+ mitić i dr., 2009, kartiranje flore dalmacije

Kartiranje flore Dalmacije

Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i

pučinski otoci, Pelješac i Mljet, tok Cetine

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i

povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji

život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-

lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,

uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s

ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematički fakultet

Autorski tim: prof. dr. Bozena Mitić (koordinator), dr.sc. Jasenka

Topić, dr.sc. Ljudevit Ilijanić, dr.sc. Nenad Jasprica, dr.sc. Milenko

Milović, mr.sc. Mirko Ruščić, dr.sc. Marija Pandža, Sandro

Bogdanović, Katija Dolina

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Kartiranje flore Dalmacije

Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i

pučinski otoci, Pelješac i Mljet, tok Cetine

Lipanj 2009. godine

Sadržaj

Kratice / Abbreviations ..........................................................................................................3

Summary .................................................................................................................................4

Uvod ........................................................................................................................................5

Prioritetno podru je Pag........................................................................................................7 Osobitosti prioritetnog podru ja .......................................................................................................7 Op i prikaz dosadašnjih floristi kih i vegetacijskih istraživanja .......................................................7 Prikaz flore prioritetnog podru ja .....................................................................................................8 Op i prikaz staništa podru ja ...........................................................................................................8 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podru ja..................................................................................13 Sažetak o flori Paga........................................................................................................................24 Literatura ........................................................................................................................................24 Prilog 1: Popis flore PA Pag ...........................................................................................................26

Prioritetno podru je estuarij rijeke Krke ............................................................................30 Osobitosti prioritetnog podru ja .....................................................................................................30 Fitogeografske zna ajke PA...........................................................................................................32 Op i prikaz dosadašnjih floristi kih i vegetacijskih istraživanja .....................................................33 Prikaz flore prioritetnog podru ja ...................................................................................................34 Op i prikaz staništa podru ja .........................................................................................................36 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podru ja..................................................................................40 Sažetak o flori Krke.........................................................................................................................56 Literatura ........................................................................................................................................61 Prilog 2: Popis flore PA Krka ..........................................................................................................63

Prioritetno podru je Vis i pu inski otoci ...........................................................................72 Osobitosti prioritetnog podru ja .....................................................................................................72 Op i prikaz dosadašnjih floristi kih i vegetacijskih istraživanja .....................................................74 Prikaz flore prioritetnog podru ja....................................................................................................74 Op i prikaz staništa podru ja .........................................................................................................81 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podru ja Viškog arhipelaga ...................................................84Preporuke za daljnja istraživanja pu inskih otoka .......................................................................111 Sažetak o flori Visa i pu inskih otoka ..........................................................................................112 Literatura ......................................................................................................................................113 Prilog 3. Popis flore PA Vis i pu inski otoci .................................................................................115

Prioritetno podru je Mljet i Pelješac.................................................................................129 Osobitosti prioritetnog podru ja - Pelješac...................................................................................129 Op i prikaz dosadašnjih floristi kih i vegetacijskih istraživanja ...................................................130 Prikaz flore prioritetnog podru ja .................................................................................................131 Op i prikaz staništa podru ja .......................................................................................................131 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podru ja Pelješca ................................................................136 Sažetak o flori Pelješca ................................................................................................................140 Summary: Pelješac flora ..............................................................................................................141 Literatura ......................................................................................................................................142 Prilog 4: Popis flore PA Pelješac .................................................................................................146 Osobitosti prioritetnog podru ja - Mljet ........................................................................................152 Op i prikaz dosadašnjih floristi kih i vegetacijskih istraživanja ...................................................154 Prikaz flore prioritetnog podru ja .................................................................................................154 Op i prikaz staništa podru ja .......................................................................................................157 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podru ja Mljeta ....................................................................164 Sažetak o flori Mljeta ....................................................................................................................167 Summary: Mljet flora ....................................................................................................................168 Literatura ......................................................................................................................................169 Prilog 5: Popis flore PA Mljet .......................................................................................................172

1

Prioritetno podru je dolina rijeke Cetine .........................................................................179 Osobitosti prioritetnog podru ja ...................................................................................................179 Op i prikaz dosadašnjih floristi kih i vegetacijskih istraživanja ...................................................182 Prikaz flore prioritetnog podru ja .................................................................................................182 Op i prikaz staništa podru ja .......................................................................................................185 Odabir prioritetnih lokaliteta unutar podru ja................................................................................189 Literatura ......................................................................................................................................212 Prilog 6. Popis flore PA Cetina .....................................................................................................214

Utjecaj poljoprivrednih metoda na raznolikost flore .......................................................230 Priru nik o flori ..............................................................................................................................238 Prilog 7. Nalazišta ugroženih i rijetkih staništa ....................................................................................239 Prilog 8. DVD s prate im datotekama ..................................................................................................255 Prilog 9. Popis slika..............................................................................................................................257 Prilog 10. Popis tablica ........................................................................................................................260

2

Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti

na dalmatinskoj obali – COAST

Konačno izvješće ver. 3., 26. Jan. 2009.

Ugovor: 30/07 (Projekt 00050301) Kartiranje kopnene biološke raznolikosti – kartiranje flore i izrada vodiča florom Izvoñač: Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Trajanje ugovora:. 1. listopad 2007. – 30. rujan 2008. Suradnici:

1. doc. dr. B. Mitić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 2. prof. dr. sc. Jasenka Topić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 3. dr. sc. Sanja Kovačić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 4. dr. sc. Nenad Jasprica (Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku) 5. dr. sc. Antun Alegro (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 6. dr. sc. Milenko Milović (Medicinska i kemijska škola, Šibenik) 7. mr. sc. Iva Dobrović (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 8. mr. sc. Ivana Rešetnik (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 9. mr. sc. Petra Cigić (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 10. mr. sc. Mirko Ruščić (Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu) 11. bsc. Sandro Bogdanović (Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu) 12. bsc. Katija Dolina (Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku)

Pregled planiranih aktivnosti za izvještajno razdoblje: «Konačno izvješće (Final report) treba isporučiti tijekom desetog mjeseca od dana potpisivanja ugovora i ovo izvješće mora biti zadovoljavajuće za Prosudbeno povjerenstvo. Izvješće treba sadržavati radne verzije florističkih karata i sav prateći materijal (vidi popis Isporuka). Izvješće treba naglastiti sve aspekte koji se od Ugovorne strane traže unutar Aktivnosti i zadaća, potvrdu kvalitete i terenske pouzdanosti, svrhu obavljnih zadataka i radnji». Po prispjelim komentarima Radnog konačnog izvješća od 3. Dec. 2008., te 23. Jan. 2009. provedene su potrebne preinake i dopune, te je izrañeno Konačno izvješće ver. 3.0 od 26. Jan. 2009.. Popis isporuka: 1. Geokodirane terenske liste (u obliku shp datoteke na DVD-u u prilogu) 2. Podaci unešeni u FCD (usporedi http://hirc.botanic.hr/fcd/) 3. Fotodokumentacija (vrsta i staništa) (DVD u prilogu) 4. Prijedlog lokaliteta i područja osobito vrijedna s aspekta bioraznolikosti (prema zadanim

kriterijima) prikazanih na kartama 1:25000 s obrazloženjem, preporukama upravljanja i/ili preporukama za uklapanje u nacionalnu ekološku mrežu (u sklopu teksta)

5. Prelomljena knjiga “Flora jadranske obale i otoka - 250 najčešćih vrsta primorja” – 1. draft (objavljena u prosincu 2008)

6. Karte s nalazima rijetkih i ugroženih staništa s NKS kodovima (u sklopu teksta, Prilog 7, te kao shp datoteka na DVD-u u prilogu)

7. Preporuke za daljnja istraživanja (u sklopu teksta) 8. Popularni ne-tehnički sažetci o flori o svakom području (u sklopu teksta)

Kratice / Abbreviations

• BD – biološka raznolikost (eng. Biodiversity) • DP – demonstracijsko područje (eng. Demo area, Demo Sites), po jedno unutar svake od

četiri primorske županije, svako sadrži po jedan PA i više IBDA • FCD – Flora Croatica Database, nacionalna baza podataka o vaskularnoj flori

(http://hirc.botanic.hr/fcd/)

3

• GPS – od eng. Global Positioning System, ureñaj koji koristi satelitsku navigaciju za utvrñivanje točnog položaja na Zemlji

• IBDA – manja područja (staništa, lokaliteti, nalazišta rijetkih vrsta i sl.) osobite BD vrijednosti (eng. Important Biodiversity Area); uglavnom nekoliko unutar svakog PA s ukupnom površinom koja ne prelazi ~50 km2/PA

• MTB – kratica od njem. «Meßtischblatt», osnovno polje kartiranja flore od cca 100 km2, dodano se dijeli na manja polja prema potrebnoj rezoluciji kartiranja (MTB 4, 16, 64)

• NBIS – Nacionalni informacijski sustav za bioraznolikost (eng. National Biodiveristy Information System), u upotrebi najčešće kao kratica engleskog naziva

• NKS – Nacionalna klasifikacija staništa • PA – prioritetna područja (eng. Priority Area), područja veličine 100-120 km2 unutar DP-a za

koje je u preliminarnim analizama i pripremnim fazama projekta ustanovljena osobita značajna bioraznolikost, svaki PA sadrži više IBDA

• TOR – osnovne postavke ugovora (eng. Terms of Reference)

Summary During the period April-August 2008 and in toward the TOR, a range of field work and other activities were performed by the project team members. Inside the five predefined priority areas (PAs, island Pag, Krka valley, Cetina valley, Vis and remote islands, island Mljet and Pelješac peninsula) the total of 36 smaller areas are detected, particularly important for biodiversity (Important Biodiversity Area – IBDA): 5 on island Pag, 6 in Krak river orifice, 19 on island Vis and remote islands of south Adriatic, 3 on island Mljet, 3 on Pelješac peninsula and 7 in river Cetina valley. In each IBDA the mapping activities were performed for target vascular flora and habitats in total of 173 localities. (Fig. 1). The total of 1323 species and subspecies were detected, i.e. 25% of total number of taxa in whole Croatia (Annexes 1-6). As a contribution to the knowledge on taxa distribution the total of 11912 geocoded data are gathered on the field. All findings are now the part of Flora Croatica Database (FCD, (http://hirc.botanic.hr/fcd/) fully available to the public. Photo documentation, part of this Report, contains a great number of photos of species, habitats and localities (DVD in attachment). Between mapped species and related records, occur the new localities for 63 endemic species. For the group of threatened species (according to the Red Book of Croatian Vascular Flora, published and on-line version 2008) occur the new localities for 14 critical endangered taxa (CR), 17 endangered taxa (EN), and 22 vulnerable taxa (VU). New findings are recorded for 167 taxa protected by the law and 171 taxa strictly protected by the law. Also, the part of collected data are new findings for species from Habitat Directive 92/43 1993 (Annex II 2004). In all IBDAs are recorded incidences of rare and threatened habitats according to the specific criteria. The collected data set contain numerous new findings, but also confirmation of some doubtful records from the literature and collections, sometimes several decades old. Practical, expert and scientific value of activities preformed inside COAST project is very high. New cumulated data have practical importance for many disciplines, i.e. spatial valorization, sustainable development and management, biodiversity conservation, invasive species tracking, education, popularization, dissemination, …), especially on the light of systematic inventory weakness in Croatia. Also, inside the project frame, the autochtonous flora inventory of agriculturally important sites is performed. The comparison of biodiversity in olive groves and vineyards cultivated on conventional and ecological manner on islands Hvar and Brač were done. New and original results show significantly higher biodiversity in ecologically treated areas. For each IBDA the management recommendations are suggested, as well as recommendation for integration in national ecological network and level of protection for some areas and localities, and other activities (i.e. instructive paths, tourist attractions, etc.). As a part of project activities, the book «The Flora of Adriatic Coast and Islands” is produced and published in December 2008. This publication cover 250 most common Mediterranean species and species with more than 300 additionally mentioned taxa, presented on attractive and popular manner on total of 558 full color pages. All nine authors are professional botanist. The publishers are Faculty of Science-Zagreb, and Školska knjiga d.o.o.-Zagreb. The three official presentations are done until now: in the frame of Flora Art fair, InterLiber books exhibition and as an official presentation in publishers organization. The part of circulation is devoted to UNDP office in Zagreb, and the most part is available in book shops across the conutry.

4

Uvod

U razdoblju od travnja do kolovoza 2008., a sukladno TOR-u proveden je niz terenskih aktivnosti. U okviru zadanih prioritetnih područja (PA) ustanovljeno je ukupno 43 manjih područja osobito značajnih za bioraznolikost (IBDA): 5 na otoku Pagu, 6 na području ušća rijeke Krke i susjednim područjima, 19 na otoku Visu i pučinskim otocima, 3 na otoku Mljetu, 3 na poluotoku Pelješcu i 7 u dolini rijeke Cetine).

Preliminarna procjena demonstracijskih područja i utvrñivanje područja prioritetnih za

očuvanje BD-a provedena na temelju postojećih podataka osigurala je osnovne informacije o vaskularnoj flori projektnog područja COAST.

Terenske aktivnosti kartiranja su taksonomski ograničena na svojte vaskularne flore (Tracheophyta) prema slijedećim kriterijima: (1) navedene u Crvenoj knjizi (Nikolić & Topić 2005) u kategorijama CR, EN i VU, (2) vrste iz Priloga bernske konvencije i direktive o staništima (Bern Convention and Habitat Directive), (3) zaštićene zakonom o zaštiti prirode (zaštićene i strogo zaštićene Pravilnikom).

Kartiranje je geografski ograničeno na prioritetna područja i ekološki koncentrirana na ugrožena staništa (sukladno popisu staništa, Topić et al. 2006). Rezultati kartiranja trebaju biti temeljeni na postojećim i novosabranim podacima.

Karte će se koristiti kao temeljna informacija za ekonomske aktivnosti koje će biti poduzete u sklopu COAST projekta i za daljnji razvoj nacionalne ekološke mreže, utvrñivanju visoko značajnih područja za BD, kao i za praćenje učinka projekta. U provoñenju ovih aktivnosti korištene su slijedće publikacije i izvornici (izmeñu ostalih):

• Priručnik “Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnik za inventarizaciju i praćenje flore” (Nikolić 2006)

• Kartu staništa RH u mjerilu 1:100,000 • Crvenu knjigu (Nikolić & Topić 2005) • Prijedlog nacionalne ekološke mreže (http://www.dzzp.hr) • Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd)

U svakom IBDA području provedno je kartiranje flore i detekcija ciljnih staništa na ukupno 173 lokaliteta (Sl. 1). Zabilježeni su nalazi ukupno 1323 vrsta i podvrsta što čini oko 25% ukupnog broja vrsta i podvrsta Hrvatske (Prilozi 1-6). Kao prilog poznavanju rasprostranjenosti svojti generirano je ukupno 11912 podataka o nalazištu pojedinih vrsta na pojedinim lokalitetima. Svi su nalazi unešeni u Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/). Foto dokumentacija, koja je sastavni dio ovog izvješća, sastoji se od 1387 fotografija staništa, lokaliteta i biljaka (DVD u prilogu). Geokodirane terenske liste pohranjene su u Botaničkom zavodu PMF-a i zbog obima materijala biti će dostavljene na zahtjev, iako je značajno napomenuti da je dio listi unešen u FCD neposredno iz terenskih bilježnica, te službeni obrazac nije dostupan. Meñu kartiranim vrstama zabilježena su nova nalazišta za 63 endemične svojte. Od ugroženih svojti prema Crvnoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (tiskana i on-line verzija) zabilježena su nova nalazišta 14 kritično ugroženih svojti (CR)1, 17 ugroženih svojti (EN)2, te 22 osjetljive svojte (VU)3. Zabilježena su nova nalazišta za 167 zakonom zaštićenih vrsta i podvrsta, te 171 strogo zaštićenih

1 Aeluropus littoralis (Gouan) Parl., Bupleurum lancifolium Hornem., Calystegia soldanella (L.) R. Br., Cyperus capitatus Vand.,

Echinophora spinosa L., Eleocharis uniglumis (Link) Schult., Hydrocotyle vulgaris L., Pancratium maritimum L., Papaver hybridum L., Polygonum arenarium Waldst. et Kit., Saccharum ravennae (L.) Murray, Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth, Triglochin maritimum L., Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert 2 Adonis annua L. emend. Huds., Carex divisa Huds., Carex extensa Gooden., Cynanchum acutum L., Delphinium peregrinum

L., Delphinium staphisagria L., Glaucium flavum Crantz, Hibiscus trionum L., Hippuris vulgaris L., Hordeum secalinum Schreb., Malva parviflora L., Ophrys apifera Huds., Ophrys lutea (Gouan) Cav., Orchis italica Poir., Periploca graeca L., Urtica membranacea Poiret in Lam., Urtica pilulifera L. 3 Alopecurus rendlei Eig, Cyperus longus L., Desmazeria marina (L.) Druce, Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter, Hordeum marinum Huds., Lilium bulbiferum L., Ophrys bertolonii Moretti, Ophrys fuciflora (F.W.Schmidt) Moench, Ophrys sphegodes Mill., Orchis coriophora L., Orchis provincialis Balb., Orchis purpurea Huds., Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten., Orchis simia Lam., Orchis tridentata Scop., Parapholis incurva (L.) E.Hubb., Salsola kali L., Salsola soda L., Serapias vomeracea (Burm.) Briq., Suaeda maritima (L.) Dumort., Suaeda vera J.F. Gmelin in L., Trifolium resupinatum L.

5

vrsta i podvrsta. Takoñer, zabilježena su nova nalazišta za dvije vrste s popisa Direktive o staništima (Habitat Directive 92/43 1993 Annex II 20044). U svim IBDA područjima točkasto je zabilježeno pojavljivanje rijetkih i ugroženih staništa prema zadanim kriterijima. U sklopu ukupnog broja nalazišta brojni su novi, po prvi puta zabilježeni nalazi, no isto su tako i potvrñeni i brojni nalazi iz literature ili zbirki stari ponekada i više desetljeća. U stručno znanstvenom i botaničko-biološkom smislu, Coast projekt je omogućio kumuliranje značajne količine novih podataka od praktičnog značenje za mnoge discipline (valorizacija prostora, održiv razvoj i gospodarenje, zaštita bioraznolikosti i okoliša, praćenje invazivnih vrsta, obrazovanje, promidžba i dr.), osobito u svjetlu nedostatka sustavne inventarizacije u Hrvatskoj.

U sklopu projekta provedena su i istraživanja raznolikosti biljnih vrsta u maslinicima i vinogradima. Istraživanjem su obuhvaćeni maslinici na otoku Braču i vinogradi na otoku Hvaru. Provedena je usporedba flore na poljoprivrednim područjima na kojima se primjenjuju različite agrotehnike: ekološke i konvencionalne, i to maslinika i vinograda. Rezultati (uz metodološka ograničenja) ukazuju na veću raznolikost flore kod primjene ekoloških poljoprivrednih mjera. Knjiga «Flora jadranske obali i otoka» objavljena je u prosincu 2008., a održana su do sada tri javna predstavljanja – u sklopu sajmova Flora Art i InterLiber, te službeno predsatvljanje u Školskoj knjizi. Dio tiraža je predan u ured UNDP-a u Zagrebu. U cjelosti je obrañeno 250 svojti, a dodatno je navedeno 300-tinjak.

Slika 1. Opći pregled 173 istraženih lokaliteta (●) Coast projekta u pet PA područja

4 Chouardia litardierei (Breistr.) Speta

6

Prioritetno područje Pag Autori: prof. dr. J. Topić, prof. dr. Lj. Ilijanić

Osobitosti prioritetnog područja

Otok Pag pripada skupini kvarnerskih otoka, a pruža se u dinarskom smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku u duljini od 59 km, dok mu širina varira od oko 2 do maksimalno 10 km. S površinom od 284,56 km2 spada meñu pet najvećih hrvatskih otoka (veličinom zaostaje za Cresom, Krkom, Bračom i Hvarom). Grañen je pretežito od vapnenaca, dok su manje zastupljeni dolomit, pješčenjaci i pijesci, a za polja je značajan fliš. Od kopna (podnožje Velebita) odijeljen je Planinskim kanalom, a sa sjevernodalmatinskim kopnom povezan je mostom preko uskog Ljubačkog tjesnaca.

Vrlo je značajna velika razvedenost 269,7 km duge obale (koeficijent razvedenosti 4,5) po čemu je, uz Dugi otok, Pag najrazvedeniji hrvatski otok. Najveći su Paški, Dinjiški i Staronovaljski zaljev koji duboko prodiru u otočno kopno, a svaki se nastavlja u niska polja (Novaljsko,Soline, Dinjiško polje), koja razdvajaju izdignute istočni od zapadnog dijela otoka na kojem se povrh zapadne obale Paškog zaljeva uzdiže najviši vrh Sveti Vid (349 m). Sjeveroistočna je obala visoka i strma, dok je jugozapadna niža. Osim niskih polja, s ekološkog gledišta vrlo su značajne slane ili bočate močvare, na jugoistoku Velo blato (najveće) i Malo blato, a na jugozapadu Kolansko blato. Značajni su i izvori na dodiru fliša i vapnenca (npr. oko Paga, Metajne, Novalje)

Godišnja se prosječna količina oborina kreće oko 900 do 1000 mm, siječanjska prosječna temperatura iznosi oko 6° C, a srpanjska oko 24° C. S ekološkog je gledišta značajan i utjecaj bure, osobito na sjeveroistočnim ekspozicijama, zbog čega su poviše grada Paga 2005. podignuti vjetrogeneratori za proizvodnju električne struje. Utjecaj se bure (a takoñer, iako manje, i drugih vjetrova) odražava ne samo u mehaničkom djelovanju već i u većem ili manjem zaslanjivanju (eolska salinizacija) od mora udaljenih dijelova otoka, o čemu svjedoče izrazito halofilne biljke obalnih grebena koje se mogu naći na višim kamenitim površinama daleko od morske obale. Posolica nanosi štete, na npr. na listovima vinove loze u proljeće u vrijeme razvitka mladih izbojaka i listova u vinogradima. Za zaštitu od posolice služe žive ograde od trsta (Arundo donax).

Zbog stoljetnih devastacija prvobitne vegetacije na velikim površinama, osobito na sjeveroistočnoj polovini otoka, zbog erozije oborinskim vodama i vjetrom (eoloska erozija), sitno je tlo erodirano do gole kamenite podloge. Na takvim je površinama obnova vegetacije, osim nekih bodljikavih biljaka (npr. Drypis spinosa ssp. jacquiniana), praktički nemoguća, zbog stalnog intenzivnog pašarenja.

Opći prikaz dosadašnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja

Sve do objavljivanja rezultata sustavnih istraživanja S.Horvatića (1934) flora otoka Paga bila je vrlo slabo poznata. Osim pedesetak vrsta koje se za o. Pag navode u djelu Visianija (Flora Dalmatica 1842, 1847, 1850-52), a nakon toga pojedini istraživači usputno bilježe još poneku vrstu ili se podaci odnose na prijašnje Visianijeve navode ( npr. Beck, Ascherson i Graebner, Nyarady, Hayek) to je sve što je bilo poznato. Horvatić u citiranom djelu (1934) bilježi za Pag blizu 650 vrsta i podvrsta. Premda se i u najnovije vrijeme nalazi poneka još neobjavljena vrsta, može se zaključiti da je istraživanjima S. Horvatića obuhvaćen najveći broj vrsta paške flore.

Usporedo s florističkim, Horvatić (1934) je izvršio i detaljna fitocenološka istraživanja na o.Pagu. To su bila ujedno i prva vegetacijska istraživanja istočnojadranskog primorja na principima i po metodama Braun-Blanquetove fitoceloške škole, čime su udareni temelji za daljna sustavna istraživanja našeg dijela Sredozemlja istim metodama što omogućava usporedbu rezultata s onima iz zapadnog Mediterana. Pag je god. 1950., kao otok s vrlo degradiranom vegetacijom primorskoga krša, a zbog činjenice da je biljni pokrov već dotad bio dobro istražen, odreñen za detaljna kartiranja vegetacije odnosno fitocenoloških jedinica (asocijacija i nižih jedinica) opisanih u citiranoj monografiji (1934). Kartiranje je pod vodstvom S.Horvatića provedeno godine 1950. i 1951. na topografskim kartama mjerila 1:12500 (uvećane s mjerila 1:25000). Godine 1963. objavljena je vegetacijska karta u mjerilu 1:75000, najzanimljiviji dijelovi u mjerilu 1:25000, odnosno (u tekstu) 1:12500. Uz kartu je objavljen tumač (Horvatić 1963), u stvari monografski prikaz vegetacijskih jedinica ne samo o. Paga već cijeloga hrvatskog primorja. Prema tomu, za svako daljnje istraživanje biljnoga pokrova otoka

7

Paga nezaobilazna su prije svega dva citirana monografska djela S.Horvatića (1934, 1963), dok su druga djela što se tiče flore i vegetacije manje značajna (v. popis literature).

Prikaz flore prioritetnog područja

Detaljna istraživanja flore otoka Paga proveo je S. Horvatić u razdoblju 1927-1932 (Horvatić 1934). Pri tome je zabilježio skoro 650 biljnih svojti (vrsta, podvrsta i varijeteta). U usporedbi s ostalim kvarnerskim otocima ta je flora nešto siromašnija od npr. Raba ili Cresa. Razlog je tome što se Pag nalazi u području submediteranske prijelazne zone a površina otoka je razmjerno velika. Pri tome se cijeli otok, zbog male visinske razlike, nalazi u jednom vegetacijskom pojasu. Značajne su populacije nekih endemičnih biljaka (Chouardia litardierei, Campanula istriaca, Asperula staliana, Phyllitis hybrida, Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Viola adriatica, Astragalus muelleri, A. monspessulanus ssp. illyricus). ). Ugrožene vrste prema Crvenoj knjizi koje su ovim istraživanjima potvrñene unutar IPA su:

Kategorija NT: Alopecurus rendlei (Vlašići, Kolansko blato, Dinjiška) Cyperus longus (Vlašići) Desmazeria marina (Malo blato) Hainardia cylindrica (Kolansko blato, Dinjiška) Hordeum marinum (Dinjiška) Iris croatica (Klaša) Ophrys bertolonii (Vlašići) Parapholis incurva (Klaša, Dinjiška) Salsola soda (Kolansko blato) Kategorija VU: Carex divisa (Kolansko blato, Vlašići) Carex extensa (Malo blato) Glaucium flavum (Kolansko blato, Klaša) Ranunculus ophioglossifolius (Kolansko blato) Trifolium resupinatum (Kolansko blato, Vlašići) Kategorija EN: Baldellia ranunculoides (Velo blato, izvan IPA) Hordeum secalinum (Kolansko blato, Vlašići, Dinjiška) Hydrocotyle vulgaris (Velo blato, izvan IPA područja) Lathyrus ochrus ( Kolansko blato) Kategorija CR: Saccharum ravennae (Miškovci – samo točka zbog sastojine S. ravennae) Triglochin bulbosa ssp. barrelieri (Dinjiška, Vlašići) Neke od ugroženih vrsta koje su nekad bile prisutne na Pagu danas su ili rijetke ili su nestale.

To se odnosi na korovne vrste, prije svega one strnih žita (npr. Bupleurum lancifolium, Delphinium staphisagria, Alopecurus myosuroides, Bifora radians, Caucalis daucoides, Vaccaria hispanica) jer nema više tih kultura kao niti tradicionalnih vinograda. Ponegdje se nañe rijetka vrsta naše flore Gladiolus italicus (Dinjiška).

Unutar IPA područja Paga nañene su i neke rijetke vrste naše flore Tu je zabilježen jedan od dosad poznata dva lokaliteta vrste Scorzonera parviflora u Hrvatskoj (tek je 2008. pronañen i treći lokalitet uz Vransko jezero). Nalaz rijetke vrste Limonium oleifolium na Malom blatu je novi za Pag, jer je S. Horvatić našao ovu vrstu samo uz lagunu Segal. Tu je i najsjevernije nalazište vrsta Seseli pallasii (Klaša) i Scutellaria orientalis (izvan IPA). Prvi put je ovim istraživanjima na Pagu nañena vrsta Linaria parviflora (Klaš). Flora Paga predstavljena je u cijelosti u Prilogu 1.

Opći prikaz staništa područja

Dosad je s otoka Paga poznato više od 30 različitih staništa, označenih ovdje šiframa i redoslijedom prema NKS-u (Nacionalna klasifikacija staništa RH). Staništa su u klasifikacijama najčešće determinirana u prvom redu vegetacijskom (fitocenološkom) jedinicom (asocijacijom ili drugom vegetacijskom jedinicom), jer vegetacija, kao lako uočljiva komponenta velike većine staništa, najpotpunije odražava njihove bitne ekološke značajke. Stoga se i NKS temelji u prvom redu na fitocenološkim jedinicama, a pod istim se kodovima i redoslijedom kao u NKS-u staništa na o. Pagu

8

navode i u ovom prikazu, i to prema podacima iz citiranih monografija S. Horvatića (1934,1963). Karta nalazišta rijetkih i ugroženih staništa dana je na Sl. 3, a popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7. A.3.3.1.a Asoc. Potameto-Najadetum H-ić et Micev.1960. Razvija se u barama, širim kanalima, riječnim rubovima i sporo tekućim vodama . Na o. Pagu zabilježene je na V. Blatu i Kolanskom polju (Blato rogoza). Najznačajnije vrste Najas marina, Myriophyllum spicatum, Zanichellia palustris, Potamogeton pectinatus, P. lucens, P.coloratum, Ranunculus trichophyllus. (primjedba: u NKS-u nema koda za ovo stanište, pa je upisan kod za višu kategoriju, odn. svezu Potamogetonion pectinati) A.4.1.1.1. Asoc. Scirpo-Phragmitetum australis mediterraneum Tx.et Preising 1942. Ta je zajednica slatkovodnih močvara na o. Pagu vrlo ograničena i to na V. Blato, tj. močvaru podalje od mora, gdje ne dolazi do velikog zaslanjivanja. Mali broj vrsta, u prvom redu Phragmites australis, Scirpus lacustris, Sc. triqueter, Typha latifolia i T. angustifolia. A.4.1.1.7. Asoc. Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931. Zajednica plitkih bočatih voda s malim brojem vrsta, najčešće Scirpus litoralis, Sc.maritimus, Typha angustifolia. Na o. Pagu zabilježena na Kolanskom blatu, Vlašićkom polju i Malom blatu. A.4.1.1.8. Asoc. Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. Zajednica plitkih jezera i drugih stajaćih i slabo tekućih voda u zoni zaraštavanja u dodiru s trščacima i visokim šaševima. Dominantna biljka Cladium mariscus. Na o. Pagu zabilježena na V. Blatu A.4.1.3.3. Asoc. Sparganio-Cyperetum longi Hić (1934) 1939. Ta zajednica obrasta plitke odvodne kanale vlažnih područja s mirnom ili slabo tekućom, većinom bočatom vodom. Najvažnije vrste Sparganium negletum, Cyperus longus, Ranunculus ophioglossifolius, Epilobium parviflorum. Na o. Pagu zabilježena u jarcima blizu obale u Staronovaljskom zaljevu. B.1.2.1.1. Asoc. Eucladio-Adiantetum Br.-Bl.1931. Južnoeuropska zajednica zasjenjenih vlažnih udubina i plitkih prokapnih pećina. Na Pagu zabilježena samo na poluotoku Lunu. Vrste Adiantum capillus-veneris, Eucladium verticillatum. (Natura2000 kod 8210) B.1.2.1.2. Asoc. Eucladio-Phyllitetum hybridae H-ić(1939) 1963. Prethodnoj srodna, na kvarnerskim otocima endemična, zajednica vlažnih zasjenjenih polupećina. Na Pagu zabilježena samo na najsjevernijem dijelu poluotoka Luna. Najvažnija endemična vrsta Asplenium hybridum (= Phyllitis hybridum) (Natura 2000 kod 8210) B.1.4.1.1. Asoc. Campanulo-Centaureetum dalmaticae H-ić (1934)1937. Endemična zajednica stjenjača kvarnerskih otoka. Na Pagu u pukotinama strmih obalnih stijena, osobito u sjevernom dijelu otoka. Značajne vrste Centaurea dalmatica, Campanula istriaca, te Crithmum maritimum i Limonium cancelatum kao indikatori eolske salinizacije stijena. (Natura 2000 kod 8210) B.1.4.1.2. Asoc. Seslerio-Scorzoneretum austriacae H-ić 1934. Zajednica u pukotinama stijena višim i udaljenijim od mora („kopnene stijene“) od prethodne zajednice pa je manje pod utjecajem zaslanjivanja. Scorzonera austriaca, Inula verbascifolia, Sesleria tenuifolia. (Natura 2000 kod 8210) B.2.2.1.1. Asoc. Drypetum jacquinianae H-ić 1934. Zajednica primorskih vapnenačkih točila. Na Pagu zauzima velike površine, osobito na istočnoj polovini otoka, ne samo podno strmih stijena već i na gotovo ravnim golim kamenjarama čija površina sliči točilima, a pod snažnim je utjecajem bure i eolske salinizacije. Drypis jacquiniana, Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Bunium montanum, Aristolochia croatica, Vincetoxicum adriaticum. (Natura2000 kod 8230) C.2.5.1.4. Asoc. Peucedano-Molinietum litoralis H-ić 1934. Livadna zajednica dosad najpotpunije poznata jedino s o.Paga gdje se razvija na ilovastom, vlažnom, slabo zaslanjenom tlu. Zabilježena na Kolanskom blatu, Izmeñu Solina i sela Gorice , na Dinjiškom polju kod Stare Vasi. Dominiraju Molinia arundinacea i Peucedanum coriaceum ssp. pospichalii, mjestimice Chouardia litardierei, Taraxacum palustre, Centaurea weldeniana. (Natura 2000 kod 0001, u Priručniku predloženo za dodatak) C.2.5.1.5. Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934. Slabo halofilna, poplavna livada košanica na Pagu zabilježena na području Solina, na Vlašićkom polju, Kolanskom polju, Povljanskom polju. Najvažnije

9

su vrste Chouardia litardierei, Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Alopecurus utriculatus, Trifolium fragiferum. (Natura2000 kod 0001, u Priručniku predloženo a dodatak) C.3.5.1.2. Asoc. Stipo-Salvietum officinalis H-ić (1956)1958. Zajednica jako degradiranih, pretežito submediteranskih vapnenačkih kamenjarskih staništa. Na Pagu u različitim dijelovima otoka. Dominantne biljke Salvia officinalis, mjestimice Stipa mediterranea i S.bromoides. (Natura 2000 kod 62A0) C.3.5.1.3. Asoc. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić (1934) 1963. Ta je zajednica u tipičnom sastavu dosad poznata s o. Paga gdje je i opisana kao umjereno degradirani kamenjarski pašnjak. Karakterističan proljetni aspekt zajednici daje Asphodelus aestivus (A.microcarpus), a česte i mjestimično obilno nazočne su Chamaecytisus spinescens, Chrysopogon grallus, Carlina corymbosa, Scolymus hispanicus i dr. (Natura 2000 kod 62A0) C.3.5.1.4. Asoc. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-ić (1962) 1963. Zasad samo s Paga poznata zajednica suhih pašnjaka na šljunkovito-ilovastim vapnenačkom tlu, osobito na površinama napuštenih vinograda. Zabilježena u području izmeñu Paga i Sv. Duha , Solina, Metajne i u Povljanskom polju. Karakteristične vrste Armeria canescens ssp. dalmatica, Artemisia alba, Alyssum montanum subsp. pagense, a česte i obilno su nazočne Helichrysum italicum, Dorycnium germanicum i dr. (Natura 2000 kod 62A0) C.3.5.3.3. Asoc. Ononido-Brometum condensati H-ić (1934) 1963. Ta je zajednica razvijena pretežito na dubljem tlu na flišu, a koristi se najčešće kao pašnjak. Na Pagu zabilježena u različitim dijelovima otoka, kao na Dinjiškom polju, D. zaljevu, Povljanskom polju, Časkinom zaljevu i dr. Najčešće i dominantne vrste su Ononis antiquorum, Bromus condensatus, Chrysopogon gryllus, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Plantago holosteum, Dorycnium herbaceum i dr. (Natura 2000 kod 62A0) E.3.5.1. Asoc. Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939. Ta je submediteranska zajednica na o. Pagu razvijena samo fragmentarno, jedino u obliku facijesa hrasta medunca (Quercus pubescens) i to samo na lokalitetu Dubrava u podnožju brda Sv. Vid. U njezinu sastavu dominira hrast medunac, dok nedostaje Carpinus orientalis, bijeli grab, koji je na o. Pagu zabilježen tek kao rijetka vrsta na poluotoku Lunu. Uz hrast u zajednici na Pagu rastu Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Prunus mahaleb, Sesleria autumnalis, Brachypodium sylvaticum i dr. E.8.1.1. Asoc. Orno-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958. Zajednica vazdazelenih šuma i makija razvijena je na Pagu na zapadnoj strani poluotoka Luna i srednjeg dijela otoka na obroncima izloženim jugu ili zapadu. Dominantne vrste Quercus ilex, Pistacia lentiscus, mjestimično Myrtus communis, dok su manje zastupljene Smylax aspera, Olea oleaster, Asparagus acutifolius, Rubia peregrina i još poneka. (Natura2000 kod 9340) F.1.1.1.2. Asoc. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931. Halofilna zajednica niskih muljevitih poplavnih morskih obala s malim brojem vrsta. Na o.Pagu zabilježena na obali duž Solina, u Dinjiškom zaljevu i drugdje. Najčešće dominira Salicornia europaea, dok su rjeñe Salsola soda, Halimione portulacoides, Inula crithmoides. (Natura 2000 kod 1310) F.1.1.2.1. Asoc. Juncetum maritimo-acuti H-ić 1934. Zajednica močvarnih slanuša u bočatim vodama s pjeskovito-ilovastim dnom u jarcima, odvodnim kanalima, blizu mora ili na ušćima rijeka. Na o. Pagu zabilježena u Novaljskom polju, uz obalu Staronovaljskog zaljeva, na Kolanskom blatu, Solinama, Velom blatu, Vlašićkom polju. Dominantne i najčešće vrste su Juncus maritimus, J. acutus, a česte su i Aster tripolium, Sonchus valerandi, Carex extensa. (Natura 2000 kod 1410). F.1.1.2.2. Asoc. Schoeno-Plantaginetum maritimae H-ić 1934. Slabo halofilna pašnjačko-livadna zajednica opisana s o. Paga i Raba. Razvija se na pjeskovitom ili lakšem ilovastom tlu vrlo suhom u sušnom dijelu godine. Zabilježena na Pagu na obali Dinjiškog zaljeva, u Dinjiškom polju, u Časkinom zaljevu, u Novaljskom polju. Dominantne biljke Schoenus nigricans, Plantago maritima,a slabije su zastupljene Elymus elongatus, Canodon dactylon i dr. (Natura 2000 kod 1410). F.1.1.2.3. Asoc. Hainaldio-Elymetum pycnanthi H-ić 1934. Dosad samo s o.Paga poznata osrednje halofilna livadno-pašnjačka zajednica na glinastom, vapnencem bogatom, bazičnom, ljeti vrlo suhom,

10

raspucalom tlu. Kosi se jednom godišnje. Zabilježena na Kolanskom polju, na zapadnoj obali Časkinog zaljeva, na kraju Solina, u Dinjiškom polju i obali Dinjiškog zaljeva. Dominantne vrste Hainardia cylindrica i Elymus pycnanthus, česte Cynodon dactylon, Centaurium tenuiflorum. (Zajednica se ne zove Hainardio-Elymetum elongati kao što piše u NKS-u, jer je od strane autora opisana s vrstom Agropyron litoralis, što je Elymus pycnanthus a ne E. elongatus, op. J. Topić). (Natura2000 kod 1410) F.1.1.2.4. Asoc. Junco-Scorzoneretum parviflorae H-ić 1934. Vrstama siromašna zajednica opisana s o.Paga gdje je razvijena u bočatoj močvari Maloga blata. Značajna vrsta Scorzonera parviflora, obilno nazočne Juncus maritimus i Carex extensa. (Natura 2000 kod 1410). F.1.1.3.1. Asoc. Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Gehu 1967. Vrstama takoñer siromašna zajednica razvija se na muljevitim morskim obalama i nastavlja se u smjeru kopna na zonu zajednice Suaedo-Salsoletum sodae, od koje je rjeñe poplavljena, a tlo se ljeti više isušuje. Na o. Pagu zabilježena u okolici Paga, duž Solina, u Dinjiškom, Vlašićkom i Novopovljanskom zaljevu. Značajne vrste Sarcocornia fruticosa, Puccinellia festucaeformis, dok je na površini tla sloj modrozelenih alga (Cyanophyceae) (Natura 2000 kod 1420). F.1.1.3.2. Asoc. Limonio-Artemisietum caerulescentis H-ić 1934. Halofilna zajednica na muljevito-glinastom i pjeskovito-šljunkovitom slanom tlu na niskoj morskoj obali duž primorja.. Ljeti tlo suše od onog u zajednica caklenjača. Na Pagu zabilježena na većem broju lokaliteta, na obali Dinjiškog zaljeva, Vlašićkog zaljeva, u području Solina, Časkom zaljevu. Najznačajnije su vrste Limonium vulgare ssp. serotinum, Artemisia caerulescens, Puccinellia festuciformis. (Natura 2000 kod 1420) F.1.1.3.3.Asoc. Limonio-Goniolimonietum H-ić (1933) 1934. Zajednica srodna prethodnoj, a razvija se na šljunkovitom, vapnencem bogatom, slabo zaslanjenom tlu koje nije izloženo poplavljivanju mora već je salinizacija eolska. U potpunom fitocenološkom sastavu ta je zajednica opisana samo s o.Paga. Zabilježena kraj skladišta soli i kupališta u Pagu, na lok. Vodice, na istoč. obali Solina. Značajne vrste Goniolimon dalmaticum, Limonium oleifolium, Lolium subulatum. (Natura 2000 kod 1240) F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić (1934) 1950 (Sl. 2). Zajednica šljunkovitih i šljunkovito-pjeskovitih morskih žala izloženih morskim valovima duž obala hrvatskog primorja. Na Pagu zabilježena na raznim dijelovima otoka. Najvažnije vrste Glaucium flavum, Euphorbia pinea,E.paralias, E.peplis, Cakile maritima. (Natura 2000 kod1210)

11

Slika 2. Obalna zajednica F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić, s primorskom makovicim u cvatu

F. 4.1.1.1. Asoc. Plantagini-Limonietum cancellati H-ć (1934) 1939. Halofilna zajednica grebenaste obale izložena ekstremnim ekološkim uvjetima. Na o. Pagu na mnogim obalnim grebenima, osobito uz Planinski kanal. Mali broj vrsta. Najčešće Limonium cancellatum, Desmazeria marina, Crithmum maritimum, Reichardia crithmoides, Elymus elongatus. (Natura 2000 kod 1240)

I.1.2.1.1. Asoc. Hibisco-Sorghetum halapensis H-ć et Hodak 1960. Zajednica okopavinskih korova submediteranskog i graničnog eumediteranskog područja. Na Pagu danas manje zastupljena zbog smanjenog poljodjelstva. Važnije vrste Sorghum halepense, Hibiscus trionum, Aristolochia clematitis, Solanum nigrum, Diplotaxis tenuifolia. I.1..2.1.4. Asoc. Erigero-Xanthietum H-ić (1962) 1963. Umjereno nitrofilna zajednica na smetištima, gomilama starog grañevinskog materijala i Sl. u raznim dijelovima o. Paga. Značajnije vrste Xanthium spinosum, X. italicum, Hordeum leporinum, Chenopodium murale, Amaranthus deflexus, Hyosciamus albus. I.1.2.2.1. Asoc. Hordeetum leporini Br.-Bl.1936. Nitrofilna zajednica gaženih površina pod utjecajem životinjskih izmetina , na o. Pagu osobito na ležištima ovaca, uz rubove putova, uz pojilišta i Sl. Dominantna vrsta Hordeum leporinum, česte i mjestimično obilno nazočne, Onopordon illyricum, Bromus sterilis, B. madritensis. I.1.3.1.1. Asoc. Lolio-Plantaginetum commutate H-ić (1934) 1963. Nitrofilna, donekle halofilna, zajednica jače gaženih površina uz naselja, putove i polja u blizini mora Plantago coronopus subsp.commutata, Sagina maritima, Spergularia salina, Hordeum leporinum, Desmazeria marina, Rumex pulcher, Parapholis incurva i dr.

12

Slika 3. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša u sklopu PA Pag

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja

Na području PA Pag prema zadanim kriterijima odabrano je 5 IBDA (Sl. 4), jer nije bilo posebnog razloga da se uvrsti i područje oko Košljuna a izmeñu Dinjiške i Miškovaca nalazi se samo točkasti nalaz rijetke i ugrožene vrste Saccharum ravennae.

13

Slika 4. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pag s lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore (odnosi se na opažanja samo na otoku)

1. IBDA Vlašički zaljev (Vransko polje)

Lokalitet je značajan po vrlo lijepom slijedu zajednica na malom prostoru, od onih na najslanijem i najvlažnijem staništu, do livada koje su samo umjereno zaslanjene te dio godine pod vodom a dio godine vrlo suhe (Sl. 6). Prvi pojas do mora koji je pod utjecajem plime povremeno pod vodom čini zajednica Puccinellio-Sarcocornietum fruticosae. Najvećom površinom prevladava Sarcocornia fruticosa, a malo dalje od mora pridolaze sastojine s manje ili više vrste Puccinelia festuciformis . Uz rub zaljeva na ovu se zajednicu nadovezuje zajednica Juncetum maritimo-acuti , a u prijelaznoj zoni prema livadama košanicama nalaze se mikrodepresije s rijetkom vrstom naše flore, Triglochin bulbosum ssp. barrelieri . Zanimljivo je da su autori ovog teksta upravo na ovom lokalitetu pronašli 2003. godine nepoznatu vrstu luka, za koju su kasnijim istraživanjima otkrili da dolazi isključivo na slanim staništima. Ona je u najnovije vrijeme opisana kao Allium telmatum (rad je u tisku). U kanalićima su razvijene sastojine Scirpus maritimus . Na položajima koji su dalje od morske obale te su manje zaslanjeni nalaze se košanice reda Trifolio-Hordeetalia, pretežito as. Trifolio-Hordeetum secalini. Za nju je značajna vrlo slikovita izmjena aspekata kroz vegetacijsku sezonu, pa tako u rano proljeće, dok je često pod vodom, žuti se od Ranunculus sardous, uz mjestimičnu dominaciju Alopecurus rendlei, Leucoium aestivum, Trifolium resupinatum i Narcissus tazetta. Nakon toga se zaplavi velika populacija Chouardia litardierei (Sl. 5), a ubrzo se mjestimično pojave “otoci” Trifolium cinctum. Ljeti, prije košnje koja se odvija krajem lipnja ili početkom srpnja, livada poprima izgled žitnog polja od dominantne vrste Hordeum secalinum. U depresijama uz livadu nalaze se sastojine trske (Phragmites australis).

Polje je obrubljeno kamenitim brežuljcima koje pokrivaju suhi kamenjarski pašnjaci i točila.

Lokalitet 1 (x=5516661, y=4908916)

14

Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Trifolium resupinatum, Ranunculus sardous, Carex divisa, Scilla litardierei, Scirpus maritimus, Orchis laxiflora, Leucoium aestivum, Narcissus tazetta, Alopecurus rendlei, Bromus racemosus, Poa sylvicola, Ranunculus neapolitanus, Aristolochia rotunda, Oenanthe silaifolia, Lolium strictum, Juncus gerardi, Agrostis alba, Oenanthe fistulosa, Centaurium tenuiflorum, Taraxacum palustre

Lokalitet 2 (x=5517049, y=4908448)

Sarcocornia fruticosa, Puccinelia festuciformis, Limonium vulgare ssp. serotinum, Atriplex portulacoides, Inula crithmoides, Triglochin bulbosa ssp. barrelieri, Juncus acutus, Juncus maritimus, Scorzonera parviflora, Carex divisa, Allium telmatum

Lokalitet 3 (x=5516921, y=4902328)

Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Inula verbascifolia, Viola adriatica, Bunium alpinum ssp. montanum, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Rumex scutatus, Melica nebrodensis, Brachypodium pinnatum, Geranium purpureum, Parietaria judaica, Euphorbia spinosa, Scolymus hispanicus, Vailanta muralis, Aethionema saxatile, Minuartia verna.

Slika 5. Gusta populacija Chouardia litardierei

Preporuke upravljanja

Cijelo je područje dobro očuvano sa svim zajednicama koje se potencijalno tu mogu nalaziti.

Kako je dio tih staništa obrastao prirodnim trajnim stadijima halofilnih zajednica, to im ne prijeti nikakova opasnost uz uvjet da se ne počnu nasipavati šutom i kamenjem u svrhu dobivanja grañevinskog zemljišta. Zasad nema nikakve naznake da bi se to moglo dogoditi.

15

S druge strane tu se nalaze i antropogene zajednice, livade košanice, koje se redovito kose jedanput godišnje. Taj režim kosidbe treba i dalje nastaviti, a zasad nema naznaka da bi se na tome lokalitetu što mijenjalo.

Na suhim staništima uokolo treba nastaviti sa sadašnjim režimom ispaše ovaca. Budući da ljepota promjene aspekata, usprkos svojoj izuzetnoj slikovitosti, nije u turističkoj

ponudi nigdje predstavljena, trebalo bi sačiniti male prospekte i obavijesne table za turiste, napose za one koji Pag posjećuju izvan glavne sezone. Najatraktivnije je to područje u travnju i svibnju, pa bi turistički djelatnici trebali malim brošurama (iako Pag zavreñuje zasigurno i botaničku monografiju) potaknuti turiste na dolazak u Vlašiće.

Cijeli Pag bi trebao ući u Natura 2000, budući da samo iznimno i lokalno neka staništa nisu u Direktivi.

Slika 6. IBDA Vlašički zaljev (Vransko polje)

Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka)

16

Allium telmatum Alopecurus rendlei Aristolochia rotunda Carex distans Carex divisa Chouardia litardierei Chrysopogon gryllus Dasypirum villosum Ecballium elaterium Eleocharis palustris Euphorbia spinosa Halimione portulacoides Scirpus holoschoenus

Hordeum secalinum Inula verbascifolia Juncus acutus Juncus maritimus Leucoium aestivum Limonium oleifolium Lythrum salicaria Narcissus tazetta Oenanthe silaifolia Orchis laxiflora Peucedanum coriaceum ssp. pospichali Phleum pratense Phragmites communis

Poa trivialis ssp. sylvicola Puccinellia festuciformis Ranunculus neapolitanus Ranunculus sardous Salicornia europaea Sarcocornia fruticosa Scirpus maritimus Scorzonera parviflora Taraxacum palustre Trifolium cinctum Trifolium fragiferum Trifolium resupinatum Triglochin bulbosum ssp. barrelieri

2. IBDA Kolansko blato (Kolansko polje)

Kolansko blato (zaštićeno kao Ornitološki rezervat) (Sl. 7) predstavlja obalnu lagunu koja je od mora odijeljena nasipom šljunka, na spojena s morem uskim kanalom, kojim pri plimi more ulazi u lagunu, a pri visokom vodostaju slatkih kopnenih voda koje se s okolnih brežuljaka nakupljaju u polju u vlažnom dijelu godine ta se voda ocjeñuje u more. Tako na tom najnižem dijelu lagune dolazi povremeno do zaslanjivanja a povremeno do ispiranja slatkom vodom. Tu su razvijene močvarne zajednice (Scirpetum maritimi) u kojima prevladavaju Scirpus triqueter, Scirpus maritimus, Carex divisa, a dno je obraslo vrstom Ruppia cirrhoza. Sam šljunčani nanos uz more obrastao je vegetacijom šljunkovitih obala (Euphorbio-Glaucietum flavi), u kojoj se ističu vrste Glaucium flavum, Euphorbia pinea, Euphorbia paralias i Cakile maritima. Mjestimično raste i Drypis spinosa ssp. jacquiniana. Malo dalje od morske obale, gdje je zaslanjivanje manje a vodni režim povoljan, nalaze se trščaci. Na nešto višem terenu, koji je poplavljen samo za vlažne sezone a ljeti se jako isuši, nalaze se livade košanice razreda Trifolio-Hordeetalia. Najveće površine zauzima zajednica Trifolio-Hordeetum secalini s različitim facijesima. U proljeće se mogu razlikovati površine u kojima prevladava Scilla litardierei i one u kojima prevladava Trifolium cinctum, koji procvjeta nešto kasnije. U mikrodepresijama često prevladavaju Carex divisa i Scorzonera parviflora, a u malim kanalima duž poljskog puta Ranunculus ophioglossifolius.

Suhi pašnjaci okolnih brežuljaka ograñeni su karakterističnim suhozidima, a od zajednica prevladava Asphodello-Chrysopogonetum grylli, s različitim facijesima, npr. Stipa mediterranea, Euphorbia characias ssp. wulfenii, Chamaecytisus spinescens, Salvia officinalis).

Lokalitet 4 (x=5493638, 4930028)

Euphorbia pinea, Euphorbia paralias, Glaucium flavum, Cakile maritima, Beta maritima, Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Sonchus asper ssp. glaucescens, Ditrichia viscosa, Parietaria judaica, Scolymus hispanicus

Lokalitet 5 (x=5493698, y=4930012)

Scirpus triqueter, Scirpus maritimus, Puccinellia festiciformis, Ruppia cirrhoza, Carex divisa

Lokalitet 6 (x=5494278, y=4930364)

Hordeum secalinum, Chouardia litardierei, Poa trivialis ssp. sylvicola, Agrostis alba, Bromus racemosus, Lolium strictum, Ranunculus sardous, Alopecurus rendlei, Orchis laxiflora, Centaurea jacea, Aristolochia rotunda, Oenanthe silaifolia, Ranunculus sardous, Peucedanum coriaceum ssp. pospichali, Phleum pratense, Carex distans, Phragmites australis, Hainardia cylindrica, Scorzonera parviflora, Lythrum salicaria, Taraxacum palustre, Lotus tenuifolius, Ranunculus neapolitanus, Carex distans, Convolvulus arvensis, Bromus intermedius, Althaea officinalis.

17


Osobitost ovog polja je u njegovoj veličini, pa ove travnjačke površine, najveće ovog tipa u

Hrvatskoj, dolaze do punog izražaja. One se na isti način, košnjom jedanput godišnje, održavaju u ovom obliku kroz stoljeća, a nema nikakvih naznaka promjene. Dapače, i površina pod zajednicom i florni sastav potpuno su isti kao u doba istraživanja prije sedamdesetak godina. Stoga se preporučuje nastavljanje ovog načina gospodarenja, a čini se da zato postoji interes domicilnog stanovništva, s obzirom na uzgoj ovaca i proizvodnju ovčjeg sira.

Bilo bi dobro info-tablama ili brošurama povezati djelatnost kolanske sirane s korištenjem Kolanskog polja, predstaviti način prehrane ovaca na okolnim suhim travnjacima te dobivanje sijena sa šarenih vlažnih livada.

Ovo će područje takoñer ući u mrežu Natura 2000 (staništa i vrsta iz Direktive: šljunkovita obala, laguna, Chouardia litardierei, suhi submediteranski travnjaci, vlažni trifolioidni mediteranski travnjaci).

Slika 7. IBDA Kolansko blato

Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka) Alopecurus rendlei Aristolochia rotunda Asphodelus microcarpus Astragallus monspessulanus

ssp.illyricus Astragallus muelleri Atriplex hastata Briza maxima Bromus erectus

Bunium montanum Cakile maritima Carex distans Carex divisa Centaurea spinosociliata Chrysopogon gryllus Coronilla scorpioides Daucus carota

Drypis spinosa ssp. jacquiniana Euphorbia characias ssp. wulfenii Euphorbia paralias Euphorbia pinea Euphorbia spinosa Fumaria flabellata Geranium purpureum Glaucium flavum Goniolimon dalmaticum

18

Hainardia cylindrica Helichrysum italicum Holoschoenus vulgaris Hordeum secalinum Juncus buffonium Juncus maritimus Juniperus oxycedrus Juniperus phoenicea Lathyrus aphaca Lathyrus cicera Linum tenuifolium Lythrum salicaria Marrubium incanum Oenanthe silaifolia Orchis laxiflora Ornithogallum tenuifolium

Parietaria judaica Paronychia kapela Peucedanum coriaceum

ssp. pospichali Phleum pratense Phragmites australis Plantago holosteum Plantago maritima Poa trivialis ssp. sylvicola Populus alba Potentilla australis Puccinellia festuciformis Ranunculus neapolitanus Ranunculus

ophioglossifolius Rumaria parviflora

Salicornia fruticosa Salsola soda Salvia officinalis Scilla pratensis Scirpus maritimus Scirpus triqueter Scorzonera parviflora Tamarix africana Taraxacum officinale Tordylium apulum Trifolium cinctum Trifolium fragiferum Trifolium lappaceum Trifolium scabrum Tunica saxifraga Viola adriatica

3. IBDA Područje Klaša (izmeñu Kolana, Dubrave i Sv. Duha)

Sv. Duh

Lokalitet 9 (x= 5496686,y= 4930252)

Goniolimon dalmaticum, Limonium oleifolium, Plantago coronopus, Limonium serotinum, Halimione portulacoides, Cynodon dactylon, Anagallis arvensis, Trifolium scabrum, Schoenus nigricans, Plantago maritima, Elymus pycnanthus, Scorzonera cana, Picris echioides, Agrostis alba, Cichorium intybus, Bromus erectus, Koeleria splendens

Lokalitet 10 (x= 5496534, y= 4929928)

Salvia officinalis, Euphorbia fragifera, Chamaecytisus spinescens, Stipa mediterranea, Paronychia kapela, Centaurea spinosociliata, Teucrium polium, Marrubium incanum, Sedum acre, Bromus erectus, Chrysopogon gryllus, Koeleria splendens, Desmazeria rigida, Plantago holosteum, Festuca valesiaca, Dorycnium pentaphyllum, Teucrium montanum, Euphorbia spinosa, Ononis antiquorum, Brachypodium distachium, Allium sphaerocephalum, Trifolium scabrum, Asphodelus aestivus Lokalitet (iznad Dubrave) (x=5500594, y=4925594) Drypis spinosa ssp. jacquiniana, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Viola adriatica, Peltaria alliacea, Cephalaria leucantha, Smyrnium perfoliatum, Geranium purpureum, Brachypodium pinnatum, Melica transsilvanica, Clematis flammula, , Bunium alpinum ssp. montanum, Rumex scutatus Lokalitet Šimuni (x=5497891, y=4923982) Pinus halepensis, Quercus ilex, Trifolium scabrum, Brachypodium rupestre, Linaria parviflora, Trifolium stellatum, Orlaya grandiflora, Medicago orbicularis, Medicago litoralis, Hordeum murinum ssp. leporinum, Melilotus indicus, Muscari comosum, Euphorbia characias ssp. wulfeni. Lokalitet Dubrava (x=5501000, y=4925498) Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Rubus ulmifolius, Clematis flammula, Asparagus acutifolius, Smilax aspera, Coronilla emeroides, Tamus communis, Silene alba, Sesleria autumnalis, Brachypodium sylvaticum, Lithospermum purpurocaeruleum, Centaurea weldeniana, Cyclamen repandum Lokalitet (iznad ceste Pag-Šimuni) (x=5498863, y=4924227)

19

Stipa pulcherrima, Bromus erectus, Salvia officinalis, Euphorbia spinosa, Rubus ulmifolius, Festuca valesiaca, Medicago prostrata, Desmazeria rigida, Carlina corymbosa, Inula verbascifolia, Helichrysum italicum, Paliurus australis, Euphorbia spinosa, Onosma javorkae


Ovo područje (Sl. 8) prekriveno je suhim kamenjarskim travnjacima reda Scorzoneretalia

villosae. Zbog intenzivne ispaše ovaca prevladavaju kamenjarski pašnjaci zajednice Asphodello-Chrysopogonetum grylli sa subasocijacijama helichrysosum italici i stiposum mediterraneae. Mjestimično na vrlo skeletnom tlu dolaze čiste sastojine kadulje, a na nekim površinama prevladava Euphorbia characias ssp. wulfenii. Napuštene vinograde na dubljem tlu obrasta zajednica Helichryso-Artemisietum lobelii u kojoj u nekim sastojinama prevladava Helichrysum italicum, gdjegdje Artemisia alba a gdjegdje i Iris illyrica. Uz plažu S. Duh nalazimo zajednicu Schoeno-Plantaginetum maritimae. Zajednica Limonio-Goniolimonetum dalmatici bila je nekad raširena u ovom području, no zbog sakupljanja endemične dekorativne vrste Goniolimon dalmaticum danas možemo naći samo fragmente. Sva navedena staništa su navedena u Direktivi o staništima pa je za očekivati da područje bude obuhvaćeno mrežom Natura 2000. Jedino stanište izvan Direktive su šume hrasta medunca kod Dubrave (zaštićeno šumsko područje), jedine listopadne šume na otoku Pagu. Kamenjarski pašnjaci nisu ugroženi jer je ispaša stalna i intenzivna, no napuštene poljoprivredne površine koje se danas nalaze pod prijelaznim trajnim stadijem u vegetacijskoj sukcesiji zasigurno će krenuti u progresivnu sukcesiju prema šikarama i šumi, ukoliko se područje bivših poljoprivrednih površina ne izgradi. Veliki dio od Paga prema Sv. Duhu već je izgrañen, pa je za pretpostaviti da će urbanizacija zahvatiti i šire područje od Dubrave i Sv. Marka prema Sv. Duhu.

Područje je dostupno dvjema cestama, spušta se do vrlo lijepe plaže, pa vjerojatno ljeti dolazi veći broj turista. Na samoj plaži trebalo bi staviti tablu sa slikom endemične vrste Goniolimon dalmaticum i upozorenje da je strogo kažnjivo ubrati je (navesti i veliku novčanu kaznu), jer su sada ostala samo dva busena (ubuduće možda niti jedan). Bilo bi dobro u proljeće upozoriti turiste na velike populacije endemične vrste Iris illyrica iznad ceste Sv. Marko –Sv. Duh.

U području Dubrava nalazi se jedina listopadna šuma hrasta medunca na otoku Pagu. Odmah iznad nje uzdižu se stijene s karakterističnom hazmofitskom vegetacijom (Direktiva), ispresijecane točilima (Direktiva), a to se kamenito područje uzdiže do najviše kote na Pagu, vrha Sv. Vid.

Jugozapadni dio područja obrastao je velikim dijelom feničkom borovicom, a na području kampa i mjesta Šimuni sañena je šuma alepskog bora, koja pomalo, uzgojnim mjerama, prelazi u šumu crnike (preporučljiv trend). S druge strane plaža u kampu nasipana je alohtonim materijalom, a druga strana poluotoka, zbog povećane frekvencije kupača, ima samo fragmentarno razvijenu vegetaciju šljunkovitog žala.

Neophodno je sanirati odlagalište otpada uz cestu Pag-Sv. Duh, jer kvari dojam na posebnom geološkom profilu debelih flišnih naslaga.

20

Slika 8. IBDA Područje Klaša (izmeñu Kolana, Dubrave i Sv. Duha)

Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka): Aegilops neglecta Aethionema saxatile Allium sphaerocephalum Alyssum montanum ssp. pagense Alyssum sinuatum Ammoides pusilla Anagallis arvensis Anthemis brachycentros Anthyllis rubriflora Arenaria serpyllifolia Armeria dalmatica Artemisia alba Arundo donax Asparagus acutifolius Asphodelus aestivus Asplenium trichomanes Astragallus monspessulanus ssp. illyricus Astragallus muelleri Biscutella cichoriifolia Brachypodium distachyum Brachypodium rupestre Briza maxima

Bromus erectus Bromus intermedius Bunium montanum Camphorosma monspeliaca Capsella rubella Centaurea spinosociliata Cephalaria leucantha Ceterach officinarum Chamaecytisus spinescens Chrysopogon gryllus Clematis flammula Convolvulus arvensis Convolvulus cantabricus Coronilla cretica Coronilla emeroides Cotinus coggygria Crataegus monogyna Crepis bulbosa Cyclamen repandum Cynanchum adriaticum Cynosurus echinatus Desmazeria marina Desmazeria rigida Dianthus ciliatus Diplotaxis muralis

Dorycnium hirsutum Dorycnium pentaphyllum Drypis spinosa ssp. jacquiniana Erodium cicutarium Erodium malacoides Eryngium amethistinum Euphorbia characias ssp. wulfeni Euphorbia fragifera Euphorbia spinosa Festuca valesiaca Fraxinus ornus Genista sylvestis Geranium purpureum Glaucium flavum Hedera helix Helianthemum ovatum Helichrysum italicum Herniaria glabra Hippcrepis comosa Inula hirta Inula spiraeifolia Inula verbascifolia Iris illyrica

21

Juniperus phoenicea Koeleria splendens Lathyrus cicera Leontodon crispus Limonium cancellatum Limonium oleifolium Lithospermum purpurocaeruleum Lotus corniculatus Marrubium incanum Medicago minima Medicago orbicularis Melica nebrodensis Melilotus indica Mercurialis ovata Minuartia verna Muscari comosum Myosotis collina Onosma javorkae Orobanche minor Osyris alba Parietaria judaica Paronychia kapela

Peltaria alliacea Peucedanum cervaria Pholiurus incurvatus Pinus halepensis Pistacia terebinthus Plantago coronopus Plantago maritima Potentilla australis Prunus mahaleb Quercus ilex Quercus pubescens Reichardia picroides Reseda phyteuma Rhamnus intermedia Rhamnus rupestris Rosa canina Rubus ulmifolius Rumex scutatus Salvia officinalis Sanguisorba muricata Scolymus hispanicus Scoronera villosa Scorzonera austriaca

Securigera securidaca Securigera securidaca Sedum acre Sesleria autumnalis Silene alba Silene gallica Silene vulgaris Smyrnium perfoliatum Spartium junceum Ssesleria interrupta Tamus communis Teucrium pollium Thesium divaricatum Thlaspi praecox Tordylium apulum Tragopogon porrifolius Trifolium angustifolium Trifolium campestre Trifolium scabrum Trifolium stellatum Tunica saxifraga Viola adriatica

4. IBDA Obalno područje uz Malo blato

Na kamenito-muljevitoj obali uz cestu Pag-Povljana, nalazi se mala površina zajednice Salicornietum europaeae. Muljevito tlo, koje je za plime pod vodom, prekriveno je slojem modrozelenih algi. Uz vrstu Salicornia europaea tu rastu još, Sarcocornia fruticosa, Limonium vulgare ssp. serotinum i rijetka vrsta naše flore Limonium bellidifolium (Sl. 9).

Na močvarnom području Malog blata nalazi se nekoliko zajednica. U usporedbi sa stanjem od prije sedamdesetak godina vidljivo je nadiranje vrste Cladium mariscus, koja je nekad bila rijetka, a danas obrasta najveći dio blata. Uz rub se nalaze manje sastojine zajednice Junco-Scorzoneretum parviflorae, a u halofilnim sastojinama Schoenus nigricans nañen je Allium telmatum.

Okolni brežuljci obrasli su kamenjarskim pašnjacima zajednice Asphodello-Chrysopogonetum grylli, na kojima često dominira Asphodellus aestivus, pružajući u svibnju, u vrijeme cvatnje, izuzetnu sliku. Ljeti se čapljen osuši pa te kamenjare poprimaju boju hrñe. Lokaliteti uz obalu Limonium bellidifolium, Limonium serotinum, Juncus maritimus, Puccinellia festuciformis Sarcocornia fruticosa Lokalitet s druge strane ceste Schoenus nigricans, Carex extensa, Juncus maritimus, Taraxacum palustre, Allium telmatum, Puccinellia festuciformis Preporuke upravljanja Na samoj niskoj muljevitoj obali ne smije se navoziti alohtoni materijal niti graditi. Kanal koji veže Malo blato s morem mora ostati protočan da bi se osigurali uvjeti različite vlažnosti i slanosti u Malom blatu. Okolni suhi pašnjaci trebaju se, kao i dosad, održavati ispašom ovaca.

22

Slika 9. IBDA Obalno područje uz Malo blato i IBDA Nizinsko područje od paške solane do Dinjiške

Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka) Carex extensa Chaenorrhinum aschersoni Cladium mariscus Limonium bellidifolium Limonium vulgare ssp. serotinum

Marrubium incanum Plantago maritima Puccinellia festuciformis Salicornia europaea Sarcocornia fruticosa

Schoenus nigricans Scolymus hispanicus Taraxacum palustre

5. IBDA Nizinsko područje od paške solane do Dinjiške

Na cijelom području nalaze se različite jače ili slabije halofilne zajednice (Sl. 9). Najveće površine zauzima tu zajednica Limonio-Artemisietum caerulescentis, koja je najupečatljivija u kasno ljeto zbog masovne cvatnje Limonium vulgare ssp. serotinum. Inače, u njoj je česta vrsta Triglochin bulbosum. Mozaično se, zavisno o mikroreljefu i količini vode i soli tu nalaze i sastojine Sarcocornietum fruticosae, u malim kanalima vrpčaste sastojine Scirpus maritimus, a u uvjetima vlažnih bočatih depresija manje sastojine zajednice Juncetum maritimo-acuti. Ona je uvijek uočljiva po velikim busenima Juncus acutus, a ljeti se meñu njima rascvjeta Aster tripolium. Tu se nalazi i mozaik manje zaslanjenih staništa koja obrastaju zajednice Schoeno-Plantaginetum maritimae, Haynardio-Elymetum i Trifolio-Hordeetum secalini.

Lokalitet 7 (x= 5510368,y= 4915973)

Hainardia cylindrica, Agropyron pycnanthus, Scorzonera cana, Hordeum marinum, Schoenus nigricans, Limonium serotinum, Artemisia caerulescens, Juncus gerardi, Centaurium tenuiflorum,

23

Plantago maritima, Cynodon dactylon, Taraxacum palustre, Ranunculus sardous, Lolium rigidum, Centaurium spicatum, Cichorium intybus, Carex distans, Puccinelia festuciformis

Lokalitet 8 (x=5513297, y=4913712)

Hordeum secalinum, Trifolium cinctum, Chouardia litardierei, Poa trivialis ssp. sylvicola, Ranunculus sardous, Lolium rigidum


Zanimljivo je da se sve navedene zajednice kose, iako je kvaliteta otkosa prvih dviju zajednica

vrlo loša, no vjerojatno dovoljno dobra za zimsku dohranu ovaca. Neke površine koje se stalno pasu obrasle su visokim pašnjacima sveze Holoschoenion. Područje se proteže od solane u Pagu do solane u Dinjiški. Same su solane s vegetacijskog stanovišta zanimljive jer se u isušenim bazenima razvija halofilna vegetacija a staništa solana su zaštićena u mediteranskom prostoru.

Kako su sva staništa predloženog prostora u Direktivi o staništima to se može očekivati da taj prostor bude u mreži Natura 2000. Same solane sve manje proizvode sol pa bi se trebali djelomično orijentirati na turističku ponudu, predstavljati proizvodnju soli ali i staništa koja se tu nalaze, zavisno o količini vode i soli. Kad su već travnjaci u Dinjiškom polju pretvoreni pred nekoliko desetljeća u bazene solana treba ih barem koristiti kao predstavnike halofilnih zajednica solana. Travnjaci se redovito koriste, bilo kao pašnjaci ili kao košanice, pa zasad nema naznaka da bi se oni napuštali. Bilo bi dobro uvrstiti ih u turističko predstavljanje otoka Paga, pa najatraktivnije aspekte (npr. ljubičasti u kasno ljeto) prikazati u malim brošurama, uz karakteristične vrste. Flora (zabilježeno tijekom istraživanja na IBDA mimo GPS točaka): Allium roseum Alopecurus rendlei Artemisia caerulescens Aster tripolium Carex divisa Chouardia litardierei Cyperus longus Elymus pycnanthus Gladiolus italicus hainardia cylindrica Holoschoenus vulgaros

Hordeum marinum Hordeum secalinum Inula crithmoides Juncus acutus Juncus maritimus Kickxia commutata Limonium vulgare ssp. serotinum Lolium perenne Phragmites communis Plantago lanceolata

Puccinellia festuciformis Ranunculus neapolitanus Samolus valerandi Schoenus nigricans Scirpus maritimus Scorzonera cana Spergularia marina Trifolium cinctum Triglochin bulbosum ssp. barrelieri Typha angustifolia

Sažetak o flori Paga Istovjetno poglavlju «Prikaz flore prioritetnog područja».

Literatura

• Baumgartner, J.,1907: Die ausdauernden Arten der Section Eualyssum. Beilage zum 34. Jahresber. d. n.- ö. Lehrseminars in Wiener-Neustadt.

• Baumgartner, J., 1916: Studien über die Verbreitung der Gehölze im nordöstlichen Adriagebiet. Abh. Z.B.G., Wien.

• Beck-Mannagetta, G., 1901: Die Vegetationsvehältnisse der illyrischen Ländern, Die Vegetation der Erde, Leipzig.

• Braun-Blanquet,J., 1933: Prodrome des groupements végétaux, Fasc.1. (Ammophiletalia et Salicornietalia), Montpellier.

• Domac, R., Devidé, Z., 1954: Novo nalazište paprati Phyllitis hybrida (Milde) Christensen na Jadranu. Acta Pharm.JugoSl. 4: 184-187.

• Gjurašin, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije. PrirodoSl. istraživ. JAZU, 18, Zagreb.

24

• Hodak,N., 1955: Pitanje sistematskih odnosa svojte Scorzonera Candollei Vis. Glasn.Biol.sekc. Hrv.prir.društva . Zbornik I.kongr.biol.Jugoslav.,177-179, Zagreb.

• Hodak,N., 1962: Prilog poznavanju korovne vegetacije Hrvatske. Zborn. II.kongr. biol Jugosl.,Beograd.

• Horvat,I., Horvatić,S., 1934: Chrysopogoneto-Satureion subspicatae – ein neuer Verband der Brometalia erecti Br.-Bl. Acta bot. Inst. bot. Univ., 9: Zagreb.

• Horvat,I., Glavač,V.,Ellenberg,H., 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobot.selecta,Bd.IV. G.Fischer Verlag, Stuttgart.

• Horvatić,S., 1928: Oblici sekcije Leucanthemum iz roda Chrysanthemum u flori Jugoslavije. Acta bot. Inst.bot. Univers. Zagrebensis 3: 61-140.

• Horvatić, S., 1931: Peucedanum coriaceum Rchb. und seine Rassen. Acta bot. Inst. bot. Univ. 6: 19-32.

• Horvatić,S., 1933: Prilozi flori otoka Paga. Prirodosl.istraživ. JAZU, 18: 193-203, Zagreb. • Horvatić,S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. PrirodoSl. istraživ. JAZU, 19: 116-372. • Horvatić,S., 1954: Fimbristylion dichotomae – ein neuer Verband der Isoëtetalia. Vegetatio,

5/6, Den Haag. • Horvatić, S., 1955: Senecio Caroli- Malyi spec.nov. Biol. glasn. 8: 37-47. • Horvatić,S.,1958: Geographisch-typologische Gliederung der Niederungswiesen und -

Weiden Kroatiens. Angew.Pflanzensoz. 15: 63, Stolzenau/Weser. • Horvatić,S., 1963 a: Genus Leucanthemum in flora Jugoslaviae. Acta Bot. Croat. 22: 203-

218. • Horvatić,S., 1963 b: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica

hrvatskog primorja. PrirodoSl. istraživ. JAZU 33, Acta biol. 4: 11-187. • Horvatić,S., 1973: Syntaxonomic analysis of the vegetation of dry grassland and stony

meadows in eastern Adriatic coastal karst district based on the latest phytocoenological research (A short survey of higher and lower vegetation units). Fragm. herbol. JugoSl. 32: 1-15.

• Horvatić, S., 1975: Neuer Beitrag zur Kenntnis der Syntaxonomie der Trocken-Rasen- und Steintriften-Gesellschaften des ostadriatischen Karstgebietes. Problems of Balkan flora and vegetation: 300-310, Sofija.

• Horvatić,S., Mohaček,M. 1934: Tipovi livada i pašnjaka na otoku Pagu. Arhiv Ministarstva poljoprivr. 1 (2): 3-31, Beograd.

• Plazibat, M., 2005: Biosistematska i fitokemijska istraživanja nekih svojti tribusa Alysseae (Brassicaceae). Doktor.disert. Prir.-mat.fak. Sveuč. u Zagrebu.

• Visiani,R., 1842-1852: Flora Dalmatica, Vol. 1 (1842), Vol.2 (1847), Vol. 3 (1852), Lipsiae. • Vouk, V., 1915: Eine Bemerkung zur Oekologie von Phyllitis hybrida. Ö.B.Z. 45: 41.

25

Prilog 1: Popis flore PA Pag Acer monspessulanum Adiantum capillus-veneris Adonis flammea Aegilops geniculata Roth Aegilops triuncialis Aetheorhiza bulbosa Aethionema saxatile Agrimonia eupatoria Agrostis gigantea Ajuga chamaepitys Alisma plantago-aquatica Allium ampeloprasum Allium pallens ssp. tenuiflorum Allium roseum Allium sphaerocephalon Allium telmatum Allium vineale Alopecurus myosuroides Alopecurus rendlei Althaea cannabina Althaea officinalis Alyssum leucadeum Alyssum montanum ssp pagense Alyssum nebrodense Amaranthus deflexus Amaranthus retroflexus Ammoides pusilla Anagallis arvensis Anagallis coerulea Anchusa italica Andrachne telephioides Andropogon ischaemum Anthemis arvensis Anthemis cotula Anthemis segetalis Anthericum liliago Anthoxanthum odoratum Anthyllis vulneraria Apera spica-venti Apium graveolens Apium nodiflorum Arctium lappa Arenaria serpyllifolia Arisarum vulgare Aristolochia clematitis Aristolochia croatica Aristolochia rotunda Armeria canescens ssp dalmatica Artemisia absinthium Artemisia alba Artemisia caerulescens Arum italicum Arundo donax

Asparagus acutifolius Asparagus tenuifolius Asperugo procumbens Asperula arsitata ssp. scabra Asperula staliana Asphodeline liburnica Asphodeline lutea Asphodelus aestivus Asplenium hybridum Asplenium ruta-muraria Asplenium trichomanes Aster tripolium Astragalus hamosus Astragalus monspessulanus ssp. illyricus Astragalus muelleri Atriplex patula Atriplex prostrata Atriplex tatarica Aurinia sinuata Avena barbata Baldellia ranunculoides Ballota nigra Balota nigra ssp. velutina Betonica officinalis Bifora radians Biscutella cichoriifolia Blackstonia perfoliata ssp. serotina Bombycilaena erecta Brachypodium distachyum Brachypodium pinnatum Brachypodium sylvaticum Briza maxima Bromus erectus Bromus hordaceus Bromus intermedius Bromus japonicus Bromus madritensis Bromus racemosus Bromus squarrosus Bromus sterilis Bryonia dioica Bunium alpinum ssp. montanum Bupleurum baldense ssp. gussonei Bupleurum lancifolium Butomus umbellatus Cakile maritima Calamintha nepetoides Calendula arvensis Callitriche stagnalis Calystegia sepium Campanula bononiensis

Campanula istriaca Campanula pyramidalis Campanula rapunculus Camphorosma monspeliaca Capsella bursa-pastoris Capsella rubella Carduus nutans Carduus pycnocephalus Carex distans Carex divisa Carex divulsa Carex extensa Carex flacca Carex hallerana Carex otrubae Carlina corymbosa Carpinus orientalis Carthamus lanatus Caucalis platycarpos Centaurea calcitrapa Centaurea dalmatica Centaurea deusta ssp. concolor Centaurea jacea Centaurea solstitialis Centaurea spinosociliata Centaurium erythraea Centaurium pulchellum Centaurium spicatum Centaurium tenuiflorum Cephalaria leucantha Cerastium fontanum Ceterach officinarum Chaenorrhinum aschersoni Chaenorrhinum minus ssp. litorale Chamaecytisus spinescens Chenopodium album Chenopodium murale Chenopodium urbicum Chenopodium vulvaria Chouardia litardierei Chrysopogon gryllus Cichorium intybus Cirsium arvense Cirsium vulgare Cladium mariscus Clematis flammula Cnidium silaifolium Colchicum kochii Colutea arborescens Consolida regalis Convolvulus althaeoides ssp. tenuissimus Convolvulus arvensis Convolvulus cantabricus

26

Coronilla emerus ssp. emeroides Coronilla scorpioides Coronopus squamatus Cotinus coggygria Crataegus monogyna Crepis foetida Crepis foetida ssp. rhoeadifalia Crepis neglecta Crepis vesicaria Crithmum maritimum Crocus reticulatus Cupressus sempervirens Cuscuta australis Cuscuta epithymum Cyclamen repandum Cynodon dactylon Cynoglossum columnae Cynoglossum creticum Cynosurus cristatus Cynosurus echinatus Cyperus longus Dactylis glomerata Dactylis glomerata ssp. hispanica Dasypirum villosum Datura stramonium Daucus carota Delphinium staphisagria Desmazeria marina Desmazeria rigida Dianthus ciliatus Dianthus sylvestris ssp.tergestinus Diplotaxis muralis Diplotaxis tenuifolia Dipsacus fullonum Ditrichia viscosa Dorycnium germanicum Dorycnium herbaceum Dorycnium hirsutum Drypis spinosa ssp. jacquiniana Ecballium elaterium Echinops ritro Echium italicum Echium vulgare Edraianthus tenuifolius Eleocharis palustris Elymus hispodus Elymus pycnanthus Elymus repens Epilobium parviflorum Equisetum ramosissimum Equisetum telmateia Erodium cicutarium Erodium malacoides Eryngium amethystinum Eryngium campestre Eryngium maritimum

Euonymus europaeus Euonymus verrucosa Eupatorium cannabinum Euphorbia characias ssp. wulfenii Euphorbia epithymoides Euphorbia falcata Euphorbia fragifera Euphorbia helioscopia Euphorbia myrsinites Euphorbia paralias Euphorbia peplis Euphorbia pinnea Euphorbia segettalis Euphorbia spinosa Fallopia convolvulus Festuca ovina Festuca pratensis Festuca valesiaca Ficus carica Filago pyramidata Foeniculum vulgare Frangula alnus Frangula rupestris Fraxinus angustifolia Fraxinus ornus Fumana procumbens Fumaria flabellata Fumaria officinalis Fumaria parviflora Galium aparine Galium elongatum Galium lucidum Galium mollugo Galium palustre Galium tricornutum Gastridium ventricosum Genista pulchella Genista sylvestris Genista tinctoria Geranium molle Geranium purpureum Geranium robertianum Gladiolus illyricus Gladiolus italicus Glaucium corniculatum Glaucium flavum Goniolimon dalmaticum Gratiola officinalis Hainardia cylindrica Halimione portulacoides Hedera helix Hedypnois cretica Helianthemum nummularium ssp. obscurum Helichrysum italicum Heliotropium europaeum Herniaria glabra Hesperis laciniata

Hibiscus trionum Hieracium pilosella Hieracium piloselloides ssp. piloselloides Hieracium x florentoides Hippocrepis comosa Hordeum marinum Hordeum murinum Hordeum secalinum Hydrocotyle vulgaris Hyoscyamus albus Hypericum perforatum Imperata cylindria Inula crithmoides Inula hirta Inula hirta x spiraeifolia (=I. adriatica) Inula spiraeifolia Inula verbascifolia Iris germanica Iris illyrica Iris pseudacorus Juncus acutus Juncus articulatus Juncus bufonius Juncus compressus Juncus gerardi Juncus maritimus Juncus ranarius Juniperus oxycedrus Juniperus phoenicea Juniperus sabina Kickxia elatine Knautia purpurea Koeleria splendens Lactuca perennis Lactuca saligna Lactuca viminea Lagurus ovatus Lappula squarrosa Lathyrus aphaca Lathyrus cicera Lathyrus megalanthus Lathyrus pratensis Lathyrus sativus Leontodon crispus Leontodon tuberosus Lepidium campestre Lepidium graminifolium Leucanthemum atratum ssp. platylepis Leucoium aestivum Limonium bellidifolium Limonium cancellatum Limonium oleifolium Limonium serotinum Linaria angustissima Linum bienne Linum maritimum Linum perenne s.l.

27

Linum strictum Linum tenuifolium Linum trigynum Lithospermum arvense Lithospermum officinale Lithospermum purpurocaeruleum Lolium perenne Lolium rigidum Lolium subulatum Lolium temulentum Lonicera etrusca Lonicera implexa Lophophloa cristata Lotus corniculatus Lycium europaeum Lycopus europaeus Lycopus europaeus ssp. menthifolius Lythrum salicaria Lythrum tribracteatum Malva sylvestris Marrubium incanum Medicago falcata Medicago lupulina Medicago minima Medicago orbicularis Medicago polymorpha Medicago prostrata Medicago sativa Melica ciliata ssp. magnolii Melica transsilvanica Melilotus indicus Melilotus neapolitanus Melilotus officinalis Mentha aquatica Mentha pulegium Mercurialis annua Minuartia verna Molinia caerulea ssp arundinacea Morus nigra Muscari comosum Myosotis arvensis Myosotis collina Myriophyllum spicatum Myrtus communis Najas marina Narcissus radiiflorus Narcissus tazetta Nasturtium officinale Nigella arvensis Nigella damascaena Nymphaea alba Odontites luteus Oenanthe fistulosa Oenanthe pimpinelloides Oenanthe silaifolia Olea europaea Ononis antiquorum

Onopordon illyricum Onosma javorkae Ophrys sphegodes ssp. atrata Oprhys fusca Orchis laxiflora ssp. laxiflora Orchis laxiflora ssp. palustris Ornithogalum comosum Ornithogalum kochii Orobanche gracilis Orobanche minor Osyris alba Oxalis corniculata Paliurus spina-christi Pallenis spinosa Papaver rhoeas Parapholis incurva Parietaria judaica Paronichia kapela Peltaria alliacea Petrorhagia saxifraga Peucedanum cervaria Peucedanum coriaceum ssp. pospichalii Phalaris aquatica Phillyrea latifolia Phleum pratense Phleum subulatum Phragmites australis Physalis alkekengi Picris echioides Picris hieracioides ssp. spinulosa Picris hispidissima Pinus halepensis Pinus nigra Pistacia lentiscus Pistacia terebinthus Plantago coronopus Plantago holosteum Plantago lanceolata Plantago major var. carnosa Plantago maritima Plantago media Plantago ssp. intermedia Plumbago europaea Poa annua Poa bulbosa Poa pratensis Poa trivialis ssp. sylvicola Polycarpon tetraphyllum Polygala nicaeensis Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Polypogon monspeliensis Polypogon viridis Populus alba Populus nigra Potamogeton lucens

Potamogeton natans Potamogeton pectinatus Potamogheton coloratus Potentilla australis Potentilla reptans Prunella laciniata Prunella vulgaris Prunus mahaleb Prunus spinosa Pteridium aquilinum Puccinellia festuciformis Pulicaria dysenterica Punica granatum Pycnomon acarna Pyrus amygdaliformis Quercus ilex Quercus pubescens Ranunculus aquatilis Ranunculus chius Ranunculus ficaria ssp.calthifolius Ranunculus neapolitanus Ranunculus ophioglossifolius Ranunculus repens Ranunculus sardous Ranunculus trichophyllus Reichardia picroides Reseda lutea Reseda phyteuma Rhamnus alaternus Rhamnus intermedius Romulea bulbocodium Rosa canina Rosa micrantha Rosa sempervirens Rubia peregrina Rubia tinctorum Rubus caesius Rubus ulmifolius Rumex conglomeratus Rumex crispus Rumex scutatus Ruscus aculeratus Ruta graveolens Saccharum strictum Sagina maritima Salicornia europaea Salsola kali Salsola soda Salvia officinalis Salvia pratensis Salvia verbenaca Sambucus ebulus Samolus valerandi Sanguisorba minor ssp. muricata Sarcocornia fruticosa Satureja montana Scabiosa columbaria

28

Schoenus nigricans Scirous holoschoenus Scirpus lacustris Scirpus litoralis Scirpus maritimus Scirpus triqueter Scolymus hispanicus Scorzonera austriaca Scorzonera cana Scorzonera parviflora Scorzonera villosa Scrophularia canina Scrophularia peregrina Scutellaria orientalis Securigera cretica Securigera securidaca Sedum acre Sedum album Sedum ochroleucum Sedum telephium ssp. maximum Senecio erraticus Senecio vulgaris Serratula tinctoria Seseli montanum ssp.tommasinii Seseli varium Sesleria autumnalis Sesleria tenuifolia Setaria viridis Sherardia arvensis Silene alba Silene gallica Silene otites Silene sediodes Silene subconica Silene vulgaris Sinapis arvensis Sisymbrium officinale Smilax aspera Smyrnium olusatrum Smyrnium perfoliatum Solanum nigrum Sonchus asper ssp. glaucescens Sorghum halepense Sparganium neglectum Spartium junceum Spergularia salina Stachys annua Stachys cretica ssp. salviifolia Stachys recta Stellaria media Stipa bromoides Stipa pulcherima Tamarix africana Tamus communis Taraxacum officinale Taraxacum palustre

Tetragonolobus maritimus Teucrium chamaedrys Teucrium montanum Teucrium polium Teucrium scordioides Thalictrum minus Thesium divaricatum Thlaspi praecox Thymelea passerina Thymus longicaulis Tordylium apulum Torilis arvensis Torilis nodosa Tragopogon dubius Tragopogon porrifolius Tragus racemosus Tribulus terrestris Trifolium angustifolium Trifolium campestre Trifolium cinctum Trifolium dalmaticum Trifolium fragiferum Trifolium lappaceum Trifolium pallidum Trifolium pratense Trifolium repens Trifolium resupinatum Trifolium rubens Trifolium scabrum Trifolium subterraneum Triglochin bulbosa ssp. barrelieri Tussilago farfara Typha angustifolia Typha latifolia Tyrimnus leucographus Ulmus minor Urospermum dalechampi Urospermum picroides Urtica dioica Urtica urens Vaccaria hispanica Valantia muralis Verbascum blattaria Verbascum chaixi Verbascum phoeniceum Verbascum pulverulentum Verbena officinalis Veronica anagallis-aquatica Veronica arvensis Veronica beccabunga Vicia angustifolia Vicia hybrida Vicia sativa Vicia villosa ssp. varia Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum Viola adriatica Viola alba ssp. dehnhardtii Vitex agnus-castus

Vitis vinifera ssp. sylvestris Vulpia ciliata Xanthium spinosum Xanthium strumarium Zannichellia palustris

29

Prioritetno područje estuarij rijeke Krke

Autor: dr. sc. Milenko MiIović


Prioritetno područje (PA) je smješteno u Šibensko-kninskoj županiji, prostoru na razmeñu sjeverne i srednje Dalmacije. Prema upravno-teritorijalnom ustroju Županije, PA obuhvaća dijelove gradova Skradin, Šibenik i Vodice, te općine Bilice.

PA obuhvaća potpoljeno ušće (estuarij) rijeke Krke s okolicom, od Skradinskog mosta pa sve do izlaza iz kanala Sv. Ante na otvoreno more. U PA je naknadno uključeno područje od Solarisa do Morinjskog zaljeva, dio Srime i otok Prvić (vidi Inception Report, Nov-2007).

Reljef i tlo

Reljef PA, kao i šireg šibenskog područja karakteriziraju paralelni oblici dinarskog pravca pružanja, u kojem dominiraju longitudinalno izraženi morfološki elementi - udoline, grebeni i zaravni, kroz koje prolazi transverzalna probojnica rijeke Krke (FRIGANOVIĆ 1976).

Zaravan je najrasprostranjeniji element reljefa šibenskog kraja, zastupljen ne samo u Zagori nego i znatnom dijelu obalnog pojasa, od Brodarice preko Zablaća do Vranskog jezera. Prostornu kontinuiranost vapnenačkih zaravni razbijaju udoline i kanjoni te niz nižih i viših vapnenačkih brda. Visina brda, kao i zaravni se povećava idući od mora prema zaleñu. Udoline su najzastupljenije u unutrašnjem dijelu obalnog pojasa, a znatno oskudnije na šibenskim otocima. Od potpljenih udolina najprostranije su Morinje, Šibenski zaljev i Prokljansko jezero. Do pleistocena razina mora je bila oko 100 m niža, pa je pad rijeke Krke bio mnogo strmiji, a njeno erozivno djelovanje mnogo naglašenije. Izdizanjem morske razine, priobalne su udoline (današnji meñuotočni kanali i šibenski zaljev) pretvoreni u uvale i zatone (ROGLIĆ 1962).

Na šibenskom području dominiraju gornjokredni (rudistni) i paleogenski (eocenski) vapnenci, uglavnom dobro uslojeni i masivni (KRANJEC 1958, MAMUŽIĆ i sur. 1966). Njihova raširenost uglavnom se podudara s ogoljelim, neobradivim, tipično krškim zemljištem. Uz vodopropusnu vapnenačku podlogu, u manjoj su mjeri prisutne i mekše vododržljive stijene- lapori, pješčenjaci i dolomiti koji predstavljaju osnovu za nastajanje rastresitih i plodnih površina. U usporedbi s petrografskim sastavom okolice Zadra i Splita, Šibenik s izrazito vapnenačkim sastavom kredno-paleogenske starosti i velike kompaktnosti, uz skučenost rastresitih vapnenačkih, laporastih i dolomitnih površina, pruža slabiju osnovu za poljoprivredno iskorištavanje. Svega 20% ukupne površine šibenskog kraja otpada na obradivo zemljište, a od toga je čak 50% plitkog skeletnog tla (krša). U dolomitno-flišnim udolinama prevladava sivkasto, glinovito i šljunkovito tlo (Skradinsko polje, Vodičko polje, Donje polje), dok u docima i krčevinskim stranama vapnenačkog kamenjara dominira kompaktna ili skeletna crvenica.

Klima

Geografski smještaj Šibenika uvjetuje i tipičan mediteranski karakter njegove klime što pokazuju rezultati mjerenja meteorološke stanice Šibenik za razdoblje 1976-2006 (Sl. 10, Tab. 1).

Srednja godišnja temperatura u promatranom razdoblju je 15,4°C, srednja maksimalna 16,5°C, a srednja minimalna 14,3°C. Najhladniji mjesec u godini je siječanj s prosječnom temperaturom 6,9°C, a najtopliji srpanj s temperaturom 25,1°C. Najviša izmjerena temperatura u Šibeniku, u promatranom razdoblju, je 39,2°C, a najniža -8,6°C.

Prosječna godišnja količina oborina, iznosila je 773,8 mm. Najviše oborina je bilo u studenom (prosječno 99,6 mm), a najmanje u srpnju (prosječno 27,8 mm). Srednja godišnja količina vlage u zraku iznosila je 57%.

30

Tablica 1. Klimatološki podaci za područje Šibenika (Meteorološka stanica Šibenik, razdoblje 1976.-2006.)

TEMPERATURA (°C) KOLIČINA OBORINA

(mm/m2) RELATIVNA VLAGA

(%) SUNCE

MJESEC

srednja

srednja m

aksim

alna

srednja m

inim

alna

apsolutna maksim

alna

apsolutna m

inim

alna

srednja

maksim

alna

minim

alna

srednja

srednja m

aksim

alna

srednja m

inim

alna

suma sijanja sunca (sati)

broj oblačnih dana

(srednja naoblaka >8,0)

broj vedrih dana (srednja

naoblaka <2,0)

Siječanj 6,9 10,1 3,7 21,4 -8,6 67,7 197,2 1,6 60 70 46 131,5 9,9 7,4

Veljača 7,2 10,5 4,1 22,7 -7,2 57,9 221,3 8,9 57 72 43 155,9 7,7 7,8

Ožujak 10,1 13,9 5,3 26,7 -6,6 63,9 147,9 10,1 58 68 42 200,3 8,2 6,4

Travanj 13,3 15,7 10,2 28,8 -0,1 68,2 129,5 14,9 58 72 48 219,5 8,2 5,1

Svibanj 18,4 21,2 15,0 32,3 5,0 53,0 132,8 3,7 57 67 49 286,1 5,6 6,1

Lipanj 22,2 26,6 20,3 37,1 8,5 51,3 135,9 0,0 54 62 47 315,0 3,4 8

Srpanj 25,1 27,3 23,2 38,2 12,7 27,8 71,7 0,2 49 58 40 357,6 1,6 14,5

Kolovoz 24,6 28,1 20,6 39,2 10,2 42,8 172,2 0,0 51 62 43 325,5 1,8 15,1

Rujan 20,4 23,2 17,2 34,2 6,9 74,9 219,6 1,2 58 65 42 257,2 3,1 11

Listopad 16,6 18,5 14,4 30,0 2,1 77,6 158,1 24,8 63 74 49 195,3 5,7 8,4

Studeni 11,4 14,5 8,5 28,4 -2,8 99,6 200,8 11,7 63 74 50 135,2 8,8 6,2

Prosinac 8,2 10,4 4,6 20,3 -8,4 89,2 260 14,7 61 71 48 118,9 10 7,4

GODIŠNJE 15,4 16,5 14,3 39,2 -8,6 773,8 1059,6 587,8 57 62 49 2698,1 74,2 103,4

31

Slika 10. Klimadijagram Za Područje Šibenika (Meteorološka Stanica Šibenik, 1976-2006.)

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, primjenjenoj za područje Republike Hrvatske (PLEŠKO i KIRIGIN u BERTOVIĆ 1975), šibensko područje ima Csax'' tip klime karakterističan za sredozemne obale, koji se obično označava kao „klima masline“.

Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klime, koja se zasniva na indeksu efektivnosti oborina, primjenjenoj za područje Hrvatske (PLEŠKO u BERTOVIĆ 1975), šibensko područje (indeks 62) ima subhumidni tip klime (indeksi 32-63).

Fitogeografske značajke PA

U fitogeografskom pogledu, estuarij rijeke Krke s okolnim područjem, pripada jadranskoj provinciji mediteranske vegetacijske regije (HORVATIĆ 1963, 1967; i TRINAJSTIĆ 1986, 1998).

Otočni i priobalni dio PA se nalazi u vegetacijskom pojasu vazdazelenih šuma hrasta crnike (zajednica Orno-Quercetum ilicis), a zaleñe u pojasu listopadnih šuma hrasta medunca i bjelograba (zajednica Querco-Carpinetum orientalis).

Prema MARKOVIĆ i sur. (1993), eumediteranska zona crnike dopire na sjever otprilike do crte koja ide sredinom Prukljanskog jezera: od Guduče s jedne do brežuljaka južno od Mikulandra (Bilice) s druge strane jezera. Granica izmeñu vazdazelene (eumediteranske) i listopadne (submediteranske) zone nije oštra, pa u kontaktnom području na mnogim mjestima dolazi do mješanja vazdazelenih i listopadnih elemenata.

Zbog višestoljetnog djelovanja čovjeka (sječa, ispaša), ni u jednom dijelu PA nisu razvijene prave šume crnike, odnosno šume medunca i bjelograba. Umjesto njih nalazimo različite degradacijske stadije kao što su: kamenjarski travnjaci, garizi, dračici, makije, listopadne šikare, itd. Značajni dijelovi PA su obrasli sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis) sañenog na podlozi kamenjarskih travnjaka s namjerom zaštite tla od erozije. Širenju alepskog bora naročito doprinose požari, nakon kojih se bor brže i jače obnavlja u odnosu na elemente autohtone vegetacije (crnika, medunac, jasen).

32


Istraživanja flore na području PA

Tijekom 19 stoljeća, objavljeno je više radova u kojima se navode podaci o flori područja PA: Host u VISIANI (1826:XIX-XXII), VISIANI (826), PETTER (1832:82), ALSCHINGER (1832:155, 223). Najveći broj vrsta navodi se u djelu „Flora Dalmatica“ (VISIANI 1842-1852), i kasnije objavljenom Suplementumu (VISIANI 1872).

Najznačajniji radovi o flori lokaliteta koji su u granicama PA objavljeni su u novije vrijeme: MARKOVIĆ i sur. (1990, 1993), PANDŽA (1998) i MILOVIĆ (2000, 2002). U ostalim radovima se uglavnom navode pojedinačni nalazi biljnih vrsta: GARNWAIDNER (1987), SEKULIĆ i LOVRIĆ (1986), LOVRIĆ i BEDALOV (1987), LOVRIĆ i sur. (1987), PAVLETIĆ 1987, LOVRIĆ i RAC (1989), ILIJANIĆ 1990, TRINAJSTIĆ 1993, SMITAL i sur. 1998, PANDŽA i STANČIĆ 1999, PANDŽA i sur. 2001, MILOVIĆ i RANDIĆ 2001, MILOVIĆ

i MARKOVIĆ (2003), MILOVIĆ 2001, 2004, 2007.

Od dosad provedenih istraživanja flore područja unutar granica PA, najveće značenje imaju istraživanja flore NP Krka koje su obavili djelatnici Botaničkog zavoda PMF-a (1989.-1991.), pri čemu je zabilježeno ukupno 860 svojti viših biljaka (MARKOVIĆ i sur. 1993), te istraživanja flore Šibenika i okolice pri kojima je utvrñeno ukupno 1075 svojti (MILOVIĆ 2000, 2002). Iako se područja ovih istraživanja samo jednim dijelom podudaraju s granicama PA, većina zabilježenih svojti je pronañena na lokalitetima koji su unutar granica PA.

Iz navedenog pregleda poznavanja vaskularne flore PA „Estuarij rijeke Krke“, može se zaključiti da je flora flora ovog područja, prije ovog istraživanja, bila dobro istražena.

Istraživanja vegetacije

Za razliku od flore, vegetacija PA je znatno slabije istražena.

Prve podatke o vegetaciji ovog područja nalazimo u monografskim djelima o vegetaciji ilirskih zemalja, koja su objavili Günther Beck-Mannagetta i Lujo Adamović (usp. MARKOVIĆ i sur. 1993:6).

Rezultate detaljnih istraživanja vegetacije našeg primorja prema metodi Braun-Blanqueta, Stjepan Horvatić objavljuje u više radova od kojih se ističe „Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja“ (HORVATIĆ 1963). U prikazu zajednice Festuco-Koelerietum spominje i Skradin, kao jedan od brojnih lokaliteta odakle potječu fitocenološke snimke te zajednice (HORVATIĆ 1963:74).

Vegetaciju naselja na širem području Skradina proučavala je i Ljerka Marković, u sklopu fitocenoloških istraživanja ruderalne vegetacije Hrvatske, zabilježivši s ovog područja nekoliko biljnih zajednica (MARKOVIĆ 1964). MARKOVIĆ (1969) objavljuje rezultate istraživanja asocijacije Schleochloëtum durae, a od brojnih vegetacijskih snimaka dvije su sa područja Šibenika.

U okviru projekta „Vegetacijska karta Hrvatske“ u razdoblju 1967-1970. godine, Valentina Gaži-Baskova i Željka Lovašen-Eberhardt provode kartiranje na području izmeñu Knina, Drniša i Šibenika, ali rezultati tih istraživanja još nisu objavljeni (usp. MARKOVIĆ i sur. 1993:9).

Pregledna vegetacijska karta područja Nacionalnog parka Krka objavljena je 1990. godine. Autori Željka Lovašen Eberhardt i Zlatan Martinis usporedili su stanje vegetacije iz 1968. i 1989. godine te su ustanovili izvjesne promjene u sastavu i rasporedu vegetacije Nacionalnog parka (LOVAŠEN-EBERHARDT i MARTINIS 1990), koje su uglavnm posljedica prirodne sukcesije. Slične promjene utvrñene su i na temelju istraživanja kamenjarske vegetacije zajednice Festuco-Koelerietum i vegetacije šibljaka drače (Paliuretum adriaticum) uz pomoć trajnih ploha (ŠEGULJA 1990).

TRINAJSTIĆ (1992) donosi analizu pašnjačke zajednice Festuco-Koelerietum splendentis na temelju vegetacijskih snimaka s brojnih lokaliteta od kojih su Jadrtovac i Bilice, vjerojatno s područja obuhvaćenog PA.

Iz navedenog pregleda se može zaključiti da sustavna istraživanja vegetacije područja obuhvaćenog PA nisu provedena. Podatke o vegetaciji ovog područja nalazimo u općim prikazima

33

vegetacije Hrvatske i Nacionalnog parka Krka (Vegetacijska karta Hrvatske, Vegetacijska karta NP Krka) te pojedinačnim vegetacijskim snimcima: ruderalnih zajednica (MARKOVIĆ 1969), dračika (ŠEGULJA 1990) i kamenjarskih travnjaka (HORVATIĆ 1963, TRINAJSTIĆ 1992).


Stanje istraženosti flore

Provedena je detaljna analiza radova u kojima su objavljeni podaci o flori i vegetaciji lokaliteta koji su obuhvaćeni granicama PA. U analizu nisu uključeni podaci iz radova autora iz 19 stoljeća, već samo noviji radovi objavljeni od 1969 do danas: MARKOVIĆ (1969), PAVLETIĆ (1987), ILIJANIĆ (1990), MARKOVIĆ i sur. (1993), TRINAJSTIĆ (1992, 1993), PANDŽA (1998), SMITAL i sur. (1998), PANDŽA i STANČIĆ (1999), PANDŽA i sur. (2001), MILOVIĆ i RANDIĆ (2001), MILOVIĆ (2001, 2002, 2003, 2004, 2007).

Prije ovog istraživanja, za područje unutar granica PA bilo su zabilježene 1004 vrste i podvrste papratnjača i sjemenjača (vidi popis flore u Prilogu 2). Ovaj podatak ukazuje na veliko bogatstvo te dobru istraženost flore istraživanog područja.

Rezultati ovog istraživanja i analiza ukupne flore

Tijekom ovog istraživanja nije bilo za očekivati pronalaženje većeg broja novih vrsta za područje unutar granica PA, jer je flora bila relativno dobro istražena. Posebna pažnja je bila posvećena istraživanju flore zaštićenih i ugroženih staništa kao što su močvarna i vlažna staništa te suhi travnjaci. Pronañeno je još 65 svojti, pa zajedno s 1004 prethodno zabilježene, ukupna flora PA broji 1069 svojti viših biljaka (popis flore u Prilogu 2) što je približno ¼ ukupne vaskularne flore Hrvatske.

Od novo zabilježenih svojti svakako treba izdvojiti nalaze sljedećih vrsta:

• Aeluropus littoralis (Poaceae) – kritično ugrožena vrsta (CR), dolazi u sastavu halofilne vegetacije muljevitih i pješčanih obala, poznata u Hrvatskoj na malom broju lokaliteta u Dalmaciji (Vis i Pelješac) dok je nekoliko nalaza iz sjevernog primorja starijeg datuma i nije potvrñen u novije vrijeme. Pronañena je u sastavu halofilne vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prukljan.

• Astragallus monspesullanus ssp. illyricum (Fabaceae) - endemična i strogo zaštićena svojta, pronañena je u sastavu kamenjarskih travnjaka i šikara na području Guduče.

• Cyperus longus (Cyperaceae) – ranjiva –VU i strogo zaštićena svojta, zabilježena je u sastavu močvarne vegetacije na području Guduče.

• Melampyrum fimbriatum (Scrophulariaceae) - endemična i zakonom strogo zaštićena svojta, zabilježena je u vegetaciji suhih travnjaka koji se razvijaju na zapuštenim kulturama, u okolici sela Prokljan.

• Adianthum capillus-veneris (Adianthaceae) je relativno rijetka paprat vlažnih staništa uz rijeke i krška vrela. Na šibenskom području je bila zabilježena samo za područje Skradinskog buka na rijeci Krki. Pronañeno je nekoliko primjeraka u stijeni uz Guduču, u blizini Garinog kuka.

Posebno su značajni nalazi nekoliko svojti iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje su sve zakonom strogo zaštićene, a nalaze se i na popisu svojti Bernske konvencije:

34

• Limodorum abortivum je zabilježena u vegetaciji suhih travnjaka i šikara u okolici sela Prokljan.

• Ophrys x flavicans, stenoendemična i ranjiva svojta (VU), pronañena je u okolici naselja Stubalj (Prokljansko jezero).

• Orchis coriophora ssp. fragrans je ranjiva svojta (VU) pronañena uz Morinjski zaljev.

• Orchis laxiflora ssp. palustris je pronañena u sastavu močvarne vegetacije, a

• Orchis morio u sastavu suhih travnjaka i šikara, obje na području Guduče.

• Serapias parviflora je pronañena u sastavu suhih travnjaka koji zaraštavaju napuštene kulture, na području Morinjskog zaljeva (Mučići).

Analiziran je sastav flore s obzirom na zastupljenost zaštićenih svojti (Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, NN 7/2006) te endemičnih i ugroženih svojti prema „Flora Croatica bazi podataka “ (NIKOLIĆ 2008).

Iz navedene analize je vidljivo da je u flori PA zastupljen značajan broj biljaka koje su zaštićene, endemične ili ugrožene (popis flore PA u prilogu; Tab. 2).

Tablica 2. Zastupljenost zaštićenih (NN 7/2006), endemičnih i ugroženih svojti u flori PA (prema FCD, Nikolić 2008)

Ugrožene vrste RH PA -

Estuarij Krke

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l. (RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN European Red

list

Habitat

Direct.

Bern Con

v.

prethodno zabilježene

1004 7 11

13

31 26 216 2 1 17

novo zabilježen

e 65 1 0 3 4 3 19 0 0 17

UKUPNO 1069 8 11

16

35 29 235 2 1 24

Dvije svojte se nalaze europskom popisu ugroženih svojti (IUCN European Red List), Centaurea spinosociliata Seenus ssp. tommasinii (A.Kern.) Dostál i Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgraf., a jedna je na na popisu Habitat Directive (Annex V) – Ruscus aculeatus L.

Od ukupno 1069 svojti zabilježenih za PA, 24 (2,25%) su obuhvaćene popisom zaštićenih svojti prema Bernskoj konvenciji, a 29 (2,71%) ima status endema s.l. (NIKOLIĆ 2008). Prema HORVATIĆU i sur. (1967/1968) većina navedenih svojti pripada skupini ilirsko-jadranskih endemičnih biljaka.

Ukupno 35 svojti (3,27%) ima status ugroženih: 8 svojti (0,75%) nosi status kritično ugroženih (CR), 11 svojti (1,03%) status ugroženih (EN), a 16 svojti (1,50%) je u kategoriji osjetljivih ili ranjivih (VU).

U florističkom dijelu istraživanja, posebna je pažnja bila usmjerena na utvrñivanje da li su neke rijetke vrste, zabilježene u blizini granice PA, prisutne i unutar granica istraživanog područja, a naročito unutar granica odabranih IBDA. To se naročito odnosilo na svojte: Orchis provincialis Balb. (Bern Convention Appendix I; na šibenskom području je zabilježena podvrsta O. provincialis ssp. pauciflora) te Himantoglossum adriaticum H.Baumann i Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (Habitat

35

Directive Annex IIb). Nažalost, do sada ove vrste nisu pronañene unutar PA, pa će istraživanje trebati nastaviti i u narednom razdoblju.

U florističkom dijelu istraživanja je sakupljen biljni materijal svojte Gladiolus sp. s močvarnih staništa na području Guduče i Rasline, za koji treba utvrditi da li pripada vrsti G. palustris, koja je rijetka i zakonom strogo zaštićena vrsta. Za potpuno sigurnu determinaciju treba sakupiti materijal iz različitih vegetacijskih razdoblja (cvijet, plod i zrele sjemenke), a za determinaciju je naročito važna graña tunike koja obavija gomolj.

Prvi i jedini nalaz vrste Typha domingensis za šibensko područje (Raslina, Prokljansko jezero) navode MARKOVIĆ i sur. (1993), dok ostali autori s ovog područja navode samo vrstu T. angustifolia. Razlike izmeñu ove dvije vrste su neznatne, pa je sakupljeni materijal s područja Guduče, Solarisa te lokaliteta uz Prokljansko jezero (Prokljan, Stubalj) potrebno podvrći detaljnijoj analizi i usporedbi s herbarijskim primjercima zbirke Botaničkog zavoda (Hb ZA) kako bi se utvrdilo o kojoj se vrsti radi. Za sada sve ukazuje da se većina, ako ne i svi nalazi rogoza iz eumediteranske vegetacijske zone šibenskog područja odnose na vrstu T. domingensis.


Staništa i vegetacija

Za razliku od flore, vegetacija istraživanog područja je slabo istražena. Zbog toga je pregled tipova staništa s vaskularnom florom koji su zastupljeni na području PA, provizoran i temelji se na općim podacima iz Vegetacijske karte Hrvatske, pojedinačnim vegetacijskim snimkama (TRINAJSTIĆ 1992, ŠEGULJA 1990) te vlastitim zapažanjima na terenu. Klasifikacija i kodovi staništa navedeni su prema NKS Republike Hrvatske. Nazivi ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova, NN 7/2006) u donjem pregledu su masno otisnuti. Masno je otisnut stanišni tip više razine ako on sadrži bar neke tipove stanišnih tipova niže razine koji su zakonom zaštićeni.

o POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA � A.1.1. Stalne stajaćice � A.2.1. Izvori � A.2.2. Povremeni vodotoci � A.2.3. Stalni vodotoci � A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica � A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija � A.4.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

o NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE � B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene

o TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI � C.2.5.1. Ilirsko submediteranske livade rječnih dolina � C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone � C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka � C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice

o ŠIKARE � D.3.1. Dračici

o ŠUME � E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba � E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom � E.8.2. Stenomediteranske čiste i vazdazelene šume i makija crnike � E.9.2.4. Nasadi alepskog bora

o MORSKA OBALA � F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača � F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova � F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače � F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

36

o MORE � G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u

eurihalinom i euritermnom okolišu � G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja

o PODZEMLJE � H.1. Krške špilje i jame

o KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S KOROVNOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM

� I.1.1. Pukotine starih zidova � I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva � I.1.2.2. Primorske utrine � I.2.1. Mozaici poljoprivrednih površina � I.5.2. Maslinici � I.5.3. Vinogradi � I.6.1. Povrtnjaci � I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine � I.8.2. Dvorišta i kućni vrtovi

o IZGRAðENA I INDUSTRIJSKA STANIŠTA � J.1.1. Aktivna seoska naselja � J.1.2. Napuštena seoska područja � J.1.3. Urbanizirana seoska područja � J.2.1. Gradske jezgre � J.2.2. Gradske stambene površine � J.2.3.3. Gradske zidine i ostaci starih utvrda � J.3.2. Groblja � J.4.1. Industrijska i obrtnička područja � J.4.1.5. Napuštena industrijska postrojenja i pogoni � J.4.2. Neureñena (divlja odlagališta krutog otpada � J.4.3. Površinski kopovi � J.4.4. Infrastrukturne površine

Iz navedenog pregleda je vidljivo da je na istraživanom području značajan udio rijetkih i ugroženih stanišnih tipova koja su zakonom zaštićena.

Rezultati istraživanja staništa i vegetacije

Zbog velike površine ukupnog istraživanog područja (PA) i predloženih IBDA, a ograničenog vremena istraživanje, težište je usmjereno na istraživanje ugroženih stanišnih tipova - kamenjarskih i vlažnih travnjaka te muljevitih staništa uz morsku obalu.

U pripremi i izvoñenju istraživanja korištene su preporuke iz priručnika za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja staništa (TOPIĆ i sur. 2006).

Utvrñene su slijedeći rijetki i ugroženi stanišni tipovi (ispred naziva stanišnih tipova je kod zajednice prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7.):

• C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum sylvicolae H-ić. 1963)

• C.3.6.1.2. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline (As. Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić. 1958)

• F.1.1.1.1. Slanjače caklenjače (As. Salicornietum europaeae Br.Bl. 1928)

• F.1.1.1.2. Slanjače sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931)

• F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti H-ić. 1934)

• F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Gëhu 1967

37

• F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis H-ić 1934)

C.3.6.1.2. Kamenjarski travnjak raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati)

Obavljeno je kartiranje zajednice Brachypodio-Trifolietum stellati na nekoliko točaka u svakom od IBDA. Istraživanje pokazuje da je zajednica Brachypodio-Trifolietum stellati dosta rasprostranjena na području PA i odabranih IBDA (prilog florne liste), naročito na području Morinjskog zaljeva u okolici naselja Jadrtovac, te na području izmeñu Martinske i Jadrije. Najveći broj kartiranih zajednica je u uznapredovalom procesu prirodne sukcesije u šikaru makije, koja nastaje uslijed izostanka ispaše i napuštanja tradicionalnog načina poljodjelstva. Zbog navedenog se može zaključiti da će najveći dio područja pod kamenjarskim travnjacima u skoroj budućnost, nažalost, nestati.

Zajednica je razvijena na kamenjarima s jače ili slabije izraženom degradacijom tla i na napuštenim kulturama gdje je tlo znatno dublje. Razvijena je i u maslinicima s tradicionalnim načinom obrade – gdje se uglavnom obrañuje tlo uz sama stabla masline dok ostali dijelovi maslinika ostaju neobrañeni, s tim da se sprječava zaraštavanje u šikaru odstranjivanjem grmolikih elemenata vazdazelene vegetacije (crnika, tršlja, kupina i sl.).

Ovi se travnjaci odlikuju velikom brojnošću vrsta meñu kojima su neke vrijedne i ugrožene vrste, naročito iz porodice orhideja. Osim nekoliko svojti orhideja koje dolaze na vlažnih staništima (Orchis laxiflora ssp laxiflora, Orchis laxiflora ssp palustris), sve ostale vrste zabilježene na istraživanom području (vidi popis flore) dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili niskih otvorenih šikara.


Neophodno je stimulirati tradicionalni način uzgoja stoke (ovce) te obrade tla (maslinarstvo, vinogradarstvo) koje podržava razvoj i održavanje vegetacije suhih travnjaka. Potrebno je obaviti detaljna istraživanja ove i srodnih zajednica kamenjarskih travnjaka, zatim planski odrediti područja na kojima će se stimulirati njihov razvoj i održanje.

Zajednice s vrstom Brachypodium retusum se ponovo razvija na područjima na kojima je opožarena makija ili sastojine alepskog bora. Učestali požari, na ovom području, s jedne strane pogoduju očuvanju vegetacije kamenjarskih travnjaka dok s druge strane pogoduju invazivnom širenju alepskog bora, koji se razvija znatno brže od autohtonih drvenastih vrsta. Invazivno širenje alepskog bora, sa gustim i jednoličnim sastojinama su primjećene u okolici Jadrije, Donja Srima te u širokom pojasu od istočne obale Prokljanskog jezera do autoceste Zagreb-Split, ali i na drugim dijelovima na širem šibenskom području.

Uloga alepskog bora u sprječavanju degradacije tla u novije vrijeme sve više gubi na važnosti jer je zbog smanjenog utjecaja čovjeka (sječa, lišćarenje, ispaša) proces sukcesije autohtone vegetacije značajno uznapredovao. Zbog navedenog bi trebalo razmišljati o tretiranju alepskog bora kao alohtone invazivne vrste koja značajno utječe na smanjenje biološke raznolikosti područja na kojima se širi. Razvijene i stare šume na šibenskom području treba održati (i one su element koji doprinosi raznolikosti i specifičnosti krajobraza), ali bi trebalo sprječavati (mehaničko odstranjivanje, kontrolirani požari i sl.) invazivno širenje bora na nove prostore gdje bi trebalo dati prednost razvoju autohtone vegetacije.

Za bolju zaštitu od požara trebalo bi obnoviti i održavati postojeću mrežu prosjeka i protupožarnih puteva kroz vegetaciju šuma i šikara te planirati gradnju novih gdje je to potrebno.

C. 2.5. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone (Trifolio-Hordeetalia)

To su zajednice vlažnih livada uz obale rijeka u submediteranskom području koje karakterizira visokom razinom podzemne vode. Zajednice se održava redovnom košnjom i/ili ispašom inače zaraštava u trščake ili šikare.

Od ovog tipa livada pronañena je samo jedna manja zajednica divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (C.2.5.1.2. Hordeo-Poëtum sylvicole) na području Morinjskog zaljeva istočno od Jadrtovca.

38

Samo u manjem dijelu je livada divljeg ječma koja se kosi, dok je ostali dio područja pod kulturama (žito, zob, lucerna).

Fragmenti zajednice s divljim ječmom (Hordeum secalinum) su pronañeni i uz rijeku Guduču u okolici Garina kuka. Kako na području uz Guduču već 15-tak godina izostaje ispaša i košnja (ratna dogañanja; prilazi Guduči su i dalje minski sumnjiva područja) ova zajednica je najvećim dijelom zarasla trščacima (Phragmitetum australis).

Livade s divljim ječmom imaju veliku vrijednost jer u njihovom sastavu dolaze neke vrijedne vrste kao što je livadni procjepak (Chouradia litardierei = Scilla litardierei). Ova vrsta na istraživanom području nije pronañena.


Kako su vlažne livade s divljim ječmom na širem dalmatinskom području rijetke, potrebno je održati prisutnu livadu na području uz Morinjski zaljev, te po mogućnosti revitalizirati nekadašnje livade na području donjeg toka rijeke Guduče. Treba s dijela površina povoljnih za razvoj ovih livada odstraniti trsku kako bi se livada obnovila, te zatim osigurati redovnu košnju.

Halofitska vegetacija muljevitih morskih obala

Staništa uz morsku obalu su sve više izložena štetnom djelovanju čovjeka (nasipavanje obale, „divlja“ gradnja stambenih i turističkih objekata uz samu obalu te različite vrste onečišćenja), pa su ugrožena.

U našem primorju prevladava stjenoviti tip obale, dok su muljevite i pješčane obale razmjerno rijetke. Zbog toga je značajno da se unutar granica PA nalaze značajne površine s halofitskom vegetacijom muljevitih obala: rubni pojas uz Morinjski zaljev, obalni pojas uz Zablaće te rubovi slanih jezera Velika i Mala Solina, obalni pojas izmeñu Jadrije i Srime, slana močvara Blato uz Solaris te obalni pojas uz Prokljansko jezero.

Istraživanjem su obuhvaćeni svi navedeni lokaliteti, na kojima je pronañeno nekoliko halofitskih zajednica muljevitih obala, bilo u fragmentima bilo da obraštaju značajne površine. Površinom su najzastupljenije livade grmolike caklenjače i slanuške te europsko-mediteranske sitine visokih sitova.

• F.1.1.1.1. Slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) su na istraživanom području zastupljene mozaično na manjim površinama, obično u dubljim depresijama, u sklopu ostalih halofitskih zajednica – naročito zajednica grmastih slanjača (red Sarcocornietalia fruticosae). Zajednica je utvrñena i kartirana na svim gore navedenim lokalitetima.

• F.1.1.1.2. Slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae) je samo fragmentalno i mjestimično dolazi na PA. Zabilježene je na području Morinjskog zaljeva, Prokljanskog jezera, Zablaća i Solarisa te na obalnom pojasu izmeñu Jadrije i Srime.

• F.1.1.2.1. Europsko mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) su zastupljena značajnim površinama na području PA: duž cijelog obalnog dijela Prokljanskog jezera, u Morinjskom zaljevu (zapadno od Jadrtovca), na području Zablaća i Blata kod Solarisa te na obalnom pojasu od Jadrije do Srime.

• F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis – Sarcocornietum fruticose) zauzimaju najveće površine od svih tipova halofitske vegetacije na području PA. Dolazi u neprekinutom pojasu uz obalu izmeñu Jadrije i Srime, u Morinjskom zaljevu, području Blata kraj Solarisa, obalnom pojasu Zablaća, od uvale Škar do rta Barićevac te uz obale Prokljanskog jezera u uvali Gandalj zapadno od sela Prokljan.

• F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio – Artemisietum coerulescentis) je zastupljena značajnije na području izmeñu Jadrije i Srime te na području Morinjskog zaljeva, dok na ostalim lokalitetima dolazi mjestimično i fragmentarno.

39

Uz navedene halofitske zajednice muljevitih morskih obala pronañene su i neke zajednice koje dolaze na području slatkovodnih i bočatih močvara, naročito na području Prokljanskog jezera i Guduče: zajednica primorskog oblića (Scirpetum maritimi) te trščaci (Phragmitetum australis) koji nisu na popisu ugroženih staništa RH.

Halofitska vegetacija muljevitih obala na istraživanom području je direktno ugrožena štetnim djelovanjem čovjeka. Neki od ovih štetnih utjecaja su se već dogodili i pri ćemu je nepovratno uništen dio ove vegetacije, a neki oblici štetnog djelovanja se upravo odvijaju, pa ih je hitno potrebno spriječiti.

Štetno djelovanje koje je utjecalo i utječe na sadašnje stanje halofitske vegetacije na području PA:

1. prekidanje prirodnih veza izmeñu mora i slanih depresija i močvara u okolici Zablaća i Solarisa (nasipanje obale pri gradnji hotelskog naselja Solaris i širenju naselja Zablaće)

2. zatrpavanje obale otpadnim grañevinskim materijalom i ostalim otpadom (primjeri V. Solina, M. Solina, sjeverozapadni dio Morinjskog zaljeva)

3. nasipavanje obale za proširenje kupališta, izgradnju pristaništa te izgradnju cesta uz obalu (Jadrija, Srima, M. Solina, Raslina, Jadrtovac)


1. trenutno zaustaviti daljnju devastaciju obalnog pojasa – nasipavanjem obale (trenutno je u tijeku nasipavanje obale na području Jadrija, Srima, Raslina – Uvala Sv. Kate, Jadrtovac). Ceste i makadamski putevi se mogu graditi (ako je potrebno zbog općeg interesa) i nešto dalje od obale, izvan prirodnog prostora halofilne vegetacije (zakon o zabrani grañenja u obalnom pojasu od 70 m!)

2. spriječiti daljnje dovoženje otpadnog grañevinskog materijala i ostalog otpada na područje oko V. Soline, te sjevernog područja Morinjskog zaljeva (u najnovije vrijeme devastacija ovakvog tipa je uglavnom zaustavljena)

3. analizirati mogućnost saniranja nekih dijelova obale zatrpanih otpadnim materijalom (V Soline, Morinjski zaljev) kako bi se oslobodio prostor za revitalizaciju uništenih dijelova halofitske vegetacije

4. reguliranje onečišćenja otpadnim vodama iz naselja (Jadrtovac, Raslina i Bilice)


Na temelju literaturnih podataka i vlastitih zapažanja na terenu, rukovodeći se u prvom redu kriterijem zastupljenosti endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti te zastupljenosti rijetkih i ugroženih tipova staništa, unutar PA se predlaže slijedećih 6 potpodručja od posebnog značaja za biološku raznolikost - IBDA (Sl. 11):

1. Guduča (2 km2) 2. Prukljansko jezero (26 km2) 3. kanal Sv. Josipa (6 km2) 4. Martinska-Jadrija-Srima (Desna obala kanala Sv. Ante) (6 km2) 5. Solaris-Zablaće (Lijeva obala kanala Sv. Ante) (5 km2) 6. Morinjski zaljev (7 km2)

40

Slika 11. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Krka s lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore

1. IBDA Guduča

Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 2 km2) kanjonskog toka riječice (bujičnog potoka) Guduče od prelaza auto-ceste (Zagreb-Split) na sjeveru do Debelog rata na jugu (vidi kartu). Područje je već prepoznato po biološkoj raznolikosti, do 1997. godine je donji tok Guduče bio u sastavu NP Krka, danas ima status značajnog krajobraza (Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05). Donji tok i ušće Guduče spada u ornitološki najbogatija područja pa je predložen za posebni rezervat (zoološki).

U literaturi nema podataka o flori i vegetaciji područja koje je obuhvaćeno granicama predloženog IBDA Guduča (vidi kartu). MARKOVIĆ i sur. (1993) navode 205 svojti vaskularnih biljaka, za lokalitete sa ušća Guduče uz samo Prokljansko jezero (izvan područja obuhvaćenim IBDA Guduča), pa su ovi rezultati prudruženi nalazima za Prokljansko jezero.

Rezultati istraživanja

Istraživanje je bilo otežano činjenicom da je okolno područje kroz koje prolaze pristupni putevi od Rasline, Gaćeleza i Dragišića prema Guduči, minski sumnjivo.

Istraživanjem su obuhvaćena močvarna i vlažna staništa uz rijeku te vegetacija kamenjarskih travnjaka na padinama riječnog kanjona. Zabilježeno ukupno 319 svojti viših biljaka, meñu kojima je značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta (vidi florne liste u sklopu FCD-a, i Tab. 3).

Tablica 3. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Guduča

Ugrožene vrste RH

IBDA Guduča

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l.

(RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN Europea

n Red list

Habitat

Direct.

Bern Conv

.

41


0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

novo zabilježene

319 0 3 2 5 13 64 0 2 9

UKUPNO 319 0 3 2 5 13 64 0 2 9

Posebno su vrijedni nalazi orhideja koje su na popisu svojti Bernske konvencije (BC) (Orchis laxiflora ssp. palustris, Ophrys apifera-VU i Orchis morio), nalaz bodljikave veprine (Ruscus aculeatus) zaštićene po BC i direktivi o staništima (HD), te endemskih vrsta: Iris illyrica, Tanacetum cinerariifolium, Aurinia sinuata, Chaerophyllum coloratum, Carduus micropterus i sl.

Zanimljiv i nalaz razmjerno rijetke paprati Adianthum capillus-veneris, koja je na šibenskom području bila poznata sa Krke (Skradinski buk) (MARKOVIĆ i sur. 1993).

U vegetacijskom smislu kanjon Guduče je posebno zanimljiv, jer je ovo granično područje eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone, što doprinosi velikom florističom bogatstvu . Sjevernije od Garina kuka, krška zaravan u koju se usjekao kanjon rijeke je obrasla šikarama bjelograba i medunca, dok na području južnije od Garina kuka prevladavaju elementi vazdazelene vegetacijske zone s hrastom crnikom.. Strane kanjona su strme i obrasle vegetacijom šikare u kojoj se miješaju elementi vazdazelene i listopadne vegetacije.

U sastavu vegetacije šikara su uklopljene manje površine s kamenjarskim travnjacima koji su u sukcesiji u šikaru (As Stipo-Salvietum officinalis – C.3.5.1.2., točka 4 na Sl. 12; sveza Cymbopogo-Brachypodion retusi – točke 3 i 5 na Sl. 12), pa je za očekivati da će u skoroj budućnosti preostala vegetacija kamenjarskih travnjaka u potpunosti nestati, kao posljedica izostanka ispaše.

Močvarna vegetacija je bolje razvijena samo u širim dijelovima kanjona, npr. na području Garina kuka, te sjevernije, na ušću potoka Kriva Draga u Guduču (Sl. 12).

Od rijetkih i zaštićenih staništa pronañeni su fragmenti livada s divljim ječmom (Horedeum secalinum) (točke 1 i 2 na karti), koje su zbog izostanka redovne košnje i ispaše (ratna dogañanja) najvećim dijelom zarasle u trščake (Phragmitetum australis), pa je čitavi prostor gotovo neprohodan. Ove livade pripadaju ilirsko-mediteranskim livadama ilirsko-submediteranskim livadama riječnih dolina (sveza Molinio-Hordeion secalini – C.2.5.1.). Uz vegetaciju trščaka, zastupljena je i zajednica primorskog oblića Scirpetum maritimi (točke 1 i 2 na karti) i to naročito u onom dijelu ušća gdje rijeka prelazi iz uskog korita u širi potopljeni dio (kod Debelog brda).

Vegetacija vlažnih travnjaka s divljim ječmom mogla bi biti prisutna i na području oko ušća bujičnog potoka Kriva Draga u Guduču, jer je na tom mjestu kanjon rijeke nešto proširen te pruža mogućnost za razvoj močvarne vegetacije i vegetacije vlažnih livada.

Floristička su istraživanja ovom prilikom bila ograničena na šire područje Garina kuka, dok bi ubuduće trebalo istražiti i sjevernije dijelove (naročito oko ušća potoka Kriva Draga). Na ovom području se nalazi i špilja Vilenuša koju bi takoñer trebalo istražiti (Sl. 12).

42

Slika 12. IBDA „Guduča“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-6)

Koordinate lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 12 i navedenih u tekstu:

Lokalitet 1 (x=5566918, y=4855621); lokalitet 2 (x=5566872, y=4855757); lokalitet 3 (x=5566619, y=4855857); lokalitet 4 (x=5565968, y=4856622); lokalitet 5 (x=5566526, y=4856216); lokalitet 6: (x=5566461, y=4856182).

Popisi flore za navedene lokalitete – u sklopu FCD-a. Preporuke upravljanja

Ovo područje bi svakao trebalo uključiti u nacionalnu ekološku mrežu, zbog činjenice da su obale uz Guduču na području oko Garina Kuka u širokom i gustom pojasu obrasli trščacima, iznimno pogodnim staništima za ptice. U florističkom pogledu su najvrijednija vlažne livade divljeg ječma (zaštićena i ugrožena staništa) za čije održanje je neophona redovna košnja i/ili ispaša te povremeno odstranjivanje trske, što bi ugrozilo staništa ptica. Potreban je kompromis na način da se na području oko Garinog kuka dade prednost razvoju trščaka kao vrijednim staništima ptica, dok bi se na području ušća Krive Drage u Guduču (Sl. 12) trebalo dati prednost revitalizaciji i održavanju vlažnih livada. Ovo se područje ionako nalaze bliže naseljima (Dragišići, Čista Mala), što olakšava trajno održanje vlažnih livada redovitom košnjom. Zbog toga bi područje uz ušće Krive Drage u Guduču, kao i cijelo područje Guduče prethodno trebalo detaljnije istražiti da bi se utvrdilo trenutno stanje i mogle planirati odgovarajuće mjere za revitalizaciju i očuvanje staništa.

Preduvjet za sve navedeno je razminiranje minski sumnjivih područja koja se protežu većinom uz desnu stranu kanjona Guduče.

2. IBDA Prokljansko jezero

Do 1997. godine bilo je u sastavu NP Krka, danas ima kategoriju značajnog krajobraza (Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05), a predložen je za posebni rezervat prirode (biološki). Uz jezero su smještena naselja Raslina, Prukljan, Bilice (Šparade, Stubalj, Mikulandre, Vrulje i Ćalete).

43

Prije ovog istraživanja za područje uz Prokljansko jezero je bilo poznato 639 svojti vaskularnih biljaka, od kojih su najveći broj zabilježili MARKOVIĆ i sur. (1993) te MILOVIĆ (2002) za šire područje Bilica. Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je 50 novih svojti, pa ukupna flora područja uz Prokljansko jezero sadrži ukupno 689 svojti papratnjača i sjemenjača (Tab. 4), popis flore u sklopu FCD-a).

Veliko florno bogatstvo ovog područja rezultat je njegovog smještaja na granici eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone, umjerenog antropogenog utjecaja te velike raznolikosti staništa (kamenjarski travnjaci i šikare, kultivirane površine s tradicionalnim načinom obrade tenaročito dobro razvijena vegetacija močvarnih staništa uz rubove jezera. Jači antropogeni utjecaji koji ugrožavaju prirodnih staništa su najizraženiji na području Rasline te priobalnim naseljima općine Bilice (Stubalj, Vrulje).

Tablica 4. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Prokljansko jezero“

Ugrožene vrste RH IBDA

Prokljansko jezero

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l.

(RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN Europea

n Red list

Habitat

Direct.

Bern Conv

.


639 4 5 7 16 21 135 2 1 9

novo zabilježene

50 1 0 1 2 2 12 0 0 3

UKUPNO 689 5 5 8 18 23 147 2 1 12

U ukupnoj flori je značajan broj endemičnih (23) ugroženih (18) i zaštićenih (147) svojti, a prisutne su i svojte koje se nalaze na europskoj Crvenoj listi (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum i Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii), na popisu direktive o staništima (Ruscus aculeatus) i 9 svojti na popisu Bernske konvencije, meñu kojima se ističu svojte orhideja koje su ugrožene (VU) i zaštićene: endemska svojta Ophrys x flavicans i Limodorum abortivum (zabilježene tijekom ovog istraživanja), te O. bertolonii, Orchis purpurea i O. quadripunctata.

Posebno je vrijedan nalaz trave Aeluropus littoralis – kritično ugrožene vrste (CR), dolazi u sastavu halofilne vegetacije muljevitih i pješčanih obala, poznata u Hrvatskoj na malom broju lokaliteta. Pronañena je u sastavu halofitske vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prukljan (lok. 15: x=5568720; y=4854554, sl. 13). Dodatnim istraživanjima treba utvrditi da li je prisutna na još nekim lokalitetima u okolici sela Prokljan.

Vegetacija područja uz Prokljansko jezero do sada nije sustavno istraživana.

Tijekom ovog istraživanja, od rijetkih i ugroženih staništa su zabilježene kamenjare trave raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati – C.3.6.1.2.; Sl. 13 točke 4, 5, 10, 11). Ovi travnjaci uglavnom zaraštavaju u šikaru crnike, pa im prijeti nestanak, ali se dijelom mogu očuvati na krškim poljima, naročito maslinicima s tradicionalnim načinom obrade. Ovi travnjaci imaju veliku važnost jer u njihovom sastavu dolazi najveći broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta zabilježenih za područje uz Prokljansko jezero.

Kopnena staništa uz istočnu obalu Prokljanskog jezera su izložena invazivnom širenju alepskog bora, naročito u pojasu uz makadamski put od sela Bićine do Prokljana, čemu su pogodovali učestali požari. Slijedeći veliki problem na ovom području su minski sumnjiva područja koja se protežu od sela Prokljan zapadno prema Guduči, te uz makadamski put od Prokljana prema Bićinama. Zbog toga je razminiranje minski sumnjivih područja važan preduvjet za revitalizaciju ovoga kraja.

Posebno značenje imaju vodena i močvarna staništa. Voda je bočata, s povećanim salinitetom za vrijeme plime (dnevni ritmovi) i u ljetnom razdoblju (manji dotok slatke vode Gudučom i Krkom te iz brojnih priobalnih vrulja). Najveće površine pod halofitskom vegetacijom su zapadno i istočno od sela Prukljan (Sl. 13; točke 15 i 16), te gotovo u neprekinutom nizu u priobalnom pojasu idući od Rasline, preko Prukljana do uvale Beretuša (Sl. 13).

Utvrñeni su slijedeći rijetki i ugroženi stanišni tipovi:

44

• F.1.1.2.1. Europsko mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) su zastupljene značajnim površinama na obalama uz Prokljansko jezero (Sl. 13 – točke 2,3,6-8,12,14-18; te gotovo u neprekinutom nizu uz obalu idući od Rasline, preko Prokljana do uvale Beretuša).

• F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis – Sarcocornietum fruticose) i slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) su pronañene u sastavu močvarne vegetacije zapadno i istočno od naselja Prokljan (Sl. 13, točke 15 i 16).

• F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio – Artemisietum coerulescentis) je zastupljena na istim lokalitetima kao i dvije prethodne zajednice (Sl. 13, točke 15 i 16), a fragmenti ove zajednice su pronañeni i na otočiću Stipancu (točka 17).

Uz navedene halofitske zajednice muljevitih morskih obala, na svim su lokalitetima pronañeni i veće ili manje površine pod zajednicom primorskog oblića (Scirpetum maritimi, (Sl. 13. točke 2, 3, 6-8, 12, 14-18) i trščacima (Phragmitetum australis, isti lokaliteti osim točke 14).

Slika 13. IBDA „Prokljansko jezero“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-18)

Koordinate istraživanih lokaliteta (točaka) prikazanih na slici 13 a koje se navode u tekstu:

Lokalitet 1 (x=5569756, y=4849630); lokalitet 2 (x=5569987, y=4849671); lokalitet 3 (x=5570867, y=4849960); lokalitet 4 (x=5569954, y=4849688); lokalitet 5 (x=55670492, y=4849680); lokalitet 6 (x=5571891, y=4849744); lokalitet 7

45

(x=5568880, y=4852455); lokalitet 8 (x=5569277, y=4852233); lokalitet 9 (x=5569370, y=4850568); lokalitet 10 (x=5568373, y=4854734); lokalitet 11 (x=5568592, y=4854434); lokalitet 12 (x=5568261, y=4854281); lokalitet 13 (5568287, y=4854264); lokalitet 14 (x=5568556, y=4854129); lokalitet 15 (x=5568728,y=4854606; x=5568720,y=4854554; x=5568687,y=4854531); lokalitet 16 (x=5569677, y=4854761); lokalitet 17 (x=5569371, y=4849900). Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD.


Močvarna vegetacija na području Prokljanskog jezera je dobro očuvana uz izuzetak područja uz naselja Raslinu te Bilice (Stubalj i Vrulje). Trenutno je devastaciji najizloženije područje u uvali Sv. Kata, gdje se nasipava rubni dio obale s močvarnom vegetacijom i gradi makadamski put. Slično stanje je u uvali Vrulje, gdje je znatan dio halofitske vegetacije već uništen nasipavanjem obale.

Potrebno je obavijestiti nadležne službe da se odmah zaustave ovakvi postupci devastacije obale i zatrpavanja močvarne vegetacije. Pri budućim projektima koji se planiraju provesti na ovom području, npr. najavljena gradnja golf terena uz istočni rub Prokljanskog jezera, treba voditi računa o mogućim štetnim utjecajima na osjetljivi ekosustav jezera i priobalne vegetacije. Ako se ipak dozvoli gradnja, treba je izvesti dovoljno daleko od obalnog pojasa da se ne uništi močvarna vegetacija, a u ekološkoj studiji treba dobro procijeniti u kojoj bi mjeri otpadne vode s tog područja dodatno pridonijele eutrofikaciji jezera.

Održanje biološke raznolikosti područja je moguće uskladiti s povećanjem standarda stanovništva naselja uz Prokljansko jezero. U sklopu šireg nacionalnog projekta stimuliranja ekološke proizvodnje hrane treba i dalje stimulirati tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju (maslinarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo) te uzgoj ovaca. Ovakve su aktivnosti u skladu s održavanjem vegetacije suhih travnjaka.

U razvoju turizma treba ograničiti daljnju izgradnju obiteljskih apartmana i zabraniti moguću izgradnju hotela, što bi nepovratno ugrozilo postojeći ekosustav jezera. Poželji oblik turizma niskog intenziteta bi bio otvaranje seoskih gospodarstava (Sonković, Prokljan, Gračac), s ponudom ekološki proizvedene hrane te upoznavanjem posjetitelja s tradicionalnim načinom života stanovništva ovog kraja. Korištenjem i obnavljanjem postojećih poljskih puteva, mogu se oko jezera planirati poučne staze za učeničke i studijske grupe te grupe turista; biciklističke staze za vožnju duž jezera, te staze za grupe posjetilaca koje bi upoznali njegove prirodne znamenitosti. Tako bi, uz obližnje lokalitete u NP Krka (Skradinski buk te Roški slap), Prokljansko jezero moglo biti jedan od novih punktova za posjetitelje šireg Šibenskog područja.

Preporučuje su uključivanje Prokljanskog jezera s rubnim pojasom u NEM naročito zbog velikih površina pod halofitskom vegetacijom muljevitih obala koja je u većem dijelu dobro očuvana.

Potrebno je provesti sustavna istraživanja halofitske vegetacije muljevite obale uz rubove Prokljanskog jezera s posebnim naglaskom na zajednice u kojima dolazi vrsta Aeluropus littoralis.

3. IBDA Kanal Sv. Josipa

Kanal Sv. Josipa spaja Prokljansko jezero s Šibenskom lukom (Šibenskim zaljevom). Litice uz kanal su većinom strme, mjestimično gotovo okomite, visoke uglavnom 30-50 m, a na nekim mjestima gotovo i 90 m. Za IBD područje je predložen dio kanala oko 1 km nakon izlaza iz Prukljanskog jezera pa do Šibenskog mosta (vidi Sl. 14).

Najviše podataka o flori šireg područja Zatona, pa tako i područja uz kanal Sv. Josipa, potječe od MARKOVIĆ i sur. (1993). Ostali autori navode samo pojedinačne nalaze, uglavnom za naselje Zaton (MILOVIĆ 2001).

Za ovo područje je zabilježena 361 svojta papratnjača i sjemenjača, od čega su samo 4 svojte zabilježene tijekom ovog istraživanja (popis flore u sklopu FCD-a; Tab. 5).

46

Tablica 5. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Kanal Sv. Josipa“


„Kanal Sv. Josipa

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l. (RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN European Red

list

Habitat

Direct.

Bern Con

v.


357 0 1 1 2 11 31 0 1 3

novo zabilježen

e 4 0 0 2 2 4 25 1 0 4

UKUPNO 361 0 1 3 4 15 56 1 1 7

U flori se ističe značajan broj endemskih vrsta koje su uglavnom vezane za kamenjarske travnjake i šikare crnike te vegetaciju stijena, što su i dominantni tipovi staništa uz kanal Sv. Josipa.

Značajniji predstavnici flore ovog područja su: endemska jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) koja je zaštićena prema Bernskoj konvenciji i direktivi o staništima.

Značajni su i novi nalazi orhideja, koje su na popisu Bernske konvencije i nacionalnom popisu ugroženih vrsta, Orchis purpurea (VU) i Orchis quadripunctata (VU).

Vegetacija do sada nije detaljno istraživana.

Od rijetkih i ugroženih staništa pronañene su kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati; točke 2, 3 i 4 na Sl. 14), dok su ostali pronañeni travnjaci s dominacijom raščice (Brachypodium retusum), bili bez zvjezdaste djeteline (Trifolium stellatum), i s malim udjelom ostalih karakterističnih vrsta, što je vjerojatno posljedica uznapredovale sukcesije (Sl. 14, točke 1, 6, 9).

47

Slika 14. IBDA „Kanal Sv. Josipa“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani


Lokalitet 1 (x=5567806, y=4848862); lokalitet 2 (x=5567880, y=4849090); lokalitet 3 (x=5567847, y=4849088); lokalitet 4 (x=5567478, y=4849001); lokalitet 5 (x=5567648, y=4848080); lokalitet 6 (x=5567085, y=4848427); lokalitet 7 (5567755, y=4848091); lokalitet 8 (x=5568554, y=4846946); lokalitet 9 (x=5568392, y=4846889); lokalitet 10 (x=5569183, y=4848953); lokalitet 11 (x=5568947, y=4848985); lokalitet 12 (x=5568793, y=4847401); lokalitet 13 (x=5568902, y=4847157).

Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD-a.

Vegetacija stijena je razmjerno dobro razvijena, ali siromašna vrstama. Istraživana staništa (Sl. 14; točke 7, 8, 11, 12) po sastavu vrsta pripadaju kvarnersko-liburnijskim vapnenačkim stijenama (sveza Centaureo-Campanulion – B.4.1.). Od značajnijih vrsta dolaze: Campanula pyramidalis, Aurinia sinuata, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Asplenium ceterach i A. trichomanes. Na stijenama uz Šibenski most se uz ove prisutne i endemske vrste Seseli tomentosum (Sl. 14; točke 7 i 8) i Iris illyrica (Sl. 14; točka 7).

Zbog strmih obala, halofitska vegetacija je slabo i fragmentalno razvijena (Sl. 14; točka 13), pa nije detaljnije ni istraživana.

48


U okolici Zatona (Bujasi), uz desnu obalu kanjona, te na području Razora, uz lijevu obalu kanala, zastupljene su manje poljoprivredne površine (maslinici, rjeñe vinogradi) ograñene suhozidovima. Često su zbog krškog terena obrañeni prostori usko oko stabala maslina, pa se na ostaloj površini razvijaju suhe livade raščice i zvjezdaste djeteline. Zbog opstanka ove zajednice je potrebno stimulirati tradicionalni način uzgoja maslina na ovim krškim poljima. Zajednice kamenjarskih travnjaka će na ovom području u narednom razdoblju nestati zaraštavanjem u šikare makije, dok bi se samo fragmentalno mogle održati na krškim poljima pod maslinicima.

Izmeñu Bujasa i naselja Zaton (Sl. 14) mjestimično se invazivno širi alepski bor, pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njegova širenja izvan već postojećih površina sa starim sastojinama bora.

Sadašnja floristička i vegetacijska raznolikost ovog područja se uglavnom temelji na zastupljenosti kamenjarskih travnjaka koji su vrlo bogati vrstama, meñu kojima su brojne endemske i zaštićene biljke. Zbog nepristupačnosti područja i izostanka ispaše ovi travnjaci će nestati kao posljedica sukcesije, pa će se smanjiti i floristička i vegetacijska raznolikost područja.

Zbog navedenog ovo područje u odnosu na ostale IBDA ima najmanje argumenata za uključivanje u nacionalnu ekološku mrežu.

4. IBDA Martinska - Jadrija – Srima

Granicama ovog IBDA je obuhvaćeno šire područje uz desnu obalu kanala Sv. Ante, od Martinske do obalnog pojasa izmeñu Srime i Jadrije (Sl. 15).

Za ovo područje je bilo poznato ukupno 433 svojte viših biljaka, a tijekom ovog istraživanja je zabilježeno još 48 novih svojti, pa ukupna flora broji 481 svojtu papratnjača i sjemenjača (popis flore u prilogu). Vegetacija do sada nije detaljno istraživana.

Obavljena je analiza endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti u ukupnoj flori ovog područja (Tab. 6).

Tablica 6. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“

Ugrožene vrste RH IBDA „Martinska-

Jadrija-Srima

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l.

(RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN Europea

n Red list

Habitat

Direct.

Bern Conv

.


433 0 3 9 12 16 80 1 1 10

novo zabilježene

48 0 2 0 2 1 15 0 0 0

UKUPNO 481 0 5 9 14 17 95 1 1 10

Od vrijednih vrsta treba izdvojiti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te Ruscus aculeatus koja je zaštićena Bernskom konferencijom i Direktivom o staništima (popis flore u prilogu; tab. 6). Posebno su značajne orhideje koje se nalaze na popisu Bernske konferencije i većina ima status ugroženih vrsta (VU): Ophrys bertolonii, O. sphegodes ssp. atrata, Orchis purpurea, O. quadripunctata i Orchis tridentata.

49

Ukupno je 14 endemskih vrsta: Seseli tomentosum, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Astragalus muelleri, Lathyrus saxatile, Tanacetum cinerariifolium, Rhamnus intermedius itd.

Sve gore navedene vrste dolaze u sastavu vegetacije suhih travnjaka i rijetkih šikara.

Od vegetacijske suhih travnjaka, na više mjesta (Sl. 15; točke 1-4, 7, i 9) su zabilježeni eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice (C.3.6.1. sveza Cymbopogo-Brachypodietum retusi) koji po sastavu odgovaraju ugroženim kamenjarama raščice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati). Zanimljivo je da u sastavu većine zabilježenih zajednica izostaje karakteristična vrsta Trifolium stellatum, dok su ostale vrste djetelina prisutne (T. campestre, T. angustifolium, T. scabrum i T. arvense). To se može protumačiti jače degradiranim tlom te uznapredovalim stadijem sukcesije.

U vegetacijskom smislu najveću vrijednost ovog područja predstavljaju ugrožene i rijetke halofitske zajednice muljevite obale (F.1.1.). Ove zajednice dolaze u neprekinutom pojasu širine (5)10-20 m uz obalu od Jadrije do Srime (Sl. 15). U sastavu ovih zajednica dolaze i mnoge ugrožene vrste: Carex extensa (EN), C. divisa (EN), Parapholis incurva (VU), Salsola soda (VU), S. kali ssp. kali (VU) i Suaeda maritima (VU). Pronañeno je i nekoliko primjeraka obalne makovice (Glaucium flavum), ugrožene (EN) i zaštićene vrste.

U uvali Čapljena (Sl. 15; točke 5 i 6) su fragmentalno zastupljene zajednice sitina visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti F.1.1.2.1.) i jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.).

U obalnom pojasu izmeñu Jadrije i Srime (Sl. 15.; označeno zelenim kvadratićima izmeñu strelica i točka 10) su najzastupljenije zajednice grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.3.1.) i jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.), dok ostale dolaze fragmentarno i mjestimično: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti, F.1.1.2.1.), slanjača caklenjače (Salicornietum europaeae, F.1.1.1.1.) i slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae, F.1.1.1.2.).


Nekada su se, pojasom od Martinske do Jadrije, te zaleñem Srime, protezala krška polja s maslinicima i vinogradima o čemu svjedoče brojni ostaci, suhozidova i gromača te kamenih poljskih skloništa. Jedan dio maslinika u zaleñu Jadrije i Srime obnavlja se u zadnjih 10-tak godina. Veći dio ovoga područja je obrastao vegetacijom kamenjarskih travnjaka koji polako zaraštavaju u šikare crnike. Kako je uzgoj ovaca na ovom području već davno potpuno napušten, jedino se na obnovljenim maslinicima bar djelomično može održati kamenjarska vegetacija, pa tradicionalni uzgoj maslina treba i dalje poticati.

U zaleñu Jadrije i Srime je na više mjesta uočeno invazivno širenje alepskog bora, naročito na opožarenim površinama. Guste sastojine mladih borova mnogo brže od autohtone vegetacije zaraštavaju kamenjarske travnjake, pa bi ovakvo širenje bora trebalo suzbijati.

Znatan dio staništa pod halofitskom vegetacijom na području Jadrije i Srime je uništen nasipavanjem obale (širenje mjesnih plaža, izgradnja pristupnih puteva uz samu obalu), a ovaj proces se i dalje nastavlja. Nadležne službe bi trebale hitno zabraniti ovakav način devastacije obalnog prostora.

Preostali dio halofitske vegetacije izmeñu Jadrije i Srime (u dužini oko 2 km) je razmjerno dobro očuvan i predstavlja dobru osnovu za uključivanje ovog područja u nacionalnu ekološku mrežu.

Potrebno je obaviti sustavna istraživanja halofitske vegetacije u obalnom pojasu izmeñu Jadrije i Srime.

50

Slika 15. IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani


Lokalitet 1 (x=5570556, y=4843651); lokalitet 2 (x=5570470, y=4843886); lokalitet 3 (x=5570470, y=4844050); lokalitet 4 (x=5569556, y=4843519); lokalitet 5 (x=5569386, y=4843375); lokalitet 6 (x=5569330, y=4843339); lokalitet 7 (x=5569203, y=4843352); lokalitet 8 (x=5567101, y=4843606); lokalitet 9 (x=5568236, y=4843045); lokalitet 10 (x=5566605, y=4843622); neprekinuti pojas halofitske vegetacije uz obalu izmeñu točaka - od Jadrije (x=5567294, y=4843075) do Srime (x=5565867, y=4844095).


5. IBDA Solaris-Zablaće

IBDA područje je obuhvaća područje od lijeve obale kanala Sv. Josipa do naselja Zablaće i hotelskog naselja Solaris (Sl. 16). Specifičnost ovog područja su značajne površine pod halofitskom vegetacijom muljevitih staništa.

Za širu okolicu Zablaća i Solarisa, poznato je 579 svojti viših biljaka, od kojih je 30 novih svojti zabilježenih tijekom ovog istraživanja (vidi popis flore u FCD).

Obavljena je analiza ukupne flore s obzirom na zastupljenost endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta (Tab. 7). U flori ovog područja Posebno treba istaknuti endemsku svojtu Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, koja je na europskom popisu ugroženih vrsta (VU). Značajni su nalazi orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konvencije i pripadaju ugroženim vrstama (VU): Ophrys apifera, O. bertolonii, Orchis purpurea i O. tridentata.

Važne su i ugrožene vrste koje dolaze u sastavu halofitske vegetacije: Glaucium flavum (EN), Hainardia cylindrica (EN) te ranjive svojte (VU): Salsola kali ssp. kali, S. kali ssp. tragus, Suaeda maritima i Pharapholis incurva.

Posebno je vrijedan nalaz kritično ugrožene halofitske svojte Triglochin bulbosa ssp. barrelieri, koja je pronañena u Zablaću, uz Malu Solinu (MILOVIĆ 2002). U ovom istraživanju biljka nije ponovo pronañena što ukazuje na mogućnost njenog nestanka zbog uništenja dijela halofitske vegetacije nasipanjem obale i izgradnjom ceste uz Malu Solinu.

51

Na području Blata Blata (x=5569995, y=4844469) u blizini Solarisa jedini je dosad poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi halofilna vrsta Cressa cretica L (MILOVIĆ i MARKOVIĆ 2003).

Tablica 7. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Solaris-Zablaće“


„Solaris-Zablaće

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l.

(RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN Europea

n Red list

Habitat

Direct.

Bern Conv

.


549 1 7 8 16 14 109 1 0 8

novo zabilježene

30 0 0 0 0 0 5 0 0 1

UKUPNO 579 1 7 8 16 14 114 1 0 9

Najvrijednija ugrožena staništa na ovom području su muljevite morske obale i slane močvare, obrasle halofitskom vegetacijom (F.1.1.). Ova vegetacija je prisutna na području Velike i Male Soline, Blata (uz hotelsko naselje Solaris) te u priobalnom pojasu uz kanal Sv. Ante (od rta Barićevac do uvale Škar), sjeverozapadno od Zablaća (Sl. 16).

Zajednice grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.3.1.), jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis, F.1.1.3.2.) te sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti, F.1.1.2.1.) su pronañene na svim navedenim lokalitetima (Sl. 16; točke 4, 6 i 7).

Zajednica slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae, F.1.1.1.1.) je pronañena na području Male Soline i Blata (Sl. 16; točke 6 i 7), a fragmenti slanjače solnjače (Suaedo-Salsoletum sodae, F.1.1.1.2.) su pronañeni u uvali Jezerina i Blatu kraj Solarisa (Sl. 16; točke 4 i 7).

Na lijevoj obali, na ulazu u kanal Sv. Ante iz Šibenskog zaljeva (Sl. 16; točka 2), je razvijena vegetacija kvarnersko liburnijskih vapnenačkih stijena (sveza Centaureo-Campanulion, B.1.4.1.) u čijem sastavu, dolazi i svojta – Inula verbascifolia. Na nižim i položenijim obalama kanala Sv. Ante fragmentalno je zastupljena i zajednica Plantagini-Limonietum cancellati (Sl. 16; točka 5).

Kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati) su rašireni u okolici Zablaća i Solarisa, ali na malim i isprekidanim površinama, uglavnom na napuštenim kulturama (Sl. 16; točka 1). Kao i na drugim područjima i ovdje su ovi travnjaci u stadiju uznapredovale sukcesije u šikaru crnike, pa im u budućnosti prijeti nestanak.


Znatan dio halofitske vegetacije je uništen na području Velike Soline (Sl. 16), čije su obale služile dulje vrijeme kao divlje odlagalište grañevinskog otpada, te odlagalište manganske šljake iz nekadašnje tvornice TEF. Na taj način je potpuno zatrpana halofitska vegetacija u južnom dijelu jezera, dok je u sjevernom dijelu dobro očuvana i treba je zaštiti.

Na sličan način je uništen znatan dio halofitske vegetacije uz slano jezero Mala Solina, nasipavanjem obale i izgradnjom ceste uz istočnu stranu jezera. Preostala vegetacija uz obale sjeverozapadnog dijela jezera je još dobro sačuvan i treba je zaštiti od uništenja.

Iako je djelovanjem čovjeka znatan dio halofitske vegetacije muljevitih obala uništen, preostale površine su još uvijek značajne te je opravdano i ovo područje uključiti u nacionalnu ekološku mrežu. Kako halofitska vegetacija muljevitih obala na ovom području nije istražena potrebno je provesti detaljna istraživanja njenog sastava i rasprostranjenja.

52

Slika 16. IBDA „Solaris-Zablaće“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani (crni kvadratići označavaju uništenu halofitsku vegetaciju nasipavanjem obale)


Lokalitet 1 (x=5569732, y=4841903); lokalitet 2 (x=5571309, y=4842961); lokalitet 3 (x=5571202, y=4840987); lokalitet 4 (x=5569461, y=4841853); lokalitet 5 (x=5569534, y=4842402); lokalitet 6 (x=5569995, y=4844469); lokalitet 7 (x=5571696, y=4839975); pojas halofitske vegetacije od uvale Škar (točka x=5569496, y=4841955) do rta Baričevac.


6. IBDA Morinjski zaljev (Morinje)

Morinje je plitki zaljev, duboko uvučen u kopno, smješten oko 8 km jugoistočno od Šibenika. Nastao je potapanjem plodne udoline nakon dizanja razine mora. Dug je 1,8 km, a širok 500-800 m, u sjevernom dijelu dubok 0,4 m, a u jugoistočnom 0,3 m (ŠIMEK-ŠODA 1976). Zaljev obiluje ribom (cipli, jegulje, lubini, trlje), a poznat je i kao prirodno mrijestilište ribe, pa je evidentiran kao podoban za umjetni uzgoj morske ribe. U meñuvremenu je preliminarnim geološkim istraživanjima utvrñeno da se

53

u Morinjski zaljevu nalaze velike količine ljekovitog mulja, s naslagama prosječne debljine 7m. U jugoistočnom dijelu u zaljev se ulijeva izvor Ribnik, s relativno snažnim vrelom koje ne presušuje ni u ljetnom razdoblju.

Na jugoistočnoj obali zaljeva Morinje nalazi se selo Jadrtovac s 202 stanovnika (prema popisu iz 2001.), koje se u administrativno nalazi u sastavu grada Šibenika. Stanovništvo se bavi tradicionalnim poljodjelstvom (povrtlarstvo, vinagradarstvo, maslinarstvo) i stočarstvom (uzgoj ovaca).

Morinjski zaljev je kanalom Morinje (kanal Sv. Križa, kanal Jadrtovac) spojen sa otvorenim morem jugoistočno od otoka Krapnja i južno od naselja Brodarica. (Sl. 17).

Za područje Morinja je zabilježeno ukupno 616 svojti papratnjača i sjemenjača, od kojih je 109 pronañeno tijekom ovog istraživanja. Značajna je zastupljenost endemičnih ugroženih i zaštićenih vrsta (Tab. 8, popis flore u FCD).

Tablica 8. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Morinjski zaljev“


„Morinjski zaljev“

Ukupno svojti C

R EN

VU

Ukup.

Endemi s.l.

(RH)

Zaštićene RH;

NN 7/2006

IUCN Europea

n Red list

Habitat

Direct.

Bern Conv

.


507 3 4 5 12 10 103 2 2 6

novo zabilježene

109 0 2 4 6 6 31 0 0 4

UKUPNO 616 3 6 9 18 16 134 2 2 10

Od važnijih predstavnika treba izdvojiti jadransku lastavinu (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijevu zečinu (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii) endemske svojte koje su uključene u europski popis ugroženih vrsta (VU). U flori je i 7 svojti orhideja koje su sve na popisu Bernske konvencije i zakonom zaštićene, od kojih su četiri pronañene tijekom ovog istraživanja (Ophrys sphegodes ssp. atrata, Orchis purpurea, Orchis quadripunctata i Serapias parviflora). Sve su ove vrste dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili otvorenih šikara. Zanimljivi su i nalazi ugroženih svojti, Agrostemma githago, Bupleurum lancifolium, Hibiscus trionum, koje dolaze na poljima žitarica.

Od ugroženih i zaštićenih staništa naročito su važne kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio-Trifolietum stellati; Sl. 17, točke 1-3, 6, 10); te halofitske zajednice (F.1.1.3.1. Puccinelio festuciformis – Sarcocornietum fruticosae, F.1.1.2.1. Juncetum maritimo-acuti, Salicornietum europeae) uz muljevite obale Morinja (Sl. 17; točke 12, 14-17b) te vlažna livada divljeg ječma (C.2.1.5.2. Hordeo-Poëtum sylvicolae; Sl. 17, točka 5). Posebno su vrijedne i podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa čije bi rasprostranjenje u jezeru trebalo dodatno istražiti (Sl. 17, uz točku).

54

Slika 17. IBDA „Morinjski zaljev“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani

Koordinate lokaliteta prikazanih na slici 17 i navedenih u tekstu:

Lokalitet 1 (x=5577461, y=4837422); lokalitet 2 (x=5577865, y=4837603); lokalitet 3 (x5577498=, y=4837521) lokalitet 4 (x=5577884, y=4837902) lokalitet 5 (x=5577824, y=4837995) lokalitet 6 (x=5575884, y=4836531) lokalitet 7 (x=5575495, y=4836963) lokalitet 8 (x=5576433, y=4838196) lokalitet 9 (x=5575431, y=4836880) lokalitet 10 (x=5576226, y=4838058) lokalitet 11 (x=5576041, y=4839006) lokalitet 12 (x=5576196, y=4839132) lokalitet 13 (x=5576506, y=4839342) lokalitet 14 (x=5577389, y=4837681) lokalitet 15 (x=5577567, y=4837854) lokalitet 16 (x=5577241, y=4838580) lokalitet 17 (x=5577995, y=4837754).

Popisi flore za istraživane lokalitete (točke) su u sklopu FCD-a. Preporuke upravljanja

Mjere za očuvanje raznolikosti flore i vegetacije na području Morinjskog zaljeva:

• spriječiti nasipavanje daljnje nasipanje obale izvan naselja Jadrtovac; te spriječiti odlaganje krutog otpada uz obale jezera

• za održavanje vegetacije suhih travnjaka treba stimulirati uzgoj ovaca (neki stanovnici Jadrtovca još uvijek se bave ovčarstvom), te stimulirati tradicionalno poljodjelstvo, naročito uzgoj maslina (staništa pogodna za razvoj suhih travnjaka, te staništa orhideja)

Osim ekološke proizvodnje hrane, treba ispitati mogućnost korištenje ljekovitog peloida (zdravstveni turizam), ali na mjestima uz jezero gdje nije razvijena halofitska vegetacija.

Zbog velikog bogatstva flore i vegetacije, naročito značajnih površina pod rijetkom i ugroženom halofitskom vegetacijom muljevitih obala, ovo područje zaslužuje uvrštavanje u nacionalnu ekološku mrežu.

55

Potrebno je provesti detaljna istraživanja halofitske vegetacije muljevite obale Morinjskog zaljeva te istraživanja podvodnih livada s vrstom Cymodocea nodosa.

Sažetak o flori Krke

PA „Estuarij rijeke Krke s okolnim područjem“ se odlikuje velik bogatstvom vrsta i stanišnih tipova. Za razliku od flore koja je dobro istražena, podaci o vegetaciji i stanišnim tipovima su oskudni.

Za ovo područje je zabilježeno 1069 svojti papratnjača i sjemenjača što je gotovo jedna četvrtina ukupne flore Hrvatske. Meñu zabilježenim svojtama, 35 pripadaju kategoriji ugroženih, 29 su endemi Hrvatske (u širem smislu), a 235 vrsta su zakonom zaštićene svojte. Blato u blizini Solarisa je jedini do sada poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi vrsta Cressa cretica.

PA Krka odlikuje se velikim brojem rijetkih i ugroženih tipova staništa meñu kojima se posebno ističu kamenjarski travnjaci te raznolika vegetacija muljevitih staništa uz morsku obalu.

Vrstama iznimno bogati kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) su rasprostranjeni na cijelom području, ali su zbog izostanka ispaše izloženi procesu prirodnog zaraštavanja.

Vegetacija muljevitih obala obuhvaća značajne površine u okolici Zablaća te uz rubove Morinjskog zaljeva i Prokljanskog jezera. Najzastupljeniji rijetki i ugroženi stanišni tipovi su livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinelio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae) i sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti). U manjoj mjeri dolaze slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) i sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae) te zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis). Ovi tipovi staništa su ugroženi nasipavanjem obale za potrebe izgradnje stambenih i turističkih objekata, lučica za privez brodova i širenja kupališta te za izgradnju priobalnih puteva i cesta. Zatrpavanje halofitske vegetacije naročito je izraženo na području Jadrije i Srime, okolici Rasline i Jadrtovca te na području Zablaća. Potrebno je hitno poduzeti mjere za zaustavljanje svih oblika devastacije obalnog pojasa i zatrpavanja halofitske vegetacije te provesti sustavna istraživanja sastava i rasprostranjenosti ove vegetacije.

1. Sažetak IBDA „GUDUČA“

Obuhvaća područje kanjonskog toka riječice Guduče od prijelaza auto-ceste (Zagreb-Split) na sjeveru do Debelog rata na jugu. Područje je već prepoznato po biološkoj raznolikosti - do 1997. godine je donji tok Guduče bio u sastavu NP „Krka“, a danas ima status značajnog krajobraza. Donji tok i ušće Guduče spada u ornitološki najbogatija područja Hrvatske pa je predložen za posebni rezervat prirode (zoološki).

Flora i vegetacija IBDA je istraživana samo na širem području Garinog kuka. Zabilježeno ukupno 319 svojti viših biljaka, meñu kojima je značajan broj endemičnih (13), ugroženih (5) i zaštićenih vrsta (64). Meñu značajnim predstavnicima flore Guduče je bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) zaštićena po Bernskoj konvenciji i direktivi o staništima te nekoliko orhideja koje su na popisu svojti zaštićenih po Bernskoj konvenciji: pčelina kokica (Ophrys apifera), močvarni kaćun (Orchis laxiflora ssp. palustris) i obični kaćun (O. morio). Neke endemske svojte (u širem smislu) u flori Guduče: jadranska perunika (Iris illyrica), buhač (Tanacetum cinerariifolium), izverugana gromotulja (Aurinia sinuata), obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum), krupnoglavičasti stričak (Carduus micropterus) itd. Na području Garinog kuka je pronañen gospin vlasak (Adianthum capillus-veneris), paprat koja je rijetka u flori Hrvatske, a na šibenskom području je otprije poznata iz NP „Krka“ (Skradinski buk).

U vegetacijskom smislu kanjon Guduče je posebno zanimljiv, jer je ovo granično područje vazdazelene i listopadne zone. Sjevernije od Garina kuka, krška zaravan u koju se usjekao kanjon rijeke je obrasla šikarama bjelograba i medunca (Ostryo-Carpinion orientalis), dok na području južnije od Garina kuka prevladavaju elementi vazdazelene zone s hrastom crnikom (Quercion ilicis).

Od ugroženih stanišnih tipova fragmentarno su zastupljeni kamenjarski travnjaci kovilja i kadulje (Stipo-Salvietum officinalis) te zajednice s kršinom i travom raščicom (Cymbopogo-Brachypodietalia). Zbog izostanka ispaše kamenjarski travnjaci su u procesu zaraštavanja u šikare i šume, pa im prijeti nestanak.

56

Močvarna vegetacija je bolje razvijena samo proširenim dijelovima kanjona (Garin kuk). Od rijetkih i zaštićenih stanišnih tipova zastupljeni su fragmenti livada s divljim ječmom (Horedeum secalinum), koje su zbog izostanka redovne košnje i ispaše (ratna dogañanja) najvećim dijelom zarasle u trščake (Phragmitetum australis), pa je čitavi prostor gotovo neprohodan. Vegetacija vlažnih travnjaka s divljim ječmom mogla bi biti prisutna i na području oko ušća bujičnog potoka Kriva Draga u Guduču, jer je na tom mjestu kanjon rijeke proširen te pruža mogućnost za razvoj močvarne vegetacije i vegetacije vlažnih livada.

Ovo područje bi svakao trebalo uključiti u nacionalnu ekološku mrežu, zbog činjenice da su obale uz Guduču na području oko Garina Kuka u širokom i gustom pojasu obrasli trščacima, iznimno pogodnim staništima za ptice. S botaničkog gledišta, najveće značenje imaju vlažne livade s divljim ječmom (zaštićena i ugrožena staništa) za čije održanje je neophona redovna košnja i/ili ispaša te povremeno odstranjivanje trske. Uzimajući u obzir trenutno stanje, predlaže se na području oko Garinog kuka dati prednost razvoju trščaka kao vrijednim staništima ptica, dok bi se na području ušća Krive Drage u Guduču trebalo dati prednost revitalizaciji i održavanju vlažnih livada. Ovo se područje ionako nalaze bliže naseljima (Dragišići, Čista Mala), što olakšava trajno održanje vlažnih livada redovitom košnjom.

Prije konačnog uključenja u ekološku mrežu Hrvatske, cijelo područje Guduče, a naročito područje uz ušće Krive Drage, treba detaljnije istražiti da bi se utvrdilo trenutno stanje i mogle planirati odgovarajuće mjere za revitalizaciju i očuvanje staništa. Preduvjet za sve navedeno je razminiranje minski sumnjivih područja koja se protežu većinom uz desnu stranu kanjona Guduče.

2. Sažetak IBDA „PROKLJANSKO JEZERO“

Prokljansko jezero s rubnim kopnenim pojasom je do 1997. godine bilo je u sastavu NP Krka. Danas ima kategoriju značajnog krajobraza, a predložen je za posebni rezervat prirode (biološki).

Za područje uz Prokljansko jezero zabilježeno je ukupno 689 svojti papratnjača i sjemenjača, meñu kojima su brojne endemske (23), ugrožene (18) i zakonom zaštićene (147). Veliko florno bogatstvo rezultat je njegovog smještaja na granici vazdazelene (eumediteranske) i listopadne (submediteranske) vegetacijske zone, umjerenog antropogenog utjecaja te velike raznolikosti staništa: kamenjarski travnjaci, šikare crnike, šikare medunca i bjelograba, kultivirane površine s tradicionalnim načinom obrade te raznolika vegetacija močvarnih staništa uz rubove jezera.

U flori Prokljanskog jezera posebno je značajna bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), svojta zaštićena prema Direktivi o staništima, te svojte koje se nalaze na europskoj Crvenoj listi, jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijeva zečina (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii). Devet je svojti zaštićeno po Bernskoj konvenciji, meñu kojima se ističu orhideje: endemska svojta Ophrys x flavicans, zatim ljubičasti šiljorep (Limodorum abortivum), bertolonijeva kokica (Ophrys bertolonii) te grimizni (Orchis purpurea) i četverotočkasti kaćun (O. quadripunctata). Posebno je vrijedan nalaz trave, primorska obalnica (Aeluropus littoralis), vrlo rijetke i kritično ugrožene (CR) vrste hrvatske flore. Pronañena je u sastavu halofilne vegetacije u uvali Gandalj, zapadno od sela Prokljan.

Meñu zaštićenim stanišnim tipovima, zastupljene su kamenjare trave raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati), u čijem sastavu dolazi najveći broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta zabilježenih za područje uz Prokljansko jezero. Zbog izostanka ispaše, ovi travnjaci postupno zaraštavaju u šikaru crnike, pa im prijeti nestanak. Dijelom se mogu očuvati na krškim poljima, naročito u maslinicima s tradicionalnim načinom obrade.

Posebno značenje imaju muljevita staništa uz rubove jezera, na kojima su zabilježeni rijetki i ugroženi stanišni tipovi: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis – Sarcocornietum fruticose), slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) te zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio – Artemisietum coerulescentis). Najveće površine pod halofitskom vegetacijom se protežu u sjevernom dijelu jezera, u priobalnom pojasu idući od Rasline na zapadu, preko sela Prukljan, do uvale Beretuša na istoku.

Močvarna vegetacija na području Prokljanskog jezera je dobro očuvana uz izuzetak područja uz naselja Raslinu te Bilice (Stubalj i Vrulje). Trenutno je devastaciji najizloženije područje u uvali Sv. Kata (Raslina), gdje se nasipava rubni dio obale s močvarnom vegetacijom i gradi makadamski put, te

57

u uvali Vrulje, gdje je znatan dio halofitske vegetacije već uništen nasipavanjem obale. Zahvate devastacije obale i zatrpavanja močvarne vegetacije treba hitno zaustaviti.

Pri budućim projektima koji se planiraju provesti, npr. najavljena gradnja golf terena uz istočni rub Prokljanskog jezera, treba voditi računa o mogućim štetnim utjecajima na osjetljivi ekosustav jezera i priobalne vegetacije. Ako se ipak dozvoli gradnja, treba je izvesti dovoljno daleko od obalnog pojasa kako bi se očuvala močvarna vegetacija. U ekološkoj studiji treba dobro procijeniti u kojoj bi mjeri otpadne vode s područja golf igrališta dodatno pridonijele eutrofikaciji jezera.

U razvoju turizma treba ograničiti daljnju izgradnju obiteljskih apartmana i zabraniti moguću izgradnju hotela, što bi nepovratno ugrozilo postojeći ekosustav jezera. Poželji oblik turizma niskog intenziteta bi bio otvaranje seoskih gospodarstava (Sonković, Prokljan, Gračac), s ponudom ekološki proizvedene hrane te upoznavanjem posjetitelja s tradicionalnim načinom života stanovništva ovog kraja. Korištenjem i obnavljanjem postojećih poljskih puteva, mogu se oko jezera planirati poučne staze za učeničke i studijske grupe te grupe turista; biciklističke staze za vožnju duž jezera, te staze za grupe posjetilaca koje bi upoznali njegove prirodne znamenitosti. Tako bi, uz obližnje lokalitete u NP Krka (Skradinski buk te Roški slap), Prokljansko jezero moglo biti jedan od novih punktova za posjetitelje šireg Šibenskog područja.

Veliki problem na ovom području su minski sumnjiva područja koja se protežu od sela Prokljan zapadno prema Guduči, te uz makadamski put od Prokljana prema Bićinama. Zbog toga je razminiranje minski sumnjivih područja važan preduvjet za daljnja istraživanja, provoñenje mjera zaštite te za ukupnu revitalizaciju ovoga područja.

3. Sažetak IBDA „KANAL SV. JOSIPA“

Kanal Sv. Josipa spaja Prokljansko jezero s Šibenskom lukom (Šibenskim zaljevom). Litice uz kanal su većinom strme, visoke uglavnom 30-50 m. Za IBD područje je predložen dio kanala oko 1 km nakon izlaza iz Prukljanskog jezera pa do Šibenskog mosta.

Za ovo područje je zabilježena 361 svojta papratnjača i sjemenjača, meñu kojima je 15 endema (u širem smislu), 4 ugroženih i 56 zakonom zaštićenih svojti.

U flori se ističe značajan broj endemskih vrsta koje su uglavnom vezane za kamenjarske travnjake i šikare crnike te vegetaciju stijena, što su i dominantni tipovi staništa uz kanal Sv. Josipa. Značajniji predstavnici flore ovog područja su: endemska jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) koja je zaštićena prema Bernskoj konvenciji i Direktivi o staništima. Značajni su nalazi grimiznog (Orchis purpurea) i četverotočkastog kaćuna (O. quadripunctata), orhideja koje su na popisu Bernske konvencije i nacionalnom popisu ugroženih vrsta.

Od zaštićenih i ugroženih staništa pronañene su kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) te vegetacija stijena u čijem sastavu dolaze i endemske vrste: pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirska perunika (Iris illyrica), izverugana gromotulja (Aurinia sinuata), lomljiva kositernica (Ephedra fragilis ssp. campylopoda) itd.

Zajednice kamenjarskih travnjaka će na ovom području u narednom razdoblju nestati, prirodnim zaraštavanjem u šikare makije, dok bi se samo fragmentalno mogle održati na krškim poljima pod maslinicima. U okolici Zatona (Bujasi), uz desnu obalu kanjona, te na području Razora, uz lijevu obalu kanala, zastupljene su manje poljoprivredne površine (maslinici, rjeñe vinogradi) ograñene suhozidovima. Često su zbog krškog terena obrañeni prostori usko oko stabala maslina, pa se na ostaloj površini razvijaju suhe livade raščice i zvjezdaste djeteline. Zbog opstanka ovih travnjaka potrebno je stimulirati tradicionalni način uzgoja maslina na ovim krškim poljima.

Izmeñu Bujasa i naselja Zaton mjestimično se invazivno širi alepski bor, čemu doprinose učestali požari, pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njegova širenja izvan već postojećih površina sa starim sastojinama bora.

4. Sažetak IBDA „MARTINSKA - JADRIJA – SRIMA“

58

Granicama ovog IBDA je obuhvaćeno šire područje uz desnu obalu kanala Sv. Ante, od Martinske, do obalnog pojasa izmeñu Srime i Jadrije.

Ukupna flora broji 481 svojtu papratnjača i sjemenjača, meñu kojima je značajan broj endemskih (17), ugroženih (14) i zaštićenih svojti (95).

Od posebno značajnih biljaka treba izdvojiti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) koja se nalazi na europskom popisu ugroženih vrsta (VU) te vratiželju (Anacamptis pyramidalis) i bodljikavu veprinu (Ruscus aculeatus) koje su zaštićene Bernskom konferencijom i Direktivom o staništima. Ovdje raste i veći broj vrsta orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konferencije i većina ima status ugroženih vrsta: bertolonijeva kokica (Ophrys bertolonii), kokica paučica (O. sphegodes ssp. atrata), grimizni kaćun (Orchis purpurea), četverotočkasti kaćun (O. quadripunctata) i trozubi kaćun (O. tridentata). Ukupno je 14 endemskih vrsta: pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirski ranjenik (Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora), krčki kozlinac (Astragalus muelleri), povaljeni orešac (Lathyrus saxatilis), buhač (Tanacetum cinerariifolium), srednja krkavina (Rhamnus intermedius) itd.

Najveći broj endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta dolazi u sastavu kamenjarskih travnjaka, od kojih su posebno važni travnjaci trave raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) koje su fragmentarno zastupljene na širem području Jadrije i Srime. Nekada su se, područjem od Martinske do Jadrije, te zaleñem Srime, protezala krška polja s maslinicima i vinogradima o čemu svjedoče brojni ostaci, suhozidova i gromača te kamenih poljskih skloništa. Jedan dio maslinika u zaleñu Jadrije i Srime obnavlja se u zadnjih 10-tak godina. Većina ovoga područja je obrasla vegetacijom kamenjarskih travnjaka koji polako zaraštavaju u šikare crnike. Kako je uzgoj ovaca na ovom području već davno potpuno napušten, jedino se na obnovljenim maslinicima, bar djelomično, može održati vegetacija suhih travnjaka, pa tradicionalni uzgoj maslina treba i dalje poticati.

U zaleñu Jadrije i Srime je na više mjesta uočeno invazivno širenje alepskog bora, naročito na opožarenim površinama. Guste sastojine mladih borova mnogo brže od autohtone vegetacije zaraštavaju kamenjarske travnjake, pa bi ovakvo širenje bora trebalo suzbijati.

U vegetacijskom smislu najveću vrijednost imaju ugrožene i zaštićene halofitske zajednice muljevite obale - livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae) i zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis), koje dolaze u priobalnom pojasu širine (5)10-20 m od Jadrije do Srime. Ostale halofitske zajednice dolaze fragmentarno i mjestimično: sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), slanjače caklenjače (Salicornietum europaeae) i slanjače sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae). U sastavu ovih halofilnih zajednica dolaze mnoge ugrožene vrste: obalni šaš (Carex extensa), razdijeljeni šaš (C. divisa), svinuti tankorepaš (Parapholis incurva), solna sodnjača (Salsola soda), bodjikava solnjača (S. kali ssp. kali), primorska jurčica (Suaeda maritima) i obalna makovica (Glaucium flavum).

Znatan dio staništa pod halofitskom vegetacijom na području Jadrije i Srime je uništen nasipavanjem obale (širenje mjesnih plaža, izgradnja pristupnih puteva uz samu obalu), a ovaj proces se i dalje nastavlja. Nadležne službe bi trebale hitno zabraniti ovakav način devastacije obalnog prostora. Preostali dio halofitske vegetacije izmeñu Jadrije i Srime (u dužini oko 2 km) je razmjerno dobro očuvan i predstavlja dobru osnovu za uključivanje ovog područja u nacionalnu ekološku mrežu.

5. Sažetak IBDA „SOLARIS-ZABLAĆE“

IBDA „Solaris-Zablaće“ obuhvaća područje uz lijevu obalu kanala Sv. Ante te okolicu naselja Zablaće i hotelskog naselja Solaris.

Za širu okolicu Zablaća i Solarisa, poznato je 579 svojti papratnjača i sjemenjača, meñu kojima je značajan broj endemičnih (14), ugroženih (16) te zakonom zaštićenih vrsta (114).

U flori ovog područja posebno treba istaknuti endemsku svojtu jadranska lastavina (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum), koja je na europskom popisu ugroženih vrsta, te nekoliko svojti orhideja koje se nalaze na popisu Bernske konvencije i pripadaju ugroženim vrstama: pčelinja kokica (Ophrys apifera), bertolonijeva kokica (O. bertolonii), grimizni kaćun (Orchis purpurea) i trozubi kaćun (O. tridentata). Na području Blata u blizini Solarisa jedini je dosad poznati lokalitet u Hrvatskoj na kojem dolazi halofilna vrsta Cressa cretica.

59

Od rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, najveće značenje imaju kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline te slana močvarna staništa.

Kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) su rašireni u okolici Zablaća i Solarisa, ali na malim i isprekidanim površinama, uglavnom na napuštenim kulturama. Kao i na drugim lokalitetima šibenskog područja i ovdje travnjaci zaraštavaju u šikaru crnike, pa im u budućnosti prijeti nestanak.

Najvrijednija staništa na ovom području su muljevite morske obale i slane močvare, obrasle halofitskom vegetacijom. Ova vegetacija je prisutna na području Velike i Male Soline, Blata (uz hotelsko naselje Solaris) te u priobalnom pojasu uz kanal Sv. Ante (od rta Barićevac do uvale Škar), sjeverozapadno od Zablaća. Od rijetkih i ugroženih stanišnih tipova najzastupljenije su livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae), zajednica jesenje mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis) te sitine visokih sitina (Juncetum maritimo-acuti). Ostale zajednice dolaze mjestimično i fragmentarno - slanjače caklenjače Salicornietum europaeae) na području Male Soline i Blata, a fragmenti zajednice jurčice i obične solnjače (Suaedo-Salsoletum sodae) u uvali Jezerina i Blatu kraj Solarisa.

Uništen je znatan dio halofitske vegetacije na području slanog jezera Velika Solina, čije su obale služile dulje vrijeme kao divlje odlagalište grañevinskog otpada, te odlagalište manganske šljake iz nekadašnje tvornice TEF. Na taj način je potpuno zatrpana halofitska vegetacija u južnom dijelu jezera, dok je u sjevernom dijelu dobro očuvana i treba je zaštiti. Na sličan način je uništen znatan dio halofitske vegetacije uz slano jezero Mala Solina, nasipavanjem obale i izgradnjom ceste uz istočnu stranu jezera. Preostala vegetacija uz obale sjeverozapadnog dijela jezera je još dobro sačuvan i treba je zaštiti od uništenja. Iako je djelovanjem čovjeka znatan dio halofitske vegetacije muljevitih obala uništen, preostale površine su još uvijek značajne te je opravdano i ovo područje uključiti u nacionalnu ekološku mrežu.

6. Sažetak IBDA „MORINJSKI ZALJEV“ (MORINJE)

Morinje je plitki zaljev, duboko uvučen u kopno, smješten oko 8 km jugoistočno od Šibenika. Nastao je potapanjem plodne udoline nakon dizanja razine mora. Zaljev obiluje ribom (cipli, jegulje, lubini, trlje), a poznat je i kao prirodno mrijestilište ribe, pa je evidentiran kao podoban za umjetni uzgoj morske ribe. U meñuvremenu je preliminarnim geološkim istraživanjima utvrñeno da se u Morinjski zaljevu nalaze velike količine ljekovitog mulja. U jugoistočnom dijelu u zaljev se ulijeva izvor Ribnik, s relativno snažnim vrelom koje ne presušuje ni u ljetnom razdoblju. Na jugoistočnoj obali zaljeva Morinje nalazi se selo Jadrtovac s 202 stanovnika (prema popisu iz 2001.), koje se u administrativno nalazi u sastavu grada Šibenika. Stanovništvo se bavi tradicionalnim poljodjelstvom (povrtlarstvo, vinagradarstvo, maslinarstvo) i stočarstvom (uzgoj ovaca). Morinjski zaljev je kanalom Morinje (kanal Sv. Križa, kanal Jadrtovac) spojen sa otvorenim morem jugoistočno od otoka Krapnja i južno od naselja Brodarica.

Za područje Morinja je zabilježeno ukupno 616 svojti papratnjača i sjemenjača, meñu kojima je značajan broj ugroženih(18), endemskih (16) i zaštićenih vrsta (134).

Od važnijih predstavnika flore treba izdvojiti jadransku lastavinu (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum) i tomasinijevu zečinu (Centaurea spinosociliata ssp. tommasinii) endemske svojte koje su uključene u europski popis ugroženih vrsta (VU). U flori je i nekoliko svojti orhideja koje su sve na popisu Bernske konvencije i zakonom zaštićene: kokica paučica (Ophrys sphegodes ssp. atrata), grimizni kaćun (Orchis purpurea), četverotočkasti kaćun (O. quadripunctata) i Serapias parviflora). Sve su ove vrste dolaze u sastavu kamenjarskih travnjaka ili otvorenih šikara.

Od ugroženih i zaštićenih staništa naročito su važni kamenjarski travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati) koji su najzastupljeniji na području istočno od naselja Jadrtovac. Opstanak ovih staništa je ugrožen procesom prirodnog zaraštavanja u šikaru makije, kao posljedica izostanka ispaše. Za održavanje vegetacije suhih travnjaka treba stimulirati uzgoj ovaca i tradicionalno poljodjelstvo, naročito uzgoj maslina, jer su maslinici pogodna staništa za razvoj suhih travnjaka, kao i staništa na kojima dolaze rijetke i ugrožene vrste orhideja.

Posebna vrijednost Morinjskog zaljeva jesu halofitske zajednice koje dolaze na muljevitim obalama naročito u području sjeveroistočno od Jadrtovca uz donji tok i ušće potoka Ribnik: livade

60

grmolike caklenjače i slanuške (Puccinelio festuciformis – Sarcocornietum fruticosae), sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti) te slanjače caklenjače (Salicornietum europeae).

U sjevernom dijelu Morinjskog zaljeva je močvarna vegetacija dijelom uništena zatrpavanjem grañevinskim otpadom, dok je nasipanje obale i zatrpavanje močvarne vegetacije trenutno najizraženije na području od naselja Jadrtovac prema potoku Ribnik. Devastaciju obalnog pojasa nasipanjem obale i odlaganjem otpada treba hitno zaustaviti.

Na područje sjeverno od potoka Ribnik je zabilježena ugrožena zajednica vlažne livade divljeg ječma (Hordeo-Poëtum sylvicolae), za čije je održanje neophodna redovna košnja. Posebno su vrijedne i podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa čije bi rasprostranjenje u jezeru trebalo dodatno istražiti.

Zbog velikog bogatstva flore i vegetacije, naročito značajnih površina pod rijetkom i ugroženom halofitskom vegetacijom muljevitih obala, ovo područje zaslužuje uvrštavanje u nacionalnu ekološku mrežu.

Literatura

• ALSCHINGER, A., 1832: Flora Jadrensis. Typ. Battara, Jaderae.

• BENKO, M., DUBRAVEC, T., VULETIĆ, D., NOVOTNY, V., KREJČI, V., PILAŠ, I., MEDAK, J., VILIČIĆ, V.,

PALADINIĆ, E., LINDIĆ, V., 2004: Istraživanje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta NP „Krka“.

• FERIĆ, S., 2000: Krka – vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom „Krka“. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, pp. 111.

• FORENBACHER, A., 1913: Visijanijevi prethodnici u Dalmaciji. Rad JAZU 200, 205-208.

• FORENBACHER, A., 1914: Istorijski pregled botaničkih istraživanja kraljevine Dalmacija od Visianija do danas. Rad JAZU 202, 51-95.

• FRIGANOVIĆ, M., 1976: Geografske odnove položaja i razvoja Šibenika. Šibenik – spomen zbornik o 900. obljetnici. Muzej grada Šibenika, posebna izdanja 1, 13-25.

• GARNWEIDNER, E., 1987: Florenliste der Exkursion der Bayerischen Botanischen Gesellschaft 1984 nach Jugoslawien. Berichte d. Bayer. Bot. Ges. 58, 261-280.

• HORVATIĆ, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU 33. Acta Biol. 4, ZAGREB.

• HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ., 1967/1968: Biljni pokrov okoline Senja. Senjski zbornik 3, 298-322.

• ILIJANIĆ, LJ., 1990: Paspalum dilatatum Poiret, eine neue Adventivpflanze in der Flora Kroatiens. Razprave IV. razr. SAZU (Ljubljana) 31(5), 89-96

• KRANJEC, V., 1958: Prilog geologiji područja Šibenik-Vinišće. Geološki vjesnik 12, 37-48.

• LACKOVIĆ, D.: Geologija NP „Krka“. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, pp. 50.

• LOVRIĆ A.Ž., BEDALOV, M., 1987: Ekološko botanički pregled primorskih i kanjonskih endema zapadnih Dinarida. Posebna izdanja Akademije nauka i umjestnosti BiH (Sarajevo), 78(4), 125-146.

• LOVRIĆ A.Ž., RAC, M., 1989: Florističke osobitosti i zaštita fitocenoza u riječnim kanjonima Dalmacije (Cetina, Krka, Zrmanja). Acta Biokovica (Makarska) 5.

• MAMUŽIĆ, P., I. BOROVIĆ & B. KOROLIJA, 1966: SFRJ - osnovna geološka karta 1:100000, tumač za list Šibenik. Institut za geološka istraživanja. Zagreb

• MARGUŠ, D., 1994: Bibliografija radova o rijeci Krki. Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ i Uprava NP „Krka“, Šibenik, pp. 96.

• MARGUŠ, D. ur., 2006: Nacionalni park „Krka“: prirodoslovni vodič. „Javna ustanova NP Krka“, pp.148.

• MARKOVIĆ, LJ., 1964: Fitocenološka istraživanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. Doktorska disertacija (mscr.), Zagreb.

• MARKOVIĆ, LJ., 1969: O rasprostranjenosti i sastavu asocijacije Sclerochloëtum durae Br.-Bl. 1931 u Hrvatskoj. - Acta Bot. Croat. 28, 239-243

61

• MARKOVIĆ, LJ., 1969: O rasprostranjenosti i sastavu asocijacije Sclerochloëtum durae Br.-Bl. 1931 u Hrvatskoj. - Acta Bot. Croat. 28, 239-243

• MARKOVIĆ, Lj., 1983: Visijanijev doprinos poznavanju flore Šibenika i njegove okolice. Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika 10, 371-375.

• MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, I., LUKAČ, G., HRŠAK, V., 1990: Pregled istraživanja biljnog pokrova na području NP „Krka“. Zbornik radova sa Simpozija „NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema“. Ekološke monografije 2, 449-470.

• MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, I., LUKAČ, G., HRŠAK, V., 1993: Kvalitativni sastav papratnjača i sjemenjača NP „Krka“. Botanički zavod PMF-a, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, pp 102.

• MILOVIĆ, M., 2001: A contribution to the knowledge of the neophytic flora of the County of Šibenik and Knin (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 10(4), 277-292.

• MILOVIĆ, M., 2002: The flora of Šibenik and its surroundings. Nat Croat. 11(2), 171-223.

• MILOVIĆ, M., 2004: Naturalised species from the genus Conyza Less. (Asteraceae) in Croatia. Acta Bot. Croat. 63(2), 147-170.

• MILOVIĆ, M., 2007: Neofiti na području rijeke Krke i NP „Krka“. U Marguš, D., ur.: Zbornik radova/Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni park Krka: prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak, Šibenik, 5.-8. listopada 2005, str. 545-559. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.

• MILOVIĆ, M., Randić, M., 2001: New localities of Euphorbia prostrata Aiton (=Chamaesyce prostrata (Aiton) Small) in Croatia. Nat. Croat. 10(2), 89-95.

• MILOVIĆ, M., MARKOVIĆ Lj., 2003: Cressa cretica L. (Convolvulaceae) in the flora of Croatia. Nat. Croat. 12(1), 9-18.

• NIKOLIĆ, T (ur.), 2006: Biološka raznolikost Hrvatske – priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

• NIKOLIĆ, T (ur.), 2008: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

• PANDŽA, M., 1998: Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4), 321-339.

• PANDŽA, M., STANČIĆ, Z., 1999: New localities of the species Datura innoxia Miller and Solanum elaeagnifolium Cav. (Solanaceae) in Croatia. Nat. Croat. 8(2), 117-124.

• PANDŽA, M., J. FRANJIĆ, I. TRINAJSTIĆ, Ž. ŠKVORC i Z. STANČIĆ, 2001: The most recent state of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat. 10(4), 259-275.

• PAVLETIĆ, ZI., 1987: Diplotaxis erucoides (L.) DC., nova adventivna vrsta u flori Hrvatske. Glasn. Prir. Muz. Beograd. Ser. B, knj. 42, 15-18.

• PETTER, F., 1832: Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien. Battara Verlag, Zara.

• SEKULIĆ, B., LOVRIĆ A.Ž., 1986: Canyonestuaries of the Dalmatian Karst rivers. I. Rapports CIESM 30(2), 56. Monaco.

• SMITAL, A., MARKOVIĆ, LJ., RUŠČIĆ, M., 1998: O širenju vrste Artemisia verlotiorum Lamotte u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 55/56, 53-63.

• ŠEGULJA, N., Komparativna analiza vegetacije na širem području Nacionalnog parka Krka. Zbornik radova sa Simpozija „NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema“. Ekološke monografije 2, 481-490.

• TRINAJSTIĆ, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šumarski list 9-10, 407-421.

• TRINAJSTIĆ, I., 1992: Sintaksonomska analiza pašnjačke zajednice Festuco-Koelerietum splendentis H-ić 1963. - Acta Bot. Croat. 51, 103-112.

• TRINAJSTIĆ, I., 1993: Bidens subalternans DC. u neofitskoj flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 52, 107-112.

• VISIANI R. 1826. Stirpium dalmaticarum specimen. Typis Crescinianis, Patavii.

• VISIANI R. 1842-1852. Flora Dalmatica I-III, Lipsiae.

62

Prilog 2: Popis flore PA Krka Popis flore PA "Estuarij Krke s okolnim područjem" prema literaturnim podacima (MARKOVIĆ 1969; PAVLETIĆ 1987; ILIJANIĆ 1990; MARKOVIĆ i sur. 1993; TRINAJSTIĆ 1992, 1993; PANDŽA 1998; SMITAL i sur. 1998; PANDŽA i STANČIĆ 1999; PANDŽA i sur. 2001; MILOVIĆ i RANDIĆ 2001; MILOVIĆ i MARKOVIĆ 2003; MILOVIĆ 2001, 2002, 2004, 2007) i rezultatima ovog istraživanja (svojte koje su prvi put za PA zabilježene tijekom ovog istraživanja (65 svojti) su masno otisnute) Abutilon theophrasti Medik. Acer campestre L. Acer monspessulanum L. Acer negundo L. Achillea collina Becker ex Rchb. Achillea millefolium L. Achillea nobilis L. Achillea setacea Waldst. et Kit. Acinos arvensis (Lam.) Dandy Adiantum capillus-veneris L. Aegilops geniculata Roth. Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aegilops triuncialis L. Aeluropus littoralis (Gouan.) Parl. Aethionema saxatile (L.) R.Br. ssp. saxatile Agave americana L. Agrimonia eupatoria L. Agrostemma githago L. Agrostis castellana Boiss. et Reut. Agrostis stolonifera L. Ailanthus altissima L. Ajuga chamaepytis (L.) Schreb. Alcea rosea L. Alisma plantago-aquatica L. Alkanna tinctoria Tausch Alliaria petiolata (M.Bieb.) Cavara et Grande

Allium ampeloprasum L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium flavum L. Allium guttatum Steven ssp. dalmaticum (A.Kern. ex Janch.) Stearn Allium guttatum Steven ssp. sardoum (Moris) Stearn Allium neapolitanum Cirillo Allium oleraceum L. Allium paniculatum L. fuscum (Waldst. et Kit.) Arcang Allium paniculatum L. ssp. paniculatum Allium porrum L. Allium roseum L. Allium rotundum L. Allium scorodoprasium L. ssp. scorodoprasum Allium sphaerocephalon L. sphaerocephalon Allium subhirsutum L. Allium vineale L. Alopecurus bulbosus Gouan Alopecurus myosuroides Huds. Alopecurus rendlei Eig. Althaea cannabina L. Althaea hirsuta L. Alyssum alyssoides (L.) L. Alyssum simplex Rudolphi Amaranthus albus L. Amaranthus blitoides S.Watson

Amaranthus caudatus L. Amaranthus crispus (Lesp. et Thév.) N. Terracc. Amaranthus cruentus L. Amaranthus deflexus L. Amaranthus graecizans L. Amaranthus hybridus L. Amaranthus lividus L. Amaranthus powellii S. Watson Amaranthus retroflexus L. Ambrosia artemisifolia L. Ammi majus L. Ammoides pusilla (Brot.) Breistr. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anacyclus clavatus (Desf.) Pers. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa arvensis (L.) M.Bieb. Anchusa italica Retz. Anchusa variegata (L.) Lehm. Andrachne telephioides L. Anemone hortensis L. Anthemis altissima L. Anthemis arvensis L. (incl. A. arvensis ssp. incrassata) Anthemis cotula L. Anthemis segetalis Ten. Anthericum liliago L. Anthoxanthum odoratum L. Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Antirrhinum majus L. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arbutus unedo L. Arceuthobium oxycedri (DC.) M.Bieb. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arenaria serpyllifolia L. Argyrolobium zanonii (Turra) P.W.Ball Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Armoracia rusticana P.Gaertn., B.Mey. et Scherb. Arrhenatherum elatius (L.) P.Beauv. Artemisia absinthium L. Artemisia annua L. Artemisia caerulescens L. Artemisia verlotiorum Lamotte Artemisia vulgaris L. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C.Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asparagus officinalis L. Asperula aristata L.f. scabra (J.Presl et C.Presl) Nyman

63

Asperula arvensis L. Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium ruta-muraria L. Asplenium trichomanes L. Aster linosyris (L.) Bernh. Aster squamatus (Spreng.) Hieron. Aster tripolium L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby Astragalus hamosus L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater

Astragalus muelleri Steud. et Hochst. Astragalus sesameus L. Atriplex halimus L. Atriplex littoralis L. Atriplex patula L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Atriplex rosea L. Aurinia sinuata (L.) Griseb. Avena barbata Pott ex Link Avena sativa L. Avena sterilis L. Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek Ballota nigra L. ssp. uncinata (Fiori et Bég.) Patzak Bassia scoparia (L.) A.J.Scott Bellevalia romana (L.) Rchb. Bellis annua L. Bellis perennis L. Bellis sylvestris Cirillo Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Beta vulgaris L. ssp. vulgaris Biarum tenuifolium (L.) Schott Bidens subalternans DC. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. perfoliata Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Borago officinalis L. Brachyopodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. rupestre (Host) Schübl. et M.Martens Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium phoenicoides (L.) Roem. et Schult. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. pinnatum Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica nigra (L.) Koch Brassica oleracea L. Brassica rapa L. sylvestris (L.) Janch. Briza maxima L. Bromus arvensis L. Bromus commutatus Schrad. Bromus erectus Huds. ssp. condensatus (Hack.) Asch. et Graebn. Bromus erectus Huds. ssp. erectus Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus Bromus hordaceus L. ssp. molliformis (Loyd) Maire et Weiller Bromus intermedius Guss. Bromus madritensis L. Bromus racemosus L.

Bromus rigidus Roth Bromus squarrosus L. Bromus sterilis L. Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Bryonia dioica Jacq. ssp. dioica Bunias erucago L. Bunium alpinum Waldst. ssp. montanum (W.D.J.Koch) P.W.Ball Bupleurum lancifolium Hornem. Bupleurum tenuissimum L. tenuissimum Bupleurum veronense Turra Calamintha glandulosa (Req.) Benth. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calendula officinalis L. Calepina irregularis (Asso) Thell. Calystegia sepium (L.) R.Br.

Calystegia sylvatica (Kit.) Griseb. Campanula erinus L. Campanula pyramidalis L. Campanula rapunculus L. Campanula sibirica L. Camphorosma monspeliaca L. Capparis spinosa L. Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Capsella rubella Reut. Cardamine graeca L. Cardamine hirsuta L. Cardaria draba (L.) Desv. Carduus micropterus (Borbás) Teyber ssp. micropterus Carduus pycnocephalus L. Carex depauperata Curtis ex With. Carex distachya Desf. Carex distans L. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes ssp. divulsa Carex extensa Gooden. Carex flacca Schreb. Carex hallerana Asso Carex hirta L. Carex otrubae Podp. Carex spicata Huds. Carex vulpina L. Carlina corymbosa L. Carpinus orientalis Mill. Carprobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Caucalis platycarpos L. Celtis australis L. Centaurea calcitrapa L. Centaurea pannonica (Heuff.) Simonk. Centaurea scabiosa L. Centaurea solstitialis L. ssp. solstitialis Centaurea spinosociliata Seenus ssp. cristata (Bertol.) Dostál Centaurea spinosociliata Seenus ssp. spinosociliata Centaurea spinosociliata Seenus ssp. tommasinii (A.Kern.) Dostál Centaurea triumfetti All. Centaurea weldeniana Rchb. Centaurium erythraea Rafn. ssp. erythraea Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium spicatum (L.) Fritsch Centranthus ruber (L.) DC. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.

64

Cephalaria transsylvanica (L.) Roem. et Schult. Cerastium brachypetalum Pers. roeseri (Bois. et Heidr.) Nyman Cerastium brachypetalum Pers. ssp. brachypetalum Cerastium diffusum Pers. Cerastium fontanum Baumg. ssp. vulgare (Hartman) Greuter et Burdet Cerastium glomeratum Thuill. Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries) Jalas Cerastium semidecandrum L. Cerastium tomentosum L. Ceratophyllum submersum L. Cercis siliquastrum L. Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. littorale (Willd.) Hayek Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. minus Chaerophyllum coloratum L. Chamaecytisus spinescens (C.Presl) Rothm. Chamomilla recutita (L.) Rauschert Chenopodium album L. Chenopodium ambrosioides L. Chenopodium botrys L. Chenopodium murale L. Chenopodium opulifolium Schrader ex Koch et Ziz Chenopodium polyspermum L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrozophora tinctoria (L.) A.Juss. Chrysanthemum coronarium L. Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Cichorium endivia L. Cichorium intybus L. Cirsium arvense (L.) Scop. Cirsium creticum (Lam.) d´Urv. Cirsium vulgare (Savi) Ten. Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus salviifolius L. Cladium mariscus (L.) Pohl. Cleistogenes serotina (L.) Keng Clematis flammula L. Clematis vitalba L. Clematis viticella L. Clinopodium vulgare L. Clypeola jonthlaspi L. Colchicum hungaricum Janka Colchicum visiani Parl. Colutea arborescens L. Consolida regalis S.F. Gray ssp. paniculatus (Host) Soó Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker Cornus mas L.

Cornus sanguinea L. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. ssp. valentina Coronopus squamatus (Forssk.) Asch. Corydalis acaulis (Wulfen.) Pers. Cosmos bipinnatus Cav.

Cotinus coggygria Scop. Crataegus monogyna Jacq. ssp. monogyna Crepis biennis L. Crepis dioscoridis L. Crepis foetida L. ssp. foetida Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia(M.Bieb.) Čelak Crepis neglecta L. Crepis pulchra L. Crepis rubra L. Crepis sancta (L.) Babc. Crepis setosa Haller f. Crepis vesicaria L. ssp. taraxacifolia (Thuill.) Tell. Crepis vesicaria L. ssp. vesicaria Crepis zacintha (L.) Babc. Cressa cretica L. Crithmum maritimum L. Crocus thomasii Ten. Crucianella latifolia L. Cruciata laevipes Opiz Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Crupina vulgaris Cass. Crypsis aculeatus (L.) Aiton Cupressus sempervirens L. Cuscuta campestris Yunker Cuscuta europaea L. Cymbalaria muralis P.Gaertn. Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum columnae Ten. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Cyperus longus L. Dactylis glomerata L. ssp. glomerata Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. ssp. carota Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Daucus carota L. ssp. maritimus (Lam.) Batt. Delphinium peregrinum L. Delphinium staphisagria L. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus ciliatus Guss. ssp. ciliatus Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. tergestinus (Reichenb.) Hayek Dicanthium ischaemum (L.) Roberty Dictamnus albus L. Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis erucoides (L.) DC. Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dipsacus fullonum L. Dittrichia graveolens (L.) Greuter. Dittrichia viscosa (L.) Greuter ssp. viscosa Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A.Rich. Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv. Echinops ritro L. ssp. ritro Echium italicum L. Echium parviflorum Moench. Echium plantagineum L. Echium vulgare L. ssp. pustulatum (Sm.) Ed.Schmid et Gams Echium vulgare L. ssp. vulgare

65

Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC.

Eleusine indica (L.) Gaertn. Elymus caninus (L.) L. Elymus elongatus (Host) Runemark ex Melderis Elymus hispidus (Opiz) Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens L. Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.A.Mayer) Markgraf Epilobium hirsutum L. Epilobium tetragonum L. ssp. lamyi (F.W.Schultz) Nyman Equisetum ramosissimum Desf. Eragrostis cilianensis (All.) F.T.Hubb. Eragrostis minor Host Erigeron acris L. ssp. acris Erigeron annuus (L.) Pers. annuus Erigeron annuus (L.) Pers. septentrionalis (Ferland et Wiegand) Wagenitz Erodium ciconium (L.) L'Hér. Erodium cicutarium (L.) L'Hér. Erodium malacoides (L.) L'Hér. Erophila verna (L.) Chevall. ssp. praecox (Steven) Walters Eruca vesicaria (L.) Cav. ssp. sativa (Mill.) Thell. Eryngium amethystinum L. Eryngium campestre L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Euonymus europaeus L. Eupatorium cannabinum L. Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A.M.Sm. Euphorbia cyparissias L. Euphorbia exigua L. Euphorbia falcata L. Euphorbia fragifera Jan. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia maculata L. Euphorbia nutans Lag. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Euphorbia platyphyllos L. Euphorbia prostrata Aiton Euphorbia segetalis L. Euphorbia spinosa L. Fallopia baldschuanica (Regel) Holub Fallopia convolvulus (L.) Á.Love Festuca arundinacea Schreb. Festuca illyrica Markgr.-Dann. Festuca pratensis Huds. Festuca rubra L. Festuca trachyphylla (Hack.) Krajina Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filipendula vulgaris Moench Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus angustifolia Vahl. Fraxinus ornus L. Fritillaria orientalis Adams Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr. Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L.

Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria kralikii Jordan Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. ssp. thuretii (Boiss.) Pugsley Fumaria vailantii Loisel. in Desv. Gagea pusilla (Schmidt) Schult. et Schult.f. Galinsoga parviflora Cav. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium lucidum All. Galium mollugo L. Galium murale (L.) All. Galium palustre L. Galium parisiense L. Galium tricornutum Dandy Galium verum L. ssp. verum Gaudinia fragilis (L.) P.Beauv. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H.Lindb. Genista sylvestris Scop. ssp. sylvestris Geranium columbinum L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. brutium (Gaspar.) Graebn. in Asch. et P.Graebn. Geranium molle L. ssp. molle Geranium purpureum Vill. Geranium pusillum Burm.f. Geranium rotundifolium L. Geranium tuberosum L. Geum urbanum L. Gladiolus imbricatus L. Glaucium flavum Crantz Gleditshia triacanthos L. Globularia cordifolia L. ssp. bellidifolia (Ten.) Wettst. Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter Halimione portulacoides (L.) Aellen Haplophyllum patavinum (L.) G.Don Hedera helix L. Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak) Holub Helianthemum oleandicum (L.) DC. ssp. Italicum (L.) Font Quer et Rothm. Helianthemum salicifolium (L.) Mill. Helianthus tuberosus L. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard Heliotropium europaeum L. Hermodactylus tuberosus (L.) Mill. Herniaria glabra L. Herniaria hirsuta L. Herniaria incana Lam. Hesperis laciniata All. Hibiscus syriacus L. Hibiscus trionum L. Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann Hieracium hoppeanum Schult. ssp. troicum Zahn Hieracium pilosella L. Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hieracium tomasinii Rchb.f. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis ciliata Willd.

66

Hippocrepis comosa L. Hordeum bulbosum L. Hordeum distichon L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hordeum murinum L. ssp. murinum Hordeum secalinum Schreb. Hordeum vulgare L. Hornungia petraea (L.) Rchb. Humulus lupulus L.

Hyoscyamus albus L. Hyoscyamus niger L. Hypericum perforatum L. Hypochoeris cretensis (L.) Bory et Chaub. Impatiens balsamina L. Inula britannica L. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula spiraeifolia L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Ipomoea purpurea Roth Iris adriatica Trinajstic ex Mitic Iris germanica L. Iris illyrica Tomm. Iris pallida Lam. Iris pseudacorus L. Juncus acutus L. Juncus articulatus L. Juncus bufonius L. Juncus compressus Jacq. Juncus gerardi Loisel. Juncus inflexus L. Juncus maritimus Lam. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Juniperus phoenicea L. Jurinea mollis (L.) Rchb. Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Kickxia spuria (L.) Dumort. Knautia arvensis (L.) Coult. Koeleria splendens C. Presl Lactuca saligna L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lamium purpureum L. Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L. Lathyrus hirsutus L. Lathyrus latifolius L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Lathyrus sativus L. Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis. Lathyrus setifolius L. Lathyrus sphaericus Retz. Laurus nobilis L. Lavatera arborea L. Legousia hybrida (L.) Delarbre Legousia speculum-veneris (L.) Chaix Lens nigricans (M.Bieb.) Godr. Leontodon crispus Vill. rossianus (Degen et Lengyel) Hayek Leontodon hispidus L. hispidus Leontodon tuberosus L. Lepidium campestre (L.) R.Br. Lepidium graminifolium L. ssp. graminifolium

Lepidium graminifolium L. ssp. suffruticosum (L.) P.Monts. Lepidium virginicum L. Leucanthemum ircutianum DC. Leucojum aestivum L. ssp. aestivum Ligustrum vulgare L. Lilium candidum L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Limonium belidifolium (Gouan) Dumont Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O.Kuntze Limonium narbonense Mill. Linaria angustissima (Loisel.) Borbás Linaria chalepensis (L.) Mill. Linaria genistifolia (L.) Mill. ssp. dalmatica (L.) Maire et Petitm. Linaria simplex (Willd.) DC. Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Linum tenuifolium L. Linum trigynum L. Lithospermum arvense L. Lithospermum incrassatum Guss. Lithospermum officinale L.

Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin ssp. lepturoides (Boiss.) Sennen et Mauricio Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lomelosia brachiata (Sm.) Greuter et Burdet Lonicera etrusca Santi Lonicera implexa Aiton Lonicera xylosteum L. Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus corniculatus L. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus glaber Mill. Lotus ornithopodioides L. Lycopus europaeus L. Lycopus exaltatus L.f. Lysimachia nummularia L. Lythrum hyssopifolia L. Lythrum salicaria L. Maclura pomifera (Rafin.) C.K.Schneider Malva neglecta Wallr. Malva nicaeensis All. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mérat Matricaria trichophylla (Boiss.) Boiss. Matthiola incana (L.) R.Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago arborea L. Medicago coronata (L.) Bartal. Medicago disciformis DC. Medicago falcata L. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L.

67

Medicago prostrata Jacq. Medicago rigidula (L.) All. Medicago sativa L. Medicago truncatula Gaertn. Melampyrum fimbriatum Vandas

Melica ciliata L. Melica minuta L. Melica uniflora Retz. Melilotus albus Medik. Melilotus indica (L.) All. Melilotus neapolitanus Ten. Melilotus officinalis L. Melilotus sulcatus Desf. Melissa officinalis L. Mentha aquatica L. Mentha longifolia (L.) Huds. Mentha spicata L. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystalinum L. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia hybrida (Vill.) Schischkin Minuartia mediterranea (L.) K.Maly Minuartia verna (L.) Hiern. Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Morus alba L. Muscari botryoides (L.) Mill. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myagrum perfoliatum L. Myosotis arvensis (L.) Hill. Myosotis ramosissima Rochel. Myosoton aquaticum (L.) Moench. Myriophyllum spicatum L. Myrrhoides nodosa (L.) Cannon Myrtus communis L. Nasturtium officinale R. Br. Nepeta cataria L. Nerium oleander L. Nigella damascena L. Nonea echioides (L.) Roemer et Schult. Odontites lutea (L.) Clairv. Oenanthe fistulosa L. Oenanthe lachenalii C.C.Gmel. Oenanthe pimpinelloides L. Oenanthe silaifolia M.Bieb Olea europaea L. Onobrychis caput-galli (L.) Lam. Ononis antiquorum (L.) Arcang. Ononis natrix L.

Ononis pusilla L. Ononis reclinata L. Onopordum illyricum L. Onosma echioides L. Onosma stellulata Waldst. et Kit. Ophrys apifera Huds. Ophrys bertolonii Moretti Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys x flavicans Vis.

Opoponax chironium (L.) Koch Opuntia ficus-indica (L.) Miller Opuntia vulgaris Miller Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini) K.Richt. Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et Layens

Orchis morio L.

Orchis purpurea Huds. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. Orchis tridentata Scop. Origanum heracleoticum L. Origanum vulgare L. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Ornithogalum collinum Guss. Ornithogalum comosum l. Ornithogalum narbonense L. Ornithogalum pyramidale L. Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr. Orobanche cernua Loefl. Orobanche minor Sm. Ostrya carpinifolia Scop. Osyris alba L. Oxalis articulata Savigny Oxalis corniculata L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Panicum capillare L. Panicum miliaceum L. Papaver rhoeas L. Parapholis incurva (L.) C.E.Holub Parietaria judaica L. Partenocissus quinquefolia (L.) Planchon Partenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon Paspalum dilatatum Poir. Paspalum paspaloides (Michx.) Scribn. Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball et Heywood Petrorhagia saxifraga (L.) Link. Petroselinum crispum (Mill.) A.W.Hill Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr. Phalaris aquatica L. Phalaris canariensis L. Phalaris coerulescens Desf.

Phalaris paradoxa L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phleum echinatum Host Phleum phleoides (L.) H. Karst. Phleum pratense L. pratense Phleum pratense L. ssp. bertolonii (DC.) Bornm. Phleum subulatum (Savi) Asch. et Graebn. Phragmites australis (Cav.) Trin ex Steud Physalis alkekengi L. Phytolacca americana L. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hispidissima (Bartl.) Koch Pimpinella peregrina L. Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Piptatherum virescens (Trin.) Boiss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Pisum sativum L. ssp. elatius (M.Bieb.) Asch. et Graebn. Plantago afra L. Plantago altissima L. Plantago argentea Chaix. Plantago cornuti Gouan

68

Plantago coronopus L. comutata (Guss.) Pilg. Plantago coronopus L. ssp. weldenii (Rchb.) Arcang. Plantago holosteum Scop. Plantago lagopus L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. ssp. intermedia (Gilib.) Lange Plantago major L. ssp. major Plumbago europaea L. Poa angustifolia L. Poa annua L. Poa bulbosa L. Poa compresa L.

Poa infirma Kunth Poa pratensis L. Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Polycnemum majus A. Braun. Polygala nicaeensis Risso ex Koch ssp. mediterranea Chodat Polygonum arenastrum Boreau Polygonum aviculare L. Polygonum lapathifolium L. Polygonum persicaria L. Polypogon maritimus Willd. Polypogon monspeliensis (L.) Desf. Populus alba L. Populus nigra L. Portulaca oleracea L. Potamogeton crispus L. Potamogeton pectinatus L. Potentilla australis Krašan Potentilla hirta L. Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella laciniata (L.) L. Prunella vulgaris Huds. Prunus cerasifera Ehrh. Prunus dulcis L. Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Psilurus incurvus (Gouan) Schinz et Thell. Puccinellia distans (L.) Parl. Puccinellia festuciformis (Host) Parl. Pulicaria dysenterica (L.) Bernh. Punica granatum L. Pyracantha coccinea R.J.Roemer Pyrus amigdaliformis Vill. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Ranunculus acris L. Ranunculus arvensis L. Ranunculus bulbosus L. Ranunculus chius DC. Ranunculus ficaria L. ssp. caltthifolius (Rchb.) Arcang. Ranunculus millefoliatus Vahl. Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Ranunculus repens L. Ranunculus sardous Crantz Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill. Ranunculus velutinus Ten. Raphanus raphinastrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens

Raphanus sativus L. Rapistrum rugosum (L.) All. ssp. orientale (L.) Arcang. Reichardia picroides (L.) Roth. Reseda alba L. Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Rhamnus intermedius Steud et Hohst. Rhamnus saxatilis Jacq. saxatilis Rhus coriaria L. Ricinus communis L. Robinia pseudacacia L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast et Mauri Rorippa sylvestris (L.) Besser Rosa canina L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus caesius L. Rubus ulmifolius Schott. Rumex acetosa L. Rumex conglomeratus Murray Rumex crispus L. Rumex obtusifolius L. Rumex pulcher L. pulcher Rumex pulcher L. ssp. woodsii (De Not) Arcangeli Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Sagina maritima G.Don Salicornia europaea L. Salix alba L. Salsola kali L. ssp. kali Salsola kali L. ssp. tragus (L.) Nyman Salsola soda L. Salvia aethiopis L. Salvia bertolonii Vis. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verbenaca L. Salvia verticillata L. Salvia viridis L. Sambucus ebulus L. Samolus valerandi L. Sanguisorba minor Scop. ssp. minor Sanquisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Saponaria officinalis L. Satureja cuneifolia Ten. Satureja montana L. ssp. montana Satureja montana L. ssp. variegata (Host) P.W.Ball Saxifraga tridactylites L. Scabiosa triandra L. Scandix australis L. Scandix pecten-veneris L. ssp. pecten-veneris Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scirpus holoschoenus L. Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme Scirpus litoralisSchrad. Scirpus maritimus L. ssp. maritimus Scirpus triqueter L. Sclerochloa dura (L.) P.Beauv. Scolymus hispanicus L.

69

Scorpiurus muricatus L. Scorzonera cana (C.A.Mey) O.Hoffm. Scorzonera laciniata L. Scorzonera parviflora Jacq. Scorzonera villosa Scop. ssp. villosa Scrophularia canina L. Scrophularia peregrina L. Securigera cretica (L.) Lassen Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl. Sedum acre L. Sedum album L. Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum rubens L. Sedum sexangulare L. Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock Sempervivum tectorum L. Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.) Chater Senecio erucifolius L. Senecio jacobaea L. Senecio vulgaris L. Serapias parviflora Parl. Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb.f.) Arcang. Seseli pallasii Besser Seseli tomentosum Vis. Seseli tortuosum L. Sesleria autumnalis (Scop.) F.W.Schultz Sesleria tenuifolia Schrad. ssp. tenuifolia Setaria gussonei Kerguélen Setaria italica (L.) P.Beauv. Setaria pumila (Poir.) Schult. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene gallica L. Silene italica (L.) Pers. ssp. italica Silene latifolia Poir. Silene otites (L.) Wibel Silene paradoxa L. Silene subconica Friv. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis arvensis L. Sisymbrium irio L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Sisymbrium orientale L. Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp. maritima (L.) Greuter et Burdet Smilax aspera L. Solanum dulcamara L. Solanum eleagnifolium Cav. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum villosum Mill. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill ssp. asper Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Spartium junceum L. Spergularia salina J.Presl et C. Presl Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech.f. Stachys thirkei K.Koch

Stellaria media (L.) Vill. ssp. media Stellaria pallida (Dumort) Piré Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl ex Spreng. Stipa bromoides (L.) Dörfl. Stipa pennata L. Suaeda maritima (L.) Dumort. Tagetes minuta L. Tagetes patula L. Tamarix dalmatica Baum. Tamarix gallica L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Tanacetum parthenium (L.) Sch.Bip. Tanacetum vulgare L. Taraxacum laevigatum (Willd.) DC., agg. Taraxacum megalorrhizon (Bald.) Hand.-Mazz. Taraxacum officinale Weber Taraxacum palustre (Lyons) Symons, agg. Tetragonolobus maritimus (L.) Roth. Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium montanum L. Teucrium polium L. Theligonum cynocrambe L. Thesium divaricatum Jan ex Mert. et Koch. Thlaspi perfoliatum L. Thlaspi praecox Wulfen Thymelea passerina (L.) Cosson et Germ. Thymus longicaulis C.Presl Tordylium apulum L. Tordylium officinale L. Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. arvensis Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. purpurea (Ten.) Hayek Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon balcanicus Velen. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tragus racemosus (l.) All. Tribulus terestris L. Trifolium angustifoliium L. Trifolium arvense L. Trifolium campestre Schreber Trifolium cherleri L. Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium echinatum M.Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium incarnatum L. Trifolium lappaceum L. Trifolium nigrescens Viv. Trifolium patens Schreb. Trifolium pratense L. Trifolium repens L. ssp. prostratum Nyman Trifolium repens L. ssp. repens Trifolium resupinatum L. Trifolium rubens L. Trifolium scabrum L. Trifolium squarrosum L. Trifolium stellatum L. Trifolium striatum L. ssp. tenuiflorum (Ten.) Arcang. Trifolium tomentosum L. Triglochin bulbosa L. ssp. barrelieri (Loisel.) Rouy Triglochin maritimum L. Trigonella esculenta Willd. Trigonella gladiata M.Bieb. Trigonella monspeliaca L. Triticum turgidum L.

70

Tussilago farfara L. Typha angustifolia L. Typha domingensis (Pers.) Steud. Typha latifolia L. Tyrimnus leucographus (L.) Casss. Ulmus minor Miller Urospermum delechampii (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica dioica L. Urtica pilulifera L. Urtica urens L. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert Valantia muralis L. Valeriana tuberosa L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella dentata (L.) Pollich

Valerianella discoidea (L.) Loisel. Valerianella echinata (L.) DC. Valerianella eriocarpa Desv. Valerianella locusta (L.) Laterrade Valerianella muricata (Stiven ex M.Bieb.) J.W.Loudon Valerianella pumilla (L.) DC. Valerianella rimosa Bastard Velezia rigida L. Verbascum blattaria L. Verbascum densiflorum Bertol. Verbascum nigrum L. Verbascum niveum Ten. ssp. visianianum (Rchb.) Murb. Verbascum orientale (L.) All. Verbascum phlomoides L. Verbascum pulverulentum Vill. Verbascum sinuatum L. Verbascum undulatum Lam. Verbena officinalis L. Veronica anagallis-aquatica L. Veronica arvensis L. Veronica austriaca ssp. jacquini (Baumg.) Eb.Fisch. Veronica cymbalaria Bodard Veronica hederifolia L.

Veronica officinalis L. Veronica persica Poir. Veronica polita Fr. Veronica triloba Opiz Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. angustifolia Vicia cracca L. Vicia faba L. Vicia grandiflora Scop. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vicia lutea L. Vicia melanops Sm. Vicia narbonensis L. Vicia pannonica Crantz. Vicia peregrina L. Vicia sativa L. ssp. sativa Vicia villosa Roth. varia (Host) Corb. Vicia villosa Roth. villosa Vinca major L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Viola adriaticaFreyn Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.) W.Becker Viola arvensis Murray Viola hirta L. Viola kitaibeliana Schultes Viola odorata L. Viola tricolor L. Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vulpia ciliata Dumort. Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve Xeranthemum inapertum (L.) Mill. Yuca gloriosa L. Zannichellia palustris L. Zea mays L.

71

Prioritetno područje Vis i pučinski otoci Autori: mr. sc. Mirko Ruščić (otok Vis), Sandro Bogdanović dipl.inž. biol. (pučinski otoci)


Otok Vis po svom geografskom položaju zajedno s otocima Bračom, Hvarom i Šoltom pripada skupini srednjodalmatinskih otoka.

Vis sa susjednim manjim otocima i otočićima (Biševo, Sv. Andrija (Svetac), Kamik, Brusnik, Jabuka i Palagruža) čini višku skupinu najisturenijih otoka. Od svih jadranskih otoka deseti je po veličini; zauzima površinu od 90.3 km². Tektonski pokreti uvjetovali su pružanje otoka u pravcu istok – zapad u dužini od 17 km (rt Barjaci - rt Kampanel), dok mu širina iznosi oko 7.5 km (potez Pritišćina - Vini Bok na južnoj obali do poteza Mala Travna - Tiha kod Oključne na sjevernoj obali). Nalazi se izmeñu 16°3′5″ (rt Barjaci) i 16°15′40″ (rt Kampanel) istočne geografske dužine te izmeñu 43°0′23″ (rt Bili Rat) i 43°4′57″ (rt Nova Pošta) sjeverne geografske širine. Udaljenost od Dalmatinske obale iznosi od 45 do 55 km ovisno od koje se točke ta udaljenost mjeri. Od krajnje zapadne točke otoka Hvara udaljen je 18 km, a od najjužnijeg hvarskog otočića 12 km, dok je od najbliže točke talijanske obale udaljen 147 km.

Otok Vis izgrañen je pretežno od krednih vapnenaca i dolomita, dok se na sjeveroistoku i istoku komiškog zaljeva nalaze i eruptivne stijene (najstarije stijene u ovom dijelu jadranskih otoka; jurske starosti). Takav sastav otoka utjecao je da su na tim dijelovima otoka nastala polja koja predstavljaju najplodnije površine na otoku. Niz takvih kraških polja proteže se od Podhumlja, Podšpilja, Dračevog polja preko Pliskog i Velog polja do Zlopolja.

Najviši vrh je Hum visine 587 m (koji je smješten cca 2.5 km jugoistočno od Komiže). Ukupna duljina obale je 76.6 km, što donosi relativno mali koeficijent razvedenosti od 2.28. U obalnom dijelu su zbog petrografskog sastava nastale brojne šljunčane i pješčane plaže (Srebrena, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Budihovac, Milna, Vela i Mala Smokova, Stončica). Uz istočnu obalu je smješteno više otočića, hridi i grebena. Najveći je Ravnik, a ostali otoci su Mali i Veli Budikovac te Paržan i Greben s mnoštvom hridi: Gambar, Sanak, Pločica, Pupak i Zuberka. Na istočnom dijelu sjeverne obale ističe se rt Stončica sa svjetionikom i istoimenom uvalom. Ispred viške luke (sv. Juraj) smješteni su otočići Host te hridi Volići i Krava. Zapadno od Viške luke proteže se vrlo strma obala s klifovima od kojih su najveći oni u uvali Gradac. Uz taj dio viške obale ima znatno manje otočića i hridi, tek dva Kamika, te Mali i Veli Barjak uz najzapadniji otočki rt.

Otok Biševo smješten je jugozapadno od otoka Visa. Udaljenost od Komiže iznosi 9 km, a

udaljenost najbližih točaka Visa i Biševa (rt Stupišće - rt Kobila) iznosi samo 4 km, a od otoka Sveca oko 20 km. Po svim kategorizacijama Biševo se može svrstati u skupinu malih otoka, te po svojoj veličini drugi je meñu otocima Viškog arhipelaga. Površina mu iznosi 5,91km². Proteže se u smjeru sjever - jug u dužini od 4.5 km, dok mu širina iznosi 2 km.

Otok je izgrañen uglavnom od krednih dolomita i vapnenaca. U središnjem dijelu otoka nalaze se manja polja prekrivena plodnim zemljištem (pjeskovite kvartarne naslage), a na zapadnoj obali u uvalama Porat i Salbunara, šljunčane i pješčane plaže. Upravo zbog takvog, vapnenačkog sastava, velik je broj kraških špilja na otoku. Najpoznatije meñu njima su Modra špilja u uvali Balun na istočnoj strani otoka, u blizini naselja i uvale Mezuporat te Medvidina špilja smještena na južnoj strani otoka. Upravo po tim špiljama neki izvode naziv otoka jer “bišav” je pridjev koji se upotrebljava za trulo i rupičasto drvo.

Najviši vrh je Stražbenica visine 240 m. Ukupna duljina obale je 14.9 km, a koeficijent razvedenosti je 1.74. Prostire se na 15°52′30″ – 16°07′30″ istočne geografske dužine i 42°55′00″ – 43°00′00″ sjeverne geografske širine. Oko otoka morske dubine su velike, a kamenite obale su gotovo posvuda strme, osim što je zapadna obala blagog i jednoličnog nagiba. Na južnoj strani otoka se nalaze dvije hridi, Kamik i Gatula.

Otok Svetac (Sveti Andrija) nalazi se 25 km zapadno od otoka Visa i 19 km sjeverozapadno

od Biševa. Po svojoj veličini je treći meñu otocima Viškog arhipelaga. Površina otoka Sveca iznosi 4.6 km². Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u dužini od 3.6 km, dok mu širina iznosi do 1.4 km. Grañen je od krednih vapnenaca, ali ima nešto malo dijabaza (eruptivno kamenje) i melafira.

Najviši vrh iznosi 316 m. Dužina obale iznosi 8.80 km, a koeficijent razvedenosti je 1.17. Nalazi se izmeñu 43°01′5″ sjeverne geografske širine i 15°45′2″ istočne geografske dužine. Uokolo otoka dubine su velike, a obala je strma i kamenita. Karakterizira je mnoštvo špilja koje su

72

nadsvoñene prirodnim mostovima. Od niskog rta Križice, na jugozapadnom dijelu otoka, pruža se obalna pličina (3 m) i zapadno od ove pličine hrid Kamik.

Otok Brusnik nalazi se na 43º59'42" sjeverne geografske širine i 15º47'55" istočne

geografske dužine, oko 3 km jugoistočno od otoka Sveca. Dužina otoka iznosi 320 m, prosječno je širok 205 m, a površine je oko 4.5 ha. Otok je grañen od eruptivnih stijena. Veći dio otoka kao i grebeni u moru na njegovoj istočnoj i zapadnoj strani sastoje se od konglomerata i to od fragmenata eruptivnih stijena slijepljenih vapnenačkim vezivom. Samo u središnjem dijelu nalaze se visoke litice od masivnog dijabaza i one su ponegdje ispresijecane pukotinama koje ispunjava vapnenački sediment. Najviši dio otoka je 30 m iznad razine mora. Razdijeljen je udubinom po sredini na dva dijela, od kojih je zapadni širi od istočnog. Upravo u toj udubini nalazi se malena kotlina u čijem dnu ima morske vode. Na istočnoj strani spuštaju se strmo goli grebeni, a na zapadnoj strani nalazi se stjenovita obala. Brusnik je dobio ime po eruptivnim stijenama od kojih su se izrañivali brusovi.

Otočić Kamik nalazi se oko 800 m zapadno od otoka Sveca. Dug je oko 200 m i širok 100 m. Dužina razvedene obale iznosi 0.4 km. Strmo se uzdiže iz mora pa su mu obale teško pristupačne. Obložen je rudom pelagositom, koji je crne do tamno-smeñe boje.

Otok Jabuka je smješten 48 km sjeverozapadno od otoka Visa (43°05.5’N – 15°27.9’E). Otok se izdiže iz velike dubine i doseže visinu od 96 m. Karakterističnog je piramidalnog oblika s baznom površinom od 250 x 100 m. Eruptivne stijene Jabuke stare su 200 milijuna godina, što znači da je do prodora magme došlo početkom geološkog razdoblja mezozoika, u trijasu, u vezi s razlamanjem prakontinenta - Pangee.

Otoci Palagruža su najudaljeniji otočići od hrvatske obale, gotovo na sredini udaljenosti izmeñu poluotoka Gargano u Italiji i otoka Lastovo. Čitava skupina proteže se u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Nalaze se na prijelazu iz plićeg, srednjeg u dublji, južni Jadran i to na 42°23’N i 16°15’E. Ukupna površina otočja je 0.40 km².

Iako otočje po svom geografskom položaju pripada pučinskom dijelu jadranskog mora strukturno-geomorfološke i geotektonske značajke svrstavaju ga u tip kontinentskog otočja. U prilog tome govori litološki sastav i činjenica da se upravo u tom prostoru sučeljavaju apeninske i dinaridske geološke strukture. U geološkoj grañi i litološkom sastavu otočja dominiraju dolomiti mezozojske i vapnenci neogenske starosti.

Otok Velika Palagruža je najveći u ovoj skupini. Na najvišem vrhu otoka (91 m) je svjetionik s visinom od 29 m. Ispred zapadnog rta otoka smještene su hridi Volići i Pupak. Površina joj je 0.29 km². Velika Palagruža je duga oko 1300 m, a prosječno je široka oko 200 m. Dužina obale je 3.4 km. Prema koeficijentu razvedenosti od 1.78, spada u manje razvedene otoke Jadranskog mora.

Otočić Mala Palagruža nalazi se 250 m jugoistočno od otoka Velika Palagruža, manji je i niži (41 m). Površina je 0.05 km². Duga je oko 450 m, široka oko 200 m. Okružen je hridima, grebenima i pličinama. Dužina obale Male Palagruže iznosi 1.3 km. Sjeveroistočno od otočića je otočić Kamik od tramuntane, a jugoistočno otočić Kamik od oštra s dužinom obale 0.3 km. Otočić Galijula je udaljen 5.5 km pravcem istok-jugoistok od otoka Mala Palagruža. Okružen je brojnim hridima i pličinama. Njegova površina iznosi 0.01 km².

Klimatske osobitosti

Klima je vrlo značajan čimbenik za razvoj biljnog pokrova. Za Vis je karakterističan mediteranski

tip klime, koji se očituje blagim zimama i dugim sušnim ljetima (oko tri mjeseca) tzv. «klima masline». Izloženi položaj na jadranskoj pučini naročito dolazi do izražaja u klimi. Na ovom području nalaze se dvije meteorološke postaje – Komiža i Palagruža, od kojih je potonja relevantna za otvoreno more.

Prema mjerenjima postaje Komiža5, srednja godišnja temperatura zraka iznosi 16.7 °C, što je ujedno i najveća srednja godišnja temperaturna vrijednost za cijelu Splitsko–dalmatinsku županiju (znatna je razlika izmeñu jugozapadnog i sjeveroistočnog dijela otoka tj. područje grada Visa ima i do 4°C niže temperature od Komiže). Specifičnost ovog područja takoñer se očituje u najvećoj srednjoj godišnjoj površinskoj temperaturi mora u cijeloj Županiji, koja iznosi 18.4 °C. Godišnja količina oborina iznosi 653.4 mm. Dominantni vjetrovi su bura,jugo te tramuntana i maestral. Bura je više karakteristična za područje grada Visa, a jugo za zapadnu stranu otoka.

5 Navedeni podaci odnose se na razdoblje od 1981 do 1996.

73

Prema meteorološkoj postaji Palagruža koju smatramo reprezentativnom za otvoreno more, srednja godišnja temperatura zraka iznosi 16.3 °C.

Osobitost palagruškog otočja je što ima najveći broj toplih noći tijekom godine - 85.3 dana godišnje (t min> = 20°C), te najnižu godišnju količinu oborina 289.5 mm. To ukazuje na vrlo sušni tip klime (aridni) s čime je u vezi i biljni svijet, koji se prilagodio razdobljima duge suše i visoke temperature. Od vjetrova, najviše je zastupljen vjetar N-NW smjera.


Srednjodalmatinski otoci zbog specifičnosti flore i geografskog položaja, privlače veliku pozornost naših i stranih botaničara. Jedan od prvih botaničara koji je proučavao floru otoka Visa je bio šibenčanin Robert Visiani, profesor botanike na Sveučilištu u Padovi. Visiani je posjetio otok Vis 1837. godine. Za njega su biljke skupljali hvarani Matija Botteri i Stalio (usporedi Trinajstić, 1993). Visiani za otok Vis bilježi 58 biljnih vrsta. Poslije njega floru Visa istražuje Franz Petter (1852), zatim Weiss (1866/67) bilježi 86 biljaka, Pichler (1876), Spreitzenhofer (1876) priopćuje 13 biljaka iz okolice mjesta Vis, Burton (1879) bilježi 13 biljaka, Portenschlag, Brizzi i Biasoletto. Sve njihove florističke nalaze Visiani bilježi u svom kapitalnom djelu «Flora Dalmatica». Kasnije Vis obilazi i dubrovački botaničar Adamović (1900, 1911,1929) te bilježi 21 vrstu. Godine 1911. na Visu boravi Babić i bilježi biljke oko Komiže, obradu materijala je napravio Dragutin Hirc. U razdoblju od 1950. do 1953. višku floru je razmjerno detaljno istraživao Domac (1955) te objavio popis od 460 vaskularnih biljaka. Tu bilježi i odreñen broj biljaka koje je na Visu pronašao Horvatić, a priopćio ih je u pismenom obliku.

Boraveći na otoku Visu i Horvatić je svojim fitocenološkim istraživanjima vegetacije gariga (HORVATIĆ, 1958) zabilježio niz vrsta. Priloge flori Visa objavili su još VITALJIĆ (1961), TRINAJSTIĆ (1966, 1980, 1990, 1998a, b, 1999a, b), UNGAR (1969), KORICA (1977), PAVLETIĆ (1978), BOGDANOVIĆ, DOBROVIĆ, OSTOJIĆ (2001), KRANJČEV (2002), BOGDANOVIĆ et al (2003c, 2006, 2008), BOGDANOVIĆ I

MITIĆ (2003b), ALEGRO I BOGDANOVIĆ (2005), BROGGI I BURRI (2006).


Flora otoka Visa

Otok Vis zbog svog položaja ima blagu mediteransku klimu koju karakteriziraju sušna ljeta u

prosječnom trajanju od tri mjeseca. Iako u tom razdoblju biljke dobivaju nešto vlage (zbog utjecaja mora), a u najtoplijim dnevnim satima suša je tako velika da u to vrijeme prestaje asimilacija. Zima uglavnom ne prekida vegetacijski period. Mnoge vrste cvatu i donose plodove u jesen (Ruscus, Smilax, Hedera i dr.), druge zimi (Viburnum tinus, Phillyrea latifolia i dr.).

Sredinom 20. stoljeća višku floru detaljno proučavaju DOMAC (1955.), koji objavljuje popis od 460 taksona vaskularnih biljaka i Horvatić koji kroz fitocenološku snimku vegetacije gariga bilježi niz vrsta za otok Vis. Manje priloge flori otoka Visa objavili su još TRINAJSTIĆ (1966.,1980.,1990.xxx), UNGAR (1969.) te PAVLETIĆ (1978.). Flora otoka Visa je još nedovoljno i nepotpuno istražena, tako da privlači pažnju pojedinih botaničara (npr. TRINAJSTIĆ 1980, 1981, 1998a, b, 1999a, b), KRANJČEV 2001, BOGDANOVIĆ et al 2003b, c, 2006, 2008), ALEGRO I BOGDANOVIĆ 2005. Njihovim istraživanjima zabilježene su dodatne vrste, meñu njima rijetke i endemične (Tab. 9).

Flora otoka Visa, usporedivši je s otocima koji leže takoñer u tzv. eumediteranskoj zoni, relativno je bogata i raznolika. Do sada je istraženo ukupno 872 biljne vrste u flori otoka Visa (podatak preuzet iz FCD) (Prilog 3). Razlog tome djelomično leži u znatnoj vertikalnoj razvedenosti samog otoka (vrh Hum-587 m), te različitosti i osebujnosti geološke grañe (silikatne vulkanske stijene sa stvrdnutim vulkanskim pepelom ili tufom te naslage sadre razmještene na nekoliko odsječaka na zapadnoj strani otoka u blizini grada Komiže).

Prirodni vegetacijski pokrov otoka sastojao se od mediteranske šumske zajednice česvine ili hrasta crnike (Quercus ilex) koji se zbog duge naseljenosti dosta izmijenio (krčenje i požari). Uvjetovano ekološkim prilikama (sušnije stanište i siromašnija podloga) razvila se manje zahtjevna lokalna biocenoza - šuma alepskog bora (Pinus halepensis), koja je osobito bujno razvijena na padinama Širokog brda iznad Komiže, na Stupišću, u Pretišćini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travni, Rudi, Srebrenoj, Veloj Smokovoj, izmeñu Tihobraće polja i Borovog polja, sjeverno od naselja Borovik te zapadno i istočno od Viške luke (Stonca, Češka vila). Sastojime hrasta crnike u degradiranom obliku raširene su uglavnom čitavim otokom. U šumama alepskog bora, crnika je jedan od elemenata u sloju

74

grmlja. Najčešća je u obliku makije, a rjeñe kao element gariga. Makija na Visu zauzima ograničene površine: područje Budihovac, na padinama Zlamenjavanja, sjeverne padine Bratosovca, u istočnom dijelu otoka izmeñu Vošćica i Tihobraće polja, izmeñu Borovog polja i Zlopolja, na padinama od Borovog polja prema Stončici, na padinama prema uvalama Vela Travna i Taleška i na južnim padinama Komiške zavale prema Velom Žalu.

Vrlo značajna vegetacijska zajednica na otoku Visu je asocijacija gariga, Erico-Rosmarinetum iz sveze Cisto-Ericion u kojoj prevladavaju grmovi vrste roda Cistus.

Na ogoljelim površinama otoka uključujući najstrmije dijelove vapnenačkih padina razvile su se biljke kamenjara kao što su Salvia officinalis (kadulja), Helichrysum italicum (smilje), Artemisia arborescens (pelin) i dr.

Iz florne analize (DOMAC, 1955.) utvrñuje se da otok Vis pripada pravoj, tzv. eumediteranskoj regiji u kojoj dominantnu ulogu ima mediteranski florni element, a unutar njega prevladava istočno-mediteranski tip (Bromus madritensis, Clematis flammula, Coronilla emeroides, Ceratonia siliqua i dr.).

Pod mediteranskim flornim elementom podrazumijevamo borealno-tercijarni element kojem pripadaju od drveća i grmova npr. Pinus halepensis, Quercus ilex, Myrtus communis, Tamarix africana, Pistacia lentiscus, Erica arborea, Juniperus oxycedrus, Juniperus phoenicea, Phillyrea latifolia, Viburnum tinus i dr. Od polugrmova i zeljastih biljaka ističu se Rosmarinus officinalis, Helichrysum italicum, Salvia officinalis, Cistus monspeliensis, C. villosus, C. salvifolius, Ruscus aculeatus, Inula candida, Tripholium angustifolium, Marrubium vulgare, Stachys italica i dr.

Tablica 9. Meñusobni odnos flornih elemenata na otoku Visu (DOMAC, 1955)

MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT2 80% a) istočno-mediteranski tip 70% b) zapadno-mediteranski tip 25% c) ostali3 5% ILIRSKI FLORNI ELEMENT 10% JUŽNO-EUROPSKI FLORNI ELEMENT 8% OSTALI4 2%

U flori otoka Visa utvrñene su 92 biljne vrste koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih

vrsta, 217 zaštićenih biljnih vrsta, 13 endemičnih biljnih vrsta , 43 biljne vrste koje su na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije (označene u prilogu popisa oznakom BK).

Flora otoka Visa je još nedovoljno i nepotpuno istražena, tako da privlači pažnju mnogih botaničara. Primjenom ovih kriterija, te na temelju postojećih opažanja i osobnih saznanja odabrana su područja osobito značajna za floru i staništa (Sl. 18).

Flora otoka Biševa

Otok Biševo kao i cijeli Viški arhipelag nalazi se u eumediteranskoj zoni. Analizom flore otoka Biševa do sada je zabilježeno 485 vrsta viših biljaka (PAVLETIĆ 1974; BOGDANOVIĆ et al 2004; FCD) (Prilog 3). Ovaj, iako malen otok u biljnogeografskom pogledu veoma je zanimljiv na što su još davno ukazali mnogi botaničari (VISIANI 1842-1850; GIZBENGER 1921).

Na otoku je dominantna zajednica gariga koja pripada asocijaciji Erico-Rosmarinetum iz sveza Cisto-Ericion i to pretežito na neobrañenim dijelovima, a česte su i zajednice makije iz iste sveze te zajednice kamenjarskih travnjaka iz reda Cymbopogo-Brachypodietalia, iz sveze Cymbopogo-Brachypodion ramosi. Na kamenjarskim travnjacima iz asocijacije Brachypodio-Trifolietum stellati i Brachypodio-Cymbopogonetum hirti i garizima oko Salbunare i Polja dolaze rijetke i ugrožene biljke poput vrste Avellinia michelii, kojoj su otoci Biševo, Vis i Hvar zasad jedini poznati lokaliteti i vrsta Heteropogon contortus sa svega par lokaliteta u središnjoj i južnoj Dalmaciji. Na južnom dijelu otoka nalazi se razvijena prirodna mediteranska vazdazelena šumska zajednica hrasta crnike, koja pripada razredu Quercetea ilicis i asocijaciji Fraxino orni-Quercetum ilicis, a na pojedinim mjestima je razvijena

2Mediteranskom flornom elementu pripada 80% flore otoka, od toga 70% pripada istočno-mediteranskom, 25% istočno-mediteranskom, a 5% su ostali elementi. 3 Jadranski, centralno-mediteranski, sjeverno-mediteranski, južno-mediteranski i egejski element. 4 Pontsko-mediteranski, srednje-europski, atlanski florni element.

75

kao šuma alepskog bora (Pinus halepensis). U tim šumama dolazi jedna rijetka vrsta šaša, Carex illegitima, koja se ne nalazi u Crvenoj knjizi, ali je vrijedna pažnje. U središnjem dijelu otoka na zaravnjenoj blagoj udolini podloga je pješčana te se razvila vegetacija pijesaka, koja pripada asocijaciji Agropyretum mediterraneum sa stenoendemičnom, ugroženom, pjeskovitom modričicom Asperula staliana subsp. arenaria (kojoj je otok Biševo ujedno I jedino poznato nalazište – locus classicus) i ugroženim žiljem, Pancratium maritimum. Za pijeske su vezane i neke druge rijetke i ugrožene biljke, kao što su Sporobolus pungens, sa svega par nalazišta u Hrvatskoj i vrsta Imperata cylindrica, koja gradi sastojinu veličine nekoliko hektara u okolici Gornje Salbunare.

Uz morsku obalu razvijena je hazmofitska endemična asocijacija Pagnalo-Centaureetum ragusinae. Toj zajednici, koja je razvijena u potpunosti, pripadaju neke rijetke, endemične i zakonom zaštićene biljke. To su dubrovačka zečina, Centaurea ragusina i Convolvulus cneorum. U sastavu vegetaciji stijena raste još jedna zakonom zaštićena vrsta, grmoliki (Jupiterov) ranjenik, Anthyllis barba-jovis. Halofilna vegetacija je ovdje jako dobro razvijena sa svim svojim karakterističnim vrstama i pripada razredu Crithmo-Limonietea i asocijaciji Plantagini-Limonietum cancellati u kojoj dolazi endemični Limonium cancellatum i Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii, koja je rijetki endemični varijetet hrvatske flore.

Meñu značajnijim tipovima vegetacije treba spomenuti sastojinu kritično ugrožene valjkaste zupčice (Imperata cylindrica) male površine (nekoliko stotina kvadratnih metara), razvijenu na pjeskovitoj podlozi na području Gornje Salbunare.

Analizom flornih elemenata prema PAVLETIĆ (1975.) sve su biljke svrstane u tri skupine: mediteranski florni element, južnoeuropski florni element i biljke širokog rasprostranjenja. Najvažniju ulogu u izgradnji biljnog pokrova ovog otoka ima mediteranski florni element, osobito pripadnici općemediteranskih biljaka. Ta činjenica potvrñuje pripadnost Biševa (u biljnogeografskom smislu) eumediteranskoj regiji. Osim visokog postotka općemediteranskih biljaka (Tab. 10) znatna je prisutnost vrsta koje flori, a time i vegetaciji Biševa daju specifičan karakter. Prvenstveno se radi o tzv. ilirsko-mediteranskim biljkama meñu kojima osobitu ulogu imaju ilirsko-jadranske endemične biljke. S druge strane, ilirsko-apeninske biljke, uz neke vrste zapadno-mediteranskih biljaka, kojima je otok Biševo istočna granica rasprostranjenja, ukazuju na biljnogeografsku povezanost naših srednjodalmatinskih otoka i Apeninskog poluotoka. Ta veza je uvjetovana, kao što je poznato, vezom iz geološkoj prošlosti u periodu dok su ti dijelovi bili cjelovito kopno. Relativno velika zastupljenost zapadno-mediteranskih biljaka govori u prilog i tvrdnji TRINAJSTIĆA (1973.) da je upravo u području otočne skupine Visa jedno pribježište ovih biljaka u nas.

Tablica 10. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1975) na otoku Biševu.

I. MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT 64.3% A. OPĆEMEDITERANSKE BILJKE 41.2% B. ZAPADNOMEDITERANSKE BILJKE 4.7% C. ISTOČNOMEDITERANSKE BILJKE 2.6% D. ILIRSKOMEDITERANSKE BILJKE 4.4% E. MEDITERANSKO-ATLANSKE BILJKE 4.7% F. EVROPSKO-MEDITERANSKE BILJKE 3.6% G. MEDITERANSKO-PONTSKE BILJKE 3.1% II. JUŽNOEVROPSKI FLORNI ELEMENT 13% A. JUŽNOEVROPSKO-MEDITERANSKE BILJKE 10.7% B. JUŽNOEVROPSKO-PONTSKE BILJKE 2.3% III. BILJKE ŠIROKOG RASPROSTRANJENJA 22.7%

Usporedbom pojedinih životnih oblika biljaka otoka Visa i Biševa dolazi se i do zaključka da

Biševo ima sušu klimu nego otok Vis, što upućuje i visok postotak terofita (51.4%) (Tab. 11).

Tablica 11. Usporedba životnih oblika biljaka otoka Visa i Biševa (prema PAVLETIĆ, 1975).

Ph% Ch% H% G% T% VIS 10 7 26 11 46 BIŠEVO 14.4 17.7 10.8 5.7 51.4

Od posebnog su značaja za floru Biševa pa i Hrvatske, neke rijetke, ugrožene i endemične biljne svojte, kojima je Biševo jedno od rijetkih nalazišta u Hrvatskoj.

76

Istraživanjem flore i orhideja otoka Biševa 2000. i 2001. godine u okviru projekta studentske udruge "BIUS", zabilježene su dvije endemične vrste orhideja; Ophrys x lyrata (=O. bertolonii x O. incubacea) i Ophrys sphegodes subsp. tommasinii (=O. tommasinii) te jedna ugrožena vrsta, Cephalanthera longifolia i rijetka vrsta hrvatske flore, Ophrys bombyliflora sa svega par poznatih nalazišta u Hrvatskoj (BOGDANOVIĆ, DOBROVIĆ i OSTOJIĆ, 2001).

Endemična biljka otoka Biševa (prema PAVLETIĆ, 1978.) koja nije uvrštene u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske je Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii. Ovu biljku bilježi Fiori za manje otoke kraj Sardinije te Palagružu i Tremite u Jadranu (FIORI 1923-1929). GINZBERGER 1921. godine navodi ovaj varijetet za otoke Sušac, Veliku i Malu Palagružu, a za Brusnik navodi Senecio leucanthemifolius Poir. var. pinnatifidus Fiori. Do sada poznata nalazišta su Palagruža (GINZBERGER 1921; PAVLETIĆ 1978), Sušac (GINZBERGER 1921), meñutim Korica u svojim istraživanjima ne bilježi tu vrstu (KORICA 1977), Brusnik (PAVLETIĆ 1970, 1978), Biševo (PAVLETIĆ 1974, 1975), Svetac (PAVLETIĆ 1978, 1979), Jabuka i Kamik (PAVLETIĆ 1978a). U talijanskom dijelu Jadrana dolazi i na Tremitima (prema PAVLETIĆ 1975). Ova svojta nam govori o biljnogeografskoj povezanosti ovih otoka u periodu postgalcijala dok su ovi otoci bili povezani s Apeninskim poluotokom (BOGDANOVIĆ, 2002.).

U flori otoka Biševa utvrñene su 43 biljne vrste koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih vrsta, 88 zaštićenih biljnih vrsta, 7 endemičnih biljnih vrsta, 19 biljnih vrsta koje su na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije (označene u prilogu popisa oznakom BK).

Flora otoka Sveca

Sastav vegetacije otoka Sveca i njen raspored duguje klimatskim te geomorfološkim i

geološkim osobitostima. Na temelju dosadašnjih florističkih istaraživanja (VISIANI 1842-1852, GINZBERGER 1921, PAVLETIĆ 1976, 1978, 1979, 1980, LOVRIĆ & RAC 2002) flora otoka Sveca obuhvaća 383 vrste vaskularnih biljaka, od kojih 39 vrsta dolazi u kulturi, a 344 vrste su autohtone.

Prema Hrvatskoj flornoj bazi podataka danas je poznato 386 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Od svih otoka Viškog arhipelaga razlikuje se po svojoj bogatoj pošumljenosti. Na temelju ekološko-fitocenoloških istraživanja koje je provela PAVLETIĆ (1980), možemo zaključiti da je na otoku Svecu najbolje razvijena vegetacija vazdazelenih šuma i gariga jer za tu vegetaciju ovdje postoje optimalni ekološki uvjeti. Osim eumediteranske zone šume crnike, sveza Quercion ilicis i asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis, ovdje je klimatski uvjetovana i stenomediteranska zona divlje masline, sveza Oleo-Ceratonion i asocijacija Oleo-Lentiscetum adriaticum i asocijacija Erico-Rosmartinetum, što je u istočno-jadranskom primorju značajno samo za srednjodalmatinsko otočno područje (TRINAJSTIĆ, 1973; PAVLETIĆ, 1978, 1980).

Vegetacija obalnih grebena iz razreda Crithmo-Limonietea prisutna je s endemičnom asocijacijom Plantagini-Limonietum cancellati koja je razvijena u potpunosti s velikim brojem vrsta. U okviru ove zajednice raste i stenoendemična vrsta Asperula visanii, kojoj je otok Svetac jedino poznato nalazište – locus classicus (KORICA 1979, 1986). Takoñer u okviru te zajednice na strmim stijena uz more može se naći i stenoendemična svojta Minuartia verna subsp. insularis, koja još raste samo na Velikoj Palagruži (TRINAJSTIĆ 1978; LOVRIĆ 2002, 2003). Vegetacija stijena, predstavljena s endemičnom zajednicom Phagnalo-Centaureetum ragusine, takoñer ima optimalne klimatske i geomorfološke uvjete. Ta zajednica ima u svom sastavu niz endemičnih i reliktnih biljaka, koje joj i daju oznaku endemičnosti. Na floristički sastav ove zajednice utjecao je i čimbenik izolacije u geološkoj prošlosti (PAVLETIĆ, 1980). Ilirsko-mediteranske biljke povezuju floru otoka Sveca s florom Balkanskog i Apeninskog poluotoka te zajedno sa zapadnomediteranskim vrstama ukazuju na faktor izolacije, koji je imao znatan utjecaj na sastav endemične flore tog otoka. Neke su vrste poznate baš na otoku Svecu, koje su inače šireg areala u Sredozemlju, a u flori Hrvatske su zabilježene na malobrojnim lokalitetima (PAVLETIĆ, 1979).

U flori otoka Sveca dolaze još neke biljne vrste, bilo da se radi o endemičnim, rijetkim ili ugroženim vrstama, treba ih istaknuti, jer daju odreñeni doprinos biološkoj raznolikosti ovog otoka. Nalazište vrste Valantia hispida – zidarščica, na otoku Svecu uz otoke Vis, Lastovo, Sušac i Palagružu predstavlja jedno od rijetkih nalazišta za floru Hrvatske. Uzevši u obzir biljnogeografsku povezanost naših udaljenih srednjodalmatinskih otoka sa susjednim talijanskim kopnom, može i ovaj primjer, kao i mnogi drugi pridonijeti tumačenju njihove povezanosti u prošlosti. Činjenica da vrstu Valantia hispida nalazimo u vrlo aridnim područjima Francuske i Italije, možemo doći do zaključka da je i klima Sveca aridna, iako nema cjelovitih klimatoloških podataka. Ova vrsta je vezana za suha, kamenita i sunčana mjesta, a dolazi u sastavu kamenjarske asocijacije Brachypodio-Trifolietum stellati (PAVLETIĆ, 1976.). Na Svecu dolazi još jedna zanimljiva vrsta koja je sporna za floru Hrvatske, a prema literaturnim

77

podacima ima nešto širi areal rasprostranjenja. To je vrsta Scaligeria cretica, koprač, koja je dosad poznata jedino s otoka Hvara, Visa, Molunata u Konavlima i Sveca (HORVATIĆ, 1970.).

PAVLETIĆ (1978) smatra da je svojta Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii endemična, iako ona nije uvrštene u Crvenu knjigu biljnih vrsta RH, ali s obzirom na njen areal rasprostranjenja u Hrvatskoj, koji je izrazito otočnog karaktera možemo je smatrati endemom. U flori otoka Sveca utvrñene su 32 biljne vrste koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih, 60 zaštićenih biljnih vrsta, 10 endemičnih biljnih vrsta, 7 biljnih vrsta koje su na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije (označene u prilogu popisa oznakom BK).

Flora Palagruže

Palagruški arhipelag u klimatskom pogledu spada u granično područje izmeñu subhumidnog i

semiaridnog područja Sredozemlja. Vrlo mala količina oborina bila bi neznatna za održavanje postojeće vegetacije bez utjecaja vrlo jake rose.

Prve podatke o biljnom svijetu Palagruže daju Stalio i Botteri, koji su objavljeni u djelu “Flora Dalmatica” (VISIANI, 1842-1852). Floru Palagruže istražuju još brojni drugi istraživači, a HIRC (1911.) objavljuje sve dotadašnje florističke podatke i navodi ukupno 88 biljnih vrsta. Nešto kasnije GINZBERGER (1921) u prikazu flore srednjodalmatinskih otoka i otočića navodi uz već otprije poznate i izvjestan broj novih biljaka za floru Palagruže, tako da s tim rezultatima broj biljnih vrsta iznosi 154. Na osnovi terenskih istraživanja provedenih 1974. i 1975. godine, Pavletić je zabilježila ukupno 220 biljnih vrsta za floru Palagruških otoka (PAVLETIĆ, 1978).

Prema podatcima Hrvatske florne baze podataka flora Palagruškog arhipelaga broji ukupno 258 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Na sjevernoj strani Velike Palagruže raste više biljnih vrsta, nego na vjetru i valovima izloženoj južnoj strani. Bočne strme stijene otoka (okrenute Maloj Palagruži) obrasle su gmolikom mlječikom (Euphorbia dendroides) i vrlo rijetkom i neobičnom šumicom divlje masline (Olea sylvestris). Ovako velike površine ta osebujna zajednica, koju je TRINAJSTIĆ (1973) nazvao Oleo-Euphorbietum dendroides ne zauzima nigdje drugdje uz obale Jadrana. Drvenasta mlječika je prilagoñena klimi u kojoj je posebno izražen period ljetne suše. Tako ona lista u jesen, a gubi lišće koncem proljeća. Početkom lipnja jesenskim bojama ta biljka čini krajolik otoka vrlo privlačnim. Meñu mlječikom kao kontrast ističu se srebrnasti grmoliki pelin Artemisia arborescens i grmoliki sljez Lavatera arborea. Od stenoendemičnih biljaka tu rastu i palagruški endemi Grinzbergerov lišaj Porina grinzbergeri, dubrovačka zečina Centaurea ragusina, palagruški kupus Brassica boterii, mišjakinjica Minuartia verna subsp. insularis, jadranska gromotulja Aurinia leucadea subsp. scopulorum, raznolika presličica Muscari neglectum subsp. speciosum i Visijanovo ptičje mlijeko Ornithogallum visianicum , za koje već posljednjih četrdesetak godina nema dokaza o postojanju u flori Hrvatske. Razlog tome je vjerojatno kasno zimska odnosno rano proljetna cvatnja.

Vegetacija stijena Male Palagruže pripada u potpunosti endemičnoj asocijaciji Phagnalo-Centaureetum ragusinae u kojoj se ističu dalmatinski otočni endemi kao što su Fridrihova zečina Centaurea friderici i Reihenbahov kostriš Senecio leucantemifolius var. reichenbachii, zapadnomediteranski relikti, srebrnolisni slak Convolvulus cneorum i jupiterova brada Anthyllis barba-jovis te jadranski endemi, jadranska gromotulja Aurinia lucadea i dubrovačka zečina Centaurea ragusina (TVRTKOVIĆ, 1996).

U obalnoj zoni uz biljke slanih staništa (halofite) bujna je i visoka ili ilirsko-mediteranska vrsta primorskog luka Allium commutatum. Taj luk često raste i na mjestima gdje na prvi pogled ne dopire posolica, no za vrijeme jaka juga more prska i do visine od 116 m te tako raznosi sol po otoku. U proljeće tu cvate divlja ljubičina Matthiola incana. Posebna zanimljivost je i endemična vrzina ili palagruški kupus Brassica botteri (TVRTKOVIĆ, 1996.). Sve biljne vrste (220) palagruškog otočja, grupirane su u sljedeće skupine (prema PAVLETIĆ, 1978):

• ilirsko-jadranske, endemične biljke (12 vrsta) • mediteranske biljke – elementi šumske vegetacije (20 vrsta) • antropohorne biljke (159 vrsta) • ornitohorne biljke (7 vrsta) • litoralno-halofitske i hazmofitske biljke šireg rasprostranjenja (23 vrste)

Za odreñivanje biljno-geografskog položaja poslužile su 32 vrste. Te vrste pripadaju ilirsko-jadranskim endemičnim biljkama, mediteranskim biljkama, koji su elementi zimzelene šumske vegetacije. Sve te 32 vrste su na Palagruži klimazonalno uvjetovane i prema PAVLETIĆ (1978) sve su pripadnici mediteranskog flornog elementa (Tab. 12).

78

Tablica 12. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1978) na otočju Palagruža.

MEDITERANSKI FLORNI ELEMENT 32 vrste A. CIRKUMMEDITERANSKE BILJKE 17 vrsta B. ZAPADNOMEDITERANSKE BILJKE 3 vrste C. ILIRSKO-MEDITERANSKE BILJKE 12 vrsta

Fitocenološkom analizom cirkummediteranskih biljaka može se uočiti da je većina njih

karakteristična za svezu Quercion ilicis, dok su neke od njih (Euphoria dendroides, Olea sylvestris, Pistacia lentiscus) karakteristične za svezu Oleo-Ceratonion odnosno za asocijaciju Oleo-Euphorbietum dendroides (TRINAJSTIĆ, 1973). Zanimljivo je da Quercus ilex kao najvažnija vrsta sveze Quercion ilicis dosada na Palagruži nije pronañena (PAVLETIĆ, 1978).

Zapadnomediteranske vrste su elementi termofilne sveze Oleo-Ceratonion, što jasno ukazuje na recentnu fitogeografsku pripadnost Palagruških otoka zoni sveze Oleo-Ceratonion. Tu spadaju samo tri vrste: Anthyllis barba-jovis, koja je Zakonom o zaštiti prirode zaštićena, Artemisia arborescens i Coronilla valentina (PAVLETIĆ, 1978).

Ilirsko-mediteranske biljke endemičnog su karaktera i analizom areala može se ustanoviti da je 5 taksona (Brassica botteri, Centaurea friderici, Muscari neglectum subsp. speciosum, Ornithogalum visianicum, Senecio leucanthemifolius var. reinchenbachii) u svom rasprostranjenju ograničeno na srednjodalmatinski arhipelag te ih Trinajstić označuje kao dalmatinsko-otočne endeme. Dvije vrste, Muscari neglectum subsp. speciosum i Ornithogalum visianicum otkrivene su samo na Velikoj Palagruži te im je to jedino poznato nalazište pa ih smatramo palagruškim stenoendemima. Ilirsko-apeninskim biljkama pripadaju dvije vrste, a to su endemična Aurinia leucadea i Convolvulus cneorum (PAVLETIĆ, 1978).

Flora Palaruže, s obzirom da je to malo područje, relativno je bogata, a osebujnost joj daje velik broj endemičnih biljaka. Naime, od 32 biljke koje su poslužile za biljno-geografsko odreñivanje Palagruže njih 37.5% su pripadnici ilirsko-mediteranske skupine endemičnih biljaka, a unutar njih značajno mjesto imaju dalmatinsko-otočni endemi (prema PAVLETIĆ, 1978). S obzirom na klimatske prilike na Palagruži je nepovoljno vegetacijsko razdoblje ljeto, s dugotrajnim sušama, visokim temperaturama i jakom insolacijom. Takvim uvjetima svojim su se životnim oblikom najbolje prilagodile jednogodišnje biljke, terofiti, kojih je u odnosu na cjelokupnu floru (220 vrsta) čak 61.8 %. U to vrijeme je vegetacijski pokrov Palagruže posve izmijenjen, a s nadolazećim ljetom biljke se posve osuše, nestaju, da bi se zadržale samo njihove sjemenke, koje će u jesen ponovno isklijati. Meñu terofitima se naročito ističu žuto cvatući neven Calendula arvensis, bijelo cvatući jarmen Anthemis arvensis i brojne druge vrste.

Suhim ljetima odlično su prilagoñeni i geofiti, koji preživljavaju taj nepovoljni vegetacijski period u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njih je 9.5%. Meñu njima se atraktivnim cvjetovima ističu vrste brojnih rodova porodice Liliaceae kojoj pripada i bijelo cvatući palagruški endem Vizijanijevo ptičje mlijeko, Ornithogallum visianicum.

Suha zemlja skriva pri samoj površini, tijekom žarkog ljeta, vegetacijske pupove biljaka, iz kojih će ujesen izrasti zeljasta stabljika i već prije ljeta završiti svoj razvoj donoseći plodove. To su hemikriptofiti njih je na Palagruži 11.8%, oni takoñer uvelike pridonose preobrazbi palagruškog krajobraza, a osobito se ističu ružičasti slak (Convolvulus elegantissimus) i neke vrste trpuca (Plantago sp.).

Endemične i rijetke biljke palagruškog otočja, od velikog su značaja za biološku raznolikost tih otoka pa i Hrvatske.

U flori Palagruže utvrñeno je 37 biljnih vrsta koje pripadaju različitim kategorijama ugroženih, 53 zaštićene biljne, 7 stenoendemičnih biljnih vrsta, nije utvrñena niti jedna vrsta koja je na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije.

Flora otoka Brusnika

Otok Brusnik je vulkanskog podrijetla i ima slabo razvijenu vegetaciju. Na otoku rastu neke

rijetke, endemične i zakonom zaštićene biljke, koje su od posebnog značenja ne samo za floru otoka Brusnika nego i za floru Hrvatske. Te biljke imaju širi areal rasprostranjenja u Sredozemlju, a kod nas dolaze ili samo na srednjodalmatinskom otočnom području ili im je Brusnik jedno od rijetkih poznatih nalazišta kod nas (Tab. 13). Prema BOGDANOVIĆ (2002, 2003a) na Brusniku raste 29 biljnih vrsta, a

79

prema podacima Hrvatske florne baze podataka, flora otoka Brusnika broji ukupno 47 biljnih vrsta (FCD) (Prilog 3). Tablica 13. Značajne biljne vrste otoka Brusnika

Porodica Vrsta Kategorija

Asteraceae Centaurea ragusina subsp. ragusina NT Senecio leucanthemifolius var.

reichenbachii Rijetka vrsta

Frankeniaceae Frankenia pulverulenta Rijetka vrsta Plumbaginaceae Limonium vestitum subsp. brusnicense NT Poaceae Desmazeria marina VU

Frankenia pulverulenta L. je rijetka halofilna vrsta u flori Hrvatske, čija su nalazišta poznata s

malog broja lokaliteta. Hayek i Visiani navode ovu vrstu za floru Dalmacije, ali bez pobližeg opisa nalazišta (HAYEK 1927-1933; VISIANI 1872). GINZBERGER 1921. godine navodi dva nalazišta, Brusnik i Kamik, a ista nalazišta bilježi i PAVLETIĆ 1978. godine. Nalazišta novijeg datuma su otok Mljet (REGULA-BEVILAQUA I ILIJANIĆ 1984), Biševo (BOGDANOVIĆ et al 2004) te vulkanski otočić Jabuka (PAVLETIĆ 1992).

Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon subsp. brusnicense Trinajstić, obavijena mrižica, nema kikakvu kategoriju zaštite. Ovaj brusnički stenoendem, kojem je to ujedno i tipično nalazište (locus classicus) se razvio pod utjecajem dugotrajne prostorne izolacije., a raste u pukotinama priobalnih grebena i stijena u zoni prskanja morskih valova, kao tipičan element halofitne vegetacije (PAVLETIĆ 1992), kojoj pripada endemična asocijacija Crithmo-Limonietum vestiti Trinjstić (1981 nom. nud.) 1989 Zi. Pavletić. Asocijacija je ograničena samo na vulkanske otoke Brusnik i Jabuku te na otočić Kamik iz jednostavnog razloga što je areal te vrste jako mali (BOGDANOVIĆ, 2002).

Centaurea ragusina L., dubrovačka zečina, ima status gotovo ugrožene svojte (NT), a zaštićena je 1969. godine na svim prirodnim nalazištima (ŠUGAR 1994). Centaurea ragusina L. jedan je od značajnih neoendema, a na Brusniku je zastupljena s tipskom podvrstom. Rasprostranjena je u centralnom dijelu otoka na strmim stijenama.

Desmazeria marina (L.) Druce, sredozemna ljuljolika, pripada porodici trava (Poaceae), a prema Crvenoj knjizi ima status osjetljive vrste (VU). Tijekom istraživanja vrsta je zabilježena na jednom jedinom lokalitetu sa samo nekoliko primjeraka (BOGDANOVIĆ, 2002).

Flora otoka Jabuke

Otok Jabuka je kao i Brusnik eruptivnog podrijetla. Koristeći literaturne podatke (GINZBERGER,

1921; PAVLETIĆ, 1978, 1992) na tom je otoku zabilježeno 35 biljnih vrsta. Prema podatcima Hrvatske florne baze podataka utvrñeno je manje biljnih vrsta, ukupno 23

biljne vrste (FCD) (Prilog 3). Zbog svog karakterističnog geološkog podrijetla i geografske izoliranosti na otoku su se razvile mnogobrojne endemične vrste kojima Jabuka ujedno predstavlja i jedino nalazište u Hrvatskoj (Tab. 14.). Za vrstu jabučkog karanfila, Dianthus multinervis, kojem je otok Jabuka bilo jedino poznato nalazište u Hrvatskoj, smatra se da je izumro iz hrvatske flore još početkom prošlog stoljeća. Još jedan primjer i dokaz geografske izolacije su vrste roda Centaurea, koje su na Jabuci razvile endemične oblike, to su šćulasta jabučka zečina, Centaurea crithmifolia, jabučka zečina, Centaurea friderici subsp. jabukensis i njihov prirodni hibrid Centaurea x pomoensis, koji je upitnog taksonomskog statusa. Na Jabuci se mogu naći još četiri stenoendemične vrste, to su Limonium vestitum, Aurinia leucadea subsp. scopulorum, Bromus erectus var. pomoensis i Puccinellia teyberi. Posljednje dvije svojte nisu uvrštene u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske, iako zaslužuju poseban tretman. Tablica 14. Pregled endemičnih i rijetkih biljaka otoka Jabuke


Brassicaceae Matthiola incana NT Aurinia leucadea subsp.

scopulorum NT

Caryophyllaceae Dianthus multinervis EX Convolvulaceae Convolvulus cneorum NT

80

Centaurea crithmifolia NT Centaurea friderici subsp. jabukensis

NT Asteraceae

Centaurea x pomoensis NT Senecio leucanthemifolius

var. reichenbachii Rijetka vrsta

Poaceae Puccinellia teyberi * Plumbaginaceae Limonium vestitum NT Frankeniaceae Frankenia pulverulenta NT

Flora otočića Kamika

Otočić Kamik ima slabo razvijenu vegetaciju, koja je još k tome i nedovoljno istražena. Prema

literaturnim podacima (GINZBERGER, 1921; PAVLETIĆ, 1978) na tom je otoku zabilježeno svega 18 biljnih vrsta.

Prema najnovijim istraživanjima i podatcima FCD za ovaj otočić je utvrñeno 24 biljne vrste (Prilog 3). Centaurea ragusina i Suaeda vera su jedine vrste koje nalazimo u Crvenoj knjizi, a ostale endemične i rijetke biljke otoka su: Aurinia leucadea subsp. leucadea, Senecio leucanthemifolius var. reichenbachii, Puccinellia teyberi, Convolvulus cneorum. Na tom otoku raste još jedna zanimljiva stenoendemična biljka, Limonium vestitum subsp. vestitum, obavijena mrižica, kojoj je otočić Kamik tipično nalazište (locus classicus) te pripada ilirsko-jadranskim endemičnim biljkama, a svojim je arealom u širem smislu ograničena na srednjodalmatinske otoke i otočiće Jabuku, Brusnik i Kamik (Tab. 15). Ta mrižica se razvila na ovim otocima kao zasebna vrsta, prvenstveno pod utjecajem dugotrajne geografske (prostorne) izolacije te je stoga smatramo stenoendemom (BOGDANOVIĆ 2002). Još jedna rijetka vrsta u flori Hrvatske je Frankenia pulverulenta koja je vezana za aridna područja što ukazuje na izrazito aridni tip klime.

Tablica 15. Značajne biljne vrste otoka Kamika.


Asteraceae Centaurea ragusina NT Senecio leucanthemifolius var.

reichenbachii Rijetka vrsta

Frankeniaceae Frankenia pulverulenta NT Limonium vestitum subsp. vestitum NT Puccinellia teyberi *

Plumbaginaceae Poaceae Chenopodiaceae Salsola vera VU Brassicaceae Aurinia leucadea subsp.

scopulorum NT

Convolvulaceae Convolvulus cneorum NT

U flori otoka Kamika utvrñeno je 9 biljnih vrsta koje pripadaju različitim kategorijama zaštićenih vrsta, 10 zaštićenih biljnih vrsta, 3 stenoendemične biljne vrste i nije utvrñena niti jedna vrsta koja je na popisu zaštićenih vrsta Bernske konvencije.


Prema NKS za istraživano područje (otoci Vis, Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik, Jabuka i Kamik) značajne su primorske mješovite, rjeñe čiste vazdazelene šume i makija hrasta crnike Quercus ilex u okviru vegetacijskog razreda Quercetea Ilicis Br.-Bl. 1947., reda Quercetalia Ilicis Br.-Bl. (1931) 1936. To su mješovite (vazdazeleno-listopadne) ili čiste vazdazelene šume i makija crnike, dijelom alepskog bora, s nizom sredozemnih, vazdazelenih, širokolisnih-tvrdolisnih ili igličastih drvenastih elemenata koji su svojim biološkim svojstvima viša ili niža drveta, ali zbog utjecaja antropogene degradacije skoro u pravilu razvijeni u obliku viših ili nižih grmova.

81

U okviru ovog razreda zastupljeno je više asocijacija i sveza:

• Mješovita šuma ili makija crnike sa crnim jasenom As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958) pripada mediteransko litoralnim šumama i makiji crnike u okviru eumediteranske vegetacijske zone.

• Čista, vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom As. Myrto-Quercetum ilicis H-ić) Trinajstić 1985) pripada mediteransko litoralnim šumama i makiji crnike bez udjela listopadnih elemenata.

• Elementi šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine As. Pistacio-Rhamnetum alaterni Šugar (1985) 1994.

• Elementi stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931

• Elementi makije divlje masline i tršlje As. Oleo-Pistacietum lentisci Br.-Bl. 1931. • Elementi makije divlje masline i drvenaste mlječike As. Oleo-Euphorbietum dendroidis

Trinajstić 1973. • Elementi makije tršlje i somine As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987. • Elementi makije velike resike i planike As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980. • Mješovita šuma alepskog bora i crnike As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971 • Šuma alepskog bora sa sominom As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajstić

1988. • -Šuma alepskog bora s tršljom As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva

1984.

Zastupljeni su i elementi razreda dračika Paliuretea Trinajstić 1978, reda Paliuretalia i As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995. Znatne površine istraživanog područja obuhvaćaju bušici razreda Erico-Cistetea Trinajstić 1985, razvijeni kao degradacijski stadiji vazdazelene šumske vegetacije, zapadnomediteranski bušici ružmarina reda Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931. U sastavu ovog reda razvijene su asocijacije:

• Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom As. Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958. • Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958.

Stenomediteranski i eumediteranski kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci su zastupljeni u okviru razreda Thero-Brachypodietea Br.-Bl. 1947 i reda Cymbopogo-Brachypodietalia H-ić (1956) 1958. U sastavu ovog razreda i reda zastupljena je sveze i neke od asocijacija:

• Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašice Sveza Cymbopogo-Brachypodion retusi H-ić (1956) 1958

• Kamenjara rašice i dlakave oštre vlaske As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-ić. 1961

• Kamenjara rašice i zvjezdaste djeteline As. Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić 1958. • Zasjenjeni travnjak prosuljastog šćevara As. Oryzopsetum miliaceae (1956)1958.

Razlikujemo i halofilne zajednice uz morsku obalu. Na muljevitoj morskoj obali razvijene su zajednice slanjače caklenjača i sodnjača razreda Thero-Salicornietea Pignatti 1953., reda Thero-Salicornietalia Pignatti 1953. em. R.Tx. in R.Tx.et Oberd. 1958. Zastupljene su asocijacije:

• Slanjača caklenjače As. Salicornietum europaeae Br.-Bl.1928. • Slanjača sodnjače As. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931.

Sredozemne sitine visokih sitova pripadaju razredu Juncetea Maritimi R.Tx.1951. i redu JUNCETALIA MARITIMNI Br.-Bl. U satavu njih razlikujemo asocijacije:

• Europsko-mediteranska sitina visokih sitova As. Juncetum maritimo-acuti H-ic. 1934. • Zajednica tamnog sitnika i primorskog trputca As. Shoeno-Plantaginetum maritimae H-ic.

1934.

82

Sredozemne grmaste slanjače pripadaju razredu Sarcocornietea Fruticosae Br.-Bl. etR.Tx 1952. i redu Sarcocornietalia Fruticosae Br.-Bl. 1931. U sastavu ovih zajednica zastupljene su asocijacije:

• Livada grmolike caklenjače i slanuške As. Puccinellio festucaeformis-Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Géhu 1967.

• Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina As. Limonio-Artemisietum coerulescens H-ić 1934.

Na šljunkovitoj morskoj obali razvijene su halofilne zajednice razreda Cakiletea Maritimae R.Tx. 1950., reda Euphorbietalia Peplis R.Tx. 1950. Zastupljena je sveza:

• Površina šljunčanih žalova pod halofitima Sveza Euphorbion peplis R.Tx. 1950. Razvijena je asocijacija:

• Zajednica polegle mlječike i morske makovice As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić. 1934. Na stjenovitoj morskoj obali razvijen je halofilni razred Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947. i red Crithmo-Limonietalia Molinier 1934. Razvijena je sveza:

• Crithmo-Limonion Br.-Bl.Molinier 1934. U sastavu ovih zajednica zastupljena je asocijacija: • Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trputca As. Plantagini-Limonietum cancellati

H-ić. (1934) 1939. • Grebenjača maljave mrižice i šćulca As. Crithmo-Limonietum vestiti Trinajstić in Zi. Pavletić

1989.

Vegetacija stijena, predstavljena s endemičnom zajednicom As. Phagnalo-Centaureetum ragusine

Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja razvijena je u sastavu razreda Chenopodietea Br.-Bl. 1952. i reda Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936. U okviru ovih zajednica razvijene su sveze:

• okopavinski korovi primorskih krajeva Sveza Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936. • Sveza Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936. Navedene su neke od asocijacija: • Zajednica babjeg zuba i šćira As. Tribulo-Amarantetum Hodak 1962. • Zajednica kovrčave hudoljetnice i trnovite dikice As. Erigeroni-Xanthietum H-ić. 1963. • Sveza Hordeion Br.-Bl. (1931) 1947, a u okviru nje značajna je asocijacija: • Zajednica primorskog divljeg ječma As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936.

Na području otoka Visa zabilježena su staništa prema danim kriterijima (Sl. 18):

• fragmentarno razvijena vegetacija pijeskovitih morskih obala, na području uvala Vela

Smokova, Stončica i Zaglav. NKS kod: F.2.1.1. • fragmentarno razvijena vegetacija šljunkovitih morski žala (Euphorbio-Glaucietum flavi) – na

području uvale Rukavac, Srebrna, Ruda i Slatina. NKS kod: F.3.1.1.1. • stjenovita morska obala (Crithmo-Limonietea) – uvala Tiha, Slatina, Zaglav, Rukavac,

Srebrna. NKS kod: F.4.1.1. • garig i makija (Erico-Rosmarinetum) - razvijena izmeñu uvale Milna i Zaglav, područje uvale

Rukavac, izmeñu uvala Slatine, Tiha, Oključna i vela Travna. NKS kod: D.3.4.1.1. • staništa vazdazelenih šuma hrasta česmine i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis) –

zastupljene su više na sjevernim dijelovima otoka, na području uvale Oključna i Tiha. NKS kod: E.8.1.1.

• stanište kamenjarske brusine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusine) na silikatno vulkanskim stijenama iznad mora, na području Kamenice, južnije od grada Komiže. NKS kod: B.1.4.2.1.

• staništa mješovitih šuma i makije crnike i crnog graba (Ostryo-Quercetum ilicis) na vršnim dijelovima brda Hum. NKS kod: E.8.1.6.

• Stanište uz Lokvu u Pliskom polju (Scirpetum maritimi). NKS kod: A.4.1.1.7.

83

Slika 18. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša s NKS kodovima u sklopu PA Vis i pučinski otoci (pripadna tablica s podacima dana je u Prilogu 7)

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja Viškog arhipelaga

Velika razvedenost hrvatske obale i činjenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikošću osobito obiluju udaljeni i gotovo nenastanjeni otoci, a koji na sreću, još nisu u većoj mjeri ugroženi različitim oblicima korištenja. Ipak, u posljednje vrijeme antropogeni utjecaj sve se više počeo osjećati i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim područjima. To se osjeća kroz izgradnju stambenih objekata i objekata za turističke svrhe. Neodrživi turizam donosi nepovoljne i nepopravljive posljedice, trajnim uništavanjem i smanjivanjem vrlo značajnih staništa biljnih vrsta kao i uništavanjem zaštićenih i endemičnih vrsta. Zbog nepridržavanja zakonskih propisa i neracionalnog iskorištavanja bioloških dobara, prirodno i kulturno kopneno i nasljeñe biva kontinuirano pustošeno.

Kako bi se očuvale prirodne vrijednosti otoka, ključno je ugraditi i poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provoñenja svih razvojnih programa. To je u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti (kojoj je Hrvatska pristupila 1996. godine, NN MU 6/96) i ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99) i Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša, odnosono Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša (NN 46/02).

Kriteriji temeljem kojih se utvrñuju podpodručja unutar prioritetnih podpodručja za BD i provedbu kartiranja na površini od približno 50 km2 su:

• staništa s obzirom na kvalitativni i kvantitativni sastav (staništa prema NKS su navedena pod brojem 4. u radu) kao i s obzirom na Popis opis rijetkih i ugroženih stanišnih tipova koji je dan

84

u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)

• biljne vrste s obzirom na Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske i kategorije ugroženosti CR, EN i VU, kao i vrste s popisa Bernske konvencije i Direktive o staništima i vrstama zaštićenim zakonom (zaštićene i strogo zaštićene) (prema „Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim“ od 16. 1. 2006. NN 7)

• postojeće spoznaje o BD vrijednostima: na temelju sadržaja Nacionalne ekološke mreže i karte staništa Hrvatske u mjerilu 1:100 000, podpodručja će biti obilježena na kartama mjerila 1:25 000, a potom digitalizirana GIS alatima.

Područja su prikazana na Sl. 19.

Slika 19. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Vis lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore (takoñer obrañeni pučinski otoci nisu prikazani na karti – Biševo, Svetac, Kamik, Jabuka, Brusnik, Palagruža) – svi podaci u sklopu FCD-a


Istraživanjem je obuhvaćen cijeli otok Vis, koji je podijeljen u 14 IBDA područja. Za svako IBDA područje napravlje je popis flore (FCD baza podataka) i analiza istražene flore. Na cijelom otoku istražene su 542 biljne vrste (Tablica 16) od kojih 24 biljne vrste imaju status ugroženih vrsta Republike Hrvatske, a 12 vrsta ima status endemičnih vrsta. U istraživanjima su obuhvaćena raznolika staništa i tipovi vegetacije (IBDA područja od 1-14, i Sl. 20 - 33).

Tablica 16. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA otok Vis

Otok Vis Ukupn

o svojti Ugrožene vrste RH

Ukupno Endemi RH

Zaštićene

IUCN Euro

Habitat Direct.

Bern Conv.

85

CR EN VU vrste RH (NN 7/06)

pean

Novo zabilježene vrste

6 8 10 24 12 83 14

UKUPNO 542 6 8 10

24

12

83 14

Utvrñeno je i 14 biljnih vrsta koju su zaštićene prema Bernskoj konvenciji (Tablica 16). Vrijedno je

spomenuti neke vrste orhideja kao što su Anacamptys pyramidalis, Ophrys lutea ssp. minor, Ophrys sphegodes, Ophrys scolopax, Orchis coriophora, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata, Orchis simia, Neotinea maculata, Serapias parviflora, Barlia robertiana, koje su razvrstane u okviru ugroženih, zaštićenih vrsta i zaštićenih vrsta prema Bernskoj konvenciji. Istražena flora pripada elementima raznolike vegetacije.

1. IBDA uvale Vela i Mala Smokova Predloženo područje uvala Smokova obuhvaća oko 5 km2, smješteno je na istočnoj strani otoka

Visa. Zasebno ovo područje nije do sada bilo istraženo, jedino postoje podatci o flori za čitavi otok Vis po biološkoj raznolikosti. U literaturi postoje podatci o ukupnoj flori otoka Visa i ne navode se vrste za uvalu Smokova, obzirom da je veliki dio uvale bio nepristupačan i koristio se u vojne svrhe prije 1990 godine.

Iznad uvale Vela Smokova je i selo Smokova gdje su zastupljene pjeskovite salbunaste površine koje ispasaju ovce i konji. Na tim površinama su dominantne vrste Onopordum illyricum i Ononis natrix, Asphodelus fistulosis i druge. Prema uvali Smokova zastupljena je zajednica gariga Erico-Rosmarinetum u kojoj dominiraju vrste ružmarin, crnjuša i bušin te niža makija zajednice Quercetea ilicis (Slika 20). U uvali Vela Smokova su zastupljene pjeskovite morske obale, staništa obalnih pijesaka na kojima je istražena velika raznolikost flore s vrijednim biljnim vrstama. U uvali Smokova istražene su 74 biljne vrste, a meñu njima ima endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta (Tab. 17).

Tablica 17. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vela Smokova, otok Vis

Ugrožene vrste RH

PA-Vela Smokova –otok Vis

Ukupno svojti CR EN VU

Ukupno

Endemi RH

Zaštićene vrste RH (NN 7/06)

IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


3 4 7 1 11 3

UKUPNO 74 3 4 7 1 11 3

Područje uvale Vela Smokova je vrlo raznoliko staništima i flornim bogatstvom. Udio ugroženih vrsta je relativno visok – 14% u ukupnom broju vrsta. Zanimljivi su i vrlo vrijedni nalazi kritično ugroženih svojti u sastavu staništa obalnih pijesaka uvale Vela Smokova, to su vrste Calystegia soldanella, Pancratium maritimum i Polygonum arenarium. Vrijedna su i nalazišta orhideja koja se nalaze na popisu svojti Bernske konvencije: Orchis simia, Orchis coriophora i Anacamptis pyramidalis te vrsta Eryngium maritimum.

U vegetacijskom smislu uvala vela Smokova je raznolika, od ruderalnih staništa kod naselja, bušika ružmarina, crnjuše i bušina Erico-Rosmarinetum te gusta makija hrasta crnike Quercetea ilicis, koje se strmo spuštaju do razine mora i obale gdje su staništa obalnih pijesaka.

86

Slika 20. Vegetacijski elementi u uvalama Mala i Vela Smokova: 1.- F. 2.1.1. obalni pijesci; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. I. 1.2.1. ruderalna zajednica u kojoj dominiraju Onopordum illyricum i Ononis natrix; 5 – E.8.1.3. mješovita vazdazelena makija hrasta crnike Quercetea ilicis


Uvala Vela Smokova je izuzetno vrijedan lokalitet, zbog staništa obalnih pijesaka i vrsta koje žive na tom staništu. Iznad ovog staništa prema selu Smokova razvijena su i staništa bušika ružmarina i crnjuše, makija i manja šuma hrasta crnike. Cijela uvala je izuzetno očuvana i u tom obliku je treba i zadržati. Strogo zabraniti bilo kakva antropogena djelovanja u uvali. Predlažemo proglašavanje uvale značajnim krajobrazom. Uvala Vela Smokova je izuzetno vrijedna i može se iskoristiti za edukacijske, turističko rekreativne svrhe kao i za ekološku poljoprivredu. Na području sela Smokova moguć je uzgoj stočarstva, kao i uzgoj vinogradarstva i maslinarstva. Od sela Smokova do obalnog dijela uvale predlažemo poučnu ekostazu uz postavljanje info panoa na pojedinim mjestima koja označavaju pojedinu zajednicu i karakteristične vrste, osobito na obalnom dijelu postaviti pano s definiranim staništem obalnih pijesaka i navedenim i opisanim zaštićenim biljnim vrstama koje obitavaju na njima. Potrebno je višekratno tijekom godine organizirati eko akcije čišćenja i uklanjanje različitog otpadnog materijala kojeg more izbacuje u uvali Vela Smokova. Pronaći način kako zaustaviti odnošenje pijeska za vrijeme većih kiša na obalnom dijelu uvale. Preporuka je vršiti daljnji monitoring na tom području zbog izuzetnih florističko vegetacijskih i krajobraznih vrijednosti. Predlažemo da se pješčana staništa uvale Vela Smokova uvrste u Nacionalnu ekološku mrežu.

2. IBDA uvale Milna, Zaglav, Rukavac i Srebrena

Istraživanjem je obuhvaćeno područje uvale Milna, u kojoj je utvrñeno 90 biljnih vrsta (Tab. 18 i Slika 21).

87

Tablica 18. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Milna, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-uvala

Milna–otok Vis

Ukupno svojti

CR EN VU

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 1 1 11 -

UKUPNO 90 2 1 3 1 11 -

Na području uvale Milna utvrñeno je 90 biljnih vrsta. U okviru flore istražene su 3 biljne vrste koje pripadaju u kategoriju ugroženih vrsta definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Paraphplis incurva, Glaucium flavum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina (Tab. 12) (FCD baza podataka). Stanište obalnih pijesaka je dosta antropogeno degradirano jer se koristi kao plaža, što je uzrok izostajanja nekih tipičnh vrsta takvih staništa. Zastupljena je i endemična vrsta Limonium subanfractum.U vegetacijskom smislu područje Milne je raznoliko, utvrñeni su elementi više zajednica: čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom Myrto-Quercetum ilicis, stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea, obalni pijesci i korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea, što doprinosi florističkom bogatstvu istraživanog područja. Preporuke upravljanja

S obzirom na povećanu dinamiku širenja turizma i izgradnji turističkih objekata u uvali Milna, potrebno je spriječiti daljnja antropogena djelovanja u smislu betonizacije i izgradnje objekata uz sami obalni pojas. U uvali Milna pješčana plaža velikim dijelom je i devastirana zbog čupanja pješčane vegetacije i širenja prometnice za potrebe turista.

Sačuvati postojeću pjeskovitu plažu od bilo kakvih nasipanja i okolni krajobraz. Zapuštene poljoprivredne površine, u zapadnom dijelu uvale, obnoviti ekološkim uzgojem autohtone vinove loze. Uvala Zaglav

Istraživanjem je obuhvaćena i uvala Zaglav na jugoistočnom dijelu otoka. Utvrñeno je 106 biljnih vrsta (Tab. 19 i Slika 21).

Tablica 19. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Zaglav, otok Vis

Ugrožene vrste RH

PA-uvala Zaglav–otok Vis

Ukupno svojti

CR EN VU

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 2 3 1 19 1

UKUPNO 106 2 2 3

7

1 19 1

U okviru flore istraženo je i 7 biljnih vrsta koje pripadaju u kategoriju ugroženih vrsta

definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Paraphplis incurva, Glaucium flavum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Calystegia soldanella, Sporobolus pungens, Desmazeria marina, Salsola kali (Tab. 13) (FCD baza podataka). Utvrñena je i endemična vrsta Limonium subanfractum. Stanište obalnih pijesaka je donekle očuvano, manje je antropogeno degradirano u odnosu na uvalu Milna te je tako i veći broj vrsta. U vegetacijskom smislu područje Milne je raznoliko, utvrñeni su elementi više zajednica: čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom Myrto-Quercetum ilicis, bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum, stjenovite morske obale halofilnog

88

razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea, obalni pijesci i korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea, što sve skupa doprinosi florističkom bogatstvu istraživanog područja. Preporuke upravljanja

Prilikom čišćenja plaže radove izvoditi s velikom pozornošću te spriječiti spaljivanje raznovrsnog štetnog materijala kojeg izbacuje more ili ostaje na plaži nebrigom kupača i nautičara te zbog spaljivanja biljnog materijala i uništavanja postojećih vrsta

Sačuvati staništa obalnih pijesaka i stijena zbog prisustva kritično ugroženih biljnih vrsta (Calystegia soldanella i Sporobolus pungens).

Razviti svijest o očuvanju prekrasnih biljaka na obalnim pjescima – postavljanjem info panoa. Neposredno uz obalni pojas razvijene su zajednice ružmarina i crnjuše te mirte i planike koje je potrebno očuvati. Pojedine biljne vrste navedenih zajednica su pogodne i za ekološku proizvodnju meda i drugih prehrambenih proizvoda (džem i marmelada, likeri, ljekoviti pripravci i dr.). Potrebno je provoditi monitoring na ovom području. Uvala Rukavac Istraživanja su provedena i u uvali Rukavac, u kojoj je utvrñeno 166 biljnih vrsta (Tab. 20 i Slika 21).

Tablica 20. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Rukavac, otok Vis

Ugrožene vrste RH

PA-uvala Rukavac–otok Vis

Ukupno svojti

EN VU CR

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 2 - -

3

19 -

UKUPNO 166 2 2 - 4

3

19 -

Utvrñene su i 4 ugrožene vrste definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to

su vrste: Malva parviflora, Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Desmazeria marina i Parapholis incurva. Istražene su i 3 endemične vrste: Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Lolium subulatum. Preporuke upravljanja

Očuvanje uvale zbog vrijednog staništa i biljnih vrsta koje na njemu obitavaju. Predlažemo postavljanje info ploče s definiranim staništem s navedenim i opisanim biljnim vrstama te ekološkim porukama.

Neposredno uz šljunčanu uvalu Rukavac primjećeno je odlagalište grañevinskog i drugog materijala koje narušava postojeći krajobraz. Predlažemo pravovremeno uklanjanje i daljnje spriječavanje odlaganja otpada te postavljanja ploča o zabrani odlaganja ili bacanja otpada. Očuvanje makije i gariga, oko pješčane uvale. Preporuka vlasnicima ugostiteljskih objekata voñenja brige o svom okolišu u smislu čišćenja i održavanja šljunčanih plaža kako bi se sačuvala u postojećem obliku.

Na otočiću Ravniku, koji je proglašen značajnim krajobrazom, nalazi se i zaštićena Zelena špilja koja je proglašena geomorfološkim spomenikom prirode (1967), u posljednje vrijeme su zapažene brojne turističke posjete. Upozoravamo na održavanje i očuvanje tih spomenika prirode. Hrid Sanak kod otočića Velog Budikovca je jedino poznato nalazište vrste Otanthus maritimus i tipično nalazište (locus classicus) vrste Limonium subanfractum. Predlažemo očuvanje postojećeg lokaliteta te spriječavanje bilo kakve devastacije hridi. Uvala Srebrena

89

U uvali Srebrna utvrñene su 174 biljne vrste (Slika 21, Tab. 21).

Tablica 21. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Srebrna, otok Vis


Srebrna–otok Vis

Ukupno svojti

LC EN NT VU DD CR

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 3 1 4 25 -

UKUPNO 174 2 3 1 6 4 25 -

U okviru istražene flore uvale Srebrna utvrñeno je 6 biljnih vrsta koje su definirani prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su vrste: Malva parviflora, Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Desmazeria marina, Parapholis incurva, Salsola soda i Sporobolus pungens. Zabilježene su 4 endemične vrste: Allium croaticum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Lolium subulatum i Limonium subanfractum.

Slika 21. Vegetacijski elementi u uvali Milna, Zaglav, Rukavac, Srebrna, Ravnik i Budikovac: 1 - F. 3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi – označene ljubičastim točkama; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea - označene plavim točkama ; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum - označene rozim točkama ; 4 - E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5.- F.2.1.1. obalni pijesci; 6 - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea

90


Očuvanje uvale zbog vrijednog staništa i biljnih vrsta koje na njemu obitavaju. Predlažemo postavljanje info ploče s definiranim staništem s navedenim i opisanim biljnim vrstama .

Preporuka vlasnicima ugostiteljskih objekata da vode brigu o svom okolišu u smislu čišćenja i održavanja plaža kako bi se sačuvala šljunčana staništa u postojećem obliku, a time i nalazišta kritično ugrožene vrste (Sporobolus pungens).

3. IBDA Uvale Stiniva i Travna Na području uvale Stiniva utvrñeno je 95 biljnih vrsta (Slika 22 i Tab. 22).

Tablica 22. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stiniva, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-Vela

Stiniva –otok Vis

Ukupno svojti CR EN NT VU DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- 1 2 4 11 -

UKUPNO 95 - 1 2 3 4 11 -

U okviru popisa vrsta utvrñene su 3 ugrožene vrste definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Delphinium staphisagria, Desmazeria marina i Parapholis incurva. Istražene su i 4 endemične vrste: Aurinia leucadea ssp. leucadea, Limonium subanfractum, Lolium subulatum, Portenschlagia ramossisima.

Na području uvala Vela i Mala Travna utvrñeno je 85 biljnih vrsta (Tab. 23 i Slika 22).

Tablica 23. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala mala i vela Travna, otok Vis


Travna–otok Vis

Ukupno svojti

LC EN NT VU DD CR

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- 1 2 - 2 9 -

UKUPNO 85 - 1 2 - 3 2 9 - U okviru istražene flore utvrñene su 3 biljne vrste koje pripadaju kategoriji ugroženih vrsta prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, to su: Desmazeria marina, Parapholis incurva i Blackstonia perfoliata ssp. serotina. Utvrñene su dvije endemične vrste:Limonium subanfractum i Lolium subulatum.

91

Slika 22. Vegetacijski elementi u uvalama Stiniva i Travna: 1 - F. 3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - I.1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea


Uvala Stiniva spada u zaštićene dijelove prirode, Splitsko-dalmatinske županije, ima kategoriju zaštite, geomorfološki spomenik prirode od 1967. godine.

Zbog svog izuzetnog izgleda, ukoliko se gospodari uvalom to mora biti ograničeno i kontrolirano. Predlažemo da vlasnici ribarske kućice tj. ugostiteljskog objekta, ispred kojeg je smještena i prekrasna šljunkovita plaža, barem jednom godišnje organiziraju ekoakcije čišćenja plaže. Potrebno je strogo zabraniti spaljivanje otpadnog materijala uz samu plažu, već ga je potrebno transportirati na definirana odlagališta otpada.

Turizam je neizbježan u ovoj uvali zbog njene ljepote, ali u odreñenim okvirima. Okolna vegetacija stijena je od izuzetnog botaničkog značaja zbog udjela velikog broja endemičnih vrsta. Preporuka je da se uvrsti u ekološke mreže staništa.

Preporuka je za potrebom provoñenja monitoringa, barem jednom godišnje, nad ovim područjem.

Uvale Vela i Mala Travna su djelomično izgrañene manjim vikend naseljima i starim ribarskim kućicama. Potrebno je spriječiti bilo kakvu daljnju izgradnju u obalnom pojasu. Preporuka je organizirati ekoakcije čišćenja manjih šljunkovitih plaža od različitog otpadnog materijala. Manje terasaste površine, koje su sada zapuštene, obnoviti u poljoprivredne površine.

4. IBDA Uvala Duboka Na području uvale Duboka utvrñeno je 108 biljnih vrsta (Tab. 24 i Slika 23).

92

Tablica 24. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Duboka, otok Vis


Duboka –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


1 1 2 9 -

UKUPNO 108 1 1 2 2 9 -

U okviru istraženih vrsta utvrñena je osjetljiva ugrožena vrsta Desmazeria marina te tri endemične vrste Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Centaurea ragusina.

Slika 23. Vegetacijski elementi u uvali Duboka: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5.- E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 6. - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea


Preporuka je da se ovo područje proglasi zanačajnim krajobrazom, zbog izuzetne vegetacije stijena, vegetacije bušika i makije te prekrasne obale.

93

Zbog udjela ljekovitih biljaka u ukupnoj flori ovog područja predlažemo ekološku proizvodnju meda i drugih pripravaka na biljnoj bazi. Takoñer predlažemo obnavljanje terasastih zapuštenih površina voćnjaka (badema, smokve, šipka i šljive) te vinograda.

U uvali Duboka nalazi se nekoliko ribarskih kućica sa zapuštenim i onečišćenim okolišem. Predlažemo ekoakcije čišćenja prije i poslje turističke sezone kako bi se sav nakupljeni otpadni materijal uklonuo s navedenih lokaliteta.

Okolna vegetacija vertikalnih stijena (zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine) je od izuzetnog botaničkog značaja zbog udjela velikog broja endemičnih i rijetkih vrsta.

Preporučujemo izgradnju poučne ekološke staze od sela Marinkovići do obalnog dijela uvale Duboka.

5. IBDA Stupišće Stupišće je smješteno na jugozapadnom dijelu otoka Visa. Na tom području ustraženo je 113 biljnih vrsta (Tab. 25, Sl. 24).

Tablica 25. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stupišće, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-Stupišće

–otok Vis Ukupno svojti CR LC NT VU DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


1 2 9 -

UKUPNO 113 1 1 2 9 -

U sastavu istražene flore Stupišća utvrñena je vrsta Parapholis incurva koja ima status ugrožene osjetljive vrste usklañeno prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.Utvrñene su i dvije endemične vrste Aethionema saxatile ssp. scopulorum i Anthyllis vulneraria ssp. prapropera.

94

Slika 24. Vegetacijski elementi na području Stupišća: 1 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 2. – F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae.


U ovom području se nalazi ilegalno odlagalište otpada koje ugrožava i narušava okoliš i zdravlje ljudi. Predlažemo hitnu sanaciju postojećeg odlagališta i spriječiti daljnje širenje, a postojeće odlagalište pretvoriti u sabirni centar iz kojeg bi se otpadni materijal potencijalno odvozio u Županijski centar otpada.

Na području Stupišta nalazi se kompleks zapuštenih izoliranih vojnih objekata. Predlažemo obnovu i sanaciju postojećih objekata te usmjeriti za potrebe radionica u prirodi, obrazovno-edukacijskog karaktera (likovne kolonije, biološki kampovi, kulturno - glazbena dogañanja i dr.)

6. IBDA Kamenice i brdo Hum

Istraživanjem flore područja Kamenice i brda Hum utvrñena je velika raznolikost od 250 biljnih vrsta (Tab. 26 i Slika 25).

Tablica 26. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Hum, otok Vis


Hum –otok Vis

Ukupno svojti

CR EN NT VU DD LC

Ukupno

Endemi RH

Zaštićene vrste RH (NN

IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.

95

7/06)


1 2 3 6 23 6

UKUPNO 253 1 2 3 6 23 6

Utvrñene su i vrijedne vrste koje imaju status zaštićenih vrsta prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Status ugrožene vrste imaju Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina. Status osjetljivih vrsta imaju Desmazeria marina, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata. Vrsta Papaver hybridum ima status kritično ugrožene svojte. Utvrñene su i endemične vrste Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Asperula staliana ssp. issaea, Portenschlagiella ramosissima, Tanacetum cinerariifolium i Limonium subanfractum. Istraženo je i 6 vrsta, koje su zaštićene prema Bernskoj konvenciji, to su: Barlia robertiana, Neottinea maculata, Orchis provincialis, Orchis quadripunctata, Ruscus aculeatus, Cyclamen repandum.

S područja Huma, nedavno opisana i endemična vrsta luka Allium croaticum kojoj Hum predstavlja tipično nalazište (locus classicus) i jedno je od malobrojih lokaliteta do sada zabilježenih na otoku Visu (BOGDANOVIĆ et al 2008).

Slika 25. Vegetacijski elementi na području brda Hum i Kamenice: 1 - F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 5. - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 6. - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog graba Ostryo-Quercetum ilicis – označene crvenim točkama 7. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 8. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea


Izgradnja poučne ekološke staze na postojećoj planinarskoj stazi od okolice Mustera do samog vrha brda Hum koji se nalazi oko 2,5 km jugoistočno od Komiže. Ovo je izuzetno vrijedno područje s raznolikim staništima, od silikatno vulkanskih stijena na obalnom dijelu (okolica Kamenice) sa stvrdnutim vulkanskim pepelom ili tufom te naslagama sadre, zapuštenim poljoprivrednim površinama, terasastim vinogradima, bušicima, makijom, šumom, točilima, vegetacijom stijena. Velika raznolikost i vrijednost je i biljnih vrsta s različitim kategorijama zaštite i endemičnošću. Flora i vegetacija se izmjenjuju s promjenom nadmorske visine. U vršnim dijelovima Huma izuzetno su vrijedna staništa mješovitih šuma crnike i crnog jasena. Odreñeni puteljci već postoje od razine mora do vrha Huma (585 m).

96

Predlažemo izraditi pravu ekološko edukativno poučnu stazu na čitavom potezu s postavljanjem poučnih info panoa sukladno zonalnim izmjenama flore i vegetacije i navoñenjem vrijednih vrsta i staništa. Čitavi potez je bogat i ljekovitim biljkama osobito brojne su populacije ljekovite kadulje i vriska. Predlažemo da se neke zapuštene terasaste površine ponovno obrañuju zasañivanjem vinograda, lavande, maslinika i to u strogo ekološkom režimu. Predlažemo da se ova cjelina proglasi značajnim krajobrazom. Brdo Hum predlažemo za ekološku nacionalnu mrežu.

7. IBDA Zagrebenje

Istraživanjem flore na području brda Zagrebenje utvrñeno je 145 biljnih vrsta (Tab. 27 i Slika 26).

Tablica 27. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Zagrebenje, otok Vis


Zagrebenje –otok Vis

Ukupno svojti CR EN NT LC DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 2 15 1

UKUPNO 145 2 2 2 15 1

Istražene vrste Hibiscus trionum i Blackstonia perfoliata ssp. serotina su zaštićene i imaju kategoriju ugroženih svojti usklañeno prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Utvrñene su i endemične biljke Genista sylvestris ssp. dalmatica i Tanacetum cinerariifolium (Tab. 27).

Slika 26. Vegetacijski elementi na području brda Zagrebenje: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2 - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 3 - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog graba Ostryo-

97

Quercetum ilicis; 4. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis.


Od nedavno ovo područje je postalo prohodno izgradnjom protupožarnih putova i povezuje grad Komižu sa sjevernim i sjeverozapadnim dijelom otoka. Zbog izuzetne očuvanosti ovog područja i čistog zraka te krajobraznih ljepota, predlažemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, šetnje, turistički izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom. Potencijalna opasnost ovom području predstavlja novonastala otvorena staništa te unos i širenje invazivnih vrsta.

Preporučamo ovo područje za ekološku proizvodnju hrane – masline-vinogradi-smokva-med.

8. IBDA Uvala Barjaci straživanjem flore u uvali Barjaci utvrñeno je 55 biljnih vrsta (Tab. 28 i Slika 27).

Tablica 28. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Barjaci, otok Vis


Smokova –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- - 2 - 2 1 6 -

UKUPNO 55 - - 2 - 2 1 6 -

U okviru istražene flore nalaze se dvije vrste Parapholis incurva i Salsola soda, koje spadaju u kategoriju osjetljivih ugroženih svojti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. U popisu flore nalazi se jedna endemična vrsta Limonium subanfractum.

98

Slika 27. Vegetacijski elementi u uvali Barjaška (Barjaci): 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis


Veliku opasnost lokalitetu bi mogla predstavljati potencijalna izgradnja bungalov naselja i hotelskog kompleksa. Neophodano će se morati provoditi stalni nadzor i stroga kontrola tijekom izgradnje te usklañenost s prostornim planom grada Komiže i prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije. Potrebno je provoditi monitoring u vrijeme i nakon izgradnje.

U samoj uvali Barjaci nalazi se kompleks devastiranih i napuštenih vojnih objekata, a dio obale je betoniziran i trajno uništen te je služio kao pristanište vojnih brodova. Kao i na području Stupišta predlazemo obnovu i sanaciju postojećih objekata te korištenje za potrebe radionica u prirodi, obrazovno-edukacijskog karaktera (likovne kolonije, biološki kampovi, kulturno-glazbena dogañanja i dr.

9. IBDA Uvale Veli Dolac i Tordo Zalučje U uvalama Veli dolac i Tordo Zalučje utvrñene su 23 biljne vrste (Tab. 29 i Slika 28).

Tablica 29. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Kumpris, uvaleVeli dolac i Tordo Zalučje , otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-kumpris

–otok Vis Ukupno svojti CR EN NT VU DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- 2 2 -

UKUPNO 23 - 2 2 - U okviru popisa flore nisu utvrñene vrste s kategorijama ugroženosti, niti endemične vrste.

99

Slika 28. Vegetacijski elementi u uvalama Tordo zalučje, Veli Dol i Travna: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea-označene plavim krugovima; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum – označeno ružičastim krugovima; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 5. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea


Veliki dio ovog područja prekrivaju prekrasne šumske zajednice crnog jasena i hrasta crnike Fraxino orni – Quercetum ilicis , a u obalnom dijelu su zajednice petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea. Zbog izuzetne očuvanosti ovog područja i čistog zraka te krajobraznih ljepota, predlažemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, šetnje, turistički izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom.

10. IBDA Uvale Travna, Oključina, Tiha, Slatina i Gradac Uvale Vela i Mala Travna Istraživanjem flore u uvalama Mala i vela Travna, utvrñeno je 150 biljnih vrsta (Tab. 30 i Slika 29).

Tablica 30. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvale Mala i Vela Travna, otok Vis


Travna –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 4 17 3

UKUPNO 150 2 2 4 17 3

U okviru istražene flore utvrñene su dvije vrste koje imaju status osjetljivih ugroženih vrsta, definirane prema Crvenoj knjizi flore Hrvatske, to su Desmazeria marina i Parapholis incurva. Meñu popisanim vrstama ističu se 4 endemične vrste, to su Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Limonium subanfractum, Lolium subulatum i Tanacetum cinerariifolium. Uvala Oključna

Uvala Oključna se odlikuje se bogatstvom flore. Istraživanjem flore utvrñeno je 197 biljnih vrsta (Tab. 31 i Slika 29).

Tablica 31. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Oključna, otok Vis


Oključna –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


3 3 5 25 7

UKUPNO 197 3 3 5 25 7

100

U okviru popisa vrsta utvrñene su vrste koje imaju status ugroženih, endemičnih i zaštićenih

svojti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Tab. 25). Status osjetljivih ugroženih vrsta imaju Desmazeria marina, Ophrys sphegodes i Parapholis incurva. Endemične vrste su: Lolium subulatum, Aethionema saxatile ssp. scopulorum, Anthyllis vulneraria ssp. prapropera, Limonium subanfractum i Tanacetum cinerariifolium. Uvala Tiha Istraživanjem flore uvale Tiha na otoku Visu utvrñeno je 188 biljnih vrsta (Tab. 32 i Slika 29).

Tablica 32. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Tiha, otok Vis


Tiha –otok Vis

Ukupno svojti CR VU EN

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


1 4 2 3 26 2

UKUPNO 188 1 4 2 7 3 26 2

U okviru popisa flore utvrñeno je 7 biljnih vrsta koje imaju status ugroženih vrsta definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.Status kritično ugrožene svojte ima Calystegia soldanella, Osjetljive ugrožene vrste su: Desmazeria marina, Ophrys sphegodes, Parapholis incurva, Salsola kali. Ugrožene svojte su Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina Uvala Slatina Istraživanjem flore u uvali Slatina utvrñeno je 88 biljnih vrsta (Tab. 33 i Slika 29).

Tablica 33. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Slatina, otok Vis


Slatina –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


1 2 2 2 16 -

UKUPNO 88 1 2 2 5 2 16 -

U sastavu istražene flore utvrñeno je i 5 vrsta koje imaju status ugroženih svojti definiranih prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrste Desmazeria marina i Parapholis incurva imaju status osjetljivih vrsta. Status ugroženih svojti imaju Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina. Kritično ugrožena vrsta je Calystegia soldanella.

101

Slika 29. Vegetacijski elementi na području uvala Oključna, Tiha i Slatina: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea – označene plavim točkama; 2 - F.3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi –označeno ljubičastom točkom ; 3. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 4. - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni- Quercetum ilicis –označeno zelenim točkama ; 5 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 6. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum-označeno rozim točkama; 7. - I. 1.2.1.korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea


U prošlosti, na širem području Oključine, na manjim terasastim parcelama sa suhozidima, uzgajala se lavanda, smokva, šipak i ružmarin. Danas su te površine zapuštene, preporuka je da se ponovno ekološki revitaliziraju, a s time u svezi i proizvodnja autohtonih otočnih proizvoda. U uvali Tiha su obnovljene i nadograñene stare kamene kuće. Dio kamenito- stjenovite obale je betoniziran za potrebe turista i stanovništa. S obzirom da je stjenovito kameniti pojas uvala Tiha, Slatina i Dobra jedini lokaliteti vrste Pimpinella tragium ssp. litophila, skrećemo pozornost na važnost očuvanja navedenih lokaliteta.

Veliki dio ovog područja, zbog sjevernih ekspozicija, osobito Oključine prekrivaju guste šume zajednice crnog jasena i hrasta crnike Fraxino orni – Quercetum ilicis. U prizemnom sloju te zajednice i makije dolazi rijetka vrsta šaša Carex illegitima. Zbog izuzetne očuvanosti ovog područja i čistog zraka te krajobraznih ljepota, predlažemo ovaj dio otoka za rekreacijsko-zdravstvene svrhe, planinarenje, šetnje, turistički izleti i boravci u prirodi tijekom godine i upoznavanje s okolnim biljnim pokrovom.

U uvalama Travna, Oključina, Tiha i Slatina preporučamo jednom do dva puta godišnje ekoakcije čišćenja plaža.

11. IBDA Čajno i Vino polje, brdo Sveti Andrija Na području Čajnog polja istraženo je 48 biljnih vrsta (Tab. 34 i slika 30).

102

Tablica 34. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Čajno polje, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-Čajno

polje –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- - - - - - - 1 7 -

UKUPNO 48 - - - - - - 1 7 - U okvuru popisa vrsta nije utvrñena ni jedna vrsta koja ima kategoriju ugroženosti. Na području Vino polja utvrñeno je 96 biljnih vrsta (Tab. 35 i Slika 30).

Tablica 35. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vino polje, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-Čajno

polje –otok Vis

Ukupno svojti CR EN LC VU DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- - 1 - - 1 1 12 1

UKUPNO 96 - 1 - - 1 1 12 1

U okviru popisa vrsta nalazi se i vrsta Hibiscus trionum koja ima status ugrožene svojte, prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

Slika 30. Vegetacijski elementi na području Čajnog i Vinog polja: 1. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 2. - I.1.2. korovne zajednica u kojoj dominiraju vrste Carthamus lanatus i Carlina corymbosa; 3. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-

103

Rosmarinetum; 4. - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis.


Čajno i Vino polje se odlikuju velikim prostranstvom, plodnim tlom i relativnom dobrom vlažnošću. Za sada veliki dio tih polja je zapušten i obrastao korovno- ruderalnom vegetacijom. Preporučamo obnavljanje tih polja u ekološke poljoprivredne površine, osobito za uzgoj vinove loze, masline, voćaka te povrtlarskih kultura. Zbog velikog udjela travnjaka to područje je povoljno i za ispašu stoke (ovce i koze) i ekološku proizvodnju hrane.

12. IBDA Sveti Juraj, Rogačica, uvala Parja

Istraživanjem flore na području Sv. Jurja, Rogačice i uvale Parja utvrñenesu 142 biljne vrste (Tab. 36 i Slika 31).

Tablica 36. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Sveti Juraj, Rogačica, uvala Parja, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA- Sveti

Juraj, Rogačica, uvala Parja,Parja –otok Vis


Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- 2 2 2 13 1

UKUPNO 142 - 2 2 2 13 1

U sastavu flore istražene su i dvije vrste Desmazeria marina i Parapholis incurva, koje imaju status osjetljivih ugroženih svojti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

Slika 31. Vegetacijski elementi na području Svetog Jurja i Rogačice: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 3. - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog

104

razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 4 - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 5. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis;


Područje je krajobrazno raznoliko i prekrivaju ga zajednice gariga, makije i šume hrasta crnike, što je potrebno sačuvati. U uvalama su smještene veće nekadašnje obradive površine, koje bi bilo nužno ponovno revitalizirati i usmjeriti u ekološku proizvodnju hrane. Nekadašnje vojne objekte potrebno je obnoviti i implementirati u korisne svrhe (škola u prirodi, terenska nastava za učenike i studente, ljetne škole i dr.).

Na ovom području je i tvrñava fortica koju je potrebno obnoviti i pretvoriti u muzej ili objekte ugostiteljskog karaktera. Izgradnju stambenih i turističkih objekata na čitavom području strogo kontrolirati i uskladiti prema prostornom planu grada Visa i Splitsko-dalmatinske županije.

13. IBDA Lokva u Pliskom polju Istraživanjem područja Lokve u Pliskom polju utvrñeno je 68 biljnih vrsta (Tab. 37 i Slika 32).

Tablica 37. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA lokva u pliskom polju, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-lokva u

Pliskom polju–otok Vis

Ukupno svojti CR EN NT LC DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


- - 1 9 -

UKUPNO 68 - - 1 9 -

U sastavu istražene flore nije utvrñena niti jedna biljna vrsta koja ima status ugrožene vrste prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

105

Slika 32. Vegetacijski elementi na području lokve u Pliskom polju: 1. – A. 4.1.1.7. Scirpetum maritimi; 2. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 3. - I.1.2. korovne zajednica zapuštenih poljoprivrednih površina


Lokva u Pliskom polju je jedina prirodna lokva na otoku Visu koja tijekom godine ne presušuje. Zapazili smo izgradnju odvodnog kanala koji povezuje lokvu s drugim dijelom polja, koje dijeli prometnica. Postoji opasnost od isušivanja lokve, ukoliko se bude nekontroniralo crpila voda za navodnjavanje. Šire područje lokve je zapušteno i obraslo kupinom i različitim korovno-ruderalnim vrstama. Preporuča se obnova tih zapuštenih plodnih površina u poljoprivredne površine, osobito za ekološki uzgoj različitih kultura, prvenstveno uzgoj vinove loze.

Okoliš lokve je stanište endemične vrste promjenljive djeteline Trifolium mutabile, kao i elementi zajednice Scirpetum maritimi, stoga te dijelove oko Lokve treba zadržati u postojećem obliku.

14. IBDA uvale Dobra i Stončica

U uvali Dobra istraživana je flora te je utvrñena 151 biljna vrsta (Tab. 38 i Slika 33).

Tablica 38. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Dobra, otok Vis

Ugrožene vrste RH PA-Dobra –

otok Vis Ukupno svojti CR EN NT VU DD

Ukupno

Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


2 2 4 21 2

UKUPNO 151 2 2 4 4 21 2

U sastavu istražene flore nalazi se 4 biljne vrste koje imaju kategoriju ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrste Delphinium staphisagria i Blackstonia perfoliata ssp. serotina imaju status ugroženih vrsta, a vrste Desmazeria marina i Orchis coriophora imaju status osjetljivih svojti. Uvala Stončica Istraživanjem flore u uvali Stončica utvrñeno je 66 biljnih vrsta (Tab. 39 i Slika 33).

Tablica 39. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stončica, otok Vis

Ugrožene vrste RH

Ukupno

PA-Stončica –otok Vis


Endemi RH


IUCN European

Habitat Direct.

Bern Conv.


1 2 3 6 2 14 3

UKUPNO 66 1 2 3 6

2 14 3

U okviru istražene flore nalazi se 6 biljnih vrsta koje spadaju u odeñenu kategoriju Pancratium

maritimum ugroženosti, definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Vrsta ima status

106

kritično ugrožene svojte. Vrste Carex divisa i Urtica membranacea imaju status ugroženih svojti. Vrste Orchis coriophora, Orchis simia i Parapholis incurva imaju status osjetljivih svojti.

Slika 33. Vegetacijski elementi u uvali Dobra i Stončica: 1.- F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2.- D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 3.- E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5. – F.2.1.1. elementi vegetacije obalnih pijesaka – označeno crnom točkom


Uvala Stončica je djelomično urbanizirana i u neposrednoj blizini ima više izgrañenih objekata, pjeskovita obala se koristi kao plaža to je i razlog smanjenoj raznolikosti biljnih vrsta. Predlažem očuvanje staništa u postojećem obliku. Postaviti info pano s vrijednim vrstama i staništem kako bi potakli kupače i posjetitelje o očuvanju staništa i postojećih vrsta.

Na području uvale Stončica uočavaju se pozitivni pomaci u obnavljanje zapuštenih poljoprivrednih površina u maslinike i vinograde.

Dio stjenovito-kamenite obale je betoniran ispred izgrañenih kuća. Potrebno je zaustaviti i spriječiti takva daljnja djelovanja.

Uvala Dobra je vrlo strmna, prekrivaju je zajednice bušika, makije i šume. U vršnom dijelu uvale je veći broj zapuštenih terasastih površina koje su sada u obliku travnjaka. Ova područja se pogodna za uzgoj stoke (ovce i koze) i ekološku proizvodnju hrane. Nekada se na ovim površinama uzgajao badem i smokva, oskoruša, vinova loza, što bi se ponovno moglo obnoviti. S obzirom na veće površine na kojima raste ružmarin i crnjuša ovo područje bi bilo pogodno i za pčelarstvo i proizvodnju meda. Šljunkovita plaža u obalnom dijelu uvale Dobra je prekrivena različitim otpadnim materijalom te bi bilo nužna organizirati ekoakcije tijekom godine.

15. IBDA područje – otok Biševo

107

Ime otoka Biševo izvodi se iz pridjeva «bišav» što znači «trulo i šupljikavo drvo». Razlog tomu je vapnenački sastav otoka s velikim brojem krških špilja, od kojih su najpoznatije Modra špilja na istočnoj strani i Medvidina špilja na južnoj strani otoka. Nekada je u tim špiljama obitavala i poznata vrsta morskog sisavca – sredozemna medvjedica (Monachus monachus).

Biševo je slabo naseljen srednjodalmatinski otok (broji dvadesetak žitelja), a smješten je jugozapadno od Visa, na udaljenosti od 4 km. Lokalno stanovništvo se bavi ribarstvom, vinogradarstvom, uzgojem koza i turizmom (iznajmljivanje apartmana, seoski turizam, ugostiteljstvo u uvalama Mezoporat i Porat). Ureñenje (betonizacija) lokalnih cesta i puteva, izgradnja i proširivanje protupožarnih puteva ima za posljedicu porast broja automobila na otoku, a time i veće onečišćenje okoliša. U novije vrijeme na otoku su postavljeni i telekomunikacijski odašiljači. Posebno su ugrožena pješčano-šljunčana staništa, uvale Porat i Salbunara te uvala Mezoporat zbog onečišćenje biološkim i nebiološkim otpadom.

Na Biševu je do sada registrirano oko 480 biljnih vrsta (Prilog 3). Biševo je značajno kao tipično nalazište (locus classicus) za Stalijevu modričicu (Asperula staliana ssp. staliana) i pjeskovitu modričicu (Asperula staliana ssp. arenaria), kojoj je to ujedno i jedino poznato nalazište. Osim toga, otok je jedno od rijetkih nalazišta končaste mlječike (Euphorbia terracina) u napuštenim poljima i terasastim pješčanim vinogradima i pilastog trpuca (Plantago serraria), te jedno od tri nalazišta Mihelijeve avelinije (Avellinia michelii), uz otoke Vis i Hvar. Na otoku je nekada rasla i rijetka vrsta otantus (Otanthus maritimus), meñutim već dulje vrijeme nije ovdje zabilježena. U sastavu makije, raste i rijetka vrsta šaša (Carex illegitima), a na pješčanim staništima u uvali Salbunara nalazimo rijetku vrstu primorskog kotrljana (Eryngium maritimum) i obalnog žilja (Pancratium maritimum). U uvali Mezoporat je nekad rasla i kritično ugrožena pješčana sijačica (Sporobolus pungens). Ovim istraživanjem vrsta je pronañena u uvali Salbunara.

Tijekom požara u ljeto 2003. godine izgorjelo je oko 80% površine otoka, a sačuvan je samo mali dio zelene površine na sjevernom dijelu (okolica Salbunare). Pet godina nakon požara, vegetacija se vrlo sporo obnavlja, a cijelim otokom dominira trava Brachypodium retusum koja stvara vrlo guste sklopove i time onemogučava razvoj drugih vrsta. Osim navedene vrste, na novonastala otvorena staništa zamjećen je trend širenja neofitske invazivne vrste (Conyza candensis). Preporuke upravljanja

Na ovom području postoje dva geomorfološka spomenika prirode, to su Modra špilja (proglašena 1951. godine) i Medvidina špilja (proglašena 1967. godine). Plan upravljanja područjem ne postoji, a upravljanje je djelomično regulirano Prostornim planom županije Splitsko-dalmatinske. Osim toga, turistički atraktivnom Modrom špiljom upravljaju koncesionari. Zbog sve većeg porsta posjetitelja i turista u periodu ljetnih mjeseci uvale Mezoporat, Porat i Salbunara postaju sve više antropogenizirane.

U uvalama Mezoporat i Porat se nalaze po dva ugostiteljska objekta. Preporučamo da se češće vrši odvoz smeća, a pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci te da se sprijeći betonizacija i urbanizacija navedenih uvala, koja je već i započela.

Na južnom dijeli otoka, područje naselja Potok i Gatule lokalno se stanovništvo bavi uzgojem koza unutar ograñenih površine koje su za sada pod kontrolom i ne predstavljaju veći problem za otočni ekosustav. U vršnom dijelu otoka, Stražbenica, nalaze se velike površine kamenjarskih travnjaka C.3.6.1.2. Brachypodio retusi-Trifolietum stellati koji obiluju velikim brojem orhideja.

Predlažemo revitalizaciju starih zapuštenih terasastih vinograda te obnovu zapuštenih polja za uzgoj masline.

Na otoku djeluje i ekološka udruga «Mali Zeleni & Biševo» koja okuplja stručne djelatnike raznih profila i grañane radi poboljšanja kvalitete življenja, zaštite prirodnog okoliša, održivog razvoja i ljudskih prava. U posljednje vrijeme Udruga je vrlo aktiva te je obavljena ekoakcija čišćenja pješćane plaže i postavljeni su kontejneri za reciklažni otpad u uvali Salbunara. Preporučujemo podržati rad (bilo financijski ili kroz projekte) ove nevladine Udruge. Preporuka uključivanja u CroNen.

16. IBDA područje – otok Svetac

Otok Svetac nije trajno naseljeni otok. U toplijem dijelu godine na otoku boravi manji broj ljudi, zbog čega područje nije izloženo većem antropogenom pritisku. Budući da je cijeli otok u privatnom vlasništvu obitelji Zanki nije ugrožen urbanizacijom, izgradnjom infrastrukture, masovnim turizmom i sl.

Na otoku je vrlo dobro razvijena šumska vegetacija, budući da ovdje tijekom vremena nije bilo značajnijeg čovjekovog utjecaja. Na otoku nalazimo lijepe sastojine različitih šumskih zajednica, od

108

kojih su neke u stadiju makije, a to su zajednice alepskog bora i hrasta crnike (E.8.2.7. Querco ilici-Pinetum halepensis), alepskog bora i somine (E.8.2.8. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis), tršlje i somine (E.8.2.3. Pistacio-Juniperetum phoeniceae), hrasta crnike i crnog jasena (E.8.1.1. Fraxino orni-Quercetum ilicis) te hrasta crnike s mirtom (E.8.1.3. Myrto-Quercetum ilicis). Ovdje je takoñer fragmentarno razvijena rijetka zajednica divlje masline i drvenaste mlječike (E.8.2.2. Oleo-Euphorbietum dendroides). Od bušika nalazimo zajednicu ružmarina i resike (D.3.4.1.1. Erico-Rosmarinetum), a ima i suhih mediteranskih travnjaka poput zajednice prosuljastog šćevara (C.3.6.1.3. Oryzopsetum miliaceae) i zajednice rašćice i zvjezdaste djeteline (C.3.6.1.2. Brachypodio retusi-Trifolietum stellati). Značajnu vegetaciju predstavlja zajednica busine i dubrovačke zečine (B.1.4.2.1. Phagnalo-Centaureetum ragusinae) kao predstavnik vegetacije stijena, te grebenjača rešetkaste mrižice i grebenastog trpuca (F.4.1.1.1. Plantagini-Limonietum cancellati) kao predstavnik halofilne vegetacije kamenitih morskih obala. Na otoku nalazimo i neke zajednice vezane za čovjeka i njegovu djelatnost, a to su zajednica slezenice i klobučića (I.1.1.1.1. Asplenio-Umbilicetum) kao predstavnik vegetacije pukotina starih zidova, utrine ljulja i busenastog trpuca (I.1.3.1.1. Lolio-Plantaginetum commutatae), korovnu i ruderalnu vegetaciju Sredozemlja iz sveze I.1.2.1. Chenopodion muralis, te malobrojne vinograde i nasade agruma.

Na otoku je do sada zabilježeno 415 svojti vaskularne flore (Prilog 3). Osim brojnih endemičnih i ugroženih biljaka, na otoku dolaze još neke relativno rijetke vrste hrvatske flore. To su zidaršćica (Valantia hispida), drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides), srebroliki slak (Convolvulus cneorum) i jedna rijetka vrsta šaša (Carex illegitima).

Otok Svetac je i stanište endemične brusničke gušterice (Podarcis melisellensis), te gnjezdilište Eleonorinog sokola (Falco eleonorae). Preporuke upravljanja

Do prije nekoliko godina otok je imao dva žitelja, a danas je nenaseljen izuzev toplijeg dijela

godine kada na otoku boravi i do 20-ak ljudi (obitelj Zanki, posjetitelji i turisti). Povremeno se obrañuju vinogradi i povrtnjaci za potrebe obitelji Zanki. Unatrag nekoliko godina otok Svetac je postao i destinacija turističkih agencija iz Komiže. Od kulturnih znamenitosti vrijedno je spomenuti ostatke kule iz perioda vladavine kraljice Teute, te eventualna arheološka istraživanja kako bi se obogatio i povijesni dio to otoka.

Bilo bi poželjno i preporučljivo spriječiti bilo kakvu gradnju kako bi otok ostao sačuvan, jer je jedan od rijetkih otoka u Jadranu s tako očuvanom vegetacijom i florom. Kako su otok, njegova flora i vegetacija jako dobro sačuvani predlažemo da se takvi i očuvaju dalje. Preporuka zaštite u kategoriji Botanički rezervat. Preporuka uključivanja u CroNen.

17. IBDA područje – Palagruški arhipelag

Palagruški arhipelag predstavlja skupinu otočića i hridi u kojoj dominiraju Velika i Mala Palagruža. Ova je skupina otočića najudaljenija od hrvatskog kopna, a nalazi se 77 km južno od otoka Visa. Izolirani položaj otočja i ekstremno suha klima uvjetovali su razvoj jedinstvene flore i vegetacije na ovom području. Gotovo sva staništa Palagruže pripadaju ugroženim tipovima staništa. Dominantnu vegetaciju područja čini ugrožena zajednica divlje masline i drvenaste mlječike (E.8.2.2. Oleo-Euphorbietum dendroides), koja je upravo ovdje po prvi puta i opisana. Osim ove zajednice, nalazimo i vegetaciju vapnenačkih stijena s hazmofitima (B.1.4.2.1.), stjenovite obale (F.4.1.1.1.) i šljunčane žalove s halofitima, te male površine suhih eumediteranskih travnjaka (C.3.6.1.2. Brachypodio retusi-Trifolietum stellati) sa kserofitima i terofitima. Fragmentarno je razvijena korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (I.1.2.1.), kao posljedica dugotrajnog ljudskog prisustva.

Flora arhipelaga ima oko 260 vrsta (Prilog 3). U ukupnom broju vrsta velik je udio onih endemičnih, a neke od njih rastu isključivo na području otoka i otočića Viškog arhipelaga. Četiri stenoendemične svojte rastu isključivo na području Palagruškog arhipelaga, a to su: palagruški kupus (Brassica botterii), Fridrihova zečina (Centaurea fridericii ssp. fridericii), presličica (Muscari neglectum ssp. speciosum) i palagruško ptičje mlijeko (Ornithogalum visianicum). Ova posljednja nije potvrñena u posljednjih četrdesetak godina. Područje je značajno kao jedino hrvatsko nalazište jedne vrste čapljana (Erodium chium), te kao jedan od malobrojnih lokaliteta na kojem autohtono u velikim površinama raste srebrnasti grmoliki pelin (Artemisia arborescens).

Arhipelag predstavlja važno odmorište na seobama nekih ptica, a ovdje se potencijalno gnijezdi i rijetka vrsta, Eleonorin sokol (Falco eleonorae) te kaukal (Calonectris diomedea). Kulturna baština područja je takoñer značajna – ovdje se nalazi arheološko nalazište iz 6. stoljeća prije Krista

109

(ostaci svetišta Diomedovog kulta). Mala Palagruža je jedan od rijetkih lokaliteta endemične podvrste jadransko-primorske gušterice (Podarcis sicula ssp. adriatica). Preporuke upravljanja

Specifičan i osebujan biljni pokrov, životinjski i biljni svijet razvio se zahvaljujući prilagodbama na ekstreme klimatske prilike tog arhipelaga te zahvaljujući velikoj izoliranosti od kopna i susjednih otoka. Na Velikoj Palagruži se nalazi najveći svjetionik na Jadranu, podignut 1875. godine, a svjetioničari su ujedno i jedini žitelji otoka. Samo se za njihove potrebe obrañuju male površine zemljišta. Palagruža je oduvijek bila vezana za ribarsko mjesto, Komižu na otoku Visu, tako su i ribari često dolazili u ribolov, te se i dan danas, ali u puno manjoj mjeri koristi mala ribarska kućica uz obalu kod žala na južnoj strani otoka. Žalo se koristi za izvlačenje ribarskih brodica za vrijeme nevremena.

U zadnje vrijeme su svjetionici na Jadranu postali atraktivna mete turističkih destinacije. Tako i unutar ovog svjetionika su preureñene neke prostorije za smještaj posjetitelja. Ovakav oblik turizma predstavlja potencijalnu prijetnju za stenoendemične vrste lokalnog karaktera, meñu kojima se ubrajaju Brassica botterii, Muscari neglectum subsp. speciosum, Minuartia verna susp. insularis, Centaurea friderici (koje je i izumrla s otoka Velika Palagruža), a Mala Palagruža i okolne hridi joj predstavljaju jedino poznato nalazište u Svijetu. Znimljivo je naglasiti da vrsta Ornithogalum visianicum nije zabilježena i potvrñena u flori Velike Palagruže već duži niz godina, te bi ju mogli smatrati izumrlom.

Uz ovakav oblik turizma postoji i odreñena opasnost od antropogenizacije staništa i unošenja invazivnih (neofitskih) vrsta koje za tako male i osjetljive ekosustave bi imale nepovoljan učinak. Postojala je namjera nekih telefonskih operatera za postavljanjem telekomunikacijskih odašiljača što bi svakako trebalo zabraniti. Sve ove aktivnosti bi se trebale u potpunosti strogo zabraniti, a cijelo područje Palagruškog arhipelaga zakonom zaštititi i proglasiti Strogim rezervatom. Preporuka uključivanja u CroNen.

18. IBDA područje – otok Jabuka

Na otoku Jabuci dolazi mali broj staništa na kojima vladaju ekstremni uvjeti, a sva se smatraju ugroženima, te su na popisu NATURA 2000. Za područje je značajna endemična zajednica halofilnih biljaka F.4.1.1.1. Crithmo-Limonietum vestiti, kao i vegetacija stijena (F.4.1.) s velikim udjelom stenoendemičnih biljaka kao što su Centaurea friderici subsp. jabukensis, Centaurea crithmifolia, Centaurea x pomoensis, Puccinellia teyberi, Aurinia leucadea subsp. scopulorum i Limonium vestitum. U vršnim dijelovima otoka razvijena je ugrožena vegetacija divlje masline i drvenaste mlječike (E.8.2.2. Oleo-Euphorbietum dendroides), koja je karakteristična za mediteranska područja tople i izrazito sušne klime.

Izolirani pučinski položaj (velika udaljenost od kopna i susjednih otoka), ekstremni uvjeti staništa te izrazito sušna klima omogućili su razvoj velikog broja endemičnih vrsta, od kojih neke rastu isključivo na Jabuci, a druge samo na otocima i otočićima Viškog arhipelaga. Od zanimljivih biljaka valja spomenuti jednu vrstu karanfila (jabučki karanfil, Dianthus multinervis) koja je nekada rasla na Jabuci, i nije bila zabilježena nigdje drugdje u Svijetu. Vrsta je zadnji puta zabilježena prije otprilike stotinu godina, te se kao takva smatra izumrlom. Razlog njenog istrebljenja je vjerojatno pretjerano uzorkovanje i sabiranje. Danas je ovo jedina vrsta hrvatske flore koja ima taj status. Osim endemičnih vrsta roda Centaurea, ovdje dolaze i neke druge rijetke vrste hrvatske flore, kao što su srebroliki slak (Convolvulus cneorum), frankenija (Frankenia pulverulenta) i drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides). Otok Jabuka je ujedno i stanište endemične vrste gušterice – brusnička gušterica (Podarcis melisellensis) te predstavlja i gnjezdilište ptičje vrste, gregula (Pufinus yelkouan).

Kako na otoku rastu stenoendemične vrste, koje su lokalnog karaktera, a neke imaju vrlo ograničenu rasprostranjenost na Jadranskoj obali, stoga i najmanja promjena u ekosustavu otoka može imati izrazito negativne posljedice na populacije ovih vrsta. Otok potencijalno ugrožavaju posjetitelji i turisti. Zbog velike izoliranosti i teško pristupačnih obala otok je slabo posjećen, no čak i mali proj posjetitelja može predstavljati ozbiljnu prijetnju njegovoj bioraznolikosti. Zabilježena je nova vrsta neofita, priklonjeni cecelj (Oxalis pes-caprae) koja bi u budućnosti, ukoliko se nastavi širiti otokom mogla ozbiljno ugroziti ravnotežu u flori Jabuke. Preporuke upravljanja

110

Jabuka je proglašena Geološkim spomenikom prirode 1958. godine. Danas se područjem ne upravlja. Zbog izrazito jedinstvenog i zanimljivog biljnog pokrova, te staništa koja ulaze u Nacionalnu ekološku mrežu NATURA 2000, te velikog udjela endemičnih i rijetkih vrsta predlažemo da se otok Jabuka proglasi u kategoriji Strogi rezervat. Preporuka uključivanja u CroNen.

19. IBDA područje – otok Brusnik i Kamik

Otok Brusnik je proglašen Geomorfološkim spomenikom prirode 1951. godine, a područjem se danas ne upravlja. U flori Hrvatske, otok Brusnik je jedino poznato nalazište stenoendemične svojte Limonium vestitum subsp. brusnicense koja gradi zajednicu F.4.1.1.3. Crithmo-Limonietum vestiti. Na okomitim stijenama u gustim sastojimana raste i populacija dubrovačke zečine (Centaurea ragusina subsp. ragusina) koja tvori fragmentarno razvijenu zajednicu B.1.4.2.1. Phagnalo-Centaureetum ragusinae. Razmjerno rijetka ruderalna zajednica (I.1.2.1.8. Lavateretum arboreae) u sastavu koje dominira vrsta Lavetera arborea razvijena je na središnjem platou te južnim padinama otoka Brusnika.

Otočić Kamik, zapadno od otaka Sveca, uz otok Jabuku jedan je od rijetkih otočiča u čijem ukupnom florističkom sastavu udio endemične flore iznosi oko 30%. Kamik je ujedno i tipično nalazište (locus classicus) stenoendemičnih vrsta vrlo lokalnog karaktera (Aurinia leucadea subsp. scopulorum, Limonium vestitum i Puccinellia teyberi) te mnogih drugih rijetkih biljnih vrsta hrvatske flore (Convolvulus cneorum, Frankenia pulverulenta, Suaeda vera i Senecio leucanthemifolius). Preporuke upravljanja

Zbog vulkanskog podrijetla i karakterističnog geomorfološkog izgleda, u zadnje vrijeme otok u sve većoj mjeri posjećuju turisti i nautičari. Predlažemo da se barem jednom godišnje održe akcije čišćenja plaže i žala na kojem se tijekom godine nakupljaju velike količine smeća koje izbacuje more na površinu. Preporuča se odvoz smeća, a ne paljenje istoga na otoku. Unatrag 20 godina na otok su unešeni kunići, te je primjećen trend nestanka nekih biljnih vrsta. Zbog toga bi bilo poželjno kontrolirati njihovu polulaciju kako ne bi imalo daljnje negetivne posljedice za biljne vrste na otoku. Otok bi zbog svoje specifičnosti trebalo sačuvati u cjelosti, tim više što dominantno stanište stjenovitih obala pod halofitima (F.4.1.1.3.) ulazi u nacionalnu ekološku mrežu NATURA 2000.

Otočić Kamik zbog svoje vrlo nepristupačne obale i slabe mogučnosti iskrcavanja nije direktno pod većim antropogenim pritiskom, meñutim s botaničke strane gledano vrlo je specifičan i značajan, te bi ga trebalo kao i otok Jabuku proglasiti Strogim rezervatom. Preporuka uključivanja u CroNen.

Preporuke za daljnja istraživanja pučinskih otoka Zbog prisustva invazivne vrste Oxalis pes-caprae na otoku Jabuci preporučamo monitoring i

prečenje stanja daljnjeg širenja vrste otokom. Bila bi potrebna temeljitija istraživanja vršnih, ujedno i teže pristupačnih dijelova otoka koja su nekad predstavljala stanište danas već izumrle vrste jabučkog karanfila (Dianthus multinervis). Takoñer se nameće i potreba sakupljanja sjemena stenoendemičnih vrsta jabučkih zečina (Centaurea friderici ssp. jabukensis, C. crithmifolia, C. x pomoensis) zbog potrebe ex situ zaštite, odnosono čuvanja sjemena u banci sjemena Botaničkog vrta Sveučilišta u Zagrebu.

Otoci Palagruškog arhipelaga su zbog velike izoliranosti od kopna i specifičnog biljnog pokrova oduvijek prilvačili pažnju istraživača. Svi popisi flore su nastali temeljem kratkoročnih kasno proljetnih i ljetnih posjeta otočju, a u večini slučajeva su to bili jednodneni ili dvodnevni posjeti. Preporuke su da se provedu barem jednogodišnja sustavna istraživanja flore kroz sve vegetacijske periode, s posebnim naglaskom na jesenki i kasno zimski period, kako bi se dobio bolji uvid u samu floru, a time i potvrdile neke od vrsta (Centaurea friderici ssp. friderici i Ornithogalum visianicum) za koje se smatra da su izumrle u flori Velike Palagruže. Takoñer bilo bi potrebno detaljno istražiti vegetaciju vertikalnih stijena Velike i Male Palagruže te okolnih hridi koja iz istih gore navedenih razloga nije bila objekt dosadašnjih istraživanja.

Požar koji se dogodio u ljeto 2003. godine opustošio je 80% vegetacije otoka Biševa. Na novonastalim otvorenim staništima zbog slabe konkurencije s autohtonim vrsta, takva staništa osvajaju neofitske vrste, četo invazivne, koje bi trebalo pratiti u postupku njihovog širenja. Bilo bi od

111

izuzetnog značaja postavljanje trajnih ploha kako bi se s fitocenološkog gledišta mogla prariti dinamika obnavljanja autohtone vegetacije.

Sažetak o flori Visa i pučinskih otoka

Otok Vis pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Vis zajedno sa susjednim otocima Biševo, Svetac, Kamik, Brusnik, Jabuka i Palagruža čini skupinu najisturenijih pučinskih otoka srednjeg Jadrana. Otok je izgrañen od krednih vapnenaca i dolomita, a u sjeveroistočnom i istočnom dijelu Komiškog zaljeva sadrži i eruptivne stijene. Otok Vis se ističe brojnim uvalama s pješčanim i šljunčanim površinama obale. U središnjem dijelu otoka prostiru se plodna krška polja.

Otok Vis se odlikuje blagom mediteranskom klimom. U vegetacijskom i klimatskom pogledu otok se nalazi u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. Prirodni vegetacijski pokrov otoka pripada mediteranskoj šumskoj zajednici česvine ili hrasta crnike razreda Quercetea ilicis, koja je najčešće zastupljena u svom degradacijskom obliku, makiji.

Odabrana su vegetacijski i floristički značajna područja u kojima su utvrñene 872 biljne svojte. Najčešće zajednice u kojima se nalaze istražene vrste su makija i šuma hrasta crnike s mirtom, šume hrasta crnike s alepskim borom, šume i makija hrasta crnike s crnim jasenom, šume hrasta crnike s crnim grabom, bušici ružmarina i resike, zajednice kamenjarske bresine i dubrovačke zečine na stijenama, obalni pijesci, šljunkoviti morski žali i zajednice stjenovitih obala. Istraživanja su provedena u okviru 14 većih IBDA područja.

U okviru istražene flore utvrñene su 24 biljne vrste koje imaju različite kategorije ugroženosti definirane prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Istraženo je i 12 endemičnih vrsta u sastavu flore, te je otkrivena jedna nova podvrsta za floru Hrvatske (Pimpinella tragium ssp. lithophila). Od izuzetnog je značaja sačuvati postojeća područja i raznolikost flore te vegetacije otoka Visa. Potrebno je spriječiti bilo kakvu izgradnju i betonizaciju obalnog područja, obnoviti zapuštene poljoprivredne površine s nekadašnjim autohtonim poljoprivrednim kulturama otoka i usmjeriti se na ekološku proizvodnju hrane. Na nekim područjima otoka Visa potrebno je napraviti poučne ekološko zdravstvene staze s info panoima. Pojedina IBDA područja je potrebno proglasiti značajnim krajobrazom. A summary of flora on the island of Vis and open seas islands

The island of Vis belongs to a group of middle Dalmatian islands. Together with neighbouring

islands of Bisevo, Svetac, Kamik, Brusnik, Jabuka and Palagruza, Vis forms a group of headmost open seas islands in the middle Adriatic sea. The island is formed by cretaceous limestone and dolomite, while igneous rocks can be found in northeastern and eastern parts of the Komis bay. The island of Vis is prominent with numerous basins and also with sand and gravel shore lines. In the middle part of the island, there are fertile karst fields.

The island is characterized by mild Mediterranean climate. In terms of vegetation and climate,

the island is located within an Euro-Mediterranean vegetation zone. The natural vegetational cover of the island belongs to the Mediterranean forest community of holm oak of the Quercetea ilicis class, which is mostly present in its degradative form, the macchia.

Areas were selected in terms of vegetational and floral significance, and 872 species of flora

were identified within these. The most frequent communities within which the mentioned species were located included: macchia and holm oak forests with myrtle, oak forests with Aleppo pine, forests and macchia of holm oak with black ash, forests of holm oak with black hornbeam, bushes of Rosemary and Erica plants, communities of Micromeria and Centaurea Ragusina on rocks, shore sands, gravel beaches and communities of rocky shore lines. The research was conducted within the framework of 14 larger IBDA areas.

Within the scope of researched flora, 24 plant species were identified as endangered species belonging to different categories of vulnerability according to the Croatian Red book of vascular flora. Also researched were 12 endemic species in the flora structure, and one new sub-species of flora in Croatia was discovered (Pimpinella tragium ssp. lithophila). It is extremely important to preserve existing island areas as well as floral and vegetational diversity on Vis. It is necessary to prevent any kind of construction and concrete-works in the coastal areas, to regenerate abandoned agricultural land that used to have autochthonous agricultural island cultures, and also to focus on ecological

112

production of food. On some areas of the island of Vis, it is necessary to create educational and ecological health track ways with information boards. Some IBDA areas need to be proclaimed as landscapes of major significance.

Literatura

• ALEGRO, A. L., BOGDANOVIĆ, S. 2005: Valantia hispida L. (Rubiaceae) in termophilous vegetation on the island of Vis (Central Adriatic, Croatia). U: Martinčič, A. Wraber, T. Zupančič, M. ur.: Flora in vegetacija Slovenije ter sosednjih območij 2005 / Symposium Flora and Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2005. Botaničko društvo Slovenije i SAZU, Ljubljana, 25.

• BOGDANOVIĆ, S. 2002: Flora otoka Brusnika. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu. • BOGDANOVIĆ, S., DOBROVIĆ, I., OSTOJIĆ, A. 2001: Family Orchidaceae of the island Biševo. U:

Čarni, A. (Ur.), Symposium Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2001, Botanical Society of Slovenia and the Jovan Hadži Institute of Biology ZRC SAZU, Ljubljana 2001.

• BOGDANOVIĆ, S. MITIĆ, B. 2003a: The flora of the volcanic island of Brusnik (central Dalmatia, Croatia). Acta Bot. Croat. 62(2):103-113.

• BOGDANOVIĆ, S. MITIĆ, B. 2003b: Distribuzione delle specie del genere Limonium Miller (Plumbaginaceae) nella costa croata e sulle isole. U: Chiatante, D. ur.: 98 Congresso della Societá Botanica Italiana. Catania, 24-26 settembre 2003, Monastero dei Benedittini. Riassunti, Relazioni-Comunicazioni-Poster. Dipartimento di Botanica Universita degli studi di Catania, Catania, 225.

• BOGDANOVIĆ, S. DOBROVIĆ, I. OSTOJIĆ, A. BORŠIĆ, I. 2003c: Oxalis pes-caprae L. (Oxalidaceae) a new species in the flora of Croatia. Nat. Croat. 12 (1): 31-37.

• BOGDANOVIĆ, S., DOBROVIĆ, I., OSTOJIĆ, A., BORŠIĆ, I., MODRIĆ, Ž., VOJNIĆ-ROGIĆ, I., 2004: A contribution to the vascular flora of the island of Biševo (central Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 63 (2): 125-134.

• BOGDANOVIĆ, S. MITIĆ, B. RUŠČIĆ, M. DOLINA, K. 2006: Nicotiana glauca Graham (Solanaceae), a new invasive plant in Croatia. Acta Bot. Croat. 65(2): 203-209.

• BOGDANOVIĆ, S. BRULLO, S. MITIĆ, B. SALMERI, C. 2008: A new species of Allium (Alliaceae) from Dalmatia, Croatia. Bot. J. Linn. Soc. Vol. 158, 106-114.

• BROGGI, M. F., BURRI, C. 2006: The orchid flora and distribution of species on the island of Vis (eastern Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 62: 147-160.

• DOMAC, R.,1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jugosl. 1, 3-42. • FIORI, A. 1923-1929: Nuova flora analitica d΄Italia, Firenze. • GINZBERGER, A. 1921: Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Insel Süd-

Dalmatiens. Österreichische Botanische Zeitschrift. Jahrg 70. 233-249. • HAYEK, A. 1927-1933: Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, Berlin. • HIRC, D. 1911: Florula Palagruških otoka. Glasn. Hrv. Prir. Dr. 23 (1-2), 86-103. • HORVAT, I. 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb. • HORVATIĆ, S. 1970: Scaligeria cretica (Miller) Boiss. u biljnom pokrovu hrvatskog primorja.

Acta Bot. Croat. 29, 175-182. • KORICA, B. 1977: Prilog istraživanju flore otoka Sušca. Biol. vestn. 25 (2), 85-94. • KORICA, B. 1979: Asperula visianii, n. sp. und A. staliana (Rubiaceae), Endemiten der Inseln

Mitteldalmatiens. Plant Syst. Evol. 133: 71-76. • KORICA, B. (1986): Endemične svojte srodstvene skupine Asperula staliana (Rubiaceae)

jadranskih otoka. Rad JAZU 424(21): 357-400. • KRANJČEV, R. 2001: Orchids on the Island of Vis (eastern Adriatic – Croatia). Acta Bot. Croat.

60 (1): 69-74. • LOVRIĆ, A. Ž. & RAC, M. 2002: Flora, phytocenoses, and algal phytonymes in islands Svetac,

Brusnik and near bottoms of central Adriatic. Period. Biol. 104 (2): 149-157. • LOVRIĆ, A. Ž. & RAC, M. 2003: Flora and synecology in remote islets Palagruža and adjacent

bentos in central Adriatic offing. Per. Biol. 105 (4): 413-427. • PAVLETIĆ, Zi. 1970: Prilozi flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 29, 217-219. • PAVLETIĆ, Zi. 1972: Avellinia michelii (Savi) Parl. – nova biljka u flori Jugoslavije. Acta Bot.

Croat. 31, 211-213.

113

• PAVLETIĆ, Zi. 1973: Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj. Dokt. dis. Sveučilište u Zagrebu.

• PAVLETIĆ, Zi. 1974: Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33, 205-217. • PAVLETIĆ, Zi. 1975: Analiza flore otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 34, 159-170. • PAVLETIĆ, Zi. 1976: Valantia hispida L. u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 35, 245-247. • PAVLETIĆ, Zi. 1978: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37, 215-224. • PAVLETIĆ, Zi. 1978a: Pregled flore i vegetacije nekih manjih srednjodalmatinskih otoka i

otočića. Simpozij o Robertu Visianiju, Šibenik. Prirodosl. istraž. JAZU. • PAVLETIĆ, Zi. 1978b: Pregled i analiza flore Palagruških otoka. Biosistematika 4(1): 39-47. • PAVLETIĆ, Zi. 1979: Analiza flore otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 38, 155-162. • Pavletić. Zi. 1980: Ekološko-fitocenološka analiza flore otoka Sveca. Ekologija 15 (1): 41-51. • PAVLETIĆ, Zi. 1992: Sintaksonomska i sinkorološka analiza vegetacije razreda Crithmo-

Limonietea Br.-Bl. 1947. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51, 89-94. • REGULA-BEVILACQUA, Lj., ILIJANIĆ, Lj. 1984: Analyse der flora insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43,

119-142. • ŠUGAR, I. (ur.),1994: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i

zaštite okoliša. Zavod za zaštitu prirode, Zagreb. • TRINAJSTIĆ, I. 1966: Teucrium fruticans L. u flori Dalmacije. Acta Bot. Croat. 25:159-162. • TRINAJSTIĆ, I. 1973: O zoni sveze Oleo-Ceratonion u istočnojadranskom dijelu Balkanskog

poluotoka. Ekologija 8 (2): 283-294. • TRINAJSTIĆ, I. 1978: Supplementum ad floram analyticam Jugoslaviae. Editio Universitatis

Zagrabiensis - Liber, Zagreb, 1-8. • TRINAJSTIĆ, I. 1980: Taxa nova et combinationes novae in flora Jugoslaviae 7., Suppl. Fl. Anal.

Jugosl. 7, 5-7. • TRINAJSTIĆ, I. 1981: Analitička flora Jugoslavije, 1(7). Zagreb, 908-915. • TRINAJSTIĆ, I. 1990: Ad floram Jugoslaviae notulae taxonomico-nomnclatoricae et

chorologicae. Rasprave IV. razreda SAZU 31 (23): 359-373. • TRINAJSTIĆ, I. 1998a: Vaskularna flora otoka Vis. I. dio. Hrv. zora 7(20): 21-22. • TRINAJSTIĆ, I. 1998b: Vaskularna flora otoka Visa. II. dio. Hrv. zora 7(21): 10. • TRINAJSTIĆ, I. 1999a: Vaskularna flora otoka Visa. III. dio. Hrv. zora 7(22): 14-15. • TRINAJSTIĆ, I. 1999b: Vaskularna flora otoka Visa. IV dio. Hrv. zora 7(23): 6-7. • TVRTKOVIĆ, N. 1996; Palagruža – neobična oaza usred pučine, Katalog izložbe, listopad 1996,

Hrvatski Prirodoslovni muzej, Zagreb. • UNGAR, S. 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na otoku Visu. Acta Bot.

Croat. 28, 475-477. • VISIANI, R. 1842-1852: Flora Dalmatica, I–III, Lipsiae. • VISIANI, R. 1872: Supplementum Florae Dalmaticae, vol. 1., Venetiis. • VITALJIĆ, V. 1961: Vegetacija šireg područja Huma na otoku visu. Diplomski rad, Sveučilište u

Zagrebu.

114

Prilog 3. Popis flore PA Vis i pučinski otoci Popis flore otoka Visa

Acacia retinoides Schltdl. Acanthus mollis L. Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton Acinos arvensis (Lam.) Dandy Aegilops geniculata Roth Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aegilops triuncialis L. Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Aethionema saxatile (L.) R. Br. ssp. scopulorum (Ronniger) I. A. Anderson Agave americana L. Agrostemma githago L. Agrostis castellana Boiss. et Reut. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Aira elegantissima Schur Ajuga chamaepitys (L.) Schreb. Ajuga iva (L.) Schreb. Alisma plantago-aquatica L. Alkanna tinctoria Tausch Allium ampeloprasum L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium croaticum Bogdanovic, Brullo, Mtic & Salmeri Allium dentiferum Webb et Berthel. Allium flavum L. Allium guttatum Steven ssp. sardoum (Moris) Stearn Allium paniculatum L. Allium roseum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Alopecurus rendlei Eig Althaea hirsuta L. Alyssum alyssoides (L.) L. Alyssum simplex Rudolphi Amaranthus albus L. Amaranthus deflexus L. Amaranthus retroflexus L. Ambrosia maritima L. Ammoides pusilla (Brot.) Breistr. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anacyclus clavatus (Desf.) Pers. Anacyclus radiatus Loisel. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa cretica Mill. Anchusa italica Retz. Anchusa variegata (L.) Lehm. Andrachne telephioides L. Anemone hortensis L.

Anthemis arvensis L. Anthoxanthum aristatum Boiss. Anthyllis barba-jovis L. Anthyllis vulneraria L. Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. Anthyllis vulneraria L. ssp. weldeniana (Rchb.) Cullen Antirrhinum majus L. Arabis glabra (L.) Bernhardt Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arabis verna (L.) R. Br. Arbutus unedo L. Arctium lappa L. Arenaria serpyllifolia L. Argyrolobium zanonii (Turra) P. W. Ball Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Aristolochia clematitis L. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asperula aristata L.f. Asperula aristata L.f. ssp. scabra (J.Presl et C.Presl) Nyman Asperula cynanchica L. Asperula staliana Vis. Asperula staliana Vis. ssp. issaea Korica Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Aster squamatus (Spreng.) Hieron. Aster tripolium L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby Astragalus hamosus L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater Astragalus sesameus L. Atriplex halimus L. Atriplex littoralis L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch ssp. leucadea Avellinia michelii (Savi) Parl.

Avena barbata Pott ex Link Avena sativa L. Avena sterilis L. Ballota nigra L. Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek Barbarea vulgaris R. Br. Barlia robertiana (Loisel.) Greuter Bellardia trixago (L.) All. Bellevalia romana (L.) Rchb. Bellis sylvestris Cirillo Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Borago officinalis L. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica incana Ten. Briza maxima L. Bromus erectus Huds. Bromus hordeaceus L. Bromus madritensis L. Bromus sterilis L. Bunias erucago L. Bunium ferulaceum Sibth. et Sm. Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calendula officinalis L. Calepina irregularis (Asso) Thell. Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campanula erinus L. Cannabis sativa L. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Capsella rubella Reut. Cardamine hirsuta L. Cardaria draba (L.) Desv. Carduus acicularis Bertol. Carduus macrocephalus Desf. Carduus micropterus (Borbás) Teyber

115

Carduus nutans L. Carduus pycnocephalus L. Carex caryophyllea Latourr. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes Carex flacca Schreb. ssp. flacca Carex flacca Schreb. ssp. serrulata (Biv.) Greuter Carex hallerana Asso Carex illegitima Ces. Carex spicata Huds. Carex vulpina L. Carlina corymbosa L. Carlina vulgaris L. Carpobrotus acinaciformis (L.) L. Bolus Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Carum carvi L. Celtis australis L. Centaurea calcitrapa L. Centaurea jacea L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurea solstitialis L. Centaurium erythraea Rafn Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus ruber (L.) DC. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Cerastium brachypetalum Pers. Cerastium glomeratum Thuill. Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries) Jalas Cerastium semidecandrum L. Ceratonia siliqua L. Chaenorhinum minus (L.) Lange ssp. litorale (Willd.) Hayek Chamomilla recutita (L.) Rauschert Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. Chenopodium album L. Chenopodium murale L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrozophora tinctoria (L.) A. Juss. Chrysanthemum coronarium L. Chrysanthemum segetum L. Cichorium intybus L. Cirsium arvense (L.) Scop. Cirsium vulgare (Savi) Ten. Cistus incanus L. Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus monspeliensis L. Cistus salvifolius L.

Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf. Citrus aurantium L. Citrus medica L. Clematis flammula L. Clypeola jonthlaspi L. Colchicum hungaricum Janka Colutea arborescens L. Colutea orientalis Mill. Consolida regalis S. F. Gray Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. ssp. valentina Coronilla varia L. Coronopus squamatus (Forssk.) Asch. Corylus avellana L. Crambe maritima L. Crataegus laevigata (Poir.) DC. Crataegus monogyna Jacq. Crepis dioscoridis L. Crepis foetida L. Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia (M.Bieb.) Čelak. Crepis neglecta L. Crepis rubra L. Crepis sancta (L.) Babc. Crepis setosa Haller f. Crepis vesicaria L. Crepis zacintha (L.) Babc. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Crupina vulgaris Cass. Cucumis sativus L. Cupressus horizontalis Mill. Cupressus sempervirens L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cymbalaria muralis P.Gaertn. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Cytinus hypocistis (L.) L. Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill.

Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Daucus carota L. ssp. maximus (Desf.) Ball Delphinium peregrinum L. Delphinium staphisagria L. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dittrichia graveolens (L.) Greuter Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Dryopteris filix-mas (L.) Schott Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echinophora spinosa L. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench Echium vulgare L. Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Ephedra major Host Equisetum ramosissimum Desf. Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Erica multiflora L. Erodium ciconium (L.) Ľ Hér. Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér. Erodium malacoides (L.) Ľ Hér. Erophila verna (L.) Chevall. Eruca vesicaria (L.) Cav. Eryngium amethystinum L. Eryngium campestre L. Eryngium maritimum L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia exigua L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia maculata L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peplis L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia platyphyllos L. Euphorbia spinosa L. Evax pygmaea (L.) Brot. Fallopia baldschuanica (Regel) Holub Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve Ferula communis L. Festuca dalmatica (Hack.) K.Richt.

116

Festuca ovina L. Festuca rupicola Heuff. Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Fraxinus ornus L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr. Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria judaica Boiss. Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. Fumaria petteri Reichenb. ssp. thuretii (Boiss.) Pugsley Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium lucidum All. Galium mollugo L. Galium murale (L.) All. Galium rotundifolium L. Gastridium ventricosum (Gouan) Schinz et Thell. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Geranium columbinum L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. Geranium purpureum Vill. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Geranium sanguineum L. Gladiolus communis L. Gladiolus italicus Mill. Glaucium flavum Crantz Hedera helix L. Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak.) Holub Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helichrysum stoechas (L.) Moench Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Hibiscus trionum L. Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann Hieracium piliferum Hoppe Hieracium pilosella L. Hieracium piloselloides Vill. ssp. piloselloides

Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis ciliata Willd. Hippocrepis unisiliquosa L. Hirschfeldia incana (L.) Lagr.-Foss. Hordeum murinum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hornungia petraea (L.) Rchb. Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi Hyoscyamus albus L. Hyoseris radiata L. Hyoseris scabra L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf Hypericum perforatum L. Hypochoeris maculata L. Imperata cylindrica (L.) Raeusch. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Iris pseudopallida Trinajstić Isatis tinctoria L. Juglans regia L. Juncus acutus L. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus phoenicea L. Kickxia elatine (L.) Dumort. Koeleria splendens C.Presl Lactuca sativa L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lappula squarrosa (Retz.) Dumort. Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L. Lathyrus clymenum L. Lathyrus digitatus (M. Bieb.) Fiori Lathyrus latifolius L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Lathyrus setifolius L. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Legousia falcata (Ten.) Fritsch Legousia hybrida (L.) Delarbre Legousia speculum-veneris (L.) Chaix Lens culinaris Medik. Leontodon crispus Vill. Leontodon tuberosus L. Lepidium campestre (L.) R. Br. Lepidium graminifolium L. Lilium candidum L.

Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Limonium narbonense Mill. Limonium subanfractum Trinajstić Linaria micrantha (Cav.) Hoffmanns. et Link Linaria simplex (Willd.) DC. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Linum tenuifolium L. Linum trigynum L. Lithospermum arvense L. Lithospermum incrassatum Guss. Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lolium subulatum Vis. Lonicera etrusca Santi Lonicera implexa Aiton Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus angustissimus L. Lotus corniculatus L. Lotus corniculatus L. ssp. corniculatus Lotus corniculatus L. ssp. hirsutus Rothm. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus glaber Mill. Lotus ornithopodioides L. Lycium europaeum L. Lythrum thymifolia L. Malva nicaeensis All. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mérat Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago disciformis DC. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago marina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago monspeliaca (L.) Trautv. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L. Medicago rigidula (L.) All. Medicago sativa L. Medicago sativa L. ssp. sativa Medicago truncatula Gaertn. Melica ciliata L. Melica ciliata L. ssp. ciliata Melica uniflora Retz. Melilotus indica (L.) All. Melilotus italica (L.) Lam.

117

Melilotus neapolitanus Ten. Melilotus officinalis (L.) Lam. Melilotus sulcata Desf. Melissa officinalis L. Mentha aquatica L. Mentha pulegium L. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystallinum L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia capillacea (All.) Graebner in Ascherson et Graebner Minuartia mediterranea (Link.) K. Malý Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Moenchia mantica (L.) Bartl. Morus nigra L. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Muscari neglectum Guss. ex Ten. ssp. neglectum Myrtus communis L. Narcissus tazetta L. Neatostema apulum (L.) I.M.Johnst. Neotinea maculata (Desf.) Stearn Nerium oleander L. Nicotiana glauca Graham Nigella damascena L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Ononis minutissima L. Ononis mitissima L. Ononis natrix L. Ononis natrix L. ssp. natrix Ononis ornithopodioides L. Ononis pusilla L. Ononis reclinata L. Onopordum illyricum L. Onosma echioides L Onosma javorkae Simonk. Ophrys apifera Huds. Ophrys bertolonii Moretti Ophrys bertoloniiformis O.Danesch et E.Danesch Ophrys bombyliflora Link Ophrys classica Devillers-Tersch. et Devillers Ophrys fusca Link Ophrys fusca Link ssp. fusca Ophrys insectifera L. Ophrys lacaitae Lojac. Ophrys lupercalis Devillers-Tersch. et Devillers Ophrys lutea (Gouan) Cav. Ophrys lutea (Gouan) Cav. ssp. minor (Tod.) O.Danesch et E.Danesch Ophrys marmorata G.Foelsche et W.Foelsche Ophrys scolopax Cav.

Ophrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven) E.G.Camus Ophrys sphegodes Mill. Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys sphegodes Mill. ssp. litigiosa (E.G.Camus) Bech. Ophrys sphegodes Mill. ssp. mammosa (Desf.) Soó ex E.Nelson Ophrys sphegodes Mill. ssp. sphegodes Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó Ophrys x lyrata H.Fleischm. Opuntia ficus-indica (L.) Miller Opuntia vulgaris Miller Orchis coriophora L. Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini) K.Richt. Orchis italica Poir. Orchis morio L. Orchis morio L. ssp. morio Orchis morio L. ssp. picta (Loisel.) K.Richt. Orchis papilionacea L. Orchis provincialis Balb. Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus Orchis purpurea Huds. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. Orchis simia Lam. Origanum heracleoticum L. Origanum majorana L. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Orlaya kochii Heywood Ornithogalum comosum L. Ornithogalum gussonei Ten. Ornithogalum pyramidale L. Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr. Ornithogalum umbellatum L. Ornithopus compressus L. Orobanche amethystea Thuill. Orobanche caryophyllacea Sm. Orobanche minor Sm. Orobanche mutelii F.W.Schultz Orobanche purpurea Jacq. Ostrya carpinifolia Scop. Osyris alba L. Otanthus maritimus (L.) Hoffmanns. et Link Oxalis articulata Savigny Oxalis corniculata L. Oxalis dillenii Jacq. Oxalis pes-caprae L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver dubium L. Papaver hybridum L. Papaver rhoeas L. Papaver somniferum L. Papaver strigosum (Boenn.) Schur

Parapholis filiformis (Roth) C.E.Hubb. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parentucellia latifolia (L.) Caruel Parentucellia viscosa (L.) Caruel Parietaria judaica L. Parietaria lusitanica L. Parietaria officinalis L. Pelargonium peltatum (L.) Ľ Hér. Petrorhagia prolifera (L.) P. W. Ball et Heywood Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petrorhagia velutina (Guss.) P. W. Ball et Heywood Phagnalon graecum Boiss. et Heldr. Phagnalon rupestre (L.) DC. Phalaris canariensis L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum echinatum Host Phlomis fruticosa L. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud. Phytolacca americana L. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hieracioides L. ssp. spinulosa (Bertol. ex Guss.) Arcang. Pimpinella saxifraga L. Pimpinella tragium Vill. Pimpinella tragium Vill. ssp. lithophila (Schischk.) Tutin Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold (cult.) Pinus pinea L. (cult.) Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. ssp. thomasii (Duby) Soják Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Pisum sativum L. ssp. elatius (M. Bieb.) Asch. et Graebn. Pittosporum tobira (Thunb.) Aiton f. Plantago afra L. Plantago altissima L. Plantago bellardii All. Plantago coronopus L. Plantago coronopus L. ssp. commutata (Guss.) Pilg. Plantago holosteum Scop. Plantago indica L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. Plantago serraria L. Platanus orientalis L. (cult.) Plumbago europaea L. Poa angustifolia L.

118

Poa annua L. Poa bulbosa L. Poa infirma Kunth Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. Polycarpon tetraphyllum (L.) L. ssp. alsinifolium (Biv.) Ball Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Polygala monspeliaca L. Polygala nicaeensis Risso ex Koch Polygala vulgaris L. Polygonum arenarium Waldst. et Kit. Polygonum aviculare L. Polypodium cambricum L. Polypodium vulgare L. Populus nigra L. Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Portulaca oleracea L. Posidonia oceanica (L.) Delile Potamogeton natans L. Potentilla australis Krašan Potentilla hirta L. Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella laciniata (L.) L. Prunella vulgaris L. Prunus domestica L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Psilurus incurvus (Gouan) Schinz et Thell. Ptilostemon stellatus (L.) Greuter Punica granatum L. Pyracantha coccinea M. J. Roemer Pyrus amygdaliformis Vill. Pyrus pyraster Burgsd. Quercus coccifera L. Quercus ilex L. Quercus virgiliana (Ten.) Ten. Ranunculus chius DC. Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Raphanus raphanistrum L. Raphanus sativus L. Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Ricinus communis L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast. et Mauri Rosa canina L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L.

Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex crispus L. Rumex pulcher L. Rumex pulcher L. ssp. pulcher Rumex pulcher L. ssp. woodsii (De Not.) Arcangeli Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Salicornia europaea L. Salsola kali L. Salsola soda L. Salvia fruticosa Mill. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verbenaca L. Salvia viridis L. Sambucus nigra L. Sanguisorba minor Scop. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Sarcopoterium spinosum (L.) Spach Satureja montana L. Saxifraga tridactylites L. Scabiosa columbaria L. Scaligeria cretica (Mill.) Boiss. Scandix australis L. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scirpus maritimus L. Sclerochloa dura (L.) P.Beauv. Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L. Scorzonera laciniata L. Scorzonera villosa Scop. Scrophularia canina L. Scrophularia peregrina L. Securigera cretica (L.) Lassen Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl. Sedum acre L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum sediforme (Jacq.) Pau Sedum stellatum L. Selaginella denticulata (L.) Spring. Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.) Chater Senecio leucanthemifolius Poir. Senecio vulgaris L. Serapias parviflora Parl. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. ssp. laxiflora (Soó) Gölz et H.R.Reinhard Sesleria interrupta Vis. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Sideritis romana L. ssp. purpurea (Fox Talbot ex Benth.) Heywood

Silene conica L. Silene latifolia Poir. Silene latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et Bourdet Silene noctiflora L. Silene nocturna L. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Silybum marianum (L.) Gaertn. Sinapis alba L. Sinapis arvensis L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp. maritima (L.) Greuter et Burdet Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Smyrnium perfoliatum L. Solanum dulcamara L. Solanum elaeagnifolium Cav. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Spartium junceum L. Spergularia maritima (All.) Chiov. Spergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl Spergularia salina J. Presl et C. Presl Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech. f. Stachys germanica L. Stachys spinulosa Sibth. et Sm. Stellaria media (L.) Vill. Stipa bromoides (L.) Dörfl. Styrax officinalis L. Suaeda maritima (L.) Dumort. Syringa vulgaris L. Tamarix africana Poir. Tamarix dalmatica Baum Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Taraxacum megalorrhizon (Forssk.) Hand.-Mazz. Taraxacum officinale Weber Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium fruticans L. Teucrium polium L. Theligonum cynocrambe L.

119

Thlaspi perfoliatum L. Thymelaea passerina (L.) Cosson et Germ. Thymus longicaulis C.Presl Thymus vulgaris L. Tordylium apulum L. Torilis arvensis (Huds.) Link Torilis leptophylla (L.) Rchb. f. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tribulus terrestris L. Trifolium angustifolium L. Trifolium arvense L. Trifolium campestre Schreber Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium incarnatum L. Trifolium lappaceum L. Trifolium leucanthum M. Bieb. Trifolium mutabile Port. Trifolium nigrescens Viv. Trifolium nigrescens Viv. ssp. nigrescens Trifolium resupinatum L. Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Trifolium subterraneum L. Trifolium tomentosum L. Trigonella caerulea (L.) Ser. Trigonella esculenta Willd. Trigonella gladiata M. Bieb. Trigonella monspeliaca L. Tripodion tetraphyllum (L.) Fourr. Tulipa sylvestris L.

Tyrimnus leucographus (L.) Cass. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Umbilicus rupestris (Salisb.) Dandy Urginea maritima (L.) Baker Urospermum dalechampii (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica pilulifera L. Urtica urens L. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert Valantia hispida L. Valantia muralis L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella discoidea (L.) Loisel. Valerianella eriocarpa Desv. Valerianella locusta (L.) Laterrade Valerianella muricata (Stiven ex M. Bieb.) J.W.Loudon Verbascum blattaria L. Verbascum phoeniceum L. Verbascum sinuatum L. Verbena officinalis L. Veronica arvensis L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica hederifolia L. Veronica persica Poir.

Veronica polita Fr. Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. segetalis (Thuill.) Corb. Vicia bithynica (L.) L. Vicia faba L. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vicia lutea L. Vicia pannonica Crantz ssp. striata (M. Bieb.) Nyman Vicia parviflora Cav. Vicia peregrina L. Vicia sativa L. Vicia sepium L. Vicia villosa Roth ssp. varia (Host) Corb. Vinca major L. Viola adriatica Freyn Viola alba Besser Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.) W.Becker Viola hirta L. Viola kitaibeliana Schultes Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L.

Popis flore otoka Biševa Aegilops geniculata Roth Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Aira elegantissima Schur Ajuga chamaepitys (L.) Schreb. Allium ampeloprasum L. Allium commutatum Guss. Allium flavum L. Allium roseum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Amaranthus albus L. Amaranthus graecizans L. Amaranthus retroflexus L. Ambrosia maritima L. Ampelodesmos mauritanica (Poir.) T.Durand et Schinz Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa italica Retz. Anemone hortensis L. Anthemis segetalis Ten. Anthyllis barba-jovis L. Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. Antirrhinum majus L.

Arabis hirsuta (L.) Scop. Arbutus unedo L. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asperula aristata L.f. Asperula staliana Vis. Asperula staliana Vis. ssp. arenaria Korica Asperula staliana Vis. ssp. staliana Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Astragalus boeticus L. Astragalus monspessulanus L.

Atriplex littoralis L. Atriplex patula L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Avellinia michelii (Savi) Parl. Avena barbata Pott ex Link Ballota nigra L. Ballota nigra L. ssp. uncinata (Fiori et Bég.) Patzak Ballota nigra L. ssp. velutina (Posp.) Patzak Bellardia trixago (L.) All. Bellis sylvestris Cirillo Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Borago officinalis L. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv.

120

Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. rupestre (Host) Schübl. et M.Martens Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brassica nigra (L.) Koch Briza maxima L. Bromus diandrus Roth Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus rigidus Roth Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campanula erinus L. Campsis radicans (L.) Seen. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Cardamine hirsuta L. Cardaria draba (L.) Desv. Carduus pycnocephalus L. Carex divulsa Stokes Carex flacca Schreb. Carex flacca Schreb. ssp. serrulata (Biv.) Greuter Carex hallerana Asso Carex illegitima Ces. Carlina corymbosa L. Carpobrotus acinaciformis (L.) L. Bolus Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Cedrus atlantica (Endl.) Carriere Centaurea ragusina L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurium erythraea Rafn Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus ruber (L.) DC. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch Cerastium semidecandrum L. Ceratonia siliqua L. Chenopodium album L. Chenopodium murale L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrysanthemum coronarium L. Cichorium endivia L. Cistus incanus L. Cistus monspeliensis L. Cistus salvifolius L. Citrus limon (L.) Burm. f. Clematis flammula L. Clypeola jonthlaspi L. Colutea arborescens L.

Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. Crepis neglecta L. Crepis sancta (L.) Babc. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. hispidus (Arcang.) Heywood Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Erica multiflora L. Erodium ciconium (L.) Ľ Hér. Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér. Erodium malacoides (L.) Ľ Hér. Eruca vesicaria (L.) Cav. Eruca vesicaria (L.) Cav. ssp. sativa (Mill.) Thell. Eryngium maritimum L. Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia chamaesyce L. ssp. massiliensis (DC.) Thell.

Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M. Sm. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia terracina L. Evax pygmaea (L.) Brot. Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve Ficus carica L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Frankenia pulverulenta L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana laevipes (L.) Spach Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria gaillardotii Boiss. Fumaria officinalis L. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. Fumaria vaillantii Loisel. in Desv. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium lucidum All. Galium murale (L.) All. Galium parisiense L. Gastridium ventricosum (Gouan) Schinz et Thell. Geranium molle L. Geranium purpureum Vill. Geranium rotundifolium L. Gladiolus communis L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Halimione portulacoides (L.) Aellen Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard Heliotropium europaeum L. Heteropogon contortus (L.) P.Beauv. ex Roem. et Schult. Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis ciliata Willd. Hirschfeldia incana (L.) Lagr.-Foss. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi Hyoscyamus albus L. Hyoseris radiata L. Hyoseris scabra L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf

121

Hypericum perforatum L. Hypericum perforatum L. ssp. veronense (Schrank) H. Lindb. Imperata cylindrica (L.) Raeusch. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Isatis tinctoria L. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus phoenicea L. Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Koeleria splendens C.Presl Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lathyrus cicera L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Lathyrus sphaericus Retz. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Leontodon tuberosus L. Lepidium graminifolium L. Lilium candidum L. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Linaria simplex (Willd.) DC. Linum bienne Mill. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Lithospermum arvense L. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lonicera implexa Aiton Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus ornithopodioides L. Lunaria annua L. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mérat Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago marina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago polymorpha L. Medicago rigidula (L.) All. Melica ciliata L. Melica ciliata L. ssp. magnolii (Gren. et Godr.) Husn. Melilotus sulcata Desf.

Mentha spicata L. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystallinum L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Minuartia mediterranea (Link.) K. Malý Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Morus alba L. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myosotis ramosissima Rochel Myrtus communis L. Nigella damascena L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Ononis minutissima L. Ononis natrix L. Ononis ornithopodioides L. Ononis reclinata L. Ophrys bombyliflora Link Ophrys sphegodes Mill. Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó Ophrys x lyrata H.Fleischm. Orchis coriophora L. Orchis coriophora L. ssp. fragrans (Pollini) K.Richt. Origanum heracleoticum L. Ornithogalum umbellatum L. Orobanche minor Sm. Orobanche mutelii F.W.Schultz Orobanche purpurea Jacq. Orobanche sanguinea C.Presl Otanthus maritimus (L.) Hoffmanns. et Link Oxalis corniculata L. Oxalis pes-caprae L. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver dubium L. Papaver rhoeas L. Papaver strigosum (Boenn.) Schur Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petrorhagia velutina (Guss.) P. W. Ball et Heywood Phagnalon graecum Boiss. et Heldr. Phagnalon rupestre (L.) DC. Phalaris canariensis L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phytolacca americana L. Pinus halepensis Mill.

Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. ssp. thomasii (Duby) Soják Pistacia lentiscus L. Pisum sativum L. Plantago afra L. Plantago bellardii All. Plantago coronopus L. Plantago coronopus L. ssp. weldenii (Rchb.) Arcang. Plantago holosteum Scop. Plantago lanceolata L. Plantago media L. Plantago serraria L. Plumbago europaea L. Poa angustifolia L. Poa bulbosa L. Polycarpon tetraphyllum (L.) L. ssp. alsinifolium (Biv.) Ball Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Polygonum arenastrum Boreau Polygonum aviculare L. Polygonum maritimum L. Portulaca oleracea L. Prasium majus L. Prunus avium L. Prunus domestica L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Punica granatum L. Quercus ilex L. Ranunculus muricatus L. Raphanus raphanistrum L. Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens Reichardia picroides (L.) Roth Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhamnus alaternus L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex obtusifolius L. Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Ruta graveolens L. Sagina maritima G.Don Salsola kali L. Salsola soda L. Salvia officinalis L. Salvia verbenaca L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scilla autumnalis L. Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L.

122

Scrophularia peregrina L. Securigera cretica (L.) Lassen Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl. Sedum ochroleucum Chaix Sedum rubens L. Senecio bicolor (Willd.) Tod. ssp. cineraria (DC.) Chater Senecio leucanthemifolius Poir. Senecio vulgaris L. Serapias parviflora Parl. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. ssp. laxiflora (Soó) Gölz et H.R.Reinhard Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene conica L. Silene nocturna L. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis alba L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet Sixalix atropurpurea (Forssk.) Greuter et Burdet ssp. maritima (L.) Greuter et Burdet Smilax aspera L. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Solanum villosum Mill. ssp. alatum (Moench) Dostál Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball

Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Spergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stellaria media (L.) Vill. Stellaria pallida (Dumort) Piré Stipa bromoides (L.) Dörfl. Suaeda vera J.F. Gmelin in L. Syringa vulgaris L. Tamarix dalmatica Baum Tamarix gallica L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Tetragonia tetragonoides (Pallas) O. Kuntze Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Tordylium apulum L. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon dubius Scop. Tragopogon porrifolius L. Tragopogon pratensis L. ssp. orientalis (L.) Čelak. Tragus racemosus (L.) All. Tribulus terrestris L. Trifolium angustifolium L. Trifolium campestre Schreber Trifolium nigrescens Viv. Trifolium nigrescens Viv. ssp. nigrescens Trifolium resupinatum L. Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Trifolium suffocatum L. Tyrimnus leucographus (L.) Cass.

Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica urens L. Valantia muralis L. Valerianella coronata (L.) DC. Valerianella muricata (Stiven ex M. Bieb.) J.W.Loudon Verbascum blattaria L. Verbascum sinuatum L. Verbena officinalis L. Veronica arvensis L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica polita Fr. Veronica triloba Opiz Viburnum tinus L. Vicia bithynica (L.) L. Vicia faba L. Vicia hybrida L. Vicia lutea L. Vicia parviflora Cav. Vicia peregrina L. Vicia sativa L. ssp. cordata (Hope) Batt. Vicia tenuissima (M.Bieb.) Schinz et Thell. Vinca major L. Vinca minor L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Vulpia myuros (L.) C.C.Gmel. Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve

Popis flore otoka Sveca Achillea collina Becker ex Rchb. Adonis aestivalis L. Adonis microcarpa DC. Aegilops geniculata Roth Aegilops neglecta Req. ex Bertol. Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Allium ampeloprasum L. Allium ascalonicum L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium roseum L. Allium sativum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Alyssum simplex Rudolphi Amaranthus albus L. Amaranthus retroflexus L. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.

Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa italica Retz. Anemone hortensis L. Anthemis arvensis L. Anthyllis barba-jovis L. Apium graveolens L. Arabis verna (L.) R. Br. Arbutus unedo L. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. Arenaria serpyllifolia L. Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asperula staliana Vis. Asperula visianii Korica Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L.

Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Asterolinon linum-stellatum (L.) Duby Astragalus hamosus L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) M.Plazibat Aurinia sinuata (L.) Griseb. Avena barbata Pott ex Link Beta vulgaris L. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv.

123

Brassica cazzae Ginzb. et Teyber Brassica mollis Vis. Brassica oleracea L. Brassica oleracea L. ssp. acephala (DC.) O. Schwarz Briza maxima L. Bromus diandrus Roth Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus sterilis L. Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calendula arvensis L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Campanula erinus L. Capparis spinosa L. Capsicum annuum L. Carduus pycnocephalus L. Carex distachya Desf. Carex divulsa Stokes Carex flacca Schreb. Carex flacca Schreb. ssp. serrulata (Biv.) Greuter Carex hallerana Asso Carex illegitima Ces. Carlina corymbosa L. Carthamus lanatus L. Centaurea ragusina L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurium erythraea Rafn Centaurium erythraea Rafn ssp. erythraea Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus calcitrapae (L.) Dufr. Centranthus ruber (L.) DC. Cerastium pumilum Curtis ssp. glutinosum (Fries) Jalas Cerastium semidecandrum L. Ceratonia siliqua L. Chenopodium album L. Chenopodium murale L. Chenopodium vulvaria L. Chondrilla juncea L. Chrysanthemum coronarium L. Cichorium endivia L. Cichorium intybus L. Cirsium arvense (L.) Scop. Cistus incanus L. Cistus monspeliensis L. Cistus salvifolius L. Citrus aurantium L. Citrus limon (L.) Burm. f. Clematis flammula L. Clypeola jonthlaspi L. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist

Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla scorpioides (L.) Koch Coronilla valentina L. Crepis dioscoridis L. Crepis pulchra L. Crepis zacintha (L.) Babc. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Cucumis sativus L. Cucurbita pepo L. Cuscuta epithymum (L.) L. Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. hispidus (Arcang.) Heywood Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang. Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Diplotaxis muralis (L.) DC. Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv. Echium italicum L. Echium parviflorum Moench Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Ephedra fragilis Desf. Erica arborea L. Erica multiflora L. Erodium ciconium (L.) Ľ Hér. Erodium malacoides (L.) Ľ Hér. Eruca vesicaria (L.) Cav. Erysimum cheiri (L.) Crantz Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia dendroides L. Euphorbia exigua L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Evax pygmaea (L.) Brot. Festuca ovina L. Ficus carica L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Frankenia pulverulenta L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana laevipes (L.) Spach

Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria parviflora Lam. Fumaria petteri Reichenb. Fumaria vaillantii Loisel. in Desv. Galium aparine L. Galium corrudifolium Vill. Galium murale (L.) All. Galium parisiense L. Galium tricornutum Dandy Gastridium ventricosum (Gouan) Schinz et Thell. Geranium columbinum L. Geranium molle L. Geranium purpureum Vill. Geranium rotundifolium L. Gladiolus italicus Mill. Halimione portulacoides (L.) Aellen Hedera helix L. Hedypnois cretica (L.) Dum.Cours. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak.) Holub Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Hippocrepis biflora Spreng. Hippocrepis unisiliquosa L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi Hyoscyamus albus L. Hyoseris radiata L. Hyoseris scabra L. Hypericum perforatum L. Hypochoeris achyrophorus L. Inula conyza DC. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Juncus maritimus Lam. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus phoenicea L. Koeleria splendens C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L. Lathyrus aphaca L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Leontodon hispidus L. Lepidium campestre (L.) R. Br. Lepidium graminifolium L. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp. brusnicense Trinajstić

124

Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp. vestitum Linaria simplex (Willd.) DC. Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Lithospermum arvense L. Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lonicera implexa Aiton Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus ornithopodioides L. Malus domestica Borkh. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Malva verticillata L. Marrubium vulgare L. Matricaria perforata Mérat Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago lupulina L. Medicago minima (L.) Bartal. Medicago murex Willd. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago tuberculata (Retz.) Willd. Melica ciliata L. ssp. ciliata Melilotus elegans Ser. Melilotus indica (L.) All. Melilotus sulcata Desf. Mercurialis annua L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Micromeria microphylla (d'Urv.) Benth. Minuartia mediterranea (Link.) K. Malý Minuartia verna (L.) Hiern Minuartia verna (L.) Hiern ssp. insularis Trinajstić et Zi. Pavletić Misopates orontium (L.) Raf. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myosotis ramosissima Rochel Myrtus communis L. Narcissus tazetta L. Nigella damascena L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Ononis minutissima L. Ononis ornithopodioides L. Ononis reclinata L. Ophrys apifera Huds. Ophrys sphegodes Mill.

Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Orchis purpurea Huds. Origanum heracleoticum L. Ornithogalum sphaerocarpum A.Kern. Orobanche minor Sm. Orobanche mutelii F.W.Schultz Orobanche purpurea Jacq. Orobanche sanguinea C.Presl Osyris alba L. Pallenis spinosa (L.) Cass. Papaver dubium L. Papaver rhoeas L. Papaver somniferum L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Pelargonium peltatum (L.) Ľ Hér. Pelargonium zonale (L.) Aiton Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petroselinum crispum (Mill.) A. W. Hill Phagnalon graecum Boiss. et Heldr. Phagnalon rupestre (L.) DC. Phaseolus vulgaris L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Pimpinella tragium Vill. Pinus halepensis Mill. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Plantago afra L. Plantago coronopus L. Plantago indica L. Plantago lanceolata L. Poa angustifolia L. Poa bulbosa L. Polygala monspeliaca L. Polypodium cambricum L. Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Portulaca oleracea L. Portulaca oleracea L. ssp. oleracea Potentilla hirta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunus domestica L. Prunus persica (L.) Batsch Punica granatum L. Pyrus communis L. Quercus ilex L. Ranunculus muricatus L. Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens Reichardia picroides (L.) Roth Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.

Rhamnus alaternus L. Robinia pseudoacacia L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast. et Mauri Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex acetosella L. Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Salvia officinalis L. Salvia verbenaca L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Scaligeria cretica (Mill.) Boiss. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scorpiurus muricatus L. Scorzonera laciniata L. Securigera cretica (L.) Lassen Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Senecio leucanthemifolius Poir. Senecio vulgaris L. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene conica L. Silene nocturna L. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis alba L. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Spergularia salina J. Presl et C. Presl Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech. f. Stellaria pallida (Dumort) Piré Stipa bromoides (L.) Dörfl. Suaeda vera J.F. Gmelin in L. Tamarix africana Poir. Tamarix gallica L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Theligonum cynocrambe L. Tordylium apulum L. Torilis arvensis (Huds.) Link Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon porrifolius L. Trifolium angustifolium L.

125

Trifolium campestre Schreber Trifolium scabrum L. Trifolium stellatum L. Trifolium tomentosum L. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Valantia hispida L. Valantia muralis L. Valerianella coronata (L.) DC.

Valerianella discoidea (L.) Loisel. Valerianella eriocarpa Desv. Valerianella muricata (Stiven ex M. Bieb.) J.W.Loudon Verbascum sinuatum L. Veronica arvensis L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica polita Fr. Viburnum tinus L. Vicia angustifolia L. ssp. segetalis (Thuill.) Corb. Vicia bithynica (L.) L.

Vicia faba L. Vicia sativa L. Vicia sativa L. ssp. cordata (Hope) Batt. Vicia tenuissima (M.Bieb.) Schinz et Thell. Vinca major L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Vitis vinifera L. Vulpia myuros (L.) C.C.Gmel.

Popis flore Palagruškog arhipelaga

Aegilops geniculata Roth Aetheorhiza bulbosa (L.) Cass. Allium ampeloprasum L. Allium commutatum Guss. Allium schoenoprasum L. Allium subhirsutum L. Amaranthus albus L. Amaranthus graecizans L. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anthemis chia L. Anthyllis barba-jovis L. Arenaria serpyllifolia L. Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Arum italicum Mill. Asparagus acutifolius L. Asparagus maritimus (L.) Mill. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asteriscus aquaticus (L.) Less. Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) M.Plazibat Avena barbata Pott ex Link Ballota nigra L. Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Biarum tenuifolium (L.) Schott Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brassica botterii Vis. Briza maxima L. Bromus diandrus Roth Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus rigidus Roth Cakile maritima Scop.

Calepina irregularis (Asso) Thell. Camphorosma monspeliaca L. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Capsella rubella Reut. Carduus pycnocephalus L. Carlina corymbosa L. Carlina corymbosa L. ssp. graeca (Boiss.) Nyman Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Centaurea friderici Vis. ssp. friderici Centaurea ragusina L. Centaurea ragusina L. ssp. ragusina Centaurium erythraea Rafn Centaurium pulchellum (Sw.) Druce Centaurium tenuiflorum (Hoffmanns. et Link) Fritsch Centranthus calcitrapae (L.) Dufr. Cerastium semidecandrum L. Cerinthe major L. Chenopodium album L. Chenopodium chenopodioides (L.) Aellen Chenopodium murale L. Chenopodium rubrum L. Chenopodium vulvaria L. Chrysanthemum coronarium L. Chrysanthemum segetum L. Clypeola jonthlaspi L. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cneorum L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla valentina L. Crithmum maritimum L. Cymbalaria muralis P.Gaertn., B.Mey. et Scherb.

Cymbalaria muralis P.Gaertn., Mey. et Scherb. ssp. visianii D.A.Webb Cynoglossum creticum Mill. Dactylis glomerata L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Datura stramonium L. Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. maritimus (Lam.) Batt. Daucus carota L. ssp. maximus (Desf.) Ball Desmazeria marina (L.) Druce Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus multinervis Vis. Echium parviflorum Moench Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Erodium chium (L.) Willd. Erodium ciconium (L.) Ľ Hér. Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér. Erodium malacoides (L.) Ľ Hér. Euphorbia chamaesyce L. Euphorbia dendroides L. Euphorbia exigua L. Euphorbia falcata L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia peploides Gouan Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Euphorbia rigida M. Bieb. Euphorbia spinosa L. Evax pygmaea (L.) Brot. Ferula communis L. ssp. glauca (L.) Rouy et Camus Ficus carica L. Foeniculum vulgare Mill. Foeniculum vulgare Mill. ssp. piperitum (Ucria) Coutinho Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumaria capreolata L. Fumaria flabellata Gaspar. Fumaria gaillardotii Boiss. Fumaria judaica Boiss. Galium aparine L. Galium murale (L.) All. Geranium molle L.

126

Geranium purpureum Vill. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Glaucium flavum Crantz Halimione portulacoides (L.) Aellen Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Herniaria incana Lam. Hordeum marinum Huds. Hordeum murinum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hymenolobus procumbens (L.) Nutt. Hyoscyamus albus L. Hypericum perforatum L. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch Lagurus ovatus L. Lathyrus ochrus (L.) DC. Laurus nobilis L. Lavatera arborea L. Lavatera cretica L. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Lobularia maritima (L.) Desv. Lolium multiflorum Lam. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum Lophochloa cristata (L.) Hyl. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus ornithopodioides L. Lycium europaeum L. Malva parviflora L. Malva sylvestris L. Marrubium vulgare L. Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago polymorpha L. Medicago truncatula Gaertn. Melica ciliata L. ssp. ciliata Melica ciliata L. ssp. magnolii (Gren. et Godr.) Husn. Melica transsilvanica Schur Melilotus elegans Ser. Melilotus indica (L.) All. Melilotus officinalis (L.) Lam. Mercurialis annua L. Mesembryanthemum crystallinum L. Mesembryanthemum nodiflorum L. Minuartia verna (L.) Hiern Minuartia verna (L.) Hiern ssp. insularis Trinajstić et Zi. Pavletić Muscari commutatum Guss.

Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Muscari neglectum Guss. ex Ten. ssp. speciosum (Marches.) Garbari Myosotis ramosissima Rochel Nerium oleander L. Olea europaea L. Ornithogalum sphaerocarpum A.Kern. Ornithogalum visianicum Tomm. Orobanche artemisiae-campestris Vaucher ex Gaudin Orobanche minor Sm. Orobanche sanguinea C.Presl Osyris alba L. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver dubium L. Papaver rhoeas L. Papaver somniferum L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Paronychia kapela (Hacq.) A. Kerner Petrorhagia saxifraga (L.) Link Phalaris canariensis L. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Plantago afra L. Plantago coronopus L. Plantago indica L. Plantago lanceolata L. Poa infirma Kunth Polycarpon tetraphyllum (L.) L. Posidonia oceanica (L.) Delile Prasium majus L. Pyrus amygdaliformis Vill. Pyrus communis L. Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda phyteuma L. Rhamnus alaternus L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev. Rubus ulmifolius Schott Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Sagina apetala Ard. Sagina maritima G.Don Salvia verbenaca L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Scorpiurus muricatus L.

Sedum album L. Sedum hispanicum L. Sedum litoreum Guss. Sedum ochroleucum Chaix Sedum rubens L. Sedum sediforme (Jacq.) Pau Senecio leucanthemifolius Poir. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Silene sedoides Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sinapis alba L. Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Solanum lycopersicum L. Solanum nigrum L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sonchus tenerrimus L. Spergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl Spergularia salina J. Presl et C. Presl Stellaria pallida (Dumort) Piré Suaeda maritima (L.) Dumort. Suaeda vera J.F. Gmelin in L. Tamus communis L. Teucrium flavum L. Teucrium polium L. Teucrium polium L. ssp. capitatum (L.) Arcang. Thymus hirsutus M. Bieb. Torilis nodosa (L.) Gaertn. Umbilicus chloranthus Heldr. et Sart. ex Boiss. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urginea maritima (L.) Baker Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica pilulifera L. Valantia hispida L. Valantia muralis L. Valerianella dentata (L.) Pollich Valerianella eriocarpa Desv. Verbascum blattaria L. Veronica arvensis L. Vicia bithynica (L.) L. Vicia parviflora Cav. Vicia sativa L. Vicia sativa L. ssp. cordata (Hope) Batt. Vitis vinifera L. Vulpia ciliata Dumort.

127

Popis flore otoka Kamika Allium commutatum Guss. Artemisia arborescens L. Arthrocnemum macrostachyum (Moric.) C. Koch Atriplex prostrata Boucher ex DC. in Lam. et DC. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) Plazibat NT Centaurea ragusina L. ssp. ragusina NT Chenopodium murale L. DD Chenopodium vulvaria L. DD Convolvulus cneorum L. NT Crithmum maritimum L. Frankenia pulverulenta L. NT Heliotropium europaeum L. Lavatera arborea L. Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon ssp. vestitum NT Lolium rigidum Gaudin

Lotus cytisoides L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. VU Portulaca oleracea L. Puccinellia teyberi Hayek Reichardia picroides (L.) Roth Sedum hispanicum L. Senecio leucanthemifolius Poir. Silene sedoides Poir. Suaeda vera J.F. Gmelin in L.VU Popis flore otoka Jabuke Artemisia arborescens L. Asparagus acutifolius L. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch ssp. scopulorum (Ginzb.) Plazibat NT Bromus erectus Huds. Centaurea crithmifolia Vis.NT Centaurea fridericii Vis. ssp. jabukensis (Ginzb. et Teyber) Greuter NT

Centaurea x pomoensis TeyberNT Convolvulus cneorum L.NT Daucus carota L. ssp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota L. ssp. hispidus (Arcang.) Heywood Dianthus multinervis Vis. EX Euphorbia dendroides L. Frankenia pulverulenta L.NT Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon NT Lotus cytisoides L. Olea europaea L. Oxalis pes-caprae L. Phillyrea angustifolia L. Pistacia lentiscus L. Prasium majus L. Puccinellia teyberi Hayek Sedum rubens L. Senecio leucanthemifolius Poir. Sonchus tenerrimus L.

128

Prioritetno područje Mljet i Pelješac

Autori: dr.sc. Nenad Jasprica, Katija Dolina prof.

Osobitosti prioritetnog područja - Pelješac

Poluotok Pelješac je drugi po veličini hrvatski poluotok. Površine je 355 km2, a ukupna dužina obale je 221,7 km. Pripada krškom području, a najveća nadmorska visina (961 m) nalazi se na sv. Iliji koji je najveći vrh Zmijskog brda (Monte Vipera) smještenog na sjeverozapadnom dijelu poluotoka. Masivi Pelješca (Monte Vipera, Čučin, Čarović) pružaju se u sjeverozapad-jugoistok.

Sastav stijena poluotoka čine pretežito vapnenci jure i krede. Dolomiti se ponajviše nalaze na uzvišenjima, posebno u središnjem i sjeverozapadnom dijelu poluotoka. U tim područjima nalaze se i najplodnija polja (Potomje i Kuna). Uz obalu, poglavito oko Orebića, mogu se naći flišne naslage.

Na tim geološkim podlogama razvijaju se tla primorske vapnenačke serije. Crvenice se nalaze uglavnom u ponikvama, dok prevladavaju smeña primorska tla.

Klima poluotoka je tipično sredozemna. Prema Bioklimatskoj klasifikaciji (Rivas-Martinez 1993, 1997; Rivas-Martneza et al. 1999) i Bioklimatskoj karti Europe (Rivas-Martinez et al. 2004a), pripada Mediteranskom pluvisezonskom-oceanskom bioklimatu, a smješten je unutar donjeg mezo-mediteranskog pojasa. Poluotok je smješten u Mediteranskoj regiji, Istočno-Mediteranskoj subregiji, Jadranskoj provinciji i Epiro-Dalmatinskom sektoru (Rivas-Martinez et al. 2004b).

Na temelju dugogodišnjih serija podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda RH, srednja godišnja temperatura zraka u središnjem mjestu na poluotoku – Janjini - je 16,1°C, a ukupna godišnja količina oborina 1279 mm. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka bila je 8,9°C, a zabilježena je u veljači. Uopće, najmanja apsolutna temperatura zraka koja je ikada izmjerena u Janjini iznosila je -6,5°C u siječnju. Snijeg na većim nadmorskim visinama nije tako rijetka pojava. Temperatura zraka od 25°C i veća, bilježi se više od 100 dana u godini, dok je prosječan broj kišnih dana u godini 108. Najkišovitiji mjesec je studeni.

Utvrñeno je kako u pravcu od Stona prema Orebiću količina oborina opada, poglavito tijekom vegetacijskog razdoblja. Srednja godišnja relativna vlažnost zraka je 69%. Bura izravano smanjuje relativnu vlažnost zraka. Prosječni broj dana s vjetrom u godini je 313, s najvećom učestalošću (do 30%) vjetrova južnih smjerova (oštro, šilok, lebić). Ukupna godišnja osunčanost je oko 2700 sati, a prosječna dnevna 7,0-7,4 sata. Srednja godišnja osunčanost je 2584 sata.

S obzirom na relativno veliku površinu i razlike u nadmorskoj visini, na Pelješcu je do sada utvrñeno 60 asocijacija, 31 red, 26 sveza unutar 25 vegetacijska razreda (Jasprica i Kovačić 2003).

Najveće površine zauzima termofilna vazdazelena vegetacija česvine (as. Fraxino orni-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis) i njezinih degradacijskih stadija – bušika (as. Erico-Cistetum cretici). U središnjem i sjeverozapadnom dijelu poluotoka (Janjina, Potomje, Dingač i Orebić) razvijene su makije oštrike (as. Fraxino orni-Quercetum cocciferae). Šume dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra subsp. dalmatica, as. Querco ilicis-Pinetum dalmaticae i Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae) razvijene su uglavnom na dolomitima u sjeverozapadnom dijelu poluotoka unutar hemi-mediteranske vegetacijske zone (u smislu Trinajstića 1995). Posebna kserotermna vazdazelena vegetacija kojoj pripadaju asocijacije Querco ilicis-Pinetum halepensis i Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis (sveza Oleo-Ceratonion) razvija se uglavnom na ograničenim površinama u jugozapadnom dijelu poluotoka. Ostale asocijacije šume i makije česvine u zoni sveze Oleo-Ceratonion (Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis, Oleo sylvestris-Juniperetum phoeniceae, Erico-Calicotometum infestae, Erico-Arbutetum) mogu se takoñer mjestimično naći na jugoistočnom dijelu otoka. Asocijacija Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis šireg je rasprostranjenja i može se naći na više lokaliteta na poluotoku (Duba Trpanjska, Orebić, i dr.)

Značajne površine poluotoka su pod kulturama – uglavnom nasadima vinove loze i maslina. Posljednih nekoliko godina, a naročito u zadnje dvije, krče se šume alepskog bora (as. Querco ilicis-Pinetum halepensis) i proširuju nasadi vinove loze, posebno na atraktivnim lokalitetima na južnim padinama poluotoka (Trstenik, Dingač i Postup).

Stonsko polje jedino je područje na poluotoku na kojem se mogu naći ostataci močvarne vegetacije koji pripadaju vegetacijskom razredu PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA, a najčešće

129

asocijacije su Phragmitetum australis, Scirpetum lacustris, Scirpetum tabernaemontani,

Bolboschoenetum maritimi, Typhetum angustifoliae i Cyperetum longi. Asocijacije Cladietum marisci i Phalaridetum arundinaceae (sveza Magnocaricion) su rijetke i fragmentarnog su flornog sastava.

Na Pelješcu je samo jedan lokalitet (Pržina) na kojem je razvijena psamofitska vegetacija (as. Echinophoro-Elymetum farcti), a svega je nekoliko lokaliteta na kojima se razvija as. Euphorbio-Glaucietum flavi (CAKILETEA MARITIMAE). Nekadašnja dobro razvijena psamofitska vegetacija u Prapratnom potpuno je degradirana i floristički osiromašena.

Najslabije su proučene zajednice iz vegetacijskih redova Scorzonero-Chrysopogonetalia i Thero-Brachypodietalia.

Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) uvrstila na Mljetu sljedeće lokalitete, a pri tome koristeći stanišne tipove definirane Nacionalnom klasifikacijom staništa i NATURA 2000 (stanišni je tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa, te divljih životinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o staništima). To su (uz šifru i naziv područja, navedeni su stanišni tipovi):

1. HR3000150 Pelješac - od uvale Rasoka do rta Osičac, velike plitke uvale i naselja posidonije,

2. HR3000151 Uvala v. Bezdija, velike plitke uvale, 3. HR2000736 Pelješac - uvala Pržina, embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina,

travnjaci sitolisne pirike i ježike, 4. HR2000807 Pelješac-travnjaci, eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, 5. HR2000141 Špilja kod Janjine, kraške špilje i jame, endemične svojte, 6. HR2000232 Sv. Ilija – Pelješac, bušik pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke, 7. HR2000290 Pelješac – Orebić – Trpanj, bušik pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke, 8. HR2000524 Orebić – Ruskovići, mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena, 9. HR2000525 Orebić – Osirac, makija divlje masline i drvenaste mlječike, 10. HR3000167 Solana Ston, 11. HR3000162 Uvala Priježba, naselja posidonije, 12. HR3000163 Stonski kanal, velike plitke uvale, 13. HR2000556 Kanal Stonsko polje 1, riječna kornjača Mauremys rivulata, 14. HR2000557 Kanal Stonsko polje 2, riječna kornjača Mauremys rivulata.


Istraživanje biljnoga svijeta na Pelješcu ima razmjerno dugu povijest. Prve podatke o flori Pelješca nalaze se u radovima Roberta de Visianija koji je Pelješac posjetio u prvoj polovici 19. stoljeća i svoje rezultate istraživanja objavio u djelu Flora Dalmatica (1842-1852). Roberto de Visiani je tada za poluotok Pelješac zabilježio 50 različitih vrsta biljaka. Nakon njega, pa skoro sve do prve polovice 20. stoljeća, biljke se na Pelješcu nisu detaljno istraživale ili su podaci vrlo oskudni.

U posljednih četrdeset godina, flora i vegetacija na Pelješcu se intenzivno istražuju. Za poluotok se bilježe nove vrste, a takoñer, s Pelješca se opisuju nove biljne vrste i zajednice za svjetsku znanost.

Doprinos poznavanju flore i vegetacije poluotoka su dali Anić (1942, 1955), Abadžić i Šilić (1982), Beck von Mannagetta (1896, 1901), Barbalić (1956), Domac (1957, 1965), Fischer et al. (1989), Gjurašin (1933), Gaži-Baskova (1963), Hayek (1927-1933), Hellmayr (1939-1941), Hirc (1903-1912), Horvatić (1958), Jasprica (1983, 1991, 1998 a, b), Jasprica i Kovačić (1997a, b, 2003), Jovančević (1972, 1974), Keller (1915), Löschl (1971), Lovrić (1988), Lovrić i Lovrić (1988), Maillefer (1940), Marković (1964), Martinis et al. (1985), Mayer (1981), Morton (1916), Rac i Lovrić (1988a, b), Regula-Bevilacqua i Ungar (1971), Rajevski (1969), Rechinger fil. (1934), Schlosser i Vukotinović (1869), Šilić (1979, 1983, 1984), Trinajstić (1970, 1972, 1974, 1975, 1976, 1979a, 1980, 1982, 1985a, 1986a, b, 1994), Trinajstić i Jasprica (1998, 1999), Ungar (1972), Visiani (1842-1852, 1872-1881) i Vöth (1973). Meñu navedenima istraživačima, posebnu ulogu u poznavanju flore imali su Sala Ungar, Ljerka Regula-Bevilacqua i Ivo Trinajstić.

130

Nakon 90-tih, pelješku floru su popisali i nadopunili Kovačić, Jasprica i Lasić-Kapetanović (2000). Popis flore do danas nije objavljen u znanstvenom časopisu, već samo kao prilog u studiji Popis flore Pelješca Ministarstva razvitka i obnove RH (N. Jasprica, ur., 1998b).

U posljednje vrijeme u flori Pelješca se bilježe mnoge neofitske vrste. Osim publiciranih podataka (npr. Trinajstić i Jasprica 1998), mnogo je zabilježenih vrsta čiji nalazi do danas nisu objavljeni.

Jasprica i Kovačić (2003) donose sintaksonomski pregled biljnih zajednica na poluotoku. Jasprica (2008), na temelju fitocenoloških snimaka s Pelješca predlaže za znanost novu svezu unutar vegetacijskog razreda Nerio-Tamaricetea (D.3.2. Termofilne poplavne šikare, p.p.)


Prema FCD-u, na poluotoku je dosada utvrñeno 805 svojti biljaka, iako Jasprica (1998b), koristeći podatke iz literature i druge izvore, navodi da flora Pelješca broji oko 1100 biljnih svojti.

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005), u kategoriji CR (kritično ugrožene svojte) na Pelješcu se nalazi devet svojti: Aeluropus littoralis, Calystegia soldanella, Corynephorus divaricatus, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum i Papaver hybridum.

U kategoriji EN (ugrožene svojte) nalazi se njih 14: Blackstonia perfoliata ssp. serotina, Carex divisa, Carex extensa, Carex flava, Cynanchum acutum, Delphinium peregrinum, Delphinium staphisagria, Glaucium flavum, Ophrys apifera, Ophrys lutea, Orchis italica, Orchis spitzelii, Urtica membranacea i Urtica pilulifera.

U kategoriji VU (osjetljive svojte) nalazi se ukupno 18 svojti: Cyperus longus, Fritillaria messanensis ssp. gracilis, Hainardia cylindrica, Hordeum marinum, Lilium martagon, Ophrys bertolonii, Ophrys fuciflora, Ophrys sphegodes, Orchis coriophora, Orchis provincialis, Orchis purpurea, Orchis quadripunctata, Orchis simia, Orchis tridentata, Parapholis incurva, Salsola kali Salsola soda i Serapias vomeracea.

Na Pelješcu su 41 endemične biljke: Alyssum austrodalmaticum, Alyssum montanum ssp. pagense, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Anthyllis vulneraria ssp. weldeniana, Asperula scutellaris, Asperula staliana, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Cardamine maritima, Centaurea glaberrima, Centaurea ragusina, Cerastium grandiflorum, Chaerophyllum coloratum, Crocus dalmaticus, Drypis spinosa. ssp. jacquiniana, Fibigia triquetra, Genista pulchella, Genista sericea, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Hyacinthella dalmatica, Iris pseudopallida, Limonium anfractum, Limonium cancellatum, Micromeria croatica, Micromeria pseudocroatica, Onosma javorkae, Ophrys incantata, Ophrys sphegodes ssp. tommasinii, Petteria ramentacea, Pinus nigra ssp. dalmatica, Portenschlagiella ramosissima, Rhamnus intermedius, Salvia brachyodon, Satureja visianii, Seseli tomentosum, Silene remotiflora, Tanacetum cinerariifolium, Teucrium arduini, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum i Viola adriatica.

Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) od 16.

siječnja 2006. u kategoriji strogo zaštićenih biljnih svojti na poluotoku se nalazi ukupno njih 126, dok se u kategoriji zaštićenih biljaka nalazi 96 svojti.

U skupini strogo zaštićenih biljaka posebno treba istaknuti one koje pripadaju kategoriji kritično ugroženih (CR) svojti, a njih je ukupno devet: Aeluropus littoralis, Calystegia soldanella, Corynephorus divaricatus, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum i Papaver hybridum.

U skupini zaštićenih biljaka posebno ističemo 15 biljnih svojti svrstanih u kategoriji gotovo ugroženih vrsta (NT): Anthyllis barba-jovis, Convolvulus cneorum, Cyclamen repandum, Dracunculus vulgaris, Elymus pycnanthus, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Narcissus tazetta, Phlomis fruticosa, Pinus nigra ssp. dalmatica, Scirpus litoralis, Scirpus maritimus, Sternbergia lutea, Tulipa sylvestris, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata, dok je vrsta Linum elegans označena kao nedovoljno poznata svojta.


131

Vegetacija poluotoka Pelješca, prema dosadašnjim istraživanjima, ima 60 asocijacija, 31 red, 26 sveza uključenih unutar 25 vegetacijska razreda (Jasprica i Kovačić 2003).

Na prioritetnom području, unutar primorskih vazdazelenih šuma i makija (Quercetea Ilicis), nalazimo mješovite šume i makije česvine s crnim jasenom (asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis), zatim čiste, vazdezelene šume i makije česvine s mirtom (asocijacija Myrto-Quercetum ilicis), te mješovite šume i makije česvine s crnim grabom (asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis). Sve tri asocijacije mogu se naći oko Stona.

Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis zauzima najhladnije položaje prvenstveno sjeverne ekspozicije. Negdje su razvijene u obliku visoke makije, nastale sukcesijom vegetacije bušika, dok su drugdje više manje sačuvane u obliku panjača. Čiste, vazdazelene šume i makija česvine su mjestimično transformirane u šumu alepskog bora sa česvinom, pa u procesu progresivne sukcesije, bor sve više ustupa mjesto česvini. Mješovita vazdazeleno-listopadna šuma česvine i crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis) značajna je za mediteransko-montani pojas, i to za njegovu hemimediteransku vegetacijsku zonu (iznad Metohije).

Unutar stenomediteranskih čistih vazdazelenih šuma i makija česvine (sveza Oleo-Ceratonion) koje obuhvaćaju skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije česvine, te šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu našeg primorja, razvijene su jedino asocijacije Erico-Arbutetum (makija velike resike i planike) i Querco ilicis-Pinetum halepensis (mješovita šuma alepskog bora i česvine). Obje asocijacije prisutne su u Prapratnom. Asocijacija Erico-Arbutetum je prisutna na nedavno opožarenim površinama. Razvija kao progresivni trajni stadij nakon požara mladih sastojina alepskog bora. U florističkom sastavu dominiraju Erica arborea i Arbutus unedo, a pridružuju im se svi najznačajniji elementi karakteristični za svezu Oleo-Ceratonion. Kako ta asocijacija u početnoj razvojnoj fazi u svom flornom sastavu sadrži i vrste Cistus salviifolius i Cistus incanus , često su takve sastojine priključivane asocijaciji Cisto-Ericetum arboreae.

Niske vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene šumske vegetacije pripadaju razredu Erico-Cistetea (bušici). Izgrañene su od polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceaae i Lamiaceae. Na Pelješcu je unutar tog vegetacijskog razreda jedino utvrñena asocijacija pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Na poluotoku zauzima razmjerno malene površine koje postupno obrašćuje alepski bor (Pinus halepensis).

Od primarnih oblika vegetacije otoka Mljeta treba istaknuti vegetaciju stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena (Asplenietea Trichomanis).

Primarni oblik vegetacije jest i vegetacija grebenjača kojoj pripada asocijacija Limonietum anfracti (Crithmo-Limonietea). Halofitske zajednice grebenjača razvijene su u pukotinama priobalnih grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova.

Psamofitska halofitska vegetacija razvijena je na pješčanoj plaži u Prapratnom, najvjerojatnje je da je izvorno pripadala travnjaku sitolisne pirike i ježike - asocijacija Echinophoro-Elymetum farcti (Ammophiletea), ali je izuzetno degradirana i zadržali su se samo fragmenti.

U moru u Prapratnom, mjestimično se pojavljuje asocijacija s vrstom Posidonia oceanica. Ta biocenoza je izuzetno značajna mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza jer se u njoj mnoge vrste organizama hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do ispod 40 metara dubine. Ugrožena je mnogim ljudskim aktivnostima (sidrenje, onečišćenje, nasipavanje i dr.), a posebno je osjetljiva jer obnova oštećenih naselja traje desetljećima.

U Stonskom polju velike površine su pod trščacima - Phragmitetum australis. U kanalima i uz njihove rubove razvijaju se još neke zajednice koje pripadaju vegetacijskom redu Phragmitetalia (Phragmito-Magnocaricetea).

Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (Thero-Brachypodietea, Cymbopogo-Brachypodietalia) pripadaju svezi eu- i stenomediteranskim kamenjarskim pašnjacima raščice Cymbopogo-Brachypodion retusi s tri asocijacije: Brachypodio-Cymbopogonetum hirti, Brachypodio-Trifolietum stellati i Pipatheretum miliaceae.

Moguće je da se na dekalcificiranim više-manje pjeskovitim, ali i na glinastim tlima, koja su tijekom suhoga dijela godine vrlo tvrda razvijaju neke asocijacije iz sveze jadranskih travnjaka brčka Vulpo-Lotion (npr. Ornithopodi-Vulpietum, Gastridio-Brachypodietum retusi i Trifolio-Brachypodietum rupestris).

Dračik drače s trnovitom krkavinom (asocijacija Rhamno-Paliuretum) je rasprostranjen uz naselja, ali i u plitkim krševitim ponikvama ili na rubovima polja na mjestima na kojima leži hladan i vlažan zrak, i u svom sastavu tada ujedinjuje i izvjestan broj vazdazelenih elemenata. U florističkom sastavu ističe se na prvom mjestu Paliurus australis, dok je Rhamnus intermedius nešto rjeña, a

132

pridružuju se Juniperus oxycedrus, Rubus ulmifolius, Pistacia terebinthus, Punica granatum, Rosa sp. div. i dr.

U pukotinama kamenih zidova i kuća razvija se vegetacija starih zidova - asocijacija Asplenio-Umbilicetum horizontalis koja pripada našoj svezi Umbilicion horizontalis (Parietarietea Judaicae).

Recentna opažanja

Tijekom terenskog istraživanja na prioritetnim područjima, utvrdio sam prisutnost sljedećih

staništa i/ili asocijacija (prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7): A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u Stonskom

polju. Zauzimaju velike površine u jugoistoičnom dijelu polja, južno od Pelješke ceste. A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) je utvrñena u

kanalu kod Solane u Stonskom polju. Zauzima razmjerno malu površinu (20m2). A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u kanalu u

Stonskom polju kod Solane. 4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937)

zabilježena je u kanalu u Stonskom polju kod Solane. Rijetka je. A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) nalazi se u kanalima

u Stonskom polju. C.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-

ić. 1961) su utvrñene iznad Prapratnog i kod mjesta Zaradeže i ðuaračići. C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956)

1958) obilno je zastupljena u sva tri prioritetna područja na poluotoku Pelješcu. Česta je uz naselja na antropogenim tlima.

D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) prisutan je na prioritetnom području Metohija-Putniković oko i iznad naselja.

D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) su zastupljeni na prostoru izmeñu Prapratnog i Stonskog polja.

E.3.5.5. Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajstić 1985) je utvrñena u polju podno Metohije.

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) utvrñena je u sva tri prioritetna područja na poluotoku.

E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić 1983) je utvrñena u krškoj ponikvi podno Metohije, kao i u Putnikoviću.

E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) zauzima velike površine u Dubi Stonskoj, te oko Česvinice.

E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980) uvtrñena je na opožarenim površinama u Prapratnom, te uz cestu od Prapratnog prema Metohiji.

E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) utvrñena je u Stonu, Dubi Stonskoj, Česvinici, u Metohiji. Vrlo je česta zajednica na čitavom području, te zauzima relativno velike površine.

E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) na obroncima Čarovića kod Putnikovića. Smatra se da nasadi potječu iz 30-tih godina prošlog stoljeća.

F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987) fragmentarno su rasprostranjeni na pješčanoj plaži u Prapratnom.

F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić. 1934) je utvrñena na šljunkovitoj obali u Dubi Stonskoj.

F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je fragmentarno razvijena u Prapratnom.

G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) zastupljena je u relativnoj plitkoj uvali u Praporatnom, kao i na otvorenom moru ispred uvale.

I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-ić. 1963) Trinajstić 1994) razvijena je u Stonu i Malom Stonu na starim zidovima.

I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika (As. Fumario-Cyperetum rotundi H-ić. (1959) 1960) utvrñena je u Stonskom piolju na više-manjim suhim staništima.

133

I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) utvrñena je na više mjesta, uglavnom na obrañenim površinama, te u naseljima Metohija, Duba Stonska, Mali Ston, Putniković.

I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felföldy 1942) je utvrñena na više mjesta u Stonskom polju, te u Metohiji.

I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna područja na poluotoku. J.3.3.1. Suhozidi (gromače)

Od nasada na otoku, uz nasade maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim

parcelama okruženim suhozidima na kojima je uglavnom moguća samo ručna obrada, razvijeni su tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meñuredna obrada nije moguća. Slijede lokaliteti nalaza pojedinih tipova staništa (Sl. 34) i popis po lokalitetima.

1 2

3

Slika 34. 1/ uvala Prapratna, 2/ Ston i okolica, 3/ Ponikva i padine Metohije; lokaliteti su označeni brojevima:

• 1 = A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u Stonskom polju. Zauzimaju velike površine u jugoistoičnom dijelu polja, južno od Pelješke ceste.

134

• 2 = A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) je utvrñena u kanalu kod Solane u Stonskom polju. Zauzima razmjerno malu površinu (20m2).

• 3 = A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u kanalu u Stonskom polju kod Solane.

• 4 = 4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) zabilježena je u kanalu u Stonskom polju kod Solane. Rijetka je.

• 5 = A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) nalazi se u kanalima u Stonskom polju.

• 6 = C.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-ić. 1961) su utvrñene iznad Prapratnog i kod mjesta Zaradeže i ðuaračići.

• 7 = C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956) 1958) obilno je zastupljena u sva tri prioritetna područja na poluotoku Pelješcu. Česta je uz naselja na antropogenim tlima.

• 8 = D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) prisutan je na prioritetnom području Metohija-Putniković oko i iznad naselja.

• 9 = D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) su zastupljeni na prostoru izmeñu Prapratnog i Stonskog polja.

• 10 = E.3.5.5. Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajstić 1985) je utvrñena u polju podno Metohije.

• 11 = E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) utvrñena je u sva tri prioritetna područja na poluotoku.

• 12 = E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić 1983) je utvrñena u krškoj ponikvi podno Metohije, kao i u Putnikoviću.

• 13 = E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) zauzima velike površine u Dubi Stonskoj, te oko Česvinice.

• 14 = E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980) uvtrñena je na opožarenim površinama u Prapratnom, te uz cestu od Prapratnog prema Metohiji.

• 15 = E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) utvrñena je u Stonu, Dubi Stonskoj, Česvinici, u Metohiji. Vrlo je česta zajednica na čitavom području, te zauzima relativno velike površine.

• 16 = E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) na obroncima Čarovića kod Putnikovića. Smatra se da nasadi potječu iz 30-tih godina prošlog stoljeća.

• 17 = F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987) fragmentarno su rasprostranjeni na pješčanoj plaži u Prapratnom.

• 18 = F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić. 1934) je utvrñena na šljunkovitoj obali u Dubi Stonskoj.

• 19 = F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je fragmentarno razvijena u Prapratnom.

• 20 = G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) zastupljena je u relativnoj plitkoj uvali u Praporatnom, kao i na otvorenom moru ispred uvale.

• 21 = I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-ić. 1963) Trinajstić 1994) razvijena je u Stonu i Malom Stonu na starim zidovima.

• 22 = I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika (As. Fumario-Cyperetum rotundi H-ić. (1959) 1960) utvrñena je u Stonskom piolju na više-manjim suhim staništima.

• 23 = I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) utvrñena je na više mjesta, uglavnom na obrañenim površinama, te u naseljima Metohija, Duba Stonska, Mali Ston, Putniković.

• 24 = I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felföldy 1942) je utvrñena na više mjesta u Stonskom polju, te u Metohiji.

• 25 = I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna područja na poluotoku.

135

• 26 = J.3.3.1. Suhozidi (gromače)

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja Pelješca

Proučavajući svu dostupnu literaturu, analizirajući tipove staništa, vegetaciju i raspodjelu vrsta na poluotoku, a imajući u vidu svrhu i cilj projekta, predložili smo da unutar prioritetnog područja Pelješac odaberemo i detaljno obradimo tri IBDA u kojima je istraženo ukupno devet lokaliteta s obzirom da udovoljavaju većem broju različitih kriterija. To su (Sl. 35, 36):

1. IBDA Uvala Prapratna (istražen je jedan lokalitet). 2. IBDA Ston i okolica (istraženo je šest lokaliteta). 3. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića (istražena su dva lokaliteta).

Slika 35. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pelješac s lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore

1. IBDA Uvala Prapratna

Uvala je naseljena tijekom ljetnih mjeseci i prostor se intenzivno koristi u turističke svrhe (Sl. 36). Od nekada dobro razvijene pješčane plaže sa psamofitskom vegetacijom, zadržali su se samo ostatci vegetacije obalnih pijesaka. Od vrsta koje pripadaju toj vegetaciji (Ammophiletea) nalazimo samo vrste Calystegia soldanella i Eryngium maritimum, te Cakile maritima (Cakiletea Maritimae). Vrsta Calystegia soldanella nalazi se u kategoriji kritično ugroženih vrsta (CR) (prema Nikolić i Topić 2005).

136

S obzirom da je obala vrlo niska i zaklonjena od južnih vjetrova, ni vegetacija grebenjača (Crithmo-Limonietea) nije potpuno razvijena. Pojavljuju se samo pojedini predstavnici te vegetacije, kao što je Limonium anfractum i Crithmum maritimum, a zbog znatnog antropogenog utjecaja javljaju se elementi ruderalne vegetacije (Sonchus, Picris i dr.).

Slika 36. IBDA na PA poluotoku Pelješcu: uvala Prapratna, Ston i okolica i Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića.

U uvali je dobro razvijena šuma alepskog bora as. Querco ilicis-Pinetum halepensis. Dio iznad

uvale je bio opožaren, te je razvijena makija (Erico-Arbutetum) i bušici. U makiji su obilno zastupljene posebno vrijedne populacije vrste Phillyrea angustifolia.

Uz makiju i šumu česvine i alepskog bora koji cijeloj uvali daju posebnu krajobraznu vrijednost, pozornost bi trebala biti usmjerena na vrstu Calystegia soldanella koja se nalazi se u kategoriji kritično ugroženih vrsta (CR). To je biljka koja raste na pješčanoj obali u uvali, a uz još nekoliko vrsta (Eryngium maritimum, Cakile maritima) predstavlja ostatke nekada dobro razvijene psamofitske vegetacije (Ammophiletea). O prisutnosti te biljke na tom lokalitetu, kao i o njezinom značaju trebalo bi obavijestiti lokalno pučanstvo i turiste, te postaviti informativne panele kako biljka ne bi skroz iščezla s tog prostora. Abundancija vrste Calystegia soldanella na toj pješčanoj obali manja je od 20 jedinki, a vrste Eryngium maritimum manja od 10. Zabilježena flora unešena je u FCD.

137

Preporuke za upravljanje Uvala Prapratna nema vrsta i staništa koja bi bila svojstvena samo tom području. Uz to, uvala je izgrañena, koristi se u turističke svrhe, a u unutrašnjosti se nalaze maslinici koji u vrijeme turističke sezone služe kao auto-kamp. Površina pod drugim poljoprivednim kulturama i nasadima nema. Uvala je i dalje potencijalno mjesto širenja izgradnje. Takoñer, uslijed izgradnje pristupne ceste i trajektnog pristaništa, došlo je do iskopavanja, ali i nasipavanja terena, što je za posljedicu imalo pojavu ruderalnih vrsta na mjestima gdje su prije makija i bušici bili lijepo razvijeni. Od vegetacije obalnih pijesaka zadržale su se samo dvije vrste, od toga jedna u kategoriji CR (Nikolić i Topić 2005) s vrlo malim brojem jedinki s tendencijom daljnjeg opadanja, te se taj IBDA ne može smatrati posebno vrijednim područjem. Prostornim planom Županije dubrovačko-neretvanske predloženo je pokretanje postupka za donošenje akta o prestanku zaštite za nepovratno uništene, a zaštićene dijelove prirode budući da su takvi dijelovi izgubili sama obilježja zbog kojih su prvobitno zaštićeni.

U uvali je morsko dno prekriveno asocijacijom Posidonietim oceanicae. Ta je biocenoza naseljena velikim brojem vrsta, te postoji obveza i mjere očuvanja tih staništa (NATURA 2000, Direktiva o staništima). U blizini je ispust kanalizacijskog sustava Neum – Prapratna. Zbog toga bi trebalo predvidjeti praćenje stanja okoliša u području ispusta kanalizacijskih voda.

2. IBDA Ston i okolica

Stonsko polje i krški teren koji ga okružuje imaju raznolika staništa, a s time u svezi i različite biljne vrste (Sl. 36).

U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj ruderalnih vrsta. Dio polja se nalazi pod trščacima s pripadajućim vrstama. Tamo se u kategoriji osjetljivih svojti nalazi vrsta Cyperus longus koja je vrlo česta vrsta uz rubove kanala. U skupini zaštićenih biljaka u kanalima i oko njih nalaze se vrste Scirpus litoralis i Scirpus maritimus, dok se u okolnom području pod makijom i bušicima mogu naći Cyclamen repandum, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Narcissus tazetta, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata. Samo se dio kanala u Stonskom polju održavaju, dok se neki kanali „predobro“ održavaju na način da im se dno betonira čime se gubi biološka raznolikost.

Uz rubove polja, naročito na južnom dijelu, nalaze se maslinici, koji se redovito održavaju. U njima se nalaze isključivo ruderalne vrste. Moguće je da se na tim površinama u rano proljeće razvijaju populacije različitih vrsta kaćunovica (Orchidaceae).

U makiji i okolnim bušicima nañeno je nekoliko endemičnih vrsta - Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Iris pseudopallida i Tanacetum cinerariifolium.

Na području Stona su Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), uvršteni sljedeći lokaliteti, a pri tome koristeći stanišne tipove koji su definirani Nacionalnom klasifikacijom staništa i NATURA 2000 (stanišni je tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa, te divljih životinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o staništima). To su: Solana Ston, Uvala Priježba (naselja posidonije), Stonski kanal (velike plitke uvale), Kanal Stonsko polje 1 i 2 (prisutnost riječne kornjače Mauremys rivulata). Na krajnjem jugoističnom dijelu poluotoka (nije prioritetno područje) nalazi se uvala Pržina u kojoj se nalaze embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina, travnjaci sitolisne pirike i ježike.

Tijekom terenskih istraživanja tamo sam utvrdio staništa/biljne zajednice koja pripadaju močvarnoj vegetaciji (Phragmito-Magnocaricetea) - Phragmitetum australis, Scirpetum lacustris, Typhetum angustifoliae, Scirpetum maritimi i Cyperetum longi. Sve navedene zajednice se razvijaju u bočatim (Scirpetum maritimi) ili slatkovodnim kanalima u Stonskom polju.

U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj „uobičajenih“ ruderalnih vrsta, ali ne smijemo zanemariti osjetljivu vrstu uz rubove kanala - Cyperus longus, te na istim staništima dvije zaštićene biljke - Scirpus litoralis i Scirpus maritimus.

Održavanje maslinika značajno doprinosi povećanju biološke raznolikosti u cjelini, te očuvanju populacija kaćunovica. Zbog toga bi tijela lokalne uprave i samouprave trebala, zajedno s državom, poticati podizanje novih nasada maslinika, što bi bilo od višestruke koristi. Isto se odnosi na podizanje novih nasada vinove loze.

U makiji i okolnim bušicima nañeno je nekoliko endemičnih vrsta - Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Iris pseudopallida i Tanacetum cinerariifolium. Njihov broj je tamo

138

zadovoljavajući, a te su biljke inače rasprostranjene u velikim populacijama i u drugim područjima u Dalamaciji i duž jadranske obale. Zabilježena flora unešena je u FCD.

Preporuke za upravljanja

S obzirom da se vlažno područje IBDA Ston (Stonsko polje) nalazi unutar izrazitog eu-mediteranskog krškog područja, značajan je izvor bioraznolikosti vrsta i ekosustava, te tamo predlažemo redovito održavanje kanala. Dno kanala ne bi trebali betonirati jer se na taj način onemogućuje zakorijenjivanje biljaka. O vrijednosti toga područja bi trebalo upoznati najširu javnost kroz različtia predavanja ili tiskanje letaka i/ili plakata. S obzirom da je to područje pretrpjelo značajni antropogeni utjecaj (smanjenje površina sa slatkom vodom, zarašćivanje kanala i dr.), nije potrebito čitavo područje zakonski zaštititi. Tijela lokalne uprava i samouprave bi trebala kroz razne planove predvidjeti aktivnosti na očuvanju tih staništa, s obzirom da su neka još uvijek hranilišta i odmorišta za mnoge ptice selice. Inače, cijelo močvarno područje treba floristički, a posebno fitocenološki istražiti kako bi mogle biti date smjernice za očuvanje preostalih vrijednih močvarnih i vlažnih površina.

Imajući u vidu izrazitu krajobraznu vrijednost čistih vazdazelenih makija u Dubi Stonskoj, a i njenom položaju unutar rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora, trebalo bi svakako osujetiti nastojanja koja se pojavljuju u posljednje vrijeme da se to područje urbanizira i privede u turističku zonu.

3. IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića

Prioritetno područje Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića najvećim dijelom obuhvaća plodno krško polje koje je okruženo s juga i sjevera krškim masivom (Sl. 36).

U tom području nisu zabilježene vrste koje pripadaju kategoriji kritično ugroženim svojtama (CR). U kategoriji EN (ugrožene svojte) nalazi se Carex divisa, Delphinium peregrinum, Delphinium staphisagria, Urtica membranacea i Urtica pilulifera. Od endemičnih svojti tamo se nalaze Alyssum austrodalmaticum, Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora, Centaurea glaberrima, Chaerophyllum coloratum, Genista sericea, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Iris pseudopallida, Petteria ramentacea, Rhamnus intermedius, Tanacetum cinerariifolium i Viola adriatica.

Najvrijednije zajednice na tom prioritetnom području su šume medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae), kao i mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae). Obje šumske asocijacije nalaze su u ponikvama s dubokim smeñim primorskim tlom, južno od Metohije, te u Putnikoviću. Ipak, floristički najbolje razvijene, kao i najveće površine pod tim šumama nalaze se podno Sparagovića, u predjelu Rudine.

Mješovita šuma crnike i medunca "duba" se razvija na poluotoku Pelješcu (ali i u Dubrovačkom primorju) gdje se u više ili manje dubokim ponikvama s razmjerno dubokim tlom tijekom zime zadržava hladan i vlažan zrak, a tijekom ljeta nije izrazito suho. U florističkom sastavu podjednako su zastupljeni Quercus ilex i Quercus virgiliana, a uz tipične eumediteranske elemente pridolaze i mnogobrojni submediteranski (npr. Sesleria autumnalis, Cyclamen hederifolium, Buglossoides atropurpurea, Viola alba subsp. denhardtii, i dr.). Velike površine navedenih šuma su tijekom vremena antropogeno degradirane, pa su na mnogo mjesta, npr. oko Putnikovića razvijene u obliku otvorenih sastojina s pojedinačnim, starim, bogato razgranjenim stablima duba (Quercus virgiliana) ili česvine (Quercus ilex).

Nasadi crnog bora (Pinus nigra) iz 30-tih godina 20. stoljeća nalaze se na sjevernim obroncima Čarovića kod Putnikovića.

Eumediteranski travnjaci vegetacijskog reda Thero-Brachypodietalia (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti i As. Oryzopsetum miliaceae) su, takoñer, utvrñeni na tom prioritetnom području. Osim, navedenih rijetkih tipova šumskih asocijacija, ti su tipovi staništa vrijedni, te zahtijevaju posebnu pozornost (NATURA 2000, Direktiva o staništima). Najveći broj endemičnih svojti ulazi u sastav tih zajednica. Ti tipovi staništa, kao i mjere očuvanja su odreñene Uredbom o proglašenju ekološke mreže.

Radi se o fragmentiranim kamenjarsko-pašnjačkim zajednicama (staništima) eumediteranske vegetacijske zone koje se mjestimično mogu razviti na površinama napuštenih vinograda. Te zajednice u tom prioritetnom području zauzimaju vrlo malene površine u rubnim dijelovima područja Rudine. Zabilježena flora unešena je u FCD.

139

Preporuke za upravljanje

Prema Smjernicama za mjere zaštite za područja ekološke mreže za eumediteranske travnjake Thero-Brachypodietalia su: 1) Sprječavati zaraštavanje travnjaka, 2) osigurati poticaje za očuvanje biološke ranolikosti (POP), 3) poticati oživljavanje ekstenzivog stočarstva u primorskim travnjačkim područjima. Sustavna istraživanja flore i vegetacije područja obuhvačenim PA nisu provedena, pa ih treba planirati i obaviti.

Sažetak o flori Pelješca

IBDA Uvala Prapratna

Flora uvale Prapratno je, uslijed značajnog utjecaja čovijeka, dijelom izmjenjena. To se

posebno odnosi na prostor se intenzivno koristi u turističke svrhe. Tako je nekada na pješčanoj obali u uvali bila bogato razvijena vegetacija obalnih pijesaka, ali su se danas tamo sadržale samo neke vrste čija je brojnost mala. Jedna od tih vrsta je kritično ugrožena, te se zbog toga mora upoznati lokalno stanovništvo i turisti o značenju tog vegetacijskog pokorva i važnosti te biljne vrste.

Takoñer, uslijed izgradnje pristupne ceste i trajektnog pristaništa, došlo je do iskopavanja, ali i nasipavanja terena, što je za posljedicu imalo pojavu ruderalnih vrsta na mjestima gdje su prije makija i bušici bili lijepo razvijeni.

U uvali je dobro razvijena šuma alepskog bora. Dio iznad uvale je bio opožaren, te je tamo razvijena posebni tip makije, ali i bušici koji nastaju ukoliko doñe do daljnje degradacije staništa. S obzirom da se radi o makiji na izuzetno toplim staništima, javlja se posebna vrsta – uskolisna zelenika - koje, osim na Mljetu, uglavnom nema na ostalim dijelovima Hrvatske obale.

U uvali je morsko dno prekriveno morskom cvjetnicom - Posidonia. Ta je biocenoza naseljena velikim brojem vrsta, te postoje obveza i mjere očuvanja tih staništa.

IBDA Ston i okolica

Stonsko polje i krški teren koji ga okružuje imaju raznolika staništa, a s time u svezi i različite

biljne vrste. U polju, koje je uglavnom pod kulturom vinove loze, veliki je broj ruderalnih vrsta tj. onih vrsta koje žive na staništima koja su pod utjecajem čovjeka.

S ekološkog gledišta, vrlo je vrijedan dio polja koji se nalazi pod trščacima i uz rubove kanala. Uz rubove kanala živi jedna biljka koja se nalazi u kategoriji osjetljivih vrsta - Cyperus longus, dok se na istim staništima u skupini zaštićenih biljaka nalaze dvije biljke.

U okolnom krševitom području koje je prekiriveno šumom i makijom, te njihovim degradacijskim stadijem - bušicima – može se naći pet zaštićenih biljnih vrsta, dok je pet endemičnih vrsta.

S obzirom da je to vlažno područje značajan izvor bioraznolikosti vrsta i ekosustava, kanale treba redovito održavati. Dno kanala ne bi trebali betonirati jer se na taj način onemogućuje zakorijenjivanje biljaka. O vrijednosti toga područja bi trebalo upoznati najširu javnost kroz predavanja ili tiskanje letaka i/ili plakata.

S obzirom na izrazitu krajobraznu vrijednost čistih vazdazelenih makija u Dubi Stonskoj, a i njenom položaju unutar rezervata Malostonskog zaljeva, trebalo bi svakako osujetiti nastojanja koja se pojavljuju u posljednje vrijeme da se to područje urbanizira i privede u turističku zonu.

IBDA Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića

Prioritetno područje Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića najvećim dijelom obuhvaća plodno krško polje koje je okruženo s juga i sjevera krškim masivom. U tom području nisu zabilježene vrste koje pripadaju kategoriji kritično ugroženim svojtama (CR). U kategoriji EN (ugrožene svojte) nalazi se pet vrsta, dok je endema 11.

Najvrijednije biljne zajednice na tom prioritetnom području su šume medunca "duba" i crnoga jasena, te mješovita šuma crnike i medunca "duba". Floristički najbogatije šume nalaze se podno

140

Sparagovića, u predjelu Rudine. Nasadi crnog bora (Pinus nigra) iz 30-tih godina 20. stoljeća nalaze se na sjevernim obroncima Čarovića kod Putnikovića.

Ekološki su vrijedne kamenjarsko-pašnjačke zajednice (staništa) koje se mjestimično mogu razviti na površinama napuštenih vinograda. Te zajednice u tom prioritetnom području zauzimaju vrlo malene površine u rubnim dijelovima područja Rudine, ali zahtijevaju posebnu pozornost (NATURA 2000, Direktiva o staništima). Najveći broj endemičnih biljaka ulazi u sastav tih zajednica. Ti tipovi staništa, kao i mjere očuvanja su odreñene Uredbom o proglašenju ekološke mreže.

Summary: Pelješac flora

IBDA Bay of Prapratna

The flora in the Bay of Prapratna has partially changed, due to man's intervention. This applies

particularly to areas that are being intensively used for tourism. The sandy shoreline of the bay used to have an abundance of well-developed shoreline vegetation. Today, however, only some poorly abundant species remain. One of these species is seriously endangered, which is why the local population and tourists have to be made aware of the significance of this vegetation covering, as well as its importance as a plant species.

Also, the construction of access roads and ferryboat quays has led to digging and also landfills. This has resulted in the appearance of ruderal species in places where macchia and garrigue were well developed.

The bay has a well developed Aleppo pine forest. The area above the bay was gutted by fire, so that a special type of macchia and garrigue have developed there, which appear in habitats that are further degraded. Considering that we are dealing with a macchia associated with extremely warm habitats, a special species has appeared – Phillyrea angustifolia - which cannot be found in other areas of the Croatian coastline, except on Mljet Island.

In the bay, the sea bottom is covered with the marine seagrasses - Posidonia. This biocoenosis is inhabited by a large number of species, so that there is an obligation to undertake measures at preserving such habitats.

IBDA Ston and surrounding region

The Ston field and karstic terrain that surround it have various habitats, and therefore various

plant species. In the field, which is generally a vineyard, there is a large number of ruderal species, that is, those species that live in habitats influenced by man.

From an ecological point of view, a highly valuable part of the field and the canal borders are covered in reeds. A highly sensitive plant species - the Cyperus longus, lives along the canal borders, while there are two protected plants found in the same habitats.

In the surrounding karstic region covered by forest and macchia, and with degraded stages of garrigues you can find five protected plant species, while five are endemic species.

The canals have to be maintained regularly, as this wet region is a valuable source for species and ecosystem biodiversities. The bottom of the canal should not be laid in concrete, as it prevents plants taking root. As wide an audience as possible should be informed of the importance of this region through lectures or the publication of flyers and/or posters.

Taking into consideration the exceptional landscape values of the pure evergreen macchia in Duba Stonska, and its position within the Mali Ston Bay reserve, steps should be taken to curb the recent attempts at the urbanization of this region for tourism purposes.

IBDA Ponikve and the slopes from Metohija to Putniković

The Ponikve and the slopes from Metohija to Putniković are a priority area, which mostly covers the fertile karstic field that is encircled by karstic massifs in the south and the north. There is no record of critically endangered species (CR) in this region. There are five species under the EN category (endangered species), and 11 endemic species.

141

The most valuable plant communities in this priority region are the forest of Quercus pubescens and Fraxinus ornus, and mixed forests of Quercus ilex and Quercus pubescens. Floristically, the richest forests lie at the base of Sparagović, near Rudina. Black pine (Pinus nigra) planted in the 30s of the 20th century can be found on the northern slopes of Čarović at Putniković.

The rocky pasture communities (habitats) are ecologically valuable, which can develop in places on the surface of abandoned vineyards. The communities in this priority region take up a very small surface area along the region’s borders Rudina, but they require particular attention (NATURA 2000, Directive on habitats). These communities account for the highest number of endemic plant species. These habitat types, as well as the protection measures, are determined by the Ordinance on establishment of national ecological network, NN 109/07.

Literatura

• Abadžić, S., Šilić, Č., 1982: Horologija, ekologija i fitocenološka pripadnost vrste Salvia brachyodon Vandas u flori Jugoslavije. Glasn. Republ. zav. za zaštitu prir. Prirodnj. Muz. (Titograd) 15, 125-131.

• Adamović, L., 1887: Gradja za floru Dubrovačku. Glas. Hrv. Naravoslovnog društva 1, 161-216.

• Adamović, L., 1911a: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig. • Adamović, L., 1911b: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije,

Hercegovine i Crne Gore. Rad. JugoSl. akad. 188, 1-54. Zagreb. • Adamović, L., 1913: Vegationsbilder aus Dalmatien. 7. (4, 7, 8, 10). • Anić, M., 1942: Divuza ili diviza (Styrax officinalis L.) na otoku Braču. Glasnik za šum.

pokuse 8, 291-305. • Anić, M., 1955: Žuta košćela (Celtis tournefortii Lam.) na litoralnim padinama Velebita. Anali

instituta za eksprimentalno šumarstvo Jug. akademije 1, 221-282. Zagreb. • Bakran-Petricioli, T., Petricioli, D., Jasprica, N., Kružić, P., Radošević, M., Požar-Domac,

A., 2000. Cvjetanje, razvoj plodova i klijanje sjemenki vrste Posidonia oceanica (L.) Delile duž istočne obale Jadrana tijekom 1998./1999. godine. Zbornik sažetaka priopćenja 7. Kongresa biologa Hrvatske. Hvar, 24-29.09. 2000.

• Barbalić, Lj., 1956: Prilog poznavanju vrste Salvia brachyodon Vand. Biol. Glas. 9, 5-10. • Beck von Mannagetta, G. 1896: Geranium macrorrhizum L. var. G. dalmaticum G. Beck.,

nov. var. Verh. Zool.-Bot. Ges. 46, 266-267. • Beck von Mannagetta, G., 1901: Die Vegetationsverhsätnisse der illyrschen Länder.

Leipzig. • Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Prir. istr. JAZU

41, Acta biol. 7/2. Zagreb. • Domac, R., 1957: Convolvulus cneorum L. u flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 16, 39-42. • Domac, R., 1965. Die Wälder der dalmatinischen Shwarzföhre (Pinus nigra Arn. subsp.

dalmatica Vis. s.l.) in Jugoslawien. Ber. Geobot. Inst. ETH, Stiftg. Rübel 36, 103-116. • Fischer, M. A, Bedalov, M., Valjak, B., 1989: The genus Veronica (Scrophulariaceae) in

Croatia. Linzer biol. Beitr. 21, 143-172. • Gaži-Baskova, V., 1963: Geografska raširenost nekih ilirskih flornih elemenata. Biol. Glasn.

16, 39-49. • Gjurašin, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije. Prir. Istraž. JugoSl. Akad. 18,

1-58. • Hayek, A., 1927-1933: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae, 1-3, Berlin-Dahlem. • Hellmayr, C. E., 1939-1941: Notes sur quelques Orchidees de l'Adriatique. Candollea 8,

151-172. • Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad jugoSl. Akad. 155-190. Zagreb. • Horvatić, S., 1958: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma. Acta

Bot. Croat. 17, 7-98. • Horvatić, S., Trinajstić, I., 1967-1981: Analitička flora Jugoslavije 1. Zagreb • Jasprica, N., 1983: Struktura i dinamika ekosistema u pukotinama vapnenačkih stijena i u

zoni prskanja mora u okolici Janjine (Pelješac). Diplomski rad, PMF, Univerzitet u Sarajevu, Bosna I Hercegovina, 29 pp.

142

• Jasprica, N., 1991: Petteria ramentacea (Sieber) u flori Dubrovačkog primorja i otoka. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka 3, 195-209.

• Jasprica, N. (ur.), 1998a. Mogućnost revitalizacije opožarenih područja Konavala, Pelješca i Korčule. Studija. Uprava za znanstveno-stručne projekte i istraživanja Ministarstva razvitka i obnove RH. Zagreb.

• Jasprica, N. (ur.), 1998b. Popis flore Pelješca. Studija. Uprava za znanstveno-stručne projekte i istraživanja Ministarstva razvitka i obnove RH. Zagreb.

• Jasprica, N., 2001. Endemi pelješke flore (2). Dalmatinska perunika. Naši vidici 5, 13-14. • Jasprica, N., 2002a. Jedinstvena Monte Vipera. Hrvatska vodoprivreda 115, 76-77. • Jasprica, N., 2002b. Pelješka flora (3). Orhideje. Naši vidici 6, 10-11. • Jasprica, N., 2004a. Zmijavičica (Dracunculus vulgaris Schott). Hrvatska vodoprivreda 136,

70. • Jasprica, N., 2004b. Imelica (Arceuthobium oxycedrii (DC.) MB.). Hrvatska vodoprivreda

139-140, 44. • Jasprica, N., 2004c. Oštrika. Hrvatska vodoprivreda 144, 12. • Jasprica, N., 2005. Jesenski sunovrat (Narcissus serotinus L.). Hrvatska vodoprivreda 146,

34. • Jasprica, N., 2008. Syntaxonomic status and structure of the alliance Tamaricion

dalmaticae – all. nova. Israel Journal of Plant Sciences, accepted for publ. • Jasprica, N., Kovačić, S., 1997a: Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula.

Nat. Croat. 6, 381-407. • Jasprica, N., Kovačić, S., 1997b: Flora šire okolice Malostonskog zaljeva. Zbornik

Dubrovačkog primorja i otoka 6, 241-262. • Jasprica, N., Kovačić, S., 2000a. Florističke i vegetacijske značajke Stona i okolice.

Dubrovnik 1-2, 199-214. • Jasprica, N., Kovačić, S., 2000b. Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides). Hrvatska

vodoprivreda 98, 64. • Jasprica, N., Ruščić, M., Kovačić, S., 2000. Floristički sastav makije somine (as. Pistacio-

Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) u srednjoj i južmoj Dalmaciji. Zbornik sažetaka priopćenja 7. Kongresa biologa Hrvatske. Hvar, 24-29.09. 2000.

• Jasprica, N., Kovačić, S., 2001a. Borovi našeg priobalja (2). Alepski i brucijski bor. Hrvatska vodoprivreda 100, 45-46.

• Jasprica, N., Kovačić, S., 2001b. Borovi našeg priobalja (3). Pitomi bor, pinija ili pinjol. Hrvatska vodoprivreda 102, 47.

• Jasprica, N., Kovačić, S., 2002. Koliko je biljnih vrsta na dubrovačkim otocima? Dubrovnik 1-2, 409-415.

• Jasprica, N., Kovačić, S. 2003. Diversity of plant communities on the Pelješac peninsula (the southern Croatia). Book of Abstracts, Third International Balkan Botanical Congress “Plant Resources the Creation of New Values”, Sarajevo, May 18-24, 2003, Faculty of Sciences of University of Sarajevo.

• Jovančević, M., 1972: Horologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju. Anali za šumarstvo 4, JAZU, 1-204.

• Jovančević, M., 1974: Ekologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju. Anali za šumarstvo 5, JAZU, 1-224.

• Keller, L., 1915: Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Magyar Bot. Lapok 14, 2-51. • Koch, F., 1932: Prilog poznavanju geološke izgradnje Korčule i Pelješca. Vesnik Geološkog

instituta (Beograd) 12, 287-294. • Kovačić, S., Jasprica, N., Ruščić, M., 2001. Floristic characteristics of Phoenician juniper

macchia (ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) in Central and Southern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat. 10(2), 73-81.

• Kovačić, S., Jasprica, N., 2001. Primorski borovi (1). Hrvatska vodoprivreda 99, 52-53. • Kovačić, S., Jasprica, N., Lasić, T., 2000. Contribution to the vascular flora of Pelješac

peninsula (Southern Adriatic, Croatia). Acta Bot. Croat. 59, 411-420. • Kovačić, S., Jasprica, N., 2002. Endemične, rijetke i ugrožene biljke na dubrovačkim

otocima. Dubrovnik 1-2, 416-422. • Lovrić, A. Ž., 1988: Diversity of the Oaks and Oakwoods in Adriatic Islands. Rapp. Comm.

int. Mer Médit. 31, 124.

143

• Lovrić, M., Lovrić, A. Ž., 1988: Geobotany of Sedum (Crassulaceae) in Adriatic Archipelago. Rapp. Comm. int. Mer Médit. 31, 126.

• Lovrić, A. Ž., Antonić, O., 1995: Flora richness and endemism in Croatian Adriatic islands. Rapp. Comm. int. Mer Médit. 34, 127.

• Löschl, E., 1971: Orchideen der jugoslawichen Adriaküste. Die Orchidee 2, 71-73. • Maillefer, A., 1940: Herborisations pendant une croisere dans l'Adriatique et autour de la

Grece en 1938. Bull. Soc. Vaudoise Sci. nat 61, 1-12. • Marković, Lj., 1964: Fitocenološka istraživanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. PhD-

Thesis. University of Zagreb. • Martinis, Z., Brkić, D., Trinajstić, I., 1985: Grčka kadulja - Salvia triloba L. fil. (Lamiaceae) -

rijetka i slabo poznata vrsta hrvatske flore. I. kongres biosistematičarite na Jugoslavia. Plenarni referati i rezimea na drugite referati, p. 74. Popova Šapka.

• Mayer, E., 1981: Degenia velebitica (Deg.) Hay. in Fibigia triquetra (DC.) Boiss. - morfološko-taksonomska paralela. Acta Biokovica 1, 283-290.

• Meusel, H., JÄger, E., Weinert, E., 1965-1978: Vergleichende Chorologie der zentraleuropaischen Flora 1-2. Fischer, Jena.

• Morton, F., 1916: Beitrage zur Kenntnis der Flora von Süddalmatien. Österr. Bot. Zeitschr. 66, 263-266.

• Niklfeld, H., 1973: Über Grundzüge der Pflanzenverbreitung in Österreich und einigen Nachbargebieten. Verh. Zool.-Bot. Ges. 113, 53-69.

• Rac, M., Lovrić, A. Ž., 1988a: Native gymnosperms and their woods in Adriatic Archipelago. Rapp. Comm. int. Mer Médit. 31, 124.

• Rac, M., Lovrić, A. Ž., 1988b: Distribution and synecology of Adriatic insular Filicales. Rapp. Comm. int. Mer Médit. 31, 125.

• Rajevski, L., 1969: Prilog poznavanju flore južnodalmatinskog primorja. Acta Bot. Croat. 28, 459-465.

• Rechinger fil., K., 1934: Zur Kenntnis der Flora der Halbinsel Pelješac (Sabbioncello) und einiger Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien). Magyar Bot. Lapok 33, 24-42.

• Regula-Bevilacqua, Lj., Ungar, S., 1971: Prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 30, 147-151.

• Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj., 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43, 119-142.

• Schlosser, J. C., Vukotinović, Lj., 1869: Flora Croatica. Zagrabiae. • Šilić, Č., 1979: Monografija rodova Satureja L., Calamintha Miller, Micromeria Bentham,

Acinos Miller i Clinopodium L. u flori Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Odjelj. Prir. Nauka, poseb. izd., 1-440. Sarajevo.

• Šilić, Č., 1983: Satureja visianii sp. nov. - nova vrsta genusa Satureja L. Zbornik radova Simpozija Robert Visiani Šibenčanin, Šibenik, 5-8. 10. 1978, 337-347.

• Šilić, Č., 1984: Endemične biljke. Svjetlost. Sarajevo. • Škorić, A., 1977: Tipovi naših tala. Zagreb. • Trinajstić, I., 1970: Graña za floru otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 29, 245-250. • Trinajstić, I., 1972: O biljnogeografskom značenju jadranskog dijela reala vrste Convolvulus

cneorum L. Ekologija 7, 92-112. • Trinajstić, I., 1974: Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glasn. Republ. zav. za

zaštitu prir. Prirodnj. Muz. Titograd 7, 49-57. • Trinajstić, I., 1975: Novi prilog poznavanju rasprostranjenosti asocijacije Oleo-

Euphorbietum dendroidis (Oleo-Ceratonion) u jadranskom primorju Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 34, 121-125.

• Trinajstić, I., (ed.), 1975-1986: Analitička flora Jugoslavije 2. Liber, Zagreb. • Trinajstić, I., 1976: Bietrag zur Taxonomie des Iris pallida komplex. Biosistematika 2, 67-78. • Trinajstić, I., 1979a: Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog primorja. Fragm.

Herbol. JugoSl. 7, 63-67. • Trinajstić, I., 1979b: Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38, 167-186. • Trinajstić, I., 1980: Brassicacearum genera nova in flora Jugoslaviae. Suppl. Fl. Anal.

JugoSl. 7, 9-13. • Trinajstić, I., 1982: Brassicaceae (cont.). Suppl. Fl. Anal. JugoSl. 8, 3-11.

144

• Trinajstić, I., 1985a: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31, 71-96.

• Trinajstić, I., 1985b: Dopune flori otoka Mljeta. Poljopr. Šum. (Titograd) 31, 7-14. • Trinajstić, I. 1986a: Rasprostranjenost vrste Euphorbia dendroides L. (Euphorbiaceae) u

jadranskom bazenu. Poljopr. Šum. (Titograd) 33, 19-28. • Trinajstić, I., 1986b: Šume dalmatinskog crnog bora - Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica

(Vis.) Franco - sredozemnog područja Hrvatske. Poljopr. Šum. (Titograd) 32, 37-48. • Trinajstić, I. 1987: Contributo all’analisi fitogeografica dell’area sud-est alpino-dinarica.

Biogeographia 13, 99-112. • Trinajstić, I., 1993: Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52, 113-143. • Trinajstić, I., 1994: Vegetacija razreda Parietarietea judaicae Rivas-Martinez in Rivas-

Goday 1955 u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 53, 95-99. • Trinajstić, I., 1995a: Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales

Forestales 20, 37-66. • Trinajstić, I., 1995b: Biljni svjet otoka Korčule - pregled flore. Blatski ljetopis (1995), 155-

174. • Trinajstić, I., Jasprica, N., 1998a. Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx.

1943 in the southern part of the Croatian Littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7, 79-83. • Trinajstić, I., Jasprica, N., 1998b. Eleusine tristachya (Lam.) Lam. (Poaceae) newcomer in

the flora of Croatia. Acta Bot. Croat. 57, 89-94. • Ungar, S., 1972: Novi prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 31, 217-220. • Visiani, R., 1842-1852: Flora Dalmatica, 1-3. Lipsiae. • Visiani, R., 1872-1881: Supplementum Florae Dalmaticae. 1-2. Venetiae. • Vöth, W., 1973: Orchis italica var. purpurea. Die Orchidee 24, 259-260.

145

Prilog 4: Popis flore PA Pelješac Popis flore nañene u sklopu projekta Acanthus spinosissimus Pers. Acer negundo L. Adiantum capillus-veneris L. Adonis annua L. emend. Huds. Aegilops geniculata Roth Aegilops triuncialis L. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Agrimonia eupatoria L. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Ajuga chamaepitys (L.) Schreb. Alisma plantago-aquatica L. Allium cepa L. Allium commutatum Guss. Allium flavum L. Allium guttatum Steven Allium porrum L. Allium roseum L. Allium sativum L. Allium sphaerocephalon L. Allium subhirsutum L. Althaea officinalis L. Alyssoides utriculata (L.) Medik. Alyssum austrodalmaticum Trinajstić Alyssum montanum L. Alyssum murale Waldst. et Kit. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Anagallis arvensis L. Anagallis coerulea Schreb. Anchusa arvensis (L.) M.Bieb. Anchusa variegata (L.) Lehm. Anemone hortensis L. Anthemis arvensis L. Anthericum liliago L. Anthericum ramosum L. Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. Anthyllis vulneraria L. ssp. weldeniana (Rchb.) Cullen Antirrhinum majus L. Arabis collina Ten. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arabis turrita L. Arbutus unedo L. Arceuthobium oxycedri (DC.) M. Bieb. Aremonia agrimonoides (L.) DC. Argyrolobium zanonii (Turra) P. W. Ball Arisarum vulgare O.Targ.Tozz. Aristolochia clematitis L. Aristolochia rotunda L. Artemisia abrotanum L. Artemisia absinthium L.

Artemisia annua L. Artemisia vulgaris L. Arum italicum Mill. Arundo donax L. Asarum europaeum L. Asparagus acutifolius L. Asperula aristata L.f. Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Asphodeline lutea (L.) Rchb. Asphodelus aestivus Brot. Asphodelus fistulosus L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium ruta-muraria L. Asplenium trichomanes L. Astragalus hamosus L. Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater Asyneuma limonifolium (L.) Janch. Atriplex patula L. Avena fatua L. Avena sterilis L. Barbarea vulgaris R. Br. Bellis annua L. Berteroa incana (L.) DC. Berula erecta (Huds.) Coville Beta vulgaris L. Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Bidens tripartita L. Biscutella cichoriifolia Loisel. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Borago officinalis L. Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv. Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica oleracea L. Brassica oleracea L. ssp. acephala (DC.) O. Schwarz Briza maxima L. Bromus erectus Huds. Bromus erectus Huds. ssp. condensatus (Hack.) Asch. et Graebn. Bromus hordeaceus L. Bromus hordeaceus L. ssp. hordeaceus Bromus hordeaceus L. ssp. molliformis (Lloyd) Maire et Weiller Bromus madritensis L. Bromus racemosus L. Bromus rigidus Roth Bromus sterilis L.

146

Bryonia alba L. Bryonia dioica Jacq. Bunias erucago L. Bupleurum baldense Turra Bupleurum veronense Turra Buxus sempervirens L. Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Calendula officinalis L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campanula glomerata L. Campanula lingulata Waldst. et Kit. Campanula pyramidalis L. Campanula rapunculus L. Capparis spinosa L. Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Capsella rubella Reut. Capsicum annuum L. Carduus micropterus (Borbás) Teyber Carduus nutans L. Carduus pycnocephalus L. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes Carex hallerana Asso Carlina corymbosa L. Carpinus orientalis Mill. Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Carthamus lanatus L. Castanea sativa Miller Celtis australis L. Centaurea glaberrima Tausch Centaurea solstitialis L. Centaurea spinosociliata Seenus Centaurea x intercedens Hayek Centaurium erythraea Rafn Centranthus ruber (L.) DC. Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Cerastium brachypetalum Pers. Cerastium glomeratum Thuill. Cerastium ligusticum Viv. Ceratonia siliqua L. Cerinthe major L. Chaerophyllum bulbosum L. Chaerophyllum coloratum L. Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. Chelidonium majus L. Chenopodium album L. Chondrilla juncea L. Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Cichorium endivia L. Cichorium intybus L. Cirsium palustre (L.) Scop. Cistus incanus L. Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus salvifolius L.

Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf. Clematis flammula L. Clematis recta L. Clematis vitalba L. Colutea arborescens L. Consolida regalis S.F. Gray ssp. regalis Convolvulus althaeoides L. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Convolvulus cantabrica L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla juncea L. Coronilla valentina L. Crataegus monogyna Jacq. Crepis rubra L. Crepis sancta (L.) Babc. Crepis setosa Haller f. Crithmum maritimum L. Crucianella latifolia L. Cruciata laevipes Opiz Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Cupressus horizontalis Mill. Cupressus sempervirens L. Cuscuta epithymum (L.) L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. Cymbalaria muralis P.Gaertn., B.Mey. et Scherb. Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. Cynanchum acutum L. Cynara scolymus L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. Daucus carota L. ssp. carota Delphinium staphisagria L. Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus barbatus L. Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Dictamnus albus L. Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Diplotaxis muralis (L.) DC. Dittrichia graveolens (L.) Greuter Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser.

147

Dorycnium pentaphyllum Scop. Dryopteris villarii (Bellardi) Woynar ex Schinz et Thell. Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echium italicum L. Echium plantagineum L. Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC. Eleusine indica (L.) Gaertn. Eleusine tristachya (Lam.) Lam. Elymus pungens (Pers.) Melderis Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Epilobium tetragonum L. Equisetum ramosissimum Desf. Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Erica multiflora L. Erigeron annuus (L.) Pers. Erodium ciconium (L.) Ľ Hér. Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér. Erodium malacoides (L.) Ľ Hér. Erophila verna (L.) Chevall. Eryngium amethystinum L. Eryngium campestre L. Eryngium maritimum L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Eupatorium cannabinum L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M. Sm. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peplus L. Euphorbia prostrata Aiton Euphorbia spinosa L. Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve Ferula communis L. Ferulago campestris (Besser) Grec. Ficus carica L. Filago pyramidata L. Filago vulgaris Lam. Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus angustifolia Vahl ssp. oxycarpa (M. Bieb. ex Willd.) Franco et Rocha Afonso Fraxinus ornus L. Fumana arabica (L.) Spach Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb Fumaria capreolata L. Fumaria gaillardotii Boiss. Fumaria officinalis L. Galium divaricatum Pourr. ex Lam. Galium firmum Tausch Galium lucidum All. Galium mollugo L. Galium murale (L.) All. Galium palustre L.

Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. Geranium robertianum L. Geranium rotundifolium L. Geranium sanguineum L. Geranium sylvaticum L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Gladiolus italicus Mill. Glaucium flavum Crantz Globularia cordifolia L. Glycyrrhiza echinata L. Halimione portulacoides (L.) Aellen Hedera helix L. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helianthus annuus L. Helianthus tuberosus L. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Hieracium pilosella L. Hippocrepis comosa L. Holcus lanatus L. Hordeum bulbosum L. Hordeum murinum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Humulus lupulus L. Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard Hyoscyamus albus L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf Hypericum perforatum L. Iberis umbellata L. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris germanica L. Iris pseudacorus L. Iris pseudopallida Trinajstić Juglans regia L. Juncus acutiflorus Ehrh. ex Hoffm. Juncus acutus L. Juncus gerardi Loisel. Juncus maritimus Lam. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Juniperus phoenicea L. Jurinea mollis (L.) Rchb. ssp. moschata (DC.) Nyman Kickxia spuria (L.) Dumort. Koeleria pyramidata (Lam.) P.Beauv. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lagurus ovatus L. Lamium amplexicaule L.

148

Lathyrus aphaca L. Lathyrus cicera L. Lathyrus latifolius L. Lathyrus setifolius L. Lathyrus sphaericus Retz. Laurus nobilis L. Lavandula angustifolia Mill. Lavatera arborea L. Legousia hybrida (L.) Delarbre Lepidium graminifolium L. Ligustrum vulgare L. Lilium bulbiferum L. Lilium candidum L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze Linaria genistifolia (L.) Mill. ssp. dalmatica (L.) Maire et Petitm. Linaria microsepala A.Kern. Linaria pelisseriana (L.) Mill. Linaria simplex (Willd.) DC. Linaria vulgaris Mill. Linum flavum L. Linum nodiflorum L. Linum tenuifolium L. Linum usitatissimum L. Lithospermum arvense L. Lolium perenne L. Lonicera implexa Aiton Lonicera xylosteum L. Lotus corniculatus L. Lotus cytisoides L. Lotus edulis L. Lotus glaber Mill. Lunaria annua L. Lupinus micranthus Guss. Lycopus europaeus L. Malus domestica Borkh. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matthiola sinuata (L.) Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago doliata Carmign. Medicago falcata L. Medicago littoralis Rohde ex Loisel. Medicago marina L. Medicago orbicularis (L.) Bartal. Medicago rigidula (L.) All. Medicago sativa L. Medicago scutellata (L.) Mill. Medicago truncatula Gaertn. Melia azedarach L. Melica ciliata L. Melilotus indica (L.) All. Melilotus officinalis (L.) Lam. Mentha aquatica L.

Mentha pulegium L. Mercurialis annua L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Misopates orontium (L.) Raf. Moltkia petraea (Tratt.) Griseb. Morus alba L. Morus nigra L. Muscari commutatum Guss. Muscari comosum (L.) Mill. Muscari neglectum Guss. ex Ten. Myosotis arvensis (L.) Hill Myrtus communis L. Narcissus tazetta L. Narcissus tazetta L. ssp. italicus (Ker Gawl.) Baker Nasturtium officinale R. Br. Nerium oleander L. Nigella damascena L. Ocimum basilicum L. Odontites lutea (L.) Clairv. Olea europaea L. Onobrychis aequidentata (Sibth. et Sm.) d'Urv. Ononis pusilla L. Ononis reclinata L. Ononis spinosa L. Ononis viscosa L. Onopordum illyricum L. Onosma javorkae Simonk. Ophrys apifera Huds. Ophrys lutea (Gouan) Cav. Ophrys scolopax Cav. Ophrys sphegodes Mill. Opuntia ficus-indica (L.) Miller Orchis coriophora L. Orchis italica Poir. Orchis laxiflora Lam. Orchis provincialis Balb. Orchis tridentata Scop. Origanum heracleoticum L. Origanum vulgare L. Ornithogalum umbellatum L. Orobanche crenata Forssk. Orobanche hederae Duby Orobanche lavandulacea Rchb. Osyris alba L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver rhoeas L. Parietaria judaica L. Parietaria officinalis L. Paronychia kapela (Hacq.) A. Kerner Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon Petrorhagia saxifraga (L.) Link Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl Peucedanum schottii Besser ex DC. Phagnalon rupestre (L.) DC.

149

Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum echinatum Host Phleum pratense L. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris echioides L. Picris hieracioides L. Picris hispidissima (Bartl.) Koch Pinus halepensis Mill. Pinus nigra Arnold Pinus pinaster Aiton Pinus pinea L. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Pisum sativum L. Plantago coronopus L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. Plantago media L. Plumbago europaea L. Poa annua L. Poa bulbosa L. Polygala nicaeensis Risso ex Koch Polygonum hydropiper L. Polypodium cambricum L. Populus alba L. Populus nigra L. Populus tremula L. Portulaca oleracea L. Potamogeton gramineus L. Potentilla astracanica Jacq. Potentilla erecta (L.) Raeuschel Potentilla hirta L. Potentilla recta L. Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella vulgaris L. Prunus armeniaca L. Prunus avium L. Prunus cerasus L. Prunus domestica L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus mahaleb L. Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Punica granatum L. Pyracantha coccinea M. J. Roemer Pyrus amygdaliformis Vill. Pyrus communis L. Quercus coccifera L. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Quercus virgiliana (Ten.) Ten. Ranunculus ficaria L. Ranunculus millefoliatus Vahl.

Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda lutea L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. Robinia pseudoacacia L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus ulmifolius Schott Rumex acetosella L. Rumex crispus L. Rumex hydrolapathum Hudson Rumex obtusifolius L. Rumex pulcher L. Ruppia maritima L. Ruscus aculeatus L. Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Sagina maritima G.Don Salicornia europaea L. Salix alba L. Salix babylonica L. Salsola kali L. Salvia officinalis L. Salvia pratensis L. Salvia sclarea L. Salvia verticillata L. Sambucus ebulus L. Sambucus nigra L. Sambucus racemosa L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Satureja subspicata Vis. Scabiosa columbaria L. Scandix pecten-veneris L. Schoenus nigricans L. Scirpus holoschoenus L. Scirpus litoralis Schrad. Scolymus hispanicus L. Scorpiurus muricatus L. Scrophularia canina L. Scrophularia nodosa L. Scrophularia peregrina L. Secale cereale L. Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl. Sedum acre L. Sedum album L. Sedum dasyphyllum L. Sedum hispanicum L. Sedum ochroleucum Chaix Sedum sediforme (Jacq.) Pau Sedum sexangulare L. Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock.

150

Sempervivum tectorum L. Senecio vulgaris L. Serapias cordigera L. Serapias lingua L. Seseli tomentosum Vis. Sesleria robusta Schott, Nyman et Kotschy Setaria italica (L.) P.Beauv. Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Sherardia arvensis L. Sideritis romana L. Silene conica L. Silene latifolia Poir. Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Silybum marianum (L.) Gaertn. Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Smyrnium olusatrum L. Solanum dulcamara L. Solanum lycopersicum L. Solanum melongena L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus asper (L.) Hill ssp. asper Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Sparganium erectum L. Spartium junceum L. Spinacia oleracea L. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stachys cretica L. Stachys recta L. Stachys spinulosa Sibth. et Sm. Stachys subcrenata Vis. Stellaria media (L.) Vill. Tagetes minuta L. Tamarix dalmatica Baum Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Taraxacum officinale Weber Teucrium arduini L. Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium fruticans L. Teucrium montanum L. Teucrium polium L. Teucrium polium L. ssp. vincentinum (Rouy) D.Wood Theligonum cynocrambe L. Thymus longicaulis C.Presl Thymus vulgaris L. Tilia cordata Mill. Tordylium apulum L.

Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon porrifolius L. Tragus racemosus (L.) All. Tribulus terrestris L. Trifolium angustifolium L. Trifolium arvense L. Trifolium campestre Schreber Trifolium echinatum M. Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium pratense L. Trifolium repens L. Trifolium resupinatum L. Trifolium stellatum L. Trifolium tomentosum L. Tussilago farfara L. Typha angustifolia L. Ulmus minor Miller Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum dalechampii (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Urtica dioica L. Urtica membranacea Poiret in Lam. Urtica pilulifera L. Valantia muralis L. Verbascum blattaria L. Verbascum densiflorum Bertol. Verbascum macrurum Ten. Verbascum niveum Ten. ssp. visianium (Rchb.) Murb. Verbascum sinuatum L. Verbascum thapsus L. Verbena officinalis L. Veronica agrestis L. Veronica austriaca L. ssp. austriaca Veronica austriaca L. ssp. jacquinii (Baumg.) Eb.Fisch. Veronica chamaedrys L. Veronica cymbalaria Bodard Veronica hederifolia L. Veronica persica Poir. Viburnum tinus L. Vicia cracca L. Vicia faba L. Vicia hybrida L. Vinca major L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Viola adriatica Freyn Viola arvensis Murray Viola odorata L. Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve Ziziphus jujuba Mill. Zostera noltii Hornem.

151

Osobitosti prioritetnog područja - Mljet

Mljet je najjužniji i najistočniji od većih otoka hrvatskog Jadrana. Južni položaj na pučini najvažnije je geografsko obilježje otoka Mljeta. Smještaj otoka odreñen je geografskim koordinatama, širinom ϕ = 42° 41′ 12″ i 42° 48′ 23″ N i duljinom λ = 17° 19′ 09″ i 17° 45′ 16″ E. Mljet je izdužen u pravcu zapad-sjeverozapad (rt Goli) prema istoku-jugoistoku (rt Gruj) i predstavlja prelaz izmeñu tipičnog dinarskog smjera sjeverozapad-jugoistok Elafitskih otoka na istoku i «hvarskog» smjera zapad-istok na zapadu. Zračna udaljenost izmeñu krajnjih dijelova rta Goli na sjeverozapadu i rta Gruj na jugoistoku iznosi 37 km. Prosječna širina otoka jest oko 3 km, a površina obuhvaća 100,4 km2. Duljina obala otoka s pripadajućim otočićima je 131,3 km. Razvedenost obala je različita. Najrazvedeniji dijelovi su na sjeverozapadu (niz školja Kobrava, Moračnik, Pomeštak, Tajnik, Glavat i dr. s ukupnom duljinom obale 13,2 km), potom na krajnjem jugoistoku, dok je najmanje raščlanjen središnji dio otoka. Prema indeksu relativne razvedenosti koji iznosi 3,70 Mljet zauzima četvrto mjesto nakon Dugog otoka, Hvara i Paga meñu većim hrvatskim otocima.

Sastav stijena otoka Mljeta čine pretežito karbonatne stijene mezozojske starosti. Vapnenci su zastupljeni ponajviše na uzvišenjima, dok su u sastavu nižih predjela raširene dolomitične stijene. Na karbonatnim stijenama koje su uglavnom nagnute prema sjeveroistoku prevladava krški reljef. Na najotpornijim vapnencima strše vrhovi, a u dolomitima koji se najlakše mehanički troše nastala su udubljenja različitog reda veličine ispunjena rahlim tlom, često crvenicom. To su plodna polja, dolovi ili doci. Na jugoistočnom dijelu otoka mezozojska karbonatna podloga je prekrivena pleistocenskim pješčanim nanosima eolskog podrijetla koji se danas koriste kao atraktivne pješčane plaže.

Obale otoka su mlade, holocenske, starosti. To su oblici na rubu kopna u nastajanju ponajprije djelovanjem mora, posebice valova na pučinskoj, južnoj strani otoka. Uz rad valova u modeliranju obala sudjeluju i organogeni procesi. Prema prevladavajućoj geotektonskoj strukturi otoka obale Mljeta su asimetrične. Sjeverna obala je položitija jer je razvijena uglavnom duž ploha slojeva, dok je južna obala općenito strmija jer je razvijena duž iskljinjavanja, tj. pretežito duž glava slojeva. Južnu obalu otoka karakteriziraju ponajviše strmci (klifovi) i brojne uvale. Strmci su osobito izraziti u jugozapadnom dijelu, poglavito na vanjskoj strani jezera. Brojne uvale su nastavak udolina s kopna, točnije iz pristranaka primorskih uzvišenja. Poseban geomorfološki fenomen na Mljetu su jame tj. prostrane i relativno duboke pećine kojoj se urušio «tavan», pa se odozgo gledajući doimaju kao «zdenac» gotovo okomitih strana. Jama je prirodno nadsvoñena u duljini oko 20 m i povezana s otvorenim morem.

Na krajnjem zapadnom dijelu južne obale otoka ističu se dva morska jezera (Veliko jezero i Malo jezero) nastala potapanjem krških udolina. Smatra se da su ponikve u kojima se danas nalaze jezera oblikovane u vrijeme posljednje oledbe. U razdoblju izmeñu 10.000 i 6.000 godina prije današnjice, stvorili su se uvjeti kada su Mljetska jezera mogla biti prava slatkovodna jezera (slično današnjem Vranskom jezeru na Cresu). Tada je morska razina porasla iznad dna ponikava i time spriječila otjecanje oborinskih voda. Uvjeti za nastanak jezera s morskom vodom nastali su relativno nedavno – u posljednjih 2.000 do 4.000 godina, kada je morska razina dosegnula približno današnju razinu i omogućila izmjenu voda jezera i mora uslijed struja morskih mjena. Moguće je da je površinska veza izmeñu Velikog i Malog jezera napravljena djelovanjem čovjeka, tj. prokopavanjem uskih prevlaka.

Reljefnu strukturu otoka karakteriziraju općenito tri niza uzvišenja izmeñu kojih se prostiru valoviti brežuljci, a u sredini otoka se ističu vrhovi Veliki Grad (513 m) i Mali Grad (488 m). Za otok su karakteristične specifične hidromorfološke pojave «blatine» i «slatine». Blatine su udubljenja u karbonatnim stijenama, ispunjena uglavnom vodom iz izvora koji se nalaze na njihovom dnu i rubovima i akumuliranjem kišnice s okolinih padina, a kojima je dno ispod ili u razini mora. Površina i obujam vode u blatinama podložni su promjenama tijekom godine. Na Mljetu su tri blatine: prva i najveća (0,08-0,2 km2) je u najnižem dijelu Blatskog polja, druga je u blizini naselja Sobre (4 ha ljeti – 9 ha zimi) i treća najmanja sjeverno od mjesta Prožura (2-2,7 ha). Slatina je mjesto u blizini mora gdje izbija slana, a takva hidromorfološka pojava na Mljetu nalazi se na sjevernoj obali kod Kozarice.

Na vapnencima i dolomitima i vapnenačko-dolimitnim brečama razvijen je genetsko-evolucijski niz tala: litosol – melanosol – kalcikambisol – terra rossa, a na pržinastom dolomitu i laporovitim vapnencima i rendzina.

152

Klimatske prilike otoka odreñene su njegovom geografskom širinom, položajem baričkih sustava opće cirkulacije, te utjecajem mora i kopnenog zaleña. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime područje Mljeta pripada umjereno toploj kišnoj klimi sa suhim razdobljem u toplijem dijelu godine i srednjom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Srednja godišnja temperatura zraka je 16,1°C (podaci za mjernu postaju Goveñari, 1981-1990). Ekstremne temperature su -5,2°C i 38,5°C. Negativne temperature zraka mogu se pojaviti od prosinca do ožujka, ali rijetko. U tom razdoblju prosječno se javlja od 0,8 do 1,4 hladna dana po mjesecu. Najveći broj toplih dana (maksimalne dnevne temperature zraka iznad 25°C) je od travnja do listopada. Najviše ih je u srpnju - 30,8 dana. Vrućih dana (maksimalne dnevne temperature zraka iznad 30°C) je najviše u srpnju – 23,4 dana. Najniža izmjerena relativna vlažnost zraka je 17%. Godišnje je prosječno 6,2 dana s relativnom vlagom ≥30% i 70 dana s relativnom vlagom ≥80%. Srednja godišnja količina oborina je 765 mm, najmanje oborina je u srpnju (17,8 mm), a najviše u hladnom dijelu godine. Prilbližno 70% godišnje količine oborina je u razdoblju listopad-ožujak.

Prema pokazanim podacima, klima otoka Mljeta je tipično sredozemna. Otok prema Bioklimatskoj klasifikaciji (Rivas-Martinez 1993, 1997; Rivas-Martneza et al. 1999) i Bioklimatskoj karti Europe (Rivas-Martinez et al. 2004a), pripada Mediteranskom pluvisezonskom-oceanskom bioklimatu, a smješten je unutar donjeg mezo-mediteranskog pojasa. Mljet je smješten u Mediteranskoj regiji, Istočno-Mediteranskoj subregiji, Jadranskoj provinciji i Epiro-Dalmatinskom sektoru (Rivas-Martinez et al. 2004b). Prema Trinajstiću (1995), otok se nalazi unutar vegetacijske zone sveze Oleo-Ceratonion. Vegetacija te sveze u fitogeografskom smislu pripada stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteranske fitogeografske regije. Za tu zonu je značajan ljetni prekid aktivnosti vegetacije prouzročen visokim temperaturama (ljetnim žegama) i jakom sušom. Zbog toga najveći broj drvenastih vrsta značajnih za tu zonu počinju cvatnju početkom jeseni i cvate tijekom zime, a zeljaste biljke nepovoljno ljetno razdoblje preživljavaju u obliku sjemena (terofiti), podzemnih organa (geofiti), rjeñe prizemnih pupova (hemikriptofiti). Asocijacije Querco ilicis-Pinetum halepensis, Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis, Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis, Erico-Calicotometum infestae i Erico-Arbutetum su najčešće biljne zajednice šumske vegetacije i makije u zoni sveze Oleo-Ceratonion.

U sjeverozapadnom dijelu otoka na površini od 5.375 ha kopna i okolnog mora nalazi se Nacionalni park "Mljet" proglašen 11. studenoga 1960. i predstavlja prvi institucionaliziranu zaštitu izvornog ekosustava u Jadranu.

Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) uvrstila na Mljetu sljedeće lokalitete, a pri tome koristeći stanišne tipove definirane Nacionalnom klasifikacijom staništa i NATURA 2000 (stanišni je tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa, te divljih životinjskih i biljnih vrsta - Direktiva o staništima). To su (uz šifru i naziv područja, navedeni su stanišni tipovi):

1. HR5000037 Nacionalni park Mljet – (termomediteranske grmolike formacije s

Euphorbia dendroides; mješovita šuma alepskog bora i česvine; obalne lagune) 2. HR3000424 Jezero Mljet – Malo (obalna laguna) 3. HR3000425 Jezero Mljet – Veliko (obalna laguna) 4. HR2000944 Blatina kod Blata (bočata jezera južnog Jadrana; vode bogate bazama

s dnom obraslim parožinama - Characeae; submerzna vegetacija parožina) 5. HR2001138 Slatina na Mljetu 6. HR4000010 Saplunara (embrionske obalne sipine - prvi stupanj stvaranja sipina;

travnjaci sitolisne pirike i ježike) 7. HR2001008 Blatina kraj Prožure (bočata jezera južnog Jadrana) 8. HR2001009 Blatina kraj Sobre (bočata jezera južnog Jadrana, Vode bogate

bazama s dnom obraslim parožinama - Characeae) 9. HR3000166 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale

Okuklje s otocima I akvatorijem (velike plitke uvale; naselja posidonije) 10. HR3000172 Obalna linija od luke Gonoturska do rta Vratnički (grebeni; facijesi s

vrstom Corallium rubrum) 11. HR2000783 Mljet 1 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare

raščice i zvjezdaste djeteline) 12. HR2000784 Mljet 2 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare

raščice i zvjezdaste djeteline)

153

13. HR2000785 Mljet 3 (eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietalia, kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline)

14. HR2000786 Mljet 4 (karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja)

15. HR2000787 Mljet 5 (Strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.; grebenjača savitljive mrižice)

16. Morske špilje, te kraške špilje i jame na više lokaliteta na otoku.


Floristička istraživanja na Mljetu imaju razmjerno dugu povijest, te se općenito može konstatirati da je njegova flora dobro istražena.

Najstariji floristički podaci datiraju još iz 1826. godine kada je Partsch za ovaj otok zabilježio 44 biljne vrste. U brojnim kasnijim botaničkim radovima, gdje se kao nalazište spominje otok Mljet (Visiani 1842-1852, 1872-1881; Adamović 1887, 1901, 1911; Hirc 1903-1912, 1909; Lindberg 1906; Latzel 1914; Keller 1915; Balem 1935; Anić 1942; Horvatić 1958; Rajevski 1969; Regula-Bevilacqua 1969, 1979; Trinajstić 1972, 1974, 1977; Volarić-Mršić i Horvatić N. 1977; Vöth i Löschel 1978), zabilježeno je za taj otok još oko 160 biljnih svojti.

Najveći broj svojti, sa preciznijim podacima o nalazištu, zabilježen je tijekom sustavnih istraživanja 80-tih godina prošlog stoljeća (Regula-Bevilacqua i Jurković-Bevilacqua 1980; Regula-Bevilacqua et al. 1981; Ilijanić i Regula-Bevilacqua 1982; Ilijanić et al. 1983; Regula-Bevilacqua i Ilijanić 1984; Trinajstić 1985; Pavletić 1995). Navedeni autori uglavnom daju precizne podatke o nalazištu, iako istraživanja nisu vršena ravnomjerno na cijeloj površini otoka.

Za neke vrste kao npr. Dracunculus vulgaris i Arbutus andrachne koje se navode još u 19. stoljeću (Partsch 1826), danas ih smatramo izumrlim na otoku. To znači da bi buduća istraživanja, uključujući i ona koja će biti provedena tijekom ovog projekta, trebala revidirati starije podatke. Za razliku od flore, vegetacija na otoku je slabije poznata. Najbolje su istražene šumske zajednice, te psamofitske zajednice u jugoistočnom dijelu otoka u uvalama Blace, Velika i Mala Saplunara (Trinajstić 1989, Trinajstić i Jasprica 1998, Alegro et al. 2003, 2004). Šumska vegetacija je najbolje istražena na području NP „Mljet“ (Rauš i Španjol 1995, Matić et al. 1995), dok je područje izvan NP znatno slabije istraženo.

Opće podatke o šumama otoka Mljeta donose već Beck (1901), pa Adamović (1911, 1929), Steinitzer (1930), te Anić (1942). Moderna fitocenološko-tipološka i sintaksonomska istraživanja započinju kasnije i to samo fragmentarno. Tako, Trinajstić (1974) donosi podatke o vegetaciji stjenjača, a 1979. o vegetaciji utrina (Trinajstić 1979). Ilijanić i Hečimović (1982), te Zi. Pavletić (1992) opisuju vegetaciju grebenjača, Trinajstić (1988) sastav šuma alepskog bora, dok Matić et al. (1995) opisuju strukturne osobine šuma. Volarić-Mršić (1984) u prikazu aerobioloških istraživanja navodi biljne zajednice koje su na Mljetu zabilježene tijekom kartiranja vegetacije 1972. godine, ali ih dokumentira samo taksativnim navodima najvažnijih vrsta, pa nam florni sastav i struktura tih zajednica nisu u potpunosti poznata. Trinajstić (1995b) donosi sintaksnomski pregled biljnih zajednica na otoku, ali za mnoge asocijacije ne prilaže fitocenološke tablice.


Na otoku je dosada utvrñeno 738 svojti biljaka. Njihov popis se nalazi u Prilogu 5a. U odnosu bogatstva flore i površine otoka, Mljet meñu većim hrvatskim otocima zauzima peto mjesto nakon Lošinja, Lastova, Visa i Raba (Regula-Bevilacqua i Ilijanić 1984).

Najviše biljaka pripada dvosupnicama (76%), dok je udio jednosupnica 21%. Porodice s najvećim brojem biljnih svojti su Fabaceae (11,2%), Poaceae (9,7%), Asteraceae (5,9%), Lamiaceae (5,6%), Caryophyllaceae (3,9%), Brassicaceae (3,8%), Cichoriaceae (3,6%), itd. Naravno, na otoku je najviše biljaka mediteranskog (52%) i južnoeuropskog (19,7%) flornog elementa. Unutar mediteranskog flornog elementa prevladavaju općemediteranske biljke (62,7%) i ilirsko-mediteranske biljke (10,9%), dok je najmanji udio zapadnomediteranskih biljaka (2,2%) (Regula-Bevilacqua i Ilijanić 1984).

Najveći udio u spektru životnih oblika imaju terofiti (45,5%) i hemikriptofiti (19,8%). Fanerofita je 11,9%, hamefita 11,2%, geofita 10,5%, te hidrofita 0,8%.

154

Na otoku su 23 endemične biljne svojte. Popis enedma nalazi se u Prilogu 5b. Kritično je ugrožena (CR) jedna edemična svojta – Consolida brevicornis. Ukupno se sedam endemičnih svojti nalazi u kategoriji gotovo ugroženih vrsta (NT). To su Aurinia leucadea, Cardamine maritima, Centaurea glaberrima, Centaurea ragusina, Limonium anfractum, Rhamnus intermedius i Seseli tomentosum. Lolium subulatum je nedovoljno poznata (DD) vrsta, a Vincetoxicum hirundinaria subsp. adriaticum najmanje zabrinjavajuća (LC).

Na otoku je ukupno 39 ugroženih svojti, a za njih osam Mljet kao nalazište se ne navodi u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005). Kritično ugroženih svojti (CR) je 14. To su:

1. Bupleurum lancifolium Hornem. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi) 2. Calystegia soldanella (L.) R. Br. 3. Consolida brevicornis (Vis.) Soo (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi) 4. Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr. 5. Cyperus capitatus Vand. 6. Echinophora spinosa L. 7. Eleocharis uniglumis (Link) Schult. 8. Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis 9. Heliotropium supinum L. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi) 10. Imperata cylindrica (L.) Raeusch. 11. Pancratium maritimum L. 12. Saccharum ravennae (L.) Murray 13. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth 14. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi) Najviše svojti koje pripadaju kategoriji kritično ugroženih biljaka naseljavaju pješčane obale u

uvalama Blaca, Velika i Mala Saplunara. Ukupno je 12 ugroženih svojti (EN) na otoku. To su:

1. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)

2. Carex divisa Huds. 3. Cynanchum acutum L. 4. Delphinium peregrinum L. 5. Delphinium staphisagria L. 6. Glaucium flavum Crantz 7. Malva parviflora L. 8. Ophrys apifera Huds. 9. Orchis italica Poir. 10. Orchis spitzelii Saut. ex Koch 11. Periploca graeca L. 12. Urtica membranacea Poiret in Lam. Navedene vrste naseljavaju različita staništa - šljunkovite obale, kamenjarske pašnjake i suhe

travnjake, rubove blatina i slatina, te se nalaze unutar ruderalne i korovne vegetacije. Na otoku je 13 osjetljivih biljnih svojti (VU). To su:

1. Cyperus flavescens L. 2. Desmazeria marina (L.) Druce 3. Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi) 4. Ophrys sphegodes Mill. 5. Orchis provincialis Balb. 6. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. 7. Orchis simia Lam. 8. Orchis tridentata Scop. 9. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi)

155

10. Salsola kali L. 11. Salsola soda L. 12. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. 13. Trifolium resupinatum L. (Mljet kao nalazište nije naveden u Crvenoj knjizi) Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) od 16.

siječnja 2006. u kategoriji strogo zaštićenih biljnih svojti na otoku se nalazi ukupno njih 103, dok se u kategoriji zaštićenih biljaka nalazi 91 svojta. Popis strogo zaštićenih biljaka i zaštićenih biljaka na otoku Mljetu nalazi se u Prilozima 5c i 5d.

U skupini strogo zaštićenih biljaka posebno treba istaknuti one koje pripadaju kategoriji kritično ugroženih (CR) svojti, a njih je ukupno 13: Bupleurum lanicifolium, Calystegia soldanella, Consolida brevicornis, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Eleocharis uniglumis, Elymus farctus, Heliotropium supinum, Imperata cylindrica, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae, Sporobolus pungens i Vaccaria hispanica.

U skupini zaštićenih biljaka posebno ističemo 22 biljne svojte svrstane u kategoriju gotovo ugroženih vrsta (NT). To su: Anthyllis barba-jovis, Arbutus andrachne, Arbutus x andrachnoides, Cyclamen repandum, Dracunculus vulgaris, Elymus pycnanthus, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Ephedra major, Frankenia pulverulenta, Matthiola incana, Phlomis fruticosa, Polypogon maritimus, Polypogon monspeliensis, Ruscus hypoglossum, Salvia peloponnesiaca, Scirpus maritimus, Sternbergia lutea, Teucrium fruticans, Thymelaea hirsuta, Tulipa sylvestris, Veronica agrestis i Vulpia fasciculata.

Recentna opažanja na prioritetnim područjima

Unutar prioritetnog područja odabrano je osam IBDA i u svakom IBDA obradili smo po jedan

lokalitet i/ili staništa na Mljetu: 1. Uvala Podrope. 2. Područje Pinjevca, uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim pripadajućim područjem. 3. Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane

stijene iznad Blatskog polja. 4. Blatina kraj Sobre s okolnim padinama. 5. Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima. 6. Lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem 7. Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj. 8. Područje istočno od Maranovića (stijene).

Zbog sličnih florističko-vegetacijskih značajki navedene IBDA (s pripadajučim lokalitetima) obrañene su u tri skupine. 1. IBDA Uvala Podrope i IBDA područje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim područjem.

Na području uvala Blaca, Velika i Mala Saplunara dobro je razvijena i očuvana psamofitska vegetacija. U florističkom sastavu ističu se: Elymus farctus, Echinophora spinosa, Medicago marina, Polygonum maritimum, Calystegia soldanella, Euphorbia paralias, Eryngium maritimum, Pancratium maritimum i dr. Od ukupno 14 kritično ugroženih svojti (CR) (prema Nikolić i Topić 2005) koliko je zabilježeno za otok Mljet na ovom području zabilježili smo njih 7: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae, Sporobolus pungens.

U kopnenom dijelu tog područja u okviru niskih vazdazelenih šikara nalazi se više ugroženih, endemičnih i zaštićenih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera i mnoge druge).

Na području Pinjevca zabilježili smo šume i nasade pinije (Pinus pinea). U području uvale Podrope razvijena je vegetacija obalnih grebena (As. Limonietum anfracti

Ilijanić 1982) - razmjerno rijetka, endemična halofitska zajednica grebenjača južne Dalmacije. Najznačajnija vrsta u florističkom sastavu je Limonium anfractum. Meñu ostalim vrstama ističe se Crithmum maritimum.

Takoñer, u uvali Podrope, razvijena je gusta šuma alepskog bora i crnike.

156

U uvali je razvijena bentoska biocenoza – naselja Posidonia.

2. IBDA Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima.

Uz rubove blatine u Blatskom polju i kod Sobre najzastupljenije vrste su trska (Phragmites australis), ljutak (Cladium mariscus), luštrika (Periploca graeca) i konopljika (Vitex agnus-castus). U blatini kod Sobre utvrdili smo prisustvo vrste Bupleurum lancifolium koja spada u skupinu kritično ugroženih svojti (CR)(prema Nikolić i Topić 2005). U blatinama u Babinom polju i kod Sobre zabilježili smo vrstu Periploca graeca koja je uvrštena u skupinu ugroženih svojti (EN), a u blatini u Blatskom polju i Carex divisa (EN), te Parapholis incurva (VU).

U području kod Kozarice zabilježili smo jednu kritično ugroženu vrstu Eleocharis uniglumis (CR). Močvarni i vodeni ekosustavi (uglavnom tršćaci) su siromašnog florističkog sastava. U neposrednoj okolici naselja Kozarica nalaze se dobro održavani maslinici koji su potencijalna staništa orhideja (kaćunovki). Unutar maslinika nalazi se veći broj ruderalnih biljaka, a mjestimično se mogu vidjeti divlja odlagališta kućnog otpada i smetišta. 3. IBDA lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA područje istočno od Maranovića (stijene).

U tom naseljenom području zastupljene su kultivirane površine na kojima su razvijeni vinogradi i maslinici. Na velikom dijelu područja zastupljena je korovna i ruderalna vegetacija, te mediteranske šikare u sklopu asocijacije As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995. U području oko Babinog Polja utvrdili smo na više mjesta deponije grañevinskog materijala. U Babinom Polju razvijene su antropogene šumske sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle).

Na lokalitetu Vodice na istočnom rubu naselja Babino Polje zabilježili smo jednu ugroženu svojtu Delphinium peregrinum (EN) (prema Nikolić i Topić 2005).

U mjestu Sobra nalazi se trajektno pristanište čime je povećan antropogeni utjecaj u tom području. Uz obalu je fragmentarno razvijena rijetka i endemična halofitska zajednica grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) sa endemičnom vrstom Limonium anfractum. U predjelu Zaglavci-otok Badanj razvijene su ekološki vrijedne visoke čiste vazdazelene makije crnike s mirtom.

U područje istočno od Maranovića na visokim jugu eksponiranim karbonatnim stijenama razvijena je s hazmofitska vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Tu smo zabilježili fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962).


Tipovi staništa i raznolikost vegetacije na otoku Mljetu su opisani temeljem literaturnih podataka, te osobnim poznavanjem područja, a pri tome koristeći Nacionalnu klasifikaciju staništa (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)).

Vegetacija otoka Mljeta, prema dosadašnjim istraživanjima, uključena je u 11 vegetacijskih razreda.

Unutar primorskih vazdazelenih šuma i makija, na Mljetu nalazimo mješovite šume i makije česvine s crnim jasenom (asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis), zatim čiste, vazdezelene šume i makije česvine s mirtom (asocijacija Myrto-Quercetum ilicis), te mješovite šume i makije česvine s crnim grabom (asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis). Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis zauzima na Mljetu uglavnom najhladnije položaje prvenstveno sjeverne ekspozicije u litoralnom pojasu. Negdje su razvijene u obliku visoke makije, nastale sukcesijom vegetacije bušika, dok su drugdje više manje sačuvane u obliku panjača, koja danas doseže i do 20 m visine, s promjerom stabala oko 20 cm. Čiste, vazdazelene šume i makija česvine su mjestimično transformirane u šumu alepskog bora sa česvinom, pa u procesu progresivne sukcesije, bor sve više ustupa mjesto česvini, što je posebno uočeno uz Malo jezero u Nacionalnom parku „Mljet“. Mješovita vazdazeleno-listopadne šuma česvine i crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis) značajna je za

157

mediteransko-montani pojas, i to za njegovu hemimediteransku vegetacijsku zonu (sjeverne padine grebena Veliki Grabovik).

Unutar stenomediteranskih čistih vazdazelenih šuma i makija česvine (sveza Oleo-Ceratonion) koje obuhvaćaju skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije česvine, te šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu našeg primorja, razvijene su sljedeće asocijacije: Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis (makija divlje masline i drvenaste mlječike), Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae (makija tršlje i somine), Erico-Arbutetum (makija velike resike i planike), Erico-Calycotometum infestae (makija velike resike i kapinike), Querco ilicis-Pinetum halepensis (mješovita šuma alepskog bora i česvine) i Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis (šuma alepskog bora sa sominom).

Asocijacija Oleo sylvestris-Euphorbietum dendroidis je zajednica vrletnih i strmih obronaka pretežno južne ekspozicije, razvijena u obliku guste, neprohodne makije. Iako je ta asocijacija u istočnojadranskom primorju otkrivena i opisana na mnogim lokalitetima (nakon 1973.), fitocenološke snimke s Mljeta nisu objavljene. Takoñer, u literaturi se navodi na Mljetu i asocijacija “Oleo-Lentiscetum adriaticum” tj. makija divlje masline i tršlje (asocijacija Oleo sylvestris-Pistacietum lentisci), meñutim podataka o sastavu te asocijacije na Mljetu nema. Dosad je kod nas fitocenološki analizirana na otocima Lastovu i Šolti, a poznata je i iz okolice Janjine na Pelješcu.

Šume alepskog bora sa sominom su najtermofilniji oblik šuma alepskog bora i razvijaju se suvugdje tamo gdje su izrazito suhi stanišni uvjeti (južne i jugozapadne ekspozicije). Zbog uvjeta u kojima se razvija ta je borova šuma najosjetljivija na požar, pa njenom degradacijom uvjetovanom požarom na mnogo mjesta dolazi do razvoja posebnog oblika kserotermne makije tršlje i somine - Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Makija tršlje i somine na Mljetu zauzima velike površine, a razvija se takoñer, kao progresijski razvojni stadij nakon šumskih požara koji su od davnina harali Mljetom. Asocijacija Erico-Arbutetum se razvija kao progresivni trajni stadij nakon požara mladih sastojina alepskog bora. U florističkom sastavu dominiraju Erica arborea i Arbutus unedo, a pridružuju im se svi najznačajniji elementi karakteristični za svezu Oleo-Ceratonion. Kako ta asocijacija u početnoj razvojnoj fazi u svom flornom sastavu sadrži i vrste Cistus salviifolius i Cistus incanus , često su takve sastojine priključivane asocijaciji Cisto-Ericetum arboreae. Na Mljetu je proučavana u Nacionalnom parku.

Na jugoistočnom dijelu otoka nalaze se mediteranske šume i stari nasadi Pinus pinea (prema NKS (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)).

Introdukcija te vrste u davna vremena na mnoga područja otežava razlikovanje prirodnih šuma i davno umjetno formiranih sastojina.

U okolici naselja Babino polje utvrñene su spontano razvijene sastojine alohtonih vrsta drveća, najčešće razvijene u obliku niskih šuma, šumaraka ili šikara, i to sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle).

Niske vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene šumske vegetacije pripadaju razredu Erico-Cistetea (bušici). Izgrañene su od polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceaae i Lamiaceae. Na Mljetu je unutar tog vegetacijskog razreda jedino utvrñena asocijacija pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Na otoku zauzima razmjerno velike površine, ali je postupno obrašćuje alepski bor (Pinus halepensis).

Od primarnih oblika vegetacije otoka Mljeta treba istaknuti vegetaciju stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena (Asplenietea trichomanis). U okvirima mediteransko-litoralnog pojasa kojem pripadaju dalmatinske vapnenačke stijene (sveza Centaureo-Portenschlagiellion) nalazimo asocijaciju Phagnalo-Centaureetum ragusinae. U svom florističkom sastavu ujedinjuje nekoliko ilirsko-jadranskih endemičnih biljaka, a poznata je jedino iz priobalnih stijena Biškup u sjeverozapadnom dijelu otoka, u granicama Nacionalnog parka. Hazmofitska zajednica stjenjača koja obrašćuje pukotine stijena mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa na Mljetu pripada asocijaciji Campanulo-Moltkeetum petraeae. Za nju su u prvom redu značajne vrste Moltkia petraea, Campanula pyramidalis, Portenschlagiella ramosissima, Inula verbascifolia, Seseli tomentosum, i dr.

Primarni oblik vegetacije jest i vegetacija grebenjača kojoj pripada asocijacija Limonietum anfracti (Crithmo-Limonietea). Halofitske zajednice grebenjača razvijene su u pukotinama priobalnih grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova. To je razmjerno rijetka, endemična halofitska zajednica grebenjača u južnoj Dalmaciji. Najznačajnija vrsta u florističkom sastavu je Limonium anfractum, meñutim, prema nekim gledištima (Greuter et al. 1986) prednost bi imalo ime Limonium dictyophorum (usp. Degen 1937), pa bi ime trebalo promijeniti u Limonietum dictyophori.

158

Meñu ostalim vrstama ističu se Crithmum maritimum, Lotus cytisoides, Silene angustifolia subsp. reiseri, i dr. Opisana je s lokaliteta Pomena i stijena Biškup.

Psamofitska halofitska vegetacija razvijena je na pješčanim plažama uglavnom s pokretnim pijeskom, dijelom zbog djelovanja valova, a dijelom zbog djelovanja vjetra u jugozapadnom dijelu otoka (Velika i Mala Saplinara, uvala Blaca). Psamofitsku vegetaciju priobalnih pjesaka izgrañuju travnjaci sitolisne pirike i ježike - asocijacija Echinophoro spinosi-Elymetum farcti (Ammophiletea).

U Solinama i na nekoliko lokaliteta na jugozapadnom dijelu otoka mogu se naći fragmnetarno razvijene europsko-mediteranske sitine visokih sitova (aocijacija Juncetum maritimo-acuti). Zajednica visokih sitova Juncus maritimus i J. acutus razvija se na plitkoj, muljevitoj morskoj obali do koje dopire visoka plima, dok su za oseke izvan dohvata morske vode. Izgrañena je od malenog broja vrsta.

U moru oko Mljeta, mjestimično se pojavljuje asocijacija s vrstom Posidonia oceanica. Ta biocenoza je izuzetno značajna mediteranska, pa tako i jadranska biocenoza jer se u njoj mnoge vrste organizama hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do ispod 40 metara dubine. Ugrožena je mnogim ljudskim aktivnostima (sidrenje, onečišćenje, nasipavanje i dr.), a posebno je osjetljiva jer obnova oštećenih naselja traje desetljećima.

Posebno treba spomenuti zajednice infralitorala kraških morskih jezera (Mljetska jezera) koje su zbog specifične hidrografije morskih jezera različite od ostalih staništa u infralitoralu. Zajednice cirkalitorala kraških morskih jezera u Hrvatskoj postoje samo u najdubljem dijelu Velikog jezera, a karakterizirane su povremenim hipoksijama i slabijim pridnenim strujanjem.

Nažalost, u Mljetskim jezerima utvrñene su cirkalitoralne zajednice s dominacijom invazivne vrste Caulerpa racemosa.

U blatinama u Blatskom polju i kod Sobre razvijena je submerzna vegetacija parožina (asocijacija Charetum contrariae) u kojoj dominira Chara polyacantha (srednjeeuropski-sjevernoafrički florni element). U blatini kod Sobre, zajedno s Chara polyacantha i Potamogeton trichoides, česta je Chara aspera. Asocijacija Charetum contrariae je priključena svezi Potamion jer se pojavljuje kao pojas submerzne vegetacije (Blaženčić et al. 1998).

Uz rubove blatina i slatina prisutne su dvije asocijacije – Phragmitetum australis i Cladietum marisci – obje pripadaju razredu Phragmito-Magnocaricetea, redu Phragmitetalia i svezi Phragmition australis. U florističkom sastavu prve asocijacije u potpunosti dominira Phragmites australis, dok su sve ostale vrste zastupljene izrazito malim stupnjem pokrovnosti. Zajednica ljutka (asocijacija Cladietum marisci) je razmjerno siromašnog florističkog sastava. Dominiraju vrste Cladium mariscus, Phragmites australis, Chlorocyperus longus, Scirpus maritimus i dr.

Termofilne poplavne šikare (prvotno svrstane u Populion albae, ali trebaju biti priključene razredu Nerio-Tamaricetea) na Mljetu su slabo istražene. Osim asocijacije Vitici-Tamaricetum dalmaticae, očekujemo nazočnost i asocijacije Periploco graecae –Viticetum agni-casti.

Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (Thero-Brachypodietea, Cymbopogo-Brachypodietalia) pripadaju svezi eu- i stenomediteranskim kamenjarskim pašnjacima raščice Cymbopogo-Brachypodion retusi s tri asocijacije: Brachypodio-Cymbopogonetum hirti, Brachypodio-Trifolietum stellati i Pipatheretum miliaceae. Na dekalcificiranim više-manje pjeskovitim, ali i na glinastim tlima, koja su tijekom suhoga dijela godine vrlo tvrda razvijaju se tri asocijacije iz sveze jadranskih travnjaka brčka (Vulpo-Lotion): Ornithopodi-Vulpietum, Gastridio-Brachypodietum retusi i Trifolio-Brachypodietum rupestris.

Dračik drače s trnovitom krkavinom (asocijacija Rhamno-Paliuretum) je rasprostranjen uz naselja, ali i u plitkim krševitim ponikvama ili na rubovima polja na mjestima na kojima leži hladan i vlažan zrak, i u svom sastavu tada ujedinjuje i izvjestan broj vazdazelenih elemenata. U florističkom sastavu ističe se na prvom mjestu Paliurus australis, dok je Rhamnus intermedius nešto rjeña, a pridružuju se Juniperus oxycedrus, Rubus ulmifolius, Pistacia terebinthus, Punica granatum, Rosa sp. div. i dr.

U pukotinama kamenih zidova i kuća razvija se vegetacija starih zidova - asocijacija Asplenio-Umbilicetum horizontalis koja pripada našoj svezi Umbilicion horizontalis (Parietarietea judaicae).

Ruderalna i korovna vegetacija nije, nažalost, dosada detaljnije istraživana. Iz oskudnih literaturnih podatka, za Mljet se unutar razreda Chenopodietea navodi pet asocijacija svrstanih u tri sveze: Chenopodion muralis (asocijacije Urticetum caudatae-piluliferae i Erigeroni-Xanthietum), Hordeion (asocijacija Hordeetum leporini) i Diplotaxidion (asocijacije Fumario-Cyperetum rotundi i Tribulo-Amarantetum).

Asocijacija Urticetum caudatae-piluliferae se razvija se na mjestima na kojima se na različite načine sakuplja organski materijal. Asocijacija Erigeroni-Xanthietum se razvija na slabo nitrofilnim

159

staništima, kao što su odlagališta grañevnog materijala, ruševine i Sl. U florističkom sastavu dominiraju Xanthium spinosum, Erigeron crispus, Xanthium strumarium, Chenopodium ambrosioides, Amarantus deflexus, Chenopodium murale, Ecballium elaterium i dr. Asocijacija Hordeetum leporini se razvija na slabo gaženim mjestima s razmjerno malom količinom hranjivih tvari. U florističkom sastavu dominira Hordeum leporinum, a pridružuju se Centaurea calcitrapa, Malva sylvestris, Chamomilla recutita, Lolium perenne, Sysimbrium officinale, Rumex pulcher, Sonchus oleraceus, Capsella rubella, Cynodon dactylon, Plantago lanceolata i dr. Fumario-Cyperetum rotundi je zajednica okopavinskih korova koja se razvija na pjeskovitim tlima. Asocijacija Tribulo-Amarantetum je zajednica okopavinskih korova, a u florističkom sastavu ističu se Amarantus sylvester, Tribulus terrestris, Chenopodium vulvaria, Chrosophora tinctoria, Heliotropium europaeum, Amarantus albus, Calendula arvensis, Portulaca oleracea, Chenopodium album i dr.

Unutar razreda Plantaginetea majoris (utrine) zabilježena je asocijacija Lolio-Trifolietum suffocati koja obrašćuje kamenite i umjereno gažene putove (Goveñari, Vodice). Uz vrstu Lolium perenne javljaju se Trifolium suffocatum, Polycarpon tetraphyllum, Polygonum aviculare, Cynodon dactylon, Poa annua, Plantago coronopus, Rumex pulcher i dr. Inače, asocijaciju karakterizira veliki broj vrsta (preko 50), ali samo mnaji broj (njih 14) dolazi u preko 50% fitocenoloških snimaka, dok je 21 vrsta prisutna samo u po jednoj snimci, što govori o heterogenosti i neustaljenom sastavu same asocijacije.

Od nasada na otoku najčešći su nasadi maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim parcelama okruženim suhozidima na kojima je uglavnom moguća samo ručna obrada, te tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meñuredna obrada nije moguća.

Recentna opažanja

Tijekom terenskog istraživanja na prioritetnim područjima, utvrdili smo prisutnost sljedećih

staništa i/ili asocijacija (prema NKS) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7): • A.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara zabilježili smo u blatinama u Blatskom polju, kod

Sobre i u slatini kod Kozarice. • A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u

blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice. • A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u blatini

kod Sobre i u blatini u Blatskom polju. • A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) utvrñena je u blatinama u

Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice. • B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum

petraeae H-ić. 1962) je fragmentarno razvijena na jugu eksponiranim stijenama istočno od Maranovića.

• C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956) 1958) zabilježili smo u svim prioritetnim područjima.

• D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) prisutan je u Babinom Polju i oko naselja na otoku.

• D.3.2.1.1. Termofilne poplavne šikare - poplavne šikare mediteranskog područja, uključujući provizornu i slabo istraženu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. koja je dobro razvijena u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre.

• D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) zabilježili smo kod uvale Blaca.

• E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj).

• E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj), kod Kozarice.

• E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973) uočena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene).

• E.8.2.3. Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) zabilježena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene).

160

• E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) razvijena je iznad blatine kod Sobre i u uvali Podrope.

• E 8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) na području Pinjevca • E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u Babinom Polju. • F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987)

razvijeni na plažama uvala Blaca i Velika i Mala Saplunara • F.4.1.1.2.Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je razvijena u

uvali Podrope, dok je u blizini trajektnog pristaništa u Sobri razvijena fragmentarno. • G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia

oceanica )utvrñena je u uvali Podrope. • I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum

horizontalis (H-ić. 1963) razvijena je u naselju Babino polje. • I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) je

utvrñena u Babinom Polju. • I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajstić

1979) zabilježili smo u Babinom Polju. • I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci – Blatsko polje • I.5.2. Maslinici su razvijeni u Babinom Polju, kod Maranovića, Rope i u Kozarici. • J.3.3.1. Suhozidi (gromače) utvrñeni su u Babinom Polju.

Od nasada na otoku, uz nasade maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim

parcelama okruženim suhozidima na kojima je uglavnom moguća samo ručna obrada, razvijeni su tradicionalni vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima ili bez njih u kojima strojna meñuredna obrada nije moguća. Slijede lokaliteti nalaza pojedinih tipova staništa (Sl. 37, 38, 39) i popis po lokalitetima.

1 2

161

Slika 37. IBDA otoka Mljeta: 1/ uvala Podrope, 2/ Kozarica, 3/ Blato, Blatina i Blatsko polje

1 2

162

3

Slika 38. IBDA otoka Mljeta: 1/ Zaglavci-otok Badanj, 2/ lokalitet Vodice, 3/ Blatina kraj Sobre

1 2 2

Slika 39. IBDA otoka Mljeta: 1/ područje Pinjevca, uvala Blace, Velika i Mala Saplunara, 2/ područje Maranovića (Brdska)

• 1 = A.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara zabilježili smo u blatinama u Blatskom polju,

kod Sobre i u slatini kod Kozarice. • 2 = A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) u

blatinama u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice. • 4 = A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) u

blatini kod Sobre i u blatini u Blatskom polju. • 3 = A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) utvrñena je u blatinama

u Blatskom polju i kod Sobre, te u slatini kod Kozarice.

163

• 15 = B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962) je fragmentarno razvijena na jugu eksponiranim stijenama istočno od Maranovića.

• 6 = C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956) 1958) zabilježili smo u svim prioritetnim područjima.

• 20 = D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) prisutan je u Babinom Polju i oko naselja na otoku.

• 5 = D.3.2.1.1. Termofilne poplavne šikare - poplavne šikare mediteranskog područja, uključujući provizornu i slabo istraženu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. koja je dobro razvijena u blatinama u Blatskom polju i kod Sobre.

• 12 = D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) zabilježili smo kod uvale Blaca.

• 16 = E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj).

• 10 = E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) u Sobri (predio Zaglavci-otok Badanj), kod Kozarice.

• 7 = E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973) uočena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene).

• 8 = E.8.2.3. Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) zabilježena je na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato (jugu eksponirane stijene).

• 18 = E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) razvijena je iznad blatine kod Sobre i u uvali Podrope.

• 13 = E 8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) na području Pinjevca • 21 = E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u Babinom Polju. • 14 = F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu

1987) razvijeni na plažama uvala Blaca i Velika i Mala Saplunara • 17 = F.4.1.1.2.Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) je

razvijena u uvali Podrope, dok je u blizini trajektnog pristaništa u Sobri razvijena fragmentarno.

• 19 = G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica )utvrñena je u uvali Podrope.

• 22 = I.1.1.1.1. Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-ić. 1963) razvijena je u naselju Babino polje.

• 23 = I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) je utvrñena u Babinom Polju.

• 24 = I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajstić 1979) zabilježili smo u Babinom Polju.

• 9 = I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci – Blatsko polje • 11 = I.5.2. Maslinici su razvijeni u Babinom Polju, kod Maranovića, Rope i u Kozarici. • 25 = J.3.3.1. Suhozidi (gromače) utvrñeni su u Babinom Polju.

Odabir prioritetnih lokaliteta unutar područja Mljeta

Proučavajući svu dostupnu literaturu, analizirajući tipove staništa, vegetaciju i raspodjelu vrsta na otoku, a imajući u vidu svrhu i cilj projekta, predlažemo da unutar prioritetnog područja odaberemo i detaljno obradimo osam IBDA, a u svakom IBDA po jedan lokalitet. (Sl. 40):

164

Slika 40. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Mljet s lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore

1. IBDA Uvala Podrope i IBDA Područje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim područjem.

Uvala Podrope nalazi se na južnoj strani otoka i za sada u tom području nema turističke izgradnje (Sl. 37/1, Sl. 39/1). Na tom lokalitetu visoka i strma kamenita obala (oko 10 m) je obrasla endemičnim vrstama Limonium spp., s vegetacijom grebenjača savitljive mrižice. S obzirom da je Limonium anfractum endemična i gotovo ugrožena (NT) svojta i da su u tom području razvijene čiste vazdazelene šume alepskog bora i crnike područje bi trebalo sačuvati u izvornom obliku (zabraniti gradnju). U uvali je morsko dno prekriveno morskom cvjetnicom, Posidonia oceanica, koja je endemična za Sredozemlje što je dodatni razlog da se to područje zaštiti od antropogenog utjecaja (NATURA 2000, Direktiva o staništima).

Na području Pinjevca i uvala Blaca, Velika i Mala Saplunara u posljednje je vrijeme intenziviran stupanj (turističke) izgradnje. Pješčane plaže koje su u Hrvatskoj dosta rijetke, obilno su obrasle psamofitima. Tamo je još uvijek dobro razvijena i sačuvana asocijacija sitolisne pirike i ježike. Sedam kritično ugroženih svojti (CR) (prema Nikolić i Topić 2005) koje smo zabilježili na tom području, upućuju na njegovu posebnost. Kritično ugrožene svojte su: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae i Sporobolus pungens.

U kopnenom dijelu tog područja u okviru niskih vazdazelenih šuma i makija nalazi se više ugroženih, endemičnih i zaštićenih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera i mnoge druge). Zabilježena flora unešena je u FCD. Preporuke za upravljanje

Naselja posidonije u uvali Podrope trebalo bi istražiti, te zaštititi od antropogenog utjecaja. Iz razgovora s lokalnim ribarima saznali smo kako je ta uvala stanište sredozemne medvjedice. Od posebnog je značaja endemična zajednica na obalnim stijenama u zoni prskanja mora (as. Limoniethum anfracti).

Predjel Saplunara zaštićen je od 1965. u kategoriji značajnog krajolika. Zbog velikog broja kritično ugroženih biljaka koje tvore posebnu asocijaciju, smatramo kako ta kategorija zaštite nije primjerena, te predlažemo da se to područje proglasi botaničkim rezervatom.

165

2. IBDA Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima

Zapadno od mjesta Blato na jugu eksponiranim stijenama iznad blatine u Blatskom polju (podno kota Stuk, Stražic) nalaze se vazdazelene makije divlje masline i drvenaste mlječike (Sl. 37/3).

Dno blatine u Blatskom polju i blatine kod Sobre (Sl. 38/3) su obrasla submerznim sastojinama parožina (Characeae). Oko blatina u pojasevima nalaze se zajednice trščaka (zauzimaju najdublju vodu), a u drugom je pojasu gdje je dubina vode manja - asocijacija ljutka i rogoza s vrijednim vrstama hrvatske flore.

U tom području zabilježili smo lijepo razvijenu zajednicu termofilnih poplavnih šikara Periploco-Viticetum Lak. dok očekivanu zajednicu Vitici-Tamaricetum Horvatić 1963 nismo uočili. Područje blatine kod Sobre okruženo je niskim bušicima. U tom području nema turističkog utjecaja i područje bi svakako trebalo očuvati, posebno zbog toga jer blatina služi kao izvor pitke vode za tamošnje stanovništvo. Predlažemo da se na blatinama sprovedu detaljnija kompleksna ekološka istraživanja (flora, fauna, sezonska dinamika vodnog režima i dr.) kako bi dobili podlogu za planiranje i provoñenje uspješne zaštite. O značaju tog područja trebalo bi educirati lokalno pučanstvo i turiste, te postaviti informativne panoe.

Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima nalazi na sjevernoj obali otoka (Sl. 37/2). Na rubovima slatine razvijena je močvarna vegetacija (uglavnom trščaci). Suprotno našim očekivanjima, nismo utvrdili značajnu biološku raznolikost u tim ekološkim sustavima. Iznad i oko mjesta Kozarica nalaze se maslinici okruženi visokim čistim vazdazelenim makijama česvine i mirte. Maslinici su moguća staništa orhideja (kaćunovki). Kozarica je potencijalno mjesto širenja izgradnje. Zabilježena flora unešena je u FCD. Preporuke za upravljanje

Blatina istočno od Blatskog polja, kao i Blatina kraj Sobre, te Slatina kod Kozarice jesu značajan izvor raznolikosti flore i ekosustava. Posebnu vrijednost predstavljaju močvarne i vlažne zajednice oko više-manje izdašnih vodenih površina okruženih krškim padinama. Takvi ekosustavi su jedinstveni, ne samo unutar dinarskog krša, nego općenito i na razini Europe. Područja turistički nisu eksploatirana, a Slatina kod Kozarice koristi se djelomično u poljoprivredne svrhe (nasadi agruma). Veliki problem jest znatno smanjenje razine vode tijekom ljeta u blatinama kod Blata i kod Sobre jer se voda intenzivno koristi u procesu desalinizacije za piće lokalnom stanovništvu, ali i turistima jer se broj stanovnika na otoku ljeti nekoliko puta poveća. Trebalo bi naći načina da se ograniči uporaba vode iz blatina, naročito tijekom ljeta. Nadalje, trebalo bi podići svijest o važnosti tih ekosustava u široj društvenoj zajednici.

Iznad Blatine u Sobri jedinstvene su okomite stijene na kojima se nalazi makija divlje masline i drvenaste mlječike, pa to područje može biti posebno označeno kao vrijedno i tako predstavljeno lokalnom stanovništvu i turistima.

Prema Smjernicama za mjere zaštite za područja ekološke mreže područje blatina trebalo bi zaštititi u kategoriji posebnog rezervata, te na svaki način sprječavati zaraštavanje tih močvarnih staništa.

3. IBDA Lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA Područje istočno od Maranovića (stijene)

Ovo prioritetno područje je pod značajnim antropogenim utjecajem. Na tom području zabilježili smo površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, te kultivirane površine koje su pretežno pod kulturama vinove loze i masline. U Babinom polju razvijene su antropogene šumske sastojine pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) (Sl. 38/2).

Lokalne vlasti trebale bi se pozabaviti rješavanjem problema odlaganja grañevinskog materijala bez obzira što je ono izvor povećane biološke raznolikosti.

166

Na tom području zabilježili smo jednu ugroženu svojtu, Delphinium peregrinum (VU), o čijem značaju bi trebalo obavijestiti lokalno stanovništvo i turiste.

U Sobri se trenutno nalazi trajektno pristanište pa je dio područja pod značajnim antropogenim utjecajem. Uz obalu je fragmentarno razvijena rijetka i endemična halofitska zajednica grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982). U zapadnom dijelu predjela Zaglavci-otok Badanj razvijene su ekološki vrijedne visoke čiste vazdazelene makije crnike s mirtom koje bi svakako trebalo zaštititi (Sl. 38/1).

Područje istočno od Maranovića (Sl. 39/2) predlažemo zbog prisustva visokih jugu eksponiranih vapnenačkih stijena s hazmofitskom vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Područje oko naselja Maranovići je pod antropogenim utjecajem, a na stijenama smo utvrdili fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962). Zabilježena flora unešena je u FCD. Preporuke za upravljanje

Hazmofitska vegetacija na vapnenačkim stijenama istočno od Maranovića sadrži nekoliko endemičnih svojti, ali nisu u opasnosti jer su biljne vrste uglavnom nedostupne. Nadalje, treba očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju, te dopustiti prirodne procese uključujući eroziju. Uz to treba očuvati vrste značajne za taj stanišni tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Sažetak o flori Mljeta

1. IBDA Uvala Podrope i IBDA Područje Pinjevca, Uvale Blaca, Velika i Mala Saplunara s okolnim područjem.

S obzirom da su pješčane plaže na hrvatskoj obali dosta rijetke, uvale Blaca, Velika i Mala

Saplunara s rijetkim i ugroženim biljkama treba i dalje čuvati. Te su pješčane plaže obrasle psamofitima, a još uvijek je dobro razvijena i sačuvana zajednica sitolisne pirike i ježike. U tom području zabilježeno je sedam kritično ugroženih svojti, a to su: obalni ladolež (Calystegia soldanella), glavičasti šilj (Cyperus capitatus), ježika (Echinophora spinosa), bodljikava pirika (Elymus farctus), žilj (Pancratium maritimum), ravenski sladorovac (Saccharum ravennae) i pješčarska sijačica (Sporobolus pungens).

U okolnom području u okviru niskih vazdazelenih šikara nalazi se više ugroženih, endemičnih i zaštićenih vrsta hrvatske flore (Teucrium fruticans, Quercus coccifera, Phillyrea angustifolia i mnoge druge). Staništa tih biljaka su pod sve snažnijim antropogenim utjecajem (izložena gaženju i onečišćivanju, naročito ljeti) pa je potrebito da se šira javnost upozna s vrijednostima i stupnju ugroženosti biljnih vrsta.

Predjel Saplunara zaštićen je od 1965 g kao značajni krajolik. Na tom je području u posljednje vrijeme intenziviran stupanj (turističke) izgradnje i sve veći antropogeni utjecaj pa, pošto ove vrijedne zajednice još nisu degradirane, predlažemo da se područje zaštititi kao botanički rezervat.

U uvali Podrope razvijene su endemične zajednice morske cvjetnice, Posidonia oceanica, grebenjače savitljive mrižice, As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982, i čiste vazdazelene šume alepskog bora i crnke, As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, te postoji obveza očuvanja tih zajednica.

2. IBDA Blatina istočno od Blatskog polja uključujući Blatsko polje, mjesto Blato i jugu eksponirane stijene iznad Blatskog polja, IBDA Blatina kraj Sobre s okolnim padinama i IBDA Slatina kod Kozarice s okolnom makijom i maslinicima.

To prioritetno područje ima s ekološkog gledišta veliko značenje. Na njemu su zastupljena

raznolika staništa i razvijene vrlo vrijedne močvarne zajednice (tršćaci, rogozici, zajednica ljutka). Lijepo je razvijena zajednica termofilnih poplavnih šikara, dok je makija divlje masline i drvenaste mlječike, te makija tršlje i somine razvijena na stijenama iznad blatine zapadno od mjesta Blato. U Blatskom polju nalazimo kultivirane površine.

U tom području zabilježili smo dvije kritično ugrožene svojte (CR), dvije ugrožene (EN) i jednu osjetljivu svojtu (VU).

167

S obzirom na očuvanost tog prioritetnog područja i njegovu vrijednost u smislu biološke raznolikosti područje bi trebalo zaštititi od antropogenog utjecaja.

3. IBDA Lokalitet Vodice na istočnom rubu naselja Babinog polja s okolnim područjem, IBDA Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj i IBDA Područje istočno od Maranovića (stijene)

Ovo prioritetno područje je u velikoj mjeri urbanizirano ili pod odreñenim antropogenim

utjecajem. Uz kultivirane površine koje su pretežno pod nasadima maslina i vinove loze zabilježili smo površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom. Na više lokaliteta primijetili smo odlagališta grañevinskog materijala

Na tom području zabilježili smo jednu ugroženu svojtu Delphinium peregrinum (VU) o čijem značaju bi trebalo obavijestiti lokalno stanovništvo i turiste kako biljka ne bi iščezla s tog prostora.

Sobra u predjelu Zaglavci-otok Badanj - Trenutno se tamo nalazi trajektno pristanište, dio područja je pod značajnim antropogenim utjecajem, a u krajnjem zapadnom dijelu tog područja razvijene su ekološki vrijedne visoke čiste vazdazelene makije crnike s mirtom.

Područje istočno od Maranovića predlažemo zbog prisustva visokih jugu eksponiranih karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom u okviru mediteransko-litoralnog pojasa. Područje oko naselja Maranovići je pod antropogenim utjecajem, a na stijenama njemu smo utvrdili fragmentarno razvijenu zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962).

Summary: Mljet flora

1. IBDA Bay of Podrope and IBDA Pinjevac region, Bays of Blaca, Velika and Mala Saplunara with the surrounding region.

Considering that sandy beaches along the Croatian coastline are quite rare, the bays of Blaca,

Velika and Mala Saplunara, with their rare and endangered plants, must continue to be protected. These sandy beaches are overgrown with psamophytes, and there are still well developed and preserved habitats of Elymus farctus and Echinophora spinosa. Seven critically endangered species are recorded in this region: Calystegia soldanella, Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Elymus farctus, Pancratium maritimum, Saccharum ravennae and the Sporobolus pungens.

There are a number of endemic and endangered Croatian plant species of evergreen macchia in the surrounding region (Teucrium fruticans, Quercus coccifera, Phillyrea angustifolia and many others). The habitats of these plant species are undergoing increasingly greater anthropomorphic influences (trampling and pollution, particularly in summer), so that the general public needs to be informed about the value and the level of endangerment to the plant species.

The area of Saplunara has been under protection as a significant landscape since 1965. Recently, this area has come under an intensive level of construction (tourism), and increasingly greater anthropomorphic influences, so that these valuable habitats have not as yet been degraded. We suggest that this region be put under protection as a botanical reserve.

In the Bay of Podrope, there are developed endemic habitats of seagrass, Posidonia oceanica, As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982, and As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, so that there is an obligation to protect these habitats.

2. IBDA Blatina, east of and including Blato field, the settlement Blato and the southerly exposed cliffs above Blato field, IBDA Blatina near Sobra with its surrounding slopes and IBDA Slatina at Kozarica with its surrounding macchia and olive groves.

Ecologically, this priority region is greatly significant. It contains various habitats and has

developed, highly valuable marsh habitats (reeds, reedmace rush, the community of saw grass). There are a well developed thermophile communities of flooded underwood, while macchia of Olea europaea and Euphorbia dendroides, and macchia of Pistacia lentiscus and Juniperus phoenicea are developed on the cliffs above Blatina west of the settlement of Blato. Blato field has a cultivated surface.

We recorded two critically endangered species (CR) in this region, two endangered (EN) and one vulnerable species (VU).

168

The region should be protected from anthropomorphic influences considering this priority region’s state and value in terms of biodiversity.

3. IBDA Vodice on the eastern rim of the settlement Babino Polje and its surrounding region, IBDA Sobra in the area Zaglavci-Badanj Island, and IBDA the region east of Maranović

This priority region is highly urbanized for the most part or under anthropomorphic influence.

We recorded surfaces overgrown with weed and ruderal vegetation alongside cultivated surfaces that were either olive groves or vineyards. We noticed construction debris dump sites at many locations.

We recorded the vulnerable species Delphinium peregrinum (VU) at this locality, and the local population and tourist should be informed of its importance so that it does not disappear from this area.

Sobra near Zaglavci-Badanj Island – At the moment, there is a ferryboat quay there, part of the region is under significant anthropomorphic influences, and there are ecologically valuable, highly pure evergreen macchia of Quercus ilex with Myrtus communis in the far western part of this region.

We suggest the region east of Maranović due to the presence of high, southern-exposed carbonate cliffs with hasmophyte vegetation (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962) as a part of the Mediterranean-littoral belt.

Literatura

• Adamović, L. (1887): Graña za floru dubrovačku I. Glas. Hrv. NaravoSl. Društva 2(4-6): 161-216.

• Adamović, L. (1901): Zimzeleni pojas jadranskog primorja. Glas. srps. kralj. Akad. 61. • Adamović, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von Dr. Werner Klinkhardt,

Leipzig 1-137. • Adamović, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialaender. Gustav Fischer, Jena. • Alegro, A. L., Biljaković, M., Bogdanović, S., Boršić, I. (2003): Sporobolus pungens

(Schreber) Kunth (Poaceae), rare and endangered psammophytic plant species in Croatia, Nat. Croat. 12 (1): 1-7.

• Alegro, A. L., Biljaković, M., Bogdanović, S., Boršić, I. (2004): Psammo-halophytic vegetation on the largest sand area on the Croatian coast: the island of Mljet, southern Adriatic. Biologia 59 (4): 435-445.

• Anić, M. (1942): Pogledi na dendrosociološke odnošaje državnih šuma na otoku Mljetu. Glasn. za šum. pokuse 8: 307-340.

• Balen, J. (1935): Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Šum. List 59 (4): 125-142, (5): 177-190, (9-10): 419-438.

• Beck, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig 1-534.

• Bedalov, M., Valjak, B. (1989): The genus Veronica (Scrophulariaceae) in Croatia. Linzer biol. Beitr. 20(1): 143-172.

• Blaženčić, J., Blaženčić, Ž., Lakušić, D., Randjelović, V. (1998): Phytogeographical and ecological characteristics of the charophytes of the east Adriatic coast. Arch. Biol. Sci. 50(2): 119-128

• Bognar, A., Curić, L. (1995): Geomorfološke značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 73-84.

• Degen, A. (1937): Flora Velebitica 2. Verlag der Ungarischen Akademie der Wissenschaften, Budapest.

• Durbešić, P., Benović, A. eds. (1995): Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 17-750.

169

• Greuter, W., Burdet, H.M., Long, G. (eds) (1986): Med-Checklist. Vol. 3: 135. Conservatoire Botanique de Genève.

• Gušić, B. (1972) : Uz desetu obljetnicu Nacionalnog parka Mljet. Hortikultura 29 (1): 1-6. • Hirc, D. (1903-1912): Revizija hrvatske flore. Rad Jugoslav. akad. znan. umjetn. 155-190. • Horvatić, S. (1958): Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma.

Acta Bot. Croat. 17: 7-98. • Ilijanić, Lj., Hećimović, S. (1982): Das Limonietum anfracti, eine neue Assoziation des

Verbandes Crithmo-Limonion Molinier 1934. Acta Bot. Croat. 41: 87-92. • Ilijanić, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj. (1982): Treći prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 41:

171-174 • Ilijanić, Lj., Regula-Bevilacqua, Lj., Volarić-Mršić, I. (1983): Četvrti prilog flori otoka Mljeta.

Acta Bot. Croat. 42: 117-121. • Juračić, M., Sondi, I., Barišić, D., Vdović, N., Pravdić, V. (1995): Sedimenti i sedimentacija u

mljetskim jezerima (Hrvatska). In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 107-116.

• Keller, L. (1915): Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Mag. bot. Lapok. 14: 2-61. • Latzel, A. (1914): Neuere Ergebnisse der botanischen Erforschung Dalmatiens und der

Herzegovina. Vehr. Ges. Deutsch. Naturforsch. u. Arzte 1913. 1-6. Leipzig. • Lindberg, H. (1906): Iter Austro-Hungaricum. Finsk. Vet.-Soc. Förhand. 35 (13): 1-128. • Matić, S., Oršanić, M., Anić, I. (1995): Strukturne osobine šuma otoka Mljeta. In Durbešić,

P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 297-303.

• Partsch, P. (1826): Bericht über des Detonations Phänomen auf der Insel Meleda bei Ragusa. Wien.

• Pavletić, Zi. (1992): Sintaksonomska i sinkorološka analiza vegetacije razreda Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947 u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51: 89-94.

• Pavletić, Zi. (1995): Ugrožene biljke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 285-291.

• Pejčinović, M. (1995): Kromosomi diploida Allium flavum L. s Biokova i Visočice kao model za istraživanje vrsta roda Allium s otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 271-278.

• Rajevski, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnodalmatinskog primorja. Acta Bot. Croat. 28: 459-465.

• Rauš, ð., Španjol, Ž. (1995): Sukcesija šumske vegetacije na trajnim pokusnim plohama br. 37 i 38 u nacionalnom parku "Mljet". In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 319-320.

• Regula-Bevilacqua, Lj. (1969): Salvia peloponnesiaca Boiss. et Heldr. nova biljka hrvatske flore. Acta Bot. Croat. 28: 467-468.

• Regula-Bevilacqua, Lj. (1983): Zanimljivi floristički nalazi na otoku Mljetu. In Pavletić, Z., Matković, P., Grubišić, S. eds.: Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika Svezak 10. Muzej grada Šibenika, Šibenik, 303-307.

• Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 119-142.

• Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj., Ungar, S. (1981): Novi prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 40: 245-250.

• Regula-Bevilacqua, Lj., Jurković-Bevilacqua, B. (1980): Prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 39: 175-184.

170

• Riñanović, J., Šimunović, V. (1995): Geografska obilježja otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 55-70.

• Rivas-Martínez, S. (1993): Bases para una nueva clasificación Bioclimática de la Tierra. Folia Bot. Matritensis 10: 1-23.

• Rivas-Martínez, S. (1997): Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant communities of North America, I. Itinera Geobot. 10: 5-148.

• Rivas-Martínez, S., Penas, A., Díaz, T.E. (2004a): Bioclimatic Map of Europe, Bioclimates. Cartographic Service. University of León, Spain.

• Rivas-Martínez, S., Penas, A., Díaz, T.E. (2004b): Biogeographic Map of Europe. Cartographic Service. University of León, Spain.

• Rivas-Martínez, S., Sánchez-Mata, D., Costa, M. (1999): North American boreal and western temperate vegetation (Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant communities of North America, II). Itinera Geobot. 12: 5-316.

• Steinitzer, A. (1930): Dalmatien, das kroatische und montenegrinische Kuestenland. Monogr. Erdk. 42, Bielefeld und Leipzig.

• Tadić, A. (1971): Priroda otoka Mljeta. Priroda 58(2): 40-43. • Trinajstić, I. (1972): O biljnogeografskom značenju jadranskog dijela areala vrste

Convolvulus cneorum L. Ekologija 7(1-2): 99-112. • Trinajstić, I. (1974): Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glas. Republ. Zavoda

Zašt. Prirode – Prirodnjačkog muzeja Titograd 7: 49-57. • Trinajstić, I. (1979): Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog primorja. Fragm.

Herbol. JugoSl. 7: 116-125. • Trinajstić, I. (1985): Dopune flori otoka Mljeta. Poljoprivreda i šumarstvo 31 (1): 7-14. • Trinajstić, I. (1985): Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske

vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljoprivreda i šumarstvo 31 (2-3): 71-96.

• Trinajstić, I. (1988): O problemu sintaksonomske pripadnosti šuma alepskog bora – Pinus halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije. Glas. Šum. Pokuse 24: 233-245.

• Trinajstić, I. (1989): Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the eastern Adriatic littoral of Yugoslavia. Colloq. Phytosoc. 19: 387-394.

• Trinajstić, I. (1990): Ad Floram Jugoslaviae Notulae Taxonomico – Nomenclatoricae et Chorologicae. Razprave IV. Razreda SAZU 31 (23): 359-373.

• Trinajstić, I. ( 1995a): Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales Forestales 20: 37-66.

• Trinajstić, I. (1995b): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 247-269.

• Trinajstić, I., Jasprica, N. (1998): Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the southern part of the Croatian littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7 (1): 79-83.

• Trinajstić, I. (2000): Fitocenološke značajke makije somine – Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 (Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva. Rad. Šumar. Inst. 35 (1): 5-12.

• Visiani, R. (1842-1852): Flora Dalmatica. I-III. Lipsiae. • Visiani, R. (1872-1881): Suplementum Florae Dalmaticae. I-II. Venetiae. • Volarić-Mršić, I. (1984): Survey of Vegetation and Aerobiological Research on the Island of

Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 143-159. • Volarić-Mršić, I., Horvatić, N. (1977): Nalazište vrste Arbutus andrachne L. na otoku Mljetu.

Acta Bot. Croat. 36: 177-178. • Vöth, W., Löschl, E. (1978): Zur Verbreitung der Orchideen an der östlichen Adria. Linzer

biol. Beitr. 10(2): 369-430. • Vučetić, M., Vučetić, V. (1995): Klimatske prilike otoka Mljeta kao čimbenik prilagodbe

biljnog svijeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenje sa simpozija „Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta“, Pomena, otok Mljet 4-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 233-243.

171

Prilog 5: Popis flore PA Mljet

Prilog 5a. Popis flore nañene u sklopu projekta

Acanthus mollis L. Aegilops geniculata Roth Aegilops triuncialis L. Aethionema saxatile (L.) R. Br. Agave americana L. Agrimonia eupatoria L. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle Alkanna tinctoria Tausch Allium ampeloprasum L. Allium commutatum Guss. Allium roseum L. Allium subhirsutum L. Alyssum austrodalmaticum Trinajstić Amaranthus deflexus L. Amaranthus retroflexus L. Anagallis arvensis L. Anthyllis barba-jovis L. Antirrhinum majus L. Arabis hirsuta (L.) Scop. Arbutus unedo L. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Asphodelus aestivus Brot. Asplenium adiantum-nigrum L. Asplenium ceterach L. Asplenium onopteris L. Asplenium trichomanes L. Avena fatua L. Avena sterilis L. Beta vulgaris L. ssp. maritima (L.) Arcang. Bidens subalternans DC. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Blackstonia perfoliata (L.) Huds. Bougainvillea spectabilis Willd. Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv. Brassica oleracea L. Briza maxima L. Bromus madritensis L. Bromus racemosus L. Bryonia dioica Jacq. Bupleurum lancifolium Hornem. Bupleurum veronense Turra Cakile maritima Scop. Calamintha nepetoides Jord. Calicotome infesta (C. Presl) Guss. Calicotome spinosa (L.) Link Calystegia sepium (L.) R. Br. Calystegia soldanella (L.) R. Br. Campsis radicans (L.) Seen. Canna indica L.

Capparis spinosa L. ssp. rupestris (Sm.) Nyman Cardamine maritima Port. ex DC. Carduus micropterus (Borbás) Teyber Carduus nutans L. Carduus pycnocephalus L. Carex divisa Huds. Carex divulsa Stokes Carex hallerana Asso Carlina corymbosa L. Carpobrotus edulis (L.) N.E.Br. in Phillips Celtis australis L. Centaurea solstitialis L. Centaurea spinosociliata Seenus Centaurium erythraea Rafn Centranthus ruber (L.) DC. Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult. Ceratonia siliqua L. Cercis siliquastrum L. Chamomilla recutita (L.) Rauschert Cheilanthes acrostica (Balbis) Tod. Chenopodium album L. Chondrilla juncea L. Cichorium intybus L. Cirsium palustre (L.) Scop. Cistus incanus L. Cistus incanus L. ssp. incanus Cistus salvifolius L. Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf. Citrus limon (L.) Burm. f. Cladium mariscus (L.) Pohl Clematis flammula L. Clematis vitalba L. Colutea arborescens L. Consolida regalis S. F. Gray Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace Convolvulus arvensis L. Conyza bonariensis (L.) Cronquist Conyza canadensis (L.) Cronquist Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Coronilla valentina L. Crataegus monogyna Jacq. Crithmum maritimum L. Crupina crupinastrum (Moris) Vis. Cucurbita pepo L. Cupressus horizontalis Mill. Cupressus sempervirens L. Cynodon dactylon (L.) Pers. Cynoglossum creticum Mill. Cynosurus echinatus L.

172

Cyperus capitatus Vand. Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy Datura innoxia Mill. Datura stramonium L. Daucus carota L. Delphinium peregrinum L. Desmazeria rigida (L.) Tutin Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler Diplotaxis muralis (L.) DC. Dittrichia graveolens (L.) Greuter Dittrichia viscosa (L.) Greuter Dorycnium herbaceum Vill. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. Ecballium elaterium (L.) A. Rich. Echinophora spinosa L. Echium italicum L. Echium plantagineum L. Eleocharis uniglumis (Link) Schult. Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis Elymus repens (L.) Gould Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl. Eryngium campestre L. Eryngium maritimum L. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. M. Sm. Euphorbia dendroides L. Euphorbia helioscopia L. Euphorbia paralias L. Euphorbia peplis L. Euphorbia peplus L. Euphorbia pinea L. Euphorbia spinosa L. Fallopia convolvulus (L.) Á.Löve Ferula communis L. Ficus carica L. Foeniculum vulgare Mill. Frangula rupestris (Scop.) Schur. Fraxinus ornus L. Fumana ericoides (Cav.) Gand. Fumaria capreolata L. Galium divaricatum Pourr. ex Lam. Galium mollugo L. Geranium dissectum L. Geranium lucidum L. Geranium molle L. Geranium rotundifolium L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Hedera helix L. Helianthemum nummularium (L.) Mill. Helichrysum italicum (Roth) G.Don Helictotrichon convolutum (C.Presl) Henrard

Heliotropium europaeum L. Herniaria glabra L. Hieracium pilosella L. Hieracium pilosum Schleich. ex Froel. Hippocrepis comosa L. Hordeum bulbosum L. Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang. Hyoseris scabra L. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf Hypericum perforatum L. Inula britannica L. Inula conyza DC. Inula crithmoides L. Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. Iris pseudopallida Trinajstić Juglans regia L. Juncus articulatus L. Juncus conglomeratus L. Juniperus oxycedrus L. Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sibth. et Sm.) Ball Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Juniperus phoenicea L. Koeleria splendens C.Presl Lactuca saligna L. Lactuca serriola L. Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl Lactuca virosa L. Lagurus ovatus L. Laurus nobilis L. Lavatera arborea L. Leontodon autumnalis L. Lepidium graminifolium L. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon Linaria vulgaris Mill. Linum nodiflorum L. Lolium perenne L. Lolium rigidum Gaudin Lonicera implexa Aiton Lotus corniculatus L. Malus domestica Borkh. Malva sylvestris L. Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matthiola incana (L.) R. Br. Medicago arabica (L.) Huds. Medicago falcata L. Medicago marina L. Melica ciliata L. Melilotus indica (L.) All. Melilotus officinalis (L.) Lam. Mercurialis annua L. Micromeria graeca (L.) Rchb. Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb. Mirabilis jalapa L. Misopates orontium (L.) Raf. Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.

173

Morus alba L. Muscari comosum (L.) Mill. Myrtus communis L. Nerium oleander L. Nigella damascena L. Olea europaea L. Onopordum illyricum L. Origanum heracleoticum L. Osyris alba L. Paliurus spina-christi Mill. Pallenis spinosa (L.) Cass. Pancratium maritimum L. Papaver rhoeas L. Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Parietaria judaica L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon Parthenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. Pelargonium zonale (L.) Aiton Periploca graeca L. Petrorhagia saxifraga (L.) Link Peucedanum schottii Besser ex DC. Phalaris paradoxa L. Phillyrea angustifolia L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Phleum pratense L. Phoenix dactylifera L. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud. Picnomon acarna (L.) Cass. Picris hieracioides L. Pinus halepensis Mill. Pinus pinea L. Piptatherum miliaceum (L.) Coss. Pistacia lentiscus L. Pistacia terebinthus L. Plantago lanceolata L. Plantago major L. Plantago media L. Plumbago europaea L. Poa annua L. Polygonum maritimum L. Portulaca oleracea L. Potamogeton gramineus L. Potentilla erecta (L.) Raeuschel Potentilla reptans L. Prasium majus L. Prunella laciniata (L.) L. Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb Prunus persica (L.) Batsch Prunus spinosa L. Punica granatum L. Pyrus communis L. Quercus coccifera L. Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Ranunculus millefoliatus Vahl. Ranunculus neapolitanus Ten.

Reichardia picroides (L.) Roth Reseda alba L. Reseda phyteuma L. Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. Rhamnus alaternus L. Robinia pseudoacacia L. Rosa sempervirens L. Rosmarinus officinalis L. Rubia peregrina L. Rubus ulmifolius Schott Rumex conglomeratus Murray Rumex pulcher L. Ruscus aculeatus L. Saccharum ravennae (L.) Murray Salix fragilis L. Salsola kali L. Salsola soda L. Salvia officinalis L. Salvia sclarea L. Sambucus ebulus L. Samolus valerandi L. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Satureja montana L. Scolymus hispanicus L. Scrophularia nodosa L. Securigera cretica (L.) Lassen Sedum album L. Sedum dasyphyllum L. Sedum sexangulare L. Senecio vulgaris L. Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb. f.) Arcang. Seseli tomentosum Vis. Setaria viridis (L.) P.Beauv. Silene latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et Bourdet Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek Sisymbrium officinale (L.) Scop. Smilax aspera L. Solanum dulcamara L. Solanum nigrum L. Solanum tuberosum L. Sonchus arvensis L. Sonchus asper (L.) Hill Sonchus oleraceus L. Sorbus domestica L. Sorghum halepense (L.) Pers. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech. f. Stachys spinulosa Sibth. et Sm. Syringa vulgaris L. Tamus communis L. Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Teucrium chamaedrys L. Teucrium flavum L. Teucrium fruticans L. Teucrium polium L.

174

Torilis nodosa (L.) Gaertn. Tragopogon porrifolius L. Trifolium angustifolium L. Trifolium campestre Schreber Trifolium echinatum M. Bieb. Trifolium fragiferum L. Trifolium repens L. Trifolium stellatum L. Tussilago farfara L. Typha angustifolia L. Umbilicus horizontalis (Guss.) DC. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt Verbascum blattaria L. Verbascum macrurum Ten. Verbascum nigrum L. Verbascum niveum Ten. ssp. visianium (Rchb.) Murb. Verbascum sinuatum L.

Verbascum thapsus L. Verbena officinalis L. Veronica cymbalaria Bodard Viburnum tinus L. Vicia cracca L. Vicia faba L. Vicia grandiflora Scop. Vicia hirsuta (L.) Gray Vicia hybrida L. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Vitex agnus-castus L. Vitis vinifera L. Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi Vulpia ciliata Dumort. Washingtonia filifera (Linden) H.Wendl. Xanthium strumarium L.

175

Prilog 5b. Endemične biljne svojte na otoku Mljetu.

Alyssum austrodalmaticum Trinajstić Alyssum montanum L. ssp. pagense (Baumgartner) Hayek Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Asperula scutellaris Vis. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch NT Cardamine maritima Port. ex DC. NT Centaurea glaberrima Tausch NT Centaurea ragusina L. NT Consolida brevicornis (Vis.) Soo CR Crocus thomasii Ten. Galium firmum Tausch Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Iris pseudopallida Trinajstić Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon NT Lolium subulatum Vis. DD Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. NT Seseli tomentosum Vis. NT Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Trifolium dalmaticum Vis. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. LC Prilog 5c. Strogo zaštićene biljne svojte na otoku Mljetu (NN 7/06). Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton DD Adonis flammea Jacq. DD Alyssum austrodalmaticum Trinajstić Alyssum montanum L. ssp. pagense (Baumgartner) Hayek Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. NT Andropogon distachyos L. DD Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang. Asperula scutellaris Vis. Asteriscus aquaticus (L.) Less. DD Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch NT Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. EN Bupleurum lancifolium Hornem. CR Calystegia soldanella (L.) R. Br. CR Cardamine maritima Port. ex DC. NT Carex divisa Huds. EN Centaurea glaberrima Tausch NT Centaurea ragusina L. NT Chenopodium murale L. DD Consolida brevicornis (Vis.) Soo CR

Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr. CR Crocus thomasii Ten. Cynanchum acutum L. EN Cyperus capitatus Vand. CR Cyperus flavescens L. VU Delphinium peregrinum L. EN Delphinium staphisagria L. EN Desmazeria marina (L.) Druce VU Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. sylvestris Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Ecballium elaterium (L.) A. Rich. DD Echinophora spinosa L. CR Eleocharis uniglumis (Link) Schult. CR Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis CR Euphorbia paralias L. DD Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. Gladiolus communis L. Gladiolus illyricus W.D.J.Koch Gladiolus italicus Mill. Glaucium flavum Crantz EN Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter VU Heliotropium supinum L. CR Imperata cylindrica (L.) Raeusch. CR Iris pallida Lam. Iris pseudopallida Trinajstić Lathyrus saxatilis (Vent.) Vis. Lilium candidum L. Limodorum abortivum (L.) Sw. Limonium anfractum (C.E.Salmon) C.E.Salmon NT Linaria chalepensis (L.) Mill. DD Linaria microsepala A.Kern. DD Lolium subulatum Vis. DD Lotus cytisoides L. Malva parviflora L. EN Medicago marina L. DD Melica transsilvanica Schur DD Neotinea maculata (Desf.) Stearn NT Ophrys apifera Huds. EN Ophrys scolopax Cav. DD Ophrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven) E.G.Camus Ophrys sphegodes Mill. VU Ophrys sphegodes Mill. ssp. atrata (Lindl.) E.Mayer Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó Orchis italica Poir. EN Orchis morio L. NT Orchis morio L. ssp. picta (Loisel.) K.Richt. Orchis provincialis Balb. VU Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus

176

Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. VU Orchis simia Lam. VU Orchis spitzelii Saut. ex Koch EN Orchis tridentata Scop. VU Pancratium maritimum L. CR Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. VU Periploca graeca L. EN Phalaris brachystachys Link DD Phalaris paradoxa L. DD Polycnemum majus A. Braun DD Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin Raphanus raphanistrum L. ssp. landra (Moretti ex DC.) Bonnier et Layens DD Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. NT Saccharum ravennae (L.) Murray CR Salsola kali L. VU Salsola soda L. VU Serapias cordigera L. Serapias lingua L. Serapias parviflora Parl. Serapias vomeracea (Burm.) Briq. VU Seseli tomentosum Vis. NT Silene latifolia Poir. Spiranthes aestivalis (Poir.) Rich. DD Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth CR Stipa bromoides (L.) Dörfl. Stipa capensis Thunb. DD Stipa pennata L. ssp. eriocaulis (Borbás) Martinovský et Skalický Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Trifolium dalmaticum Vis. Trifolium echinatum M. Bieb. DD Trifolium resupinatum L. VU Urtica membranacea Poiret in Lam. EN Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert CR Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. LC Prilog 5d. Zaštićene biljne svojte na otoku Mljetu (NN 7/06). Acanthus spinosissimus Pers. Agrimonia eupatoria L. Anemone hortensis L. Anthyllis barba-jovis L. NT Arbutus andrachne L. NT Arbutus x andrachnoides Link NT Arum italicum Mill. Asparagus maritimus (L.) Mill. Calamintha nepetoides Jord. Calendula arvensis L. Carthamus lanatus L. Colchicum hungaricum Janka Colchicum neapolitanum (Ten.) Ten. Colutea arborescens L. Cyclamen hederifolium Aiton Cyclamen repandum Sibth. et Sm. NT Dracunculus vulgaris Schott NT

Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis NT Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. NT Ephedra major Host NT Eryngium campestre L. Erysimum cheiri (L.) Crantz Frankenia pulverulenta L. NT Helichrysum italicum (Roth) G.Don Herniaria glabra L. Herniaria hirsuta L. Hyoscyamus albus L. Hypericum perforatum L. Laurus nobilis L. Linaria vulgaris Mill. Linum bienne Mill. Linum nodiflorum L. Linum strictum L. Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony Linum strictum L. ssp. strictum Marrubium incanum Desr. Marrubium vulgare L. Matthiola incana (L.) R. Br. NT Melissa officinalis L. Mentha pulegium L. Onopordum illyricum L. Origanum heracleoticum L. Ornithogalum collinum Guss. Ornithogalum narbonense L. Ornithogalum refractum Kit. ex Schltr. Ornithogalum umbellatum L. Papaver rhoeas L. Phlomis fruticosa L. NT Physalis alkekengi L. Plantago afra L. Plumbago europaea L. Polypogon maritimus Willd. NT Polypogon monspeliensis (L.) Desf. NT Prunus mahaleb L. Pyrus communis L. Ranunculus arvensis L. Ranunculus chius DC. Ranunculus garganicus Ten. Ranunculus millefoliatus Vahl. Ranunculus muricatus L. Ranunculus neapolitanus Ten. Ranunculus parviflorus L. Rosa sempervirens L. Rubia tinctorum L. Ruscus hypoglossum L. NT Ruta chalepensis L. Ruta graveolens L. Salvia peloponnesiaca Boiss. et Heldr. NT Salvia sclarea L. Scirpus maritimus L. NT Sedum acre L. Solanum nigrum L. Sorbus domestica L.

177

Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl. ex Spreng. NT Tamus communis L. Teucrium chamaedrys L. Teucrium fruticans L. NT Teucrium montanum L. Thymelaea hirsuta (L.) Endl. NT Tulipa sylvestris L. NT Typha angustifolia L. Urtica urens L.

Verbascum niveum Ten. Verbascum sinuatum L. Veronica agrestis L. NT Viola arvensis Murray Vitex agnus-castus L. Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. NT Xanthium spinosum L. Xanthium strumarium L. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve

178

Prioritetno područje dolina rijeke Cetine

Autori: dr.sc. Marija Pandža


Geografske, geomorfološke i klimatske osobitosti

Rijeka Cetina (105 km) izvire na jugozapadnim obroncima ispod Dinare na sjeverozapadnom dijelu Cetinskog polja, u selu Cetina, sjeverno od Vrlike na 382 m n. m. i teče prema jugoistoku Paškim poljem i utječe u akumulaciju Peruča (akumulacija je smještena u Koljanskom i Ribarničkom polju). Nizvodno od brane Peruča Cetina protječe kroz Hrvatačko polje do Hana, a onda Sinjskim poljem teče do Trilja, gdje se ulijeva u akumulaciju ðale i nastavlja nizvodno u akumulaciju Prančevići. Od brane Prančevići dio vode Cetine skreće do HE Zakučac, a dio vode nastavlja teći kanjonskim koritom do Zadvarja u Zabiokovlju gdje skreće prema JZ i nastavlja teći do Omiša, gdje joj je ušće u more (OMRČEN-LOKO, 2007). Rijeka Cetina protječe kroz dvije županije (Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku) te kroz gradove Vrliku, Sinj, Trilj i Omiš i općine Kijevo, Civljane, Hrvace, Otok, Šestanovac i Zadvarje.

Slivno područje rijeke Cetine sastoji se od sliva u BiH i sliva dalmatinskog dijela u R Hrvatskoj. Područje sliva u BiH obuhvaća područje općina Livno, Tomislav Grad, Kupres, Glamoč i Grahovo, ukupne površine oko 2 440 km2, kao i pripadajuće planinske masive. Dalmatinski dio sliva je oko 1200 km2 površine i dijeli se na:

a. gornji tok rijeke Cetine do brane Peruča b. središnji dio doline Cetine do Trilja c. donji tok Cetine do ušća u more.

Duž same rijeke izmjenjuju se udolinsko-poljska proširenja meñu kojima je najveće plodno

Sinjsko polje (64 km2). Sam gornji tok rijeke Cetine odnosi se na tok rijeke do grada Trilja, u duljini od 56 km. Rijeka u svojem gornjem toku prima najveći dio vode, čak 93 %, i to iz brojnih pritoka i izvora pa je ovo područje značajno za vodoopskrbu i proizvodnju električne energije jer u gornjem dijelu toka na Cetini postoje dvije HE. Najveća od svih hidroelektrana na Cetini je HE Peruča smještena nizvodno od akumulacije Peručko jezero (20 km2), (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002).

PA obuhvaća područje od izvora rijeke Cetine preko polja Cetinskog, Paškog, Vrličkog,

Hrvatačkog i Sinjskog te uski pojas uz rijeku u području Blata na Cetini i Kučića, a završava klisurama uz Cetinu u Omišu.

Geomorfološke-osobitosti terena i hidrogeološka funkcija stijena

U samom slivu Cetine ističu se tri reljefne cjeline: krške planine, zaravni i polja.

Krške planine, odnosno dinarsko, planinsko područje karakterizira krški reljef velikih nagiba, bezvodnosti te oskudica rahlog tla i biljnog svijeta. Planinsko područje obuhvaća i prostorno najveći dio sliva Cetine, oko 59 % sliva (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002). Značajka tog područja je karbonatni sastav stijena, u kojem vapnenci imaju veći udio od dolomita. Karbonatne stijene su boranjem razlomljene i raspucale. Ispresijecane su brojnim pukotinama koje je oborinska voda proširila pa je tako nastao razgranati sustav podzemnih špilja kroz koje prolazi voda. Najznačajnija planinska područja ovih krajeva su Dinara, Svilaja, Mosor, Kozjak i Kamešnica. Dinara s Kamešnicom čini reljefnu okosnicu hidrološkog sliva Cetine, a Svilaja, Mosor, Biokovo na jugozapadu te Staretina, Golija i dr. na sjeveroistoku, granično su područje sliva Cetine sa susjednim slivovima.

Zaravni čine 15 % površine sliva, a nastale su djelovanjem tektonskih poremećaja na karbonatnu podlogu što je uvjetovalo nastanak zaravnjenih tj. ravničarskih površina. Na zaravnima je oskudica zemlje, biljnog pokrova, vodenih tokova i općih uvjeta za gospodarsku djelatnost (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002).

179

Krška polja u slivu Cetine ravne su površine poljoprivredne zemlje okružene višim, krškim područjem. Uz rijeku Cetinu nalazi se šest polja: Cetinsko, Vrličko, Koljansko, Ribarićko, Hrvatačko i Sinjsko. Ukupna površina tih polja je 106 km2. Sve stijene od kojih je izgrañen sliv Cetine su one kroz koje voda neprestano ponire u unutrašnjost (slojevi karbonatnih stijena) i druge koje zadržavaju vodu na površini.

Hidrometeorološka obilježja

Pri razmatranju reljefnih karakteristika orografskog sliva Cetine naglašeno je da reljef toga prostora obilježavaju planine Kamešnica, Troglav, Dinara, Svilaja, Moseć i Mosor koje utječu na raspored količine oborina. U razdoblju od 1951. do 1960. g. prosječna količina padalina na Glamočkom i Duvanjskom polju bila je ista za oba polja, 1435 mm. Livanjsko polje imalo je 1369 mm, a Kupreško 1235 mm (ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, 2002). Na Sinjskom polju je u razdoblju 1961. do 1990. prosječna godišnja količina oborina bila 1205 mm (ŠEGOTA i FILIPČIĆ, 1996). Klimatološke značajke sliva Cetine mogu se pratiti u meteorološkoj postaji u Sinju.

Klima

Sliv Cetine ima poseban položaj jer se nalazi u neposrednoj blizini mora od kojeg je odijeljen planinskim lancem visokim i do 1500 m n.m. U području sliva izmjenjuju se mediteranska i kontinentalna klima. Mediteransku klimu karakteriziraju duga, suha i topla ljeta te blage i kišne zime, a kontinentalnu oštre i duge zime, topla i kratka ljeta te vlažna proljeća i jeseni.

Sliv je većim dijelom smješten u kontinentalnom dijelu dinarskog krša te se nad njim mediteranska klima susreće s kontinentalnom te su česte izmjene toplih i hladnih zračnih masa. Pošto se planinski lanci pružaju u smjeru SZ-JI tim je izravni utjecaj mediteranske klime smanjen. U direktnom području riječnog toka na klimu utječe i reljef. Sa sjeveroistoka s visokih planina zimi puše bura, a nije rijetka ni ljeti. U području sliva Cetine je sedam meteoroloških postaja i srednja godišnja količina oborina je 1 380 mm. Topli dio godine je sušan (od lipnja do kolovoza), a u razdoblju od listopada do prosinca padne 34 % godišnje količine oborina. To je dvostruko više nego u ljetnom razdoblju. U zimskim mjesecima dolazi do poplava u krškim poljima. Ove poplave zavisno o vodnom režimu traju od siječnja do travnja, a ponekad i duže.

Reljef

Reljef sliva Cetine nastao je u vrijeme formiranja Dinarida, u tercijaru. Reljef je izrazito razvijen s brojnim planinama i poljima. Djelovanjem atmosferske vode na vapnence nastali su brojni krški oblici. Najznačajnija su krška polja. U izravnom slivu Cetine su Cetinsko polje, Hrvatačko i Sinjsko, a na slivu podzemnih voda polja s područja BiH – Kupreško, Glamočko, Livanjsko i Duvanjsko. Ova polja su odijeljena većim ili manjim planinama. Reljef je u priobalnom dijelu Cetine raznolik i razveden, a karakteriziraju ga strme obale. Pružanje planinskih lanaca s obalom otežava povezivanje ovog područja s kontinentalnim dijelom.

Geologija

Područje sliva rijeke Cetine izgrañeno je od karbonata mezozoika. Kvartarni sedimenti prekrivaju velike površine, naročito u područjima plavljenja Cetine. O kvartarnim sedimentima ovisi plodnost tla koje se koristi u poljoprivredne svrhe. Debljine kvartarnih naslaga su različite. Nisu bitne s hidrološkog i geološkog gledišta, ali su značajne s obzirom na poljoprivredu. Najveći dio sliva izgrañen je od krednih naslaga koje se javljaju kao karbonatne stijene, pretežno vapnenci. Na obroncima planina nalazimo siparišta.

Sastav i svojstva tla

Najveći dio sliva Cetine izgrañen je od vapnenaca i dolomita koji grade krš. Biljni pokrov na takvom tlu je siromašan. To je prirodno stanište hrasta medunca kojeg nalazimo, uglavnom, u degradacijskim stadijima šikare. U sjevernom dijelu sliva javlja se nešto malo šumskog pokrova. Obradive površine nalazimo u krškim poljima. Većina njih su plavljena za vrijeme kišnog razdoblja.

180

Zbog klimatskih prilika, Kupreško i Glamočko polje, koja su plodnija od ostalih, nisu pogodna za intenzivnu poljoprivredu, već se uglavnom koriste kao livade ili pašnjaci. Tijekom ljetne sezone koriste se za proizvodnju krumpira i nekih žitarica.

U Livanjskom polju javljaju se močvare i tresetišta, a dio polja je plavljen Buškim jezerom. Malo obradivih površina nalazimo u Duvanjskom polju. Zapadni dio sliva Cetine je goli krš. U dolini Cetine ima kvartarnih naslaga, ali su one krupnozrnate i jako propusne za vodu, a time i neplodne. Plodno Vrličko polje plavila je akumulacija Peruča. U Sinjskom polju je struktura tla sitnozrnata i pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Oko Trilja rasprostranjena su glinovita tla, pogodna za poljoprivredu. Ušće rijeke Cetine oblikovano je u kvartarnom riječnom nanosu. Njegova morfologija, danas, je potpuno promijenjena urbanizacijom.

Hidrologija

Sliv i korito rijeke Cetine oblikovani su u prostoru dinarskog krša. Rijeka je slabo razvedena i vrlo siromašna riječnom mrežom. Značajni pritok joj je rijeka Ruda. U slivu Cetine izgrañeno je pet HE (Kraljevac - 1912. g.; Orlovac - 1973; Zakučac – 1962, 1980; ðale – 1989; Peruča – 1980). Djelovanje tih elektrana u potpunosti su promijenili prirodni režim otjecanja.

Naselja

Uz gornji tok rijeke Cetine najznačajniji su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te sela Otok, Hrvace i Dicmo. U orografskom udubljenju oko rijeke Cetine formiralo se Sinjsko polje koje na sjeveroistoku zatvara Kamešnica. I tu su u rubnim dijelovima polja tj. na dodirnoj crti nizinskog i planinskog dijela nastala naselja: Obrovac, Otok, Ruda, Grab, Gala i dr. Može se reći da su centri naseljavanja nastali uglavnom na perifernim točkama doline rijeke Cetine, podno planinskih obronaka.

Postavlja se pitanje: Zašto je prostorno formiranje naselja upravo ovakvog karaktera? Razlog leži u postojanju plodnog dolinskog pojasa oko same rijeke, od kojeg najveće značenje ima Sinjsko polje koje Cetina navodnjava što je omogućilo razvoj poljoprivrede kao glavne gospodarske grane stanovništva ovog kraja.

S druge strane, na povoljnim planinskim područjima razvilo se stočarstvo, tako da su naselja nastala u reljefno najpovoljnijem dijelu, izmeñu polja i planine. Naselja su rubno položena i zbog toga što su Sinjsko, a i okolna polja, podložna periodičnom plavljenju u zimskim mjesecima, odnosno u razdobljima s velikom količinom padalina.

Lokve, kamenice, kamene ograde ... su posebnost ovoga siromašnog prostora i skladan odnos čovjeka prema prirodi.

Lokve – predstavljaju prirodne ili iskopane udubine, najčešće u vododrživoj, glinovitoj podlozi u kojima se nakuplja i zadržava voda (MATAS, 2002). Nekoć su lokve služile za napajanje stoke, ali i za piće seoskog stanovništva po otocima i Dalmatinskoj zagori za ljetne oskudice vode. Danas su lokve napuštene i ne održavaju se, a tamo gdje postoje, uglavnom se koriste za napajanje malobrojne stoke. U pejzažu ih je lako prepoznati jer su ograñene ostacima kamenih suhozidova. Kamenice je naziv za zdjelastu i plitku udubinu u kompaktnim vapnencima, nastalu jakom korozijom, a koja zadržava padalinsku vodu (CVITANOVIĆ, 2002). Služile su za napajanje stoke i pastira daleko od sela. Tih kamenica ima bezbroj u kršu i danas se njima koriste pastiri, stoka i divljač. Vrela – izvor u kršu gdje voda izbija kroz pukotine topljivih stijena (CVITANOVIĆ, 2002). Mogu biti trajna (izvor Cetine – Glavno vrelo), periodična i povremena što najviše ovisi o režimu padalina na površini i o jačini podzemnog toka koji ih hrani. U Dicmu postoji lokva, odnosno bunar kako ga u Dicmu oslovljavaju sa Krgača koji se koristi za napajanje stoke. Tradicionalni objekti za vodu spadaju meñu najstarije ostatke naseljenosti i ljudske aktivnosti unatrag nekoliko stoljeća pa i tisućljeća. Sa brojnim prirodnim izvorima vode i netaknutom prirodom, ovaj prostor može biti i zanimljiv kao područje seoskog turizma. Preduvjet je demografska obnova Zagore jer bez mladog stanovništva nema ni gospodarskog napredovanja ovog prostora (LJUBIĆ, 2001.).

181

Fitogeografske značajke PA

U fitogeografskom pogledu područje rijeke Cetine pripada jadranskoj provinciji mediteranske vegetacijske regije (HORVATIĆ 1963, TRINAJSTIĆ 1998). Vrlo uski priobalni dio rijeke Cetine (od Omiške probojnice do mora) pripada eumediteranskoj zoni, a područje listopadnih šuma medunca i graba submediteranskoj zoni. Granica izmeñu eumediteranske (vazdazelene) i submediteranske (listopadne) zone nije oštro razgraničena već se miješaju vazdazeleni i listopadni elementi koji dopiru gotovo do mora.

Prema vlastitim terenskim opažanjima na uskom priobalnom pojasu područja Omiša fragmentarno se javlja zajednica sveze Quercion ilicis i garizi koji pripadaju razredu Erico-Cistetea Trinajstić (1978) 1985 sa zajednicom Erico-Cistemum cretici H-ić 1958 – iznad benzinske pumpe prema brdu u naselju Omiš. Iznad naselja Omiš su dračici koji pripadaju razredu Paliuretea Trinajstić 1978 sa zajednicom Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995 (= Paliuretum adriaticum H-ić 1958). Submediteranske listopadne šume medunca s bjelograbom javljaju se od Lisičina prema Naklicama i tvore Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939. Zbog višestoljetnog utjecaja čovjeka (sječa, paljenje, ispaša) ni u jednom dijelu PA nisu razvijene prave šume crnike, odnosno šume medunca i bjelograba već različiti degradacijski stadiji: garizi, dračici, makije, listopadne šikare, kamenjarski travnjaci, goleti.


Istraživanje flore na području PA

Prve literaturne podatke o flori područja PA navodi VISIANI (1842-1852) u djelu „Flora Dalmatica“. On bilježi oko dvjestotinjak vrsta za Vrliku, Sinj, Omiš, Cetinu.

U ostalim, novijim, radovima se uglavnom navode pojedinačni nalazi ili manji broj vrsta (DOMAC, 1959./60.; UNGAR, 1969; GAŽI i TRINAJSTIĆ, 1970; RADIĆ, 1974, 1976, 1979; GAŽI-BASKOVA, 1975, 1983; TRINAJSTIĆ, 1993; TRINAJSTIĆ i sur. 1993; KOSTOVIĆ-VRANJEŠIĆ i sur. 1994; SMITAL i sur. 1998; MITIĆ i PAVLETIĆ, 1999; MITIĆ i sur. 1999; ŠILIĆ i ŠOLIĆ, 1999, 2002; PANDŽA i sur. 2001; MILOVIĆ, 2004; TAFRA i PANDŽA, 2007; PANDŽA i TAFRA, 2008). Navedeni autori, bez Visianija, zabilježili su 116 vrsta (vidi popis flore u prilogu!). Ovaj podatak ukazuje na slabu istraženost flore. U popisu nisu vrste koje navodi Visiani.

Istraživanja vegetacije

Prema dostupnoj literaturi vegetacijska istraživanja PA područja su oskudna. GAŽI i TRINAJSTIĆ (1969, 1970) vrše analizu i donose geografsku rasprostranjenost

zajednice Deschampsietum mediae. Zajednica je vezana za kontinentalni dio submediteranske zone, odnosno mediteransko-montani vegetacijski pojas i samo se izuzetno razvija u primorskim predjelima (GAŽI i TRINAJSTIĆ, 1970). S područja obuhvaćenim PA zabilježena je za Paško, Vrličko i Sinjsko polje.

Iz navedenih pregleda je vidljivo da sustavna istraživanja flore i vegetacije područja obuhvaćenih PA nisu provedena.


Stanje istraženosti flore prije ovog istraživanja

Izvršena je analiza radova u kojima su obavljeni podaci o flori i vegetaciji područja obuhvaćenog PA od 1959. g. do danas: DOMAC (1959./60); UNGAR (1969); GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970); RADIĆ (1974, 1976, 1979); GAŽI-BASKOVA (1975, 1983); TRINAJSTIĆ (1993); TRINAJSTIĆ i sur. (1993); KOSTOVIĆ-VRANJEŠIĆ i sur. (1994); SMITAL i sur. (1998); MITIĆ i PAVLETIĆ (1999); MITIĆ i sur. (1999); ŠILIĆ i ŠOLIĆ (1999, 2002); PANDŽA i sur. (2001); MILOVIĆ (2004); TAFRA i PANDŽA (2007); PANDŽA i TAFRA (2008).

Za područje granica PA s okolnim područjem zabilježeno je ukupno 116 vrsta (vidi popis flore u Prilogu 6). To je oko 2 % sveukupne flore Hrvatske što ukazuje na florističku neistraženost

182

ovog područja. Prema vlastitim zapažanjima na terenu ovo područje ima raznolika i brojna staništa pa bi i broj vrsta sukladno tome trebao biti veliki.

Slijedi analiza endemičnih i ugroženih svojti prema „Flora Croatica baza podataka/Flora Croatica Database“ (NIKOLIĆ, 2008).

Od ukupno 116 taksona, status endema imaju: 1. Campanula portenschlagiana Schult. 2. Edraianthus dalmaticus DC. 3. Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Prantl 4. Iris pseudopallida Trinajstić 5. Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl 6. Peucedanum coriaceum Rchb. 7. Portenschlagiella ramossisima (Port.) Tutin

Od ukupno 116 taksona, 3 od njih ima status ugroženih (EN):

1. Carex hostiana DC. 2. Deschampsia media (Gouan) 3. Hordeum secalinum Schreb. Vrsta Orchis laxiflora Lam. je zaštićena prema Bernskoj konvenciji (Bern Convention

Appendix I) U skupini zaštićenih biljaka posebno ističem pet svojti svrstanih u kategoriju gotovo

ugroženih vrsta (NT). To su: Campanula portenschlagiana Schult.; Cyclamen repandum Sibth. et Sm.; Ephedra major Host; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Prantl i Orchis laxiflora Lam.

Status nedovoljno poznatih svojti (DD) imaju: Edraianthus dalmaticus DC.; Hyssopus officinalis L. ; Peucedanum coriaceum Rchb.; Sanguisorba officinalis L.; Sesleria caerulea (L.) Ard. i Trifolium cinctum DC., a status najmanje zabrinjavajuća (LC) ima Serratula tinctoria L.

Rezultati ovog istraživanja i analiza ukupne flore

Tijekom ovog istraživanja za očekivati je bilo pronalaženje velikog broja vrsta unutar granica PA, jer je literaturno zabilježen relativno mali broj vrsta.

Posebna pozornost bila je posvećena istraživanju flore zaštićenih i ugroženih staništa (močvarna i vlažna staništa, suhi travnjaci i vapnenačke stijene).

Tijekom istraživanja zabilježeno je 577 novih svojti pa je sveukupni broj taksona na područja istraživanja PA 693.

Kod novozabilježenih svojti treba izdvojiti nalaze sljedećih vrsta:

• Astragalus monspessulanus ssp. illyricus (Fabaceae) – endemična svojta pronañena u sastavu kamenjarskih travnjaka u području Kučića.

• Baldellia ranunculoides (L.) Parl. (Alismataceae) i Eleocharis uniglumis (Link) Schult. (Cyperaceae) – kritično ugrožene svojte (CR) – zabilježene u sastavu močvarne vegetacije u Cetinsko-Paškom polju.

• Vaccaria hispanica (Caryophyllaceae) – kritično ugrožena svojta (CR) – raste kao korov u žitnim poljima. Pronañena u Sinjskom i Hrvatačkom polju.

• Cyperus longus (Cyperaceae) – ranjiva svojta (VU) - zabilježena je u sastavu močvarne vegetacije na području Sinjskog, Hrvatačkog i Paškog polja te u Blatu na Cetini.

• Hibiscus trionum (Malvaceae) - ugrožena svojta (EN). Karakteristična je vrsta asocijacije okopavina korova Hibisco-Sorghetum halepensis H-ić et Hodak. Zabilježena je po kukuruzištima Sinjskog, Vrličkog i Hrvatačkog polja.

• Hippuris vulgaris (Hippuridaceae) – ugrožena svojta (EN). Pripada skupini hidroohtofita. Zabilježen u plićoj sporotekućoj vodi Cetine u području Sinjskog i Paškog polja.

183

• Triglochin palustre (Juncaginaceae) – ugrožena svojta (EN). Zabilježen na muljevitom tlu u Cetinsko-Paškom polju uz samu rijeku na vrlo maloj površini od 2-3 m2. Opstanak mu je ovisan o vodnom režimu rijeke.

• Posebno su značajni nalazi vrsta iz porodice kaćuna (Orchidaceae) – sve su zakonom strogo zaštićene, a nalaze se na popisu svojti Bernske konvencije:

• Anacamptis pyramidalis i Limodorum abortivum – zabilježene su u vegetaciji suhih travnjaka u Kučićima i na potezu od Kučića prema Omišu.

• Ophrys apifera – zabilježena je u vegetaciji travnjaka Festuco-Koelerietum splendentis na području Kučića.

• Ophrys fuciflora – zabilježena je u vegetaciji suhih travnjaka Cetinsko-Paškog polja.

• Orchis laxiflora ssp. laxiflora – pronañena u sastavu močvarne vegetacije u Hvatačkom polju.

• Orchis laxiflora ssp. palustris zabilježena u Cetinsko-Paškom polju u sastavu močvarne vegetacije.

• Orchis morio i Orchis tridentata pronañene u sastavu suhih travnjaka i rubova šikare na potezu od Radmanovih mlinica prema Omišu.

• Ovom popisu kaćuna treba dodati i vrstu Spiranthes spiralis koja je zabilježena na rubu travnjaka uz samu cestu na potezu Radmanove mlinice Omiš.

Analiziran je sastav flore s obzirom na sastav endemičnih i ugroženih svojti prema „Flora Croatica baza podataka/Flora Croatica Database“ (NIKOLIĆ 2008).

Od endemičnih svojti u flori PA nazočne su: Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang.; Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater; Aurinia sinuata (L.) Griseb.; Campanula portenschlagiana Schult.; Carduus micropterus (Borbás) Teyber; Cerastium grandiflorum Waldst. et Kit.; Chaerophyllum coloratum L.; Chouardia litardierei (Breistr.) Speta; Edraianthus dalmaticus (A. DC.) A. DC.; Festuca illyrica Markgr.-Dann.; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Ex Pantl; Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb.; Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard; Iris pseudopallida Trinajstić; Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii (Jord.) Asch. et Graebn.; Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl; Peucedanum coriaceum Rchb.; Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin; Seseli tomentosum Vis.; Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. i Trifolium dalmaticum Vis.

Zabilježene vrste s popisa Bernske konvencije u sastavu istraživanog područja su: Achillea nobilis L.; Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.; Colchicum autumnale L.; Cyclamen hederifolium Aiton; Cyclamen repandum Sibth. et Sm.; Leucojum aestivum L. ssp. aestivum; Limodorum abortivum (L.) Sw.; Nuphar lutea (L.) Sm.; Ophrys apifera Huds.; Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt) Moench; Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora; Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et Layens; Orchis morio L.; Orchis tridentata Sco.; Ruscus aculeatus L. i Spirantes spiralis (L.) Chevall.

Od ugroženih svojti iz Crvene knjige Republike Hrvatske (NIKOLIĆ i TOPIĆ, 2005) u flori PA područja zabilježene su:

Kritično ugrožene svojte (CR): Baldellia ranunculoides (L.) Parl.; Eleocharis uniglumis (Link) Schult.; Triglochin palustris L. i Vaccaria hispanica (Mill.) Rauschert.

Ugrožene svojte (EN): Carex divisa Huds.; Carex extensa Gooden.; Delphinium peregrinum L.; Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schilt.; Hibiscus trionum L.; Hippuris vulgaris L.; Hordeum secalinum Schreb.; Ophrys apifera Huds. i Urtica pilulifera L.

Ranjive svojte (VU): Carex rostrata Stokes ex With.; Cyperus longus L.; Ophrys fuciflora (F. W.Schmidt) Moench; Orchis tridentata Scop. i Trifolium resupinatum L.

Od 693 zabilježenih svojti za PA, 17 njih su obuhvaćene popisom zaštićenih svojti prema Bernskoj konvenciji, a 21 ima status endema s.l. (NIKOLIĆ 2008) (Tab. 40). Prema HORVATIĆU (1963) te HORVATIĆU i sur. (1967/1968) većina tih endemičnih svojti pripada skupini ilirsko-jadranskih endemičnih biljaka.

184

Ukupno 18 svojti ima status ugroženih: četiri svojte ima status kritično ugrožene (CR), devet svojti imaju status ugroženih (EN), a pet svojti su u kategoriji osjetljivih ili ranjivih svojti (VU), (tab. 1).

Tijekom florističkih istraživanja posebna pozornost bila je usmjerena na utvrñivanje prisutnosti rijetkih svojti na području PA, a naročito unutar granica IBDA. Te svojte su Chouardia litardierei (Breistr.) Speta i Gladiolus palustris Gaud.

Vrsta Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (Habitat Directive Annex IIb) zabilježena je na vlažnim staništima Cetinsko-Paškog, Vrličkog i Hrvatačkog polja.

Nažalost, vrsta Gladiolus palustris, koja je rijetka i zakonom strogo zaštićena vrsta unutar granica PA nije utvrñena, pa se istraživanja trebaju nastaviti i u narednom razdoblju. Tijekom florističkih istraživanja sakupljen je biljni materijal svojte Gladiolus sp. (vidi popis flore u prilogu!) s močvarnog staništa Cetinsko-Paškog i Vrličko polja, ali s nedovoljno detalja potrebnih za sigurnu determinaciju. Za pouzdanu determinaciju treba sakupiti biljni materijal iz različitih vegetacijskih sezona (cvjetovi, sjemenke...), a posebno je važna tunika koja obavija gomolj.

Tablica 40. Zastupljene endemične i ugrožene svojte u flori PA (prema FCD, NIKOLIĆ, 2008)

Ukupno svojti

Ugrožene vrste RH Endemi s.l. RH

Bernska konvencija

CR EN VU ukupno 693 4 9 5 18 21 17

Opći prikaz staniša područja

Klasifikacija i kodovi staništa s vaskularnom florom koji su zastupljeni na području PA prema vlastitim zapažanjima na terenu navedeni su prema NKS Republike Hrvatske:

A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA

A.1.1. Stalne stajaćice

A.2.1. Izvori

A.2.2. Povremeni vodotoci

A.2.3. Stalni vodotoci

A.2.4. Kanali

A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica

A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija

A.4.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

B. NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE

B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene

B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

C. TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI

C.2.5.1. Ilirsko submediteranske livade riječnih dolina

C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone

C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone

185

C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka

C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice

D. ŠIKARE

D.3.1. Dračici

D.3.3. Sastojine brnistre

D.3.4. Bušici

D.4.1. Šikare alohtonog grmlja

E. ŠUME

E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

E.8.2. Stenomediteranske čiste i vazdazelene šume i makija crnike

E.9.2.4. Nasadi alepskog bora

I. KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S KOROVNOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM

I.1.1. Pukotine starih zidova

I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva

I.1.2.2. Primorske utrine

I.2.1. Mozaici poljoprivrednih površina

I.4.1. Intenzivne košanice

I.5.2. Maslinici

I.5.3. Vinogradi

I.6.1. Povrtnjaci

I.6.2. Kulture cvijeća

I.6.3. Rasadnici zeljastog bilja

I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

I.8.2. Dvorišta i kućni vrtovi

J. IZGRAðENA I INDUSTRIJSKA STANIŠTA

J.1.1. Aktivna seoska područja

J.1.2. Napuštena seoska područja

J.1.3. Urbanizirana seoska područja

J.2.1. Gradske jezgre

J.2.2. Gradske stambene površine

J.3.1. Izgrañene površine za sport, rekreaciju i razonodu

J.3.2. Groblja

J.4.1. Industrijska i obrtnička područja

J.4.2. Odlagališta krutih tvari

J.4.4. Infrastrukturne površine

Rezultati istraživanja staništa

186

Zbog velike površine ukupnog istraživanog područja (PA) i predloženih IBDA, a ograničenog vremena istraživanja, težište je usmjereno na istraživanje suhih i vlažnih travnjaka, kopnenih voda te vapnenačkih stijena.

Tijekom istraživanja korištene su preporuke iz priručnika za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja staništa (TOPIĆ i sur. 2006).

Terenskim istraživanjima unutar granica PA utvrñeni su sljedeći tipovi staništa (ispred naziva staništa je pripadajući kod po NKS klasifikaciji) (popis s koordinatama nalaza u Prilogu 7).

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa A.3. 3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija A.3.3.1.3. Zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955) A. 3.3.2.2. Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog krešuna (As. Ranunculo-Sietum erecto-submersi (Roll 1939) Th. Mller 1962) A.3.3.3.2. Zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926) A.4.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1.1.1.Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis Soó 1927) A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) A.4.1.1.4. Zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti Roll 1938) A.4.1.1.5. Zajednica širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae G. Lang 1973)

B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene B.1.4.2.2. Zajednice portenšlagije i portenšlagovog zvončića (As. Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae Trinajstić 1980) B.1.4.2.3. Zajednica piramidnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić 1962)

C.2.5. Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone

C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963)

C.2.5.1.6. Livade livadnog procjepka i sitne busike – Deschampsietum mediae (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae Trinajstić)

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

C.3.5.1.1. Kamenjarski pašnjaci sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis H-ić 1975)

Zakorijenjena vodenjarska vegetacija

Zajednice mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena, kanala i različito brzih vodotoka izgrañene su od biljka koje ukorijenjuju za dno bazena i pripadaju razredu Potamogetonetea R.Tx. et Preising 1942 i redu Potamogetonetalia W. Koch 1926.

Redu Potamogetonetalia pripadaju zajednice voda stajaćica i rjeñe tekućica koje su izgrañene od submerznih hidrofita kojima iz vode često vire samo cvjetovi. U okviru sveze

187

Potamogetonion pectinati (W. Koch 1977) Gors 1977 na Sinjskom polju zabilježena je zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955) koja obrašćuje eutrofne odvodne kanale antropogenog podrijetla. U florističkom sastavu uz Potamogeton pectinatus javljaju se Potamogeton crispus i Potamogeton perfoliatus.

U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine oko Sinjskog mosta razvijaju se podvodne lelujajuće stabljike podvodnog oblika borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis), dok je u Cetinsko-Paškom polju ta vrsta sa stabljikama nad vodom i pripada as. Ranunculo-Sietum erecto-submersi. Uz submerzne hidrofite nazočna je i vegetacija natantnih hidrofita koja ukorijenjuje za za dno vodenog bazena, a listove i cvjetove razvija na površini vode. Iz sveze Nymphaeion albae Oberd. 1957 nazočna je zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926.). Razvija se u odvodnim kanalima nastalim antropogenim djelovanjem po Sinjskom polju. Dok lokvanj (Nuphar luteum) svoje listove i cvjetove razvija na površini vode dotle se submerzno u velikoj množini javljaju vrste Myriophyllum spicatum i Myriophyllum verticillatum.

Gore navedena staništa (zakorijenjena vodenarska vegetacija) nisu na popisu ugroženih stanišnih tipova RH. Istraživanja su obavljena zbog nazočnosti rijetkih i zaštićenih vrsta: ugrožene svojte (Hippuris vulgaris), a od natantnih hidrofita lokvanja (Nuphar luteum) vrste s popisa Bernske konvencije. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

Zajednice tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa obrašćuju rubove rijeka, potoka, kanala, ali i površine s visokom razinom podzemne vode. Oni pripadaju razredu Phragmiti-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941. U plitkim vodenim bazenima razvijaju se zajednice trske i rogoza koje pripadaju redu Phragmitetalia W. Koch 1926. Na močvarnim površinama uz Cetinu i na poljima s visokim vodostajem podzemnih voda razvijaju se i obrašćuju velike površine tršćaci, u kojima dominira trska, a ostale vrste su rijetke i javljaju se uglavnom pojedinačno. Tršćaci pripadaju svezi Phragmition australis W. Koch 1926. Na Cetinsko-Paškom polju tršćaci grade guste neprohodne sastojine, siromašne vrstama, ali pogodne za gniježdenje ptica močvarica. Na Sinjskom polju velike površine su meliorirane i na njima se uzgajanju poljoprivredne kulture, a tršćaci i rogozici se javljaju na malim površinama uz umjetno stvorene odvodne kanale. U nešto dubljoj vodi od populacije trske i u manjim vodenim bazenima fragmentarno je razvijena zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris) na Cetinsko-Paškom polju i Blatu na Cetini. Na prostoru vlažnog područja Tetka u Sinjskom polju uz rubove odvodnih kanalima razvija se zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganium erecti).

U plitkim dijelovima vodenih bazena razvijaju se fragmentarne sastojine širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae) na Hrvatačkom i Sinjskom polju te Blatu na Cetini. Navedena staništa nisu na popisu ugroženih stanišnih tipova RH.

Zajednica vapnenačkih stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion Trinajstić 1980

To je hazmofitska vegetacija koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena mediteranskom području Južnog Jadrana. Unutar područja IBDA iz sveze Centaureo-Portenschlagiellion zabilježene su dvije asocijacije: stenoendemična zajednica portenšlagije i portenšlagovog zvončića ( Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae) te druga zajednica piramidnog zvončića i modrog lasinja (Campanulo-Moltkietum petraeae).

Zajednica je razvijena i zabilježena na većem broju lokaliteta na klisurama uz rijeku Cetinu i njezin floristički sastav je u većini slučajeva nedostupan čovjeku pa je time i u manjoj opasnosti od uništenja. Sastojine ove sveze postale su, izrazito, zanimljive odlukom o izgradnji Omiške probojnice (ceste koja bi se gradila iznad najbogatijih sastojine te sveze).

U sastavu hazmofitske vegetacije pukotina vapnenačkih stijena unutar IBDA područja je veliki broj endemičnih svojti: Campanula portenschlagiana Schult.; Cerastium grandiflorum Waldst. et Kit.; Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex Pantl; Iris pseudopallida Trinajstić; Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin; Seseli tomentosum Vis. i Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Samom izgradnjom brze ceste postaju upitna njihova staništa. U podnožju klisura Omiške probojnice nazočne su od endema Aurinia sinuata (L.) Griseb. i Carduus micropterus (Borbás) Teyber.

188

Zajednice vapnenačkih stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion unutar reda Centaureo-Campanuletalia i razreda Asplenietea trichomanis pripadaju ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima koji zahtijevaju provoñenje mjera očuvanja (NN 70/05).

Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone, red Trifolio-Hordeetalia H-ić 1963

To su zajednice uz obale rijeka u submediteranskom vegetacijskom području koje karakterizira visoka razina podzemne vode. Razvijaju se na vlažnim staništima, a održavaju se redovnom košnjom i/ili ispašom inače zaraštavaju u trščake ili šikare.

Iz reda Trifolio-Hordeetalia na istraživanom području je sveza Molinio-Hordeion secalini H-ić (1934) 1963 sa dvije asocijacije: livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963) i livade livadnog procjepka i sitne busike - Deschampsietum mediae (= As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae).

Dobro razvijene sastojine s divljim ječmom pronañene su na području Cetinsko-Paškog polja. Taj prostor je i dalje minski sumnjivo područje pa nema košnje, a ispaša je nedostatna. Zbog navedenih razloga u travnjake s divljim ječmom ulazi trska i dolazi do zarastanja i razvoja tršćaka (Phragmitetum australis). Dobro razvijene sastojine s divljim ječmom zabilježene su i u Hrvatačkom polju. Livade s divljim ječmom su vrijedna staništa jer u njihovom sastavu dolaze neke vrijedne i rijetke vrste kao što je livadni procjepak (Chouradia litardierei). Ova vrsta je zabilježena u Cetinsko-Paškom, Hrvatačkom i Vrličkom polju.

Fragmenti zajednice s divljim ječmom (Hordeum secalinum) pronañene su i uz rijeku Cetinu južnije od mosta u Sinjskom polju.

Kako su livade s divljim ječmom na širem dalmatinskom području rijetke, potrebno je osigurati redovitu košnju i ispašu, a na onima koje zarastaju u tršćake potrebno je odstraniti trsku, kako bi se livade obnovile. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone su na popisu ugroženih staništa Hrvatske.

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, red Scorzoneretalia villosae H-ić 1975.

Submediteranski suhi travnjaci razvijaju se na plitkim karbonatnim tlima duž istočnojadranskog primorja i sežu u unutrašnjost Dinarida dokle dopire utjecaj sredozemne klime. Pripadu razredu Festuco-Brometea Br.-Bl. Et R. Tx.1943. Najrasprostranjenija zajednica vegetacije kamenjarskih pašnjaka submediteranske vegetacijske zone je kamenjarski pašnjak sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis H-ić 1975). Zajednica je bogata florističkim sastavom. Obrašta isprekidane i male površine na prostoru Kučića. Kao i na drugim područjima i ovdje su ti travnjaci u stadiju uznapredovale sukcesije u šikaru bjelograba i hrasta meduca pa im u budućnosti prijeti nestanak. U njihovom sastavu dolaze orhideje koje su na popisu Bernske konvencije i zakonom su zaštićene.

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci pripadaju ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima koji zahtijevaju provoñenje mjera očuvanja (NN 70/05).


Po kojim kriterijima su birana IBDA potpodručja? Na temelju, u prvom redu, vlastitih zapažanja na terenu jer su literaturni podatci oskudni, a rukovodeći se kriterijem zastupljenosti ugroženih i zaštićenih tipova stanište te kriterijem zastupljenosti endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti, unutar PA predlažem 7 podpodručja (IBDA) značajnih za raznolikost staništa, a time i biološku raznolikost. Ukupna površina predloženih područja je oko 50 km2 (Sl. 41):

1. Cetinsko i Paško polje (7 km2)

189

2. Vrličko polje (4 km2) 3. Hrvatačko polje (6 km2) 4. Sinjsko polje (18 km2) 5. Blato na Cetini (1 km2) 6. Kučiće (2.5 km2) 7. Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice (2-2,5 km2)

Granice svih 7 IBDA područja prikazane su na topografskim kartama mjerila 1:25 000 u

prilogu (Sl. 42-48). Na kartama su točkama označena staništa na kojima je izvršen popis flore. Unutar IBDA točke su birane na osnovi dva kriterija: prvi kriterij - prema tipu staništa s naglaskom na rijetka i ugrožena staništa, a u drugom slučaju po nazočnosti rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta (unutar nekog staništa koje nije ugroženo).

Slika 41. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Cetina: 1/ Cetinsko i Paško polje, 2/ Vrličko polje, 3/ Hrvatačko polje, 4/ Sinjsko polje, 5/ Blato na Cetini, 6/ Kučiće, 7/ Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice

190

1. IBDA Cetinsko i Paško polje

Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 7 km2) nizvodno od izvora rijeke Cetine u selu Cetina do južnih granica Paškog polja (Sl. 42).

U literaturi je za ovo područje IBDA navedeno 46 vrsta vaskularnih biljaka od kojih 32 vrste navode GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući geografska rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-ić 1963, a ostalih 12 vrsta, kao pojedinačne nalaze veći broj autora.

Slika 42. IBDA Cetinsko i Paško polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-11) (lokalitet (točka) 1. x= 5613034, y= 4867222; 2. x= 5613998, y= 4869240; 3. x= 5614007, y=4869202; 4. x= 5614109, y=4869612; 5. x= 5614007, y= 4869825; 6. x= 5614055, y= 4869398; 7.x= 5614021, y= 4869684; 8. x= 5614095, y= 4869560; 9. x= 5614256, y= 4869872; 10. x= 5614058, y= 4869164; 11. x= 5614122, y= 4869090)

Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD-u.


191

Istraživanjem su obuhvaćena močvarna i vlažna staništa uz rijeku te vegetacija kamenjarskih travnjaka istočno od Jojića (taj prostor je na samoj granici IBDA, ali je istraživanje obavljeno zbog velike populacije vrste Ophrys fuciflora). Zabilježena su ukupno 252 taksona (vidi popis flore u prilogu) meñu kojima je značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta.

Posebno su vrijedni nalazi orhideja – močvarnog kaćuna (Orchis laxiflora ssp. palustris) i bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) te livadnog procjepka (Chouardia litardierei) i jesenskog mrazovca (Colchicum autumnale), vrste koje su na popisu svojti Bernske konvencije (BC).

Livadni procjepak (Chouardia litardierei) (Habitat Directive Annex IIb), zabilježen je na Cetinsko-Paškom polju su: x= 5614109,

y= 4869612 i x= 5614256, y= 4869872. Pošto livadni procjepak dolazi u većem broju biljnih zajednica potrebno je izvršiti fitocenološke analize. Kao indikatorska svojta stanja na staništu može poslužiti za monitoring.

Od endemičnih vrsta zabilježene su: Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora.; Carduus micropterus, Chouardia litardierei, Edraianthus dalmaticus i Onobrychis arenaria ssp. tommasinii, a od ugroženih i zaštićenih vrste: Baldellia ranunculoides (CR), Carex divisa (EN), Carex rostrata (VU), Cyperus longus (VU); Eleocharis uniglumis (CR), Hippuris vulgaris (EN); Hordeum secalinum (EN), Ophrys fuciflora (VU) i Triglochin palustris (CR).

Zanimljivi su nalazi vrsta: obični borak (Hippuris vulgaris – x=5614021, y= 4869684; x= 5614122, y= 4869090) - vrsta koja je na srednje i južno dalmatinskom području zabilježena u Zadru i na ušću Neretve; jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis - x= 5614095, y= 4869560) u mediteranskoj Hrvatskoj zabilježena u Puli i na Mljetu; kljunati šaš (Carex rostrata – x= 5614055, y= 4869398) do sada je zabilježen u dolini Neretve te Baldellia ranunculoides (x= 5614055, y= 4869398; x= 5614021, y= 4869684; x =5614095, y= 4869560) i Triglochin palustris (x= 5614122, y= 4869090).

Vegetacija ovog područja do sada nije sustavno istraživana. U vegetacijskom smislu ovo je područje izrazito zanimljivo jer su u zapadnom dijelu IBDA nazočnosti suhi travnjaci s vrstom Bromus erectus (točka 1 na karti). Na njima je na maloj površini zabilježena orhideja Ophrys fuciflora (x= 5613034, y= 4867222) vrsta s popisa Bernske konvencije. Dodatnim istraživanjima treba utvrditi da li je prisutna i na još nekim lokalitetima Cetinsko-Paškog polja. Zbog nedostatka ispaše na travnjacima je uznapredovala sukcesija, nazočni su grmovi vrsta Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus L. oxycedrus, Prunus spinosa. Opstanak ovih travnjaka ovisan je o ispaši.

Od rijetkih i zaštićenih staništa pronañene su livade s divljim ječmom (Hordeum secalinum) (točke 2 i 3, na karti – Sl. 42) na kojima su zabilježene rijetke i ugrožene, ali i nedovoljno poznate vrste, kao: Hordeum secalinum (EN), Cyperus longus (VU), Edraianthus dalmaticus (DD) i posebno zanimljiva Orchis laxiflora ssp. palustris (x=5614007, y= 4869202) vrsta s popisa Bernske konvencije.

Ove livade pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini ( C.2.5.1.) i u njima su na istraživanom području zabilježene dvije asocijacije: livade divljeg ječma i

bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963 - C.2.5.1.2., točka 2, Sl. 42) i fragmentarne sastojine livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae - C.2.5.1.6., točka 9, Sl. 42). Na njima je od ranije (GAŽI i TRINAJSTIĆ, 1970) zabilježena vrsta Chouardia litardierei, koja je tijekom ovih istraživanja potvrñena i ima obilne populacije (točke 4 i 9 na karti).

Za vrijeme terenskih istraživanja nisam zabilježila sitnu busiku (Deschampsia media). Na ovim livadama posebno ističem dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus) endemičnu vrstu koja u proljeće raste na poplavljenom tlu i u vrijeme cvjetanja je lijepi ukras tih travnjaka kao i deltoidni karanfil (Dianthus deltoides). Terenska istraživanja su rañena s odreñenom dozom opreza jer je prostor IBDA bio pod okupacijom. Zbog ratnih dogañanja i poratnog problema malog broja stanovnika koje se vraćaju na ove prostore tek dio livada se kosi. Tijekom istraživanja uočena su malobrojna stada ovaca. Ispaša je nedostatna pa u najveći dio ovih vlažnih staništa ulazi trska i zarastanje je u tijeku.

Vegetacija vlažnih travnjaka s divljim ječmom i vegetacija u kojoj dolazi livadni procjepak mogla bi biti prisutna i na mnogo većem području Cetinsko-Paškog polja za što su potrebna dodatna istraživanja (uz oprez! jer je područje minski sumnjivo). Jugoistočno od Vukovića (točka 9,

192

Sl. 42) je vlažni travnjak u kojem dominiraju trave Agrostis stolonifera i Molinia coerulea te obilna populacija livadnog procjepka (Chouardia litardierei).

Na jednom od vlažnih travnjaka (točka 4, Sl. 42) zabilježena je rijetka i nedovoljno poznata vrsta, velika krvara – Sanguisorba officinalis (monofagna vrsta livadnih plavaca, kritično ugroženih leptira u Hrvatskoj) i razdijeljeni šaš (Carex divisa). Razdijeljeni šaš (ugrožena svojta - EN) je indikatorska vrsta po kojoj se može zaključiti da je tlo zaslanjeno. Opstanak ovim livada uz odgovarajući vodni režim ovisan je o košnji i ispaši. Ove livade su dobra krma.

Utvrñeni su sljedeći tipovi vodenjarske vegetacije (nisu na popisu ugroženih staništa RH): Zajednica običnog oblića (Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3.) zastupljena je sa značajnom

površinom (točka 8 na karti) u kojoj su sastojine vrste Scirpus lacustris ssp. tabernaemontani. Ovo je stanište vrijedno jer su na njemu zabilježene rijetke i zaštićene vrste Baldellia ranunculoides i jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis).

Zajednica uspravnog ježinca (Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.) nazočna je zajedno sa zajednicom običnog oblića (Scirpetum lacustris), (točka 11 na karti - Sl. 42). Na površini 2-3 m2 uz ovu snimku zabilježena je močvarna brula (Triglochin palustre), kritično ugrožena svojta. U sastavu ove vegetacije (x=5614122, y= 4869090) od zanimljivih vrsta nazočne su Alisma plantago-aquatica, Apium nodiflorum i Hippuris vulgaris.

Vodena i vlažna staništa uz Cetinu u Cetinsko-Paškom polju su posebno zanimljiva računajući na nalaze rijetkih i ugroženih svojti. Na prostoru od nekoliko stotina kvadratnih metara oko mosta nalaze se vrijedne sastojine kritično ugroženih svojti (CR): Baldellia ranunculoides; Eleocharis uniglumis i Triglochin palustre te ugrožena svojta Hippuris vulgaris (točke 6, 7, 8 i 11, Sl. 42). Na ovom prostoru kao uzroci ugroženosti za sve navedene vrste mogla bi biti promjena vodnog režima.

Na velikoj površini uz rijeku razvijaju se tršćaci (nisu na popisu ugroženih staništa RH) koji imaju tendenciju širenja na okolna vlažna staništa. Tršćaci (As. Phragmitetum australis – A. 4.1.1.1., točke 5 i 10, Sl. 42), su na najvećem dijelu bili neprohodni tijekom lipnja. U kolovozu je dio trske mehanički odstranjen, kao i dio vlažnih livada pokošen. Košnjom tršćaka nestaju staništa za ptice gnjezdarice. Po pitanju tršćaka bi se trebao naći kompromis. Na prostoru vlažnih livada s divljim ječmom bi se trska trebala odstranjivati, a tamo gdje divljeg ječma nema treba ostaviti trsku kao vrijedno stanište ptica. Trebaju se obaviti detaljna istraživanja da bi se utvrdilo stanje i mogle planirati mjere za očuvanje staništa. Na Paškom polju zabilježeno je gniježdenje u Hrvatskoj jedine kolonije crvenonoge prutke (Tringa totanus Redshank). Ona je u Hrvatskoj kritično ugrožena vrsta (CR). Poplavno Paško polje je jedino gnjezdilište te vrste u Hrvatskoj (RADOVIĆ i sur. 2003: 126). Uz crvenonogu prutku poplavni i vlažni travnjaci su obitavalište kosca (Crex crex Corncrake) vrste koja je u Hrvatskoj rizična (VU) gnijezdeća populacija. U sredozemnoj Hrvatskoj gnijezdi se samo u Paškom i Hrvatačkom polju uz rijeku Cetinu s malom populacijom (RADOVIĆ i sur., 2003:99). To je područje značajno i kao lovište za rijetkog i ugroženog dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii), (ANTOLOVIĆ i sur., 2006).

Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu:

Cijeli prostor Cetinsko-Paškog polja (Sl. 42) bi svakako trebalo uključiti u nacionalnu ekološku mrežu te dodatno floristički (tijekom svih vegetacijskih sezona), a posebno fitocenološki istražiti, naročito u prostoru oko lokaliteta 2, 3 i 9. U fitocenološkom pogledu su najvrijednije vlažne livade divljeg ječma (zaštićena i ugrožena staništa) te vlažna staništa livadnog procjepka (zaštićena vrsta i ugroženo stanište po Bernskoj konvenciji). Nakon detaljnih fitocenoloških analiza treba dati smjernice za očuvanje vrijednim vlažnih i močvarnih površina.


Na površinama IBDA prije domovinskog rata gospodarilo se po mjerama održivog razvoja. Na tom siromašnom prostoru nastanjenom unatrag nekoliko stoljeća pa i tisućljeća postojao je primjeren odnos čovjeka prema prirodi. Prostor Zagore jedno je od posljednjih očuvanih područja u Hrvatskoj sa brojnim prirodnim izvorima vode i netaknutom prirodom. Prilog ovoj tvrdnji je uočena prisutnost parožina roda Chara, indikatora stanja vode plitkih vodenih bazena u Cetinsko-Paškom

193

polju. Takvo područje može biti zanimljivo i kao područje seoskog turizma. Preduvjet razvoju je demografska obnova.

Prije domovinskog rata na obradivim površinama uzgajala se vinova loza, a na suhim i vlažnim pašnjacima napasala stada ovaca. Većina vinograda je propala, a na pašnjačkim površinama sada su mala stada ovaca. U razgovoru s pastirima, saznala sam da se radi o pregonskom stočarstvu (odreñeni broj pašnjaka je pod zakupom).

U slivu rijeke Cetine obitavaju brojne endemične riblje vrste: cetinska ukliva (Telestes ukliva), cetinski vijun (Cobitis dalmatina), ilirski klen (Squalius illyricus) (MRAKOVČIĆ i sur., 2006). Tijekom istraživanja uočila sam u plićacima oko mosta (vidi kartu) brojnu riblju mlañ. Velike površine tršćaka su obitavališta ptica močvarica. Mogućnost razmatranja od strane ornitologa za proglašenje dijela prostora ornitološkim rezervatom?.

U sklopu šireg nacionalnog projekta za održanje biološke raznolikosti ovog područja kod stanovnika treba stimulirati tradicionalnu poljoprivredu (vinogradarstvo i povrtlarstvo) te uzgoj ovaca. U razvoju turizma poduprijeti otvaranje seoskih gospodarstava s ponudom hrane proizvedene na njihovim imanjima. Rijeka Cetina je bogata endemičnim ribljim vrstama, neke od njih obitavaju na ovim prostorima. Info-panoima posjetitelje upoznati s bogatom ihtio faunom. Cetinsko-Paško polje svojim biodiverzitetom zavrijeñuje izradu promidžbenih materijala od strane županijskih službi (rijetke, zaštićene i ugrožene biljne vrste, rijetka i ugrožena vodena i močvarna staništa, stanište gnjezdarica, bogata ihtio fauna ...).

Popravkom postojećih poljskih putova mogu se planirati poučne eko-staze za učeničke i studentske grupe te grupe turista s info-panoima. Ovo područje je gnijezdilište rijetkih ptica močvarica pa bi poželjno bilo napraviti punktove za njihovo motrenje.

Kao najvažnije, da bi se očuvale kulturne i prirodne vrijedni prostora treba razminirati sumnjiva minska područja, a nakon toga ostvariti povratak stanovnika u njihove napuštene domove. Uz sve navedeno treba održati ruralne karakteristike sela Cetine i okolnih sela uz Cetinsko i Paško polje.

2. IBDA Vrličko polje

Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 4 km2) zapadno od Plazonića, Mučala, Bakovića, Vuletića i Gverića te južno od Mučalove voše (Sl. 43).

Prije ovog istraživanja za područje Vrličkog polja bilo je poznato 27 svojti vaskularnih biljaka, od kojih su 23 svojte zabilježili GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae. Od vrsta koje bilježe Gaži i Trinajstić (1970) floristički su posebno zanimljive Orchis laxiflora, Sanguisorba officinalis i Chouardia litardierei.

194

Slika 43. IBDA Vrličko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-4) (lokalitet (točka): 1. x= 5614943, y= 4866499; 2. x= 5615028, y= 4866321; 3. x= 5615131, y= 4866313; 4. x= 5614952, y= 4866491)

Popis flore za istraživane lokalitete je u FCD.


Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je 136 svojti (vidi popis flore u prilogu). Od endemičnih vrsta zabilježene su: Chaerophyllum coloratum, Chouardia litardierei i Onobrychis arenaria ssp. tommasinii, a s popisa Bernske konvencije su Chouardia litardierei, Colchicum autumnale i Leucojum aestivum ssp. aestivum. Od ugroženih i zaštićenih vrsta zabilježen je Carex extensa (EN) i Hibiscus trionum (EN). Istraživanjima je potvrñen nalaz vrste Chouardia litardierei (s popisa Bernske konvencije).

Od vrsta s popisa Habitat Directive Annex IIb nazočan je livadni procjepak (Chouardia litardierei – x=5614943, y= 4866499).

Istraživana je vegetacija livada košanica s velikom ili ljekovitom krvarom, kamenjarski travnjaci, močvarna i vlažna staništa s livadnim procjepkom te kukuruzište.

Na istraživanoj površini (točka 1 na karti - Sl. 43) uočila sam 4 vrste orhideja koje nisam mogla determinirati jer su bile u poodmakloj fazi cvjetanja. Takoñer, je uzet herbarski primjerak gladiole, a sumnjam na vrstu Gladiolus palustris (vrste s popisa Bernske konvencije). Radi se o rijetkoj vrsti i za njezinu pouzdanu determinaciju potrebno je sakupiti materijal iz različitih vegetacijskih razdolja. Vlažna staništa uz rijeku su u vrijeme istraživanja imali visoki vodostaj podzemnih voda pa su bila teško prohodna. Uz visoki vodostaj probleme na terenu stvarali su i brojni neprohodni kanali za odvodnjavanje. Treba obaviti floristička istraživanja (u svim vegetacijskim sezonama) da se utvrde vrste orhideje i gladiola.

Na području Vrličkog polja u fitocenološkom pogledu su najvrijedniji travnjaci bogati livadnim procjepkom (Chouardia litardierei - uz točku 1, Sl. 43). Vlažne livade s livadnim procjepkom pripadaju svezi Molinio-Hordeion secalini (C.2.5.1.).

195

U dijelu Vrličkog polja (točke 2 i 4, Sl. 43) su livade košanice s velikom ili ljekovitom krvarom (Sanguisorba officinalis) ugroženo stanište RH koje nema kod po NKS-u. Ljekovita krvara je rijetka biljka vlažnih livada. Njezinim se sjemenkama hrane gusjenice kritično ugroženih vrsta leptira, livadnih plavaca (Maculinea teleius Bergsträsser i Maculinea nausithous Bergsträsser). Pošto su livadni plavci monofagne vrste za njihov opstanak nužno je očuvanje staništa velike krvare. Da bi se ti travnjaci očuvali, a na njima i velika krvara od mjera zaštite najvažnije je osigurati redovitu košnju nakon cvatnje te vrste. Na terenu je uočeno da se veliki broj travnjaka kosi. Potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja zajednice u kojoj ova vrsta raste.

U kukuruzištu (točka 3 na karti) je nazočna ugrožena svojta korova - vršačka sljezolika (Hibiscus trionum). Ta korovna vrsta nestaje zbog nekontroliranog tretiranja obradivih površina herbicidima.

Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu

Pošto livadni procjepak ulazi u sastav različitih biljnih zajednica potrebno je dodatno obaviti floristička i fitocenološka istraživanja (na cijelom močvarnom području Vrličkog polja) da se utvrde zajednice u kojima ta vrsta dolazi i površine koju nastanjuje.

Nakon detaljnih terenskih istraživanja i fitocenoloških analiza suhih i močvarnih travnjaka treba dati smjernice za očuvanje vrijednih staništa i svakako ih uključiti u nacionalnu ekološku mrežu.


Kako su na prostoru Vrličkog polja zabilježene vlažne livade s divljim ječmom i livade košanice s velikom krvarom potrebno je te travnjačke površine održavati ispašom i košnjom koja je prilagoñena stanišnom tipu. Kod lokalnog stanovništva treba poticati ekstenzivno stočarstvo na travnjačkim površinama.

Lokalno poljoprivredno stanovništvo treba educirati o uporabi umjetnih gnojiva (njihova nekontrolirana uporaba dovodi do eutrofikacije odvodnih kanala i tada oni gube svoju svrhu) i sredstava za zaštitu bilja.

Na mjerodavnim službama općine Vrlika i Županije je zadaća izrada edukativnog materijala (postera, info-letaka, oglasnih ploča) i prijedlog službama u obližnjim školama za terensku nastavu (upoznavanje sa rijetkim i zaštićenim biljnim vrstama te sa rijetkim i ugroženim tipovima staništa, a i s mogućnošću kartiranja orhideja).

3. IBDA Hrvatačko polje

Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 6 km2) istočno i jugoistočno od Bošnjaka prema Cetini i sjeverno iznad Maganjića (Sl. 44). U literaturi nema podataka o flori i vegetaciji područja koje je obuhvaćeno granicama predloženog IBDA.

196

Slika 44. IBDA Hrvatačko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x= 6391022, y= 4848275; 2. x= 6390724, y= 4847740; 3. x= 6390278, y= 4848009; 4. x= 6390616, y= 4847695; 5. x= 6391654, y= 4847200; 6. x= 6390121, y= 4848880; 7. x= 6390050, y= 4848876)



Istraživanjem su obuhvaćena močvarna i vlažna staništa uz kanale s vodenom vegetacijom, vrste u Cetini i uz Cetinu, polje pšenice i živica uz njega, krumpirište i kukuruzište te travnjak u sukcesiji prema Brometalia erecti. Ukupno je zabilježeno 209 svojti viših biljaka, meñu kojima je značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta (vidi popis flore u prilogu).

Od endemičnih vrsta u flori IBDA zabilježene su: Carduus micropterus, Chouardia litardierei i Trifolium dalmaticum, a s popisa Bernske konvencije Chouardia litardierei, Colchicum autumnale i Orchis laxiflora ssp. laxiflora. Od zaštićenih i ugroženih vrsta zabilježene su: Cyperus longus (VU), Carex divisa (EN), Hibiscus trionum (EN), Hordeum secalinum (EN), Trifolium resupinatum (VU) i Vaccaria hispanica (CR).

Vegetacija nije posebno istraživana. Od rijetkih i zaštićenih staništa pronañene su livade s divljim ječnom (točka 4, Sl. 44) na kojima su zabilježene rijetke i ugrožene vrste. Te vrste su: Hordeum secalinum (EN), Cyperus longus (VU), Carex divisa (EN), Chouardia litardierei i Orchis laxiflora ssp. laxiflora (ove zadnje dvije su s popisa Bernske konvencije).

Na istraživanom području mali broj travnjaka s divljim ječmom (Hordeum secalinum) se održava košnjom, a kod ostalih je sukcesija u tijeku. Zajednice s divljim ječmom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini - C.2.5.1. i u njima je na istraživanom području zabilježena asocijacija: livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae – C.2.5.1.6., točka 4 na karti). Te zajednice su ugrožene. Sukcesija je u tijeku. Na manjem broju livada obavljena je košnja (uočeno tijekom istraživanja).

Zbog nazočnosti vrste Chouardia litardierei (Direktiva o staništima) i Orchis laxiflora ssp. laxiflora (s popisa Bernske konvencije) potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja vlažnih livada jer vrsta Chouardia litardierei raste u većem broju zajednica. Na ovom prostoru (lokalitet 4, vidi kartu) livadni procjepak (x=6390616, y= 4847695) ima obilnu populaciju, ali u blizini tog travnjaka se razvija tršćak (As. Phragmitetum australis – A. 4.1.1.1.).

197

Žitna polja (lokalitet 3, na karti) su važna stanište rijetke i ugrožene vrste Vaccaria hispanica (CR) i vrsta (Agrostemma githago, Bifora radians i Centaurea cyanus) koje nisu zaštićene, ali su u Dalmaciji dosta rijetke jer je žitnih polja sve manje. U kukuruzištima i krumpirištima (točka 7, Sl. 44) nazočna je ugrožena svojta Hibiscus trionum. Tretiranjem obradivih površina herbicidima mnoge korovne vrste postaju ugrožene.

Uz kanale dolazi vegetacija tršćaka obične trske (As. Phragmitetum australis - A.4.1.1.1.), zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.) i zajednica širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5.), (točka 2, Sl. 44).

Tršćaci, rogozici i šaš (nisu na popisu ugroženih staništa RH) u Hrvatačkom polju su gnijezdilišta crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon Moustached Warbler) kritično ugrožene (CR) gnjezdeće populacije u Hrvatskoj. Ta se vrsta gnijezdi s desetak parova samo u Hrvatačkom polju uz Cetinu (RADOVIĆ i sur., 2003:154). Uz crnoprugastog trstenjaka na poplavnim i vlažnim travnjacima Hrvatačkog polja uz Cetinu obitava kosac (Crex crex Corncrake) – u Hrvatskoj je rizična (VU) gnjezdeća populacija. U sredozemnoj Hrvatskoj gnijezdi se samo u Paškom i Hrvatačkom polju (RADOVIĆ i sur., 2003:99).

Antropogenim djelovanjem Cetina je regulirana pa su na malim površinama uz rijeku i u odvodnim kanalima fragmentarno zastupljene zajednice: običnog oblića (As. Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3., točka 6, Sl. 44); uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4., točke 2 i 5, Sl. 44) i širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5., točke 2 i 6, Sl. 44). Nazočne su i rijetke vrste Cyperus longus i Apium nodiflorum (lokalitet 5). Navedene zajednice nisu na popisu ugroženih staništa RH.

Livade livadnog procjepka i sitne busike su ugrožene. Uzroci ugroženosti su promjena

vodnog režima i izostanak košnje i paše pa stoga zarastaju u šikare i tršćake. Od mjera zaštite svakako je najvažnija redovita košnja jednom godišnje i ispaša, a trsku je potrebno mehanički odstranjivati.


Floristička istraživanja livada s divljim ječmom (Hordeum secalinum) su ovom prilikom bila ograničena, dok bi ubuduće trebalo istražiti cijelo močvarno područje od Bošnjaka do Čitluka i Cetine (vidi kartu – Sl. 44). Uz floristička istraživanja treba obaviti detaljnu fitocenološku analizu i dati smjernice za očuvanje tih staništa. Ovo područje svakako treba uključiti u nacionalnu ekološku mrežu zbog činjenice da su prisutna ugrožena staništa s divljim ječmom, a i zbog livadnog procjepka – ugrožene i zaštićene vrste.

4. IBDA Sinjsko polje

Sinjsko polje je površine 64 km2, a prijedlogom za IBDA je obuhvaćeno područje (oko 18 m2) (Sl. 45).

198

Slika 45. IBDA Sinjsko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x= 6396801, y= 4839107; 2. x= 6395980, y= 4838938; 3. x= 6397994, y= 4837243; 4. x= 6397873, y= 4837041; 5. x= 6397990, y= 4837008; 6. x= 6396797, y= 4839044;7. x= 6397048, y= 4839292)


U literaturnim navodima za područje Sinjskog polja poznate su 54 svojte vaskularnih biljaka,

od kojih su 38 svojti zabilježili GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući sastojine asocijacije Deschampsietum mediae. GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) bilježe u svojim fitocenološkim snimkama floristički posebno zanimljive vrste: Deschampsia cespitosa, Deschampsia media, Edraianthus dalmaticus, Hordeum secalinum, Leucojum aestivum, Orchis laxiflora i Chouardia litardierei.


Prilikom istraživanja u Sinjskom polju od staništa odabrane su sporo tekuće vode i vrste uz njih, obradive površine pod kukuruzom i pšenicom te kanali i vrste uz njih na vlažnom području Tetka u blizini Otoka.

U istraživanjima je zabilježeno 215 svojti vaskularnih biljaka (vidi popis flore u prilogu) meñu kojima izdvajam zaštićene i ugrožene vrste. Status ugroženosti imaju: Carex extensa (EN), Cyperus longus (VU), Hibiscus trionum (EN), Hippuris vulgaris (EN), Hordeum secalinum (EN), Trifolium

199

resupinatum (VU) i Vaccaria hispanica (CR). Vrste Colchicum autumnale i Nuphar lutea su s popisa Bernske konvencije, a od endema zabilježena je vrsta Trifolium dalmaticum.

Jedina vegetacijska istraživanja na području Sinjskog polja obavili su prije 28 godina GAŽI i TRINAJSTIĆ (1970) istražujući sindinamsko-singenetski odnose i geografsku rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae.

Tijekom vlastitih istraživanja s posebnom pozornošću odabrane su sporo tekuće vode i kanali (točke 1, 3 i 5, vidi kartu). Uz točku 1 pronañene su fragmentarne sastojine s divljim ječmom (Hordeum secalinum).

Sporo tekuće vode i kanali (točke 3 i 5) u močvarnom području Tetka u blizini Otoka su pod neposrednim jakim antropogenim djelovanjem – jako je izražena eutrofikacija odvodnih kanala s rubnih poljoprivrednih površina. Eutrofikacijom odvodni kanali gube svoju ulogu. Koriste se umjetna gnojiva bez kontrole. Na jednom od kanala plivaju vreće od umjetnog gnojiva „KAN“. Uz odvodne kanale močvarnog područja Tetka fragmentarno su na malim površinama zastupljene zajednice: uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4.,točka 3) i širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5., točke 3 i 5 na karti - Sl. 45) nisu na popisu ugroženih staništa RH.

U odvodnim kanalima u Sinjskom polju nazočna je zajednica izgrañena od submerznih hidrofita – zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati - A.3.3.1.3., lokalitet 7). U florističkom sastavu uz Potamogeton pectinatus javljaju se Potamogeton crispus i P. perfoliatus. U odvodnim kanalima uz submerzne hidrofite javlja se i vegetacija natantnih hidrofita koja ukorijenjuje za dno vodenog bazena, a listove i cvjetove razvija na površini vode. Iz sveze Nymphaeion albae nazočna je zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum - A.3.3.3.2., točka 7). Dok lokvanj (Nuphar luteum - vrsta s popisa Bernske konvencije) svoje listove i cvjetove razvija na površini vode dotle se submerzno u velikoj množini javljaju vrste Myriophyllum spicatum i Myriophyllum verticillatum.

Odvodni kanali s poluprirodnom vegetacijom su bogati hidrofitskim vrstama. Njihov opstanak je ugrožen čišćenjem vegetacije u kanalima te čišćenjem obale uz kanale. Uz odvodne kanale koji su brojni po Sinjskom polju razvijaju se tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis - A.4.1.1.1.) i zajednice uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti - A.4.1.1.4., točka 7) nisu na popisu ugroženih staništa RH.

U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine oko mosta do dubine od oko 1 metra raste podvodni oblik borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis) u zajednici podvodnog žabnjaka (As. Ranunculo-Sietum erecto-submersi - A. 3.3.2.2., točka 1, Sl. 45).

Na poljima od poljoprivrednih kultura uzgajaju se pšenica, kukuruz, krumpir i lucerna (Medicago sativa). Na obradivim površinama zabilježene su ugrožene i zaštićene vrste Hibiscus trionum i Vaccaria hispanica.

Posebnu pozornost treba obratiti na širenje vrste Ambrosia artemisiifolia koja razvija obilne populacije na obradivim površinama (krumpirišta, kukuruzišta). Širi se i u ruderalnoj vegetaciji. Pošto je pelud ambrozije jaki alergen, preporučuje se njezino mehaničko odstranjivanje prije plodonošenja.


Potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja odvodnih kanala po Sinjskom polju zbog prisutnosti lokvanja (vrste s popisa Bernske konvencije), a i zbog mogućnosti nazočnosti lopoča, takoñer, vrste s popisa Bernske konvencije. Osim odvodnih kanala treba istražiti sastojine s divljim ječmom te dati smjernice za očuvanje tih staništa. Nakon detaljnih terenskih istraživanja staništa s divljim ječmom treba uključiti u nacionalnu ekološku mrežu.


Područje Sinjskog polja oko mosta na Cetini bi svakao trebalo uključiti u nacionalnu ekološku mrežu, zbog činjenice da su na tim površinama nazočne vlažne livade divljeg ječma (zaštićena i ugrožena staništa) za čije održavanje neophodna redovna košnja i/ili ispaša te povremeno odstranjivanje trske. U prošlosti (prije meliorativnih zahvata i promjene vodnog režima) zajednica divljeg ječma zauzimala je mnogo veće površine. Cijelo područje u Sinjskom polju oko mosta i močvarno područje Tetka bi trebalo detaljno istražiti kako bi se utvrdilo trenutno stanje i poduzele odgovarajuće mjere za revitalizaciju i očuvanje staništa.Poljoprivredno stanovništvo treba

200

educirati o kontroliranoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva. Nekontrolirana uporaba dovodi do eutrofikacije odvodnih kanala. Na prostor Sinjskog polja unesena je abrozija (alohtona vrsta) koja obrašta zabrijavajuće površine i ulazi u stav različitih biljnih zajednica. Izradom letaka stanovništvo treba educirati o mehaničkom odstranjivanju vrste prije plodonošenja. Na području vlažnih travnjaka s divljim ječmom treba očuvati povoljni vodni režim i visoku razinu podzemne vode, a kod stanovništva stimulirati oživljavanjde ekstenzivnog stočarstva.

5. IBDA Blato na Cetini

Prijedlogom je obuhvaćeno područje (oko 1 km2), uski pojas uz rijeku Cetinu (Sl. 46) Od vrsta zabilježenih u literaturi RADIĆ (1979) za Blato na Cetini navodi vrstu Phillyrea

media. To je jedini podatak o flori. Literaturnih podataka za istraživanje vegetacije područja koje je obuhvaćeno granicama predloženog IBDA nema.

Slika 46. IBDA Blato na Cetini – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-2) (lokalitet (točka): 1. x= 5649395,y= 4816836; 2. x= 6406709, y= 4815811)



Istraživanjem je obuhvaćeno vegetacija u rijeci i uz rijeku te vegetacija kamenjarskih travnjaka. Zabilježena je ukupno 187 svojti viših biljaka (vidi popis flore u FCD) meñu kojima izdvajam vrstu Achillea nobilis (s popisa Bernske konvencije) te endem Onobrychis arenaria ssp. tommasinii. Status ugrožene vrste ima Cyperus longus (VU).

Suhi travnjak (točka 1, Sl. 46) je devastiran i ruderaliziran. U ljetnim mjesecima služi kao parkiralište. U njemu su zabilježene vrste Achillea nobilis (vrsta s popisa Bernske konvencije), Onobrychis arenaria ssp. tommasinii (endem), a uz Cetinu Cyperus longus (ugrožena svojta – VU).

Od hidrofitske vegetacije nazočna je zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati - A.3.3.1.3., točka 2, Sl. 46) nije na popisu ugroženih staništa RH.

Na malim površinama u plitkoj vodi Cetine fragmentarno su zastupljene zajednice običnog oblića (As. Scirpetum lacustris - A.4.1.1.3.) i zajednice širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae - A.4.1.1.5. – točka 2, Sl. 46) nisu na popisu ugroženih staništa RH.


201

Znatan dio staništa s močvarnom vegetacijom je uništen (nasipanje sitnog šljunka i širenjem plaže uz obalu, izgradnjom pristupnih putova). Pred ljeto se vrši mehaničko odstranjivanje močvarne vegetacije uz Cetinu. Nadležne službe bi trebale zabraniti ovakav vid devastacije.

Od vrsta koje zaslužuju pozornost je čivitnjača (Amorpha fruticosa). Čivitnjača ima veliki biološki potencijal (stvara ogromne količine sjemena koje raznosi voda, hidrohorija). To je alohtona vrsta koja je ušla u sastav prirodne vegetacije i nezaustavljivo se širi uz Cetinu. Treba je mehanički ostranjivati.


Prostor Blata na Cetini je na početku istraživanja izabran kao jedno od IBDA područja zbog raznolikosti staništa i mogućnosti održivog razvoja. Od staništa ističem močvarnu i vodenu vegetaciju, te obradive površine (terase s vinogradima i maslinicima) i na obroncima suhe kamenjarske travnjake i šikaru. Najveći dio navedenih staništa je jako antropogeno utjecan i u većini slučajeva uništen.

Zbog jakog antropogenog utjecaja ovo područje u odnosu na ostala IBDA područja Cetine ima najmanje argumenata (nije preporuka za NEM) za uključivanje u nacionalnu ekološku mrežu.

6. IBDA Kučiće

Prijedlogom je obuhvaćeno područje (2,5 km2) uz Cetinu od Pregrade na sjeveru do Tomasovića na jugu (Sl. 47).

Slika 47. IBDA Kučiće – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-5) (lokalitet (točka): 1. x= 5649943, y= 4811018; 2. x= 5639374, y= 4812901; 3. x= 5639332, y= 4812908; 4. x= 5651769, y= 4811578; 5. x= 5649993, y= 4810917)



Istraživanjem je obuhvaćeno stanište uz Cetinu, bujadište i vegetacija kamenjarskih travnjaka.

Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je 270 svojti viših biljaka (vidi popis flore FCD) od koji je 8 endema: Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Chaerophyllum coloratum, Festuca illyrica, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Seseli tomentosum i Tanacetum cinerariifolium.

S obzirom da je ovo područje pod jakim antropogenim utjecajem i s raznolikim staništima (šikare bjelograba i medunca, kamenjarski travnjaci, kultivirane površine, vodena i močvarna vegetacija) u sustavnim istraživanja (tijekom svih vegetacijskih sezona) treba očekivali veliki broj novih vrsta. Jaki antropogeni utjecaji ugrožavaju vegetaciju uz Cetinu, a pred turističku sezonu vrste se mehanički odstranjuju.

202

S popisa vrsta Bernske konvencije na istraživanom području zabilježene su tri orhideje: Anacamptis pyramidalis, Limodorum abortivum i Ophrys apifera, a status ugroženih svojti imaju Delphinium peregrinum i Ophrys apifera.

U blizini Cetine (točka 1, Sl. 47) nazočna je sastojina bujadi (Pteridium aquilinum). Bujadnica – ugroženo stanište RH (nema NKS kod staništa) zauzima malu površinu i njezin opstanak je ovisan o ispaši i košnji za stelju, u protivnom, napuštanjem tradicionalnog načina gospodarenja doći će do sukcesije.

Suhi submediteranski travnjaci bili su objekt istraživanja zbog prisutnosti orhideja i drugih rijetkih i ugroženih vrsta. Suhi travnjak (lokalitet 5, Sl. 47) pripada zajednici sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (As. Festuco-Koelerietum splendentis – C.3.5.1.1. ). Travnjak je u poodmakloj sukcesiji prema šikari hrasta medunca i bjelograba. Nazočan je veliki udio grmova. Od endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta nazočne su: Anacamptis pyramidalis, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Festuca illyrica, Genista sylvestris ssp. dalmatica, Limodorom abortivum i Ophrys apifera. Svojom brojnošću na istraživanom travnjaku ističu se vrste Astragalus monspessulanus ssp. illyricus i Genista sylvestris ssp. dalmatica. Ovi travnjaci imaju veliku prirodoznanstvenu važnost jer u njima dolazi veliki broj endemičnih, zaštićenih i ugroženih vrsta. Tri vrste orhideja koje navodim nije konačan broj.

Preporuke upravljanja:

Travnjačke površine na području Kučića su u prošlosti zauzimale mnogo veće površine, dok su danas većim dijelom u sukcesiji ili su zarasle u grmlje i šikaru. Razlog zarastanju je nedostatak stoke i slaba naseljenost. Ako se proces zaraštavanja ne zaustavi razvit će se šikare medunca i bjelograma. Očuvanje suhih travnjaka, a time i vrsta na njima moguće je redovitom košnjom i ispašom. Na ovim travnjacima je potrebno dodatno obaviti floristička i fitocenološka istraživanja zbog prisutnosti orhideja i endemičnih vrsta.

Na rubu bjelograbove šume uz cestu kroz Kučiće prisutan je veliki broj jedinki orhideje Anacamptis pyramidalis i po koja jedinka vrste Limodorum abortivum (obje s popisa Bernske konvencije).

U Kučićima, uz Cetinu se invazivno širi alohtona vrsta - čivitnjača (Amorpha fruticosa), pa bi trebalo poduzeti mjere za suzbijanje njezina širenja.

Osim uzgoja maslina, vinove loze i cvijeća stanovnici okolnih naselja bave se turizmom. U cilju održanja biološke raznolikosti kod stanovnika stimulirati tradicionalno poljodjelstvo i uzgoj ovaca. U ovom dijelu Cetine je rafting staza sa sve većim brojem posjetitelja pa bi poželjan oblik turizma bio otvaranje seoskih gospodarstava.

Preporuke vezane uz Nacionalnu ekološku mrežu:

Sadašnja floristička i vegetacijska raznolikost ovoga područja uglavnom se temelji na zastupljenosti kamenjarskih travnjaka koji su izrazito bogati vrstama, meñu kojima se ističu endemi i orhideje. Zbog napuštanja tradicionalnog načina života i ispaše ovi travnjaci će nestati kao posljedica sukcesije vegetacije, a time će se smanjiti floristička i vegetacijska bioraznolikost. Zbog svega navedenog ovo IBDA područje ima argumente za uključenje u nacionalnu ekološku mrežu.

7. IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice

Predložene granice IBDA područja (2-2,5 km2) protežu se od mosta na Cetini u Omišu do Kaštil Slanice uz Cetinu, a na sjeverozapadu granica su klisure Komorjaka. U područje istraživanja uključeno je močvarno i vlažno područje uz Cetinu južno od Zakučca (Sl. 48).

U literaturi je zabilježen veći broj autora koji bilježe neofite Omiša i okolice te vrste s klisurama iznad Omiša. Vegetaciju sveze Centaureo-Portenschlagiellion istraživale su TAFRA i PANDŽA (2007) na klisurama Komorjaka i Omiške probojnice.

203

Slika 48. IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (lokalitet 1. x= 5637593, y= 4813148; 2. x= 5638376, y= 4813022; 3. x= 5638251, y= 4813131; 4. x= 5638098, y= 4813127; 5. x= 5636887, y= 4813146; 6. x= 5636704, y= 4813184; 7. x= 5637395, y= 4813021; 8. x= 5637665, y= 4812971)



Istraživanjem je obuhvaćeno područje močvarne i ruderalne vegetacije uz Cetinu iznad

tunela Plano i vegetacija klisura Omiške probojnice i Komorjaka. Zabilježeno je 167 taksona vaskularne flore (vidi popis flore FCD) od kojih je 10 endemičnih

vrsta: Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Carduus micropterus, Cerastium grandiflorum, Chaerophyllum coloratum, Fibigia triquetra, Iris pseudopallida, Portenschlagiella ramosissima, Seseli tomentosum i Tanacetum cinerariifolium. Endemične vrste su uglavnom vezane za vegetaciju stijena.

Na močvarnom području, južno od Zakučca, velike površine, obraštaju guste, neprohodne, sastojine s trskom (As. Phragmitetum australis – A. 4.1.1.1., točka 1, Sl. 48). U močvarnu vegetaciju uselila se alohtona vrsta - čivitnjača (Amorpha fruticosa) koja potire prirodnu vegetaciju. Na pojedinim lokalitetima uz Cetinu ona gradi guste sastojine. Uočena je samonikla i na pojedinim lokalitetima u gradu Omišu. Jedini način suzbijanja njezinog daljeg širenja je mehaničko odstranjivanje u što se moraju uključiti komunalne službe. Obrašta, zabrijavanjući, velike površine. Mehaničko odstranjivanje treba obaviti prije dozrijevanja plodova. Floristička posebnost ovoga područja je vegetacija stijena. Istraživana hazmofitska vegetacija pripada dalmatinskim vapnenačkim stijenama sveze Centaureo-Portenschlagiellion (B.1.4.2., točke 2-8, Sl. 48). Vegetacija stijena je razmjerno dobro razvijena. Unutar ove sveze nazočne su dvije asocijacije: stenoendemična zajednica portenšlagije i portenšlagovog zvončića ( Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae – B.1.4.2.2.) te zajednica piramidnog zvončića i modrog lasinja (Campanulo-Moltkietum petraeae – B.1.4.2.3.) – ugroženi i rijetki stanišni tipovi koji zahtijevaju provoñenje mjera očuvanja (NN 70/05).


Sama vegetacija stijena nije u opasnosti, jer su vrste uglavnom nedostupne, osim na

prostoru iznad tunela Plano na jednoj od stijena gdje alpinisti obavljaju penjanja. Na populaciju „penjača“ treba edukativno djelovati podjelom leta s promotivnim materijalom.

Vegetacije će biti u opasnosti tijeko izgradnje Omiške probojnice (brze ceste koja će se graditi premošćujući dvije klisure iznad mosta u Omišu). Nakon izgradnje ceste bit će potreban stalan monitoring.

204

U ponudi turističke zajednice grada Omiša, ali i ostalih turističkih naselja makarske rivijere treba izraditi promotivne materijale o biodiverzitetu kanjona Cetine (biljni endemi, vegetacija stijena, endemične ribe Cetine...). Od Omiša prema Radmanovim mlinicama (poznato izletište) – preporuka bi bila izraditi poučnu eko-stazu za učeničke i studentske grupe te grupe turista s info-panoima.


Preporučuje su uključivanje Kanjona Cetine od Omiša do Kaštil Slanice u NEM zbog bogatstva biljnih endema (nekoliko stenoendema) i velike bioraznolikosti.

Flora područja izvan PA

Tijekom florističkih istraživanja unutar granica IBDA područja zabilježen je i veliki broj vrsta koje ne ulaze u niti jedno IBDA područje, a dolaze unutar granica PA područja (za sve njih su priložene koordinate njihovih nalazišta i u popisu su FCD-a).

Od ukupnog broja taksona zabilježenih tijekom istraživanja 44 vrste nisu zabilježene unutar granica IBDA, ali se nalaze unutar područja PA.

Meñu vrstama koje se javljaju unutar granica PA područja su i ugrožene i zaštićene orhideje: Anacamptis pyramidalis; Limodorum abortivum; Orchis morio; Orchis tridentata i Spirantes spiralis te veprina (Ruscus aculeatus). Sve navedene vrste su zaštićene po Bernskoj konvenciji. Ovdje navodim koordinate endemičnih, ugroženih i zaštićeni svojti unutar PA:

• Urtica pilulifera L. – x= 5619520, y= 4861878 • Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard (x= 5619634, y= 4862034; x= 5621642, y=

4859156; x= 5622727, y= 4858238) • Cyclamen hederifolium Aiton. (x= 5622707, y= 4858234) • Ruscus aculeatus L. (x= 5622707, y= 4858234; x= 5640027, y= 4831664) • Seseli tomentosum Vis. • Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. • Spiranthes spiralis (L.) Chevall. • Chouardia litardierei (Scilla litardierei Breistr.) (x= 5614932, y= 4866587) • Limodorom abortivum (L.) Sw. (x= 5649979, y= 4810859) • Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. (x= 5643359, y= 4811589; x= 5643172, y=

4811560) • Orchis morio L. (x=5638997, y= 4812987) • Orchis tridentata Scop. (x= 5638382, y= 4813067)

U ranijim istraživanjima na jednoj od klisura Omiške probojnice zabilježila sam endemičnu

vrstu Teucrium arduini L. (ona je fotografski zabilježena, ali za nju ne posjedujem koordinate, pa je nisam navela u popisu flore).

Kodovi prema NKS-u i koordinate nalazišta rijetkih i ugroženih tipova staništa NKS kodovi staništa IBDA osobito vrijedni za bioraznolikost:

IBDA Cetinsko-Paško polje Travnjaci s vrstom Bromus erectus - lokalitet 1. (x= 5613034, y= 4867222)

• C.2.5.1.2. livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače - As. Hordeo-Poëtum silvicolae - lokalitet 2. (x= 5613998, y= 4869240)

• C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim ječmom - Hordeum secalinum – lokalitet 3. (x= 5614007, y= 4869202)

205

• Nema NKS kod – sastojine s vrstom velika krvara – Sanguisorba officinalis - lokalitet 4. (x= 5614109, y= 4869612)

• C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike - As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae – lokalitet 9. (x= 5614256, y= 4869872)

IBDA Vrličko polje

• Travnjak s vrstom Bromus erectus – lokalitet 1. (x= 5614943, y= 4866499) • C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - vlažne livade s livadnim procjepkom ((Chouardia

litardierei) – (x= 5614932, y= 4866587) • Bez NKS koda - livade košanice s velikom ili ljekovitom krvarom (Sanguisorba

officinalis)(lokalitet 2. x= 5615028, y= 4866321 i lokalitet 4. x= 5614952, y= 4866491)

IBDA Hrvatačko polje

• C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae –lokalitet 4. x= 6390616, y= 4847695)

IBDA Sinjsko polje

• C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim ječmom (Hordeum secalinum – lokalitet 1. x= 6396801, y= 4839107)

• A.3.3.2.2. zajednica podvodnog žabnjaka (As. Ranunculo-Sietum erecto-submersi) s podvodnim oblikom borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis) (lokalitet 1. x= 6396801, y= 48391071)

IBDA Kučiće

• Sastojine s bujadi (Pteridium aquilinum), (nema NKS kod staništa - lokalitet 1. x= 5649943, y= 4811018 )

Sažeci o flori PA Cetina Sažetak IBDA Cetinsko-Paško polje

Istraživanjem je obuhvaćeno područje od vrela Cetine do južnih granica Paškoga polja (oko 7 km2). Prostor s brojnim rukavcima i vrelima te s velikom močvarnom površinom. U literaturi je za ovo područje zabilježeno 46 vrsta vaskularnih biljaka, a nakon ovih istraživanja su 252 vrste i podvrste meñu kojima je pet endemičnih, tri kritično ugrožene (CR), tri ugrožene (EN) i tri ranjive svojte, a od vrsta s popisa Bernske konvencije su: livadni procjepak (Chouardia litardierei), jesenski mrazovac (Colchicum autumnale), bumbarova kokica (Ophrys fuciflora - VU) i močvarni kaćun (Orchis laxiflora ssp. palustris).

Rijetki i zanimljivi nalazi vrsta uz vodu i u vodi su: obični borak (Hippuris vulgaris - EN) - vrsta koja je na srednje i južno dalmatinskom području zabilježena u Zadru i na ušću Neretve; jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis - CR) u mediteranskoj Hrvatskoj zabilježena u Puli i na Mljetu dok je kljunati šaš (Carex rostrata - VU) do sada zabilježen u dolini Neretve. Močvarna brula (Triglochin palustris - CR) zabilježena je na malom broju lokaliteta, a Cetinsko-Paško polje je, za sada, njezino najjužnije nalazište u Hrvatskoj. Od gore navedenih kritično ugroženih vrsta u plitkoj, stajaćoj vodi rukavaca na Cetinsko-Paškom polju nazočna je žabnjačka kornjačnica (Baldellia ranunculoides) južnije od otoka Murtera zabilježena uz rijeke Žrnovnicu i Neretvu.

Od rijetkih i zaštićenih staništa nazočne su livade s divljim ječmom (Horedeum secalinum – ugrožena vrsta - EN). Livade s divljim ječmom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini i u njima su na istraživanom području zabilježene dvije

206

zajednice: livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače (As. Hordeo-Poëtum silvicolae H-ić 1963) i livade livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae). Od vrsta na ovim livadama posebno valja istaći endemičnu vrstu - livadni procjepak (Chouardia litardierei, Direktiva o staništima) i dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus) endemičnu vrstu koja je na poplavljenom tlu u vrijeme cvjetanja lijepi ukras tih travnjaka kao i deltoidni karanfil (Dianthus deltoides). Uz njih na vlažnim travnjacima zabilježene su: močvarni kaćun (Orchis laxiflora ssp. palustris – rijetka vrsta s popisa Bernske konvencije) i nedovoljno poznata vrsta (DD) velika krvara (Sanguisorba officinalis), monofagna vrsta livadnih plavaca, kritično ugroženih leptira u Hrvatskoj, te razdijeljeni šaš (Carex divisa) indikatorska vrsta po kojoj se može zaključiti da je tlo zaslanjeno.

Opstanak ovih livada ovisan je o vodnom režimu (što bi svakako trebalo imati u vidu prilikom eventualnih zahvata u vodni sustav Cetine), ispaši (koja je nedostatna) i košnji (tek dio livada se kosi). U dio ovih vlažnih staništa ulazi trska i zarastanje je u tijeku. Tršćaci se kose i njihovom košnjom nestaju staništa za ptice gnjezdarice. Na Paškom polju zabilježeno je gniježdenje jedine kolonije crvenonoge prutke i kosca, ali i drugim manje ugroženih močvarica.

Tršćaci (staništa za gniježdenje ptica močvarica) zauzimaju velike površine pa bi se dio tršćaka mogao proglasiti ornitološkim rezervatom (na razmatranje ornitolozima????).

Uz vlažna i močvarna staništa na rubnim dijelovima Cetinsko-Paškog polja nazočni su submediteranski i mediteransko-montani suhi travnjaci, a na njima bumbarova kokica (Ophrys fuciflora). Ime joj je povezano s oprašivačima - bumbarima. Raste na suhim travnjacima, u svijetlim šumama i zapuštenim poljima. Na popisu je vrsta u Crvenoj knjizi Hrvatske kao ranjiva svojta – VU i na popisu vrsta Bernske konvencije). Ugrožena je zbog promjena uvjeta na staništu (prestankom ispaše travnjaci - zarastaju u šikare) i zbog sabiranja.

Od vodenjarske vegetacije utvrñene su zajednice običnog oblića (Scirpetum lacustris) i zajednica uspravnog ježinca (Sparganietum erecti), a uz njih i u njima rijetke i ugrožene vrste kojima je opstanak ovisan o promjenama vodnog režima.

Na prostoru Cetinsko-Paškog polja treba popraviti postojeće poljske putove i na njima planirati poučne staze za grupe turista, učenika i studenta (izraditi info-panoe, motrilišta za ptice močvarice, promotivne materijale u obliku letaka ....), a kod lokalnog stanovništva poticati ruralni razvoj turizma na seoskim imanjima i obnoviti tradicionalnu poljoprivredu (vinogradarstvo i povrtlarstvo) te uzgoj ovaca.

Ovo IBDA područje (Cetinsko-Paško polje) je prijedlog za uključivanje u nacionalnu ekološku mrežu Hrvatske. Treba obaviti dodatna floristička (tijekom svih vegetacijskih sezona), a posebno fitocenološka istraživanja.

Sažetak IBDA Vrličko polje

Istraživanjem je obuhvaćeno područje (oko 4 km2) zapadno od rijeke Cetine, oko Plazonića,

Mučala, Bakovića, Vuletića i Gverića te južno od Mučalove voše. Literaturno je poznato 27 svojti vaskularnih biljaka, a nakon istraživanja je 136 vrsta i

podvrsta meñu kojima su endemične: obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum), livadni procjepak (Chouardia litardierei) i pješčarska grahorka (Onobrychis arenaria ssp. tommasinii), a od ugroženih i zaštićenih vrsta zabilježene su: obalni šaš (Carex extensa - EN) i vršačka sljezolika (Hibiscus trionum - EN).

Posebnu pozornost treba obratiti vrstama s popisa Bernske konvencije: livadni procjepak, jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum ssp. aestivum).

Od staništa na Vrličkom polju ističem kamenjarske travnjake s orhidejama, vegetaciju livada košanica s velikom ili ljekovitom krvarom te močvarna i vlažna staništa s livadnim procjepkom, gladiolom, jesenskim mrazovcem, ljetnim drijemovcem i drugim rijetkim vrstama.

Od biljnih zajednica najvrijedniji su vlažni i močvarni travnjaci bogati livadnim procjepkom (Chouardia litardierei). U vrijeme cvjetanja (u svibnju i početkom lipnja) ta je vrsta lijepi ures travnjačkih površina. U grozdastom cvatu je 12 do 40 svijetloplavih cvjetova. U jesen na tim travnjacima cvjeta smrtno otrovna vrsta - jesenski mrazovac. Cvjetovi su mu dekorativni, ružičasti do blijedoljubičasti i javljaju se najčešće pojedinačno ili po tri zajedno krajem kolovoza i u rujnu. Trovanje kolhicinom može završiti kobno jer protuotrova nema. Zamjena jesenskog mrazovca je

207

moguća s vrstama roda Crocus (šafrani). Zbog mogućnosti trovanja, da nema zabune – mrazovci imaju šest prašnika, a šafrani tri u cvijetu.

Od vrsta s Bernske konvencije na vlažnim travnjacima nazočan je i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum ssp. aestivum), vrsta dekorativnih cvjetova i meta „ljubitelja prirode“.

U vegetaciji livada košanica na istraživanom dijelu Vrličkog polja je obilna populacija velike krvare (Sanguisorba officinalis), rijetke i nedovoljno poznate vrste. Njezinim sjemenkama hrani se kritično ugrožena populacija leptira - livadni plavci (monofagne vrste). Velika krvara je višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika je visoka 20-100 cm, razgranjena i gola. Brojni dvospolni cvjetići skupljeni su u crvenosmeñu kuglastu do jajastu glavicu dugu do 3 cm. Cvjeta od polovice svibnja do početka jeseni. Vrsta se ne može zamijeniti niti s jednom drugom vrstom. Njoj najsličnija mala krvara (Sanguisorba minor) raste na suhim i kamenjarskim travnjacima. Za opstanak velike krvare od mjera zaštite najvažnije je osigurati redovitu košnju livada.

Napuštanjem tradicionalne poljoprivrede na obradivim površinama (polja žitarica, kukuruzišta, krumpirišta) treba obratiti pozornost na uporabu umjetnih gnojiva (njihovo nekontrolirano korištenje može dovesti do eutrofikacije brojnih kanala po Vrličkom polju). U kukuruzištima je zabilježena ugrožena svojta korova - vršačka sljezolika (Hibiscus trionum) vrsta koja nestaje zbog nekontroliranog tretiranja obradivih površina herbicidima. Vršačka sljezolika je jednogodišnja biljka, visoka 40-60 cm. Cvjetovi su joj pojedinačni sumpornožuti do krem, a pri bazi tamnocrveni. Vrstu oprašuju kukci. Plod je okrugli tobolac u promjeru oko 1 cm s pet pretinaca, a u svakom puno sjemenki. Zbog svoje dekorativnosti jedna je od najstarijih hortikulturnih vrsta po cvjetnjacima i vrtovima gdje se često i samousijava.

U zaštiti vrsta i staništa zabilježenih ovim istraživanjima treba uključiti lokalno stanovništvo (kod njih poticati tradicionalnu poljoprivredu i uzgoju ovaca) i učenike obližnjih škola (organiziranjem terenske nastave te upoznavanje s ugroženim i zaštićenim vrstama lokalnog zavičaja izradom panoa, postera, letaka...). Škole i učenike uključiti u ekološke projekte vezane za: floru i vegetaciju, kartiranje rijetkih vrsta, analizu tla, fizikalno-kemijske analize voda Cetine i odvodnih kanala...

Na suhim i vlažnim travnjacima potrebna su dodatna floristička i fitocenološka istraživanja. Preporuka je da se ovo IBDA područje uklopi u nacionalnu ekološku mrežu Hrvatske.

Sažetak IBDA Hrvatačko polje

Istraživanjem je obuhvaćeno područje (oko 6 km2) istočno i jugoistočno od Bošnjaka prema Cetini i sjeverno iznad Maganjića. U literaturi nema podataka o istraživanju flore i vegetacije ovog područja.

Istraživanjima je zabilježeno 209 svojti viših biljaka, meñu kojima su tri endemične (Carduus micropterus, Chouardia litardierei i Trifolium dalmaticum) te šest ugroženih i zaštićenih vrsta (Cyperus longus - VU, Carex divisa - EN, Hibiscus trionum - EN, Hordeum secalinum - EN, Trifolium resupinatum - VU i Vaccaria hispanica - CR).

Od vrsta s popida Bernske konvencije zabilježene su: livadni procjepak (Chouardia litardierei), jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i rahlocvjetni kaćun (Orchis laxiflora ssp. laxiflora).

Na Hrvatačkom polju posebno su zanimljiva močvarna i vlažna staništa uz kanale, suhi travnjaci i staništa s divljim ječmom.

Travnjaci s divljim ječmom pripadaju ilirsko submediteranskim livadama sveze Molinio-Hordeion secalini i u njima je na istraživanom području zabilježena zajednica livadnog procjepka i sitne busike (As. Scillo litardierei-Deschampsietum). Ti travnjaci nestaju (zarastaju u tršćake i/ili se na njima razvijaju grmoliki elementi). Uzroci ugroženosti su promjena vodnog režima i izostanak košnje i paše pa su od mjera zaštite svakako najvažnija redovita košnja jednom godišnje i ispaša te mehaničko odstranjivanje trske.

Staništa s divljim ječmom su bogata rijetkim i ugroženim vrstama: divlji ječam (Hordeum secalinum - (EN), dugi oštrik (Cyperus longus - VU), razdijeljeni šaš (Carex divisa - EN), livadni procjepak (Chouardia litardierei) i rahlocvjetni kaćun (Orchis laxiflora ssp. laxiflora).

Zbog nazočnosti vrsta s popisa Bernske konvencije: livadnog procjepka i rahlocvjetnog kaćuna potrebna su dodatna fitocenološka istraživanja vlažnih livada jer livadni procjepak raste u većem broju zajednica.

208

Uz Cetinu i odvodne kanale dolazi vegetacija tršćaka obične trske (As. Phragmitetum australis), zajednica uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti), zajednica širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae) i zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris), a uz njih i rijetke vrste – dugi oštrik i čvorasti celer (Apium nodiflorum). Navedena staništa su gnijezdilišta crnoprugastog trstenjaka kritično ugrožene (CR) gnjezdeće populacije u Hrvatskoj i drugih ptica močvarica.

Žitna polja su važna stanište rijetke i ugrožene crljene sapunike (Vaccaria hispanica - CR) i vrsta: poljskog kukolja (Agrostemma githago), zrakaste smrdulje (Bifora radians) i različka (Centaurea cyanus), vrsta koje nisu zaštićene, ali su u Dalmaciji dosta rijetke jer je žitnih polja sve manje.

Crljena sapunika je jednogodišnja zeljasta biljka visine 30-60 cm. Stabljika je glatka i u gornjem dijelu razgranjena. Gonji listovi stabljike su srcoliki i na vrhu zašiljeni. Cvjeta u svibnju i lipnju velikim ružičastim cvjetovima. Vrsta je rijetka u Dalmaciji, južnije od Splita poznata je samo u Dubrovniku.

U kukuruzištima i krumpirištima nazočna je ugrožena vršačka sljezolika (Hibiscus trionum). Tretiranjem obradivih površina herbicidima mnoge korovne vrste postaju ugrožene.

Biološku raznolikost područja moguće je uskladiti s povećanjem standarda stanovnika u rubnim dijelovima Hrvatačkog polja. U sklopu šireg nacionalnog projekta kod lokalnog stanovništva stimulirati tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju (s naglaskom na ekološki proizvedenu hranu) i uzgoj ovaca da bi se očuvali suhi i vlažni travnjaci. U razvoju turizma posebnu pozornost obratiti na otpadne vode koje bi nepovratno mogle ugroziti postojeći ekosustav.

Uz floristička istraživanja treba obaviti detaljnu fitocenološku analizu i dati smjernice za očuvanje tih staništa.

Ovo područje svakako treba uključiti u nacionalnu ekološku mrežu zbog činjenice da su prisutna ugrožena staništa s divljim ječmom, a i zbog zaštićenih i ugroženih vrsta s popisa Bernske konvencije.

Sažetak IBDA Sinjsko polje

Sinjsko polje je površine 64 km2, a istraživanjima je obuhvaćeno područje (oko 18 km2). U literatunim navodima za područje Sinjskog polja poznate su 54 svojte vaskularnih biljaka.

Istraživanjima je zabilježeno 215 vrsta i podvrsta biljaka meñu kojima izdvajam sedam zaštićenih i ugroženih: obalni šaš (Carex extensa - EN), dugi oštrik (Cyperus longus - VU), vršačka sljezolika (Hibiscus trionum - EN), borak (Hippuris vulgaris -EN), divlji ječam (Hordeum secalinum - EN), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum - VU) i crljena sapunika (Vaccaria hispanica - CR).

Od vrsta posebnu pozornost zaslužuje borak, vrsta koja je literaturno u srednjoj i južnoj Dalmaciji zabilježena u Zadru i na ušću Neretve. U hladnoj i ne prebrzoj vodi Cetine raste podvodni oblik borka (Hippuris vulgaris forma fluviatilis). Borak je višegodišnja zeljasta biljka. Ima cjevastu člankovitu stabljiku. Podanak je puzeći i ukorjenjuje. Na popisu je vrsta u Crvenoj knjizi Hrvatske kao ugrožena svojta (EN). Ugrožena je zbog promjena u vodnom režimu staništa.

Vrste s popisa Bernske konvencije su jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) i lopoč (Nuphar lutea), a od endema je zabilježena dalmatinska djetelina (Trifolium dalmaticum).

Od ugroženih i zaštićenih staništa pronañene su sastojine s divljim ječmom (Hordeum secalinum). Od ostalih staništa posebno su važni odvodni kanali s poluprirodnom vegetacijom koji su bogati hidrofitskim vrstama.

Uz odvodne kanale na malim površinama razvijaju se zajednice: obične trske (As. Phragmitetum australis), uspravnog ježinca (As. Sparganietum erecti) i širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae), a u kanalima zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati).

Opstanak tih staništa ugrožen je čišćenjem vegetacije u kanalima te čišćenjem obale uz kanale. U odvodnim kanalima je rijetka zajednica vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum). Lokvanj (Nuphar luteum – vrsta s popisa Bernske konvencije) svoje listove i cvjetove razvija na površini vode. Zbog nekontrolirane uporabe umjetnih gnojiva kanali zarastaju (eutrofikacija je u tijeku) pa time gube na svojoj zadaći.

Treba savjetovati poljoprivredno stanovništvo o uporabi umjetnih gnojiva i pesticida te širenju ambrozije. Alohtona vrsta Ambrosia artemisiifolia razvija obilne populacije na obradivim

209

površinama (krumpirištima, kukuruzištima), ali se širi i na ruderalna staništa. Pošto je pelud ambrozije jaki alergen, preporučuje se njezino mehaničko odstranjivanje prije plodonošenja.

Staništa s divljim ječmom na prostoru Sinjskog polja treba ukjlučitu u nacionalnu ekološku mrežu.

Sažetak IBDA Blato na Cetini

Istraživanjem je obuhvaćen uski pojas (oko 1 km2) uz rijeku Cetinu.

Zabilježena je 187 svojti viših biljaka meñu kojima izdvajam na suhim travnjacima plemeniti stolisnik (Achillea nobilis – vrsta s popisa Bernske konvencije) i endemičnu vrstu Onobrychis arenaria ssp. tommasinii. Status ugrožene vrste ima Cyperus longus (VU).

Suhi travnjak uz Cetinu (stanište plemenitog stolisnika) i vegetacija uz rijeku su izložena

snažnom antropogenom utjecaju, pa su prisutne brojne ruderalne vrste, ali su stvoreni i uvjeti za pojavljivanje stranih pridošlica, tzv. alohtonih vrsta. Na ovom prostoru svojim invazivnim širenjem i potiskivanjem prirodne vegetacije ističe se čivitnjača (Amorha fruticosa). Vrsta ima veliku produkciju sjemena koje se raznosi vodom (hidrohorija). Vrstu je potrebno mehanički odstranjivati i pratiti njezino širenje koje je preduvjet njezine kontrole.

Od hidrofitske vegetacije nazočna je zajednica češljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati ), a na malim površinama u plitkoj vodi Cetine fragmentarno su zastupljene zajednice običnog oblića (As. Scirpetum lacustris) i zajednice širokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae). Meñutim, pred ljeto se i te fragmentarne močvarne sastojine mehanički odstranjuju. Nadležne komunalne službe bi trebale zabraniti devastaciju močvarne vegetacije.

Prirodna vegetacija je jako antropogeno utjecana i uglavnom uništena. U svezi s navedenim ovo područje nije preporuka za uklapanje u ekološku mrežu Hrvatske.

Sažetak IBDA Kučiće i IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice

U razmatranje su uzeta dva IBDA područja zajedno zbog geografske blizine, a još više zbog primjene biološke raznolikosti u edukativne svrhe.

Za IBDA Kučiće obuhvaćeno je područje (2,5 km2) uz Cetinu od Pregrade na sjeveru do

Tomasovića na jugu, a za kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice (2-2,5 km2). Na sjeverozapadu granica su klisure Komorjaka.

Na prostoru Kučiće zabilježeno je 270 svojti viših biljaka od kojih je 8 endemičnih i tri orhideje s popisa Bernske konvencijesu: Anacamptis pyramidalis, Limodorum abortivum i Ophrys apifera. U blizini Cetine nazočna je sastojina bujadi (Pteridium aquilinum) paprati koja se odlikuje velikim dimenzijama listova i dugim puzavim rizomom. Vrsta se vegetativno razmnožava te tvori guste populacije i u rekordnom roku osvaja velike površine. S tim u svezi bujad je nepoželjna u šumskim i ostalim kulturama jer predstavlja opasan i teško iskorjenjiv korov. Listovi su otrovni jer sadrže enzim tiaminozu koja u velikim količinama uzrokuje rak organa probavnog sustava. Listovi se koriste kao stelja za stoku. Na istraživanom prostoru zauzima malu površinu i njezin je opstanak ovisan o ispaši i košnji za stelju.

Na prostoru Kučića suhi submediteranski travnjaci imaju veliku prirodoznanstvenu vrijednost (riznica su biološke raznolikosti) zbog prisutnosti orhideja te endemičnih i ugroženih vrsta. Od orhideja nazočne su: vratiželja (Anacamptis pyramidalis), ljubičasti šiljorep (Limodorom abortivum) i pčelina kokica (Ophrys apifer), (sve s popisa Bernske konvencije).

Vratiželja je orhideja visoka 20-60 cm. Cvjeta krajem svibnja i u lipnju krupnim piramidalnim cvatom (otuda naziv vrste pyramidalis). Cvjetovi su ružičasti do tamnocrveni. Na donjem dijelu medne usne dvije su izbočine i po tome je razlikujemo. Cvjetovi intenzivno mirišu danju i noću (prilagodba na dnevne i noćne leptire). Raste na suhim kamenjarskim travnjacima i u rijetkoj makiji. Brojnost joj se smanjuje zbog promjena u staništu i utjecaja čovjeka koji bere cvjetove i vadi gomolje za uporabu u narodnoj medicini i prehrani (salep).

210

Ljubičasti šiljorep je saprofitska vrsta gole, plavoljubičaste ili prljavoljubičaste stabljike. Pčelina kokica pojedinačno raste na suhim livadama i u svijetlim šumama. Brojnost joj se smanjuje zbog sabiranja i promjena uvjeta na staništu.

Travnjačke površine na ovom području u prošlosti zauzimale su mnogo veće površine, dok su danas većim dijelom zarasle u grmlje i šikaru hrasta medunca i bjelograba. Razlog zarastanju je nedostatak stoke i slaba naseljenost. Ako se proces zaraštavanja ne zaustavi razvit će se šikare. Očuvanje suhih travnjaka, a time i vrsta na njima moguće je redovitom košnjom i ispašom.

Nestanak travnjačkih površina predstavlja nenadoknadiv gubitak, kako za biološku raznolikost tako i za izletnike koji dolaze na ove prostore (rafting staza, blizina izletišta - Radmane mlinice...).

Na rubu bjelograbove šume uz cestu kroz Kučiće prema Radmanovim mlinicama i Omišu prisutne su vrste s popisa Bernske konvencije: vratiželja (Anacamptis pyramidalis), ljubičasti šiljeg (Limodorum abortivum), mali kaćun (Orchis morio), trozubi kaćun (Orchis tridentata), jesenska zasukica (Spiranthes spiralis), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), primorska ciklama (Cyclamen repandum) i Cyclamen hederifolium.

Mali kaćun je orhideja visoka 10-30 (-40) cm. Naziv roda dolazi od grč. orchis = mošnja, pri tome se misli na dva gomolja od kojih je mlañi nešto veći. Raste na suhim do slabo vlažnim livadama. Brojnost se smanjuje zbog sabiranja gomolja.

Bodljikava veprina je dvodomni vazdazeleni grm do 80 cm visine. Razvija se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni hrasta crnike, a u sastavu bjelograma i medunca dolazi na zaštićenim položajima. Pravi listovi su maleni, a u pazuhu nose tvorbu nalik na list ( filokladiji) koja je nastala preobrazbom stabljike. Na filokladijima su zelenkastobijeli cvjetići koje oprašuju kukci, cvjeta u ožujku i travnju.Mladi proljetni izdanci mogu se jesti kao i šparoge (što nikako ne preporučujem, vrsta je na popisu Bernske konvencije). Plod je crvena boba. Preporučujem vrstu za parkove i nasade u mediteranskom dijelu Hrvatske. Vrsta se koristi u aranžiranju pogrebnih vijenaca (za te svrhe i za parkove vrstu treba uzgajati u hortikulturi, a nikako sabirati iz prirode).

Dok vrsta Cyclamen repandum cvjeta u proljeće, Cyclamen hederifolium cvjeta krajem ljeta i u jesen. Obje su stanovnici svijetlih šuma i šikara eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone. Obje se razmnožavaju sjemenom i gomoljima. Uzroci ugroženosti su im sabiranje cvjetova, a često i gomolja za presañivanje u vrtove gdje najčešće propadaju. Ovim ciklamama je mjesto u prirodi na radost svih nas, a nikako u nečijem vrtu ili kao kitica cvijeća.

Dok su gore navedene vrste stanovnici suhih travnjaka te rubova šuma i rijetkih šikara dotle na klisurama u kanjonu Cetine žive za oko očaravajuće i za biodiverzitet neprocjenjive endemične vrste: Aurinia sinuata, Campanula portenschlagiana, Cerastium grandiflorum, Fibigia triquetra, Iris pseudopallida, Portenschlagiella ramosissima, Seseli tomentosum, Tanacetum cinerariifolium....

U proljeće kada cvjeta svojim ljubičastima cvjetovima očarava Portenšlagov zvončić (Campanula portenschlagiana) u pukotinama stijena i liticama kanjona Cetine. U prirodi se razmnožava sjemenom, a u kulturi sjemenom i vegetativno (reznicama). Biljka se razvija u busenima, obilno fruktificira i dobre je vitalnosti. Zbog izgradnje prometnica na nekim mjestima u kanjonu Cetine uništena su neka od nalazišta.

Kontrast ljubičastoj boji u sivilu stijena jednu posebnu čar i neodoljivost izaziva svojim sumporno žutim cvjetovima trobridni sijedac (Fibigia triquetra), rijetka i endemična vrsta čiji je areal ograničen na jadransko područje. Razmnožava se sjemenom koje se širi na male udaljenosti. Česta je u umjetnom uzgoju, pa se može naći u katalozima hortikulturnih vrsta.

Potrebe urbanog čovjeka za sačuvanom prirodom sve su veće, a izleti u prirodi jedan su od najboljih načina da se odmakne od životne svakodnevnice. Na prostoru od Omiša prema Kučićima u blizini Cetini je moguće realizirati različite rekreativne i edukativne sadržaje s ciljem upoznavanja i očuvanja ovog prostora (slobodno alpinističko penjanje, sportski ribolov, rafting...).

Penjalište, s ureñenim smjerovima na jednoj od klisu iznad Omiša, omogućuju bavljenje sportskim penjanjem, a stijena je idealna za trening i stenjace osnovnih penjačkih vještina.

Veliki broj škola ne samo iz Splitske županije svoje izlete realizira u prostoru Radmanovih mlinica. Jedna od preporuka je - igradnja poučne staze s edukativnim tablama namijenjena je djeci školske dobi, planinarima, turistima i svim zaljubljenicima u prirodu. Sadržaje edukativnih tabli treba prilagoditi različitim dobnim skupinama. Za učenike na poučnoj stazi se može organizirati nastava u prirodi (učenici se na predviñenim stajalištima putem edukativnih tabli upoznaju sa biljnim i životinjskim svijetom te ekološkim značajkama). Radeći na terenu učenici postaju aktivni sudionici

211

pri čemu razvijaju svijest o važnosti očuvanja okoliša i biološke raznolikosti, te općenito, ljubav prema prirodi. Jedan od prijedloga mogućih postaja i tabli s edukativnim materijalima: tršćaci i rogozici, vegetacija stijena i endemične vrste, suhi travnjaci i orhideje, šikare medunca i bjelograba, ptice gnjezdarice... Uz biološke sadržaje mogu se realizirati sadržaji iz kemije (fizikalne i kemijske analize vode Cetine), geografski sadržaji... Ovo je jedan od mogućih vidova realizacije HNOS-a u našim školama.

Literatura

• ANTOLOVIĆ, J., FRKOVIĆ, A., GRUBEŠIĆ, M., HOLCER, D., VUKOVIĆ, M., FLAJŠMAN, E.,

GRGUREV, M., HAMIDOVIĆ, D., PAVLINIĆ, I., TVRTKOVIĆ, N., 2006: Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska, Zagreb.

• CVITANOVIĆ, A., 2002: Geografski rječnik. Hrvatsko geografsko društvo, Zadar, pp 213. • DOMAC, R., 1959/1960: Kritički prilozi flori Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 18-19: 7-16. • GAŽI-BASKOVA, V., 1975: Neka nova nalazišta biljnih vrsta na otoku Cresu, Kornatskom

otočju i kopnenim dijelovima Hrvatske. Biosistematika 1(1): 69-77. • GAŽI-BASKOVA, V., 1983: Rijetke biljke u flori Dalmacije. Zbornik R.Visiania 10: 223-226. • GAŽI, V., TRINAJSTIĆ, I., 1969: O rasčlanjenju i sindinamsko-singenetskim odnosima

asocijacije Deschampsietum mediae illyricum H-ić. III Kongres biologa Jugoslavije, 111. • GAŽI, V., TRINAJSTIĆ, I., 1970: Fitocenološko raščlanjivanje, sindinamsko-singenetski odnosi

i geografska rasprostranjenost asocijacije Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) H-ić 1963. Act Bot. Croat. 29: 149-156.

• HORVATIĆ, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU 33. Acta Biol. 4, ZAGREB.

• HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ., 1967/1968: Biljni pokrov okoline Senja. Senjski zbornik 3, 298-322.

• KOSTOVIĆ-VRANJEŠ, V., VLADOVIĆ, D., PAPEŠ, D., 1994: Cytogenetics and new localities of endemic species Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Period. Biol. 96 (4): 372-374.

• LJUBIĆ, Z., 2001: Tradicionalna vodoopskrba u kršu Dalmatinske zagore. Geografski horizont, br. 1/2001., HGD Zagreb, 39-45.

• MATAS, M., 2002: Prilog proučavanju gradina i gomila na području općine Lećevica u Splitskoj zagori, Geoadria, Hrvatsko geografsko društvo, Zadar, 7(2): 63-74.

• MILOVIĆ, M., 2004: Naturalised species from the genus Conyza Less. (Asteraceae) in Croatia. Acta Bot. Croat. 63(2): 147-170.

• MITIĆ, B., PAVLETIĆ, ZI., 1999: Comparative morphological analyses of the genus Iris L. series Pallidae (A. Kern.) Trinajstić (Iridaceae). Nat. Croat. 8(4): 369-384

• MITIĆ, B., NIKOLIĆ, T., LIBER, Z., PAVLETIĆ, ZI., TRINAJSTIĆ, I., 1999: Morfological relationships within the Alpine-Dinaric populations of the genus Iris L. series Pallidae Kern.) Trinajstić (Iridaceae). Period. Biol. 101(3): 245-251

• MRAKOVČIĆ, M., BRIGIĆ, A., BUJ, I., ĆALETA, M., MUSTAFIĆ, P., ZANELLA, D., 2006: Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska. Zagreb.

• NIKOLIĆ T., TOPIĆ J. ur. (2005.): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 4-695.

• NIKOLIĆ, T (ur.), 2008: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

• OMRČEN-LOKO, D., 2007: Geografske značajke u vodoopskrbi naselja uz gornji tok rijeke Cetine. Sveučilište u Zadru, odjel za geografiju. Diplomski rad (mscr.), pp 83

• PANDŽA, M., FRANJIĆ, J., TRINAJSTIĆ, I., ŠKVORC, Ž., STANČIĆ, Z., 2001: The most recent state of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat., 10(4):259-275.

212

• PANDŽA, M., TAFRA, D., 2008: Addition to the neophytic flora of the river Cetina region (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. (u tisku)

• RADIĆ, J., 1974: Prilog poznavanja flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33: 219-229.

• RADIĆ, J., 1976: Biljke Biokova. Institut Planina i more, Makarska.

• RADIĆ, J., 1979: Doprinos fitogeografiji biokovskog područja. Acta Bot. Croat. 38: 95-103.

• RADOVIĆ, D., KRALJ, J., TUTIŠ, V., ĆIKOVIĆ, D., 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb.

• SMITAL, A., MARKOVIĆ, LJ., RUŠČIĆ, M., 1998: O širenju vrste Artemisia verlotiorum Lamotte u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 55-56: 53-63.

• ŠEGOTA, T., FILIPČIĆ, A., 1996: Klimatologija za geografe. Školska knjiga, Zagreb, str. 385-441.

• ŠILIĆ, Č., ŠOLIĆ, E. M., 1999: Contribution to the knowledge of the neophytic flora in the Biokovo area (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 8(2): 109-116.

• ŠILIĆ, Č., ŠOLIĆ, E. M., 2002: Addition to the vascular flora in the region of Biokovo (Dalmatia, Croatia): Nat. Croat. 11(3), 341-363.

• ŠTAMBUK-GILJANOVIĆ, N., 2002: Vode Cetine i njezinog područja. Zavod za javno zdravstvo županije Splitsko dalmatinske, Split, 559-587.

• TAFRA, D., PANDŽA, M., 2007: Prilog vegetaciji stijena sveze Centaureo-Portenschlagiellion Trinajstić 1980. II kongres botaničara Hrvatske.

• TOPIĆ, J., ILIJANIĆ, LJ., TVRTKOVIĆ, N., NIKOLIĆ, T., 2006: Staništa - Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

• TRINAJSTIĆ, I., 1993: Bidens subalternans DC. u neofitskoj flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 52: 107-112.

• TRINAJSTIĆ, I., PAVLETIĆ, ZI., FRANJIĆ, J., LIBER, Z., 1993: Prilog poznavanju neofitske flore makarskog primorja (Dalmacija, hrvatska). Fragm. Phytom. Herbol. 1 (21): 57-62.

• UNGAR, S., 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na otoku Visu. Acta Bot. Croat. 28: 475-477.

• VISIANI, R., 1842 -1852: Flora Dalmatica I-III. Lipsiae

213

Prilog 6. Popis flore PA Cetina

Popis flore PA i ostalih pratećih područja doline rijeke Cetine

SVOJTA

Prethodno zabilje

žene

IUC

N E

uro

p. R

ed L

ist(ER

L); B

ern

C

on

vention

(BC

); Ha

bitat

Dire

ctive A

nn

IIb, IV

b i Vb (H

D)

En

de

mi s.l. (N

IKO

LIĆ

20

08

)

Ug

rože

ne (N

IKO

LIĆ

200

8)

Stro

go

zašt (1

) i zašt svo

jte (2)

(N.N

. 7/2

006

; Prilo

g I i III)

IBDA-SINJSKO POLJE

IBDA- P

AŠKO POLJE

IBDA- V

RLIČKO POLJE

IBDA-HRVATAČKO POLJE

IBDA-BLATO NA CETINI

IBDA-KUČIĆE

IBDA-Kanjon Cetin

e od Omiša

do Kaštil S

lanice

* Prid

ružene

Acer campestre L. 1 1 1 1 1 1

Acer monspessulanum L. 1

Acer negundo L. 1 1 1

Achillea millefolium L. 1

Achillea nobilis L. BC 1

Acinos arvensis (Lam.) Dandy 1 1 1 1 Aegilops cylindrica Host 2 1 1

Aegilops geniculata Roth. 1 1 1 1

Aegilops neglecta Req. ex Bertol. 2 1

Aegilops triuncialis L. 1 1 Aethionema saxatile (L.) R.Br. ssp. saxatile

1 1 1 1

Agrimonia eupatoria L. 2 1 1 1 1 1

Agrostemma githago L. 2 1

Agrostis stolonifera L. 1 1 1 Ailanthus altissima (Mill.) Swingle 1 1 Ajuga chamaepytis (L.) Schreb. 1

Alcea rosea L. 1 1 1

Alisma plantago-aquatica L. 1 1 1 Alliaria petiolata (M.Bieb.) Cavara et Grande

2 1 1 1

Allium ampeloprasum L. 1 1 1 Allium carinatum L. 1 1 Allium roseum L. 1 Allium sphaerocephalon L. sphaerocephalon

1

Allium subhirsutum L. 1 1 Alnus glutinosa (L.) Gaertner 1 1 1 Alopecurus myosuroides Huds. 1 1 Althaea cannabina L. 1 Althaea hirsuta L. 1 Althaea officinalis L. 2 1 1 1 1 Alyssum alyssoides (L.) L. 1 1

214

Alyssum utriculata (L.) Medik. 1 Amaranthus albus L. 1 Amaranthus blitoides S. Watson 1

Amaranthus cruentus L. 1 1 Amaranthus graecizans L. 1 1 Amaranthus retroflexus L. 1 1 1 1 Ambrosia artemisifolia L. 1 1 1 1 Amorpha fruticosa L. 1 1 1 1 1 Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. BC 1 1 1

Anagallis arvensis L. 1 1 1 1

Anagallis coerulea Schreb. 1 1 1 1

Anchusa italica Retz. 1 1 Anthemis arvensis L. (incl. A. arvensis ssp. incrassata)

1 1 1 1

Anthoxanthum odoratum L. 1 1 1 Anthyllis vulneraria L. ssp. rubiflora (DC.) Arcang.

1 1 1

Anthyllis vulneraria L. ssp. vulneraria 1 1

Apium nodiflorum (L.) Lag. 1 1 1 Arabis hirsuta (L.) Scop. 1 1 1

Arabis turrita L. 1 1 Arabis verna (L.) R. Br. 1 Arceuthobium oxycedri (DC.) M.Bieb. 1

Arctium minus Bernh. 1 1 Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss.

1

Arenaria serpyllifolia L. 1 1 1 1

Aristolochia clematitis L. 2 1 1 1 1 1

Aristolochia rotunda L. 1 1 1 1 1

Arrhenatherum elatius (L.) P.Beauv. 1 1 1

Artemisia absinthium L. 1 1 1 1 1

Artemisia alba Turra 1

Artemisia caerulescens L. 1

Artemisia verlotiorum Lamotte 1 1 1 1 1

Artemisia vulgaris L. 1 1

Arum italicum Mill. 2 1 1

Asparagus acutifolius L. 1 1 1 1 1 Asphodeline lutea (L.) Rchb. 1 Asplenium ceterach L. 1 1 1

Asplenium ruta-muraria L. 1 Asplenium trichomanes L. 1 1 1 Aster squamatus (Spreng.) Hieron. 1 1

Aster tripolium L. 1 1 Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater

1 1 1

Aurinia sinuata (L.) Griseb. 1 1 1 1 1

Avena barbata Pott ex Link 1 1 1

Avena sativa L. 1

215

Avena sterilis L. 1 1 1 1 1

Baldellia ranunculoides (L.) Parl. CR 1 1 Ballota nigra L. ssp. foetida Hayek 2 1 1 1

Bellis perennis L. 1 1 Bellis sylvestris Cirillo 1 Berteroa mutabilis (Vent) DC. 1 1

Berula erecta (Huds.) Coville 1 1 Bidens subalternans DC. 1 1 Bifora radians M. Bieb. 1 1 Biscutella cichoriifolia Loisel. 1 Bituminaria bituminosa (L.) Stirton 1 1 1 1 Blackstonia perfoliata (L.) Huds. perfoliata

1

Brachypodium distachyon (L.) P.Beauv.

1 1

Brachypodium phoenicoides (L.) Roem. et Schult.

1 1

Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. ssp. pinnatum

1 1 1

Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.Beauv.

1 1 1 1

Briza maxima L. 1 1 Briza media L. 1 1 Bromus arvensis L. 1 Bromus erectus Huds. ssp. erectus 1 1 1 1 1 1 1 Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus 1 Bromus madritensis L. 1 Bromus racemosus L. 1 1 1 1 Bromus squarrosus L. 1 1 Bromus sterilis L. 1 1 1 1 Bryonia dioica Jacq. ssp. dioica 1 2 1 Bupleurum veronense Turra 1 1 Calamintha nepetoides Jord. 1 1 1 1 Calta palustris L. 1 2 1 1 Calystegia sepium (L.) R.Br. 1 1 1 1 1 Calystegia sylvatica (Kit.) Griseb. 1 1 Campanula portenschlagiana Schult. 1 1 1 1 1 Campanula pyramidalis L. 1 1 1 Campanula rapunculus L. 1 1 1 Campanula sibirica L. 1 1 Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. 1 1 1 Capsella rubella Reut. 1 1 Carduus micropterus (Borbás) Teyber ssp. micropterus

1 1 1 1 1

Carduus pycnocephalus L. 1 1 1 1 1 Carex distachya Desf. 1 1 Carex distans L. 1 1 Carex divisa Huds. EN 1 1 1 Carex extensa Gooden. EN 1 1 1 Carex flacca Schreb. 1 1 1 1 Carex hirta L. 1 1 1 1 Carex hostiana DC. 1 1 Carex otrubae Podp. 1

216

Carex pendula Huds. 1 1

Carex pilulifera L. (C. oederi Retz) 2 1 Carex pseudocyperus L. 1 1 Carex rostrata Stokes ex With. VU 1 1 Carex tomentosa L. 1 Carex vulpina L. 1 1 Carlina corymbosa L. 1

Carlyna vulgaris L. 1 Carpinus orientalis Mill. 1 1 1 Carthamus lanatus L. 2 1 1 1 1 Celtis australis L. 1 1 1 1 1 Centaurea calcitrapa L. 1 1 1 Centaurea cyanus L. 2 1 Centaurea deusta Ten. ssp. concolor (DC.) Hayek

1 1

Centaurea jacea L. 1 1 1 1 1 Centaurea pannonica (Heuff.) Simonk.

1 1 1

Centaurea scabiosa L. 1 Centaurea solstitialis L. ssp. solstitialis

1 1 1

Centaurium erythraea Rafn. ssp. erythraea

1

Centaurium pulchellum (Sw.) Druce 1 Cephalaria leucantha (L.) Roem. et Schult.

1 1 1 1

Cerastium fontanum Baumg.ssp. vulgare (Hartman) Greuter et Burdet (= C. caespitosum Gilibex Ascherson)

1

Cerastium grandiflorum Waldst. et Kit.

1 1 1

Cercis siliquastrum L. 1 Cerinthe minor L. 1 Chaenorrhinum minus (L.) Lange ssp. minus

1

Chaerophyllum coloratum L. 1 1 1 1 1 Chenopodium album L. 1 1 1 1 1 1 Chondrilla juncea L. 1 1 1 1 1 1 Chouardia litardierei (Breistr.) Speta 1 HD 1 1 1 1 1 Chrysopogon gryllus (L.) Trin. 1 1 1 Cichorium intybus L. 1 1 1 1 1

Cirsium acaule Scop. 1 Cirsium arvense (L.) Scop. 1 1 1 1 1 1

Cirsium creticum (Lam.) d'Urv. 1 1 1 Cirsium vulgare (Savi) Ten. 1 1 1 1 1 1 1 1 Cleistogenes serotina (L.) Keng 1 Clematis flammula L. 1 1 1 1 1 1 Clematis vitalba L. 1 1 1 1 1 1 1 1 Clematis viticella L. 1 1 1 1 1 Clypeola jonthlaspi L. 1 Colchicum autumnale L. BC 1 1 1 1 1 Colutea arborescens L. 2 1 1 1 Conium maculatum L. 1 Consolida regalis S.F. Gray ssp. 2 1

217

paniculatus (Host) Soó

Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus (Sibth. et Sm.) Stace

1 1

Convolvulus arvensis L. 1 1 1 1 1 1 1 1 Convolvulus cantabrica L. 1 Conyza bonariensis (L.) Cronquist 1 Conyza canadensis (L.) Cronquist 1 1 Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker 1 1 1 Cornus mas L. 1 1 Cornus sanguinea L. 1 1 1 1 1 1 1 Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner

1 1 1 1

Coronilla scorpioides (L.) Koch 1 1 1 Coronilla varia L. 1 1 1 1 1 Coryllus avellana L. 1 Cotinus coggygria Scop. 2 1 Crataegus monogyna Jacq. ssp. monogyna

2 1 1 1 1 1 1

Crepis foetida L. ssp. foetida 1 Crepis foetida L. ssp. rhoeadifolia(M.Bieb.) Čelak

1 1 1

Crepis neglecta L. 1 1 1 Crepis setosa Haller f. 1 1 1 Crepis vesicaria L. ssp. vesicaria 1 Crucianella latifolia L. 1

Cruciata laevipes Opiz 1 1 1 1 Cupressus sempervirens L. 1 1 Cyclamen hederifolium Aiton 1 BC 1 Cyclamen repandum Sibth. et Sm. 1 BC Cynodon dactylon (L.) Pers. 1 1 1 1 1 1 1 Cynoglossum creticum Mill. 1 Cynosurus cristatus L. 1 1 1 Cyperus longus L. VU 1 1 1 1 1 Dactylis glomerata L. ssp. glomerata 1 1 1 1 1 Dactylis glomerata L. ssp. hispanica (Roth) Nyman

1 1 1 1

Danthonia decumbens (L.) DC. (= Sieglingia decumbens(L.) Bernh.)

1

Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy 1 1 1 1 1 1 Datura innoxia Mill. 1 Datura stramonium L. 1 1 1 Daucus carota L. ssp. carota 1 1 1 1 1 1 Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Arcang.

1

Delphinium peregrinum L. EN 1 1 Deschampsia caespitosa (L.) P. Beauv.

1 1

Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schilt.

1 EN 1

Desmazeria rigida (L.) Tutin 1 1 1 1 Dianthus deltoides L. 1 1 1 Dicanthium ischaemum (L.) Roberty 1 1

Digitaria sanguinalis (L.) Scop. 1

Diplotaxis muralis (L.) DC. 1 1 Diplotaxis tenuifolia (L.) DC. 1 1 1 1

218

Dipsacum laciniatum L. 1 Dipsacus fullonum L. 1 1 1 Dittrichia graveolens (L.) Greuter. 1 Dittrichia viscosa (L.) Greuter ssp. viscosa

1 1 1

Dorycnium herbaceum Vill. 1 1 1

Dorycnium hirsutum (L.) Ser. 1

Ecballium elaterium (L.) A.Rich. 1 1

Echinochloa crus-galli (L.) P.Beauv. 1 1 1

Echium italicum L. 1 1 1 1 1 1 1 1

Echium parviflorum Moench. 1

Echium plantagineum L. 1 1

Echium vulgare L. ssp. vulgare 1 Edraianthus dalmaticus (A.DC.) A. DC.

1 1 1 1

Eleocharis palustris (L.) Roem. Et Schult.

1 1

Eleocharis uniglumis (Link) Schult. CR 1 1 Eleusine indica (L.) Gaertn. 1 Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis 2 1 1 Elymus repens (L.) Gould 1 1 1 1 Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C.A.Mayer) Markgraf

2 1 1

Ephedra major Host 1 2 1 Epilobium hirsutum L. 1 1 1 1 Epilobium parviflorum Schreber 1 Equisetum palustre L. 1 1 1 Equisetum ramosissimum Desf. 1 Equisetum telmateia Ehrh. 1 Eragrostis cilianensis (All.) F. T. Hubb.

1

Eragrostis minor Host 1 Erica arborea L. 1 Erigeron annuus (L.) Pers. annuus 1 1 1 1 1 1 Erigeron annuus (L.) Pers. septentrionalis (Ferland et Wiegand) Wagenitz

1 1 1 1

Erodium ciconium (L.) L'Hér. 1 Erodium cicutarium (L.) L'Hér. 1 1 1 Erodium malacoides (L.) L'Hér. 1 Erophila verna (L.) Chevall. ssp. praecox (Steven) Walters

1

Eryngium amethystinum L. 1 1 1 1 1 1 1 Euonymus europaeus L. 1 2 1 1 1

Eupatorium cannabinum L. 1 1 1 1 1 1 1 1 Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A.M.Sm.

1 1 1 1

Euphorbia falcata L. 1 1 1 1 1

Euphorbia fragifera Jan. 1 Euphorbia helioscopia L. 1 1 Euphorbia maculata L. 1

Euphorbia nutans Lag. 1

219

Euphorbia prostrata Aiton 1 1

Euphorbia spinosa L. 1 1

Fallopia convolvulus (L.) Á.Love 1 1 1

Festuca arundinacea Schreb. 1 1

Festuca illyrica Markgr.-Dann. 1 1

Festuca pratensis Huds. 1 1 1 1 1 1 1 Festuca pseudovina Hack. ex Wiesb. 1 Festuca rubra L. 1 Fibigia triquetra (DC.) Boiss. Ex Pantl 1 1 1 1 Ficus carica L. 1 1 1 1 1 1 Filago pyramidata L. 1 1 1 Filipendula ulmaria (L.) Maxim. 2 1 Filipendula vulgaris Moench 1 1 Foeniculum vulgare Mill. 1 1 1 1 1 1 Frangula alnus Mill. 1 1 Frangula rupestris (Scop.) Schur. 1 1 1 Fraxinus angustifolia Vahl. 1 1 1 1 1 1 1 Fraxinus ornus L. 1 1 1 1 Fumaria officinalis L. 1 Fumaria parviflora Lam. 1 Galinsoga parviflora Cav. 1 1 Galium aparine L. 1 1 1 1 1 Galium corrudifolium Vill. 1 1 Galium mollugo L. 1 1 1 1 1 1 Galium palustre L. 1 1 1 1 1 Galium sp. 1 Galium tricornutum Dandy 1 Galium verum L. ssp. verum 2 1 1 1 1 1 1 1 Gaudinia fragilis (L.) P.Beauv. 1 1 Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H.Lindb.

1 1

Genista tinctoria L. 2 1 Geranium columbinum L. 1 1 1 1 1 Geranium dissectum L. 1 1 1 1 Geranium lucidum L. 1 1 Geranium molle L. brutium (Gaspar.) Graebn. in Asch. et P.Graebn.

1 1 1

Geranium purpureum Vill. 1 1 1 Geranium robertianum L. 2 1 Geranium rotundifolium L. 1 1 1 Gladiolus illyricus Koch 1 Gladiolus sp. 1 1 1 Gleditshia triacanthos L. 1 Globularia cordifolia L. 1

Glyceria maxima (Hartm.) Holmb. 1 Gratiola officinalis L. 1 2 1 1 1 1

Haplophyllum patavinum (L.) G.Don 1

Hedera helix L. 1 1 1 1 1 1 Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. obscurum (Čelak) Holub

1 1

Helianthus tuberosus L. 1 1 1

220

Helichrysum italicum (Roth) G.Don 1 2 1 1 Heliotropium europaeum L. 1 1 1 Herniaria glabra L. 2 1 Herniaria incana Lam. 1 Hibiscus trionum L. EN 1 1 1 1 1 Hieracioum piloselloides Vill. (= H. florentinum All.)

1

Hieracium heterogynum (Froel.) Gutermann

1 1

Hieracium hoppeanum Schult. ssp. testimoniale Nagel et Peter

1 1

Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp. bauhinii (Besser) Petunn.

1 1 1 1

Hippocrepis comosa L. 1 1 Hippuris vulgaris L. EN 1 1 1 Holchus lanatus L. 1 1 Hordeum murinum L. ssp. leporinum (Link) Arcang.

1 1 1 1

Hordeum secalinum Schreb. 1 EN 1 1 1 1 Humulus lupulus L. 1 1 Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard

1 1 1

Hymenolobus procumbens (L.) Nutt. 1 1 Hypericum perforatum L. 2 1 1 1 1 1 1 1

Hypericum tetrapterum Fr. 1 1 Hyssopus officinalis L. 1 Inula conyza DC. 1 1 1 Inula oculus-christi L. 1 1 Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn. 1 1 1 Iris germanica L. 1 Iris pseudacorus L. 1 1 1 1 1 Iris pseudopallida Trinajstić 1 1 1 Isatis tinctoria L. 2 1 Juglans regia L. 1 1 1 Juncus acutiflorus Ehrh. ex Hoffm. 1 1 Juncus acutus L. 1 Juncus articulatus L. 1 1 1 1 Juncus gerardi Loisel. 1 1 1 Juncus inflexus L. 1 1 1 Juniperus communis L. 1 Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus

1 1

Kickxia commutata (Bernh. ex Rchb.) Fritsch

1 1 1

Koeleria splendens C. Presl 1 1 Lactuca perennis L. 1 1 Lactuca serriola L. 1 1 1 1 1 1 Lactuca viminea (L.) J. et C.Presl 1 1 1 1 1 1 1 Lagurus ovatus L. 1 Lamium amplexicaule L. 1 1 1 Lamium maculatum L. 1 Lamium purpureum L. 1 Lathrea squamaria L. 1 Lathyrus aphaca L. 1 Lathyrus cicera L. 1

221

Lathyrus latifolius L. 1 1 1 1 1 1 Laurus nobilis L. 2 1 1 1 Lavandula angustifolia Mill. 1 Legousia hybrida (L.) Delarbre 1 Legousia speculum-veneris (L.) Chaix

1 1 1

Leontodon autumnalis L. 1

Leontodon crispus Vill. 1 1 Leontodon hispidus L. ssp. hispidus 1 1 Leontodon taraxacoides (Vill.) Merat. 1 1 Lepidium campestre (L.) R.Br. 1 1 1 Lepidium graminifolium L. 1 Leucanthemum ircutianum DC. (= L. leucolepis)

1

Leucojum aestivum L. ssp. aestivum 1 BC 1 Ligustrum vulgare L. 1 1 1 Limodorum abortivum (L.) Sw. BC 1 1 1

Linaria angustissima (Loisel.) Borbás 1 Linaria vulgaris Mill. 2 1 1 1 1 Linum bienne Mill. 2 1 1 Linum hirsutum L. 1 Linum nodiflorum L. 2 1 Linum strictum L. ssp. corymbulosum (Rchb.) Riony

2 1 1

Linum strictum L. ssp. strictum 2 1 Linum tenuifolium L. 2 1 1 Lithospermum arvense L. 1 Lithospermum officinale L. 2 1 Lolium perenne L. 1 1 1 1 1 Lolium rigidum Gaudin ssp. rigidum 1 1 1 Lophochloa cristata (L.) Hyl. 1 1 Lotus angustissimus L. 1 Lotus corniculatus L. 1 1 Lotus glaber Mill. 1 1 1 1 1 1 1 Lunaria annua L. 1 Lunaria rediviva L. 1 Lychnis flos-cuculi L. 1 Lycopus europaeus L. 2 1 1 1 Lysimachia nummularia L. 1 1 Lysimachia vulgaris L. 1 1 1 Lythrum salicaria L. 2 1 1 1 1 1 Malus sylvestris Mill. 1 2 Malva sylvestris L. 1 1 1 1 1 1 1 Marrubium incanum Desr. 2 1 1 1 1 Marrubium vulgare L. 2 1 1 1 Medicago falcata L. 1 1 1 Medicago littoralis Rohde ex Loisel. 1 1 1 Medicago lupulina L. 1 1 1 1 1 1 1 Medicago minima (L.) Bartal. 1 1 1 1 1 1 Medicago orbicularis (L.) Bartal. 1 Medicago polymorpha L. 1 1 1 Medicago prostrata Jacq. 1

222

Medicago sativa L. 1 1 1 1 1 1 1 1 Melica ciliata L. 1 1 1 1 1 Melilotus albus Medik. 1 Melilotus neapolitanus Ten. 1 Melilotus officinalis L. 1 1 1 1 1

Mentha aquatica L. 2 1 1 1

Mentha longifolia (L.) Huds. 1 1 1 1 1 1

Mentha pulegium L. 2 1 Mercurialis annua L. 1 1 1 1

Mercurialis perennis L. 1 Micromeria juliana (L.) Benth. ex Rchb.

1 1

Minuartia hybrida (Vill.) Schischkin 1 1 Minuartia mediterranea (L.) K.Maly 1 Misopates orontium (L.) Raf. 1 1 1 Molinia caerulea (L.) Moench. 1 1 Moltkia petraea (Tratt.) Griseb. 1 1 Morus alba L. 1 1 1 1 1 Muscari botryoides (L.) Mill. 1 Muscari comosum (L.) Mill. 1 1 1 Muscari neglectum Guss. ex Ten. 1 1 Myagrum perfoliatum L. 1 Mycelis muralis (L.) Dumort. 1 Myosotis arvensis (L.) Hill. 1 Myosotis scorpioides L. 1 1 1 Myriophyllum spicatum L. 1 1

Myriophyllum verticillatum L. 1 1 Myrtus communis L. 1 Nasturtium officinale R. Br. 2 1 1 Nigella arvensis L. 1 Nigella damascena L. 1

Nuphar lutea (L.) Sm. BC 2 1

Oenanthe fistulosa L. 1 Olea europaea L. 1 Onobrychis aequidentata (Sm.) d'Urv. 1 Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii (Jord.) Asch. et Graebn.

1 1 1 1 1 1

Onobrychis caput-galli (L.) Lam. 1 Ononis antiquorum (L.) Arcang. 1 1 Ononis spinosa L. 1 1 1 1 1 1 Onopordum acanthium L. 2 1 1 Onopordum illyricum L. 2 1 Ophrys apifera Huds. BC EN 1 1 Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt) Moench

BC VU 1

Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier et Layens

BC 1 1

Orchis laxiflora Lam. ssp. laxiflora 1 BC 1 1 Orchis morio L. BC 1 1 Orchis tridentata Scop. BC VU 1 1 Origanum vulgare L. 1 1 1 1 1 Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. 1 1 1

223

Ornithogalum pyramidale L. 2 1 Ostrya carpinifolia Scop. 1 Osyris alba L. 1 1 Paliurus spina-christi Mill. 1 1 1 1 Pallenis spinosa (L.) Cass. 1 1 1 Papaver rhoeas L. 2 1 1 1 1 1 1 Parietaria judaica L. 1 1 1 Parietaria officinalis L. 1 Paronycia capella (Hacq.) A. Kerner 1 1 Paspalum paspalodes (Michx.) Schribn.

1

Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball et Heywood

1 1 1

Petrorhagia saxifraga (L.) Link. 1 1 1 1 1 1 1 1 Petteria ramentacea (Sieber) C. Presl 1 1 Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr. 1 Peucedanum coriaceum Rchb. (= P. coriaceum ssp. pospichalii)

1 1 1

Phalaris canariensis L. 2 1 Phillyrea latifolia L. 1 1 Phillyrea media L. 1 Phleum echinatum Host 1 1 Phleum pratense L. pratense 1 1 1 1 Phleum subulatum (Savi) Asch. et Graebn.

1

Phragmites australis (Cav.) Trin ex Steud

1 1 1 1 1 1

Physalis alkekengi L. 1 Phytolacca americana L. 1 Picnomon acarna (L.) Cass. 1 Picris echioides L. 1 1 1 Picris hieracioides L. 1 1 1 1 1 1 1 1 Picris hispidissima (Bartl.) Koch 1 Pinus halepensis Mill. 1 1 Pinus nigra Arnold. 1 Piptatherum miliaceum (L.) Coss. 1 1 1 Pistacia terebinthus L. 1 1 Plantago altissima L. 1 1 1 1 1 Plantago coronopus L. 1 1 Plantago holosteum Scop. 1 Plantago lanceolata L. 1 1 1 1 1 1 1 Plantago major L. ssp. intermedia (Gilib.) Lange

1 1 1

Plantago media L. 1 1 1 1 1 Plumbago europaea L. 2 1 1 Poa annua L. 1 1 1 Poa bulbosa L. 1 1 1 Poa compresa L. 1 1 1 1 1 Poa pratensis L. 1 Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb.

1 1 1 1 1

Polygonum aviculare L. 1 1 1 1 1 1 Polygonum lapathifolium L. 1 Polygonum persicaria L. 1

224

Polypogon maritimus Willd. 2 1 Populus nigra L. 1 1 1 1 1 Populus tremula L. 2 1 Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin

1 1 1 1

Portulaca oleracea L. 1

Potamogeton natans L. 1 1 1 Potamogeton pectinatus L. 1 1 1

Potamogeton perfoliatus L. 1 1

Potentilla erecta (L.) Raeuschel 2 1 Potentilla recta L. 1 Potentilla reptans L. 1 1 1 1 1 1 1 1 Primula vulgaris Huds. 1 Prunella laciniata (L.) L. 1 1 1 Prunella vulgaris Huds. 1 1 1 1 1 1 1 1 Prunus avium L. 2 1 Prunus cerasifera Ehrh. 1 1 Prunus mahaleb L. 2 1 1 1 1 1 1 Prunus padus L. 1 Prunus spinosa L. 1 1 1 1 1 1 Pseudolysimachion spicatum (L.) Opiz

1

Pteridium aquilinum (L.) Kuhn 1 1 Pulicaria dysenterica (L.) Bernh 2 1 1 1 1 1 1 Punica granatum L. 1 1 1 1 Pyrus amigdaliformis Vill. 1 Quercus ilex L. 1 Quercus pubescens Willd. 1 1 1 1 Ranunculus acris L. 1 2 1 Ranunculus arvensis L. 2 1 1 1 Ranunculus ficaria L. 2 1 Ranunculus neapolitanus Ten. 2 1 Ranunculus repens L. 1 2 1 1 Ranunculus sardous Crantz 1 2 1 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill.

1

Reichardia picroides (L.) Roth. 1 1 Reseda lutea L. 2 1 1 1 Reseda luteola L. 2 1 Reseda phyteuma L. 1 Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn. 1 1 Rhinanthus minor L. 1 1 1 1 Robinia pseudacacia L. 1 1 1 1

Rorippa sylvestris (L.) Besser 1 1 Rosa canina L. 2 1 Rubia peregrina L. 1 1 Rubus caesius L. 1 1 1 1 1 Rubus ulmifolius Schott. 1 1 1 1 1 1 1 1 Rumex conglomeratus Murray 1 Rumex crispus L. 1 1 1 Rumex pulcher L. pulcher 1 1 Rumex tuberosus L. 1 Ruscus aculeatus L. HD,BC 1

225

Salix alba L. 1 1 1 1 1 1 1 Salix caprea L. 1 1 Salix purpurea L. 1 1 1 1 Salvia officinalis L. 1 1 1 Salvia pratensis L. 1 1 1 Salvia sclarea L. 2 1 1 Salvia verticillata L. 1 Sambucus ebulus L. 1 1 1 1 Sambucus nigra L. 1

Sanguisorba officinalis L. 1 1 1 1 Sanquisorba minor Scop. ssp. muricata Briq.

1 2 1 1 1 1 1 1 1

Satureja montana L. 1 1 1 Saxifraga tridactylites L. 1 Scabiosa triandra L. (= S. agrestis; S. gramuntia L.)

1

Scandix pecten-veneris L. 2 1 Schoenus nigricans L. 1 1 Scilla autumnalis L. 1 Scilla bifolia L. 1 Scirpus holoschoenus L. 2 1 1 1 1 1 Scirpus lacustris L. ssp. lacustris 1 1 1 Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme

1 1

Scirpus maritimus L. ssp. maritimus 2 1 1 Scolymus hispanicus L. 1 1 1 1 1 1 Scorpiurus muricatus L. 1 Scorzonera laciniata L. 1 Scrophularia canina L. 1 1 1 1 Scrophularia nodosa L. 2 1 Scrophularia peregrina L. 1 Securigera securidaca (L.) Degen et Dörfl.

1

Sedum acre L. 2 1 Sedum hispanicum L. 1 Sedum ochroleucum Chaix 1 1 Sedum sexangulare L. 1 1 1 1 1 1 Sedum sp. 1 Sedum telephium L. ssp. maximum (L.) Krock

2 1 1

Senecio jacobaea L. 2 1 Senecio vulgaris L. 1 1 1 1 Serratula tinctoria L. 1 1

Seseli tomentosum Vis. 1 1 1 1 1 Sesleria autumnalis (Scop.) F.W.Schultz

1

Sesleria caerulea (L.) Ard. (= S. uliginosa Opiz)

1

Sesleria sp. 1 Setaria italica (L.) P.Beauv. 1

Setaria pumila (Poir.) Schult. 1 1 Setaria verticillata (L.) P.Beauv. 1

Setaria viridis (L.) P. Beauv. 1 Sherardia arvensis L. 1 1 1 1

226

Silene latifolia Poir. 1 1 1 1 1 1 1 Silene vulgaris (Moench) Garcke ssp. angustifolia Hayek

1 1 1 1 1 1 1

Sinapis arvensis L. 1 Sisymbrium officinale (L.) Scop. 1 1 1 Smilax aspera L. 1 Solanum dulcamara L. 2 1

Solanum nigrum L. 2 1 Solanum tuberosum L. 1 1 1

Sonchus arvensis L. 1 Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens (Jord.) Ball

1 1 1

Sonchus oleraceus L. 1 Sorbus domestica L. 2 1 Sorghum halepense (L.) Pers. 1 1 Sparganium erectum L. 1 1 1 1 Spartium junceum L. 1 1 1 Spergularia marina (All.) Chiov. 1 Spiranthes spiralis (L.) Chevall. BC 1 Stachys cretica L. ssp. salviifolia (Ten.) Rech.f.

1 1 1 1 1

Stachys palustris L. 1 1 Stellaria media (L.) Vill. ssp. media 1

Succisa pratensis Moench. 1 Tagetes minuta L. 1 Tamus communis L. 2 1 1 Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.

1 1 1 1 1

Taraxacum laevigatum (Willd.) DC., agg.

1 1

Taraxacum officinale Weber 1 1 Teucrium chamaedrys L. 2 1 1 1 1 1 Teucrium flavum L. 1 Teucrium polium L. 1 1 1 1 Teucrium scordioides Schreb. 1 2 1 1 Thalicrum aquilegifolium L. 1 Thalictrum minus L. 1 Thesium divaricatum Jan ex Mert. et Koch.

1

Thlaspi perfoliatum L. 1 Thymelea passerina (L.) Cosson et Germ.

1

Tordylium apulum L. 1 Tordylium maximum L. 1 1 Tordylium officinale L. 1 Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. arvensis

1 1

Torilis arvensis (Huds.) Link ssp. purpurea (Ten.) Hayek

1

Torilis japonica (Houtt.) DC. 1 Torilis nodosa (L.) Gaertn. 1 1 Tragopogon dubius Scop. 1 Tragopogon porrifolius L. 1 Tragopogon pratensis L. 1 1 1 Trifolium angustifoliium L. 1

227

Trifolium campestre Schreber 1 1 1 1 1 Trifolium cinctum DC. 1

Trifolium dalmaticum Vis. 1 1 1 1 Trifolium echinatum M.Bieb. 1 1 Trifolium fragiferum L. 1 1 1

Trifolium hybridum L. 1 Trifolium incarnatum L. 1 1 Trifolium montanum L. 1 Trifolium nigrescens Viv. 1 Trifolium patens Schreb. 1 1 1 1 1 Trifolium pratense L. 1 1 1 1 1 1 1 Trifolium repens L. ssp. prostratum Nyman

1 1

Trifolium repens L. ssp. repens 1 1 1 1 1 Trifolium resupinatum L. VU 1 1 1 Trifolium scabrum L. 1 1 1 Trifolium stellatum L. 1 1

Triglochin palustris L. CR 1 1 Trigonella esculenta Willd. 1 1 Triticum turgidum L. 1 1 Tussilago farfara L. 1 1 1 Typha latifolia L. 2 1 1 1 1 Ulmus minor Miller 1 1 1 1 Umbilicum horizontalis (Guss.) DC. 1 1 1 Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt

1 1 1

Urtica dioica L. 1 1 1 1 1 1 1 Urtica pilulifera L. EN 1 1 Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert CR 1 1 1 Valeriana officinalis L. 2 1 Valeriana tuberosa L. 1 Valerianella coronata (L.) DC. 1 Valerianella echinata (L.) DC. 1 1 Verbascum blattaria L. 2 1 1 1 Verbascum pulverulentum Vill. 2 1 1 1 1 Verbena officinalis L. 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Veronica anagallis-aquatica L. 1 Veronica arvensis L. 1 1 1 1 1 Veronica beccabunga L. 2 1 1 1 Veronica chamaedrys L. 1 Veronica persica Poir. 1 1 Viburnum opulum L. 1 Viburnum tinus L. 1 Vicia angustifolia L. ssp. angustifolia 1 1 1 1 1 Vicia cracca L. 1 1 Vicia hirsuta (L.) Gray 1 Vicia hybrida L. 1 Vicia narbonensis L. 1 Vicia villosa Roth. varia (Host) Corb. 1 Vinca major L. 1 Viola alba Besser ssp. dehnhardtii (Ten.) W.Becker

1

228

Viola arvensis Murray 2 1 1 1 Vitex agnus-castus L. 2 1 Vitis vinifera L. 1 1 1 Vulpia ciliata Dumort. 1 1 Vulpia myuros (L.) C. C. Gmel. 2 1 1 1 Xanthium spinosum L. 1 2 1 Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve

1 2 1 1 1 1

Zea mays L. 1 1 1 1

116 17 21 147 215 252 136 209 187 270 166 199

229

Utjecaj poljoprivrednih metoda na raznolikost flore

Autor mr. sc. Mirko Ruščić

U sklopu COAST projekta provedena su i istraživanja raznolikosti biljnih vrsta u maslinicima

i vinogradima u obimu angažmana 10 čovjek/dana. Istraživanjem su obuhvaćeni maslinici na otoku Braču i vinogradi na otoku Hvaru. Provedena je usporedba flore na poljoprivrednim područjima na kojima se primjenjuju različite poljoprivredne metode: ekološke i konvencionalne, i to maslinika i vinograda. Primarni cilj je bio utvrditi je li ove različite poljoprivredne metode na definiranim poljoprivrednim površinama imaju učinak na raznolikost vaskularne flore.

Usporedba ekološkog maslinika s konvencionalnim maslinikom provedena je jugoistočno od naselja Postira, na području Vrtlaca, na otoku Braču. Oba maslinika približno su jednake površine i na istom mikroekološkom području. U ekološkom masliniku zabilježeno je ukupno 167 vrsta vaskularne flore, a u konvencionalnom masliniku gotovo četiri puta manje, 44 biljne vrste (Tab. 41). Uočeno je da u konvencionalnom masliniku malobrojne vrste imaju znatno veću abundanciju u odnosu na ekološki maslinik. U istraženoj flori maslinika utvrñeno je 6 endemičnih vrsta, a sve su zastupljene u ekološkom masliniku. Endemične vrste su: Genista sylvestris ssp. dalmatica, Trifolium dalmaticum, Centaurea spinosociliata ssp. spinosociliata, Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum, Anthyllis vulneraria ssp. praepropera i Aurinia sinuata. U konvencionalnom vinogradu nije utvrñena niti jedna endemična vrsta U ekološkom i kovencionalnom vinogradu utvrñena je kritično ugrožena vrsta Papaver hibridum, definirana prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

Usporedbom flore ekološkog vinograda s konvencionalnim vinogradom, približno iste površine, na južnim padinama otoka Hvara, na području naselja Ivan Dolac, utvrñene su ukupno 123 biljne vrste. Od toga, 113 vrsta ustanovljeno je u ekološkom vinogradu, a 28 vrsta u konvencionalnom vinogradu (Tab. 41). U konvencionalnom vinogradu zabilježeno je gotovo pet puta manje vrsta, ali su zato populacije pojedinih svojti puno brojnije. U konvencionalnom vinogradu pretežito su zastupljene korovne, ruderalne i neofitske vrste. U popisu flore istraženih vinograda utvrñene su dvije endemične vrste: Aurinia sinuata, zastupljena u starom i mladom ekološkom vinogradu i Tanacetum cinerariifolium, zastupljena samo u starijem ekološkom vinogradu. U konvencionalnom vinogradu nije utvrñena niti jedna endemična vrsta. Obje usporedbe ukazuju da čiste ekološke poljoprivredne površine, bez tretiranja, u znatno većom mjeri (4-5 puta) pogoduju višem stupnju raznolikosti vaskularne flore. Obzirom da je flora i pripadna vegetacija temelj funkcioniranja ekosustava na mikro i makro lokalitetima, te osnova hranidbenih lanaca, ova razlika u brojnosti vrsta zasigurno se neposredno odražava i na brojnost faune (entomofauna, herpetofauna, i dr.) i drugih skupina organizama (drugi beskralježnjaci, gljive, lišajevi, mahovine i dr.).

Obzirom na poznate učinke različitih poljoprivrednih praksi na očuvanje bioraznolikosti te na ovdje dobivene preliminarne rezultate, snažno se preporuča osmišljavanje i provedba sličnih istraživačkih aktivnosti duž obale, te sukladno rezultatima, poticanje prikladnijih poljoprivrednih metoda. Preliminarni rezultati ukazuju na potrebu poticanja ekoloških poljoprivrednih metoda na poljoprivrednim površinama čime se neposredno doprinosti očuvanju bioraznolikosti i stabilnosti staništa i ekosustava. Važno je istaknuti, provedena istraživanja su vrlo ograničenoga opsega i metodologije, te dobivene rezultate ne treba nikako uzimati kao generalne rezultate. Nekoliko je važnih ograničenja:

• premali uzorak usporeñivanih površina • neujednačena (ne-egzaktna) usporeñivana površina

230

• nepoznati drugi prirodni ekološki čimbenici koji mogu utjecati na ukupnu brojnost vrsta, neovisno o poloprivrednim metodama (ekspozicija, tip tla, nadmorska visina, mikroklima i dr.)

• neustanovljene točne razlike u poljoprivrednoj metodologiji ekoloških i konvencionalnih područja

• druge nepoznanice (nazočnost domaćih životinja u ispaši, učestalost košnje, navodnjavanje/zalijevanje, nedavni požari ili drugi nepoznati utjecaji)

• nedovoljno istražena flora obzirom na zadane uvjete (dio jedne vegetacijske sezone)

Tablica 41. Usporedba sastava flore ekološkog maslinika s konvencionalnim maslinikom, područje Vrtlaca, jugoistočno od naselja Postira, na otoku Braču (vlasnik Ivo Biočina)

Područje: VRTLACA; teren pločast, sjeverna ekspozicija, nagib, uzvišen teren izložen Suncu. Starost maslina od 60 do 180 godina

Lokalitet 1. ekološki maslinik, koordinate: X=5634405 Y=4803853, NV=133m

Lokalitet 2. Konvencionalni maslinik, koordinate: X=5634487 Y=4803838, NV=132m Biljne vrste Lokalitet 1 Lokalitet 2

Olea europaea + + Lagurus ovatus + Cerastium brachypetalum + + Teucrium polium + + Phleum echinatum + + Genista sylvestris ssp. dalmatica + Medicago rigidula + Fumana ericoides + Fumana procumbens + Helichrysum italicum + Trifolium scabrum + Trifolium dalmaticus + Trifolium stellatum + Trifolium campestre + + Trifolium angustifolius + Trifolium tomentosum + + Acinos arvensis + Ononis pusilla + Silene vulgaris + Sanguisorba minor ssp. muricata + Salvia officinalis + Valantia muralis + Ajuga chamaepitys + Minuartia capillacea + + Minuartia verna + Convolvulus althaeoides ssp. tenuissimus

+

Aira ciliata + Briza maxima + Orlaya grandiflora + Lopochloa cristata + + Securigera securidaca + Tordylium apulum + Dactylis glomerata ssp. hispida + Sedum ochroleucum + Ophrys sphegodes ssp. atrata +

231

Carduus bicolor + + Parentucellia latifolia + Centaurium erythraea + Centaurium tenuiflorum + Linum usitatissimum + Geranium molle + + Geranium purpureum + Geranium rotundifolium + Hypericum perforatum + Cheilanthes pteridioides + Cistus incanus ssp. creticus + Erica manipuliflora + Erica multiflora + Satureja montana var. cuneifolia + Vulpia ciliata + + Crepis neglecta + + Crepis vesicaria + Crepis setosa + Crepis foetida + Anthemis arvensis + + Anthemis austriaca + Allium subhirsutum + + Crepis rubra + Filago vulgaris + + Orobanche purpurea + Lathyrus cicera + Aegilops neglecta + Aegilops triuncialis + Muscari comosum + + Muscari neglectum + Micromeria juliana + Melilotus italicus + Poa bulbosa var. vivipara + Veronica arvensis + + Erodium cicutarium + Erodium malacoides + Arenaria serpyllifolia + + Veronica cymbalaria + Desmazeria rigida + + Leontodon crispus + Euphorbia exigua + Euphorbia fragifera + Centaurea spinosociliata + Ononis reclinata + Medicago litoralis + Medicago hispida + Asplenium trichomonas + Geranium columbinum + Urospermum picroides + Juniperus oxycedrus + Juniperus phoenicea + Herniaria incana + Sideritis romana + Galium murale +

232

Marrubium incanum + Coronilla scorpioides + Aethionema saxatile + Capsella rubella + + Helichrysum italicum + Teucrium chamaedrys + Cistus salviifolius + Helianthemum nummularium + Campanula pyramidalis + Cyclamen repandum + Arabis hirsuta + Pistacia terebintus + Pistacia lentiscus + Arbutus unedo + Anagallis arvensis + + Anagallis coerulea + + Hordeum murinum ssp. leporinum + + Bromus arvensis + Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum

+

Avena sterilis + Valerianella echinata + Papaver hybridum + + Petrorhagia saxifraga + Saxifraga tridactylites + Crupina crupinastrum + Hedypnois cretica + Bromus madritensis + Bromus sterilis + Conyza canadensis + Cardamine hirsuta + Carlina corymbosa + Carthamus lanatus + Brachypodium distachyon + Reseda lutea + Orchis coriophora + Anthyllis vulneraria ssp. praepropera

+

Rubus dalmaticus + Verbascum sinuatum + Rumex acetosa + + Asplenium ceterach + Plantago lanceolata + + Linum simia + Tragopogon dubium + Aurinia sinuata + Euphorbia helioscopia + + Arabis verna + + Trifolium nigrescens + + Rhagadiolus stellatus + + Alyssum alyssoides + + Consolida regalis + + Brachypodium retusum + + Calamintha nepetoides + +

233

Ranunculus muricatus - + Arum italicum + + Umbilicus horizontalis + + Sisymbrium officinale - + Fumaria officinalis + + Potentilla hirta + + Asparagus acutifolius + + Myrtus communis + - Picnomon acarna + - Osyris alba + Dorycnium hirsutum + - Orchis simia + - Hieracium praealtum ssp. bauhinii + - Reichardia picroides + - Nigella damascena + + Coronilla varia + - Origanum heracleoticum + - Hippocrepis unisiliquosa + - Argyrolobium zanonii + - Hippocrepis ciliata + - Prunella laciniata + - Hymenocarpos circinatus + - Scorpiurus muricatus + Carduus pycnocephalus + +

Tablica 42. Usporedba sastava flore ekološkog vinograda s konvencionalnim vinogradom sorte Plavca malog, na južnim padinama otoka Hvara, oko naselja Ivan Dolac (PZ Svirče)

Lokalitet 1. Mladi ekološki vinograd, Gomila iznad sela Bojanića Bad, koordinate: X=5632659, Y=4777957, +-6m, NV=224-254 m, veliki nagib, oko 75% Lokalitet 2.Stariji ekološki vinograd, sorte loze Plavac mali, nisu okopani, iznad naselja Ivan Dolac, koordinate: X= 5633219 Y= 4777868 NV=225 m Lokalitet 3. Konvencionalni vinograd, Velikus iznad sela Podnožice, iznad naselja Ivan Dolac,koordinate: X= 5634530, V= 4777172 +- 6m, NV= 54 m Vrste Lokalitet 1 Lokalitet 2 Lokalitet

3

Allium ampeloprasum + + Aurinia sinuata + + Avena barbata + + + Avena sterilis + + + Bidens subalternans + + + Briza maxima + + Bromus sterilis + + Bromus madritensis + + Falopia convolvulus + - Foeniculum vulgare + + + Picnomon acarna + + Lactuca scariola + + + Lactuca viminea + + Lavandula spica + + Lithospermum arvense + + Lopochloa cristata + + Calendula arvensis + + Campanula pyramidalis + +

234

Cardus bicolor + + Carlina corymbosa + + Celsia orientalis + + Chenopodium album + + + Chondrilla juncea + + + Clematis flamulla + + Convolvulus arvensis + + + Chrosophora tinctoria + + Crepis foetida + + + Daucus carota var. major + + Diplotaxis muralis + + Diplotaxis tenuifolia + + + Erodium malacoides + + Euphorbia falcata + + + Galium aparine + + + Galium corrudifolium + + Geranium rotundifolium + + + Helicrysum italicum + + Heliotropium europaeum + - Hypericum perforatum + + Hordeum leporinum + + Juniperus oxycedrus + + Amaranthus retroflexus - - + Melica ciliata + + Mercurialis annua + + Mysopates orontium + + + Tribulus terrestris - - + Pistacia lentiscus + + Psorolea bituminosa + + Reseda lutea + + Sonchus asper ssp. glaucescens + + Crucianella latifolia + + Fumaria parviflora + + + Ononis natrix + + Rhagadiolus stellatus + + Rubia peregrina + + Rubus dalmaticus + + Sanguisorba minor ssp. muricata + + Silene vulgaris + + Sorghum halepense + + ++ Solanum nigra + + Tremastelma palestinum + + Trifolium campestre + + Verbena officinalis + + Vicia faba + + Vicia hibrida + + Crepis vesicaria + + Senecio vulgaris - + Sonchus oleraceus - + Cynodon dactilon + + + Aetheorhiza bulbosa - + Melilotus italica + + Papaver somniferum - + Aurinia sinuata + +

235

Linum nodiflorum - + Orobanche purpurea + + Ruta graveolens + + Lactuca perennis - + Papaver rhoeas + + Desmazeria rigida + + Legousia speculus veneris + + Arenaria serpyllifolia + + Valerianella echinata - + Odontites luteus + + Pallenis spinosa + + Medicago orbicularis - + - Silene vulgaris + + Convolvulus althaeoides ssp. tenuissimus

+ +

Reichardia picroides - + Verbascum orientale + + Geranium purpureum + + Brachypodium retusum + + + Tanacetum cinerariifolium - + Linum strictum + + Micromeria juliana - + Quercus ilex - + Brachypodium distachyon - + Galium lucidum + + Crepis setosa + + + Pistacia lentiscus + + Olea europea + + Pinus halepensis + + + Asparagus acutifolius + + Tragopogon porrifolius + + Sedum ochroleucum + + Anagallis arvensis + + Anagallis coerulea + + Fumana procumbens + + Fumana ericoides + + Cephalaria leucantha - + Muscari racemosum - + + Muscari comosum - + Cistus incanus ssp. creticus + + Clypeola jonthlaspi - + Allium ascalonicum - + Salvia officinalis - + Juniperus oxycedrus + + Juniperus oxycedrus ssp. macrocarpa

- +

Rosmarinus officinalis + + Euphorbia spinosa - + Lathyrus cicera - + Teucrium polium - + Conyza canadensis + + Conyza bonariensis - + Dittrichia viscosa - + Trigonella monspeliaca - +

236

Ecbalium elaterium + + + Biscutella cichoriifolia - + Urospermum picroides - + Euphorbia exigua + + Cerastium brachypetalum + + Lolium perenne - - + Daucus carota - - + Lamium amplexicaule - - + Setaria verticiliformis - - + Medicago orbicularis - -

237

Priručnik o flori Priručnik o flori objavljen je u obliku knjige:

KOVAČIĆ, S.; NIKOLIĆ, T.; RUŠČIĆ, M.; MILOVIĆ, M.; STAMENKOVIĆ, V; MIHELJ, D.; JASPRICA, N.; BOGDANOVIĆ, S.; TOPIĆ, J. (2008): Flora jadranske obale i otoka - 250 najčešćih vrsta. Školska knjiga d.d. & Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 4-558. Šifra ŠK: 061289 ISBN: 978-953-0-61289-1 Uvez: BROŠIRANI UVEZ Format: 14,5X20,5 cm Prvo predsavljanje javnosti provedeno je tijekom InterLiber sajma knjiga (Zagreb), FloraArt izložbe (Zagreb), a službena promocija održana je 16. prosinca 2008. u Školskoj knjizi (Zagreb). Dio tiraža predan je UNDP uredu u Zagrebu.

238

Prilog 7. Nalazišta ugroženih i rijetkih staništa (shp datoteka na DVD-u u prilogu) NKS kod Ime zajednice x y PA Autor (i) Dta.

F.2.1.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima (Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933)

5602391 4768967 Vis i otoci

Ruščić M., Bogdanović S.

2008


5600470 4766132 Vis i otoci


2008


5600630 4766930 Vis i otoci


2008


5601491 4769687 Vis i otoci


2008


5582165 4760682 Vis i otoci


2008

F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima (Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947)

5602747 4769231 Vis i otoci


2008


5602483 4769276 Vis i otoci


2008


5602237 4770067 Vis i otoci


2008


5602199 4769882 Vis i otoci


2008


5602479 4769064 Vis i otoci


2008


5598574 4764807 Vis i otoci


2008


5599264 4764439 Vis i otoci


2008


5600495 4764554 Vis i otoci


2008


5601282 4765484 Vis i otoci


2008


5600548 4766262 Vis i otoci


2008


5602325 4766809 Vis i otoci


2008


5600744 4766753 Vis i otoci


2008


5593045 4763777 Vis i otoci


2008


5587684 4763024 Vis i otoci


2008


5596641 4764420 Vis i otoci


2008


5589357 4766491 Vis i otoci


2008


5589405 4765894 Vis i otoci


2008


5586430 4768017 Vis i otoci


2008


5586357 4767932 Vis i otoci


2008


5588631 4770038 Vis i otoci


2008

239


5589256 4770307 Vis i otoci


2008


5591064 4770547 Vis i otoci


2008


5591957 4771078 Vis i otoci


2008


5592135 4770673 Vis i otoci


2008


5592437 4770693 Vis i otoci


2008


5597060 4771205 Vis i otoci


2008


5597905 4770856 Vis i otoci


2008


5600455 4770532 Vis i otoci


2008


5600455 4770412 Vis i otoci


2008


5601509 4769985 Vis i otoci


2008


5601642 4769860 Vis i otoci


2008


5581996 4760740 Vis i otoci


2008


5582101 4757484 Vis i otoci


2008


5565476 4762304 Vis i otoci


2008


5558325 4764195 Vis i otoci


2008


5537821 4772001 Vis i otoci


2008


5561180 4763700 Vis i otoci


2008


5604006 4695066 Vis i otoci


2008


5605103 4694632 Vis i otoci


2008

D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum H-ić. 1958)

5602043 4769611 Vis i otoci


2008


5602140 4768832 Vis i otoci


2008


5602112 4768450 Vis i otoci


2008


5599061 4764657 Vis i otoci


2008


5600314 4764369 Vis i otoci


2008


5600588 4766592 Vis i otoci


2008


5595743 4764942 Vis i otoci


2008


5596628 4764480 Vis i otoci


2008


5596579 4765077 Vis i otoci


2008

240


5596932 4764841 Vis i otoci


2008


5593008 4764377 Vis i otoci


2008


5593037 4764289 Vis i otoci


2008


5588209 4763914 Vis i otoci


2008


5591444 4766387 Vis i otoci


2008


5591370 4766176 Vis i otoci


2008


5591320 4765936 Vis i otoci


2008


5589820 4769451 Vis i otoci


2008


5589948 4769585 Vis i otoci


2008


5590566 4768537 Vis i otoci


2008


5586957 4767892 Vis i otoci


2008


5588786 4769954 Vis i otoci


2008


5592121 4770978 Vis i otoci


2008


5591811 4770401 Vis i otoci


2008


5592164 4769927 Vis i otoci


2008


5594944 4767407 Vis i otoci


2008


5596414 4767797 Vis i otoci


2008


5596625 4768216 Vis i otoci


2008


5596493 4770875 Vis i otoci


2008


5600427 4770261 Vis i otoci


2008


5600345 4770254 Vis i otoci


2008


5601525 4769516 Vis i otoci


2008


5582091 4760442 Vis i otoci


2008


5582098 4760537 Vis i otoci


2008


5561276 4764116 Vis i otoci


2008

* Ruderalna zajednica s Onopordum illyricum i Ononis natrix

5601592 4768135 Vis i otoci


2008

E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985)

5602267 4768619 Vis i otoci


2008


5602184 4769279 Vis i otoci


2008

241


5602184 4769745 Vis i otoci


2008


5599142 4764544 Vis i otoci


2008


5599033 4765325 Vis i otoci


2008


5592917 4764071 Vis i otoci


2008


5597045 4769992 Vis i otoci


2008


5596283 4769543 Vis i otoci


2008


5601428 4769362 Vis i otoci


2008


5600233 4769698 Vis i otoci


2008


5561936 4764126 Vis i otoci


2008

F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice (Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić. 1934)

5598477 4764971 Vis i otoci


2008


5595840 4764787 Vis i otoci


2008


5596560 4764683 Vis i otoci


2008


5597041 4764794 Vis i otoci


2008


5599150 4764668 Vis i otoci


2008


5592519 4770493 Vis i otoci


2008


5591774 4770513 Vis i otoci


2008

I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva (Diplotaxidion Br.-Bl. (1931) 1936 i Chenopodion muralis Br.-Bl. (1931) 1936)

5600439 4766170 Vis i otoci


2008


5596641 4764811 Vis i otoci


2008


5595711 4765031 Vis i otoci


2008


5591791 4766282 Vis i otoci


2008


5591774 4770615 Vis i otoci


2008


5596414 4767797 Vis i otoci


2008

242


5595102 4767226 Vis i otoci


2008


5598112 4767202 Vis i otoci


2008

I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936) sastojine vrsta Carthamus lanathus i Carlina corymbosa

5595102 4767226 Vis i otoci


2008

I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (Chenopodietalia Br.-Bl. (1931) 1936) sastojine vrsta Carthamus lanathus i Carlina corymbosa

5596943 4767976 Vis i otoci


2008

E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971)

5596579 4765077 Vis i otoci


2008


5592943 4764264 Vis i otoci


2008


5588470 4763914 Vis i otoci


2008


5591221 4766236 Vis i otoci


2008


5590122 4768840 Vis i otoci


2008


5586531 4768275 Vis i otoci


2008


5591774 4770615 Vis i otoci


2008


5591767 4770642 Vis i otoci


2008


5591743 4770543 Vis i otoci


2008


5592164 4769927 Vis i otoci


2008


5595237 4766808 Vis i otoci


2008


5596620 4768211 Vis i otoci


2008


5597507 4770095 Vis i otoci


2008


5597144 4770144 Vis i otoci


2008


5601329 4769555 Vis i otoci


2008


5600192 4769964 Vis i otoci


2008


5561276 4764116 Vis i otoci


2008

B.1.4.2.1. Zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae (Ht. 1942, nom. sol.) H-ić. 1962)

5592784 4763841 Vis i otoci


2008


5588039 4763095 Vis i otoci


2008

243


5588408 4763161 Vis i otoci


2008


5589338 4766623 Vis i otoci


2008


5589395 4765615 Vis i otoci


2008


5561180 4763700 Vis i otoci


2008


5604006 4695066 Vis i otoci


2008


5605103 4694632 Vis i otoci


2008

E.8.2.3. Makija tršlje i somine (Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987)

5588209 4763294 Vis i otoci


2008


5586134 4768161 Vis i otoci


2008


5586621 4767764 Vis i otoci


2008


5588924 4770241 Vis i otoci


2008


5592392 4770660 Vis i otoci


2008


5591483 4770721 Vis i otoci


2008


5591231 4770512 Vis i otoci


2008


5596697 4771321 Vis i otoci


2008


5596885 4770867 Vis i otoci


2008


5561936 4764126 Vis i otoci


2008

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958)

5591581 4766541 Vis i otoci


2008


5590828 4768321 Vis i otoci


2008


5590896 4768338 Vis i otoci


2008


5589306 4770188 Vis i otoci


2008


5588790 4769958 Vis i otoci


2008


5591718 4770457 Vis i otoci


2008


5591811 4770401 Vis i otoci


2008

E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić (1965) 1977)

5591688 4766515 Vis i otoci


2008

244


5591231 4766412 Vis i otoci


2008


5591245 4766464 Vis i otoci


2008


5591319 4765934 Vis i otoci


2008


5591674 4766109 Vis i otoci


2008


5591585 4766545 Vis i otoci


2008


5590391 4768997 Vis i otoci


2008

A.4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića (Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937)

5598018 4767109 Vis i otoci


2008

* korovne zajednice zapuštenih poljoprivrednih površina

5598073 4766959 Vis i otoci


2008

C.3.6.1.2. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati H-ić. 1958)

5583178 4758103 Vis i otoci


2008


5561276 4764116 Vis i otoci


2008


5604006 4695066 Vis i otoci


2008

I.1.2.1.8. Zajednica drvolike stole (Lavateretum arboreae Br.-Bl. et Molinier 1935)

5565470 4762304 Vis i otoci


2008

E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike (Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973)

5537821 4772001 Vis i otoci


2008

E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike (Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973)

5604006 4695066 Vis i otoci


2008

Nema NKS kod

travnjaci s vrstom Bromus erectus 5613034 5613034 Cetina Pandža M. 2008

C.2.5.1.2. livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače - As. Hordeo-Poëtum silvicolae

5613998 4869240 Cetina Pandža M. 2008

C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini - livade s divljim ječmom - Hordeum secalinum

5614007 4869202 Cetina Pandža M. 2008

Nema NKS kod

sastojine s vrstama velika krvara – Sanguisorba officinalis i livadni procjepak (Chouardia litardierei)

5614109 5614109 Cetina Pandža M. 2008

C.2.5.1.6. livade livadnog procjepka i sitne busike - As. Scillo litardierei-Deschampsietum mediae

5614256 4869872 Cetina Pandža M. 2008

Travnjak s vrstom Bromus erectus 5614943 4866499 Cetina Pandža M. 2008

C.2.5.1. sveza Molinio-Hordeion secalini 5614932 4866587 Cetina Pandža M. 2008

Nema NKS kod

livade košanice s velikom krvarom 5615028 4866321 Cetina Pandža M. 2008

Nema NKS kod

sastojine s bujadi (Pteridium aquilinum) 5649943 4811018 Cetina Pandža M. 2008

B.1.4.2 Centaureo-Portenschlagiellion 5638376 5638376 Cetina Pandža M. 2008







F.1.1.2.3. Hainaldio-Elymetum pycnanthi H-ić 1934. 5510141 4916142 Pag Topić J. 2008

245

F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić (1934) 1950

5493629 4930016 Pag Topić J. 2008

Laguna (Ruppia cirrhioza) 5493674 4930010 Pag Topić J. 2008

sastojina Scirpus triqueter 5493874 4930000 Pag Topić J. 2008

A.4.1.1.7. Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931. 5493732 4930510 Pag Topić J. 2008

C.2.5.1.5.

Trifolio-Hordeetum secalini H-ić 1934. (Trifolio-Hordetalia)

5494326 4930372 Pag Topić J. 2008

C.3.5.1.3. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić (1934) 1963

5494827 4931059 Pag Topić J. 2008


5495166 4930598 Pag Topić J. 2008


5496328 4929823 Pag Topić J. 2008


5496530 4929945 Pag Topić J. 2008

sastojina Salvia officinalis 5496506 4930094 Pag Topić J. 2008

F.1.1.2.2. Schoeno-Plantaginetum maritimae H-ić 1934.

5496647 4930251 Pag Topić J. 2008

sastojina Goniolimon dalmaticum 5496627 4930324 Pag Topić J. 2008

C.3.5.1.4. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-ić (1962) 1963.

5497971 4929016 Pag Topić J. 2008


5498072 4928883 Pag Topić J. 2008


5498258 4928734 Pag Topić J. 2008

B.2.2.1.1. Drypetum jacquinianae H-ić 1934. 5495723 4937194 Pag Topić J. 2008


Phragmitetum 5516845 4908464 Pag Topić J. 2008

F.1.1.2.1. Juncetum maritimo-acuti H-ić 1934. 5516956 4908427 Pag Topić J. 2008

C.2.5.1.5.


5516646 4908886 Pag Topić J. 2008

C.2.5.1.5.


5512612 4914246 Pag Topić J. 2008

Sarcocornetalia 5517109 4908418 Pag Topić J. 2008






5510692 4912401 Pag Topić J. 2008


5511392 4912674 Pag Topić J. 2008

A.4.1.1.8. Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. 5510989 4912943 Pag Topić J. 2008

A.4.1.1.8. Cladietum marisci (All. 1922) Zobr. 1935. 5510229 4913583 Pag Topić J. 2008

F.1.1.2.4. Junco-Scorzoneretum parviflorae H-ić 1934.

5510015 4913221 Pag Topić J. 2008


5510178 4913435 Pag Topić J. 2008

sastojina Sacharum ravene 5517569 4911051 Pag Topić J. 2008

F.1.1.3.2. Limonio-Artemisietum caerulescentis H-ić 1934.

5513465 4913717 Pag Topić J. 2008

Magnopotamion 5512632 4912420 Pag Topić J. 2008

C.2.5.1.5.


5513335 4913633 Pag Topić J. 2008

Salicornietum europae 5507924 4912226 Pag Topić J. 2008

Salicornietum europae 5509604 4914146 Pag Topić J. 2008


5509515 4913651 Pag Topić J. 2008


5509749 4912124 Pag Topić J. 2008

246

B.1.4.1. kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene (Centaureo-Campanulion)

5567755 4848091 Krka Milenko Milović 2008







C.2.1.5.2. vlažna livada divljeg ječma (Hordeo-Poetum sylvicolae?)


C.2.5.1. fragmenti livada s divljim ječmom (Molinio-Hordeion secalini)


C.2.5.1. fragmenti livada s divljim ječmom (Molinio-Hordeion secalini)


C.3.5.1.2. jadranske kamenjare kadulje i kovilja (Stipo-Salvietum officinalis)


C.3.6.1. eu- i stenomediteranski pašnjaci raščice (Cymbopogo-Brachypodietum retusi)
















C.3.6.1.2. kamenjare rašćice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati)
























F.1.1.1.1. slanjača caklenjače (Salicornietum 5566605 4843622 Krka Milenko Milović 2008

247

europaeae)

F.1.1.1.1. slanjača caklenjače (Salicornietum europaeae)












F.1.1.1.2. slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae)


F.1.1.1.2. slanjača sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae)


F.1.1.2.1. europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum-maritimo acuti)








































F.1.1.3.1. livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinellio festucaeformis-Sarccocornietum fruticosae)


248



























F.1.1.3.2. zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescentis)




















G.3.2.3.4. podvodne livade s vrstom Cymodocea nodosa


A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) 5720307 4746130 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

249

A.4.1.1.3 Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) 5720219 4746258 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

A.4.1.1.3 Zajednica običnog oblića (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) 5720481 4747034 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) 5720161 4746585 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) 5720257 4746229 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

A. 4.1.1.7.

Zajednica primorskog oblića (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) 5720610 4747140 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) 5720114 4746725 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008



C.3.6.1.1.

Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske (As. Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-ić. 1961) 5719242 4745120 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

C.3.6.1.1.


C.3.6.1.1.


C.3.6.1.3.

Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956) 1958) 5719268 4744918 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) 5716135 4747393 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

D.3.4.2.1

Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) 5719581 4744702 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

D.3.4.2.1

Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) 5719836 4745506 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

E.3.5.5.

Mješovita šuma medunca "duba" i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum virgilianae Trinajstić 1985) 5715422 4746996 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

E.3.5.5.


E.3.5.5.


E.8.1.1.

Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) 5719061 4744798 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.1.1.


250

E.8.1.1.


E.8.1.1.


E.8.1.1.


E.8.1.2.

Mješovita šuma crnike i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajstić 1983) 5715726 4746972 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.1.2.


E.8.1.2.


E.8.1.3.

Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) 5715821 4751050 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.1.3.


E.8.1.3.


E.8.2.5. Makija velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum Allier et Lacoste 1980) 5718538 4745377 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008




E.8.2.7

Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) 5716123 4746996 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.2.7


E.8.2.7


E.8.2.7


E.8.2.7


E.9.2.2. Nasadi crnog bora - Nasadi crnog bora (Pinus nigra) 5707933 4749495 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008



F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987) 5719204 4744912 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

F.3.1.1.1.

Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić. 1934) 5716218 4751353 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) 5719171 4744679 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

G.3.5.1.

Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) 5719317 4744673 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

251

I.1.1.1.1.

Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-ić. 1963) Trinajstić 1994) 5721372 4748299 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

5720826 4747479 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

I.1.2.1.3.

Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika (As. Fumario-Cyperetum rotundi H-ić. (1959) 1960) 5720845 4747162 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) 5715897 4751178 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008










I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felföldy 1942) 5720214 4746527 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

I.1.5.1.2. Zajednica abdovine (As. Sambucetum ebuli Felföldy 1942) 5715574 4747731 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna područja na poluotoku. 5718950 4745187 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

I.5.2. Maslinici su razvijeni u sva tri prioritetna područja na poluotoku. 5720815 4745905 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

J.3.3.1. Suhozidi (gromače) 5719855 4746264 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

J.3.3.1. Suhozidi (gromače) 5714553 4748426 Pelješac Jasprica N., Dolina K. 2008

A.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara 5701958 4738803 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008



A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927) 5702008 4738765 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008



A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) 5702150 4738650 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) 5713205 4735250 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

A.4.1.1.8. Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) 5702066 4738738 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008



252

B.1.4.2.3.

Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja (As. Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962) 5719895 4733306 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

C.3.6.1.3.

Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara (As. Oryzopsetum miliaceae H-ić. (1956) 1958) 5719808 4733207 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


C.3.6.1.3.


D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995) 5703785 4738367 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008



D.3.2.1.1.

Termofilne poplavne šikare - poplavne šikare mediteranskog područja (Nerio-Tamaricetea), uključujući provizornu i slabo istraženu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. 5702197 4738624 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

D.3.2.1.1.

Termofilne poplavne šikare - poplavne šikare mediteranskog područja (Nerio-Tamaricetea), uključujući provizornu i slabo istraženu asocijaciju Periploco-Viticetum Lak. 5713155 4735250 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

D.3.4.2.1.

Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (As. Erico-Cistetum cretici H-ić. 1958) 5725182 4731170 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.1.1.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) 5715202 4736068 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.1.3.

Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) 5701938 4739705 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.1.3.

Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985) 5714977 4735703 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.2.2.

Makija divlje masline i drvenaste mlječike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973) 5702331 4738922 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.2.3. Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) 5702425 4738922 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.2.7.

Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) 5701525 4737198 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.8.2.7.

Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) 5713149 4735075 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E 8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) 5724773 4732408 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

E.9.1.2. Sastojine pajasena (Ailanthus altissima) 5709708 4735267 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As. Echinophoro-Elymetum farcti Géhu 1987) 5725118 4731111 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008


253


F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982) 5715091 4735914 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

G.3.5.1.

Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) 5701449 4737146 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

I.1.1.1.1.

Zajednica smeñe slezenice i mesnatog klobučića (As. Asplenio-Umbilicetum horizontalis (H-ić. 1963) 5709708 4735413 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma (As. Hordeetum leporini Br.-Bl. 1936) 5710951 4735039 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (As. Lolio-Trifolietum suffocati Trinajstić 1979) 5711231 4735138 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci 5702903 4738326 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci 5701926 4739804 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

I.5.2. Maslinici 5701948 4737295 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008



J.3.3.1. Suhozidi (gromače) 5710110 4735343 Mljet Jasprica N., Dolina K. 2008

254

Prilog 8. DVD s pratećim datotekama DVD u prilogu sastavni je dio pisanog dijela izvješća i organiziran je kako slijedi:

255

Mapa «Datoteke» sadrži:

• Ovo izvješće Final Report-13-Jan-2009-2.doc

• Floru istraženog područja (shp datoteka) flora-coast-aug-2008.dbf, flora-coast-aug-2008.sbn, flora-coast-aug-2008.sbx, flora-coast-aug-2008.shp, flora-coast-aug-2008.shx:

• Granice PA područja (shp datoteka): pa-cetina.dbf, pa-cetina.shp, pa-cetina.shx, pa-krka-03.dbf, pa-krka-03.shp, pa-krka-03.shx, pa-mljet-01.dbf, pa-mljet-01.shp, pa-mljet-01.shx pa-mljet-03.dbf, pa-mljet-03.shp, pa-mljet-03.shx pa-pag-03.dbf, pa-pag-03.jpg, pa-pag-03.shp, pa-pag-03.shx pa-vis-03.dbf, pa-vis-03.shp, pa-vis-03.shx peljesac-01.dbf, peljesac-01.shp, peljesac-01.shx,

• Geokodirana staništa (shp datoteka) stanista-coast-nks-2008.dbf, stanista-coast-nks-2008.sbn, stanista-coast-nks-2008.sbx, stanista-coast-nks-2008.shp, stanista-coast-nks-2008.shx

• Geokodirana staništa (excel datoteka): Stanista-Coast-NKS-koordinate.xls

Ostale mape sadrže foto dokumentaciju vrsta, staništa i lokaliteta po prioritetnim područjima i sadržanim IBDA.

Prilog 9. Popis slika Slika 1. Opći pregled 173 istraženih lokaliteta (●●●●) Coast projekta u pet PA područja......................... 7

Slika 2. Obalna zajednica F.3.1.1.1. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić, s primorskom makovicim u cvatu........................................................................................................................................... 13

Slika 3. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša u sklopu PA Pag ................................................... 14

Slika 4. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pag s lokalitetima (●●●●) na kojima je provedeno kartiranje flore (odnosi se na opažanja samo na otoku)...................... 15

Slika 5. Gusta populacija Chouardia litardierei ................................................................................. 16

Slika 6. IBDA Vlašički zaljev (Vransko polje)..................................................................................... 17

Slika 7. IBDA Kolansko blato............................................................................................................. 19

Slika 8. IBDA Područje Klaša (izmeñu Kolana, Dubrave i Sv. Duha) ............................................... 22

Slika 9. IBDA Obalno područje uz Malo blato i IBDA Nizinsko područje od paške solane do Dinjiške.................................................................................................................................................... 24

Slika 10. Klimadijagram Za Područje Šibenika (Meteorološka Stanica Šibenik, 1976-2006.) .......... 33

Slika 11. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Krka s lokalitetima (●●●●) na kojima je provedeno kartiranje flore ................................................................................ 42

Slika 12. IBDA „Guduča“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-6)............................................ 44

Slika 13. IBDA „Prokljansko jezero“ – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-18) ......................... 46

Slika 14. IBDA „Kanal Sv. Josipa“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani ............................. 49

Slika 15. IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani.................. 52

Slika 16. IBDA „Solaris-Zablaće“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani (crni kvadratići označavaju uništenu halofitsku vegetaciju nasipavanjem obale) .............................................. 54

Slika 17. IBDA „Morinjski zaljev“ – prikaz granica i lokaliteta koji su istraživani ............................... 56

Slika 18. Karta nalaza rijetkih i ugroženih staniša s NKS kodovima u sklopu PA Vis i pučinski otoci (pripadna tablica s podacima dana je u Prilogu 7)..................................................................... 85

Slika 19. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Vis lokalitetima (●) na kojima je provedeno kartiranje flore (takoñer obrañeni pučinski otoci nisu prikazani na karti – Biševo, Svetac, Kamik, Jabuka, Brusnik, Palagruža) – svi podaci u sklopu FCD-a.................. 86

Slika 20. Vegetacijski elementi u uvalama Mala i Vela Smokova: 1.- F. 2.1.1. obalni pijesci; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. I. 1.2.1.

257

ruderalna zajednica u kojoj dominiraju Onopordum illyricum i Ononis natrix; 5 – E.8.1.3. mješovita vazdazelena makija hrasta crnike Quercetea ilicis ................................................... 88

Slika 21. Vegetacijski elementi u uvali Milna, Zaglav, Rukavac, Srebrna, Ravnik i Budikovac: 1 - F. 3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi – označene ljubičastim točkama; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea - označene plavim točkama ; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum - označene rozim točkama ; 4 - E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5.- F.2.1.1. obalni pijesci; 6 - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ............................................................................ 91

Slika 22. Vegetacijski elementi u uvalama Stiniva i Travna: 1 - F. 3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi; 2 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - I.1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea. 93

Slika 23. Vegetacijski elementi u uvali Duboka: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5.- E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 6. - I. 1.2.1. Korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ........................................................................................................................... 94

Slika 24. Vegetacijski elementi na području Stupišća: 1 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 2. – F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis 5. - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae. .............................................................................. 96

Slika 25. Vegetacijski elementi na području brda Hum i Kamenice: 1 - F.4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2 - B.1.4.2.1. zajednica kamenjarske brusine i dubrovačke zečine Phagnalo-Centaureetum ragusine; 3 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 5. - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 6. - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog graba Ostryo-Quercetum ilicis – označene crvenim točkama 7. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 8. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ................................................ 97

Slika 26. Vegetacijski elementi na području brda Zagrebenje: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2 - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis; 3 - E.8.1.6. mješovite šume i makije crnike i crnog graba Ostryo-Quercetum ilicis; 4. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis....................................................................................... 98

Slika 27. Vegetacijski elementi u uvali Barjaška (Barjaci): 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis..................................................................................... 100

Slika 28. Vegetacijski elementi u uvalama Tordo zalučje, Veli Dol i Travna: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea-označene plavim krugovima; 2. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 3 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum – označeno ružičastim krugovima; 4 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 5. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea ......................................................................................................................... 101

Slika 29. Vegetacijski elementi na području uvala Oključna, Tiha i Slatina: 1 - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea – označene plavim točkama; 2 - F.3.1.1.1. šljunkoviti morski žali Euphorbio-Glaucietum flavi –označeno ljubičastom točkom ; 3. – E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 4. - E.8.1.1. vazdazelene šume hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni- Quercetum ilicis –označeno zelenim točkama ; 5 - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija

258

crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 6. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum-označeno rozim točkama; 7. - I. 1.2.1.korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea .......................................................................... 103

Slika 30. Vegetacijski elementi na području Čajnog i Vinog polja: 1. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 2. - I.1.2. korovne zajednica u kojoj dominiraju vrste Carthamus lanatus i Carlina corymbosa; 3. - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 4. - E.8.2.7. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis..................................................................................... 104

Slika 31. Vegetacijski elementi na području Svetog Jurja i Rogačice: 1 - D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 2. - E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 3. - F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 4 - E.8.2.3. zajednica tršlje i gluhača Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae; 5. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; ................................................................................................ 105

Slika 32. Vegetacijski elementi na području lokve u Pliskom polju: 1. – A. 4.1.1.7. Scirpetum maritimi; 2. - I.1.2.1. korovna i ruderalna vegetacija razreda Chenopodietea; 3. - I.1.2. korovne zajednica zapuštenih poljoprivrednih površina ........................................................................ 107

Slika 33. Vegetacijski elementi u uvali Dobra i Stončica: 1.- F. 4.1.1. stjenovite morske obale halofilnog razreda petrovca i mrižice Crithmo-Limonietea; 2.- D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvijetnom resikom Erico-Rosmarinetum; 3.- E.8.2.7. čista, vazdazelena šuma i makija crnike i alepskog bora Querco ilicis-Pinetum halepensis; 4. - E.8.1.3. vazdazelena šuma i makija crnika s mirtom Myrto-Quercetum ilicis; 5. – F.2.1.1. elementi vegetacije obalnih pijesaka – označeno crnom točkom......................................................................................... 108

Slika 34. 1/ uvala Prapratna, 2/ Ston i okolica, 3/ Ponikva i padine Metohije; lokaliteti su označeni brojevima:................................................................................................................................. 136

Slika 35. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Pelješac s lokalitetima (●●●●) na kojima je provedeno kartiranje flore ........................................................... 138

Slika 36. IBDA na PA poluotoku Pelješcu: uvala Prapratna, Ston i okolica i Ponikve i padine od Metohije do Putnikovića. .......................................................................................................... 139

Slika 37. IBDA otoka Mljeta: 1/ uvala Podrope, 2/ Kozarica, 3/ Blato, Blatina i Blatsko polje......... 164

Slika 38. IBDA otoka Mljeta: 1/ Zaglavci-otok Badanj, 2/ lokalitet Vodice, 3/ Blatina kraj Sobre .... 165

Slika 39. IBDA otoka Mljeta: 1/ područje Pinjevca, uvala Blace, Velika i Mala Saplunara, 2/ područje Maranovića (Brdska) ................................................................................................................ 165

Slika 40. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Mljet s lokalitetima (●●●●) na kojima je provedeno kartiranje flore .............................................................................. 167

Slika 41. Karta područja osobito značajnih za floru i staništa (IBDA) unutar PA Cetina: 1/ Cetinsko i Paško polje, 2/ Vrličko polje, 3/ Hrvatačko polje, 4/ Sinjsko polje, 5/ Blato na Cetini, 6/ Kučiće, 7/ Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice .......................................................................... 193

Slika 42. IBDA Cetinsko i Paško polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-11) (lokalitet (točka) 1. x= 5613034, y= 4867222; 2. x= 5613998, y= 4869240; 3. x= 5614007, y=4869202; 4. x= 5614109, y=4869612; 5. x= 5614007, y= 4869825; 6. x= 5614055, y= 4869398; 7.x= 5614021, y= 4869684; 8. x= 5614095, y= 4869560; 9. x= 5614256, y= 4869872; 10. x= 5614058, y= 4869164; 11. x= 5614122, y= 4869090) .................................................................................. 194

Slika 43. IBDA Vrličko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-4) (lokalitet (točka): 1. x= 5614943, y= 4866499; 2. x= 5615028, y= 4866321; 3. x= 5615131, y= 4866313; 4. x= 5614952, y= 4866491) ............................................................................................................. 198

Slika 44. IBDA Hrvatačko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x= 6391022, y= 4848275; 2. x= 6390724, y= 4847740; 3. x= 6390278, y= 4848009; 4. x= 6390616, y= 4847695; 5. x= 6391654, y= 4847200; 6. x= 6390121, y= 4848880; 7. x= 6390050, y= 4848876) ............................................................................................................. 200

Slika 45. IBDA Sinjsko polje – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-7) (lokalitet (točka): 1. x= 6396801, y= 4839107; 2. x= 6395980, y= 4838938; 3. x= 6397994, y= 4837243; 4. x= 6397873, y= 4837041; 5. x= 6397990, y= 4837008; 6. x= 6396797, y= 4839044;7. x= 6397048, y= 4839292) ............................................................................................................................. 202

Slika 46. IBDA Blato na Cetini – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-2) (lokalitet (točka): 1. x= 5649395,y= 4816836; 2. x= 6406709, y= 4815811) ................................................................ 204

Slika 47. IBDA Kučiće – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (1-5) (lokalitet (točka): 1. x= 5649943, y= 4811018; 2. x= 5639374, y= 4812901; 3. x= 5639332, y= 4812908; 4. x= 5651769, y= 4811578; 5. x= 5649993, y= 4810917) .................................................................................... 205

259

Slika 48. IBDA Kanjon Cetine od Omiša do Kaštil Slanice – prikaz granica i istraživanih lokaliteta (lokalitet 1. x= 5637593, y= 4813148; 2. x= 5638376, y= 4813022; 3. x= 5638251, y= 4813131; 4. x= 5638098, y= 4813127; 5. x= 5636887, y= 4813146; 6. x= 5636704, y= 4813184; 7. x= 5637395, y= 4813021; 8. x= 5637665, y= 4812971) ............................................................... 207

Prilog 10. Popis tablica Tablica 1. Klimatološki podaci za područje Šibenika (Meteorološka stanica Šibenik, razdoblje 1976.-

2006.) ......................................................................................................................................... 32

Tablica 2. Zastupljenost zaštićenih (NN 7/2006), endemičnih i ugroženih svojti u flori PA (prema FCD, Nikolić 2008) ..................................................................................................................... 36

Tablica 3. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Guduča..................................................... 42

Tablica 4. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Prokljansko jezero“ ................................. 45

Tablica 5. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Kanal Sv. Josipa“ .................................... 48

Tablica 6. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Martinska-Jadrija-Srima“......................... 50

Tablica 7. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Solaris-Zablaće“...................................... 53

Tablica 8. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA „Morinjski zaljev“ ...................................... 55

Tablica 9. Meñusobni odnos flornih elemenata na otoku Visu (DOMAC, 1955) ................................. 76

Tablica 10. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1975) na otoku Biševu............. 77

Tablica 11. Usporedba životnih oblika biljaka otoka Visa i Biševa (prema PAVLETIĆ, 1975). ........... 77

Tablica 12. Meñusobni odnos flornih elemenata (prema PAVLETIĆ, 1978) na otočju Palagruža. ..... 80

Tablica 13. Značajne biljne vrste otoka Brusnika.............................................................................. 81

Tablica 14. Pregled endemičnih i rijetkih biljaka otoka Jabuke......................................................... 81

Tablica 15. Značajne biljne vrste otoka Kamika................................................................................ 82

Tablica 16. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA otok Vis .................................................. 86

Tablica 17. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vela Smokova, otok Vis ......................... 87

Tablica 18. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Milna, otok Vis .............................. 89

Tablica 19. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Zaglav, otok Vis ............................ 89

Tablica 20. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Rukavac, otok Vis......................... 90

Tablica 21. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Srebrna, otok Vis.......................... 91

Tablica 22. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stiniva, otok Vis...................................... 92

Tablica 23. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala mala i vela Travna, otok Vis ......... 92

Tablica 24. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Duboka, otok Vis .......................... 94

Tablica 25. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stupišće, otok Vis................................... 95

Tablica 26. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Hum, otok Vis......................................... 96

Tablica 27. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Zagrebenje, otok Vis .............................. 98

Tablica 28. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Barjaci, otok Vis............................ 99

Tablica 29. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Kumpris, uvaleVeli dolac i Tordo Zalučje , otok Vis..................................................................................................................................... 100

Tablica 30. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvale Mala i Vela Travna, otok Vis....... 101

Tablica 31. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Oključna, otok Vis....................... 101

Tablica 32. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Tiha, otok Vis.............................. 102

Tablica 33. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA uvala Slatina, otok Vis.......................... 102

Tablica 34. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Čajno polje, otok Vis ............................ 104

Tablica 35. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Vino polje, otok Vis .............................. 104

Tablica 36. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Sveti Juraj, Rogačica, uvala Parja, otok Vis ............................................................................................................................................ 105

Tablica 37. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA lokva u pliskom polju, otok Vis ............. 106

Tablica 38. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Dobra, otok Vis..................................... 107

Tablica 39. Endemične, ugrožene i zaštićene vrste IBDA Stončica, otok Vis................................. 107

Tablica 40. Zastupljene endemične i ugrožene svojte u flori PA (prema FCD, NIKOLIĆ, 2008) ...... 188

Tablica 41. Usporedba sastava flore ekološkog maslinika s konvencionalnim maslinikom, područje Vrtlaca, jugoistočno od naselja Postira, na otoku Braču (vlasnik Ivo Biočina) ...................... 234

Tablica 42. Usporedba sastava flore ekološkog vinograda s konvencionalnim vinogradom sorte Plavca malog, na južnim padinama otoka Hvara, oko naselja Ivan Dolac (PZ Svirče) ........... 237

260

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast

+ mitić i dr., 2009, kartiranje flore dalmacije

Documents