znanost o odgoju kao hermeneutiČka disciplina

Download ZNANOST O ODGOJU KAO HERMENEUTIČKA DISCIPLINA

Post on 06-Jul-2015

538 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

HERMENEUTIKA

pripremila: Nikolina Mato

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEWILHELM DILTHEY (1833. 1911.) studirao teologiju i filozofiju filozofijski (znanstveno-teorijski) (znanstvenoutemeljitelj DUHOVNIH ZNANOSTI cilj: stvoriti vlastito znanstveno-teorijsko znanstvenoutemeljenje za humanisti ke znanosti znanost o odgoju = ZNANOST RAZUMIJEVANJA

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKE1. 2. 3.

4.

GLAVNE TEZE: Duhovne znanosti su sve znanosti koje se odnose na ovjeka Za duhovne znanosti su neprikladni prirodoznanstveni postupci. Va ni su ljudski do ivljaji, smislenost ljudskog djelovanja Zada a prirodnih znanosti je OBJA NJAVANJE pona anja, a duhovnih znanosti RAZUMIJEVANJE PONA ANJA (unutarnja stanja, zna enje...) HERMENEUTIKA = PREVO ENJE znanstvena metoda za shva anje zna enja

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEDilthey: RAZUMIJEVANJE JEPRONALA ENJE SVOGA JA U TU EM TI.

postojanje VELIKOG BROJA ZAJEDNI KIH OSOBINA me u ljudima omogu uje razumijevanje npr. shva anje djeteta jer smo i sami bili dijete ipak, iskustvo nas mo e varati! kako metodolo ki osigurati razumijevanje?

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEHERMENEUTI KI KRUG1. 2. 3. 4.

predmnijevanje razumijevanje teksta pro ireno predmijevanje pro ireno razumijevanje teksta

i td...

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEzada a pedagogijske znanosti nije ra lamba odgojnog sustava u pojedina na zbivanja i njihove uzro ne veze, ve ra lamba SVRSISHODNE POVEZANOSTI ODGOJA: a) vanjska ili dru tvena svrsishodnost b) unutarnja ili du evna svrsishodnost

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEZaklju ci za pedago ku praksu: 1. Ne postoje OP ENITO VA E I CILJEVI ODGOJA koji bi vrijedili za sva vremena pristupi Komenskog, Lockea, Rousseaua, Herbarta ... povijesno su uvjetovani! 2. Prvenstvena zada a odgoja je RAZUMIJEVANJE ODGOJNE STVARNOSTI 3. Na osnovi tog razumijevanja mogu e je izvesti NORME SPECIFI NE (DOTI NE) SITUACIJE

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEpsihi ki procesi se u na elu odvijaju teleolo ki tzv. u enje o strukturama razvitak u smjeru irenja i uzdizanja, u smjeru ve eg savr enstva a) sli nosti Herbart / Dilthey: pedagogija kao normativna disciplina b) razlike: Herbartovo tuma enje normi kao op eva e ih dok ih Dilthey smatra povijesno uvjetovanima

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEfundamentalno na elo pedagogije sastoji se u tvrdnji: Du evni ivot posjeduje unutarnju svrsishodnost, a u skladu s tim i vlastitu savr enost. Uslijed toga mogu e je zadati norme toga savr enstva, zacrtati pravila koja trebamo uspostaviti odgojem. zada a pedagogije utvrditi na ela prema kojima se odvija proces usavr avanja u razvitku djeteta

DILTHEYEVO UTEMELJENJE

HERMENEUTIKEProblemi: hermeneutika nema razvijenu istra iva ku metodologiju kako obrazlo iti norme? kako razlikovati stanje manjeg i ve eg savr enstva? jednostranost usmjerenosti na tuma enje tekstova gdje je praksa? praksa?

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAHERMANN NOHL (1879. 1960.) teza Sokrat i etika (1904.) asistent Diltheya knjiga Pedago ki pokret u Njema koj i njegova teorija poglavlje Odgojna stvarnost kao polazna to ka teorije EDUARD SPRANGER (1882. 1963.) Nohlov u enik Nohlovi u enici: WILHELM FLITNER (1889. 1991.) ERICH WENIGER (1893. 1961.) THEODOR LITT (1880. 1962.)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAI.

POLAZNA TO KA ZA PEDAGO KU TEORIJU JE ODGOJNA STVARNOSTodgojna stvarnost izrasta iz ivota, iz njegovih potreba i ideala polazi nu to ku tvore KONKRETNE PEDAGO KE SITUACIJE duhovnoznanstvena pedagogija se okre e protiv: normativne pedagogije u tradiciji Herbartizma empirijskog zasnivanja na tragu Laya i Meumanna

a) b)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAII.

POD ODGOJNOM SE STVARNO U PODRAZUMIJEVA SMISLENA CJELINAduhovni bitak je jedinica smisla smislena cjelina = zna enje odgojne stvarnosti smisao: misli, stavovi, osje aji, ciljevi, namjere (primjere: motivi mladi a za samoubojstvo?) ljudi se promatraju kao djelatni subjekti

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAIII.

ZADA A PEDAGOGIJE KAO HERMENEUTI KE DISCIPLINE JE SPOZNATI ZNA ENJE ODGOJNE STVARNOSTI Nohl: treba misliti i uzro no i s razumijevanjem (NM: sinteza paradigmi)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAIV. ODGOJNA STVARNOST JE

a) b)

REZULTAT POVIJESNOG RAZVITKA nije dovoljno po i od sada njih iskustava va an je op i sklop kulturnih kretanja prou iti: osobnu povijest pojedinog djeteta zajedni ku povijest (npr. naroda)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAV.

NA OSNOVI POVIJESNOG PROMATRANJA ODGOJNE STVARNOSTI RAZABIREMO MOGU NOSTI RAZVITKA I OBRAZOVNE IDEALE povijest pedagogije: postojanost pedago ke misli u njezinom razvitku iz analize dosada njeg razvitka proizlaze zada e i mogu nosti odgoja koje je potrebno ostvariti u sada njosti

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJATri razdoblja MORALNOG POU AVANJA MLADIH prema Nohlu: 1) moralno pou avanje 2) povezivanje skrbi za mlade i mladena kog pokreta 3) mladima se nastoji usaditi novo shva anje rada odnosno novo vrednovanje velegradskog ivota

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJATEMELJNA ANTIMONIJA PEDAGO KOG IVOTA: 1) usmjerenje na pojedinog ovjeka (dijete) osobno Ja razvija se iz samog sebe i vlastitih snaga 2) usmjerenje na objektivne sadr aje odre ene epohe i kulture imaju vlastite zakone i ne ravnaju se prema volji i zakonu pojedine osobe

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAdijete se ne odgaja samo za sebe ve i za kulturnu djelatnost, zanimanje i narodnu zajednicu Flitner:

ODGAJATELJ

odvjetnik djeteta

zastupnik povijesno va e ih ivotnih oblika

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAISTRA IVA KA METODOLOGIJA prema novijoj terminologiji, postupak poput sudjeluju eg promatranja Nohl: Karakter i sudbina 1. PROMATRANJE KONKRETNE SITUACIJE odlikovati se poznavanjem djece: to ne mo e ni jedna djece: knjiga! 2. POSEZANJE ZA VLASTITIM ISKUSTVIMA u ivljavanje u nekog drugog predstavlja osnovno hermeneuti ko pravilo razumijevanja 3. POSEZANJE ZA ZAJEDNI KIM ISKUSTVIMA objektivni duh 4. UVA AVANJE POVIJESNOG RAZVITKA

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJADEFINICIJE OBRAZOVANJA: Nohl obrazovanje je subjektivni na in postojanja kulture, unutarnji oblik i duhovni stav du e Flitner obrazovanje je oblik funkcija, radnji i na ina protjecanja samog ivota Spranger zada a obrazovanja je uvo enje u one oblike zajedni tva koji presudno utje u na svakodnevni ivot

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAODGOJNI CILJEVI (Nohl): 1. Cilj odgoja je OBRAZOVANJE, a ne stjecanje stru ne kvalifikacije 2. Nema op eva e ih odgojnih ciljeva, oni su povijesno uvjetovani 3. Obrazovanje je uvijek odre eno dru tvenim i osobnim imbenicima antimonija nu no nadopunjavanje vo enja i prepu tanja slobodnom rastu (Litt) 4. Utvr ivanje trenutno va e ih obrazovnih ciljeva iziskuje hermeneuti ki postupak

TRADICIJA INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJEoslonac na duhovnoznanstvenu pedagogiju ALFRED ADLER (1870. 1937.) u enik Freuda utemeljitelj individualne psihologije savjetovali ta za odgoj mlade i RUDOLF DREIKURS (1897. 1972.) Adlerov u enik primjena IP u svakodnevnim odgojnim situacijama priru nici za roditelje

TRADICIJA INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJEljudsko pona anje moramo shvatiti teleolo ki osnovno na elo IP je teleolo ka analiza Dreikurs: ljudi su dru tvena bi a ija se temeljna potreba sastoji u tome da prona u svoje mjesto u ljudskom dru tvu tijekom ivota ovjek razvija odre ene tipi ne obrasce pona anja da bi osigurao svoje mjesto u zajednici

TRADICIJA INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJEa) b) c) d)

1. 2.

Dreikurs 4 osnovna ivotna stila kod djeteta: pobuditi pozornost pokazati nadmo izvr iti odmazdu iskazati nemo iza svakog oblika pona anja krije se POZITIVNI CILJ! 2 koraka pedago ke intervencije: shvatiti pona anje djeteta pokazati djetetu druga ije, bolje na ine

DIDAKTI KA ANALIZA WOLFGANGA KLAFKIJAdidaktika kao teorija obrazovanja Definicija laika: demokratski gra anin suodgovoran za dru tvo lan religiozne zajednice potro a ukus, kriti nost nastavnik mora sm biti u ivljen u sadr aj koji tuma i, mora se staviti u perspektivu djeteta

DIDAKTI KA ANALIZA WOLFGANGA KLAFKIJA1. 2. 3. 4. 5.

5 temeljnih pitanja Klafkijeve didakti ke analize: Kakvu obuhvatniju odn. op enitu smisaonu ili predmetnu povezanost zastupa ovaj sadr aj? Kakvo zna enje doti ni sadr aj ima u duhovnom ivotu mojih u enika? U emu se sastoji zna enje teme za budu nost djece? Kakva je struktura sadr aja? Kako to prikazati na zanimljiv, poticajan, pristupa an, shvatljiv i zoran na in?

DIDAKTI KA ANALIZA WOLFGANGA KLAFKIJA1. 2. 3. 4.

Metodi ka analiza: ra lamba nastavnog procesa u odlomke (faze, stupnjeve) izbor oblika nastave, rada, igre, vje banja i ponavljanja uporaba pomo nih (nastavnih / radnih) sredstava osiguranje organizacijskih pretpostavki za izvo enje nastave

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA: KRITIKE1.

SA STRANE EMPIRIJSKE ZNANOSTI O PONA ANJU razumijevanje je neznanstveni postupak ono pru a samo subjektivne pretpostavke koje u najboljem slu aju mogu poslu iti kao hipoteze ni ta nije mogu e potvrditi, niti opovrgnuti! Brezinka: predstavlja odluke vjere, a ne znanstvenu spoznaju Julius Kraft: Nemogu nost duhovnih znanosti (1934.)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA: KRITIKE2. SA STRANE KRITI KE ZNANOSTI O

ODGOJU razumijevanje = pre utno odobravanje nedostatak kriti kog mi ljenja hermeneuti ki postupci jezi ne igre (Mollenhauer) epigonski i afirmativni, ali ne i predvodni ki i kriti ki oblik (Blankertz)

DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJAKritike op enito: neodre eni pojmovni aparat (npr. puno definicija pojma obrazovanje) nedostatak metodologije istra ivanja nedostatak postupka za provjeru mjerodavnosti pojedinih normi

KRITI KA TEORIJA KRITI KA ZNANOST O ODGOJU

KRITI KA TEORIJA1937. lanak Horkhe