zavrŠni rad - core.ac.ukdizalice ili travel lifta i/ili istezališta. također se dozvoljava...

SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA,

ARHITEKTURE I GEODEZIJE

FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

ZAVRŠNI RAD

Marin Matan

Split, 2014

Marin Matan Završni rad



FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

ZAVRŠNI RAD

Marin Matan

Split, 2014




Organizacija i tehnologija izvedbe zidanog lukobrana

PODSTRANA-LUČICA U SVETOM MARTINU

Split, 03.07.2014.


Organizacija i tehnologija izvedbe zidanog lukobrana


Sažetak:

U ovom završnom radu obraĎena je tema organizacije i tehnologije izvedbe zidanog lukobrana u

podstrani. Paţnja je najviše posvećena izvedbi samih armiranobetonskih elemenata od kojih se

lukobran sastoji, te njihovoj ugradnji.

Ključne riječi:

Armiranobetonski elementi - predgotovljeni elementi od kojih se sastoji lukobranska

konstrukcija.

Lukobran – pomorska graĎevina namjenjena obrani lučkog akvatorija od utjecaja valova.

Lučki akvatorij – morska površina unutar luke namjenjena za prihvat brodova te ostalim

operacijama unutar luke.

Organization and construction technology of masonry pier


Abstract:

In this graduate work is studied the organization and construction technology of masonry pier in

Podstrana. Attention is given to construction of reinforced concrete elements of which consists

pier, and their installation.

Keywords:

Reinforced concrete elements - prefabricated elements of which consists pier structure.

The pier - a naval facility intended for the defense of the port from waves.

The harbor waters - sea area within the port intended for the reception of ships and other

operations in the port.


SADRŢAJ

1. Uvod .................................................................................................................................... 1

1.1 Lukobran od „saćastih“ cijevnih elemenata .................................................................. 7

1.2 Obalna konstrukcija ....................................................................................................... 8

2. Općenito o fazama gradnje ................................................................................................ 11

2.1 Prethodni i pripremni radovi........................................................................................ 11

2.2 Zemljani radovi ........................................................................................................... 13

2.2 Betonski, tesarski, armirački radovi ............................................................................ 14

3. Opis tehnologije i rješenje vanjskog transporta

i strojeva za suhu izvedbu AB elemenata lukobranske konstrukcije ............................... 15

3.1 Izbor i analiza tehnologije izrade tesarskih radova ..................................................... 15

3.2 Izbor i analiza tehnologije za armiračke radove .......................................................... 17

3.3 Izbor i analiza strojeva za betonske radove ................................................................. 19

3.4 Izvedba ab elemenata te njihovo postavljanje u mjesto konačne ugradbe .................. 23

3.4.1 Za potrebe točnosti polaganja plovna dizalica je

dodatno opremljena sustavom za ........................................................................... 25

3.4.2 Način same ugradnje moguće je opisati u nekoliko koraka .......................... 26

3.4.3 Postrojenje za transport i ugradnju ab elemenata ......................................... 27

3.5 Sasatav radnih grupa i proračun trajanja izvedbe

na suhom za vanjski / srednji armiranobetonski element .................................................. 32

4. GRAĐEVINSKI NACRTI ................................................................................................ 33

4.1 SHEMA ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJA IZVEDBE I

UGRADNJE AB ELEMENATA LUKOBRANSKE KONSTRUKCIJE ......................... 34

4.2 DOKAZNICA MJERA ............................................................................................... 35

5. Zaključak ........................................................................................................................... 36

6. Literatura ........................................................................................................................... 36


1

1. Uvod

U dokumentaciji prostornog ureĎenja „Urbanistički plan ureĎenja, Obalni pojas od HC Lav

do naselja Mutogras, Općina Podstrana“ za sportsku lučicu u poglavlju SPORTSKA

LUČICA - (LS) piše slijedeće:

„Unutar obuhvata UPU-a planira se uređenje sportske luke (LS) koja je predviđena i

planom višeg reda PPUO Podstrana.

U sklopu športske lučice dozvoljava se izgradnja do 170 vezova za plovila, suhog veza,

dizalice ili travel lifta i/ili istezališta. Također se dozvoljava izgradnja pratećeg objekta u

funkciji lučice za smještaj sadržaja potrebnih za funkciju sportske luke ( prostorije za

čuvanje opreme, radionice i servisi, manji trgovački sadržaji, skladište, klupske prostorije,

ugostiteljski sadržaji, sanitarni čvorovi i dr.).

Max. katnost pratećeg objekta je P+1K (max tlocrtna btto. površina je 200 m2). Također

se omogućava uređenje zelenih površina.

Na kartografskom prikazu br. 1 „ Korištenje i namjena površina „ ucrtana je granica

koncesije sportske luke.

U sklopu sportskih lučica mora se sačuvati postojeća kvaliteta obale i mora.

Nadmorski zid će se obložiti kamenim poklopnicama i obložnicama a obalni pojas

kamenim pločama. Privezivanje manjih plovila za obalu će se vršiti pomoću bitvica ili gafa

od inox čelika kvalitete AISI 316 .Privezivanje brodova za obalu vršit će se na kamene

bitve odgovarajućih dimenzija (ili lijevano željezne polere). Lukobrani koji će štititi

akvatorij lučice planiraju se izvesti na način da se omogući cirkulacija mora ispod valnih

pregrada koje bi sprečavale ulazak valova u lučice. Da bi se osigurala kvaliteta mora u

lučicama koje su formirane nasipanjem potrebno je izvesti otvore za cirkulaciju mora u

nasipnim konstrukcijama.

Predviđeno je da sportsku lučicu u najvećoj mjeri koristiti lokalno stanovništvo sa

plovilima manje dužine, o čemu ovisi kapacitet lučice. Izgradnja lučice tj. njeno

popločanje kamenom treba biti iz lokalnih nalazišta. Konstrukcija lukobrana će biti

polupropusna (sprječavanje ulaska valova u luku) i omogućiti će izmjenu morskih masa“.

UPU je u listopadu 2008. godine izradila tvrtka „Arching“ d.o.o. iz Splita. Na slici 1 je

prikazan poloţaj lučice iz UPU-a, (Prilog 1, namjena).


2

Slika 1. Poloţaj lučice

U prosincu 2012. godine tvrtka „Maritima-ma“ d.o.o. iz Splita izradila je Idejni projekt

sportske lučice Podstrana za investitora Općina Podstrana, Trg Franje TuĎmana, 3/21312

(slika 2).


3

Slika 2. Situacija lučice

Zaštita akvatorija lučice planirana je izgradnjom lukobrana duţine 74+15+230+40=359

metara. Zaštićeni akvatorij ima površinu 230x87= 20010 m2. Privezivanje brodova planira

se na 5 plutajućih gatova duţine 57 metara te uz sekundarni i glavni lukobran. Na kopnu se

planira prostor za suhi vez i servis za popravak brodova. PredviĎena su i parkirališta za

automobile.


4

U UPU je napisano da je kapacitet lučice 170 brodova, bez posebne specifikacije i

definicije kategorije brodova koji će biti na vezu. Na slici 3 je prikazan raspored brodova

na vezu. Ucrtani su očekivani brodovi, od II. do VII. kategorije, ukupno 234 broda. Zatim

je ucrtan raspored etalon broda duţine 12 metara, ukupno 163 broda.


5

Slika 3. Raspored brodova na vezu


6

U lipnju 2012. godine provedeni su geomehanički istraţni radovi (Fakultet graĎevinarstva,

arhitekture i geodezije te IGH PC Split), u kojima je pokazano na dva geomehanička profila da

su uvjeti za temeljenje pomorskih graĎevina (lukobran i obalna konstrukcija) povoljni.

IzraĎena je vjetrovalna klima za cijelo područje na kojem se ureĎuje obala u Podstrani, pa je tako

detaljno obraĎeno djelovanje valova na lokaciji buduće lučice. U svibnju 2012. godine Fakultet

graĎevinarstva, arhitekture i geodezije izradio je Elaborat vjetrovalne klime, a u listopadu 2012.

godine IGH PC Split izradio je Elaborat valnih deformacija.

Budući da će djelovanje mora na budući lukobran biti relativno snaţno konstrukcija mora biti

prilagoĎena tom djelovanju. Prije svega mora se zadovoljiti stabilnost graĎevine, a to znači da se

takvom djelovanju valova konstrukcija opire svojom masom i mora spriječiti prolaz energije

valova u akvatorij lučice..

Suprotno prethodnom uvjetu, očekuje se dobra propusnost graĎevine po cijeloj duţini za izmjenu

mora u akvatoriju lučice.


7

1.1. Lukobran od „saćastih“ cijevnih elemenata

Slično kao i kod rješenja sa šupljim kockama mogu se koristiti cijevasti elementi (slika 11 i 12).

U bloku se izrade cijevaste šupljine u koje se valovi „zarobe“, gdje preko snaţne turbulencije

potroše najveći dio energije.

a) poprečni presjek

Slika 11. Lukobran od „saćastih“ cijevnih elemenata


8

Slika 12. 3D prikaz lukobrana sa cijevnim otvorima

Osnovni konstruktivni element je armirano betonski blok sa 16 cijevnih otvora. Ovako

koncipiran gradivi element ima vrlo dobra konstruktivna svojstva. Kompaktan je i robustan

(masivan) s povoljno rasporeĎenim unutrašnjim silama, odnosno naprezanjima. Zbog velikih

cijevnih otvora utrošak betona je mali (optimalan). Blokovi se slaţu u 3 reda s razmakom izmeĎu

redova. U taj prostor ubacuju se krupni kameni blokovi radi povećanja teţine lukobrana i

dodatnog prigušenja energije valova. IzmeĎu kamenih blokova su velike šupljine, čime je i dalje

omogućeno dobro strujanje mora kroz taj dio lukobrana.

1.2. Obalna konstrukcija

Od istih elemenata (šuplje kocke i cijevni elementi) na fizikalnom modelu istraţivano je rješenje

obalne konstrukcije sličnih svojstava i pokazano je vrlo učinkovito prigušenje energije valova

(slika 18, 19, 20 i 21).


9

b) fizikalni model

Slika 18. Obalna konstrukcija od cijevnih elemenata

Slika 19. Poprečni presjek obale


10

Slika 20. Pogled na obalu

Slika 21. 3D prikaz obalne konstrukcije od cijevnih elemenata


11

2. Općenito o fazama gradnje

2.1 Prethodni i pripremni radovi

Prethodni radovi sluţe isključivo da bi se glavni radovi mogli odvijati nesmetano i na

vrijeme. Ovise o lokalnim uvjetima i okolnostima. Predmetni projekt karakterizira masivnost

zahvata, odnosno izvoĎenje radova na većoj kopnenoj i morskoj površini što za posljedicu ima

veliku potencijalnu količinu prethodnih radova. Time se misli na premještanje postojećih

instalacija, prometnica te rušenje postojećih objekata ako ih ima na površinama namjenjenima za

gradnju, odnosno na gradilištu, oslobaĎanje terena od grmlja, raslinja te poljoprivrednih nasada.

U slučaju da je graĎevna površina instalacijski te graĎevno razvedena prethodni radovi će

predstavljat velike graĎevinske zahvate, odnosno velike financijske troškove stoga ih svakako ne

treba zanemarivati u daljnjem planiranju radova.

Pripremni radovi predstavljaju sve radove koji omogućuju daljnju tehnološku izvedbu te

organizaciju glavnih graĎevinskih radova. Time se misli na radove koji osiguravaju izvoĎaču

uspostavu gradilišta, zaštitu ljudi, gradilišta te zaštitu okoliša. Za predmetni projekt potrebno je

omogućiti pristup do gradilišta direktno sa Jadranske magistrale te izvesti privremene putove

unutar gradilišta da bi se omogućio pristup svakom pojedinom proizvodnom pogonu. TakoĎer je

potrebno osigurati opskrbu električnom energijom i vodom za svaki proizvodni pogon, tako da

se planira izvoĎenje privremenih trafostanica potrebne snage te vodoopskrbne mreţe odreĎene

duljine sa potrebnim brojem privremenih hidrantskih priključaka računajući na njihovo buduće

korištenje, odnosno da se sama izvedba privremeno potrebnih instalacija uskladi sa budućim

planom vodoopskrbne mreţe te ostalih instalacija.

Konstrukcija lukobrana se u svom poprečnom presjeku meĎuostalim sastoji od 3

armiranobetonska elementa. Dva vanjska i jedan unutarnji. Vanjski elementi su volumena 17,82

m3, te mase od 45 tona, a unutarnji volumena od 14,30 m

3 i mase od 35,75 tona. Prema ovim

podatcima zahtjeva se i postava portalnih dizalica za prijenos i manipulaciju gotovih elemenata,

te postava toranjske dizalice neophodne pri samoj izvedbi armiranobetonskih elemenata.


12

Uz to potrebno je postaviti sama proizvodna postrojenja za tesarske, betonske, bravarske,

električarske, armiračke i dr. radove, prostorije za smještaj i rad poslovodstva, prostorije za

radnike, sanitarne blokove, garderobe, ograditi i zaštititi gradilište te po potrebi osigurati rasvjetu

gradilišta.


13

2.2 Zemljani radovi

Pod zemljanim radovima u ovom projektu meĎuostalima prvenstveno se misli na

podmorske iskope, koji predstavljaju veliki tehnološki i organizacijski zahvat.

Potrebno je produbiti dno lučkog akvatorija na dubinu potrebnu za prihvat brodova VII

kategorije, čija je duţina L = 15 - 18 m . Gaz brodova je 2,5 m, iz čega se proračunava

potrebna dubina koja iznosi ≈ 4m. Način iskopa najviše ovisi geomehaničkim

karakteristikama morskog dna koje će se utvrditi raznim geomehaničkim ispitivanjima (

bušotinama), što uvelike utječe i na samu cjenu iskopa te njegovo trajanje. Površina samog

iskopa iznosi ≈ 18 000 m2, a srednja dubina iskopa ≈1,5 m, što daje pribliţan volumen

iskopa od 27 000 m3.

Na dubini od 5 m previĎa se izrada lukobrana tipa zid za čije temeljenje su u lipnju 2012.

godine provedeni geomehanički istraţni radovi u kojima je prikazano da su uvjeti za

temeljenje podmorskih graĎevina povoljni. Sa samog temeljnog tla potrebno je ukloniti

marinski sediment u liniji lukobrana te izvesti temeljni nasip kamenim materijalom u

granulacijama 0- 100 kg u niţim slojevima, a u gornjim poravnavajućim slojevima za

pravilno nalijeganje betonskih elemenata u granulaciji od 64 – 100 mm u sloju od 25 – 35 cm

i 32 – 64 mm u sloju od 15 – 25 cm.

Što se tiče zemljanih radova na kopnenom djelu meĎuostalim potrebno je ukloniti humus u

visini od 20 cm na površini na kojoj se planira gradnja AB piste površine 2400 m2,

namjenjene za izradu AB elemenata lukobrana, izvesti široki iskop u istoj površini do

nosivog tla, isplanirati dno te nasuti uz zbijanje tamponski sloj od kamenog nabačaja.


14

2.3 Betonski, tesarski, armirački radovi

Na pripremljenoj površini potrebno je izbetonirati AB pistu namjenjenoj izradi

armiranobetonskih elemenata zidanog lukobrana. Pista je površine 2400 m2 te omogućava

svakodnevnu istodobnu izradu 10 ab elemenata, te njihovo višetrajno skladištenje. Za jedan

ab element potrebno je osigurati 30 m2

kako bi se neometano mogli izvoditi radovi.

Konstrukcija lukobrana se u svom poprečnom presjeku meĎuostalim sastoji od 3

armiranobetonska elementa. Dva vanjska i jedan unutarnji. Vanjski elementi su volumena

17,82 m3, te mase od 45 tona, a unutarnji volumena od 14,30 m

3 i mase od 35,75 tona.

Elementi se sastoje od temelja te zida nad temeljom u kojem su pravilno postavljene

cijevaste šupljine promjera 1,00 m, što predstavlja zahtjevniji pristup izvedbi elemenata,

konkretno pri izvedbi oplate. Vanjski elementi imaju 16 pravilno rasporeĎenih cijevastih

šupljina, a unutarnji 4 rasporeĎene cijevaste šupljine u gornjem rubu zida, te veliku šupljinu

izmeĎu temelja i dijela zida volumena 13,32 m3, gdje se predvidilo smještanje kamenog

nabačaja, što je detaljnije prikazano u samim projektima.

Tesarski radovi predstavljaju veoma zahtjevan posao zbog cijevastih šupljina koje je

potrebno na adekvatan način oplatati te naknadno sam armirano betonski element rasplatati

na način da se sam ne ošteti prilikom skidanja odnosno vučenja potrebnih materijala i alata

za izvedbu oplate.

PredviĎa se betoniranje AB elemenata u njihovom vertikalnom poloţaju, tako da se na

najjednostavniji i najsigurniji način osigura njihovo premještanje te transport do skladišta,

odnosno do konačnog mjesta ugradnje.

Armiranje elemenata treba izvesti tako da se osigura zaštitni sloj armature od 10 cm. Zbog

gustog rasporeda cijevastih šupljina nije ostalo mnogo mjesta za planiranje armature već ju je

moguće smjestiti samo vertikalno i horizontalno izmeĎu cijevastih šupljina. Razmak izmeĎu

šupljina je 20 cm, tako se postavljanjem armature gubi zaštitni sloj od 10 cm, te se preporuča

dodatna zaštita armature. Razmak armaturnih šipaka unutar elementa treba biti minimalno 4

cm, računajući sa maksimalnim zrnom agregata od 32 mm.


15

3. Opis tehnologije i rješenje vanjskog transporta

i strojeva za suhu izvedbu AB elemenata lukobranske konstrukcije

3.1 Izbor i analiza tehnologije izrade tesarskih radova

Prilikom projektiranja oplatnog rješenja trebalo je uzeti u obzir kompleksnu geometriju s različitim

dimenzijama elemenata. Zbog velikih dimenzija elemenata nastaju i velika opterećenja prilikom

betoniranja. Elementi su visine od 550 cm, a zidovi koji centrirano izvode opterećenja debljine su od 100

cm.

Ovi uvjeti zahtijevaju iznimno fleksibilnu oplatu – prilagodljivu svim geometrijama te pritisku

svjeţeg betona većem od 100 kN/m3 . Primjenjuje se VARIO GT 24 zidna oplata s nosačima čiji

se pojedinačni sistemski elementi mogu rasporeĎivati sukladno opterećenjima, poprečnim

presjecima i visinama specifičnim za ovaj projekt.

Kao brzo i sigurno rješenje za jednostrano izvoĎenje opterećenja primjenjuju se SB okvirni

podupirači jednostrane oplate. Oni u nosivi sloj izvode pritisak betona koji nastaje prilikom

jednostranog betoniranja.

Pouzdani GT 24 nosači odlikuju se visokom postojanosti na progib koja dopušta tek neznatna

savijanja.

Specifična karakteristika elemenata, odnosno samog načina izvedbe oplate je ta što je potrebno

ostaviti cijevaste šupljine unutar elemenata. Što se izvodi specijalnim sredstvima koja se umetnu

u tijelo elementa prilikom izrade oplate odnosno betoniranja te se naknadno pri dosegnutoj

dovoljnoj čvrstoći betona tipski elementi rotirajući vade van tijela elementa pazeći kako ne bi

došlo do oštećenja samih rubova uz šupljine konstrukcije.


16

VARIO GT 24 zidna oplata

60 100 85

Vuèenje

uz rotiranje

Vuèenje

uz rotiranje

Vuèenje

uz rotiranje

Vuèenje

uz rotiranje

PRESJEK A-A

dizalica


17

3.2 Izbor i analiza strojeva za armiračke radove

Sva potrebna armatura dolazi na gradilište već meĎusobno spojena po armaturnom planu i

samo je trebamo pravilno ugraditi. Armiranje temelja vrši se polaganjem armaturnih mreţa prema

armaturnom planu, te njihovim eventualnim dodatnim povezivanjem i fiksiranjem.

Armiranje elemenata treba izvesti tako da se osigura zaštitni sloj armature od 10 cm. Za armiranje

elementa odabrane su šipke profila ø x mm. Zbog gustog rasporeda cijevastih šupljina nije ostalo mnogo

mjesta za planiranje armature već ju je moguće smjestiti samo vertikalno i horizontalno izmeĎu cijevastih

šupljina. Razmak izmeĎu šupljina je 20 cm, tako se postavljanjem armature gubi zaštitni sloj od 10 cm, te

se preporuča dodatna zaštita armature. Razmak armaturnih šipaka unutar elementa treba biti minimalno 4

cm, računajući sa maksimalnim zrnom agregata od 32 mm.


18

TORANJSKA DIZALICA PORTATA_GT 185 NAMJENJENA MANIPULACIJI OPLATE,

OPREME TE MATERIJALA POTREBNIH ZA PROIZVODNJU AB ELEMENATA, KAO I

OSTALIM POTREBAMA GRADILIŠTA.

Visina ruke: 43.00 m

Duljina ruke : 61.00 m


19

3.3 Izbor i analiza strojeva za betonske radove

Potrebno je odabrati takvu mehanizaciju da bi se najveća etapa betonskih radova mogla

obaviti u roku 2 sata jer se u tom vremenu moţe ugraditi beton.

Transport betona vrši se automiješalicom, a udaljenost betonare od gradilišta je 5 km. UgraĎivanje betona

se vrši pomoću mobilne pumpe, a nakon ugradnje beton zbijamo uranjajučim vibratorima. Količina

betona koja se mora ugraditi u jedan vanjski element je Q= 17,82 m3, a u srednji Q= 14,32 m

3

Tvornica betona Sirobuja (betonara Arbau BHS 2000 kapaciteta 120 m3/h)


20

Auto mješalica Mercedes actros 2632 6x4 stetter

Qauto-mijesalice = 9 m3

Brzina transporta pune auto-mijesalice = 50 km/h

Brtina transporta prazne auto-mijesalice = 80 km/h

Ukupno vrijeme ciklusa voţnje auto miješalice je:

Tc = Tutovara + Tmb + Tt. pun + Tmg +Tistovara + T

Tutovara = Qauto-mijesalice / Ubetonare = 9 / 120 = 0.075 h = 270 s

Tmanvera na betonari = 2.5 min = 150 s

Tt. pun = Ltransporta / vtransporta pune auto-mijesalice = 5 / 50 = 0,2 h = 720 s

Tmanvera na gradilištu = 1.5 min = 90s

Tistovara= Qauto-mijesalice / Ucrpke = 9 / 120 = 0.075 h = 270 s

ΔT = 3 min = 180 s

Tc = 270 + 150 + 720 + 90 + 270 + 180 = 1680 s = 28 min


21

Učinak auto mješalice

hmkT

QU v

C

p /1580.047.0

9 3

Ukupan broj tura auto mješalice za 1 element:

N (vanjski element) = 17,82 / 9 = 1,98 ≈ 2 ture

N (srednji element) = 14,32 / 9 = 1,60 ≈ 2 ture

Potreban broj auto-miješalica za sinkronizirani rad s betonskom crpkom je:

Ndan = Tc / (Tistovara + T) = 1680 / 450 = 3.73 = 4 auto miješalice


22

Crpka za beton Mercedes actros 3541 8x4 stetter schwing BSF 24

UT crpke= 150 m3/h - 34 metra

kv = 0.80

UP crpke= UT crpke*kv = 150*0.80= 120 m3/h

Vrijeme betoniranja jednog elementa :

Vanjski element- V / Ucrpke = 17,82 / 120 = 0,15 h = 8,91 min

Unutarnji element- V / Ucrpke = 14,32 / 120 = 0,12 h = 7,2 min


23

Pervibrator AVMU AX 48

Učinak pervibratora:

Ut=30 m3/h

Up= 30*0.8= 24,0 m3/h


24

3.4 Izvedba ab elemenata te njihovo postavljanje u mjesto konačne ugradbe

PredviĎa se betoniranje AB elemenata u njihovom vertikalnom poloţaju, tako da se na najjednostavniji i

najsigurniji način osigura njihovo premještanje te transport do skladišta, odnosno do konačnog mjesta

ugradnje.

Betonski blokovi izraĎuju se i stvrdnjavaju na suhu, pa dodatak cementa moţe biti nešto manji nego za

betone koji se svjeţi spuštaju u more. Najnovija iskustva preporučuju da se dozaţom cementa za beton

blokova ne ide ispod 350 kg pucolanskog cementa za 1 m3 gotovog betona. Kad bi se izradi betona

posvetila naročita paţnja, koristeći sve prednosti dobre granulacije sa što većim zrnima najkrupnijeg

agregata, koji se još moţe efikasno vibrirati s teškim vibratorima,te upotrebom aeransa i niţeg

vodocementnog faktora, moglo bi se uštediti cementa i izraĎivati beton sa 300 kg pucolanskog cementa.

Beton treba ugraĎivati što teţim vibratorima, kako bi se mogao upotrebljavati krupniji agregat. S

vodocementnim faktorom ići što niţe, a da beton bude još uvijek ugradiv. Treba izraĎivati polu-plastičnu

mješavinu koja ima slijeganje konusa 3 do 5 cm.

Ne moţe se pretpostaviti da se s prirodno kopanim agregatom moţe postići nepropustan i kompaktan

beton. Ukoliko se agregat ne dobije već sortiran prema veličini zrna, treba prosijavanje vršiti na samom

gradilištu. Sijanje se vrši na 2 do 4 sita. Kao minimalan zahtjev treba traţiti prosijavanje do 8 mm i preko

8 mm, a za vaţnije radove treba odvojiti i 3 do 4 frakcije. Ako u smjesi ima previše agregata veličine zrna

6 do 10 mm, beton postaje opor, teško ugradiv i ima tendenciju za segragaciju većeg zrnja. Sadrţaj finog

pijeska ispod 0,5 mm ne treba da iznosi više od 20% u odnosu na mješavinu pijeska krupnoće do 8 mm.

U odnosu na mješavinu šljunka i pijeska zajedno, sadrţaj finog pijeska ispod 0,5 mm ne treba da iznosi

više od 8 do 10%. Zapreminski odnos pijeska prema šljunku treba da se kreće u granicama 1: 2 do I: I.

Kvalitetan beton treba da je izraĎen bar s tri frakcije, i to: pijesak 0,1/0,4 mm s mnogo sitnih zrna iznad

0,1 mm; običan pijesak 0,4/6,3 mm i šljunak 6,3/25 mm. Za krupne betone dodaje se i četvrta frakcija

najkrupnijih zrna 25/50 ...... 100 mm.


25

Za sastav krupne ispune od nekoliko frakcija za pomorske radove sovjetski propisi obavezno propisuju 2

do 4 frakcije, u zavisnosti od krupnoće agregata.

Dobro je betonu dodavati neki aerans da se povisi ugradljivost, smanji potrebni dodatak vode i time

poveća otpornost kao i smanjenje skupljanje betona. U beton blokova ne preporučuje se ubacivanje većeg

kamenja, jer se onemogućuje pravilno vibriranje, postoji opasnost brzog kvarenja vibratora, te se dobiva

nehomogen presjek betona sa šupljim neispunjenim prostorima ispod velikih komada kamenja.

Gotove betonske blokove treba dobro vlaţiti prve tri sedmice. Gotove blokove dobro je što dulje ostaviti

na suhu, jer što je beton stariji, otporniji je protiv agresivnog djeovanja morske vode. Spuštanje blokova u

more ne smije uslijediti prije nego sto je beton blokova odleţao na suhu najmanje 30 dana, ali je bolje,

ako je moguće, da stvrdnjavaju na zraku šest i više mjeseci: Ako bi se ukazala potreba da se blokovi prije

toga roka polaţu u more, potrebno je umjetnim putem ubrzati karbonizaciju. To se postiţe da se

blokovima dovodi CO2, ali bezuslovno uz prisustvo optimalne količine vlage. Proces karbonizacije vrši se

tako da blokove parimo na temperaturi od 60 do 80°C uz prisustvo CO2. Parenje traje 8 do 12 sati.

Kod ubacivanja betona u oplatu bloka treba paziti da ne doĎe do segragacije, jer je naročito u početku

betoniranja visina padanja betona veća od 2 do 3 m. Beton se mora spuštati ţljebovima koji umanjuju

segragaciju, ili kojom drugom metodom. Pregledom gotovih blokova često se u donjem sloju vide

gnijezda krupnog kamenja naročito u uglovima, što svakako nije dobro. Prvi slojevi kada beton pri padu

udara u tvrdu oplatu, i gdje vibriranje još nije potpuno najviše su izloţeni mogućnosti segragacije. Da se

to izbjegne, uputno je prvi sloj od oko 30 cm izvesti bez najkrupnijeg agregata uz dozaţu pucolana

cementa od 400 kg na m3 gotovog betona. Da se ne poveća prosječni dodatak cementa čitavog bloka,

moţe se najgornji sloj od 30 cm izvesti u mješavini od 300 kg cementa. Vibriranjem najgornjeg sloja diţu

se voda i čestice cementa prema gore, pa se na koncu i količina u čitavoj smjesi otprilike izjednačuje.

Skreće se paţnja da kod podizanja bloka s mjesta gdje je betoniran njegovu ukupnu teţinu treba mnoţiti

s faktorom 1,25 do 1,33, jer osim teţine bloka i naprave za dizanje (1,5 do 2


26

tone) treba svladati i jednostrani atmosferski pritisak na blok prije nego što se on odlijepi od podloge. Na

tu uvećanu silu dizanja mora biti dimenzionirano uţe te plovni objekt na kome je dizalica i sama dizalica.

Zid od betonskih blokova ne moţe se tretirati posve kao monolit, ali mu se po svojstvima to više

pribliţuje, što su sljubnice uţe, što su blokovi teţi i od čvršćeg betona, te što su jače i bolje meĎusobno

povezani.

Po završetku izrade betonskih elemenata lukobranske konstrukcije i ureĎenja (pripreme)

posteljice za polaganje istih, slijedi najzahtjevnija faza izrade.

Transport, manipulacija i ugradnja predgotovljenih elemenata na projektiranu poziciju (visinski i

poloţajno).

Uz već navedenu kopnenu i plovnu opremu za radove ugradnje angaţirana je i teška plovna dizalica.

3.4.1 Za potrebe točnosti polaganja plovna dizalica je dodatno opremljena sustavom za;

- Horizontalnu rotaciju elemenata (Rotary unit)

- GPS – geodetski sustav za odreĎivanje poloţaja bloka

- Software instaliran u kabini dizalice sa adresama pojedinih elemenata

- Led rasvjeta snage 250 kW za noćni rad

- Podvodne kamere na okviru za prijenos blokova, povezane sa kabinom operatera

- Inklinometar za očitanje ravnosti postavljenih elemenata

- Okviri za prijenos elemenata s elektromotorom za mehaničko zatvaranje i otvaranje nosivih papuča

(Clamping system)


27

3.4.2 Način same ugradnje moguće je opisati u nekoliko koraka;

1. Geodetski se iskolčava vanjska linija zida (pomoću bova)

2. Plovnom dizalicom se postavlja masivna greda vodilica duljine 25m(120 T) sa geodetskim

tornjevima

3. Geodeta iskolčava liniju obalnog zida da dijelu geodetskog tornja koji izvire iz vode.

Iskolčena točka se pomoću teških visaka projicira na morsko dno gdje ronioci označavaju liniju

zida na morskom dnu. Nakon toga se greda namješta na konačnu poziciju lica obalnog zida te

predstavlja stabilnu i nepomičnu “vodilicu” uz koju se postavljaju betonski blokovi.

4. Izvedeni element obalnog zida na sebi sadrţi adresu koja definira njegovu lokaciju (visinski i

poloţajno) u obalnoj konstrukciji

5. Podaci svih elemenata uneseni su u instalirani kompjuterski program na plovnoj dizalici

6. Operater adresu ispisanu na elementu (npr. IGH2.3 ili RP 5.16) unosi u kompjuterski

program

7. Na ekranu operatera pojavljuje se pozicija navedenog elementa sa ciljnom trakom

8. Prilikom zaokretanja dizalice i pomicanja bloka iznad površine vode, ciljna traka signalizira

točnu i konačnu lokaciju bloka (u ovoj fazi samo poloţajno)

9. Nakon što je blok postavljen u točan poloţaj slijedi njegovo spuštanje na projektiranu

poziciju. Prilikom ovog spuštanja bloka, dodatno sudjeluju i 2 ronioca koji putem radio veze

komuniciraju sa operaterom dizalice.

10. Nakon što je element postavljen na konačnu poziciju vrši se očitanje inklinometra, te ukoliko

je sve unutar propisanih tolerancija element se otpušta i kreće se po novi element.


28

3.4.3 Postrojenje za transport i ugradnju ab elemenata:

Portalna dizalica duţine okvira 6m, nosivosti 60 tona

Liebherr mobilna dizalica LTM 1200-5.1, 200- tonska dizalica.


29


30


31

Transportni ponton

Plovna dizalica ˝Brina˝, nosivost 100 t


32

3.5 Sasatav radnih grupa i proračun trajanja izvedbe na suhom za vanjski / srednji

armiranobetonski element

N OPIS AKTIVNOSTI BR. NORME QJED.

MJERE

SASTAV

R.G.BROJ R.G. tA (dana)

0,75 PKR 3

0,15 KVR 1

0,75 PKR 2

0,375 KVR 1

2

Tesarski radovi

n (h/m²)

1 TE.03.202.2Izrada oplate vanjskog

armiranobetonskog elementam

266,9

42

0,50,5

Izrada oplate srednjeg

armiranobetonskog elementaTE.03.202.2 54,52 0,5 0,5m

2

10

rg

vA

n

nQt


MJERE

SASTAV


8,00 KVR 4

2,00 VKR 1

8,00 KVR 4

2,00 VKR 1

Armirački radovi 100kg/m3 betona

n (h/m²)

1Postavljanje armature vanjskih

armiranobetonskih elemenataAR.04.402.6 1,782 t 1,00 0,4 0,5

2Postavljanje armature srednjih

armiranobetonskih elemenataAR.04.402.6 1,430 t 1,00 0,3 0,5

10

rg

vA

n

nQt


MJERE

SASTAV


1,25 PKR 1

1,25 KVR 1

1,25 PKR 1

1,25 KVR 1

Betonski radovi

n (h/m²)

1Betoniranje vanjskog

armiranobetonskog elementaBE.05.202.1 17,82 m

3 5,00 0,4 0,5

2Betoniranje unutarnjeg

armiranobetonskog elementaBE.05.202.1 14,30 m

3 4,00 0,4 0,5

10

rg

vA

n

nQt


33

4. GRAĐEVINSKI NACRTI


34

4.1 SHEMA ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJA IZVEDBE I UGRADNJE AB

ELEMENATA LUKOBRANSKE KONSTRUKCIJE


35

4.2 DOKAZNICA MJERA


36

5. Zaključak

Iz proračuna je vidljivo da primjenom dovoljnog broja ljudi je moguće izvesti sve radove

potrebne za izvedbu armiranobetonskog elementa u jednom danu (računajući da se armiranje i

oplata izvode istodobno). Proračun je izveden za idealne uvjete, naravno u stvarnoj gradnji kad se

uvrste faktori koji utječu na trajanje projekta te neizbjeţni dodatni radovi vrijeme izvedbe se

produţuje, tako da bi za ovaj slučaj mogli sa sigurnošću garantirati izvedbu jednog

armiranobetonskog elementa u vremenu od 2 dana. Ovisno o raspoloţivom broju ljudi tijekom

vremena radovi će se izvoditi u kraćem odnosno duţem periodu. Nacrt sheme organizacije

gradilišta izveden je računajući da se svaki dan izvede po 10 armirano betonskih elemenata,

odnosno da na tim radovima svakodnevno sudjeluje maksimalno 200 radnika odreĎene

kvalifikacije, trajanje suhe izvedbe svih armiranobetonskih elemenata procjenjuje se na 60 dana.

6. Literatura

- Pomorski objekti u betonu, Leo Babić

- Predavanja iz predmeta Pomorske graĎevine, prof.dr.sc. Mijo Vranješ

- Predavanja iz predmeta Organizacija graĎenja I i II, prof.dr.sc. Nives Ostojić –Škomrlj

- Prezentacija "Projekt Nova luka Zadar – Gaţenica", Mladen Šparavec ing.grad.

zavrŠni rad - core.ac.ukdizalice ili travel lifta i/ili istezališta. također se dozvoljava...

Documents