovati. Lunch ruak, a to lunch ruati. Dinner veera, a to dine veerati. Supper

laka veera, a to sup , jesti laku veeru.Pred ove obede se obino ne stavlja lan.Sad da vidimo ta rade nai prijatelji. Mrs. Green is

drinking a cup of tea. Miss Brown is having a glass(gla:s aa) of milk. Mr. Green is eating a piece ofbread and butter, and Macpherson is having a big pieceof cake. Mr. Miller is not eating. He is talking.

Razlikuje to speak govorit i, od to talk govoriti, razgovarati, i od to say rei , kazati , Ispeak French. I am talking with you. And I amsaying: no, thank you.

G. Miller osea dunou da zabavlja goste, te ihinformie o raznim interesantnostima iz privatnog i

javnog ivota.The door (do: vrata) of the shop is strong.The windows ,(windou prozor) of the room are

clean.The father (fadhe otac) of Miss Brown is rich.The mother (madhe majka) of my friend is

poor.Za (trenutak Miller nema vie ideja, to nam daje

pr il ike da analiemo gornje primere. Ispred MissBrown i ispred my friend nema lana, zato to je

jedno osobena imenica, a drugo prisvojna zamenica. Praviloda pred zamenicama nema lana protee se u engleskomi na rei kao this, that, koje se u engleskom zovupokazne zamenice. Na primer. The window of thatshop. The door of this house.

Umesto The father of Mis Brown , Miller je mogaorei i Miss Brown's father. To s na kraju rei, saapostrofom (') izmeu njega i rei kojoj pripada, odgovaranaem prisvojnom obliku na ov ili na in.

The man's guest ovekov gost.

Green's friend Grinov prijatelj.The woman's hat (wumn ena) enineir.

Ovde re preuzima ga Green, koja smatra da trebada uvebamo i trei pade.

Pass (pa:s pruiti, dodati) this cup to MissBrown. A zatim odmah daje svoj eir muu i veli:Give (to give giv dati) this hat to the waitress(wejtres kelnerica), please. Kelnerici meutim ona daje i

pismo. Will you give this letter to the postman (post poust pota; postman potar).

Yes, madam, odgovara the waitress.U tom e Macpherson, koji je gledao kroz prozor, i

video neto to nalazi za vredno da i drugima saopti:

There are five men and three women in the street.to je zgodno, jer nam daje prilike da nauimo dva

izuzetka. Da je mnoina od man men (men), a odwoman women, to se sasvim neoekivano izgovarawimin!


25/160

Ovaj primer, wumn wimin, pokree pitanje zato)se u engleskom izgovor toliko razlikuje od pisanja? Glavnirazlog je ovaj. Englezi su nekad izgovarali kao to sada

piu, ali se u toku vremena izgovor mnogih glasova iligrupa rei izmenio. Pisanje je meutim uvek ostalo isto, makako se glas izgovarao. Jednom, u sedamnaestom veku,injen je jedan pokuaj da se bar izuzeci izjednae, pa jetaj pokuaj nainio jo veu zbrku. I otada su Engleziostavili stari nain pisanja, mada se izgovor i danas jomenja. A menja se zato to engleski samoglasnici nisu po

prirodi isti kao nai, nego su esto mukli, poluotvoreni,polunaglaeni, itd., pa ih je nemogue precizirati uizgovoru toliko da ne bi dalje ostali podloni promeni.Opaziete meutim da se, sa malim izuzecima, slinegrupacije glasova na slian nain itaju. To e vam, kada

budete vie odmakli u jeziku, veoma esto omoguiti dabez ikakvih pravila, tano pogodite izgovor novih rei.Prevedite. Ulice grada su "iste. eir g. Greena je

jevtin. G. Greenov eir je jevtin. Pas moga prija telja jejak. Sobe one kue su male. Daj deku kutiju. Dodaj stolicu

kelnerici. Daj Donu pismo. Daj pare kolaa potaru.Deakova majka je ovde. Devojin otac je visok.Kelnerice, molim au vode. (au vode, kelnerice, molim.Water wote voda).

Reenje. A piece of bread. A cup of tea. The hat ofMr. Green. The house of Miss Brown. The streets ofLondon. The guest of Mr. Miller. The guests of Mr.Green. Will you have a piece of cake? (Won't you havea piece of cake?) Yes, please. Will you (won't you)have a piece of meat? No, thank you. Ten cups of tea.

ESNAESTI AS

Zagrejani ajem, nai prijatelji prelaze na intimnije

porodine detalje.Where does your father live, Mr. Macpherson,asks Mrs. Green.

My father lives in Scotland (sktlnd).His father has a house in Edinburgh , dopunjava

g. Miller, koji voli da bude taan. A zatim, i nepitan, inidalja saootenja:

Miss Brown has a mother. Her mother likes nicegardens. (Her h: njen).

Our parents are not young, says Mrs. Green.(Our aue na; parents prents roditelji; young

jang mlad).Milleru je mnogo stalo do toga da Macpherson ovo

utuvi, te mu ponavlja:

Thier parents are old. (Their dheje

njihov), old ould star).Ovim su nai prijatelji izreali ne samo svoje roditelje,

nego i prisvojne zamenice: my moj; his njegov; her njen; our na; your va; their njihov).

Engleske zamenice imaju istu zgodnu osobinu kao iengleski pridevi, tj. imaju samo jedan jedini oblik kakoza jedninu tako za mnoinu. Tako my znai i moj, i moja, imoji, i moje.

Meutim, prisvojne zamenice u engleskom imaju jednudrugu osobinu koje nae zamenice nemaju. Imaju jedankrai i jedan dui oblik. Ti su oblici:

my mine your yoursher hers their theirs

ouroursZa his oba su oblika ista, tj. his.Krai, nenaglaeni oblici, upotrebljavaju se kada

zamenica stoji pred imenicom, a dui, naglaeni, kada stojisama.

Prema tome, rei ete: This is my friend, ali This


26/160

garden is mine. That is your book, ali That house isyours. This is her pencil, ali That hat is hers. This is theirchild, ali That boy is theirs.

Nai prijatelji, koji su vrlo usluni ljudi, pokazae kakose ti oblici upotrebljavaju.

We have little trees in our garden, says MissBrown.

Ours are big, zadovoljno primeuje ga Green.My house is small, says Macpherson.Mine is small also, skromno dopunjuje Miller. But

theirs is a beautiful house, informie on zatim Macphersona,mislei na Greenovu kuu. Zatim, posmatrajui bolnoGreenov eir, dodaje:

My hat isold, yours is new.Dok su mukarci preli na muke teme, dame su

zapodele drugi razgovor.Does your father write to you?pita ga Green, koja se

kao dobra domaica interesuje za zdrave porodineodnose. (To you vama).

Yes, he writes to me every week. (To me meni;week wi:k nedelja, sedmica).

And your mother? How is she?I write to her (njoj) also, and she writes to me .I don't write to my father and mother, says Mrs.

Green. My parents live in London. We see them often.(Them dhem njih; often fn esto).

Iz ovog enskog razgovora, vi ste i sami pogodilikako se menjaju pokazne zamenice. Ipak, radi boljeg

pregleda, ponoviemo ih u tabelarnoj formi.

Prevedite Moja ptica je mala. Njegov gost jeumoran. Njena ruka je lepa. Nae stolice su jake. Nairoditelji piju aj. Njihove kutije su velike. Moj eir jeveliki, a va je mali. Nai roditelji su stari, a njihovi sumladi. Njegov gost je ljubazan (kind), a njen je lep. Piem

pismo svome ocu. Kua njene majke. Daj ovo pismonjima (ovaj red rei). To je lepo od vas (nice).Reenje. The streets of the town are clean. The hat

of Mr. Green is cheap. Mr. Green's hat is cheap. The dogof my friend (my friend's dog) is strong. The rooms of tha thouse are small. Give the box to the boy. Pass the chair


27/160

to the waitress. Give the letter to John. Give a piece ofcake to the postman. The boy's mother (The mother o f the

boy) is here. The girl 's father (The father of the girl) istall. A glass of water, waitress, please.

SEDAMNAESTI AS

Our friends are still (stil jo, jo uvek) drinkingtea. The English (Englezi) like tea. They drink teaevery morning for (fo: za) breakfast, and in theafternoon about (baut oko, okolo, otprilike) fiveo'clock(klk sati).

Nauite: The English Englezi; the French Francuzi; the Germans (d:mns) Nemci.

In the morning ujutru; in the afternoon popodne; in the evening uvee.

Tek to smo rekli five o' clock, a Miss Brown seprobudi:

What time is it? (Time tajm vreme). Odrei do rei: kakvo je vreme. Ali Miss Brown nije

rekla to, nego: koliko je sati? Da je mislila na onodrugo, atmosfersko vreme, ona bi rekla weather wedhe. Na primer, The weather is fine today. Theweather is bad.

G. Miller usluno vadi sat, i saoptava: It is sixo'clock.

Ali i g. Green, je izvadio asovnik? Your watch isslow. (Watch w asovnik; slow slou spor). Itis quarter past six. (Quarter kwo:te etvrt; past

pa:st prolo).Dok oni porede asovnike, mi emo bre bolje da

analiemo ta su rekli. G. Green je doslovno rekao: vaasovnik je spor. To odgovara naem: va sat zaostaje.Slino, kada bi sat iao napred, on bi rekao: Your watch isfast (fa:at brz).

(Ne zaboravite da ove fraze upiete u svojusvesku!).

Naravno, vi ste pogodili da, poto se est i etvrt kaequarter past six, to se est i po moe rei samo half pastsix, (Half ha:f pola). I sve bi bilo lepo, da i Macnije izvadio svoj sat.

I am sorry, veli on. It is quarter to six , etvrt doest. To oevidno u ovoj vezi znai do.

But , buni se Green, it is ten minutes past six onyour watch. (Minute minit minut).

Yes, I know (to know tu nou znati) slae se Macsasvim hladnokrvno. This is my grandfather's watch.(Grandfather grndfadhe deda).

This watch is ten minutes slow in the morning.It is right (taan, ispravan) at noon (u podne). And it isten minutes fast in the afternoon

What t ime is it now (nau sad)? oa jno eMiss Brown.

It is ten past six, veli Miller. est i deset.It is twenty past six, popravlja g. Green. (Twenty

twenti dvadeset), est i dvadeset.It is twenty to seven, pobedniki zakljuuje Mac.

Dvadeset do sedam. Mine is a very good watch.Potpuno ubeena da je dockan, ma koji sat bio u

pravu, Miss Brown se die.It is late (lejt dockan), veli ona. I must (mast

moram) go.Zapamtite zasad da se posle must ne stavlja to.Dakle: I must write. He must wait. She must listen.Docnije emo nauiti zato must nema ni " s" za treelice jednine.

Must you go? ipita ga Green.


28/160

Don't go, please, moli g. Miller.Ali Miss Brown je odluila. I must. Father and

mother are waiting for me at home (kod kue!).Sigurno se pitate zato pred father i mother nema

lana? Razlog je u tome to father i mother ovde stojekao da su osobene imenice. Slino i braa, sestre, ujke itetke, i sva ostala svojta mogu da stoje bez lana.

We have supper at half past seven.When do you breakfast? asks Mrs. Green.At quarter past eight. And we lunch at quarter

to one.Zapamtite: at two o' clock u dva sata; at half

past three u tr i i po; at quarter past five u peti etvrt.

We breakfast at ten to eight, lunch at ten pastone, and sup at twenty past seven, ga Green nalazikao obavezu da saopti.

Zadatak. Koliko je sati? etiri. Tri i etvrt. etvrt doest. Pet i po. Deset do osami. Devet i dvadeset. Moramda pi em svome ocu. Moram da idem kui. Mi

dorukujemo u sedam. Oni ruaju u jedan i dvadeset. Vasat zaostaje deset minuta. Moj grabi dvadeset minuti.Dockan je.Reenje. My bird is small. His guest is tired. Her hand is

beautiful. Our chairs are strong. Our parents dr ink tea.Their boxes are big. My hat is big, and yours is small.Our parents are old, and theirs are young. His guest is kind,and hers is beautiful. I am writing a letter to my father. Thehouse of her mother (Her mother's house). Give this letter tothem. That is nice of you.

OSAMNAESTI AS

I must really go now, says Miss Brown. I must pack(pk pakovati) tonight (tunajt veeras). I am going toDover tomorrow. (Dover douve; tomorrow tumoro u sutra).

Uporedite: today, danas, tonight, veeras, itomorrow sutra. A isto tako zapamtite da kada idete nekudaupotrebite za pravac recu to: I am going to London. She isgoing to Dover.

Ali ikako, bunite se vi, moe Miss Brown, da kae Iam going tomorrow, kada je to dui oblik glagola to go,iprema tome oznaava radnju koja se deava u istovreme dok ona govori? To ne moe da bude!

Potpuno ste u pravu. Ali je u pravu i Miss Brown. Apoto je ona Engleskinja, verovatno da je ona vie

u pravu nego vi. Stvar je u tome to se izrazom I amgoing to pravi u engleskom budue vreme.

Prema tome, kada Miss Brown kae I am going toDover tomorrow, ona je ustvari rekla: sutra u otii uDover. Setite se da i u naem jeziku moete rei: sutraodlazim u Dover, iako je odlazim sadanje, a ne buduevreme.


29/160

Are your parents going also? interesuje se Gree-novica.

Yes, father and mother are going also, potvrujeMiss Brown. We are going to stay there ten days . (Stay

stej ostati, probaviti) .What are you going to do at Dover , ta ete raditi u

Doveru, pita Greenovica dalje?Father and mother are going to read and to walk(wo:k etati se), and I am going to bathe (bejdh kupati se).

Zapamtite da to walk i to bathe nisu u engleskompovratni glagol i kao kod nas, i nemaju se uza se . Idocnije ete nai da mnogi glagoli koji su kod nas povratniu engleskom nisu i obratno. Potrebno je zato da svaki odnjih paljivo zaibeleite u svoj renik.

Uzgred zapamtite da se na engleskom po pravilu zavelike gradove kae in a za manje at . Englezi se tog

pravila ne dre striktno. Tako, dok ete uti inLondon, in Paris (Pris), in Berlin (B:lin), uete i inDover, i at Dover, in Belgrade i at Belgrade.

I shall write to you, pisau vam, obeava MissBrown gi Green.

Time nam je Miss Brown pretsatvila i drugoenglesko budue vreme. U engleskom, naime, ima dva

budua vremena. Prvo, koje smo maloas nauili, kojemoemo da nazovemo nezvanino blisko budue vremei koje je veoma esto u obinom govoru. I drugo, zvanino,ili gramatiko budue vreme, koje svi pisciunose u gramatike. I ovo drugo vreme se gradi veoma

prosto. Stavi se, naime, ispred glagola za prvo licejednine ili mnoine reca shall (l), a za ostala lica recawill (wil), a glagol ostaje skroz isti. Inae shall za sebeznai treba ili mora, a will hou. Dakle:

I shall write pisauHe will write pisae (on)She will write pisae (ona)We shall write pisaemoYou will write pisaeteThey will write pisae (oni)

Ostaje da raspravimo kada se upotrebljava jedno akada drugo budue vreme? Nekada se oblik I am going toupotrebljavao da se izrazi namera, i danas, ako naroitoelite da podvuete nameru, treba da upotrebite taj oblik.Ali inae razlika se u obinom govoru izmeu ova dvaoblika skoro potpuno izgubila. I zato je sasvim svejednokoji ete oblik upotrebiti.

I shall write to all (o:l sav, svi) my friends,obeava Miss Brown.Will you write to me also? brine se Miller.I don't know. I shall see. Miss Brown postaje

obazrivija.I shall write to you, if (if ako) you write to me,

pokuava da je odobrovolji Miller.We shall all write to you, spaava Greenovica

situaciju.I must go, jo jednom veli Miss Brown. Good-bye.

Good-bye.Miss Brown says good-bye and walks out of the

shop. (Walk out izai. Out of iz).

Zadatak. Sutra u da napiem jedno pismo. (Tomorrowna kraju reenice). Prekosutra putujem (odlazim) uLondon. Ona namerava da proita (read) ovuknjigu sutra. Sutra u dorukovati u devet sati. On e vamnapisati pismo (vam na kraju reenice). Ona e ekati.Oni e trati ceo (all) dan. Ona e se sutra kupati. Sutra


30/160

emo svi otii u Pariz. Ruau u jedan. Veerau u osam ipo.

Reenje. What time is it? It is four o'clock. It isquarter past three. It is quarter to six. It is half past five.It is ten to eight. It is twenty past nine. I must write tomy father. I must go home. We breakfast at seven(o'clock). They lunch at twenty past one. Your watch isten minutes slow. Mine is twenty minutes fast. It islate.

DEVETNAESTI AS

Miss Brown is going home now. She must packtonight. She is going to Dover tomorrow. She willget up at half past seven in the morning.

(Up ap gore, nagore; get up get ap ustati).

She will breakfast with her parents, and withher grandmother. Majka znate da je mother, a znate ida je deda grandfather. Sad, ik pogodite ta je

grandmother!Then (dhen onda, zatim) she will go to thestation in a taxi.

Station stejn je stanica. Ali ta je taxi tksi neu da vam kaem. Vi ste sad ve toliki Englezida pogodite ne samo to, nego i football (futbol), i omnibus(mnibas), i hotel (hotel), i jo puno drugih rei.Miss Brown's parents will not leave with her. (Leave

li:v otii, poi, otputovati, napustiti. Razlikujte izgovorleave dugo i od live iveti kratko i). They areold. They will leave about half past one in theafternoon. Mr. Brown likes to read his morning paperafter breakfast.

Morning nauili smo da znai jutro. Sada nauite damoe da, znai i jutarnji. Kod Engleza ima puno imenicakoje se mogu upotrebiti ovako kao pridevi. Na primer, Hereads his evening paper before (bifo:

pre, ispred) dinner. Here is a garden chair ba-tenska stolica. He is waiting in the guest room. Ovo nije tako esto kao u nemakom

At the station Miss Brown will take the train (trejn voz) for Dover. The train leaves at ten twenty, andarrives at Dover at noon. (To arrive rajv stii).From the station Miss Brown will go to the hotel.

From frm oznaava pravac kretanja odnekuda, i prema tome odgovara as naem od asnaem sa a as naem iz. Na primer. From home

od kue. From the hotel iz hotela. From thestation sa satnice. From London iz Londona.

She will lunch at (u) the hotel. And after lunch shewill go back to the station.

(backbk natrag; to go back vratite se; theback lea).

Kao to smo imali from za pravac kretanja odnekud, iako imamo to za kretanje u nekom pravcu. He isgoing to the hotel. They are going to London. Iovo je kodEngleza prostije nego kod nas, jer mi idemo na stanicu, uhotel, u London, itd.

There she will find (fajnd nai) her parents. Theywill arrive at three o'clock. From the station they willall go to the hotel. At the hotel they will have tea aboutfive o'clock, and after tea Miss Brown will go to bathe.But her parents will not bathe. They will take a walk.

(To walk ii peke; walk etnja; to take awalk etati se).

At seven twenty they will all have dinner, and


31/160

then they will go to the cinema (sinema). Ovo znam daete pogoditi ta znai.

The day after tomorrow (prekosutra) they willwrite letters.

Kao to ima tomorrow i the day after tomorrow,tako ima i yesterday jestedej jue, i the day beforeyesterday prekjue.

Nauit e jo: otputovati u leave for, i ekati nawait for, pa prevedite:

Sutra u otputovati u Pariz. U Parizu u ostati desetdana. Iz Pariza u otii u London. U Londonu ugovoriti engleski. Hoete li me saekati (ekati na mene)?Hoemo. ekaemo u hotelu. Sutra u itati engleskenovine (sutra na kraju). Stii emo u London u dva sata.One e sluati. On e nas zvati (zvati nas). Kuda (where)e ona otii? Otii e da vidi svoje roditelje.

Reenje. I shall (I am going to) write a lettertomorrow. I shall leave for (I am going to) London theday after tomorrow. She is going to read this booktomorrow. We shall (we are going to) breakfast at nine o'clock tomorrow. He will (is going to) write a letter to

you. She will (is going to) wait. They will (are going to)run all day. She will (is going to) bathe tomorrow. We shallall go to Paris tomorrow (We are all going). I shall (I amgoing to) lunch at one o' clock. I shall (I am going to)dine at half past eight.

DVADESETI AS

Miss Brown is at Dover, but Mr. Miller and Mr.Macphersori are not. They are still in London. Theyare walking in the park and talking.

Dover is a nice town, veli Miller. But it is not alarge town. (Large la:d veliki, prostran). London

is much larger than Dover.Dover znate ta je. A ono er na kraju rei large toje nastavak kojim se prvai prvi stepen poreenja kodengleskog prideva. Naravno, ako se pridev zavruje na eonda se dodaje samo r. Tako imamo; nicer lepi,larger vei, stronger jai, weaker slabiji.Kod nekih prideva koji se svravaju jednim suglasnikom,ovaj se suglasnik u pisanju udvaja. Na primer: bigger.Kod kojih, to emo nauiti docnije.

Yes, I know, kae Macpherson. London is thelargest town in England.

Tim est napravio je Macpherson i drugi stepenporeenja. Tako shortest najkrai, hardest najtvri.Cleanest najistiji. Kindest najljubazniji.

London, licitira Miller u patriotskom oduevljenju, isthe biggest town in Europe (ju.:rop).Yes, it is, priznaje i Macpherson, but Edinburgh is

much nicer. Edinburgh is the nicest town in Great(grejt veliki) Britain (britn).

Big i large znae manje vie isto. Isto tako ismall i little. Great se upotrebljava i u prenosnomsmislu veliki ovek.

Let us sit down, predlae Miller, koji se zamoriouporeujui gradove. There are many chairs in thepark.

Zato, pitaete, nije rekao much? Evo zato. Za stvarikoje se mogu brojati, upotrebljava se many. Na pr.

There are many parks in Paris. There are many housesin this street. I shall have many guests. Kada se remnogo ne odnosi na neto to se broji, onda seupotrebljava much. I like it very much.This is much nicer.Please, don't give me much milk. I don't like muchcoffee.


32/160

Usled toga razlikuje se prirodno i how many koliko?(po broju), i how much koliko (po koliini). How manyare there koliko ih ima? pita Mac. Will you count?(kaunt brojati).

Yes, I will, says Miller , i odmah poinje: One, two,three, four, five, six, seven, eight, nine, ten. Pa nastavlja:

eleven ilevn jedanaesttwelve twelv dvanaestthirteen th:ti:n trinaestfourteen fo:ti:n etrnaestfifteen fifti:n petnaestsixteen siksti:n esnaestseyenteen sevnti:n sedamnaesteighteen ejti:n osamnaestnineteen najnti:n devetnaesttwenty twenti dvadeset

Poste trinaest Miller je imao da dodaje samoteen. Od dvadeset njemu ide jo lake:twenty-onetwenty-twotwenty-threetwenty-fourtwenty-fivetwenty-sixtwenty-seventwenty-eighttwenty-ninethirty trideset. th:rti

A od trideset dodaje samo ty. Jedino to etrdeset piemalo drukije.

forty etrdesetfifty

sixtyseventyeightyninetyone hundred wan handred sto.

Brojao bi Miller i do one thousand thausend hiljade, da ga Macphersan nije prekinuo.

I don't want (wnt hteti) to count the chairs.There are more (mo: vie) than (dhn nego)two hundred.

There are three hundred and fifty six chairs, za-kljuuje Miller, koji je istrajao, pobedonosno.

Do you know how many benches there are in the

park?pita dalje Mac.

Yes, I do. There are one hundred and thirty twobenches in this park. That, with the chairs, makes(mejk initi, napraviti) four hundred and eighty eightseats.

How do you know? Kako (otkud) zna? Macpher-sonne veruje.

There is a book about the park. And in the bookit say's: there are fifteen houses, twenty-two telephoneboxes, and three thousand six hundred and eightyseven birds in the park.

Pred ovolikim i neoekivanim znanjem morao je iMacpherson da zanemi. I mi stoga zakljuujemo lekciju.Ali ne pre no to smo vam doanuli jo jedno pravilo u vezi

s poreenjem prideva. A to je da pridevi koji su dui oddva sloga, umesto nastavkom er i est prave poreenje nataj nain to se ispred njih stavlja more i most (moust

najvie).Beautiful. More beautiful lepi . The most

beautiful najlepi.


33/160

Prevodite. Pas je vei od make. Deaci su jai oddevojica. Ona je bogatija nego on (he). On jesiromaniji nego ona (she). Ova kua je lepa negoona (that). Ova kua je najipea u ovoj ulici. Ovaj

prozor je dui nego onaj. Moje pismo je due nego vae .Njegovo je pismo najdue. Njihova soba je istija odmoje. On je najvii ovek u gradu. Ona je najlepa dama uLondonu.

Reenje. I shall leave for Paris tomorrow. I shall stayin Paris ten days. From Paris I shall go to London. InLondon I shall speak English. Will you wait for me?We shall. (We will). We shall wait at the hotel. I shallread English papers tomorrow. We shall arrive in Londonat two o'clock. She will listen. He will call us. Where willshe go? She will go to see her parents.

DVADESET I PRVI AS

We are now at Dover. It is a very fine day, andthe sun is hot.

(the sun

san sunce;hot

ht vrue).It is about eleven o' clock in the morning. There

are many men and women in the streets walking andtalking. On the right is the sea (si: more).

Desno se moe rei i right i on the right. Isto tako ilevo: left (left) i on the left.

Outside the hotel there is a gentleman looking atit. (Outside autsajd spolja, napolju).

He looks at the porter (po:te portir; i nosa)and asks: (ne zaboravite da askznai i pitati i moliti).

Is this the King George Hotel?King king kralj, George do:d.Zapamtite dve stvari. Prvo, da Englezi za firme nikad

ne kau kod, nego prosto ime. Drugo, da u naslovima, biloto ustanova, knjiga, lanaka, kao i kod titula, uvek piusvaku re velikim poetnim slovom.

Yes, sir, it is, says the porter.Can I see the manager (mnide direktor).Ni posle can kao ni posle must nema to. I tree lice

jednine je he can, she can, he must, she must,bez s.Yes, sir.Where is he?He is in the office (fis kancelarija).And where is the office?The office is on the right.Thank you very much.The gentleman walks into the hotel, and goes into the

office.

Posle go in i go out, i walk out pogodiete i walkin. Uzgred zapamtite i look in pogledati unutra i lookout pogledati napolje. Look out upotrebljava se semtoga kao uzvik: pazi!

Good morning. Are you the manager?Yes, sir. I am. What can I do for you. Doslovno: ta

mogu ja uiniti za vas. Ovu frazu vredi da nauite napamet,jer e vas njome osloviti u prvoj engleskoj radnji u kojuuete.

Will you tell me, please: are Mr. Brown, Mrs.Brown and Miss Brown staying at this hotel?

(Tell tel rei, izvesti ti, dati poruku).Yes, sir. They are.

When did they arrive? (When wen kada).(Arrive rajv stii).Did (did) je prolo vreme od do. I kao to za

sadanje vreme pravite pitanje sa do, tako za prolo vremepravite pitanja sa did.


34/160

Do you write? Piete, li?Did you write? Jeste li pisali?Glagol, kao to primeujete, ostaje isti, tj. u sadanjem

vremenu.Jo nekoliko primera. Do you drink milk? Did you

drink milk? Do you live in London? Did you

Did you ring? Jeste li zvonili?When did you come? Kada ste doli?Did you ask him? Jeste li ga pitali?Manager, kome se due ne eka, ovde kae:They arrived on Saturday (stedej subota).Imena dana, meseca, praznika, isto se tako piu

velikim slovima.Prolo vreme u engleskom jo je prostije od budueg.

Ono se gradi nastavkom -ed, ili samo -d ako se glagolsvrava na e. Englesko prolo moe se prevoditi naim

preanjim, naim aoristom, i naim prolim vremenom. Naprimer:

I arrived stigoh, ili stigao sam

he arrived on stie, ili stigao jeshe arrived ona stie, ili stigla jewe arrived stigosmo, ili stigli smoyou arrived stigoste, ili stigli stethey arrived stigoe, ili stigli su.

Ne zaboravite da se u subotu kae on Saturday.They arrived here on Saturday, you say?Yes, sir. They arrived in the afternoon, and dined

at the hotel.Is Miss Brown in the hotel now?I don't know. I will ring and ask the maid.(Maid mejd devojka, u znaenju sluavka,

sobarica).

Thank you very much.Do you want to see them? pi ta manager.Yes, I do.Pazite da ne pobrkate want wnt hteli , i

won't wount ne hteti.Prevedite. Jeste li pisali svojoj majci? Jeste li

pogledali kroz (out of) prozor? Jeste li pozvali (call)direktora? Jeste li pitali devojku? Jesam. Jesu li videli

The maid went back, and the gentleman walked outof the hotel. He walked slowly.

(Slow slou je lagan, spor. A slowly slouli je lagano, sporo. Lyje nastavak kojim se u engleskom pravi veliki broj priloga.Tako imamo: gladly

radosno,. beautifully lepo, krasno, nicely lepo,dobro.The gentleman walked down to the sea. He looked right

and he looked left, and then he saw (so: vide prolo vreme od to see) a lady.

Good morning, he said to her. Very pleased to meetyou.

Very pleased je skraeno od I am very pleased, ato meet mi:t je sresti. Izraz Pleased to meet you,

bukvalno: milo mi je to sam vas sreo, fraza je kojom seEnglezi pozdravljaju kada se upoznaju ili sretnu. Nauite

je, trebae vam.Oh, Mr. Miller, said the lady. What a surprise! (Kakvo

iznenaenje! Surprise sep

152058646 da li znate engleski aleksandar vidakovic

Documents