D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)187ZA RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE 2014. - 2020.Ciljovogistraivanjajeanalizaiskustavaupoticanjuekonomskog razvitka Hrvatske u razdoblju tranzicije, i analiza ekonomske konvergencije kEuropskojuniji.Istraivanjejeusmjerenonadvaaspektarazvitka.Prvi aspekt analize pokazuje da moderna ekonomika razvitka (tzv. heterodoksna ekonomika)predstavljanuanmakroekonomskiokvirzanestabilnuekono-miju koja se nalazi u procesu nominalne i realne konvergencije k Europskoj unijiidatakavokvirdajedobartemeljzaodriviekonomskirazvitak Hrvatske. Moderna ekonomika razvoja stvorila je niz pouzdanih ekonomskih principazaodrivirazvitaknacionalneekonomije:trinakonkurencija, odgovarajui poticaji rastu, nekonvencionalna monetarna politika i skalni poticaji, tj. reacijske makroekonomske politike, usmjerene na ostvarivanje pune zaposlenosti , nova industrijska politika, etc. Oni koji provode refor-me imaju dovoljno manevarskog prostora da ove principe pretvore u pakete reformi i institucionalne oblike koji odgovaraju hrvatskim okolnostima, sve dok Hrvatska ne postane punom lanicom Evropske monetarne unije. To su uinile druge uspjene ekonomije. Drugi aspekt ovog istraivanja odnosi se na tezu da Hrvatskoj nedostaje sustav srednjoronog i dugoronog progra-miranjarazvojazarazdoblje2014.2020.,uskladusametodologijomi pravilimaEvropskeunije.Prviaspektrazvojavrlojesloen,tezahtijeva iroki raspon reformi (najee, skup nekonvencionalnih ekonomskih politi-Dubravko Radoevi** D. Radoevi, dr. sc. vii znanstveni suradnik, Ekonomski institut, Zagreb (dradosevic@eizg.hr) i docent Sveuilita u Zagrebu. Rad je primljen u urednitvo 30. travnja 2013. godine, a prihvaen je za objavu 6. lipnja 2013. Ovaj rad nastao je kao rezultat istraivanja autora u Ekonomskom institutu Zagreb, u sklopu znanstvenogprojektaMakroekonomskakonvergencijaRepublikeHrvatskeEuropskojuniji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. UDK 338.242.2:338.124.2(497.5) JEL Classication E60, E61, O11, 021,040 Izvorni znanstveni lanak D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)188ka) koje su reacijske politike, kao protu-ciklike makroekonomske politike. Drugi je aspekt takoer vrlo sloen, jer zahtijeva uspostavu institucionalnog ipravnogokvirakojimbisepodralaotpornostnacionalneekonomijena asimetrine vanjske okove i koji bi zadrali produktivni dinamizam hrvatske ekonomije.Zanemarivanjeovadvarazliitaaspektaekonomskograzvoja uzrokom su neprovedivih i nekonzistentnih strategija reformi.Kljunerijei:strategijerazvoja,heterodoksnaekonomika,srednjo-rono programiranje, nominalna i realna konvergencija, Evropska unija1. UvodSustav programiranja srednjoronog ekonomskog razvoja Hrvatske u Hrvat-skojnepostoji,iakojetoobvezasvihlanicaEvropskeunije.Ekonomskirazvoj preputen je razvojnom spontanitetu, pa se razliiti programski dokumenti donose na razliitim razinama i parcijalno. Problemi ostvarivanja kriterija tzv. realne kon-vergencije puno su kompleksniji i nee ih biti mogue ostvariti bez programiranja srednjoronograzvojaicjelovitogprogramaekonomskihreformiuHrvatskoj.S time je, takoer, povezana strategija ulaska Hrvatske u Evropsku monetarnu uniju (EMU) i to kasnijeg ulaska Hrvatske u prijelazni monetarni sustav ERM-2. 2. Izostanak sustava programiranja razvojaHrvatskojnedostajesustavprogramiranjaekonomskograzvojaiekonom-skih reformi na kratki i srednji rok. To je posljedica primjene pogrene razvojne paradigme i nedostatka drutvenog konsenzusa o strategiji i pravcima gospodar-skog razvoja Hrvatske. Sustav programiranja ekonomskog razvitka Hrvatske, dis-funkcionalan je i ne potie odrivi ekonomski rast Hrvatske. Naime, srednjorona strategijarazvojaHrvatske,od1994.do2004.bilajezamijenjenasukcesivnim kratkoronim nancijskim aranmanima sa MMF-om, koji su se odnosili na raz-doblje od 12 do najvie 18 ili 24 mjeseci, sa kvartalnim kriterijima izvrenja , dok je kasnije bio izraen vei broj razliitih parcijalnih razvojnih dokumenata, ali bez strategije razvoja Hrvatske. Prema istraivanju sustava programiranja ra-zvoja u Hrvatskoj (Miroevi, 2012.), u razdoblju 1990. 2011., bilo je usvojeno 87 razliitih razvojnih dokumenata, od ega samo 11 razvojnih dokumenata imaju nositelja,provedbeniplan,plannancijaiizvorenanciranja,tj.zadovoljavaju nune tehnike kriterije provedivosti, ali bez njihove meusobne usaglaenosti i D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)189koordiniranosti, dok je izostala makroekonomska strategija razvoja, koja bi pred-stavljala temeljni razvojni dokument Republike Hrvatske. Tablica 1. DINAMIKA USVAJANJA RAZVOJNIH DOKUMENATA HRVATSKEUkupno1990.-1996.1996.-2000.2000.-2008.2008.-2011.Razvojni dokumenti usvojeni od strane Vlade, nekog ministarstva ili Sabora RH87 5 8 52 22Razvojni dokumenti koji imaju nositelja 69 5 8 45 11Razvojni dokumenti koji imaju nositelja i provedbeni plan46 1 7 29 9Razvojni dokumenti koji imaju nositelja, provedbeni plan i plan nancija28 0 3 24 1Razvojni dokumenti koji imaju nositelja, provedbeni plan, plan nancija i izvor nanciranja11 0 3 7 1Izvor: Miroevi, (2012.)Vidljivo je da s godinama raste broj razvojnih dokumenata koji su zadovoljili nunetehnikeuvjeteprovedivosti,tojepozitivno. Ali,usvajanjeveegbroja parcijalnih razvojnih dokumenata kojima se ureuju razliiti sektori drutva i gos-podarstva, jo uvijek ne rezultira i kvalitetnije napisanim razvojnim dokumentima, a nedostaje i cjelovita strategija razvoja na razini Hrvatske. Zbog toga, potreban je novi sustav programiranja razvoja Hrvatske, sainjen u skladu sa metodologi-jom Evropske unije, u kome bi se na potpuno novi nain uredilo programiranje razvoja, oblikovanje ekonomskih politika i odluivanje o prioritetima razvoja, te bolje povezalo programiranje razvoja sa pripremom dravnog prorauna Republi-ke Hrvatske. Ukratko, potrebni su institucionalni i zakonski okvir za koordinaciju razvojnih politika, te krovna dravna institucija za programiranje razvoja. Temeljna pretpostavka modela ekonomske politike kojeg je Hrvatska morala voditi na osnovi niza sukcesivnih stand-by nancijskih aranmana sa MMF-om do 2004., a kasnije na osnovi deregulacije nancijskog sustava i liberaliziranih ka-pitalnih inozemnih tokova, bio je sljedei: stabilnost teaja i cijena te nie kamate na kredite (pod utjecajem tzv. Velike prilagodbe, niskih kamatnih stopa na meu-narodnimtritimakapitala),automatskieaktiviratibusinesssektor;adabi ponuda kredita gospodarstvu bila to vea, suen je pristup drave kreditima ban-D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)190karskogsektora(zabranommonetizacijeskalnogdecita).Sasvimjeuoljivo da oivljavanje i rast privrede poivali na pozitivnim efektima nancijalizacije i deregulacije nancijske industrije, te dezindustrijalizaciji Hrvatske, pod utjeca-jembrzograzvojasektorauslugaiuvozananciranoginozemnimkreditima.U takvom neoliberalnom ekonomskom modelu, drava je bila pasivna, nije se vodila aktivna ekonomska i monetarna politika. Posljedica su bile ekonomski rast 2001. - 2008., ali bez adekvatnog rasta zaposlenosti (jobless growth). Alternativni model model podravanja nacionalne ekonomije u uvjetima globalizacije - svakako bi poticao i ponudu, ali i potranju uz posredstvo drave. Takovrsna politika pred-stavljala bi potpuno drugi model politike koji bi imao za cilj to bre oivljavanje privredeodnosnoizvlaenjeizrecesijeiostvarivanjepunezaposlenosti.Meu-tim,mogunostekspanzijekreditaprivrediodstranebanakabilajeuvjetovana zadanim ogranienjem rasta cijena i nepromjenjivim teajem. Na taj je nain, kao osnovni cilj politike, bilo postignuto odranje monetarne stabilnosti, koje bi, me-djutim, bolje odgovaralo privredi u stanju pune zaposlenosti, a ne stanju podza-poslenosti, u kakvom se Hrvatska nalazi. Ostvarenje makroekonomske ravnotee moesepostiirazliitimpristupima,ovisnoostanjuzaposlenostinacionalne ekonomije, odnosno o razini tzv. output gapa. U naim prilikama - niske stope zaposlenosti i visokog udjela zavisnog stanovnitva u odnosu na radno sposobno stanovnitvo-primarniciljmorabitipunazaposlenostioporavakproizvodne osnovice domaeg gospodarstva, uz subordinirano ogranienje monetarne stabil-nosti. Hrvatski makroekonomisti kritizirali su tadanji neoliberalni model razvoja Hrvatske,zasnovannaspontanitetu,odnosnoizostankusrednjoronestrategije razvojaidravnogintervencionizma(Zduni,Baleti,Radoevietal.,2001.). MMFjeslinerazvojnestrategijeprihvatiotekkasnije(primjerice,TheWorld Bank,2008.;Blanchardetal.,2010.,etc.).TakavekonomskimodelHrvatske, primjenjivan od 2001. do 2008.1, bio je pod utjecajem nancijske globalizacije, 1PrviindikatoriglobalnerecesijeprenijelisusenaHrvatskusvegadvatritjednanakon sloma investicijske banke Lehman Brothers u SAD, 15. rujna 2008. godine, koji se smatra poetkom globalne nancijske krize, to se oitovalo u neto odljevu deviznih depozita hrvatskih tedia kod najveih banaka. Prijetila je sistemska bankovna kriza. To je bilo zaustavljeno vraanjem povjerenja unancijskisustavuslijedpoveanjarazineobveznogdravnogosiguranjatednihdepozita hrvatskih tedia, to je uinjeno na sugestiju MMF-a i EU. Tada je slijedio kreditni slom, odnosno meunarodnatritakapitalaobustavilasuodobravanjekreditasuverenimidrugimdunicima, posebiceiztranzicijskihekonomija.TakojeHBORneuspjenopokuaoplasiratidolarske obveznice na tritima kapitala u SAD, poetkom rujna 2008., a Republika Hrvatska nije se mogla zaduivati na inozemnim tritima kapitala sve do poetka 2009. godine, kada su se meunarodna tritakapitalaodmrznula.Uosnovi,viedravnoosiguranjedepozitaiodmrzavanjetrita kapitala, pomogli su ublaavanju posljedica globalne recesije na hrvatsku ekonomiju, dok je zbog protivljenja HNB i hrvatske Vlade izostalo koritenje tzv. eksibilne kreditne linije MMF-a (FCL), kojujeMMFodobravaobezikakvihuvjeta.Poljskajetakvuansuiskoristilaipostalajedinom evropskom ekonomijom koja je izbjegla recesiju. Moe se konstatirati da su tada postavljeni temelji D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)191temeljio se na deregulaciji nancijskog sektora i pokretanju ekonomskog razvoja na osnovi priljeva kapitala iz inozemstva (Becker, Daianu et al., 2010.). Bankovni sustav bio je sasvim slobodan u alokaciji investicija i plasmana, to je dovelo do neodrivograstadomaepotronjeiuvoza,naosnovikreditnogzaduivanjau inozemstvu. Poetkom globalne nancijske krize rujna 2008., Hrvatska je ula u razdoblje stagnacije i recesije, koja se produbljivala do danas. U nastavku se daje kratki prikaz dinamike hrvatske krize2008. 2013. Grakon 1. KRETANJE HRVATSKOG BDP-A I STOPE RASTA/PADA BDP-A Izvor: podaci DZSGrakon prikazuje dubinu, odnosno intenzitet hrvatske recesije, koja ima obiljejaekonomskekrizetezbogstalnogpadaBDP-apoprimakaraktersta-gacije (kombinacije stagnacije/pada BDP-a i inacije), odnosno stagdeacije (kombinacija stagnacije/recesije i deacije), to je jo nepovoljnija varijanta eko-nomske krize. produbljivanjarecesijeuHrvatskoj,zbognespremnostiVladeicentralnebankedaodmah,na poetku konjunkturnog ciklusa, reagiraju jakim anti-ciklikim reacijskim ekonomskim politikama i privremenim nancijskim aranamanom sa MMF-om. -10-8-6-4-20241.tr.08. 3.tr.08. 1.tr.09. 3.tr.09. 1.tr.10. 3.tr.10. 1.tr.11. 3.tr.11. 1.tr.12. 3.tr.12.0102030405060708090100stope rasta BDP, mlrd.kn., tekue cijeneD. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)192Grakon 2. INFLACIJA/DEFLACIJA U HRVATSKOJIzvor: podaci DZSKretanjecijenanamalo(mjesecuodnosunaprethodnimjesec)pokazuje kako pod utjecajem recesije djeluje proces ubrzane dezinacije u Hrvatskoj. Gra-ki prikaz pokazuje da je inacija u Hrvatskoj izuzetno niska, ali ne zbog anti-inacijske politike, ve uglavnom kao posljedica sloma agregatne potranje, pa se u pojedinim razdobljima inacija pretvara u deaciju (pad cijena), to je indikator dugovnodeatornekrize,posebnoopasnogoblikarecesije.Deacijskeeko-nomske politike 2008. 2013. nisu polazile od denicije realnog stanja hrvatskog gospodarstva, tako da su restriktivna skalna i monetarna politika djelovale pro-cikliki u tom razdoblju. 98,098,599,099,5100,0100,5101,0101,5102,0sij.08.ou.08.svi.08.srp.08.ruj.08.stu.08.sij.09.ou.09.svi.09.srp.09.ruj.09.stu.09.sij.10.ou.10.svi.10.srp.10.ruj.10.stu.10.sij.11.ou.11.svi.11.srp.11.ruj.11.stu.11.sij.12.ou.12.svi.12.srp.12.ruj.12.stu.12.sij.13.D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)193Grakon 3. GODINJE STOPE DOMAE INFLACIJE Izvor: podaci DZSOvajgrakiprikazpokazujegodinjestopeinacije,ijekretanjejebilo vrlovarijabilno,uslijedjednokratnihinatornihefekatapotaknutihpojedinim mjeramaekonomskepolitike(poveanjePDV-a,rastcijenaenergenata,etc.)i asimetrinih vanjskih okova (globalna recesija i dunika kriza u EU), ali stopa inacije konstantno je na vrlo niskoj razini, ispod optimalne razine od oko 2 po-sto, koliko iznosi ciljana inacija ECB. Dinamika krize i slom agregatne potranje automatski djeluju na dezinaciju, tako da deacijske politike u ovakvim uvjeti-ma samo dodatno produbljuju ekonomsku krizu, to se oituje u slomu kreditne aktivnostibanaka(engleski,creditcrunch),razduivanju,bijegukapitalau inozemstvo, rastu domae nelikvidnosti i porastu nezaposlenosti.97,598,098,599,099,5100,0100,5101,0101,5sij.08.ou.08.svi.08.srp.08.ruj.08.stu.08.sij.09.ou.09.svi.09.srp.09.ruj.09.stu.09.sij.10.ou.10.svi.10.srp.10.ruj.10.stu.10.sij.11.ou.11.svi.11.srp.11.ruj.11.stu.11.sij.12.ou.12.svi.12.srp.12.ruj.12.stu.12.sij.13.D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)194Grakon 4. KRETANJE REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTIIzvor: podaci DZSGrakon prikazuje histerezu nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja se dinami-ki ubrzava (krajem prole godine, mjeseni porast nezaposlenosti iznosio je oko 9.000 do preko 10.000 izgubljenih radnih mjesta) i to na ve vrlo visokoj razini registrirane nezaposlenosti. Ako se uzme u obzir niska stopa zaposlenosti u Hr-vatskoj (zaposleno je svega 54 posto radno aktivnog stanovnitva u Hrvatskoj, a to je jedna od najniih stopa zaposlenosti u Evropi), tada je jasna sva ozbiljnost negativne dinamike ovog kljunog makroekonomskog indikatora. Ekonomski model Hrvatske, u razdoblju 2000. 2008., a posebice od 2008. do 2013. godine, nije dao doprinos rastu zaposlenosti, to je njegov najvei nedo-statak, dok je deacijska politika bila usmjerena na monetarnu stabilnost, iako je dezinacija djelovala automatizmom sloma agregatne potranje i vanjskih oko-va.Smanjenjenezaposlenostnijebiociljmakroekonomskihpolitika,vejecilj bio samo monetarna stabilnost, dok su anti-deacijske politike, u razdoblju pro-dubljivanjaekonomskekrizeuHrvatskoj,posebicenekonvencionalnamonetar-na politika, u potpunosti izostale. Zbog toga su deacijske politike i neoliberalni ekonomski model dali znatan doprinos daljnjem rastu nezaposlenosti u Hrvatskoj, uz brzu dezinaciju. Takvi elementi hrvatskog ekonomskog modela koji se je koristio od 2000. do 2008. dobro ilustriraju koncepciju ekonomske politike preputanja spontanitetu nereguliranogtrita,odnosnoprevelikeusmjerenostinamonetarnustabilnost. 0501001502002503003504000510152025Nezaposleni, u 000 Stopa nezaposlenostisij.08.tra.08.srp.08.lis.08.sij.09.tra.09.srp.09.lis.09.sij.10.tra.10.srp.10.lis.10.sij.11.tra.11.srp.11.lis.11.sij.12.tra.12.srp.12.lis.12.sij.13.D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)195Posebicedestabilizirajuenarealnisektorgospodarstvadjelujenancijskisek-tor, ako se prepusti automatizmu djelovanja nancijskih trita, jer je nancijski sustav inherentno nestabilan (Minsky, 2008.). Izostanak regulacije i usmjeravanja nacionalneekonomije,posebicenancijskogsustava,moedjelovatinegativno na stabilnost ekonomije i odrivost ekonomskog rasta u srednjem roku. U uvje-tima recesije, kao to je naa, koja je sada u fazi ekonomske depresije2, drava bi se morala ukljuiti u funkciju poticanja potranje i ponude. Postojei ekonomski modelkojisejouvijekkoristi,stvarastrukturneneravnotee.Ukratko,nedo-statakkoherentnestrategijeekonomskograzvitka,djelujekontraproduktivnona srednjoroni razvitak hrvatskog trinoga gospodarstva. 3. Novi ekonomski model HrvatskeHrvatskimodelekonomskograstanalaziseukrizi,ipostaojeneodriv. Model rasta bio je utemeljen na nancijskoj deregulaciji (engleski, nancial de-regulation growth model), s popratnim efektima tzv. druge nancijalizacije, te naprocesutercijalizacijenacionalneekonomije.Karakteristikeovogmodela (modeljedetaljnijeopisanu:Becker,Daianu,etal.,2010.)rastabilesuniske stope rasta BDP-a u razdoblju 2000. 2008. (bez rasta zaposlenosti, tzv. jobless growth), dezindustrijalizacija, promjena strukture nacionalne ekonomije iz proi-zvodne i izvoznike u uslunu i uvozniku, ali utemeljeno na kreditnoj ekspanziji podrunicastranihbanakaizaduivanjuuinozemstvu.Svesutokarakteristike neoliberalnog modela razvoja, ija je teoretska podloga bila u prihvaanju teze o samoregulativnim funkcijama trita, bez uplitanja drave i na hipotezi o uinko-vitostislobodnogtrita(engleski,efcientmarkethypothesis).Deregulacija nancijskog sektora uzrokom je stvaranja asset bubble, ije ispuhivanje dovodi do procesa razduivanja i prelijevanja krize iz nancijskog sektora u realni sektor hrvatske ekonomije. Zbog toga bi se novi model ekonomskog rasta morao zasnivati na drugom konceptualnomokviru,izvanekonomskogneoliberalizma.Primjerice,brojne strune rasprave o izboru izmeu skalnog stezanja ili skalnih poticaja (engle-ski,AusterityversusStimulus)zavrilesupreporukamaonimakojiodluuju o makroekonomskim politikama da moraju nai ravnoteu izmeu stezanja jav-nih rashoda i poticanja ekonomskog rasta (engleski, Austerity versus Growth). Ukratko, prevladava novi, moderni tzv. postkeynzijanski pristup razvojnim stra-2Prelazakizfazerecesijeuekonomskudepresijudokraja2012.godine,hrvatski makroekonomistipredvidjelisuveutravnjuprolegodine(BaletiZvonimiriDruiGordan, urednici, 2012.: Iz krize u depresiju; zbornik radova HAZU; svibnja 2012.).D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)196tegijama.Radiseotzv.novojekonomicirazvoja(HaJoonChang,2003.).U takavokvir,premanaemmiljenju,moraseuklopitiinoviekonomskimodel Hrvatske. Moe se predvidjeti da e se morati koristiti metodologija dijagnostike rasta(engleski,growthdiagnostics,metodologijatrojiceautora:Hausmann-Rodrik-Velasco, 2005.), koja e, naravno, dati neadekvatne rezultate ukoliko di-jagnozastanjahrvatskeekonomijeostane nerealna. Ukratko, prvo je neophod-no realno sagledavanje pravog stanja hrvatske ekonomije, tj. realna slika krize u Hrvatskoj;drugo,potrebanjestratekiokvirzarazvoj,i,tree,kaorezultati istraivanja mogli bi se formulirati elementi novog (heterodoksnog) ekonomskog modela Hrvatske, sa konkretnim preporukama za one koji donose odluke o ma-kroekonomskim politikama. U uvjetima dubokih ekonomskih kriza, potreban je zaokret primjenom mo-dernekeynezijanskepolitikeobnoveekonomskograstaivoenjapolitikepune zaposlenosti,kojapostajeglavnimciljemsvihmakroekonomskihpolitika(Fri-edman,2013).3Trisuaspektamakroekonomskepolitikepunezaposlenosti:(1) kontra-ciklikaskalnapolitikakeynezijanskapolitikaupravljanjaagregatnom potranjom, pokretanjem javnih investicija u recesiji; (2) nekonvencionalna mo-netarnapolitika,kojaimazaciljosiguratiraspoloivostkreditainiskedomae kamatne stope; (3) nancijska regulacija, odnosno re-regulacija nancijske indu-strije, da bi se sprijeila neadekvatna alokacija kredita, moralni hazard bankara i stvaranje asset bubble ekonomije, to sve dovodi do nestabilnosti nancijskog sektora nacionalne ekonomije i nancijskih kriza (Pollin, 2012.). Sva tri elementa politike pune zaposlenosti izostala su u hrvatskoj ekonomskoj politici od poetka krize 2008. do danas. Posljedica je snaan rast nezaposlenosti i produljivanje re-cesije, te prelazak u fazu ekonomske depresije. 4. Osnove nove strategije razvoja Hrvatske Neoliberalni model ekonomske politike koji je bio formuliran u Washington-skom konsenzusu, smatra se prevladanim i trae se nova rjeenja. Vrijeme je za novoekonomskomiljenjeopenito,aposebnourazvojnojekonomici.Utom svjetlu valja gledati i na nae stavove i prijedloge o novoj razvojnoj strategiji i no-vom sustavu programiranja srednjoronog razvitka Hrvatske u sklopu Evropske unije.Natemeljuviegodinjihistraivanjahrvatskihmakroekonomista(Sever 3 Visoka nezaposlenost dovodi do drutvenih sukoba i jaanja politikog radikalizma, tako dapunazaposlenost,odnosnopolitikatonienezaposlenostiimavanepoliitike,socijalnei sigurnosneaspekte(FriedmanGeorge,2013.:Europe,UnemploymentandInstability;StratFor; Houston; March 5, 2013). D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)197et al., 2009.; Jakovevi, Lovrinovi i Radoevi, 2011.; Baleti i Drui, 2012.; Radoevi,2005.,2012.i2012a.),tenaosnovimodernihteorijaizekonomike razvoja, predlae se osnovni strateki okvir za novu razvojnu strategiju Hrvatske4: 1.Ekonomski model Hrvatske mogao bi se nazvati modelom rasta uteme-ljenimnanancijskojderegulaciji.EkonomskakrizauHrvatskojpo-sljedica je pogrenog modela ekonomskog razvitka. Model je nastao kao posljedica nancijske globalizacije i tzv. druge nancijalizacije postso-cijalistike periferije Europe, te nekritike primjene tzv. Washingtonskog konsenzusa. Unutranji uzroci hrvatske krize stvoreni su u razdoblju 2001. 2008. godine, kada je bila ostvarena snana ekspanzija kredita bankov-nog sektora, nancirana zaduivanjem u inozemstvu (MMF, 2011.), tako da je vanjski dug Hrvatske preao razinu BDP-a. Inozemni dug nastao je kaoposljedicausmjerenostiekonomskepolitikeiskljuivonamonetar-nu stabilnost, ali koja je, osim toga, bila denirana vrlo usko, kao niska razinatzv.temeljneinacije,doksusasvimbilazanemarenakretanja ostalihcijenautrinomgospodarstvuHrvatske(tzv.assetprices). Zbog toga je nastao klasini sindrom asset bubble ekonomije, kada je stvoren tzv. ktivni kapital, a cijene vrijednosnica na tritu kapitala i na tritu nekretnina pokrenule su razvitak ekonomije bazirane na uvozu ispekulativnimulaganjimaunekretnine,teuvozutrajnihpotronihdo-bara. U takvom ekonomskom modelu, srednjoroni i dugoroni razvitak hrvatskeekonomijebilisupreputeniautomatskomdjelovanjutrinih mehanizama posredovanih od strane nereguliranog nancijskog sektora. 4UformuliranjuokvirazanoviekonomskimodelHrvatske,moraseuzetiuobzirokvir kojegsvakojlanicinameeEvropskaunija,nizomsvojihsporazumaiekonomskihstrategija (Evropa2020.).Primjerice,jakojevaanFiskalnisporazumEU,kojimseutvrujeosnovni okvir za nacionalnu skalnu politiku svake lanice EU, jer se na takav nain ele koordinirati sve nacionalneskalnepolitikeunedostatkuevropskeskalneunije,kojabibilakomplementarna zahtjevimaEvropskemonetarneunije.Medjutim,ovisporazumisuvrlokompleksniiimaju odreene specine iznimke od opih pravila, pa e Hrvatska morati primjenjivati ove sporazume naposebannain,primjerenkonkretnojekonomskojsituacijiuzemlji.Toseposebiceodnosina skalno prilagoavanje, odnosno na postupno sniavanje skalnog decita (kada se moraju utvrditi srednjoroni skalni ciljevi u procesu srednjoronog programiranja ekonomskog razvitka) Hrvatske naciljanih3%BDP-a,aliuzpostupnosniavanjedecita,kakoskalnakonsolidacijanebi djelovala procikliki. Drugi vaan aspekt je strategija stvaranja bankovne unije u EU, koja sadri brojne reforme u nacionalnim monetarnim sustavima, te posebno vrijedi uzeti u obzir mehanizme upravljanja krizom u eurozoni (ESM krizni fond EU za rekapitalizaciju banaka) i mehanizmi ex ante koordinacije nacionalnih ekonomskih politika (tzv. Evropski semestar). Vrlo je vana procedura otklanjanja makroekonomskih ravnotea (engl. macroeconomic imbalances procedure), a u tome, procedura otklanjanja prevelikog skalnog decita (tzv. excesive decit procedure) i provedba tzv.programastabilizacijeikonvergencije(engl.stabilityandconvergenceprogrammes). Nakon nancijske krize u eurozoni, 2011. utvrene su politike strukturnih reformi tzv. six pack Sve to valja uklopiti u novu srednjoronu strategiju razvoja Hrvatske. D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)198Jazizmedjudomaetednjeiinvesticija,odnosnonedovoljnausmjere-nostkapitalnihpriljevaizinozemstvauproduktivneinvesticijeiproi-zvodnju za izvoz, te modernizaciju i obnovu hrvatske industrije, doveli su do suboptimalne alokacije resursa i stalnog rasta vanjskog duga Hrvatske. Sadanja razina inozemne zaduenosti prelazi granicu odrivosti, jer se vanjski dug iznad razine od 60 posto BDP-a smatra srednjorono neodr-ivim.Premakriterijimaodrivostivanjskogduga(RoubiniandSetser, 2004.),Hrvatskajemoralave2002.poduzetiradikalnereformeipro-mijeniti model ekonomskog razvitka. Druga prijelomnica u dugoronom ekonomskom razvitku Hrvatske, bila je 2007. kada je inozemna zadue-nost iznosilapreko 80 posto BDP-a, to se prema metodologiji Svjetske banke smatra izuzetno visokom vanjskom zaduenosti. Ali, ni tada nita nije bilo poduzeto, pa se kriza produbljivala. Izostalo je upravljanje kapi-talnim raunom Hrvatske, to je izuzetno vana komponenta politike plat-ne bilance. Prole godine, recesija je prela u fazu ekonomske depresije, uz jo bru dinamiku krize. U osnovi, temeljni problem hrvatske politike razvoja 1994. - 2012. bio je u pogrenoj kombinaciji dezinacijske politi-ke (zasnovane na ksnom teaju kune kao nominalnom sidru za kontrolu inacije), a to je omoguilo ostvarivanje sindroma realne aprecijacije i gubitka konkurentnosti hrvatske izvozne ekonomije, te negativnih efekata tzv. switching politike u sklopu neadekvatne strukture relativnih cijena (Jakovevi,LovrinoviiRadoevi,2011.).Tojepogodovalonekon-troliranom uvozu, te razvitku sektora usluga na teret zaostajanja hrvatske industrije i domae proizvodnje, kako industrijske, tako i poljoprivredne. Strategija prekomjernog oslanjanja na sektor usluga (trgovina, bankarstvo iturizam)hrvatskeekonomije,povezanasadezindustrijalizacijom,do-veli su do stvaranja domaih pretpostavki ekonomske krize. Ovi domai faktori hrvatske krize, bili su pojaani globalnom krizom 2007.-2008., i dunikom krizom eurozone 2010-2013. Ukratko, Hrvatska mora promi-jeniti model razvoja i osmisliti novi model, ali izvan okvira Washington-skogkonsenzusa,odnosnoizvandoktrineekonomskogneoliberalizma. Ekonomski je neoliberalizam zapao u krizu (Dumenil and Levy, 2011.) i zemlje koje su prevladale krizu, primjenjivale su alternativne ekonomske modele,primjerenijestratekimnacionalnimprioritetimaprevladavanja krizne kontrakcije i brzog oporavka, usklaene sa zahtjevima globaliza-cije.UvjerenismodaseodgovornarazvojnukrizuHrvatskenalaziu primjenimodernihekonomskihdoktrinainovihrazvojnihmodela(Ha Joon-Chang,2003.),kojiseoznaavajuskupnimimenomtzv.hetero-doksne ekonomske politike. S druge strane, deacijske ekonomske poli-tike (austerity politike, tj. politike otre tednje), zasnovane na tzv. inter-noj devalvaciji (skalnoj deaciji, odnosno rezanju bruto trokova rada D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)199u cijeni proizvoda), odnosno na ortodoksnim, neoliberalnim ekonomskim modelima, pokazale su se neuspjenima. Hrvatski ekonomski model, ta-koer, morao bi osigurati bri ekonomski rast, tzv. realnu konvergenci-ju. Zbog toga, Hrvatska ne moe postati lanicom Evropske monetarne unije(EMU),dokbiuERM-2prijelazniteajnimehanizammoglaui tekpetgodinanakonulaskauEU(Radoevi,2012.).Umeuvreme-nu, potrebna je eksibilnija primjena monetarnog suvereniteta Hrvatske, i njegovo koritenje u prilagodbi platne bilance na tzv. vanjske okove. Uostalom,kljunapogrekadosadanjegekonomskogmodelaHrvatske bila je u zanemarivanju tzv. signalizirajue uloge decita tekueg dijela platne bilance, odnosno u toleriranju vrlo visokih stopa decita platne bi-lance, viestruko veim od optimalne stope decita od oko 3 posto BDP-a.Platnobilannapolitikabilajeudrugomplanu,uodnosunadomau stabilizacijsku politiku usmjerenu na politiku odravanja niske inacije, iako je Hrvatska mala otvorena ekonomija. 2.Usprkos voenju stabilizacijske politike, bila su zadrana meka budet-ska ogranienja. Razina unutranjih dugova u Hrvatskoj, nastala je usli-jedslabenancijskediscipline.Neizmireneobavezeiznosepreko40 milijardikuna.Ovajiznosjeznatnovei,akoseuzmuuobzirloaak-tiva banaka (nenaplativi plasmani banaka, posebice u hipotekarne kredi-te),tepotraivanjakojasenalazeusudskimprocesima. Velikiproblem predstavlja nenaplativa aktiva poslovnih banaka (NPL, non-performing loans,odnosnotzv.toksinaaktivabanaka),zbogslabogdjelovanja supervizije centralne banke, te izostanka formuliranja i provedbe posebne makroprudencijalnestrategijeHNB.MMFinzistiranaienjubilanci banaka, i trai od HNB da pojaa kontrolu bankovnog sustava, posebice velikihbanaka,kakobibankerealnoiskazaletoksinuaktivu(MMF, 2013.).Premanovimmonetarnimiekonomskimteorijama,nancijski sustav inherentno je nestabilan, potrebna je stalna regulacija i kontrola -nancijskih institucija od strane regulatora (centralne banke). Stoga sve ta-kve mjere valja formulirati u tzv. makroprudencijalnoj strategiji centralne banke, koja je etvrta makroekonomska politika, uz politiku nadnica, skal-nu i monetarnu politiku. Zbog nestabilnosti EMU, Evropska unija predloi-la je program uvoenja bankovne unije, pri emu se predvia centralizacija supervizije najveih EU-banaka na razini ECB (Europske centralne banke). Tako bi ECB kontrolirala poslovanje cross-border banaka koje imaju klju-no znaenje po stabilnost monetarne unije i EU, pa bi njihov slom mogao izazvati sistemski rizik. Tako e i najvee hrvatske poslovne banke ve od 2014. biti kontrolirane na razini ECB, a ne vie na razini HNB. 3.Unutranjanelikvidnostmoglabipoobujmubitiveaodprimarnog novcaHNB,monetarnebaze,odnosnomoglabibitiveaodregularne D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)200emisije novca Hrvatske narodne banke. To stanje je izuzetno opasno, jer bi centralna banka morala uvijek reagirati kada neregularna emisija nov-caprijeerazinuod10postoregularneemisijenovcacentralnebanke. Ukratko, ako je na djelu tzv. bilanna recesija, kao poseban oblik tzv. dugovno-deacijskekrize(Koo-Krugmanteorem)iliklasinadugovno deatornakriza(teoremIrvingaFishera),ilitzv.recesijaparadoksa tednje (Keynesov teorem), monetarna politika posebice dobiva na zna-enjuunovomekonomskommodeluHrvatske.Reacijskepolitikepo-stajununost.Rjeenjapretpostavljajuobnovubilancibanaka,naemu inzistiraiMMF,ijaanjebilancikorporativnogsektoraHrvatske,kroz proces tzv. razduivanja i jaanja izvora nanciranja (equity ratio hr-vatskih kompanija mora se poveati). 4.Fiskalnapolitikabilajeprociklika,amoralabipostatianti-ciklikom. Viesenesmijenastavitisapolitikomskalnedeacije.Djelovanje-skalnih multiplikatora prema najnovijim empirikim i teoretskim istra-ivanjima puno je znaajnije od rezultata prethodnih istraivanja, pa bi skalna politika morala djelovati anti-cikliki. Moderna istraivanja daju osnova za stavove da su skalne kontrakcije u osnovi deatorne, odnosno kontraktivne i da produbljuju ekonomsku krizu. Ako se ne oekuje da e recesija dugo trajati (manje od etiri kvartala), sniavanje javnih rashoda napoetkuprogramaskalnekonsolidacijeuzrokovateumjerenipad outputa i djelovati na smanjivanje skalnog decita. Kontraktivni efekti keynzijanskog skalnog multiplikatora kompenzirani su pozitivnim efek-timasmanjenjakamatnihstopanadravnidugnainozemnimtritima kapitala.Medjutim,akoseoekujeda erecesijadugotrajati(odjedne do dvije godine), rezultati skalnih rezova znatno se razlikuju. Efekti -skalnog multiplikatora zavisni su o premiji suverenog rizika u odnosu na deciteubudunosti.Naime,veimultiplikatordjelujekaoposljedica skalnihrezova,jeronidjelujukontraktivnoitakorelativniudjelduga prema BDP-u raste. Konkretno to znai da trina oekivanja i djelova-njeskalnihmultiplikatoranasmanjivanjeoutputadjelujukontraktivno i poveavaju skalne decite unato rezovima u javnim rashodima; eko-nomija postaje nestabilnom i ranjivom na tzv. samoispunjujue krize. Fiskalna konsolidacija mora biti usmjerena na racionalizaciju javnih ras-hoda (u strategiji Evropa 2020. govori se o pametnoj skalnoj konsoli-daciji usmjerenoj na dugoroni ekonomski rast), na kontrolu budetskog decita i javnog duga, te na preusmjeravanje dijela javnih rashoda u in-vesticije, i to sve radi pokretanja ekonomskog rasta. Evropska unija usvo-jila je novi Fiskalni sporazum 9. prosinca 2011. godine. Brojni strunjaci smatrajudasporazumsadribudetskaogranienjakojasuprociklika. Ovimsporazumomuvedenojezlatnopravilonanciranja,odnosno D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)201maksimalniiznosskalnogdecitamoeiznositinajvie3%BDP-ai javni dug do 60 % BDP-a. Iako, ukoliko postoji znaajni tzv. output gap kod lanice EU (razlika izmeu potencijalnog i realnog BDP-a) takva la-nicamoekoristitiskalnestimulusedapotakneekonomskirastipo-pravi skalnu situaciju. Ukratko, u dilemi tednja ili poticaji (engleski, Austerity versus Stimulus), mislimo da je adekvatnije problem reforme javnihnancijapostavitikaoizborizmeudvijeopcije:tednjeilibr-zogekonomskograsta(engleski,AusterityversusGrowth).Naime, racionalizacija mora biti usmjerena na ostvarivanje breg rasta BDP-a, pa je potrebna optimalna kombinacija skalne i monetarne politike, koje su komplementarne.tednjaje,naravno,nuna,alijojevanijesauvati socijalnu dravu, kao okvir i pretpostavku ouvanja drutvene kohezije i suradnje svih klasa hrvatskog drutva u ostvarivanju uvjeta za briizla-zak iz krize (uspjenim modelom smatra se tzv. vedski model, kojim je ouvana socijalna drava, ali i poveana meunarodna konkurentnost ekonomije, opirnije vidjeti u: Erixon, 2011.; iako je poetkom 2013. go-dine vedska ula u deacijsku krizu).5.Monetarna politika nije neutralna u odnosu na gospodarskakretanja, jer moe vrlo ekasno djelovati na kljune realne makroekonomske varijable (ekonomskirast,zaposlenost,idr.)iukratkomiudugomroku.Takav ekonomsko-politikistavnaaojeuporiteumodernimteorijamanov-ca, pa su tzv. trini monetaristi formulirali nove monetarne modele, u sklopu nekonvencionalnih ekonomskih modela. U osnovi, smatramo da bi sredinja banka Hrvatske morala voditi aktivnu monetarnu politiku, koja ne bi bila usko usmjerena na stabilnost cijena, tzv. monetarnu stabilnost, ve bi morala podravati politiku koja izriito ukljuuje odrivi dugoroni ekonomski rast i smanjivanje nezaposlenosti. Trenutano, HNB smatra da je primarno odgovorna za stabilnost cijena, a nema nikakve ili ima vrlo slabu odgovornost za stabiliziranje outputa i nezaposlenosti. Ukratko, Hr-vatska narodna banka - uz strogi mandat za stabilnost cijena morala bi preuzetiodgovornostizastabilizacijuposlovnogciklusa,borbuprotiv deacije, odravanje visoke zaposlenosti i stabilnost nancijskog sustava. Izlazak iz krize bio bi mogu samo usklaenim djelovanjem skalne, mo-netarne i investicijske politike, tako da se ostvari optimalni policy mix koji bi, prvo, uzbrigu za dugoronu skalnu konsolidaciju sredinjeg dr-avnog prorauna, osiguravao skalne poticaje domaoj potranji (javne investicije), ekonomskom rastu i zaposlenosti, dok bi, drugo, monetarna politika HNB morala biti usmjerena naodranje povoljnihrelativnih ci-jena koje bi poticale izvoznui domau potranjudomaih proizvoda, te rast izvoza i smanjivanje uvoza, i tako omoguile otplatu vanjskog duga, kojijedanassuvievisokineodrivnasrednjiidugirok.Reacijska D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)202monetarna politika, dakle, imala bi za cilj poboljanje domae likvidnosti, ali monetarna politika ima i razvojnu ulogu, jer bi se sniavanjem doma-ih kamatnih stopa i pokretanjem transmisijskog monetarnog mehanizma, mogaoprevladatikreditnislomimoglaobnovitikreditnaaktivnost banaka. Nova monetarna strategija HNB, za koju se zalaemo, ukljuila bistrategijuciljanjanominalnogBDP-a(primjerice,uvoenjepravila 18-3, odnosno sniavanje stope registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj satrenutanih22na18postoiciljanjegodinjeinacijenarazinuod oko 3 posto), prema prijedlozima tzv. trinih monetarista (Woodford, 2012.),aliuzveuusmjerenostnakontroluteajnogrizikabankovnog sustava i de-eurizaciju nancijskog sustava, kako bi se izbjegla sistemska nancijska kriza. Reacijska politika bila bi takodjer optimalna za realnu inominalnukonvergencijuhrvatskoggospodarstvagospodarstvimaEu-ropske unije i EMU. 6.Hrvatskajeprolaprocesdezindustrijalizacijenacionalneekonomije,te je prekomjerno razvila tercijarni sektor (usluge, trgovina, turizam, nan-cijskeusluge,etc.).Dunikakrizaeurozonepokazalajedasukrizom najmanje bile zahvaene one nacionalne ekonomije koje su imale snanu proizvodnuosnovicu,posebicemodernuindustrijukojajeizvoznoori-jentirana.UokvirupostojeegekonomskogmodelaHrvatske,sasvim jeizostalaindustrijskastrategija,kojanepostojinitipredulazakuEU, iako je to jedna od obveza svake lanice Evropske unije u sklopu sustava srednjoronog programiranja ekonomskog razvoja. Industrija ima vane spill-over efekte, jer se zasniva na istraivanju i razvoju, te potie razvi-tak moderne tehnologije i inovacija. Potrebna je nova industrijska politi-ka Hrvatske, stanovita strategija selektivne industrijske politike (Rodrik, 2004. i 2007.), kao kombinacija dravne intervencije i trinih poticaja u razvitku moderne industrije. Postoje razliiti modeli industrijske politike, pri emu, Evropska unija u novije vrijeme razvija vlastite strategije obno-ve industrije (EC, 2010. i 2012a) putem in-sourcinga, odnosno destimuli-ranja out-sourcinga (preseljenja evropske industrije u Kinu, Indiju i druge zemlje). Ali, prvi korak u osmiljavanju industrijske strategije mora biti osmiljavanje novog stratekog koncepta razvoja nacionalne ekonomije. Tada se moraju osmisliti druge specine ekonomske politike koje bi po-taknule obnovu i razvitak moderne industrije5 (makroekonomske i nan-cijskepolitikekojebipotaknuleinvesticijeiunaprijedilemeunarodnu 5 U sklopu nove industrijske politike, posebna panja pridaje se informatikoj industriji, ICT industriji,gdjeHrvatskaimavelikepotencijalezarazvitak,takodamodernaindustrijskapolitika mora biti selektivna i ciljana, odnosno usmjerena na pojedina konkretna podruja industrije (vidjeti Grajek, 2012.). D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)203konkurentnost),tebitreafazasadravalaosmiljavanjeciljeva/targeta i ekonomskih poticaja za realizaciju konkretnih ciljeva nove industrijske strategije (institucionalna izgradnja). 7.Ekonomskereformemorajubitisocijalnouravnoteene,izlazizkrize moraosiguratiravnomjernuraspodjelutereta(vaanjemoralniaspekt razvoja),tesemorajuosiguratiinvesticijeuobrazovanje,znanosti zdravstvo, i u osnovnu privrednu infrastrukturu, kao preduvjet dugoro-nogekonomskograstaHrvatskedo2020.godine.Topokazujenunost selektivnog pristupa skalnoj konsolidaciji, gdje e se neki javni rashodi smanjivati,dokenekimoratibitipoveani.Osmiljavanjenovogeko-nomskog modela - u kojem je naglaena kvaliteta ekonomskog rasta, tj. rast zaposlenosti, smanjivanje imovinskih nejednakosti, nova dugorona populacijska politika, kao i razvitak proizvodne strukture gospodarstva i reindustrijalizacija, uz smanjivanje sektora usluga - kljuan je preduvjet izlaska iz krize. Uspjena realna konvergencija Hrvatske prema Evrop-skojuniji,tenovakombinacijaskalneimonetarnepolitike,uzresu-verenizacijumonetarnepolitike,nunisuzahvativeu2013.kakobi se mogle uspjeno realizirati ekonomske i drutvene reforme, te ostvarili ciljevi prevladavanja krize i breg i kvalitetnijeg ekonomskog rasta. Radi ostvarivanjeviihstopaekonomskograsta,odrivogusrednjemrokui strukturalnihreformi,Hrvatskabimoralauvestisustavprogramiranja ekonomskograzvitkauskladusasustavimakakveimajudrugelanice EU i koji je uskladjen sa hrvatskim obvezama prema Evropskoj uniji. Ukratko, ovi prijedlozi sadre osnovni strateki okvir za ekonomski razvoj Hrvatske od 2014. do 2020. godine, a denirani su kao sedam skupina mjera nove razvojne politike: (1.) mora se osmisliti novi ekonomski model Hrvatske, ali izvan kontekstaWashingtonskogkonsenzusa;(2.)zbognestabilnostinancijskogsu-stava, nuna je stalna kontrola i regulacija nancijskog sustava, te ulazak Hrvat-ske u evropsku bankovnu uniju poetkom 2014. godine; (3.) u novom razvojnom modelu Hrvatske, nekonvencionalna monetarna politika dobiva posebnu ulogu i znaenje u poticanju ekonomskog rasta i smanjivanju nezaposlenosti, pa se anti-ciklike i razvojne politike moraju temeljiti na strategiji dva cilja dva instru-menta;(4.)skalnapolitikamorapostatianti-ciklikom,tesemoranapustiti strategija skalne deacije; (5.) ekonomski rast moe se potaknuti novom mone-tarnomstrategijomciljanjanominalnogBDP-a,odnosnouvoenjempravila 18-3 (to su ciljane stope nezaposlenosti i domae inacije). (6.) nova industrijska strategija sastavni je element moderne strategije razvoja Hrvatske 2014. 2020.; (7.) ekonomske reforme morale bi biti socijalno uravnoteene i usmjerene ouva-nju drutvene kohezije i socijalne drave.D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)2045. Programiranje razvoja Hrvatske 2014.-2020.Uovomsepoglavljudajepodrobnijiprikaznovogsustavaprogramiranja ekonomskog razvitka Hrvatske od 2014. do 2020. godine Novi sustav programi-ranjaekonomskograzvojamoraobiosiguratiinformacijezaekasnoodluiva-nje i makroekonomsko upravljanje u uvjetima krize (tzv. krizni menadment), kako o dugoronim mjerama, tako i o kratkoronim mjerama i projektima za sva podruja javnih politika, koja su u ingerenciji Vlade Republike Hrvatske. To bi, takodjer, omoguilo ekasnu koordinaciju ekonomske politike Vlade Republike Hrvatske i monetarne politike Hrvatske narodne banke. Radi preglednosti, daje se shematski prikaz novog sustava, kojeg se predlae, pri emu su koritena pozitiv-na iskustva drugih lanica Europske unije: Izvor: prikaz autoraOsnovni dugoroni dokument programiranja razvoja Hrvatske bio bi Stra-tegija razvoja Hrvatske. U ovom trenutku, Hrvatska ima niz programskih doku-Polazina strategija i potrebne strukturne reforme(Znanstvene podloge)Pakt o stabilnosti i rastu /Fiscal CompactD. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)205menata koji su parcijalni, meusobno nisu usklaeni i nisu aktualni, i ne odnose se na novu ekonomsku situaciju. Odmah bi valjalo izraditi jedan kratkoroni razvoj-nidokumentPolazinastrategijarazvoja,saprogramomstrukturnihreformi, tj.stanovituvrstuizlaznestrategije(exitstrategy),kaoosnovuzapolitike izlaska iz recesije i zaustavljanje negativnih ekonomskih trendova. Nova Strategija razvoja Hrvatske 2014. 2020. godine morala bi odrediti strateki okvir za razvoj. Radi se o odabiru odgovarajueg razvojnog modela, koji odgovara stratekim ciljevima srednjoronog razvoja Hrvatske. Sada ve postoji niz novih modela rasta, (kao npr. modeli Nove strukturne ekonomike, etc.), a ujedno valja odrediti ciljeve razvitka, strateke smjernice, razvojne politike, pri-oritetnapodrujarazvojnihpolitikakaoiprioritete,utvrenenaosnovianaliza potencijala razvoja i globalnih ekonomskih kretanja. Program dravnih razvojnihprioriteta i investicija predstavlja operativni dioStrategijerazvojaHrvatske,ukojemvaljauzodreivanjerazvojnihprio-ritetanapodrujimasvihrazvojnihpolitikaodreditiinancijskiaspektovih investicija.Ovajoperativnidiostrategijerazvojapripremasezasebnozasvaku posebnu razvojnu politiku za srednjorono razdoblje i utvruju se prioritetna pod-ruja. Podloge za pripremu Programa dravnih razvojnihprioriteta i investicija su matrice loginih okvira. Metodologija Evropske unije u ovom dijelu srednjoro-nog programiranja razvoja vrlo je precizna. Mjere i projekti povezani su s izvori-ma nanciranja, rokovima izvedbe i nositeljima politike. Ovaj je dokument stoga osnovna podloga za pripremu srednjoronog skalnog scenarija koji se izrauje prema odredbama Zakona o skalnoj odgovornosti. Zbog dunike krize eurozone i globalne nancijske i ekonomske krize, a u skladu s obvezama Hrvatske kao nove lanice Evropske unije, Hrvatska bi morala ve u 2013. pripremiti predloak konsolidacije javnih nancija u okviru Progra-ma stabilnosti i Nacionalnog programa reformi (to je sastavni dio tzv. Evrop-skog semestra). Posebice je vaan Nacionalni program reformi. Izvjetaj o konkurentnosti jest razvojni (godinji) dokument sa kratkoro-nim mjerama za poveanje meunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ostali dokumenti odnose se na praenje realizacije osnovnih razvojnih stra-tegija, to je vidljivo iz shematskog prikaza novog sustava programiranja razvoja, koji se predlae. Takoer,potrebanjenoviinstitucionalnisustavprognoziranjaosnovnih makroekonomskihciljeva.Stogasmatramoprijekopotrebnimosnivanjespeci-jaliziranedravnerazvojneagencije(zanaepotrebe,ovurazvojnuinstituciju, nazvalibismo-Hrvatskaagencijazaprogramiranjerazvojaimakroekonom-skeanalize). Agencijabimoraladjelovatikaosamostalnaistrunainstitucija, pod direktnom ingerencijom Vlade. Agencija bi se morala povezati sa hrvatskim D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)206znanstvenimistraivakiminstitucijama,kakobiseostvarilasinergijadravne razvojne politike i hrvatske ekonomske znanosti. 6. ZakljuakHrvatskasenalaziustrukturnojekonomskojkrizi(Astrov,Gligorovetal., 2013.).Makroekonomskakretanjaineadekvatnastrukturanacionalneekonomije nameu potrebu osmiljavanja strategije razvoja, te naputanje doktrine spontani-teta u ekonomskom razvitku Hrvatske. Izostanak upravljanja ekonomskim razvo-jem, nalagao je neoliberalni model razvitka koji je bio deniran tzv. Washington-skim konsenzusom. Hrvatska mora napustiti neoliberalni ekonomski model, koji je u krizi (Dumenil and Levy, 2011.), odnosno politiku ekonomskog razvoja uteme-ljenu na tzv. Washingtonskom konsenzusu (primjerice, Williamson, 2002., 2004. i 2006.; Kuczinski and Williamson, 2003., analiziraju neuspjehe ovog ekonomskog modela) i mora napustiti ekonomski model zasnovan na deregulaciji hrvatske nan-cijske industrije (koji je prema, Becker, Daianu et al. 2010., osnovni uzrok ekonom-ske krize u tranzicijskim europskim zemljama, ukljuujui Hrvatsku). Nedostatak koherentnog stratekog okvira za razvoj i spontanitet u razvitku nacionalne ekonomije neodriv, je u uvjetima ulaska u Evropsku uniju, i global-ne krize koja je zapoela 2007. - 2008. Ulaskom u Evropsku uniju, Hrvatska e svoju razvojnu strategiju morati uskladiti s ostalim lanicama Evropske unije (tzv. Evropskisemestar).Zbogdunikekrizeeurozone,kojaimaelementestruk-turne krize monetarne unije, kao i slabe koordiniranosti nacionalnih ekonomskih politika koje su divergentne, u uvjetima izostanka skalne unije, koja sve vie po-prima elemente politike krize Europske unije (Berend, 2013.), Hrvatska ne smije uriti sa ulaskom u Europsku monetarnu uniju. Hrvatska bi kroz dulje prijelazno razdoblje morala voditi razliite konvergencijske politike (Moore and Vamvaki-dis,2007.;RadoeviiZduni,2007.),uosnovipostupneekonomskereforme, kako bi u trenutku ostvarivanja realne a ne samo nominalne konvergencije, mogla ostvaritipozitivneuinkekodulaskaHrvatskeumonetarnuuniju(Radoevi, 2012.). Zbog recesije 2009. 2013. u Hrvatskoj koja je svojom dinamikom ve kra-jem 2012. prela u fazu ekonomske depresije, potrebno je poduzeti slijedee mjere razvojne politike: (1) osmisliti mehanizme za krizno upravljanje ekonomskom po-litikomHrvatske(modeleupravljanjamakroekonomskimkrizama,opirnijevi-djeti u: Bertelsmann Stiftung, 2010.; Frankel and Wei, 2004., avrak, 2012.), (2) istovremeno valja raditi na novom sustavu srednjoronog programiranja ekonom-skograzvitkaHrvatske,urazdobljuod2014.do2020.godine,kojisepoklapa D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)207sevropskimvremenskimokviromprogramiranjaekonomskograzvitkalanica Europske unije. Takav sustav pogramiranja srednjoronog gospodarskog razvit-ka Hrvatske mora biti zasnovan na metodologiji sveobuhvatnog planiranja gos-podarskog razvitka Evropske unije, ali na temelju realne procjene polaznog sta-nja hrvatske ekonomije (treba koristiti specinu metodologiju tzv. dijagnostike rasta, koja je nastala na istraivanjima - Hausmann, Rodrik and Velasco, 2005.) i povijesna iskustva ekonomskog razvitka (Jones, 2003.), koji analizira politike pretpostavkezaprovedbuuspjenihstrategijaekonomskograzvoja).Strateki okvir za razvoj mora se temeljiti na novim ekonomskim teorijama i strategijama (Ha Joon Chang, 2003.; Ha Joon Chang and Ilene Grabel, 2004.; Rodrik, 2003.; TheWorldBank,2008.,Blanchard,2010.,YifuLin,2012.,etc.),kojesune-konvencionalneiheterodoksne;kojekombinirajumodernikeynzijanskimodel upravljanjaagregatnompotranjomsastrukturnimreformama.Osnovniciljevi nove strategije razvoja Hrvatske morali bi biti: (1) ostvarivanje viih stopa eko-nomskograsta,dorazinepotencijalnihstopasrednjoronogekonomskograsta (potencijalnestopeekonomskograsta-premaistraivanjuMooreandVamva-kidis, 2007. - mogle bi iznostiti oko 5 posto rasta BDP-a. Ali, treba napomenuti dajeovoistraivanjebiloradjenoprijeglobalneekonomskekrizeirecesijeu Hrvatskoj, to zahtjeva novu dijagnostiku rasta Hrvatske); (2) obnova moder-ne industrije, posebice ICT industrije (Rodrik, 2004. i 2007.; EC, 2012.; Grajek, 2012.) i, (3) strateko odreenje Hrvatske za provedbu politike pune zaposlenosti (o politikim aspektima politike pune zaposlenosti, vidjeti: Kalecki, 1943.). U ovom istraivanju, iznesene su osnove nove strategije razvoja Hrvatske, kaoinovogsustavasrednjoronogprogramiranjarazvitkagospodarstvaHrvat-ske,uskladusametodologijamaEuropskeunije.Pristuposmiljavanjunovog ekonomskog modela Hrvatske, mora biti inovativan i u skladu sa najnovijim do-stignuima moderne ekonomske teorije, posebice nove ekonomike razvoja i hete-rodoksne ekonomike. LITERATURAAgenor,PierreRichardandMontiel,Peter(1996.):DevelopmentMacroecono-mics; Princeton University Press; New JerseyAstrovVasily,GligorovVladimir,Hanzl-Weiss,HolznerMario,Landesmann Michael,PindykOlga,(2013.):Double-dipRecessionOver,yetnoBoom in Sight; Current Analyses and Forecasts Economic Prospects for Central, East and Southeast Europe; WIIW; Vienna, March 2013D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)208Baleti Zvonimir i Drui Gordan, urednici, (2012.): Iz krize u depresiju; HAZU, Zagreb; lipnja 2012. Becker Torbjorn, Daianu Daniel, Darvas Zsolt, Gligorov Vladimir, Landesmann Michael, Petrovic Pavle, Pisani-Ferry Jean, Rosati Dariusz, Sapir Andre and Weeder Di Mauro Beatrice, (2010.): Whither Growth in Central and Eastern Europe?PolicyLessonsforanIntegratedEurope;BruegelBlueprint11; Bruegel Institute; BrusselsBerend T. Ivan, (2013.) Europe in Crisis; Routledge; New YorkBertelsmann Stiftung, (2010.): Managing the Crisis: A Comparative Analysis of Economic Governance in 14 Countries; Verlag Bertelsmann Stiftung; Gue-tersloh; www.bertelsmann-stiftung.org/publications Blanchard Olivier, Dell Ariccia Giovanni and Mauro Paulo, (2010.): Rethinking MacroeconomicPolicy;IMFStaffPositionNoteSPN/10/03;International Monetary Fund; Washington DC; February 12, 2010 BlanchardOlivier,DellAricciaGiovanniandMauroPaulo,(2013.):Rethin-king Macroeconomic Policy II: Getting Granular; IMF Staff Position Note SPN/13/03; International Monetary Fund; Washington DC; April 15, 2013 ChangHa-Joon,(2003.):RethinkingDevelopmentEconomics;AnthemPress; London Chang Ha-Joon and Grabel Ilene, (2004.): Reclaiming Development: An Alterna-tive Economic Policy Manual; Zed Books; LondonCooper George, (2009.): Uzroci nancijskih kriza; Masmedia; listopad 2009.; Za-greb avrakVladimir,(2012.):StrategijamalogiotvorenoggospodarstvaiNova strukturnaekonomika;objavljenouzbornikuradovaRazvojnastrategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu; Znanstveni skup povodom 90. godine roenja akademika i profesora Jakova Sirotkovia, 20. rujna 2012. u Zagrebu; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ekonom-ski fakultet Sveuilita u Zagrebu; ZagrebDumenil, Gerard and Levy, Domique, (2011.): The Crisis of Neoliberalism; Har-vard University Press; LondonEuropean Commission, (2010.): Communication from the Commission Europe 2020: A Strategy for Smart, Sustainable and Inclusive Growth; COM (2010) 2020 Final; Brussels; March, 3rd, 2010European Commission, (2012a): Communication from the Commission to the Eu-ropean Parliament, the Council, the European Economic and Social Com-mittee of the Regions - A Stronger European Industry for Growth and Econo-mic Recovery; COM (2012) 582 Final; Brussels; October 10, 2012D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)209European Commission, (2012b): Specications on the Implementation of the Sta-bility and Growth Pact and Guidelines on the Format and Content of Stabi-lity and Convergence Programmes; Bruxelless; 24 January 2012 ErixonLennart;(2011.):FormalizingaNewApproachtoEconomicPolicy Bent Hansen, Goesta Rehn and the Swedish Model; Stockholm University; Stockholm; May 4, 2011Frankel A. Jeffrey and Wei Shang Yi, (2004.) Managing Macroeconomic Crisis; NBER Working Paper 10907; NBER; Cambridge MA;November 2004Grajek Michal, (2012.): ICT for Growth: A Targeted Approach; Bruegel Institute; Brussels; June 2012Harvey David, (2005.): A Brief History of Neoliberalism; Oxford University Pre-ss; OxfordHausmannRicardo,RodrikDaniandVelasco Andres,(2005.)GrowthDiagno-stics; John F. Kennedy School of Government; Harvard University; Revised version; March 2005JakoveviDrago,LovrinoviIvaniRadoeviDubravko(urednici),(2011.): Novac i ekonomski rast; Ekonomski fakultet Zagreb; Zagreb; lipnja 2011Jones,L.Eric,(2003.):Ekonomskirastusvjetskojpovijesti;Politikakultura; ZagrebKalecki Michal, (1943.): Political aspects of Full Employment; Selected Essays ontheDynamicsoftheCapitalistEconomy;CambridgeUniversityPress; CambridgeKyczinski, Pedro Pablo and Williamson, John (2003.): After the Washington Con-sensus Restarting Growth and Reform in Latin America; Institute for Inter-national Economics; Washington DC; March 2003Mecagni, Mario (1994.): Iskustvo s nominalnim sidrima u aranmanima Meu-narodnog monetarnog fonda; Privredna kretanja i ekonomska politika, Na-rodna banka Hrvatske i Ekonomski institut, Zagreb, broj 32., lipanj - srpanj 1994. Minsky, Hyman, (2008.): Stabilizing an Unstable Economy; McGraw Hill; New YorkMMF, (2011.): Izvjetaj o konzultacijama po lanku IV. Statuta MMF-a: Hrvat-ska; MMF; Washington DC; lipnja 2011.; www.hnb.hr MMF, (2012.): Izvjetaj o konzultacijama po lanku IV. Statuta MMF-a: Hrvat-ska; MMF; Washington DC; veljae 2012.; www.hnb.hr MMF,(2013.):ZakljunaizjavanakonposjeteMisijeMMF-a2013.godine; MMF; Zagreb; 25. veljae 2013., http://www.hnb.hr/mmf/clanak-iv/2013/h-zakljucna-izjava-nakon-posjeta-mmf-2013.pdf D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)210Miroevi,Hrvoje,(2012.):AnalizarazvojnihdokumenataRepublikeHrvatske; radni materijal EIZ; Ekonomski institut; Zagreb; prosinca 2012. Moore, David and Vamvakidis, Athanasios (2007.): Economic Growth in Croatia: Potential and Constraints; International Monetary Fund; IMF Working Pa-per WP/07/198; Washington DC; August 2007Radoevi, Dubravko, (2005.): Izazovi razvoja: Zagovor nove ekonomske politike Hrvatske; Politika kultura; ZagrebRadoevi,DubravkoiZduni,Stjepan(2007.):Hrvatskatranzicijskakonver-gencija; Ekonomski pregled; broj 12.; prosinca 2007.; ZagrebRadoeviDubravko,urednik(2010.):Krizaiekonomskapolitika;NakladaJe-senski i Turk; Zagreb; rujna 2010.Radoevi Dubravko, (2012.): Kapitalni tokovi, teaj i Europska monetarna uni-ja; Naklada Jesenski i Turk; Zagreb; srpnja 2012. Radoevi Dubravko, (2012a): Fiscal Policy in Crisis: Rethinking Austerity; In-ternational Review of Economics and Business; Ekonomski fakultet Zagreb; Vol. XV. No. 2; Zagreb; November 2012 Rodrik, Dani (2003.): Growth Strategies; National Bureau of Economic Research; NBER Working Paper Series No. 10050; Cambridge, MA; October 2003Rodrik,Dani,(2004.):IndustrialPoliciesfortheTwenty-FirstCentury,JohnF. Kennedy School of Government, Harvard University, September 2004. Rodrik, Dani, (2007.): Normalizing Industrial Policy, John F. Kennedy School of Government, Harvard University, September 2007RoubiniNourielandSetserBrad,(2004.):BailoutsOrBail-ins?Respondingto Financial Crises in Emerging Economies; Institute for International Econo-mics; Washington DC; August 2004Sever Ivo i suradnici, (2009.): Polazita nove ekonomske politike u uvjetima rece-sije; Znanstveno drutvo ekonomista; Zagreb; www.zde.hr Uputa za izradu stratekih planova za razdoblje 2013. 2015.; Ministarstvo -nancija Republike Hrvatske; http://www.mn.hr/hr/stratesko-planiranjeVamvakidis, Athanasios (2008.): Convergence in Emerging Europe: Sustainabi-lity and Vulnerabilities; IMF Working Paper, WP/08/181; International Mo-netary Fund, Washington, D.C.; July 2008WilliamsonJohn,(2002.):DidtheWashingtonConsensusFail?;Outlineof speech at the Center for Strategic & International Studies, Washington, DC, November 6, 2002.Williamson John, (2004.): The Washington Consensus as Policy Prescription for Development; A Lecture in the series Practitioners of Development; The World Bank; January 13, 2004D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)211WilliamsonJohn,(2006.):AftertheWashingtonConsensus:LatinAmerican GrowthandSustainableDevelopment;KeynotespeechattheSeminar onLatin AmericanFinancingandtheRoleofDevelopmentBanks,IDB, BDMG, and ALIDE, Belo Horizonte, Brazil, MarchWoodfordMichael,(2012.):MethodsofPolicyAccomodationattheInterest- Rate Lower Bound; Columbia University; New York; August 20, 2012 TheWorldBank(1997.):TheStateinaChangingWorld;WorldDevelopment Report; IBRD; Washington DC; June 1997The World Bank (2008.): The Growth Report: Strategies for Sustained Growth and InclusiveDevelopment;IBRDCommissiononGrowthandDevelopment; IBRD; Washington DC; May 21, 2008Zakon o proraunu, Narodne novine, broj 73/2008. Zduni,Stjepan;Baleti,Zvonimir;Grgi,Mato;Lasi,Vladimir;Lovrinovi, Ivan;Marendi,Boo;iRadoevi,Dubravko(2001.):ProsudbaMemo-randuma o ekonomskoj i nancijskoj politici hrvatske Vlade i HNB upuen Meunarodnom monetarnom fondu; Ured predsjednika Republike Hrvatske; Zagreb; 28. veljae 2001.; objavljeno u zborniku radova Kriza i ekonomska politika (urednik: Dubravko Radoevi); Naklada Jesenski i Turk; Zagreb; rujna 2010. YifuLin,Justin,(2012.):NewStructuralEconomics: AFrameworkforRethin-king Development and Policy; The World Bank; Washington DCDEVELOPMENT STRATEGY FOR CROATIA 2014 - 2020SummaryThis paper is an attempt to derive broad, strategic lessons from the diverse experi-ence with economic growth of Croatia during the years of transition and economic con-vergence to the EU. The paper revolves around two key arguments. One is that modern development economics is a macroeconomic framework for unstable economy that is in theprocessofnominalandrealconvergencetotheEU,andtheotheristhatheterodox economic approach is better for sustainable development policy in Croatia. In particular, modern development economics has sound economic principles for sustainable growth of national economy: market-based competition, appropriate incentives, unconventional mo-netary policy and scal stimulus, i.e. reationary policies focused on full employment , new industrial policy, and so on. Reformers have substantial room for creatively packa-gingtheseprinciplesintopolicyframeworkandinstitutionaldesignswhileCroatiais not the full member of European monetary union - that are sensitive to Croatian oppor-tunities andconstraints.Successfulcountriesarethosethathave usedthisroomwisely. D. RADOEVI: Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020.EKONOMSKI PREGLED, 64 (3) 187-212 (2013)212The second argument is that economic growth with complex set of structural reforms and sustaining it are to be based on a new system of medium and long term economic program-ming for 2014-2020, in accordance with EU methodology and guidelines, which currently lacksinCroatia.Theformergenerallyrequiresawiderangeof(oftenunconventional) reforms that need reationary policies, as a counter-cyclical macroeconomic policy. The latterchallengeisinmanywaysalsohard,asitrequiresconstructingoverthemedium and longer term a sound institutional and legal underpinning to support the economy with resilience to external asymmetric shocks and maintain productive dynamism. Ignoring the distinction between these two tasks leaves reformers saddled with impossible and incohe-rent reform policy agendas. Keywords:developmentstrategies,heterodoxeconomics,medium-termeconomic programming, nominal and real convergence, European union