za razvojnu strategiju hrvatske 2014. - 2020

Click here to load reader

Post on 19-Aug-2015

17 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ZA RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE2014. - 2020.

TRANSCRIPT

D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)187ZA RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE 2014. - 2020.Ciljovogistraivanjajeanalizaiskustavaupoticanjuekonomskog razvitka Hrvatske u razdoblju tranzicije, i analiza ekonomske konvergencije kEuropskojuniji.Istraivanjejeusmjerenonadvaaspektarazvitka.Prvi aspekt analize pokazuje da moderna ekonomika razvitka (tzv. heterodoksna ekonomika)predstavljanuanmakroekonomskiokvirzanestabilnuekono-miju koja se nalazi u procesu nominalne i realne konvergencije k Europskoj unijiidatakavokvirdajedobartemeljzaodriviekonomskirazvitak Hrvatske. Moderna ekonomika razvoja stvorila je niz pouzdanih ekonomskih principazaodrivirazvitaknacionalneekonomije:trinakonkurencija, odgovarajui poticaji rastu, nekonvencionalna monetarna politika i skalni poticaji, tj. reacijske makroekonomske politike, usmjerene na ostvarivanje pune zaposlenosti , nova industrijska politika, etc. Oni koji provode refor-me imaju dovoljno manevarskog prostora da ove principe pretvore u pakete reformi i institucionalne oblike koji odgovaraju hrvatskim okolnostima, sve dok Hrvatska ne postane punom lanicom Evropske monetarne unije. To su uinile druge uspjene ekonomije. Drugi aspekt ovog istraivanja odnosi se na tezu da Hrvatskoj nedostaje sustav srednjoronog i dugoronog progra-miranjarazvojazarazdoblje2014.2020.,uskladusametodologijomi pravilimaEvropskeunije.Prviaspektrazvojavrlojesloen,tezahtijeva iroki raspon reformi (najee, skup nekonvencionalnih ekonomskih politi-Dubravko Radoevi** D. Radoevi, dr. sc. vii znanstveni suradnik, Ekonomski institut, Zagreb ([email protected]) i docent Sveuilita u Zagrebu. Rad je primljen u urednitvo 30. travnja 2013. godine, a prihvaen je za objavu 6. lipnja 2013. Ovaj rad nastao je kao rezultat istraivanja autora u Ekonomskom institutu Zagreb, u sklopu znanstvenogprojektaMakroekonomskakonvergencijaRepublikeHrvatskeEuropskojuniji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. UDK 338.242.2:338.124.2(497.5) JEL Classication E60, E61, O11, 021,040 Izvorni znanstveni lanak D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)188ka) koje su reacijske politike, kao protu-ciklike makroekonomske politike. Drugi je aspekt takoer vrlo sloen, jer zahtijeva uspostavu institucionalnog ipravnogokvirakojimbisepodralaotpornostnacionalneekonomijena asimetrine vanjske okove i koji bi zadrali produktivni dinamizam hrvatske ekonomije.Zanemarivanjeovadvarazliitaaspektaekonomskograzvoja uzrokom su neprovedivih i nekonzistentnih strategija reformi.Kljunerijei:strategijerazvoja,heterodoksnaekonomika,srednjo-rono programiranje, nominalna i realna konvergencija, Evropska unija1. UvodSustav programiranja srednjoronog ekonomskog razvoja Hrvatske u Hrvat-skojnepostoji,iakojetoobvezasvihlanicaEvropskeunije.Ekonomskirazvoj preputen je razvojnom spontanitetu, pa se razliiti programski dokumenti donose na razliitim razinama i parcijalno. Problemi ostvarivanja kriterija tzv. realne kon-vergencije puno su kompleksniji i nee ih biti mogue ostvariti bez programiranja srednjoronograzvojaicjelovitogprogramaekonomskihreformiuHrvatskoj.S time je, takoer, povezana strategija ulaska Hrvatske u Evropsku monetarnu uniju (EMU) i to kasnijeg ulaska Hrvatske u prijelazni monetarni sustav ERM-2. 2. Izostanak sustava programiranja razvojaHrvatskojnedostajesustavprogramiranjaekonomskograzvojaiekonom-skih reformi na kratki i srednji rok. To je posljedica primjene pogrene razvojne paradigme i nedostatka drutvenog konsenzusa o strategiji i pravcima gospodar-skog razvoja Hrvatske. Sustav programiranja ekonomskog razvitka Hrvatske, dis-funkcionalan je i ne potie odrivi ekonomski rast Hrvatske. Naime, srednjorona strategijarazvojaHrvatske,od1994.do2004.bilajezamijenjenasukcesivnim kratkoronim nancijskim aranmanima sa MMF-om, koji su se odnosili na raz-doblje od 12 do najvie 18 ili 24 mjeseci, sa kvartalnim kriterijima izvrenja , dok je kasnije bio izraen vei broj razliitih parcijalnih razvojnih dokumenata, ali bez strategije razvoja Hrvatske. Prema istraivanju sustava programiranja ra-zvoja u Hrvatskoj (Miroevi, 2012.), u razdoblju 1990. 2011., bilo je usvojeno 87 razliitih razvojnih dokumenata, od ega samo 11 razvojnih dokumenata imaju nositelja,provedbeniplan,plannancijaiizvorenanciranja,tj.zadovoljavaju nune tehnike kriterije provedivosti, ali bez njihove meusobne usaglaenosti i D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)189koordiniranosti, dok je izostala makroekonomska strategija razvoja, koja bi pred-stavljala temeljni razvojni dokument Republike Hrvatske. Tablica 1. DINAMIKA USVAJANJA RAZVOJNIH DOKUMENATA HRVATSKEUkupno1990.-1996.1996.-2000.2000.-2008.2008.-2011.Razvojni dokumenti usvojeni od strane Vlade, nekog ministarstva ili Sabora RH87 5 8 52 22Razvojni dokumenti koji imaju nositelja 69 5 8 45 11Razvojni dokumenti koji imaju nositelja i provedbeni plan46 1 7 29 9Razvojni dokumenti koji imaju nositelja, provedbeni plan i plan nancija28 0 3 24 1Razvojni dokumenti koji imaju nositelja, provedbeni plan, plan nancija i izvor nanciranja11 0 3 7 1Izvor: Miroevi, (2012.)Vidljivo je da s godinama raste broj razvojnih dokumenata koji su zadovoljili nunetehnikeuvjeteprovedivosti,tojepozitivno. Ali,usvajanjeveegbroja parcijalnih razvojnih dokumenata kojima se ureuju razliiti sektori drutva i gos-podarstva, jo uvijek ne rezultira i kvalitetnije napisanim razvojnim dokumentima, a nedostaje i cjelovita strategija razvoja na razini Hrvatske. Zbog toga, potreban je novi sustav programiranja razvoja Hrvatske, sainjen u skladu sa metodologi-jom Evropske unije, u kome bi se na potpuno novi nain uredilo programiranje razvoja, oblikovanje ekonomskih politika i odluivanje o prioritetima razvoja, te bolje povezalo programiranje razvoja sa pripremom dravnog prorauna Republi-ke Hrvatske. Ukratko, potrebni su institucionalni i zakonski okvir za koordinaciju razvojnih politika, te krovna dravna institucija za programiranje razvoja. Temeljna pretpostavka modela ekonomske politike kojeg je Hrvatska morala voditi na osnovi niza sukcesivnih stand-by nancijskih aranmana sa MMF-om do 2004., a kasnije na osnovi deregulacije nancijskog sustava i liberaliziranih ka-pitalnih inozemnih tokova, bio je sljedei: stabilnost teaja i cijena te nie kamate na kredite (pod utjecajem tzv. Velike prilagodbe, niskih kamatnih stopa na meu-narodnimtritimakapitala),automatskieaktiviratibusinesssektor;adabi ponuda kredita gospodarstvu bila to vea, suen je pristup drave kreditima ban-D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)190karskogsektora(zabranommonetizacijeskalnogdecita).Sasvimjeuoljivo da oivljavanje i rast privrede poivali na pozitivnim efektima nancijalizacije i deregulacije nancijske industrije, te dezindustrijalizaciji Hrvatske, pod utjeca-jembrzograzvojasektorauslugaiuvozananciranoginozemnimkreditima.U takvom neoliberalnom ekonomskom modelu, drava je bila pasivna, nije se vodila aktivna ekonomska i monetarna politika. Posljedica su bile ekonomski rast 2001. - 2008., ali bez adekvatnog rasta zaposlenosti (jobless growth). Alternativni model model podravanja nacionalne ekonomije u uvjetima globalizacije - svakako bi poticao i ponudu, ali i potranju uz posredstvo drave. Takovrsna politika pred-stavljala bi potpuno drugi model politike koji bi imao za cilj to bre oivljavanje privredeodnosnoizvlaenjeizrecesijeiostvarivanjepunezaposlenosti.Meu-tim,mogunostekspanzijekreditaprivrediodstranebanakabilajeuvjetovana zadanim ogranienjem rasta cijena i nepromjenjivim teajem. Na taj je nain, kao osnovni cilj politike, bilo postignuto odranje monetarne stabilnosti, koje bi, me-djutim, bolje odgovaralo privredi u stanju pune zaposlenosti, a ne stanju podza-poslenosti, u kakvom se Hrvatska nalazi. Ostvarenje makroekonomske ravnotee moesepostiirazliitimpristupima,ovisnoostanjuzaposlenostinacionalne ekonomije, odnosno o razini tzv. output gapa. U naim prilikama - niske stope zaposlenosti i visokog udjela zavisnog stanovnitva u odnosu na radno sposobno stanovnitvo-primarniciljmorabitipunazaposlenostioporavakproizvodne osnovice domaeg gospodarstva, uz subordinirano ogranienje monetarne stabil-nosti. Hrvatski makroekonomisti kritizirali su tadanji neoliberalni model razvoja Hrvatske,zasnovannaspontanitetu,odnosnoizostankusrednjoronestrategije razvojaidravnogintervencionizma(Zduni,Baleti,Radoevietal.,2001.). MMFjeslinerazvojnestrategijeprihvatiotekkasnije(primjerice,TheWorld Bank,2008.;Blanchardetal.,2010.,etc.).TakavekonomskimodelHrvatske, primjenjivan od 2001. do 2008.1, bio je pod utjecajem nancijske globalizacije, 1PrviindikatoriglobalnerecesijeprenijelisusenaHrvatskusvegadvatritjednanakon sloma investicijske banke Lehman Brothers u SAD, 15. rujna 2008. godine, koji se smatra poetkom globalne nancijske krize, to se oitovalo u neto odljevu deviznih depozita hrvatskih tedia kod najveih banaka. Prijetila je sistemska bankovna kriza. To je bilo zaustavljeno vraanjem povjerenja unancijskisustavuslijedpoveanjarazineobveznogdravnogosiguranjatednihdepozita hrvatskih tedia, to je uinjeno na sugestiju MMF-a i EU. Tada je slijedio kreditni slom, odnosno meunarodnatritakapitalaobustavilasuodobravanjekreditasuverenimidrugimdunicima, posebiceiztranzicijskihekonomija.TakojeHBORneuspjenopokuaoplasiratidolarske obveznice na tritima kapitala u SAD, poetkom rujna 2008., a Republika Hrvatska nije se mogla zaduivati na inozemnim tritima kapitala sve do poetka 2009. godine, kada su se meunarodna tritakapitalaodmrznula.Uosnovi,viedravnoosiguranjedepozitaiodmrzavanjetrita kapitala, pomogli su ublaavanju posljedica globalne recesije na hrvatsku ekonomiju, dok je zbog protivljenja HNB i hrvatske Vlade izostalo koritenje tzv. eksibilne kreditne linije MMF-a (FCL), kojujeMMFodobravaobezikakvihuvjeta.Poljskajetakvuansuiskoristilaipostalajedinom evropskom ekonomijom koja je izbjegla recesiju. Moe se konsta