odgoj i manipulacija: razmatranje kroz razvojnu

Click here to load reader

Post on 30-Dec-2016

229 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 143

    PrethodnopriopenjeUDK37.01:37.061Bronfenbrenner,U.

    OdGOJ I MANIPULACIJA: RAZMATRANJE KROZ RAZVOJNU TEORIJU EKOLOKIH SUSTAVA

    LidijaEretOsnovnakolaEugenaKvaternika,VelikaGorica,[email protected]

    Primljeno:25.7.2011.

    Bronfenbrennerov ekoloki model ovjekove okoline daje temeljeza promatranje utjecaja triju kljunih podruja ekolokog sustava:makrosustava, egzosustava i mikrosustava. Izdvojivi dravu kaonajiriokvirodgojnogutjecaja,medijekojitvorevlastititehno-sustavkaoodgojnekomunikatore,aodgojniimbenikreligijekaoonajkojisenalaziunutarbliskeokolineodgajanika,dobivasepodrujeanalizeovjekovarastairazvojaprekoistaknutihdijelovaredommakrosus-tava,egzosustavaimikrosustavaodgojneokoline,kakobiserazluilarazlika njihove uloge u formiranju odgoja nasprammanipulaciji. Stimeu skladupotrebno je utvrditi obiljejapojmovaodgoja imani-pulacije,kojejepotrebnoprepoznatianalizomodgojnihuinakapod-sustavaBronfenbrennerovaekolokogmodela.

    Kljunerijei:teorijaekolokihsustava,odgoj,manipulacija

    Odgoj suprotstavljen manipulaciji

    Odgojjeusljedeimizvorimadefinirannasliannain,kaoukup-nost postupaka kojima se u okviru odreene kulture slobodonosnorazvijajudjetetove,odnosnoovjekove,moi(Poli,1997,41), ilisvjesno djelovanje na mlado bie u nastojanju da stekne osobine,navikeprikladnedrutvu(Ani,2006,909),kaoimanipulacija,rukovanje,upravljanjeupodrujuodgoja,postupak ilinizpostupakakojimaserazvitakdjetetovih(ovjekovih)moipodreujeinteresimaizahtjevimaonihkojinadnjimeimajuvlast(Poli,1997,37),ilimanipuliratiznaipostizatidanetkoradionotoodgovaraonomekojiupravlja(Ani,2006,725).Nastavljase,nadalje,razlobadakao

  • L.Eret:Odgojimanipulacija:razmatranjekroz METODIKIOGLEDI,19(2012)1,143161

    144

    slobodonosan,odgoj jesamosvraninemoesluitiniemujerseuprotivnom pretvara umanipulaciju (Poli, 1997, 41), i ako je totako,damanipulacijajedakleuvijeksredstvo(Poli,1997,37).Bronfenbrennerpaknavodida

    posebiceuranimfazama,patijekomcjelokupnogopsegaivotnogtoka,ljudski se razvoj odvija kroz procese sve sloenije reciprone interakcijeizmeuaktivnog, razvijajuegbiopsiholokog ljudskogorganizma iosoba,objekataisimbolaiznjegoveneposredneokoline.Kakobibiledjelotvorne,interakcijesemorajupojavljivatiredovito,tijekomduihvremenskihrazdob-lja.(Bronfenbrenner,1994,1643)

    Manipulacija semoeobjasniti krozBronfenbrennerovu tezudaoblik,jaina,sadrajismjernajbliihprocesakojiutjeunarazvojsesustavnomijenjakaozajednikiutjecajkarakteristikaosobeuraz-voju;okolineneposredneiireukojojseodvijajuprocesi;iprirodirazvojnihuinakakojepromatramo(Bronfenbrenner,1994,1643),jeritekakoovisiotometoseodgajanikuprezentira,ukojimuvjetima,nakojinain,skojomnamjerom,aliiuzeviuobzirdautomeodgoju/ma-nipulacijivelikuuloguigrapsihofizikastrukturaodgajanika,odnosnonainnakojieodgajanik(ne)prihvatitimoebitnumanipulacijukrozsadrajeinainnakojisumuonipredoeni.

    Uloga teorije ekolokih sustava u odgoju

    Vodei se milju da su odgoj i manipulacija uvelike odreeniformom vlasti iz koje proizlaze, promatrajui strukture uprave kojesvako drutvo stvara, uoit emo da su odgoj imanipulacija prven-stvenoodreenionimetojedefiniranokaoTeorijaekolokihsustavaUriea Bronfenbrennera. Teorija ekolokih sustava je model pristupaistraivanjudjejeg(ovjekovog)razvojakojiseusredotoujenapo-jedincaunjegovuokolinskomkontekstu (Vasta,Haith,Miller, 2005,59).Bronfenbrennerdridadijeteiokolinaneprekidnoutjeujednonadrugonadvosmjeran,transakcijskinain(Bell,Sameroff,prema:Vas-ta,Haith,Miller,2005,60).Ekosustav(okolina)transakcijskim(inter-aktivnim)putemnadijete(ovjeka)djelujekrozmikrosustav(okolinanajbliadjetetu:obitelj,kola,crkva,igralite),mezosustav(sustavkojipovezujeviedjetetovihmikrosustava,npr.roditeljeiuiteljicu),egzosustav(socijalnaokruenjaukojimadijeteneposrednonesudjelu-je:lokalnavlast,kolskovijee)imakrosustav(kulturaisubkultura

  • L.Eret:Odgojimanipulacija:razmatranjekroz METODIKIOGLEDI,19(2012)1,143161

    145

    ukojojdijeteivi:dravazemlja,pojedinidijelovizemlje)(Vasta,Haith,Miller,2005,5961).Ovisusustavimeusobnopovezanikrono-sustavom kojijestrukturadogaajaizokolineipromjenatijekomivota,kaoisociokulturalneokolnosti(Santrock,2008).

    Slika 1.Bronfenbrennerovekolokimodelokoline(izvor:Vasta,Haith,Miller,2005,61)

    drava, mediji i religija: istaknuti odgojni imbenici ekosustava

    Ako prihvatimo Bronfenbrennerovu razvojnu teoriju ekolokihsustavakaookvirzafilozofskuraspravu,uoitemotripodrujadje-tetove (ovjekove) okoline, a time i utjecaja, a utjecajem odgoja ilimanipulacije, koja su kljuna: makrosustav, egzosustav i mikrosus-tav.Prouividomenekojesvakiodsustavaposjeduje,izdvojilasamone najistaknutije, i kao motive zahvalne za kritiko prouavanje:dravukaosveobuhvatanpojammakrosustava,medijekaorazgranateimbenike utjecaja u egzosustavu, i religiju kao podruje djetetova(ovjekova) razvojablisko iparticipirajueunutar linostikao jedanod najjaih faktoramikrosustava. Promotrivi tako prikaz onoga todeterminira djetetov (ovjekov) rast i razvoj,moemo se pozabaviti(tankom,ponekadnedokuivom)nitikoja svojim tokomradi razlikeizmeuonogatonazivamoodgojem i to razumijemopodpojmommanipulacije.

  • L.Eret:Odgojimanipulacija:razmatranjekroz METODIKIOGLEDI,19(2012)1,143161

    146

    Makrosustav(drava):definiraliilijedefiniranaodgajanikom?

    Kako bi definirao pojam razvoj u poglavlju o ekolokim para-digmamavezanimzaisti,BronfenbrennernavodidvijeprovocirajuedefinicijeKurtaLewina:B,behavior(ponaanje)=jezajednikodjelovanjeosobeiokolia;D,development(razvoj)=jezajednikodjelovanjeosobeiokolia,

    pri emupojmoviponaanje i razvojpostaju istoznanice ako se neukljuivanostvremena,kronosustava,odnosnopromjenakojeseodvi-jajuuvremenu,sasvimsocio-kuturalnimznaajkamanekogdrutvailidogaajimabitnimzapromjenutijekarazvojapojedinca.

    U emu dakle Bronfenbrenner vidi razliku pojmova ponaanjeirazvoj?Razvojprvosvodinaosnovnudefiniciju:fenomenposto-janosti i promjena u osobinama linosti tijekomivota.Ovdje na-vodi prvu razliku, da se razvoj odponaanjaovomdefinicijomverazlikuje u tome to jest ponaanje, ali u nekoj toki vremena. Pritome dolazi do utjecaja vremena u kojem se osoba nalazi, tonije,doutjecajaokoline.Timeponaanjeprelazi iz formeopisau formuprocesa i,Bronfenbrenner tozanimljivouoava,prelaskomiz feno-tipa(obiljejajedinke,op.a.)ugenotip(obiljejapopulacije,op.a.).Akojetotako,procesdjelovanjaokoliaiosobejeuzajamanidolazidodefinicijeponaanjakao:osobinelinostiunekojivotnojdobi su zajedniko djelovanje osobina linosti i okoline, tijekom togvremena.Iznanstvenirazvojistedefinicije:skupprocesakrozkojesu osobine linosti i okoli u interakciji da bi stvorili postojanost ipromjene u biopsiholokim karakteristikama osobe tijekom ivota(Bronfenbrenner,2005,109).

    No,utojseuzajamnostipromatra,iakointeraktivan,processpo-gledasamonaodgajanika.Nepromatrasesituacijareverzibilnosti,tosedogaanakontosedogodepromjeneuponaanjuodgajanika?Vrili tapromjenaujedno ipromjenunaokolinu,ako jeodgajanik jedannjendio?

    I u filozofskoj je odredbi utjecaj okoline (u makrosustavu kaoprimjerdrave)promatranprvenstvenokroznjenutjecajnapojedinca.Opisanovrloizravnoijednoznano,takvodjelovanjenazvanojesilom,aukontekstuodgojavrijediprouitiukojurazinumanipulativnesnagesee.

  • L.Eret:Odgojimanipulacija:razmatranjekroz METODIKIOGLEDI,19(2012)1,143161

    147

    Dravajeposebnoorganiziranidiodrutvakoji,oslanjajuisenasilu,na-elnojamisigurnostsvihnjegovihlanovaTimejeonainilacsigurnostiistabilnostikulturnograzvitka.(Poli,1997,26)

    Onooemujebilorijei,nakojisenainostvarujeutjecajpojedincanamakrosustav,dravu,tajsepovratniprocesnedogaaizmeuodga-janikaimakrosustava,veskupinepojedinacakojauvjetujeporedak,priemu jeupitno je li struktura takvogmeuodnosadravapojedi-nacdoistauslubirazvijanjaiskljuivopotrebapojedinca/odgajanikainjegovihkompetencija:

    Buduijeizrazdrutvenihodnosaukojimaseuspostavlja,dravajesred-stvovlastionogdijeladrutvakojiimapresudniutjecajnanjezinoorganizira-nje.Odsamogpoetkafilozofijaodgojabilajezaokupljenaupravomjestomiulogomdraveuodgoju.(Poli,1997,26)

    Time vie to Platon govori: svaka vlast postavlja zakoneza svoju korist, puka puku korisne, pojedinac sebi, a tako i ostale,postavivizakoneproglase,dajeto,tojestnjihovakoristnaime:ko-ristvlasti,kojapostoji(Platon,2009,74)inastavljaznailipravedavati (zakone, op. a.), davati sebi korisne, a ne davati prave sebitetne? (Platon,2009,74), tona izravannainpokazujedase radiomanipulacijiakosetrai(dri)ispravnimipotrebnimonotozado-voljavavlast(dravu)itojeuprvomeredunjojuinteresu.Stavoviipotrebepojedincaovdjesenesamonespominjunegosuiskljueni.

    Analizirajui Platona, Poli daje odgovore namanipulaciju kojapolaziiizdravedanas:

    Ono toPlatonnudi kaonajboljudravu zapravo je totalitarizam koji seprotivisvemutojenovoidrukije,pastogaunjemuzaodgojnemanitimje-sta.Umjestoodgojatakvomsistemutrebanaznanjuzasnovanamanipulacijaljudskimmaterijalomkojaneeproizvestinitanovoine-poznato,veeopetovatipoznato.Tojenunaposljedicapokuajadaseznanstvenopro-jektiraodgojibudunostnekogdrutva,jersvakitakavpokuajmorazavrititakodaljudimauskratibudue,onomoguedrukije,idaimumjestobudu-nostiuvijekopetovanonudiprolost,jerjedinojeonaznana,ijersejedinounjojmoebitipotpunouznanju.(Poli,1993,50)

    Odgajatelj (drutvo, drava) je timeu nastojanju da se vlada naonaj nain koji mu je znan, okreui se poznatome i provjerenomeee(akoneiizriito)negonovome,inovaciji,djelujuitimeuokvirukojimujeblii(upitnojelizaodgajanikabolji).Inovacija(uplitanje

  • L.Eret:Odgojimanipulacija:razmatranjekroz METODIKIOGLEDI,19(2012)1,143161

    148

    pojedincaindividualnomkreativnou)naosobinedrutvanijeonotoje,najee,dobrodoloiprihvaeno.Premaovimshvaanjima,oda-brateseutabanputprethodnoprovjerenih(ocijenjenihuspjenim)rjeenja za drutvo.Dakle, namakrosustav (dravu) pojedinacmoereagiratisamotakodabespogovornoprihvatiprovjerenuipriznatute-kovinu drutva.Tako ovdje pojam razvoj definicija izriito odreujekaoutjecajokolianapojedincainemogunostikakveinterakcije,osimon