znanost o odgoju kao hermeneutiČka disciplina

HERMENEUTIKA

pripremila: Nikolina Mato

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEWILHELM DILTHEY (1833. 1911.) studirao teologiju i filozofiju filozofijski (znanstveno-teorijski) (znanstvenoutemeljitelj DUHOVNIH ZNANOSTI cilj: stvoriti vlastito znanstveno-teorijsko znanstvenoutemeljenje za humanisti ke znanosti znanost o odgoju = ZNANOST RAZUMIJEVANJA


HERMENEUTIKE1. 2. 3.

4.

GLAVNE TEZE: Duhovne znanosti su sve znanosti koje se odnose na ovjeka Za duhovne znanosti su neprikladni prirodoznanstveni postupci. Va ni su ljudski do ivljaji, smislenost ljudskog djelovanja Zada a prirodnih znanosti je OBJA NJAVANJE pona anja, a duhovnih znanosti RAZUMIJEVANJE PONA ANJA (unutarnja stanja, zna enje...) HERMENEUTIKA = PREVO ENJE znanstvena metoda za shva anje zna enja


HERMENEUTIKEDilthey: RAZUMIJEVANJE JEPRONALA ENJE SVOGA JA U TU EM TI.

postojanje VELIKOG BROJA ZAJEDNI KIH OSOBINA me u ljudima omogu uje razumijevanje npr. shva anje djeteta jer smo i sami bili dijete ipak, iskustvo nas mo e varati! kako metodolo ki osigurati razumijevanje?


HERMENEUTIKEHERMENEUTI KI KRUG1. 2. 3. 4.

predmnijevanje razumijevanje teksta pro ireno predmijevanje pro ireno razumijevanje teksta

i td...


HERMENEUTIKEzada a pedagogijske znanosti nije ra lamba odgojnog sustava u pojedina na zbivanja i njihove uzro ne veze, ve ra lamba SVRSISHODNE POVEZANOSTI ODGOJA: a) vanjska ili dru tvena svrsishodnost b) unutarnja ili du evna svrsishodnost


HERMENEUTIKEZaklju ci za pedago ku praksu: 1. Ne postoje OP ENITO VA E I CILJEVI ODGOJA koji bi vrijedili za sva vremena pristupi Komenskog, Lockea, Rousseaua, Herbarta ... povijesno su uvjetovani! 2. Prvenstvena zada a odgoja je RAZUMIJEVANJE ODGOJNE STVARNOSTI 3. Na osnovi tog razumijevanja mogu e je izvesti NORME SPECIFI NE (DOTI NE) SITUACIJE


HERMENEUTIKEpsihi ki procesi se u na elu odvijaju teleolo ki tzv. u enje o strukturama razvitak u smjeru irenja i uzdizanja, u smjeru ve eg savr enstva a) sli nosti Herbart / Dilthey: pedagogija kao normativna disciplina b) razlike: Herbartovo tuma enje normi kao op eva e ih dok ih Dilthey smatra povijesno uvjetovanima


HERMENEUTIKEfundamentalno na elo pedagogije sastoji se u tvrdnji: Du evni ivot posjeduje unutarnju svrsishodnost, a u skladu s tim i vlastitu savr enost. Uslijed toga mogu e je zadati norme toga savr enstva, zacrtati pravila koja trebamo uspostaviti odgojem. zada a pedagogije utvrditi na ela prema kojima se odvija proces usavr avanja u razvitku djeteta


HERMENEUTIKEProblemi: hermeneutika nema razvijenu istra iva ku metodologiju kako obrazlo iti norme? kako razlikovati stanje manjeg i ve eg savr enstva? jednostranost usmjerenosti na tuma enje tekstova gdje je praksa? praksa?

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAHERMANN NOHL (1879. 1960.) teza Sokrat i etika (1904.) asistent Diltheya knjiga Pedago ki pokret u Njema koj i njegova teorija poglavlje Odgojna stvarnost kao polazna to ka teorije EDUARD SPRANGER (1882. 1963.) Nohlov u enik Nohlovi u enici: WILHELM FLITNER (1889. 1991.) ERICH WENIGER (1893. 1961.) THEODOR LITT (1880. 1962.)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAI.

POLAZNA TO KA ZA PEDAGO KU TEORIJU JE ODGOJNA STVARNOSTodgojna stvarnost izrasta iz ivota, iz njegovih potreba i ideala polazi nu to ku tvore KONKRETNE PEDAGO KE SITUACIJE duhovnoznanstvena pedagogija se okre e protiv: normativne pedagogije u tradiciji Herbartizma empirijskog zasnivanja na tragu Laya i Meumanna

a) b)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAII.

POD ODGOJNOM SE STVARNO U PODRAZUMIJEVA SMISLENA CJELINAduhovni bitak je jedinica smisla smislena cjelina = zna enje odgojne stvarnosti smisao: misli, stavovi, osje aji, ciljevi, namjere (primjere: motivi mladi a za samoubojstvo?) ljudi se promatraju kao djelatni subjekti

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAIII.

ZADA A PEDAGOGIJE KAO HERMENEUTI KE DISCIPLINE JE SPOZNATI ZNA ENJE ODGOJNE STVARNOSTI Nohl: treba misliti i uzro no i s razumijevanjem (NM: sinteza paradigmi)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAIV. ODGOJNA STVARNOST JE

a) b)

REZULTAT POVIJESNOG RAZVITKA nije dovoljno po i od sada njih iskustava va an je op i sklop kulturnih kretanja prou iti: osobnu povijest pojedinog djeteta zajedni ku povijest (npr. naroda)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAV.

NA OSNOVI POVIJESNOG PROMATRANJA ODGOJNE STVARNOSTI RAZABIREMO MOGU NOSTI RAZVITKA I OBRAZOVNE IDEALE povijest pedagogije: postojanost pedago ke misli u njezinom razvitku iz analize dosada njeg razvitka proizlaze zada e i mogu nosti odgoja koje je potrebno ostvariti u sada njosti

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJATri razdoblja MORALNOG POU AVANJA MLADIH prema Nohlu: 1) moralno pou avanje 2) povezivanje skrbi za mlade i mladena kog pokreta 3) mladima se nastoji usaditi novo shva anje rada odnosno novo vrednovanje velegradskog ivota

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJATEMELJNA ANTIMONIJA PEDAGO KOG IVOTA: 1) usmjerenje na pojedinog ovjeka (dijete) osobno Ja razvija se iz samog sebe i vlastitih snaga 2) usmjerenje na objektivne sadr aje odre ene epohe i kulture imaju vlastite zakone i ne ravnaju se prema volji i zakonu pojedine osobe

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAdijete se ne odgaja samo za sebe ve i za kulturnu djelatnost, zanimanje i narodnu zajednicu Flitner:

ODGAJATELJ

odvjetnik djeteta

zastupnik povijesno va e ih ivotnih oblika

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAISTRA IVA KA METODOLOGIJA prema novijoj terminologiji, postupak poput sudjeluju eg promatranja Nohl: Karakter i sudbina 1. PROMATRANJE KONKRETNE SITUACIJE odlikovati se poznavanjem djece: to ne mo e ni jedna djece: knjiga! 2. POSEZANJE ZA VLASTITIM ISKUSTVIMA u ivljavanje u nekog drugog predstavlja osnovno hermeneuti ko pravilo razumijevanja 3. POSEZANJE ZA ZAJEDNI KIM ISKUSTVIMA objektivni duh 4. UVA AVANJE POVIJESNOG RAZVITKA

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJADEFINICIJE OBRAZOVANJA: Nohl obrazovanje je subjektivni na in postojanja kulture, unutarnji oblik i duhovni stav du e Flitner obrazovanje je oblik funkcija, radnji i na ina protjecanja samog ivota Spranger zada a obrazovanja je uvo enje u one oblike zajedni tva koji presudno utje u na svakodnevni ivot

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAODGOJNI CILJEVI (Nohl): 1. Cilj odgoja je OBRAZOVANJE, a ne stjecanje stru ne kvalifikacije 2. Nema op eva e ih odgojnih ciljeva, oni su povijesno uvjetovani 3. Obrazovanje je uvijek odre eno dru tvenim i osobnim imbenicima antimonija nu no nadopunjavanje vo enja i prepu tanja slobodnom rastu (Litt) 4. Utvr ivanje trenutno va e ih obrazovnih ciljeva iziskuje hermeneuti ki postupak

TRADICIJA INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJEoslonac na duhovnoznanstvenu pedagogiju ALFRED ADLER (1870. 1937.) u enik Freuda utemeljitelj individualne psihologije savjetovali ta za odgoj mlade i RUDOLF DREIKURS (1897. 1972.) Adlerov u enik primjena IP u svakodnevnim odgojnim situacijama priru nici za roditelje

TRADICIJA INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJEljudsko pona anje moramo shvatiti teleolo ki osnovno na elo IP je teleolo ka analiza Dreikurs: ljudi su dru tvena bi a ija se temeljna potreba sastoji u tome da prona u svoje mjesto u ljudskom dru tvu tijekom ivota ovjek razvija odre ene tipi ne obrasce pona anja da bi osigurao svoje mjesto u zajednici

TRADICIJA INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJEa) b) c) d)

1. 2.

Dreikurs 4 osnovna ivotna stila kod djeteta: pobuditi pozornost pokazati nadmo izvr iti odmazdu iskazati nemo iza svakog oblika pona anja krije se POZITIVNI CILJ! 2 koraka pedago ke intervencije: shvatiti pona anje djeteta pokazati djetetu druga ije, bolje na ine

DIDAKTI KA ANALIZA WOLFGANGA KLAFKIJAdidaktika kao teorija obrazovanja Definicija laika: demokratski gra anin suodgovoran za dru tvo lan religiozne zajednice potro a ukus, kriti nost nastavnik mora sm biti u ivljen u sadr aj koji tuma i, mora se staviti u perspektivu djeteta

DIDAKTI KA ANALIZA WOLFGANGA KLAFKIJA1. 2. 3. 4. 5.

5 temeljnih pitanja Klafkijeve didakti ke analize: Kakvu obuhvatniju odn. op enitu smisaonu ili predmetnu povezanost zastupa ovaj sadr aj? Kakvo zna enje doti ni sadr aj ima u duhovnom ivotu mojih u enika? U emu se sastoji zna enje teme za budu nost djece? Kakva je struktura sadr aja? Kako to prikazati na zanimljiv, poticajan, pristupa an, shvatljiv i zoran na in?

DIDAKTI KA ANALIZA WOLFGANGA KLAFKIJA1. 2. 3. 4.

Metodi ka analiza: ra lamba nastavnog procesa u odlomke (faze, stupnjeve) izbor oblika nastave, rada, igre, vje banja i ponavljanja uporaba pomo nih (nastavnih / radnih) sredstava osiguranje organizacijskih pretpostavki za izvo enje nastave

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA: KRITIKE1.

SA STRANE EMPIRIJSKE ZNANOSTI O PONA ANJU razumijevanje je neznanstveni postupak ono pru a samo subjektivne pretpostavke koje u najboljem slu aju mogu poslu iti kao hipoteze ni ta nije mogu e potvrditi, niti opovrgnuti! Brezinka: predstavlja odluke vjere, a ne znanstvenu spoznaju Julius Kraft: Nemogu nost duhovnih znanosti (1934.)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA: KRITIKE2. SA STRANE KRITI KE ZNANOSTI O

ODGOJU razumijevanje = pre utno odobravanje nedostatak kriti kog mi ljenja hermeneuti ki postupci jezi ne igre (Mollenhauer) epigonski i afirmativni, ali ne i predvodni ki i kriti ki oblik (Blankertz)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAKritike op enito: neodre eni pojmovni aparat (npr. puno definicija pojma obrazovanje) nedostatak metodologije istra ivanja nedostatak postupka za provjeru mjerodavnosti pojedinih normi

KRITI KA TEORIJA KRITI KA ZNANOST O ODGOJU

KRITI KA TEORIJA1937. lanak Horkheimera: TRADICIONALNA I KRITI KA TEORIJA institut za dru tvena istra ivanja u Frankfurtu 1. generacija Max Horkheimer, Theodor W. Adorno, Herbert Marcuse, Erich Fromm 2. generacija Jrgen Habermas, Albrecht Wellmer, Klaus Offe, Alfred Schmidt, Oskar Negt M. Horkheimer (1895 1973) filozofija T. W. Adorno (1903 1969) filozofija, znanost o glazbi, psihologija, sociologija J. Habermas (ro . 1929.) filozofija, sociologija

KRITI KA TEORIJA1. Polazi te KT je da je znanost dio

dru tvenog rada kako dru tvo i njegov razvitak utje u na znanstvenu spoznaju? koju ulogu znanost ima u razvitku dru tva? oslonac na postavke Karla Marxa

KRITI KA TEORIJAudaljavanje iskustva i znanja kod tradicionalnih teorija (neovisnost spoznaje o dru tvenom zbivanju) kritika idealisti ke filozofije Kanta, Hegela, Husserla... kritika empirijskih istra ivanja i biheviorizma kritika duhovnoznanstvene hermeneutike

KRITI KA TEORIJA2. KT ima za cilj razjasniti dru tveni

kontekst oblikovanja dru tvenih injenica kako bi na taj na in pridonijela promjeni dru tvenih odnosa KT nastupa kao TEORIJA DRU TVA te nja za razumnom organizacijom ljudskog djelovanja osloba anje ovjeka iz porobljavaju eg odnosa

KRITI KA TEORIJAcilj razja njenja je EMANCIPACIJA zamisli budu eg dru tva slobodnih ljudiKRITIKA

ZNANOSTI

FILOZOFIJE

izostavlja dru tveni okvir svoje uspostave, pristupa objektivisti ki

pola e preveliku vjeru u svoje izvore kao ontolo ko po elo

KRITI KA TEORIJA3.

Metodolo ka osnova KT je objektivno razumijevanje smisla obuhvatiti dru tvenu / kulturnu / gospodarsku / politi ku pozadinu dru tvene injenice shva ati iz dru tvenog konteksta njihova nastanka Marxova postavka o zavisnosti dru tvenih odnosa od ekonomije temeljna ekonomska struktura i klasni odnosi ostaju nepromijenjeni

KRITI KA TEORIJAAdorno: odgojnim djelovanjem sprije iti ponavljanje Auschwitza! agresivni nacionalizam, slijepa identifikacija s kolektivom, manipulativni karakter, odgoj za strogost i disciplinu, potiskivanje boli i straha, podvrgavanje i pokoravanje... Adorno: nu na je uzajamna povezanost politi kog razvitka i odgojnih koncepcija i stavova odgoju je potrebna toplina i usmjerenost na autonomiju pojedinca

KRITI KA TEORIJA4.

Interes koji upravlja spoznajom je EMANCIPACIJA Habermas mediji podru tvljavanja su jezik, rad, vlast osloba aju a sredstva informacije, interpretacije, analize sli no poput psihoanalize, kriti ka znanost o dru tvu treba objasniti kontekst nastanka dru tvene patologije i pridonijeti njezinu ukidanju cilj: posti i samorefleksiju

KRITI KA TEORIJAHabermas Spoznaja i interes rasprava 1968. godineprirodoznanstvene teorije i empirijsko-analiti ke empirijskodru tvene znanosti hermeneuti ke teorije

tehni ki spoznajni interes prakti ni interes emancipatorski spoznajni interes

kriti ki usmjerene znanosti

KRITI KA TEORIJA5.

Model dru tvene prakse bez pod injavanja i uspje no prosvje ivanje tvore prakti ni diskurs Habermas: TEORIJE KOMUNIKATIVNE DJELATNOSTI sporazumijevanje DISKURS ustroj unutar kojeg se pomo u argumenata utvr uje valjanost zahtjeva za va enjem, kako bi se ostvarilo istinsko suglasje diskursi su tvorbe koji imaju za cilj obrazlo iti kognitivne iskaze kognitivni elementi: tuma enja, tvrdnje, elementi: obja njenja i opravdanja popunjavaju obavijesne praznine

KRITI KA TEORIJAIDEALNA GOVORNA SITUACIJA(prema Habermasu): svatko ima jednako pravo iznositi argumente svatko ima jednako pravo odbiti argumente nema ograni enja za izno enje argumenata zbog izvanjske prisile nema izobli avanja komunikacije posti e se razumna suglasnost

KRITI KA ZNANOST O ODGOJUod sredine 60-ih (20. stolje e) 60primjene kriti ke teorije KLAUS MOLLENHAUER (ro . 1928.) HERWIG BLANKERTZ (1927. 1983. WOLFGANG KLAFKI (ro . 1920.) HERMANN GIESECKE (ro . 1932.) WOLFGANG LEMPERT (ro . 1930.)

KRITI KA ZNANOST O ODGOJUMollenhauer studija Pedagogija i racionalnost (1964.) poziva se na Habermasa znanost o odgoju koja je usmjerena na:a) POSTIZANJE ZRELOSTI b) AUTONOMIJU DJELOVANJA c) OSLOBA ANJE OD DOGMI

KRITI KA ZNANOST O ODGOJU1. Kriti ka znanost o odgoju

okre e se protiv: a) bihevioristi ke znanosti o odgoju ono to jest b) duhovnoznanstvene pedagogije ono to bi moglo biti i jedno i drugo je nedostatno!

KRITI KA ZNANOST O ODGOJU2. Zada a kriti ke znanosti o odgoju

prvenstveno je KRITIKA IDEOLOGIJE koja otkriva ovisnost odgoja o dru tvenim procesima ovjek mo e zanijekati injenicu da ivi u dru tvenom kontekstu, ali ju ne mo e ukloniti! dru tveni kontekst se pojavljuje kao osnova odgoja

KRITI KA ZNANOST O ODGOJU3.

Na om spoznajom upravlja TE NJA ZA EMANCIPACIJOM Mollenhauer (1973.) Odgoj i emancipacija zrelost i samoodre enje emancipacija od odnosa nejednakosti i pod injavanja Giesecke: Zrelost je cilj svih odgojnih mjera kriti ka znanost o odgoju definira se kao normativna posjeduje znanje o tome to je ispravno

KRITI KA ZNANOST O ODGOJUISTRA IVA KA METODOLOGIJA: 1) Povezivanje iskustva (empirijskog postupka) i hermeneutike ovladati iracionalnost (Lempert: rasprava 1969. Istra ivanje obrazovanja i emancipacija) 2) Akcijska istra ivanja primarna usmjerenost na rje avanje prakti nih problema 7070-te: AI kao model emancipatorskog dru tvenog istra ivanja

KRITI KA ZNANOST O ODGOJUKlafki (1975.) AI na pedago kom polju izravan doprinos izmjeni pedago ke prakse Moser: AI kao kriti ka teorija AI nisu vrijednosno neutralna, zauzimaju odre eni stav AI se zala u za preobrazbu tradicionalnog odnosa subjekta i objekta izme u istra iva a i ispitanika u odnos SUBJEKT-SUBJEKT SUBJEKT-

KRITI KA ZNANOST O ODGOJUprotiv kolske birokracije i propisa kriti ko sudjelovanje u sada njem i budu em ivotu zahva anje trenutnih dru tveno-politi kih tvenoproblema i sukoba (na nastavi) razvijanje sustavnih misaonih i perspektivnih veza povijesna svijest kriti ka svijest samostalno razvijanje i obrada informacija postupno udaljavanje od dru tvenih stega raznovrsnost nastave knji evnosti

KRITI KA ZNANOST O ODGOJUProblemi: 1. pouzdano empirijsko znanje o povezanosti odgoja i dru tva? 2. pojmovno odre enje i obrazlo enje emancipacije samopronala enje, samorefleksija, identitet, sloboda, samoostvarenje, pravo na osobnu sre u... ? 3. metodolo ki problemi 4. prakti ni problemi emancipatorskog odgoja

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJA

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJAunutar sociologije u 20. stolje u tradicija duhovnoznanstvene pedagogije simboli ki interakcionizam: GEORGE HERBERT MEAD (1863. 1931.) HERBERT BLUMER (1900. 1987.) ERVING GOFFMAN (1922. 1982.) etnometodologija: HAROLD GARFINKEL (1917. 2011.)

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJAMead interakcija se odvija preko SIMBOLA (gesta, jezika) ME I EDru tveno Jauloge u dru tvu

Ja kao subjekt identitet

reakcija pojedinca na me produkt me uodnosa me i I

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJABlumer Meadov u enik uveo pojam SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM rasprava Metodolo ko stajali te simboli kog interakcionizma Goffman ljudsko djelovanje je obilje eno PREUZIMANJEM ODRE ENIH ULOGA, a pojedinac ju ispunjava OSOBNIM SADR AJEM INTERAKCIONISTI KA TEORIJA ULOGA op a pravila pona anja + subjektivna interpretacija

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJAGarfinkel u enik Talcotta Parsonsa osniva ETNOMETODOLOGIJE, ogranka simboli kog interakcionizma etnometodologija istra uje u kojoj mjeri se svakodnevno djelovanje rukovodi odre enim pravilima

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJALjudi ne reagiraju na podra aje ve djeluju NA OSNOVI ZNA ENJA koje pridaju odre enoj situaciji, predmetu ili pona anju 2. Za sve osobe koje pripadaju odre enoj skupini, predmeti / osobe / situacije imaju ZAJEDNI KO ZNA ENJE KOJE JE UTVR ENO PRAVILIMA dru tveni okvir tvori pravila pona anja ta pravila djeluju na dva na ina izravno i neizravno1.

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJA3. Za svaku pojedinu osobu, predmeti /

osobe / situacije imaju SUBJEKTIVNO ZNA ENJE, pri emu doti na osoba interpretira op a pravila pona anja 4. Nesigurnost u zna enje neke situacije dovodi do gubitka orijentacije u prakti nom djelovanju

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJAISTRA IVA KA METODOLOGIJA: treba izravno i i u empirijski dru tveni svijet a) EKSPLORACIJA fleksibilan postupak, metode istra ivanja se mogu mijenjati, kao i stajali ta znanstvenika b) INSPEKCIJA analiza opisa kojeg smo dobili Blumer: test ne mo e potvrditi to je zaista inteligencija! metodolo ka suprotnost empirijskoj znanosti o pona anju

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJApedago ka praksa INTERAKCIJSKA IGRA ULOGA (na ovome su ostali zaklju ci za pedago ku praksu) cilj: razja njenje situacije razja njenje pojedinih pravila i o ekivanja prikupljanje mogu nosti ( to se moglo u initi?) brainstorming

SIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM I ETNOMETODOLOGIJASIMBOLI KI INTERAKCIONIZAM DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA

daje jasniji, razra eniji okvir bazira se na tuma enju stvarnih situacija vrijednosno neutralan

bazira se na tuma enju tekstova normativna

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVA

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVA7070-te u Njema koj narativni intervju (Schtze) ; objektivna hermeneutika (Oevermann, Krappmann, Kreppner) 8080-te razni oblici kvalitativnog intervjua (narativni, fokusirani, o konstruktu, o sredi njem problemu...); biografske metode; tehnike slaganja strukture; analize uzorka tuma enja; sudjeluju e promatranje; etnografski opisi 9090-te ustaljena metodolo ka osnova istra ivanja bri u se granice kvalitativnih i kvantitativnih istra ivanja povezivanje kvalitativnih i kvantitativnih postavki u istra ivanjima

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVAI.

SUBJEKTIVNE TEORIJE N. Groeben istra iva ki program subjektivnih teorija npr. u kojoj mjeri subjektivne procjene nastavnika o u enicima utje u na njihovu djelatnost subjektivna teorija sklop kognicija vlastitog i op eg gledi ta subjektivni ciljevi: ono to osoba smatra va nim sama za sebe subjektivne strategije: pretpostavke o prikladnim sredstvima za postizanje ciljeva

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVAII.

KVALITATIVNI INTERVJU instrument za ispitivanje subjektivnih teorija narativni intervju ispitanik slobodno govori ometaju a pitanja tzv. intervju s vode om niti nakon utvr ivanja cilja istra ivanja i odabira uzorka, utvrditi okvirna pitanja

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVAIII.

OBJEKTIVNA HERMENEUTIKA Oevermann: postupak sociologije razumijevanja smisla spoznaja objektivne strukture zna enja latentne smisaone strukture one koje su usvojene socijalizacijom Oevermann esto u interpretacijama pose e za psihoanaliti kim obrascima tuma enja

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVAIV. GROUNDED THEORY metodolo ka osnova za analizu prikupljanja kvalitativnih podataka obrada podataka koje smo prikupili intervjuom, opa anjima, zapisnikom promatranja... razvili ju dva sociologa: ANSELM STRAUSS pripada tradiciji simboli kog interakcionizma BARNEY GLASER pripada tradiciji bihevioristi kih istra ivanja

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVAKoraci kod Grounded Theory Strauss / Corbin (1996.) 1. KONCEPTUALIZACIJA PODATAKA pojedini podaci se pridru uju odre enim pojmovima 2. OTKRIVANJE I IMENOVANJE KATEGORIJA odre ivanje nadre enih, op ih kategorija to se zapravo zviva u odre enim situacijama?

KVALITATIVNO ISTRA IVANJE DRU TVA3. 4.

5.

UTVR IVANJE KATEGORIJA S OBZIROM NA NJIHOVA SVOJSTVA I DIMENZIJE AKSIJALNO KODIRANJE pojedine kategorije se svrstavaju u povezani sustav uspostavljaju se veze izme u kategorija i podkategorija paradigmatski model uzroci, fenomeni, kontekst, uvjeti intervencije, strategije djelovanja, posljedice SELEKTIVNO KODIRANJE kodiranje se ponavlja da utvrdimo crvenu nit i temeljne kategorije (grounded theory)

[email protected] [email protected]

znanost o odgoju kao hermeneutiČka disciplina

Documents