aristotel o odgoju

Download aristotel o odgoju

Post on 02-Feb-2016

67 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

aristotel o odgoju

TRANSCRIPT

  • The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

    Aristoteloodgojuiobrazovanju

    AristotleonCharacterDevelopmentandEducation

    byIvanMatievi

    Source:Contemporaryissues(Suvremenapitanja),issue:19/2015,pages:148157,onwww.ceeol.com.

  • 148

    Aristotel o odgoju i obrazovanju

    SaetakDananju pedagogiju je nemogue razumjeti bez njezinog iskonskog dodi-ra s antikom. Razmiljanja i uvidi Platona, a onda i Aristotela, u toj sferi ine kljune dodirne toke izmeu dananjice i antikog svijeta. Postoji tijesna veza izmeu odgoja i obrazovanja u Grkoj i socijalnog i politikog poretka. Obrazovanje je bilo odraz ivota. Odgoj se nije olako shvaao, ve mu je svr-ha bila proizvoenje graana dostojnih upravljanja dravom. Stara Grka je trebala mueve dobrih dua i snanih tjelesa, koji e znati voditi zajednicu i biti prvi u redovima koji e pasti za njezinu slobodu. U ostvarivanju odgoj-no obrazovnih ideala Grci su podrazumijevali tri stvari: plemenitu narav, upornu vjebu i paljive opomene uitelja. Cilj djelovanja bio je slobodan i racionalan. Ipak, moramo imati na umu da je obrazovanja u Grkoj bilo namijenjeno malobrojnima, tj. djeci bogataa plemenita porijekla, koji nisu bili izloeni na planini da umru. Sinovi slobodnih graana trebali su postati takoer slobodni graani.

    Kljune rijei: odgoj, obrazovanje, Grka, politika, paideia, filozofija.

    1. Uvod

    S odreenom dozom opreza moemo rei da su stari Grci itavo ovje-anstvo podijelili na one koji vladaju i one nad kojima se vlada. Od starog nam je mudraca Heraklita sauvan fragment: Rat je otac svemu, svemu kralj; jedne je iznio kao bogove, druge kao ljude, jedne je proizveo ro-bovima, a druge slobodnima. Kroz ovaj fragment odzvanja da je sve to moe biti, takorei i na nebu i na zemlji, podijeljeno u etiri skupine. Prvi su bogovi, drugi ljudi, trei robovi, a etvrti slobodnjaci. Bogovi vladaju nad ljudima, a oni slobodni nad robovima. Pedagogija je, kao disciplina,

    Ivan Matievi Slavonski Brod Klasina gimnazija fra Marijana Lanosovia s pravom javnosti

    UDK 1 Aristoteles 37(38)

    Primljeno: 1. 3. 2015. Struni lanak

  • 149

    149

    Ivan MatieviArIstotel o odgoju I obrAzovAnju

    kako joj ime doslovce kae, voenje djeteta. Cilj ovog voenja, odnosno putovanja, jest da se od mogunosti biti ovjekom, stvori istinski ovjek. Meu homerskim je Grcima obrazovanje bilo isto praktiko formiranje koje je ciljalo da se mladia uini govornikom i ostvariteljem djela. Ob-razovanje je stoga bilo potrebno zbog prirodne tenje mladoga ovjeka za slobodom, takoer, izvanjski gledano, zbog susreta sa stranim narodima i razvoja trgovine. Ovdje se na vidjelo iznose dvije vrste motivacije: vanjska i unutarnja motivacija. Vanjska motivacija mladog ovjeka u Grkoj bila je traenje bogatstva, asti i slave kao rezultat putovanja koje se naziva obrazovanje, dok bi kod onih vrjednijih i dostojnijih unutarnja motivacija poluila okretanje k samome sebi, okretanje k filozofiji, ostavljanje bogat-stva i uspjeha, a posveivanje samo brizi za vlastitu duu.

    Starogrka rije paideia u sebi je postala izraz za ovjekovo stvarala-tvo. U dananjem svijetu se nita ne spominje to nije grko po svojemu porijeklu, osim moda slijepih sila prirode. Ipak, grki jezik u svojoj i-stoi nije imao tri pojma bez kojih dananje razumijevanje kulture i zna-nosti ne bi bilo mogue. Grci nisu imali rije za osobu (lat. persona, ae, f.), nisu imali rije za svijet (lat. mudus, i, m.) i nisu imali rije za nita (lat. nihil). Dananja pravna znanost ne bi mogla postojati bez pojma osobe, osobnog vlasnitva i svega onoga to je, u pravnom okruju, ve-zano za pojedinevu osobnost. Grci su imali rije kozmos iji je prijevod prvenstveno red, ures, raspored, a zatim svijet. I na kraju stari Grk nije imao rije za nita, nije mogao izgovoriti nita, jer je itav njegov svijet i red bio ispunjen bogovima i ljudima, robovima i slobodnjacima. Ono to je on ponajvie cijenio bila je sloboda, koju je branio kako u odgoju, tako i u obrazovanju, a ponajvie na bojnom polju. Biti odgojiteljem u jednakoj je mjeri znailo biti filozofom, takvim biem koje je moglo svoje odgojenike oblikovati prema vidu ideje koju je duhovnim okom proma-trao. Tako odgoj i obrazovanje nisu postali puko prenoenje tradicije s koljena na koljeno, nego predmet razmiljanja. Mitovi i prie imali su mo oblikovanja. Grcima su Homer i Hesiod bili uitelji, na ijim su se djelima djeca ispoetka uila svemu za ivot potrebnome. Meu takvim je priama trebalo izvriti selekciju, da bi se duu mladoga ovjeka ve od poetka upravljalo i oblikovalo za pravi put u ivotu. Ovakvo razmiljanje o odgoju, koje je imalo uzor u ideji istinske zajednice za koju je odgoj nuan, nije davalo prednost niemu drugome do ovjekovoj cjelovitosti. Ova veza istinskog odgoja i zajednice u kojoj odgojitelj i odgojenik ive, pokazuje da je svrha odgoja bila proizvoenje stvarnog lika ovjeka, ono-ga to uope znai postati ovjekom, a to polazi od gledanja duhovnim okom u ideju ovjeka. Ta iva slika ovjeka pokazuje se plastici grkih

    Access via CEEOL NL Germany

  • SUVREMENA PITANJA

    150

    150

    bogova, oblikovanja kojih nije bila svrha oovjeiti boanstvo, nego po-boanstveniti ovjeka. ak i kada je vojniki Rim osvojio Grku iskrsnula je misao nade Graecia capta ferum victorem cepit et arte intulit agresti Latio.1

    2. Crtice iz Platonova pogleda na odgojU jednom od svojih spisa, tonije Alkibijadu, Platon govori to istinski

    znai odgoj za spoznaju samoga sebe. Razgovor vode mladi Alkibijad i Sokrat. Alkibijad nema ni dvadeset godina, a ve smatra da mu pripada mo koju ima Periklo, budui da mu ne nedostaje prijatelja i monih srodnika ni s oeve ni s majine strane. Ali Alkibijadu nije mogue is-puniti svrhu svoga ivota bez Sokrata, tonije bez Sokratove majeutike (porodiljske) vjetine, kojom bi iz mladog Alkibijada porodio odgovor na delfski natpis spoznaj sama sebe. Alkibijad je uznosit, ne poznaje dobro niti zakone niti grad, a misli stupiti u javnu skuptinu i savjetovati Ate-njane o pravednosti i nepravdi. Jedan od najzanimljivijih dijelova spisa tie se usporedbe kraljevstva velikog kralja (Perzije) s Grkom. Kada se rodi kraljev prvoroenac, svi u kraljevskoj slubi svetkuju, a nakon njih i itava Azija. A za usporedbu, kad su se Sokrat i Alikibijad rodili, niti su-sjedi nisu nita primijetili. Nakon roenja kraljev prvoroenac se predaje ne dadiljama, nego eunusima, i to onima najboljima oko kralja. Njihov je zadatak da ojaaju djeakove udove. Kada djeak napuni sedam godina odlazi do uitelja jahanja i poinje ii u lov s kraljevskim dostojanstvenici-ma, a kada napuni etrnaest godina odgoj nad njim preuzimaju kraljevski nadziratelji. Takva su etiri nadziratelja najmudriji, najpravedniji, naj-razboritiji i najhrabriji. Prvi od njih nauava prvoroenca bogosluje Zo-roastra i tovanje svih perzijskih bogova, kao i kraljevskih obiaja. Onaj najpravedniji ui itav ivot govoriti istinu, onaj najrazboritiji ui mladia da ne bude rob niti jednoj nasladi niti strasti, da postane odista slobodan i da vlada svim svojim osjeajima, a ne da im robuje, a onaj najhrabriji ga ui kako ne biti rob straha. Kako bi se jedan grki mladi mogao natjecati s perzijskim princem? ak i kada bi materijalno bogatstvo ostavili po strani, moe li se natjecati u razboritosti, pristojnosti, umjerenosti, vele-umnosti, pobjedoljubivosti i tome slinom? Sokrat dovodi mladog Alki-bijada do istine o njemu samome. Ipak, postoji jedna razlika izmeu njih. Alkibijadov skrbnik je beskorisni Zopir Traanin, dok Sokrat za svoga 1 Grka pokorena orujem, osvojila je osvajaa i surovom Laciju nametnula je umjet-

    nosti. (n. p.)

  • 151

    151

    Ivan MatieviArIstotel o odgoju I obrAzovAnju

    skrbnika navodi boga. Boji glas, nekakva boanska prepreka, udaljavala je Sokrata od politikih poslova grada Atene, ostavljajui ga da propituje sebe i svakoga od svojih sugraana.

    Aristotel spise koji su objedinjeni pod imenom Metafizika zapoinje ovim rijeima: Svi ljudi po prirodi tee gledanju (znanju). U to bi trebalo gledati da bi ovjek sebe sama vidio u svojoj ogoljenost, u bistvu svoga bia. Ovaj natpis spoznaj sama sebe nije drugaije mogue ni razja-sniti nego samo po vidu. Dio due mora gledati onaj dio sebe u kojem se nalazi izvrsnost. A najboanskiji dio due je onaj kod kojega se nalazi znanje i razboritost. Biti ovjekom znailo je biti na mjestu natjecanja u vidokrugu svega to moe biti, natjecanja sa samim sobom, s drugima kako ljudima tako i bogovima, sa svrhom da postigne najiu i najsjaj-niju duu. Dui su pridijevani atributi hrabra, pravedna, trijezna i mudra. Biti ovjekom u grkom polisu manifestiralo se kroz politiku i praktinu dimenziju, kao skrb za zajedniko dobro. Za razliku od Perzije gdje su se kraljevi smatrali bojim potomcima i sinovima, Grci nisu imali pretenzije postati proroci i pomazanici, ve uitelji, pjesnici i filozofi svoga naroda. Oni su itekako bili svjesni svojih boanskih korijena, poglavito Platon koji u spisu Timej opisuje ovjeka kao nebesku biljku, biljku koja korije-nje ima na nebu i slikovito govorei, s neba se sputa na zemlju. Filozofija je obuhvaala u sebi svojstveno etvorstvo biti, ivjeti, gledati i misliti. Filozof je izbor ovjeka koji duhovnim vidom vidi da nita bitno ne vidi (Sokrat), tj. zna da ne zna ono bitno, a to bitno je on sam i njegova dua.

    Sokrat je, kao Platonov uzor, izvrio na njega najjai utjecaj. On nije, za razliku od sofista, odjeljivao odgoj od obrazovanja. Sofistima, koji su znanje prodavali za novac, odgoj nije bila primarna djelatnost. Sokrat je, naprotiv, teio da u svakome ovjeku otkrije to je istina za svaku izvr-snost koja postoji (mudrost, pobonost, hrabrost itd.). Smatrao je da sam ne moe nikoga nita nauiti, ve da moe pomoi sugovorniku da u sebi porodi istinu. Istina se nalazi u svakome ovjeku, a njegov je zadatak, koji mu je bog odredio, da pomogne ljudima doi do istine. Istina ili uvid u stvar, koji se ro