VRIJEDNOSTI U ODGOJUVRIJEDNOSTI U ODGOJU

Danijel ČorićDanijel Čorić

Literatura:Literatura: JoviJovičićčić, N. (2002), N. (2002). Analiza udžbenika osnovnih škola u . Analiza udžbenika osnovnih škola u

Republici Hrvatskoj, Republici Hrvatskoj, Jastrebarsko: Naklada SlapJastrebarsko: Naklada Slap Mrnjaus, K. (2008). Vrijednosti u odgoju: pojmovno Mrnjaus, K. (2008). Vrijednosti u odgoju: pojmovno

određenje i rezultati empirijskog istraživanja. Napredak, br. određenje i rezultati empirijskog istraživanja. Napredak, br. 1., str. 5-201., str. 5-20

FeriFerićć, J. , Kamenov, Z.(2007.) Vrijednosti kao predikatori , J. , Kamenov, Z.(2007.) Vrijednosti kao predikatori stavova: postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja?. stavova: postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja?. Društvena Društvena istraživanja, istraživanja, 1-2 (87-88), str.51-711-2 (87-88), str.51-71

Silov, M. (2007). Odgoj i teorija smisla, Silov, M. (2007). Odgoj i teorija smisla, Odgojne znanosti, Odgojne znanosti, br.br. 1, str.75-89)1, str.75-89)

Marunčić, S. (2008). Marunčić, S. (2008). Odgoj u svijetu pomiičenih vrijednosti, Odgoj u svijetu pomiičenih vrijednosti, stručni rad, Splitstručni rad, Split

Gudjons, H.(1994): Gudjons, H.(1994): Pedagogija- temeljna znanja, Pedagogija- temeljna znanja, Zagreb: Zagreb: EdukaEduka

SADRŽAJ:SADRŽAJ:

1. Pedagogija- znanost o odgoju1. Pedagogija- znanost o odgoju 2. Odgoj i mjerenje vrijednosti2. Odgoj i mjerenje vrijednosti 3. Odgoj u svijetu pomučenih vrijednosti3. Odgoj u svijetu pomučenih vrijednosti 4. Biti učitelj i odgojitelj4. Biti učitelj i odgojitelj 5. Odgoj, obrazovanje i vrijednosti5. Odgoj, obrazovanje i vrijednosti

Što je pedagogija?Što je pedagogija?

1. Pedagogija - znanost o odgoju1. Pedagogija - znanost o odgoju

Pedagogija je znanost o odgoju i obrazovanju npr. mePedagogija je znanost o odgoju i obrazovanju npr. međđusobno usobno djeluju jedno na drugodjeluju jedno na drugo..

Glavni predmet prouGlavni predmet prouččavanja pedagogije je odgojno obrazovni avanja pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti, proces i njegove zakonitosti, te:te:

• • ProuProuččavanje i istraavanje i istražživanje pojava u odgojno ivanje pojava u odgojno obrazovnoobrazovno procesu.procesu.

• • Razvijanje i poboljRazvijanje i poboljššavanje odgojno obrazovnog avanje odgojno obrazovnog rada.rada.

• • Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema ponormiranje i usmjeravanje prema požželjnim oblicima.eljnim oblicima.

•• Razvoj i unapreRazvoj i unapređđivanje pedagoivanje pedagošške metodologije ke metodologije istraistražživanja ivanja

Što je odgoj?Što je odgoj?

1.1. Odgoj1.1. Odgoj

OdgOdgooj je sistemski nastavom organiziran proces j je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrakojim se izgrađđuju pozitivne osobine liuju pozitivne osobine liččnosti, nosti, stavovi, pogled na stavovi, pogled na žživot i svijet, te karakterne i ivot i svijet, te karakterne i moramorallne, radne i drune, radne i drušštvene vrijednosti.tvene vrijednosti.

Odgoj je u biti vrijednosna kategorija koja Odgoj je u biti vrijednosna kategorija koja ukljuuključčuje, osim stjecanja znanja, i intenciju, uje, osim stjecanja znanja, i intenciju, stremljenje prema usvajanju pozitivnih kulturnih, stremljenje prema usvajanju pozitivnih kulturnih, duhovnih i etiduhovnih i etiččkih vrijednosti koje omogukih vrijednosti koje omoguččavaju avaju izgradnju osobnih stavova i cjeloviti razvoj izgradnju osobnih stavova i cjeloviti razvoj osobnosti.osobnosti.

1.2. Odgojni ideali, ciljevi i zadatci1.2. Odgojni ideali, ciljevi i zadatci

Odgojni ideali, cilj i zadatke odgoja treba Odgojni ideali, cilj i zadatke odgoja treba promatrati, na razini oppromatrati, na razini opććeg,eg, posebnog i posebnog i

pojedinapojedinaččnog (VukasoviC, 2001.; nog (VukasoviC, 2001.; 65).odgojni ideal je na razini op65).odgojni ideal je na razini opććeg, a cilj na eg, a cilj na

razini posebnog, dok su zadatci na razini razini posebnog, dok su zadatci na razini pojedinapojedinaččnog.nog.

Odgojni ideali,ciljevi i zadatci odgoja daju nam Odgojni ideali,ciljevi i zadatci odgoja daju nam odgovore na pitanje odgovore na pitanje ććemu odgajati emu odgajati ččovjekaovjeka..

Odgoj nije moguOdgoj nije mogućć bez ciljeva, normi i vrijednosti. bez ciljeva, normi i vrijednosti. Norma je zadano stanje koje se ostvaruje Norma je zadano stanje koje se ostvaruje

realizaeijom cilja. Razvile su se na osnovi iskustva i realizaeijom cilja. Razvile su se na osnovi iskustva i u duu dužžem vremenskom periodu.em vremenskom periodu.

Na normama se zasnivaju vrijednosti. Na normama se zasnivaju vrijednosti.

1.3. Odgoj, vrijednosti i kvaliteta zivota1.3. Odgoj, vrijednosti i kvaliteta zivota

Vrijednosti su kljuVrijednosti su ključčan pojam za odgoj an pojam za odgoj Vrijednosti su vrhovna dobra i ona vaVrijednosti su vrhovna dobra i ona važže po sebie po sebi.. U vrijednosti se vjeruje, one su U vrijednosti se vjeruje, one su ččovjekov put, ovjekov put,

misao vodilja. misao vodilja. Sve norme jesu vrijednosti, ali sve vrijednosti ne Sve norme jesu vrijednosti, ali sve vrijednosti ne

moraju biti norme.moraju biti norme. Mjerljive vrijednosti imamo zahvaljujuMjerljive vrijednosti imamo zahvaljujućći i

psihologiji. psihologiji. Psiholozi kažu Psiholozi kažu : "Vrijednosti su ili individualni ili : "Vrijednosti su ili individualni ili

drudrušštveni standard ponatveni standard ponaššanja." anja."

1.4. Odgoj i teorija smisla1.4. Odgoj i teorija smisla

Teorija smisla je pogodna za objaTeorija smisla je pogodna za objaššnjavanje njavanje fenomena odgoja. fenomena odgoja. VVaažžnono je je odgoj promatrati u odgoj promatrati u kontekstu vrijednosti i smislenog kontekstu vrijednosti i smislenog žživota.ivota.

Nositelji smisla odgoja mogu biti:Nositelji smisla odgoja mogu biti: odgojni ideal, odgojni ideal, ciljevi i zadaci odgojaciljevi i zadaci odgoja, č, čimbenici odgoja imbenici odgoja , , subjekti subjekti odgoja odgoja , , sadrsadržžaji odgojaaji odgoja, , organizacijski modeli organizacijski modeli odgajanjaodgajanja, , oblioblicci, metode i sredstva odgojai, metode i sredstva odgoja,, ….….

IIstrastražživanje smisla odgoja ima teorijsko-ivanje smisla odgoja ima teorijsko-metodolometodološški okvir u kojem su integrirani smisao, ki okvir u kojem su integrirani smisao, proces, pojava, sustav, ljudske potrebe, sustav proces, pojava, sustav, ljudske potrebe, sustav vrijednosti, vrijednosti, ččovjek-biovjek-bićće odnosa, ljubav, sree odnosa, ljubav, srećća, a, kvaliteta kvaliteta žživotaivota, …, …

1.5. Teleologijsko i aksiologijsko utemeljenje odgoja1.5. Teleologijsko i aksiologijsko utemeljenje odgoja

SSmisao, svrha, ideal misao, svrha, ideal su su teleoloteleološški problemki problem.. VVrijednosti rijednosti su su aksioloaksiološški problemki problem.. Bitne odlike Bitne odlike ččovjeka su svijest i savjestovjeka su svijest i savjest.. Odgoj kao proces izgraOdgoj kao proces izgrađđivanja ivanja ččovjeka u biti je ovjeka u biti je

vrijednosna kategorijavrijednosna kategorija. . Vrijednosti kao putokazi Vrijednosti kao putokazi duha osmiduha osmiššljavaju ljavaju žživot i postavljaju granice dobra i ivot i postavljaju granice dobra i zlazla..

OObnova i preobrazba trabnova i preobrazba tražže osposobljavanje e osposobljavanje nastavnika-odgojitelja i pedagoga za unastavnika-odgojitelja i pedagoga za uččinkovito inkovito ostvarivanje odgojne funkcijeostvarivanje odgojne funkcije..

ZakljuZaključčna misao:na misao: „Za„Zašštita mladetita mladežži,i, reafirmacija odgoja, vrijednosti reafirmacija odgoja, vrijednosti i i odgojne odgojne

funkcije-funkcije- najprimarnije su drunajprimarnije su drušštveno-tveno-pedagopedagošške zadake zadaćće e i i hrvatskihrvatski pedagopedagošški ki

imperativ"!imperativ"!

2. Odgoj i mjerenje vrijednosti2. Odgoj i mjerenje vrijednosti

Vrijednosti Vrijednosti žživotu daju smisao. ivotu daju smisao. OsnoviOsnoviccu u ččine materijalne vrijednosti, a na vrhu ine materijalne vrijednosti, a na vrhu

vrijednosne Ijestvivrijednosne Ijestvicce su vie su višše duhovne vrijednosti e duhovne vrijednosti NajviNajvišša vrijednost je opa vrijednost je općće dobro prema kojem se e dobro prema kojem se

ravnaju sve druge vrijednosti.ravnaju sve druge vrijednosti. Provedena su razna mjerenja vrijednosti, ali bProvedena su razna mjerenja vrijednosti, ali bez ez

obzira na napredak uobzira na napredak uččinjen u smislu usavrinjen u smislu usavrššavanja avanja mjernih instrumenata, istramjernih instrumenata, istražživaivačči vrijednosti i i vrijednosti i dalje se sustavno susredalje se sustavno susrećću s pitanjem koliko su u s pitanjem koliko su pojedinci (ispitanici) uoppojedinci (ispitanici) uopćće svjesni svojih e svjesni svojih vrijednosti.vrijednosti.

Vrijednosti u svakodnevici se podrazumijevaju Vrijednosti u svakodnevici se podrazumijevaju kao dobro svih vrsta koja se procjenjuju kao kao dobro svih vrsta koja se procjenjuju kao vrijednosti (Brezinkavrijednosti (Brezinka))

Pod odgojem za vrijednosti prema Brezinki Pod odgojem za vrijednosti prema Brezinki podrazumijevaju se:podrazumijevaju se: ciljeviciljevi, , dobradobra, , mala kolimala količčma ma normativnih dobara za orijentacijunormativnih dobara za orijentaciju, , bezvremenske, objektivnebezvremenske, objektivne, , osobineosobine,, psihi psihiččka djela ka djela vrednovanjavrednovanja

2.1. Kako se razvijaju vrijednosti?2.1. Kako se razvijaju vrijednosti?

2.2. Studenti i vrijednosti2.2. Studenti i vrijednosti

Istaživanje provedeno među studentima Sveučilišta u Istaživanje provedeno među studentima Sveučilišta u Rijeci Rijeci i Sveui Sveuččiliiliššttaa u Klagenfurtu u Klagenfurtu..

Polazna hipoteza bila je da studentiPolazna hipoteza bila je da studenti iz iz Hrvatske i Hrvatske i Austrije imaju sliAustrije imaju sliččna gledina glediššta o vrijednostimata o vrijednostima..

Sudjelovalo je 1614 studenata (759 iz Hrvatske i 855 Sudjelovalo je 1614 studenata (759 iz Hrvatske i 855 iz Austrije) ,a ispitivano je:iz Austrije) ,a ispitivano je: va važžnost vrijednosti nost vrijednosti civilnog drucivilnog drušštvatva, , vavažžnost osobina linost osobina liččnostinosti, p, povjerenje ovjerenje

u razliu različčite skupine ljudiite skupine ljudi..

KakoKako bi se vrijednosti mogle usidriti u sustav bi se vrijednosti mogle usidriti u sustav osobnosti potrebno je duosobnosti potrebno je dužže razdoblje i odree razdoblje i određđena ena

jednoznajednoznaččnost vrijednosti. nost vrijednosti. ČČesto se moesto se možže prie priččati i ati i ččuti da mladima nedostaju uti da mladima nedostaju

temeljne vrijednosti i da ne potemeljne vrijednosti i da ne pošštuju vituju viššee tradicionalne vrijednosti.tradicionalne vrijednosti.

Svako doba ima vlastita obiljeSvako doba ima vlastita obilježžja koja svako od ja koja svako od nas vrednuje iz vlastite perspektivenas vrednuje iz vlastite perspektive..

Ono Ono ššto starima izgleda bezvrijedno, to mladima to starima izgleda bezvrijedno, to mladima izgleda razumljivo i normalno. Mlade izgleda razumljivo i normalno. Mlade

generacije ugeneracije učče od starijih generacija. Vlastiti e od starijih generacija. Vlastiti primjer je najbolji naprimjer je najbolji naččin prouin prouččavanja.avanja.

3.3.Odgoj u svijetu pomuOdgoj u svijetu pomuččenih vrijednostienih vrijednosti Koje su moguKoje su moguččnosti i granice odgoja? nosti i granice odgoja?

Postoji li najbolji odgojni model? Postoji li najbolji odgojni model?

ČČini li nam se nekad da je odgoj muini li nam se nekad da je odgoj muččan, sporan, spor i i frustrirajufrustrirajućći posao? i posao?

3.1.S3.1.Slloboda i odgojoboda i odgoj

ČČovjek jeovjek je jedino bijedino bićće u svemiru koje traga za e u svemiru koje traga za smislom i svrhom svog postojanjasmislom i svrhom svog postojanja..

OOdgoj treba ponuditi vrijednosti koje savjesti dgoj treba ponuditi vrijednosti koje savjesti daju orijentaciju i smjer.daju orijentaciju i smjer.

Odgojem se Odgojem se ččovjek osposobljava za ispravno ovjek osposobljava za ispravno shvashvaččanje slobodeanje slobode..

PPrenorenoššenjem i prihvaenjem i prihvaččanjem temeljnih anjem temeljnih opopććeljudskih vrijednosti oblikujemo eljudskih vrijednosti oblikujemo ččovjeka, ovjeka, pravedno drupravedno drušštvo, budutvo, buduććnost nost

3.2.0dgoj za vrijednosti3.2.0dgoj za vrijednosti

Vrijedno je za Vrijedno je za ččovjeka ono ovjeka ono ššto razvija njegove to razvija njegove mogumoguččnostinosti..

ČČovjek se u ljubavi i darivanju najbolje razvijovjek se u ljubavi i darivanju najbolje razvija.a. Da bi pojedinac postao osoba, mora se povezati s Da bi pojedinac postao osoba, mora se povezati s

drugim pojedincimadrugim pojedincima.. Pojedinac se izgraPojedinac se izgrađđuje u uje u žživotu s drugimaivotu s drugima.. ZZajednicaajednica je je jedna od temeljnih kategorija u jedna od temeljnih kategorija u

ostvarivanju ostvarivanju ččovjeka i posredovanju vrijednosti.ovjeka i posredovanju vrijednosti.

3.3.3.3. Univerzalne ili opUniverzalne ili općće vrijednostie vrijednosti

Vrijednosti osmiVrijednosti osmiššljavaju, obogaljavaju, obogaććuju i uju i produhovljuju ljudski produhovljuju ljudski žživot ivot

Bez njih bi Bez njih bi žživot bio prazan, pust, promaivot bio prazan, pust, promaššen, en, bezvrijedan... bezvrijedan...

U opU općće ili univerzalne vrijednosti ubrajamo e ili univerzalne vrijednosti ubrajamo osobne i druosobne i drušštvene vrijednosti tvene vrijednosti

3.4.Moralne krjeposti3.4.Moralne krjeposti

razboritostrazboritost pravednostpravednost jakost jakost umjerenostumjerenost

3.5. Obitelj i vrijednosti3.5. Obitelj i vrijednosti

Obitelj je prva Obitelj je prva šškola dkola dršrštvenih vrlinatvenih vrlina.. Treba članovima prenositiTreba članovima prenositi temeljne ljudske temeljne ljudske

vrijednosti kao sto su ljubav, zahvalnost, vrijednosti kao sto su ljubav, zahvalnost, zajednistvo, pozajednistvo, pošštovanje, solidatovanje, solidarnrnost, ost, popožžrtvovnost... rtvovnost...

Koliko je drKoliko je držžava uspjeava uspješšna i koliko je na i koliko je zauzeta u zazauzeta u zašštiti obitelji kao osobite titi obitelji kao osobite

vrijednosti? vrijednosti?

3.6. Ustanove i vrijednosti3.6. Ustanove i vrijednosti

SSvaka bi i odgojno-obrazovna ustanova trebala vaka bi i odgojno-obrazovna ustanova trebala biti mjesto cjelovitog odgoja ljudske osobebiti mjesto cjelovitog odgoja ljudske osobe..

NNijedna odgojno-obrazovna ustanova ne bi smjela ijedna odgojno-obrazovna ustanova ne bi smjela biti „neutralna" u pogledu vrijednosnih stavovabiti „neutralna" u pogledu vrijednosnih stavova..

Među vrijednosti zapadne civilizacije spadaju: Među vrijednosti zapadne civilizacije spadaju: dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, demokracija, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, demokracija, mir, nenasilje, poštovanje drugih, solidarnostmir, nenasilje, poštovanje drugih, solidarnost

3.7.Kriza vrijednosti3.7.Kriza vrijednosti

Svaki svjetonazor ima svoju ljestvicu vrijednosti Svaki svjetonazor ima svoju ljestvicu vrijednosti .. U zauzimanju za vrijednosti traU zauzimanju za vrijednosti tražži se hrabrost, i se hrabrost,

ččvrstina, snavrstina, snažžno iskustvo da istinskim no iskustvo da istinskim vrijednostima treba dati prednost.vrijednostima treba dati prednost.

U krizi je obitelj, odgojni modeli i odgoj opU krizi je obitelj, odgojni modeli i odgoj opććenito. enito. Odgajati za vrijednosti u danaOdgajati za vrijednosti u današšnjem vremenu nije njem vremenu nije

ni jednostavno ni lakoni jednostavno ni lako..

4. Biti u4. Biti uččitelj i odgojiteljitelj i odgojitelj

UUččitelj i odgojitelj odgaja ne samo itelj i odgojitelj odgaja ne samo rijeriječčima, nego i svojim izborima, ima, nego i svojim izborima, svojim ponasvojim ponaššanjem, naanjem, naččinom na inom na koji se ophodi s ukoji se ophodi s uččenicima,enicima, kvalitetom pripreme za kvalitetom pripreme za neposredni radneposredni rad, , ohrabrujeohrabruje ih ih, , ulijeva nadu, ostavija slobodu i ulijeva nadu, ostavija slobodu i odgovornost odluodgovornost odluččivanja.ivanja.

DDobar odnos je temelj, a sve ostalo samo nadgradnja.obar odnos je temelj, a sve ostalo samo nadgradnja. IIstinsko dobro svom ustinsko dobro svom uččeniku ima neprocjenjivu eniku ima neprocjenjivu

vrijednost jer pravi uvrijednost jer pravi uččitelj daje najbolji dio sebeitelj daje najbolji dio sebe..

5. Odgoj, obrazovanje i vrijednosti5. Odgoj, obrazovanje i vrijednosti

Što je obrazovanje po vama?Što je obrazovanje po vama?

Obrazovanje je proces usvajanja Obrazovanje je proces usvajanja znanja,umijeznanja,umijećća i navika, a i navika, ššto je osnova za to je osnova za izgradnju znanstvenog pogleda na svijet, izgradnju znanstvenog pogleda na svijet, razvijanje spoznajnih snaga... razvijanje spoznajnih snaga...

Jedna od najvaJedna od najvažžnijih uloga obrazovanja je nijih uloga obrazovanja je osposobiti mlade Ijude za samoobrazovanjem i osposobiti mlade Ijude za samoobrazovanjem i spoznanje svojih vrijednosti.spoznanje svojih vrijednosti.

Što mislite koje vrijednosti zagovara današnja Što mislite koje vrijednosti zagovara današnja škola odnosno kojim vrijednostima ući škola odnosno kojim vrijednostima ući

današnja škola i na kojim se vrijednostima današnja škola i na kojim se vrijednostima zasniva?zasniva?

5.1. 5.1. ŠŠkola i vrijednostikola i vrijednosti

Uz solidno obrazovanje i poticanje odgoja za Uz solidno obrazovanje i poticanje odgoja za humane vrijednosti treba inzistirati na suodnosu humane vrijednosti treba inzistirati na suodnosu odgoja i obrazovanja, pokazivati da je razum odgoja i obrazovanja, pokazivati da je razum ffununkcionalna sposobnost, da kcionalna sposobnost, da ččin spoznavanja ne in spoznavanja ne zavrzavrššava procesom spoznajeava procesom spoznaje..

Pod odgojnim djelovanjem Pod odgojnim djelovanjem šškole misli se na kole misli se na osmosmišišljen dio svakodnevnoga djelovanja radi ljen dio svakodnevnoga djelovanja radi socijalizacije, usvajanja pozitivnih stavova, opsocijalizacije, usvajanja pozitivnih stavova, opććih ih moralnih i demokratskih vrijednosti.moralnih i demokratskih vrijednosti.

5.2. Vrijednosti u osnovno5.2. Vrijednosti u osnovnošškolskim udkolskim udžžbenicim u benicim u RRepublici Hrvatskojepublici Hrvatskoj

Nacionalizam, netolerancija, ignorancija, Nacionalizam, netolerancija, ignorancija, seksizam, rasizam, ksenofobija, nesuseksizam, rasizam, ksenofobija, nesušštinske tinske informacije, izolacionizam, neosjetljivost na informacije, izolacionizam, neosjetljivost na svjetske promjene, to su glavne znasvjetske promjene, to su glavne značčajke ajke novoodobrenih udnovoodobrenih udžžbenika, obveznih u hrvatskim benika, obveznih u hrvatskim osnovnim osnovnim šškolama. Do tog je kolama. Do tog je ššokantnog okantnog zakljuzaključčaka dosla skupina istrazivaaka dosla skupina istrazivačča, sto se a, sto se godinama bavi problemom obrazovanja, godinama bavi problemom obrazovanja, analizirajuanalizirajućći tekstove i ilustracije udi tekstove i ilustracije udžžbenika za benika za osnovnu osnovnu šškolu, i to iz povijesti, prirode i drukolu, i to iz povijesti, prirode i drušštva te tva te hrvatskog jezika.hrvatskog jezika.

Je li istraživači imaju pravo što se tiče Je li istraživači imaju pravo što se tiče udžbenika? udžbenika?

Koje je vaše mišljenje o udžbenicima u Koje je vaše mišljenje o udžbenicima u osnovnim školama?osnovnim školama?

Promiću li oni krive vrijednosti?Promiću li oni krive vrijednosti?