uvod u razvojnu psihologiju

• UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU

• Dva paralelna procesa:

Filogene t s k i

• promjene u ponašanju neke VRSTE – evolucijska psihologija

• usporedbe među različitim vrstama - komparativna psihologija

Ontogene t s k i

• promjene POJEDINACA tijekom života

• različita razdoblja života

• Razvoj pojedinca (ontogenetski razvoj)

• ontogenetski = od začeća do smrti

• promjene u ponašanju i osobinama

• promjene - tijekom vremena po ustaljenom redoslijedu

• biološki uvjetovane

• Razvojna psihologija – ciljevi

1. opisuje promjene koje se događaju u vremenu

2. pokušava otkriti uzroke i procese koji dovode do tih promjena

• Promjene

• koje situacije- kakvo ponašanje

• novi događaji u okolini - funkcioniranje

• kumulativnost razvoja

• kvantitativne promjene

• kvalitativne promjene

• Faktori razvoja

Nasljeđe

promjene uslijed biološkog sazrijevanja

• Faktori razvoja

Normativni

Slični za većinu ljudi u nekoj dobnoj grupi - kohorti (pov. događaji)

• Naglasak razvojne psihologije - na periodu koji završava s adolescencijom jer:

• je to razdoblje brzog razvoja

• utjecaji su dugoročni

• omogućava uvid u složene procese odraslih

• Područja razvojnih razdoblja

TJELESNI

• Razvoj psihičkih funkcija

• Razvoj percepcije

• Kognitivni razvoj

• Socijalni i emocionalni razvoj

• Glavna pitanja

• Što ima veći utjecaj: nasljeđe (biologija) ili učenje (kultura, okolina)?

• Je li razvoj kontinuiran ili diskontinuiran?

• Jesu li djeca aktivni činitelji svog razvoja ili pasivno izloženi utjecajima biologije i okoline?

• Jesmo li po rođenju dobri ili loši?

• Prate li djeca jednake ili različite razvojne puteve?

• Metode istraživanja u razvojnoj psihologiji

• promatranje u prirodnim uvjetima

• promatranje u laboratorijskim uvjetima

• studije slučaja

• intervjuiranje

• primjena testova, upitnika, anketa

• korelacijska istraživanja

• eksperimenti (u prir. uvj., u lab., prir. eks.)

ETIČKI KODEKS!

• Longitudinalna istraživanja

8 godina 11 godina 14 godina

• Transverzalna istraživanja

8 godina

11 godina

14 godina

• Longitudinalna – sekvencijska istraživanja

8 g 11 g 14 g

8 g 11 g 14 g

8 g 11 g 14 g

TEORIJE U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI

Teorije razvoja:

etološke

psihodinamske

teorije učenja

kognitivne

humanističke

ekološke

Etološke teorije

sve vrste – biološki programirana ponašanja

svrha: preživljavanje i normalan razvoj

Psihodinamske - Freud

psihoseksualna teorija

3 razine svijesti

2 sile

3 strukture ličnosti

obrambeni mehanizmi

5 faza razvoja: oralna, analna, falusna, faza latencije, genitalna

fiksacija - ako nema adekvatnog zadovoljenja

Psihodinamske - Erikson

psihosocijalna teorija

8 psihosocijalnih stadija

ego rješava krize u svakoj fazi - vrline

povjerenje naspram nepovjerenja (vrlina: nada)

samostalnost naspram srama i sumnje (v: volja)

inicijativa naspram osjećaja krivnje (v: svrha)

marljivost naspram samosažaljenja (v: vještina)

identitet naspram konfuzije (v: vjernost)

intimnost naspram izolacije (v: ljubav)

produktivnost naspram stagnacije (v: briga)

integritet naspram očaja (v: mudrost)

Teorije učenja

utjecaj društva i kulture na ponašanje

usmjerene na NAČINE učenja ponašanja

klasično i instrumentalno/operantno uvjetovanje

ponašanje se zasniva na POSLJEDICAMA

do promjene u ponašanju dovode promjene u posljedicama

potkrepljenje i kazna oblikuju ponašanje

Socijalno učenje

učenje po modelu, promatranjem (vikarijsko potkrepljenje)

manifestno i latentno učenje

Kognitivne - Piaget

inteligencija = prirodna tendencija prilagodbe okolini

schemata - mentalna struktura za interakciju s okolinom

Piaget – principi razvoja

organizacija – smisleno povezivanje

adaptacija – uklapanje novih informacija

asimilacija – uklapanje u postojeće strukture

akomodacija – mijenjanje postojeće strukture

ekvilibracija – težnja ravnoteži između okoline i osobe, te unutar osobe

Piaget – faze kogn. razvoja

senzomotorna

predoperativna (simboli)

konkretne operacije

apstraktne operacije

Kognitivne - informacijske

Fokusirane na obradu informacija

procesi percepcije

procesi pažnje

procesi mišljenja

procesi pamćenja

procesi atribuiranja, očekivanja,…

Humanističke - Maslow

samoaktualizacija, potencijal razvoja

aktivno učešće u vlastitom razvoju, izbor, kreativnost

Ekološki model - Bronfenbrenner

PRENATALNI RAZVOJ

Razvojna razdoblja

prenatalno razdoblje (od začeća do rođenja)

razdoblje novorođenčeta (do kraja 2. tjedna nakon rođenja)

dojenačko razdoblje (do kraja 1. god.)

rano djetinjstvo (1.-3. god.)

predškolska dob (3.-6./7.)

školska dječja dob (6./7. – 12./13.)

pubertet (12. – 15.)

adolescencija (15. – 18./20.)

zrela dob (20. – 50./60.)

predstaračka dob (50./60. – 70.)

starost (60./70. na dalje)

“Rođenje jest veliki događaj, ali ono je trivijalan događaj u razvoju. Ne događa se ništa neurološki zanimljivo.” (Janet diPietro)

Genetika

kromosomi – pohranjuju i nose gene

ljudi – 22 para tjelesnih (autosomi) + 1 par spolnih (gonosomi) kromosoma (XX ili XY)

1 kromosom u paru – od majke, 1 od oca

gen = osnovna jedinica nasljeđa

gen – dio je molekule DNA

ljudski genom projekt – 20.000-25.000 gena (1 gen – 1 svojstvo; više gena – 1 svojstvo)

aleli – parovi gena (1 od majke, 1 od oca)

dominantni (A) i recesivni alel (a)

homozigoti – oba alela su identična (AA ili aa)

heterozigoti – aleli su različiti (Aa)

fenotip i genotip

spolno vezana svojstva (vezana uz X kromosom)

Neplodnost

reprodukcijska sposobnost čovjeka slabija u usporedbi s 2. vrstama

u Hrvatskoj i većini zapadnih zemalja 12 - 15% parova neplodno

oko 30 - 40% slučajeva uzrok kod Ž

oko 30 - 40% slučajeva uzrok kod M

oko 15 - 20% slučajeva uzrok kod oba partnera ili nepoznat

kod M: prije 20ak godina 20%, sada do 40% (ne zna se; utjecaj okoliša, stil življenja)

kod Ž: 20% u dobi 35.-39 god, a značajnije tek nakon 40. god

Razdoblja prenatalnog razvoja

od začeća do poroda

najintenzivniji razvoj čovjeka

razdoblja:

1. zigote

2. embrija

3. fetusa

Razdoblje zigote

od začeća – 2 tjedna

blizanci i višestruke trudnoće – jednojajčane (od jedne zigote) i višejajčane (od više zigota)

blizanci: 1,24%, trojke: 0,04% (HZJZ)

zigota se počinje dijeliti

na kraju 2. tjedna implantira se u maternici

19,3% spontanih prekida trudnoće (HZJZ)

Razdoblje embrija

od implantacije – 6 tjedana

daljnje dijeljenje i nastanak organa

Razdoblje fetusa

od 8. tjedna do rođenja

rast i daljnji razvoj organa

kosti zamjenjuju hrskavicu

uočava se spol

u 9. tjednu savija tijelo, štuca i reagira na buku

u 10. tjednu pomiče ruke, “udiše” i “izdiše” amnionsku tekućinu, otvara čeljust i proteže se

Razdoblje fetusa

oko 11. tjedna zijeva, siše i guta

od 3. mjeseca – započinje ponašanje

do 23.-24. tjedna (pluća!) - nesposoban za preživljavanje izvan tijela majke

u 32. tjednu ponašanje kao novorođenče

8. mjesec – masno tkivo

9. mjesec – antitijela

Budnost

s 32 tjedna - prodrijema 90 do 95% dana:

A. u dubokom snu,

B. u REM snu (sanja?),

C. u neodređenom stanju - snu različitom od sna beba, djece i odraslih (nedovoljni razvoj mozga)

s približavanjem porodu – 85-90% vremena spava - kao novorođenče

između drijemanja – “nešto kao period aktivne budnosti”

Pokreti

fetus se pokreće 50 ili više puta u satu, rasteže se, pomiče glavu, lice i udove

istražuje okolinu dodirom

jako reagira na majčinu aktivnost

nesklad između okoline prerano rođene djeca u bolnici i one koju bi imali u maternici

nakon prve trudnoće - maternica veća, pupčana vrpca duža; hipoteza: drugo i svako sljedeće dijete ima više motoričkog iskustva u maternici i stoga je aktivnije nakon rođenja

Okus

između 13. i 15. tjedna okusni pupoljci kao kod odrasle osobe

nije poznato mogu li fetusi osjetiti okuse

utvrđena preferencija prerano rođenog djeteta od 33 tjedna za slatko

Sluh

prerano rođeno dijete - s 24 ili 25 tjedana reagira na zvukove oko sebe

maternica nije tiho mjesto: hidrofon bilježi razinu buke “sličnu pozadinskoj buci u stanu”: kolanje krvi po majčinim žilama, krčanje njezinog želuca i crijeva, zvuk njezinog glasa filtriran kroz tkivo, kosti i tekućinu, glasovi drugih ljudi

kucanje srca se usporava na glas majke (čuje, raspoznaje)

Vid

posljednji osjet koji se razvija

vrlo rano rođeno dijete vidi svjetlost i oblik

maternica nije potpuno mračna

reakcije fetusa na snopove svjetla usmjerene na majčin trbuh

izlaganje fetusa (ili prerano rođene djece) jarkom svjetlu prije nego što su za to spremni može biti opasno za razvoj mozga

Učenje i pamćenje

rudimentarno, automatsko, biokemijsko

habituacija = prestanak reagiranja nakon početne reakcije (npr. na glas majke)

nekoliko sati nakon rođenja novorođneče radije sluša majčin glas od ostalih - naučeno i zapamćeno u maternici

novorođenče više voli priču koje je stalno slušalo dok je bilo u maternici - nego novu priču

Ličnost

ponašanje ne počinje rođenjem

fetusi vrlo aktivni u maternici – često razdražljiviji kao djeca

fetusi s nepravilnim rasporedom spavanja i budnosti - lošije spavaju kao mala djeca

fetusi s brzim otkucajima srca postaju nepredvidljive, neaktivne bebe (diPietro, 1996)

Ličnost

preko hormona majke - kronobiološki ritmovi pod utjecajem majčinih ciklusa budnosti i spavanja, rasporeda njezinih obroka i njezinih pokreta

važni - hormoni koje majka ispušta kao reakciju na stres; trudnice pod većim stresom najčešće imaju aktivnije fetuse i razdražljiviju djecu

Teratogeni

činitelji koji uzrokuju abnormalnosti

teratologija: istraživanje utjecaja teratogena na prenatalni razvoj

embrij – najosjetljiviji – razdoblje razvoja organa

lijekovi, droge

stanja majke (dob, stres, prehrana, bolesti, alkohol, pušenje, droge)

infekcije

opasnosti iz okoline (olovo, živa, zračenje…)

Stimulacija fetusa

bockanje fetusa prstom u pravilnim razmacima, pričanje kroz papirnatu cijev, usmjeravanje mlaza svjetlosti na majčin trbuh

nema rezultata koji pokazuju dugotrajan utjecaj takvih stimulacija

ne zna se kad je fetus budan, pa se može poremetiti njegov prirodni ritam spavanja

Poticajno za mentalni razvoj

dobra prehrana

malo stresa

bez droge

ne škodi tiho pričanje fetusu – što je dobra priprema i za roditelje

• Novorođenačko razdoblje

• Dob majke pri porodu u 2007. god (HZJZ)

• 15-19 god: 5%

• 20-24 god: 22%

• 25-29 god: 34%

• 30-34 god: 27%

• 35-39 god: 11%

• 40-44 god: 2%

• smanjuje se udio majki mlađih od 20 god

• povećava se udio majki starijih od 35 god

• Perinatalni utjecaji

• tijekom poroda

Utjecaji:

• lijekovi dati majci

• način poroda

• socijalno okruženje novorođenčeta

• Porod

• 3 porođajna razdoblja:

– trudovi

– izlaz djeteta

– izlaz ostatka pupčane vrpce i posteljice

• dijete 15-20 x više stresnih hormona od majke – utjecaj na disanje, glad, rad srca

• udio carskih rezova: oko 16% i raste (HZJZ)

• kod 1 na 500 ili 1000 žena – postpartalna depresija

• Apgar skala

• 5 kriterija za procjenu fizičkog stanja:

– otkucaji srca

– disanje

– tonus mišića

– refleksi

– boja kože

• max: 10 bodova

• 2 ocjene: nakon 1. i 5. minute

• Izgled novorođenčeta

• 52 cm; 3 500 g

• glava – ¼ tijela; čunjasta

• fontanele – velika zaraste do 18. mj.

• glatka koža uz moguće guljenje

• lanugo – dlakav pokrov

• Novorođenačko razdoblje

• do 28 dana

• adaptiranje na ekstrauterini život

• jedno od najosjetljivijih dobi u životu čovjeka: velika smrtnost

• Refleksi – do 1 god

• hranjenja

• sisanja

• Morov

• hvatanja (palmarni, Darwinov)

• hodanja

• Babinskijev

• plivanja

• Stanja budnosti (Wolff)

• regularno spavanje (8-9 sati)

• neregularno spavanje (8-9 sati)

• drijemanje (broj sati varira)

• budna neaktivnost (15 min. u komadu; 2-3 sata)

• budna aktivnost (2-3 sata)

• plakanje (1-2 sata): glad, bol, ljutnja

Bombardiranje podražajima na sva osjetila

• Dojenačko razdoblje

• Dojenački fizički razvoj

• promjene u veličini i proporcijama

• do 1 god. masa se utrostruči

• s 2 god (ž) – 2,5 god (m) – polovica ukupne visine

• rast kostura

• razvoj mozga:

25% pri rođenju

40% s 3 mj.

50% sa 6 mj.

75% s 2 god

• Utjecaji

• nasljeđe

• prehrana

• socijalna stimulacija

• neorganski uzroci

• Smrt u kolijevci (SIDS - sudden infants’ death sy)

• unatoč zdravom okruženju, iznenadna smrt

• 1 od 500 djece mlađe od 1 god. (2-4 mj.)

• uzrokuje > 1/3 smrtnosti dojenčadi

• razlozi nepoznati (mehanizmi disanja u mozgu?)

• Zlostavljanje djece

• treseno dijete

• Muenchausenov sindrom

• Osjeti i percepcija

• dodir – najranije se razvija

• okus – preferencija slatkog

• miris – 6-dnevna djeca razlikuju miris majke

• sluh - prepoznaje glas majke

• s 4-6 mj. razlikuje melodije

• vid - suženo vidno polje, slabije razlikovanje boja, slaba oštrina

• preferiraju poznata lica

• Motorički razvoj

• 2-4 mj. – držanje glave

• 5-8 mj. - sjedenje

• 5-10 mj. – stajanje

• 6-10 mj. -puzanje

• 7-11 mj. – hvatanje prstima

• 11-14 mj. – hodanje

• utjecaj okoline

• Piaget: senzomotorni razvoj

• cirkularne reakcije (ponavljanje pokreta u odnosu na sebe, u odnosu na okolinu)

• razvoj kognitivnog koncepta konstantnosti: objekta i osoba (>8 mj.)

• uzročnost – 10 mj.

• simboli – jezik – od 1,5 god.

• Emocionalni i socijalni razvoj

• temperament – urođen; emocionalno izražavanje, motorička aktivnost, osjetljivost na podražaje

• osmijeh – soc. s 2 mj.

• nediferencirane emocije – pri rođenju

• razlikovanje ugodnih i neugodnih emocija

• diferencijacija

• Privrženost (attachment)

• jaka emocionalna povezanost prema posebnim ljudima u životu

• evolucijski i etološki bazirana

• vrste: sigurna, ambivalentna, izbjegavajuća

• separacijski strah: 6 mj. – 2 god

• Razvoj pojma o sebi

• rađanje bez pojma o sebi

• do 15 mj. počinje razvoj prepoznavanje sebe

• korištenje riječi o sebi (ja, mene, meni, moje), prepoznavanje u ogledalu

• Teorije ličnosti - Erikson

• kriza povjerenje – nepovjerenje

• vrlina: nada

• kriza samostalnost -sram/sumnja

• vrlina: volja

• Freud

• oralna faza (do 18 mj.)

• analna faza (počinje oko 18 mj.)

• razvija se ego

• balansiranje između potreba i okoline

• odgađanje zadovoljenja

• fiksacija vodi tvrdoglavosti, pretjeranoj urednosti ili neurednosti

• RAZVOJ GOVORA

JEZIK

• sustav

• međusobno povezanih znakova

• karakterističan za skupinu

• lingvistika

GOVOR

• proces

• proizvođenja glasovnih oblika govornim organima

• psihologija

• Pojava jezika i govora zahtijeva

1. govorne organe

2. moždane zone

3. kulturnu okolinu

• Govor

Vanjski

Važan za sporazumijevanje

Unutrašnji

Važan za proces mišljenja

• Mišljenje i govor

• jezični determinizam (Sapir-Worf)

• misaoni determinizam (Piaget)

• interakcionizam (Vigotsky)

• Funkcije govora

• ekspresivna

• instrumentalna

KOMUNIKACIJA

postoji i prije pojave govora i bez govora (geste, pokreti,..)!

• Govor kod djece

– u ranijoj dobi (do 3-5. godine: egocentričan; kolektivni monolozi; Piaget)

– oko 4.-5. godine: “socijalizirani” govor, konverzacija

– privatni govor (sa sobom): za integriranje govora i mišljenja: vrhunac – 4-9 godina

– Faze usvajanja govora

PREDLINGVISTIČKE FAZE

• faza vokalizacije

– jedan glas

– plač, smijeh

– prisutno i kod gluhe djece

• faza slogovanja (oko 6 mj.)

– jednosložno ponavljanje

– oko 9. mj. nestaju strani fonemi

– javlja se i kod gluhe djece

– završava pojavom prve riječi (oko 12 mj.)

• Faze usvajanja govora

LINGVISTIČKE FAZE

• jedna riječ - holofraza (10-18 mj)

– jedna riječ = rečenica/misao

• telegrafski govor (18 mj. – 2 god.)

– 2-3 riječi = rečenica

– bez prijedloga, dijelova glagola

• rečenica (2-5 god.)

– usvajanje pravila (množina, vremena)

• Rječnik

– razumijevanje govora nadilazi produkciju govora

– razumijevanje se ispituje davanjem naloga

– od 1.-6. godine rječnik se dnevno povećava za 5 riječi (produkcija), odnosno 20 riječi (razumijevanje)

– u 6. godini 10,000-14,000 riječi

– kod bilingvalne djece – u početku sporija produkcija govora

• Metalingvistička svjesnost

– znanje o korištenju i tumačenju pravila

– razvija se najkasnije

– djeca poistovjećuju riječ s predmetom koji označava

• Teorije govornog razvoja

Bihevioristička (teorije učenja) (Skinner)

• principi govornog razvoja: nagrade, kazne, imitiranje

• u prilog: učenje različitih jezika u različitim zemljama

• nedostaci: ne objašnjava usvajanje novih rečenica i tako brz i kompleksan razvoj govora


Nativistička (psiholingvistička) (Chomsky)

• govorni razvoj - prirodna, urođena posljedica biološkog sazrijevanja

• LAD = language acquisition device – urođeni mozgovni mehanizam za stjecanje govora

• u prilog: kritični periodi usvajanja govora, univerzalnost govora, neurološke osnove

• protiv: brojnost jezika


Kognitivističke (Piaget)

• polaze od nativističke pretpostavke (urođenost govora)

• presudan - kognitivni razvoj (simboličko mišljenje)

• u prilog: kognicija starija od govora (oruđe,..) – evolucijski


Interakcionistička (Vygotski)

• govor se uči u kontekstu govora, a postoji biološka osnova

• pravila se uče na osnovi iskustva


Funkcionalistička (Vygotski)

• dječja motivacija za govor: doći do sredstva komunikacije

• roditelji to podržavaju davanjem jezične podrške

• važne – socijalne interakcije za usvajanje govora i jezika

• Kritični period za razvoj govora

• pubertet

• tzv. divlja djeca

• učenje drugog jezika (3.-7. god.)

• Važno za poticanje govora

• izloženost jeziku s drugim ljudima uživo

• interakcija, obraćanje djetetu

• fokusiranost na djetetov interes

• različitost u dnevnim iskustvima

PSIHOLOGIJAPREDŠKOLSKE DOBI

Fizički razvoj

od 3.-6. godine – sporije nego od 0.-3. god.

napredak u koordinaciji mišića (veći mišići i okulo-motorna koordinacija)

gubi se bucmasti izgled i građa postaje više atletska

produljuju se ruke i noge (apsolutno i relativno)

razvoj mozga

moguće: hodanje u snu, pričanje u snu, mokrenje u snu (enureza) – nisu nužno problemi

Kognitivni razvoj

razvoj govora: usvajanje gramatičkih pravila, bogaćenje rječnika, socijalni govor, privatni govor

pažnja (selektivna, nedostatak sistematičnosti)

pamćenje: prepoznavanje bolje od dosjećanja

utjecaji na pamćenje: želja za znanjem, neobične aktivnosti, socijalne interakcije, opća informiranost

Kognitivni razvoj

testovi inteligencije: Stanford-Binet, WISC (Wechsler): 3.-7. godine: još uvijek – rezultati nisu jako pouzdani

za poticanje razvoja IQ: topli roditelji, osjetljivi na potrebe djece, prihvaćaju djetetova ponašanja, potiču ih na istraživanje i izražavanje, potiču samostalnost, kreativnost

Kognitivni razvoj

Predoperativni stadij (Piaget)

razumijevanje osnovnih funkcionalnih odnosa

konstantnost objekta

korištenje simbola (imitiranje, igra pretvaranja, jezik)

animizam

egocentrizam

moralni razvoj: predkonvencionalni stupanj (prema posljedicama)

Kognitivni razvoj

Predoperativni stadij (Piaget)

transduktivno mišljenje (partikularno povezivanje; povezivanje u isto vrijeme)

konkretnost

ireverzibilnost (nerazumijevanje da neki proces može ići u dva smjera)

centriranje (fokusiranje na jedno obilježje, zanemarivanje drugih)

Razvoj ličnosti

javlja se pojam o sebi (oko 18. mj.), prepoznavanje sebe

pojam o sebi: fizičke karakteristike, ime, spol, izostaje prepoznavanje sposobnosti

Freud: falusna faza (3. godina): Edipov i Elektrin kompleks

Erikson: inicijativa prema krivnji; vrlina: svrha

teorije učenja: imitacija, učenje po modelu

Rodni identitet

svijest o pripadnosti ženskom ili muškom rodu (oko 3. god.)

svijest o konstantnosti roda – kasnije (oko 4.-5. god.)

nastanak: imitiranje, učenje po modelu, potkrepljivanje

stvaranje rodnih uloga (specifične za kulturu) kroz odgoj roditelja i utjecaj vršnjaka

Stilovi odgoja roditelja(D. Baumrind)

autoritarni

permisivni

neuključeni

autoritativni

Autoritarni

Roditelji

najvažnije im je poslušnost i pokoravanje

upotrebljavaju kazne i disciplinske mjere

vjeruju da djeca trebaju slušati bez pitanja

reduciraju autonomiju djece

Djeca

napeta, povučena, nesretna

reagiraju neprijateljski prema vršnjacima kad su frustrirana

dječaci: više ljutnje i prkosa

djevojčice: zavisne, povlače se, ne istražuju

Permisivni

Roditelji:

previše tolerantni

prihvaćaju svoju djecu

važna im je sloboda djece

vide se kao izvore koje djeca mogu koristiti

Djeca:

manje zrela

poteškoće u kontroli impulsa

prezahtjevna i zavisna o odraslima

manje uporna

konformistička s vršnjacima

Neuključeni

Roditelji:

malo vremena i energije posvećuju djeci

znaju malo o svojoj djeci

previše zaokupljeni sobom

ne razgovaraju s djecom

Djeca:

problemi s povezivanjem s roditeljima, kognitivnim razvojem, igranjem, socijalnim i emocionalnim razvojem

delinkventno ponašanje

eksperimentiraju s drogama i alkoholom

Autoritativni

Roditelji:

topli, ali čvrsti

postavljaju standarde u skladu s potrebama i sposobnostima djece

važan im je razvoj samostalnosti djece

podrazumijevaju odgovornost za ponašanje djece

razgovaraju i dogovaraju se s djecom

Djeca:

živahna, sretna, samopouzdana

manje rodno stereotipizirana

uporna, socijalno zrela, s internaliziranim moralnim standardima i dobrim uspjehom u školi

Efekti kažnjavanja

Kazne su efikasne:

ako su za konkretno ponašanje,

ako nastupaju odmah

ako slijedi objašnjenje što nije bilo u redu

ako su dosljedne (za isto ponašanje)

ako je odnos roditelja i djece topao

nisu efikasne za postizanje dugoročnih ciljeva!

Alternative kažnjavanju

time-out

oduzimanje nekih ugodnih sadržaja

efikasnije je nagraditi poželjno ponašanje!

Socijalni i emocionalni razvoj

za stjecanje prijatelja - važnost igranja

vršnjaci – priručni suigrači

nema dugoročnijih kvaliteta u prijateljstvima

prestanak prijateljstva: kad netko ode ili ne dijeli

važnost vrtića

emocionalni razvoj – kratkotrajnost emotivnih stanja; sve veća diferenciranost emocija

ŠKOLSKA DOB: 7-12 god.

Fizički razvoj

nije tako intenzivan, sporiji nego u predškolskom dobu

veća snaga

bolja koordinacija

dječaci i djevojčice – podjednakih sposobnosti, ali se dječake više potiče na fizičke aktivnosti

Kognitivni razvoj- Piaget

Faza operativnog mišljenja

decentralizacija

konzervacija (tvari, težine, volumena)

reverzibilnost

klasificiranje

bolje prostorno rezoniranje

Nije sve potvrđeno u različitim kulturama

Kognitivni razvoj – procesiranje informacija

bolje pamćenje – razlozi:

pažnja (selektivna; duže trajanje; fokusiranje na bitna svojstva)

bolje planiranje

razvoj metamemorije i metakognicije (strategije pamćenja: ponavljanje, organiziranje povezanih elemenata, povezivanje manje sličnih)

Razvoj ličnosti

mogu opisati sebe više koristeći psihološke osobine

počinju socijalne usporedbe (izgled, sposobnosti, ponašanje) – ŠKOLA!!

bolja sposobnost kombiniranja tipičnih iskustava i ponašanja u stabilne crte

bolje prepoznaju poruke drugih i integriraju ih u procjene sebe

Razvoj ličnosti

vršnjaci postaju važniji

važni odrasli – osim roditelja – nastavnici

koncept: realno ja i idealno ja

više obaveza, odgovornosti, veći utjecaj društva (standardi ponašanja)

Razvoj ličnosti - teorije

Freud: faza latencije

Erikson: kriza: marljivost naspram samosažaljenja; vrlina: vještina, ponos

Ekološka (Bronfenbrenner): uočljiviji mezosustav

Razvoj samopouzdanja

kontekst samoevaluacije (učionica, igralište, vršnjaci)

značajno se javlja – uspoređivanje izvana

3 vrste samopouzdanja: akademsko, fizičko i socijalno – razvijaju se do 7.-8. godine

samopouzdanje opada tijekom prvih par godina osnovne škole

djeca s višim samopouzdanjem se više sviđaju drugima i bolje prolaze u školi

Samopouzdanje - atribuiranje

atribucije – svakodnevna objašnjenja uzroka ponašanja (svojeg i tuđeg); čemu se pripisuje ne/uspjeh?

dimenzije atribucija:

vanjske/unutarnje

stabilne/nestabilne

mogućnost kontrole/nemogućnost kontrole

Atribuiranje

uspješne a. – uspjeh pripisuju visokim sposobnostima, a neuspjeh nedovoljnom trudu

neuspješne a. (naučena bespomoćnost) – uspjeh pripisuju sreći, a neuspjeh lošim sposobnostima

samoispunjavajuće proročanstvo /Pigmalion efekt / Rosenthal efekt

Poticanje samopouzdanja

re-atribuiranje – kod djece s naučenom bespomoćnošću – treba više vježbati

poticati djecu da se manje orijentiraju na ocjene, a više na zadatak

smanjiti uspoređivanja među djecom

potaknuti djecu da sama svladaju neuspjeh, ne raditi umjesto njih

koristiti potkrepljenja, a ne kazne

pohvaliti uspjeh, a ne se fokusirati (samo) na neuspjeh

ne ismijavati neuspjeh, nego potaknuti na novi pokušaj

kod grešaka, popravljati akciju, a ne procjenjivati dijete kao osobu

Utjecaj braće i sestara

Prvorođeni

boljeg postignuća

angažiraniji u aktivnostima

konzervativniji

dominantniji

ovisniji o tuđem mišljenju

veća potreba za pripadanjem

odgovorniji


Kasnije rođeni

vještiji u socijalnim vještinama, npr. pregovaranje

lakše se prilagođavaju drugima

zabavniji u društvu


Jedinci

nejednoznačni nalazi

veće akademsko postignuće

veće samopouzdanje


odnosi se mijenjaju tijekom života

učenje o rješavanju konflikata

rivalstvo za roditeljsku pažnju

bez obzira na rivalstvo – djeci je odnos s braćom/sestrama važniji od odnosa s prijateljima

Druženje s vršnjacima

više pomaganja i suradnje

važnost povjerenja; povreda povjerenja – narušava prijateljstvo

prijateljstva – stabilnija, dugotrajnija

počinju se formirati vršnjačke grupe

kriteriji: zajedničke vrijednosti i standardi ponašanja

istospolne grupe socijalna struktura: vođe i sljedbenici

vršnjačka grupa daje kontekst za prakticiranje suradnje i lojalnosti ciljevima

Emocionalni razvoj

uspješnije kontroliranje emocija

strahovi (racionalni i iracionalni)

brige, školska anksioznost

• ADOLESCENCIJA

• ADOLESCENCIJA

prijelaz iz djetinjstva u odraslost

počinje u biologiji, a završava u kulturi

• OPĆA OBILJEŽJA:

• 11-20 godina – sve duže

• nagli razvoj (pubertet)

• zbunjenost promjenama

• zanimanje za vlastiti razvoj

• formiranja osjećaja osobnog identiteta

• težnja samostalnosti

• PUBERTET

• početni stadij adolescencije

• fiziološke manifestacije razvoja; sekundarna spolna obilježja

• ♀: 10-14 god. ♂: 12-16 god.

• počinje sve ranije

• ljudi – sve viši i teži

• nagli rast

• česta glad

• više spavanja nego ranije; pospanost

• PRAVI PUBERTET

• primarna spolna obilježja

• moguća reprodukcija

• 1-2 god. nakon vanjskih manifestacija (sek. spol. obilj.)

• menarche: 12,5 god.

• prve menstruacije (12-18 mj.)– bez ovulacije

• unutrašnji fenomen razvoja, nije vidljiv vani

• Kognitivni razvoj

• Piaget: stadij formalnih operacija (12-15 god.):

– kapacitet za hipotetičko razmišljanje

– moguće apstraktno razmišljanje

– višestruko sagledavanje problema

– sustavno izdvajanje pojedinih aspekata

– sagledavanje dugoročnijih posljedica

• ne dostižu ga svi!

• introspektivnost, egocentrizam (imag. publika, heroji, dvostruki standardi, svemoć, neranjivost)

• Socijalna i emocionalna obilježja

• pobune

• variranja između zrelosti i djetinjastosti

• zadubljenost u odnose s bliskim prijateljima iste dobi i spola

• česte promjene u raspoloženju

• nemarnost & šlampavost

• apstraktni pojmovi i emocije

• svijest o vlastitom tijelu

• seksualna zrelost; sve ranije upuštanje u seksualne odnose

• “Tko sam ja?” “Kakva sam osoba?”

• ♂: više rastu (visina i masa), agresivniji, bučniji, nespretniji, neuredniji, češće izvan kuće, više pričaju o seksu

• ♀: pričljivije (ne i komunikativnije!), hihotavije, manje samopoštovanja

• Seksualnost

• seksualni identitet, seksualna orijentacija

• seksualna i reproduktivna prava

• seksualnost osoba s posebnim potrebama

• reproduktivno zdravlje

• www.cesi.hr Imaš pravo znati (N. Bijelić, S. Cesar, A. Hodžić)

• Hrvatsko seksološko društvo www.hsed.hr

• Ženska soba

http://zenskasoba.hr

• Srednja adolescencija

• 12-16 god.

• eksperimentiranje, rizično ponašanje

• opijanje, drogiranje, prvi seksualni odnosi, prve trudnoće, spolno prenosive bolesti

http://zenskasoba.hr/

http://www.hsed.hr/

http://www.cesi.hr/

• slab koncept uzroka i posljedica (pogotovo kod rizičnog ponašanja)

• težnja za nezavisnošću i autonomnošću

• konflikti s roditeljima

• povjeravanje prijateljima

• seksualnost – glavna preokupacija srednje adolescencije

• seksualni razvoj: nepredvidivi nagoni, seksualne fantazije

• Kasna adolescencija

• 16-20… god.

• rast se usporava

• dosegnuta gotovo puna visina

• količina spavanja i hranjenja – kao odrasli

• pobune, otpori manji nego u srednjoj a.

• opsjednutost izgledom

• promjenjivost raspoloženja

• “Gdje je moje mjesto?” “Što želim biti?”

• nejasnoće iz okoline otežavaju problem (pr. druga društva)

• potreba za prihvaćanjem od društva, na poslu i u školovanju

• potreba za poštovanjem od strane roditelja

• Moralni razvoj – rasuđivanje

• Piaget: autonomna moralnost

• Kohlberg:

– predkonvencionalna m. (manje)

– konvencionalna m. (više)

– postkonvencionalna m. (najmanje)

• Izbor zanimanja

Faktori koji utječu:

• obiteljske vrijednosti

• zanimanje roditelja

• interes pojedinca

• socio-ekonomski uvjeti

• potreba za prestižem

• želja za samostalnošću

• posebne sposobnosti, vještine

• Identifikacija - problemi

• konfuzija

• konformizam

• izoliranost

• identifikacija s idolima

• Problemi u komunikaciji

• nepovjerenje prema odraslima i autoritetima

• često ne žele pričati jer se tada osjećaju ranjivima

• privatnost je važna

• žele da ih se prihvaća kao mlade odrasle

• boje se roditelja zbog straha od mogućih kazni

• Faktori koji utječu na češće probleme u adolescenciji

• nedostatak roditeljskog nadzora

• odgojni stil roditelja (permisivni, autoritarni)

• drugi stresori

• drugi problemi u obitelji

• Problemi

• ovisnosti

• maloljetničke trudnoće

• spolno prenosive bolesti

• poremećaji prehrane: bulimija, anoreksija, pretilost (nije poremećaj po DSM-IV!)

• maloljetnička delinkvencija

• suicid

• Teorije ličnosti

• S. Freud: genitalna faza; ponovno probuđeni libido; važno: prevladati hostilnost prema roditelju istog spola

• A. Freud : važnost obrambenih mehanizama, pogotovo: intelektualizacije i asketicizma

• Erikson: identitet naspram konfuzije; vrlina: vjernost

• Utjecaj kulture

• Zapadne kulture – adolescencija: duže traje, burna

• M. Mead: Sazrijevanje na Samoi: obredi inicijacije u svijet odraslih i jasne uloge smanjuju burnost

RANA ODRASLA DOB

20-40 GODINA

Obilježja

vrijeme, obaveze

socijalni sat

društvene norme

stres

Fizički razvoj

Top forma u 20-im godinama

sport

vid, sluh

reproduktivne sposobnosti žena – najbolje (plodnost, porod)

Briga o zdravlju - slaba

štetni utjecaji: pušenje, alkohol, droge, loše prehrambene navike i nedostatak gibanje – dugoročni utjecaj

spolno prenosive bolesti – najčešće u ovoj dobi

Kognitivni razvoj

Postformalna faza

relativističko mišljenje

shvaćanje da su kontradiktornosti dio realnosti

tendencija integriranja ili sintetiziranja kontradiktornih informacija

Kognitivni razvoj

STERNBERG: triarhični model inteligencije:

1. posredujuće komponente – kritični aspekt (rješavanje problema, argumentiranje)

2. modificiranje kroz iskustvo – iskustveni aspekt (kombiniranje starog i novog, kreativno mišljenje)

3. primjena u kontekstu, okolini – praktični aspekt (odlučivanje, prilagođavanje) – sve važnije u odrasloj dobi

Moralno rasuđivanje

Piaget:

autonomna moralnost

Kohlberg:

konvencionalna

postkonvencionalna moralnost

Intimnost

Erikson: intimnost naspram izolacije (vrlina: ljubav)

intimnost – toplina, osjećaj zajedništva i predanosti

izolacija – osjećaj nepovezanosti s drugima, praznine, napuštenosti

Intimnost i privrženost (attachment)

rana privrženost može utjecati na kasnije odnose

rana sigurna p. – povezana s povjerenjem u sebe i druge

nesigurna i izbjegavajuća p. – povezana s nesigurnošću u odraslim intimnim odnosima

Brak

Prilagodbe, izazovi:

donošenje odluka

nošenje s konfliktima

seksualna prilagodba

bračne i radne uloge

Brakovi u Hrvatskoj

Prosječna dob (god.) pri stupanju u 1. brak:

� �

1970. 25,5 21,6

1980. 25,7 22,3

1990. 27,0 23,3

2000. 28,6 25,3

2005. 29,3 26,3

Brakovi u Hrvatskoj

br. sklopljenih brakova br. razvoda

na 1000 stanovnika na 1000 sklopljenih brakova

NUPCIJALITET DIVORCIJALITET

1970. 8,5 143

1980. 7,3 160

1990. 5,8 196

2000. 5,0 201

2005. 5,0 221

Razvod

stopa razvoda braka u Hrvatskoj (divorcijalitet) : 20,5% (2007. god.)

najveća stopa razvoda - u SAD: oko 50%

iznimno stresni događaj

Sve veći broj razvoda:

veća očekivanja od braka i manja tolerancija ako se ona ne ostvare

žene financijski neovisnije

procedure manje komplicirane

više brakova bez djece

manja društvena stigma

Ponovna ženidba/udaja – česta:

obično unutar 4 godine

61% M i 54% Ž

Vanbračni stilovi

Kohabitacija – vanbračna zajednica

prethodnica ili alternativa braku

češći razvodi i veća nestabilnost

Samački život

29% M; 21% Ž još uvijek samci u dobi 30-34 godina

jer izbjegavaju brak

zbog prednosti samačkog života

Homoseksualni stilovi

zatvoreni parovi – kao bračna zajednica; veća razina intimnosti

otvoreni parovi – žive zajedno ali manje obavezujući

funkcionalni samci – žive samački život; dobro prilagođeni

disfunkcionalni samci – žive samački život; homoseksualnost im je problem

aseksualni - stariji, imaju poteškoća u stvaranju veze

Roditeljstvo

Zašto ljudi imaju djecu?

radi nastavka obitelji

da brinu o nekome

radi nastavka obiteljskog posla; ekonomski razlog

da netko brine o njima

da budu odrasli

da mogu utjecati na nekoga

Prilagodbe na roditeljstvo

prvo dijete doista mijenja odnos; bračno zadovoljstvo obično opada

ne mora opasti ako je dijete planirano, željeno; može ojačati vezu

zadovoljstvo se obično vraća kad djeca odrastu i odu

Obitelji u Hrvatskoj(Puljiz i Zrinščak, 2002.)

Djeca rođ. van braka u:

Češkoj 21,8%

Mađarskoj 29%

Sloveniji 37,1%

Obiteljsko nasilje

Nasilje je skup ponašanja koja teže kontroli nad drugim osobama uporabom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem.

Nasilje uvijek razumijeva zlouporabu moći u odnosima koji se ne temelje na jednakosti.

(Ajduković, Pavleković, 2000)

Obiteljsko nasilje - oblici

tjelesno

psihičko (emocionalno)

seksualno

ekonomsko (materijalno ili radno iskorištavanje)

cilj: zadobivanje moći i kontrole nad žrtvom

Obiteljsko nasilje – svjetski podaci (Ajduković, Pavleković, 2000)

nasilje nad ženama i nasilje u partnerskim odnosima

u svim slojevima

pogoršava se s vremenom

svakih 10 minuta je jedna žena izložena tjelesnom zlostavljanju od strane muškarca

preko 80% nasilja nad ženama vrše njihovi partneri

45% ubijenih žena ubili su njihovi partneri

72% žena odgovara da nasilje traje više godina

52% žena navodi da je nasilje svakodnevno

Obiteljsko nasilje – domaći podaci

fizičko i psihičko nasilje u obitelji prijavljuje svaka 5., a seksualno svaka 10. žena

u 15 godina rada Ženskog savjetovališta i 12 godina AŽKZ primljeno oko 35 000 poziva u pomoć zbog obiteljskog nasilja

Policijska uprava Zagrebačka od 1995. do 2002. zbog nasilja u obitelji posredovala 21 591 put

najčešće su žrtve žene, a zlostavljači su u 98% slučajeva njihovi supruzi ili izvanbračni partneri, sadašnji ili bivši

žrtve to vješto kriju, a zlostavljači su najčešće kolege s posla, simpatični susjedi i drugi ugledni članovi društva koji nisu agresivni u svojoj radnoj ili susjedskoj okolini

uzrok obiteljskog nasilja u Hrvatskoj: patrijahalno društvo i patrijahalni odgoj u kojem se pljuska često smatra prihvatljivim oblikom komuniciranja

Izvor: Autonomna ženska kuća Zagreb

Obiteljsko nasilje - problemi

osobni

obiteljski

javnozdravstveni problem

najmanje svaka 5. žena u vezi preživjela tjelesno nasilje barem jednom

prema nekim mišljenjima, nasilje nad ženama je najveći izvanjski činitelj zdravstvenog rizika za žene: više povreda nego prometne nesreće, nezgode i razbojništva nad ženama zajedno

Obiteljsko nasilje – zašto žene ostaju?

zbog djece

zbog negativnog stava društva

zbog odsustva podrške

zbog samozavaravanja

zbog toga što misle da su jedine

zbog odgoja

SREDNJA ODRASLA DOB

40-60 GODINA

Fizički razvoj

Pojavljuju se vanjski znakovi starenja:

koža gubi elastičnost

bore od smijeha postaju dublje

opušteniji mišići

kosa se stanjuje i postaje sijeda

% masnoća se povećava

kapacitet pluća smanjen

vid gubi oštrinu u 30-ma ili 40-ma

sluh počinje slabiti

Klimakterij - žene

menopauza – prestanak ovulacije i menstruacije - postupno

oko 50. god.

mogući simptomi (više povezani s dobi nego s menopauzom): valovi vrućine, depresivnost, vrtoglavice, problemi sa spavanjem, iritabilnost

osjećaji: olakšanje, oslobođenje, gubitak ženstvenosti

gubitak hormona estrogena - osteoporoza

prevencija osteoporoze: kretanje, prehrana

hormonska terapija

Klimakterij - muškarci

promjene u reproduktivnim i spolnim organima

oko 50. godine

uzrok: smanjenje hormona testosterona

moguće: smanjena plodnost; treba više vremena do erekcije, smanjena seksualna želja

Ličnost

moguće velike promjene: “kriza srednjih godina” (middlescence)

većina crta ličnost – prilično stabilna

Erikson : produktivnost naspram stagnacije (vrlina: briga)

produktivnost – briga za potomstvo, posao, zajednicu

stagnacija – preokupacija samim sobom

Peck : 4 glavna zadatka/izazova:

davati prednost mudrosti pred snagom i privlačnošću

redefinirati odnose – vidjeti druge kao pojedince

emocionalno se angažirati u novim odnosima i aktivnostima

ostati mentalno fleksibilan i otvoren za nova iskustva

Poslovna karijera

Poslovni napredak

najviši status i primanja

žene – manje napreduju i manje su plaćene

Prekvalifikacije, doškolovanje

zbog tehnološkog razvoja

stariji radnici - otpuštanja

stariji radnici – manje spremni na promjene posla

Međugeneracijski odnosi

s djecom – adolescentima: suočavanje s vlastitom dobi; podrška; modeli

s odraslom djecom: prihvaćanje samostalnosti, djece; vlastita vrijednost; sindrom praznog gnijezda

sa starim roditeljima

s unučadi

Stilovi odnosa s unučadi (Neugarten & Weinstein)

(bijelci, Amerikanci 50-60 god., srednje klase):

Formal ni – pokazuju zanimanje; ponekad daju poklone i pomognu; ne upliću se u odgoj unučadi

Zabavni - neformalni, sudionici u igri

Surogat roditelji – odgovorni za brigu o unučadi

Izvor obiteljske mudrosti –autoritarna uloga u obitelji; dijele znanje, savjete itd. svima

Udaljeni – rijetko se viđaju, neredoviti odnosi

Brak

reevaluiranje

prilagodba – bolji odnosi

razvodi (i nakon 20 god. braka; promjene – kod jednog ili oba partnera; znak rasta? podjele…)

udovištvo (znak starenja; siromašniji društveni život; ponovni brak)

STARI

Kriteriji starosti

gerontologija – znanost o starenju

kronološki (npr. > 65 god.)

biološki (npr. menopauza)

funkcionalni (npr. Inuit Eskimi – lov)

promjena uloga (npr. ženidba djece)

individualni

Različiti kriteriji se ne moraju poklapati!

Dužina života

potencijal – jednak zadnjih 40.000 god. (anatomski moderan čovjek), ali:

Rimsko carstvo: 22-25 god.

prva pol. XX. st.: 30 god. (svijet)

1985. god.: 62 god. (svijet)

2005. god.: 63 god. (svijet)

90ih XX.st. – skraćenje u Africi - AIDS

razlozi: bolja prehrana, zdr. uvjeti, lakši poslovi,…

duže – u ekonomski bogatijim zemljama

stariji od 80 – najbrže rastući dio populacije!

♀ žive duže od ♂ - prosječno 4-14 godina!

Očekivani životni vijek danas rođenih osoba

Udio osoba starijih od 60 god. u Hrvatskoj i Istri

Fizičke promjene – primarno starenje (senescencija)

tijelo postupno slabi i propada:

kod svih ljudi

u svim kulturama

postupni gubitak živčanog tkiva i slabljenje središnjeg živčanog sustava, usporavanje

slabljenje imunološkog sustava

manji kapacitet pluća

slabija cirkulacija…

izgled:

bore, sijeda kosa; gubitak kose; staračke pjege; gubitak zuba

smanjenje visine, pogrbljenost; osteoporoza

pad u osjetilnim funkcijama (slabiji vid, sluh, njuh – pogotovo nakon 80.)

sekundarno starenje - vanjski faktori mogu ubrzati/usporiti senescenciju (bolest, navike življenja,…)

Bolesti

najčešće: kardiovaskularne, kosti, zglobovi (artiritis, reuma)

mentalne:

depresija

demencije

vaskularne

Alzheimerova bolest – 6-10% starijih od 65; nepoznati uzroci; oštećenje živčanog tkiva; simptomi: zaboravnost nedavnih događaja – do zaboravljanja jezika, neprepoznavanja najbliskijih osoba, potpuna nemogućnost funkcioniranja

Kognitivni razvoj

različite vrste inteligencije:

kristalizirana – povećava se tijekom života; značajniji pad ne prije 60.

kompetencija naspram izvedbe

kompetencija – sposobnost - raste

izvedba – razina funkcioniranja - slabi

Pamćenje

senzorno i kratkoročno – ne slabi

dugoročno – za davnije događaje – ne slabi, ali za nedavnije – opada

prepoznavanje – lakše nego dosjećanje – važno za strategije pamćenja!

kontinuirana mentalna aktivnost - ključna

Postizanje ciljeva

do ~ 75. godine - mnogi ljudi psihološki dobro funkcioniraju

cijeli život praćen dobicima i gubicima; razvoj - kada je više dobitaka ili kada je ravnoteža povezana s osjećajem dobrobiti (Baltes i Baltes)

povećavanje prednosti i smanjenje nedostataka - strategijama samoregulacije i ponašanja s okolinom:

selekcija

optimizacija

kompenzacija

Ličnost

Erikson

osvrt na život: organiziranje sjećanja, interpretiranje događaja i odluka

kriza: integritet naspram očaja; vrlina: mudrost

integritet – pozitivno iskustvo; emocionalno prihvaćanje vlastitog života

očaj – kada ljudi vjeruju da je život prekratak; osjećaj krivnje, žaljenja, depresivnost, razočaranje, očaj pri pomisli na smrt

Ličnost

Peck – 3 glavna razvojna zadatka u područjima:

umirovljenje – naći zadovoljstvo i vrijednost van posla

fizičko slabljenje – preusmjeriti vrijednosti iz fizičkog područja u međuljudske odnose

smrtnost – suočiti se s neizbježnošću smrti; naći smisao u onome što ostaje iza njih - doprinosi

Ličnost

osobine ličnosti ostaju relativno stabilne: ekstraverzija, neuroticizam, otvorenost za nova iskustva

s godinama ljudi postaju introvertiraniji i usmjereniji na sebe

s godinama neke osobine “omekšaju”: hiperaktivnost

Status u društvu

kulturalne razlike u odnosu prema starosti

paradoks – licemjerje: kult mladost u sve starijem društvu

ageizam – predrasude prema starima

Brak

kvaliteta braka - općenito dobra:

dovoljno vremena za međusobno upoznavanje

više vremena zajedno (bez djece i posla)

razvodi - rijetki

izazovi/problemi:

bolesti

nedostatak novaca

umirovljenje – redefiniranje uloga

udovištvo (Istra: 3x više udovica od udovaca starijih od 60)

Seksualnost

stereotip o aseksualnosti starih (istraživanja, tabu)

čestina seksualnih odnosa opada s dobi

intimnost i zadovoljstvo se nastavljaju

oni koji su ranije bili aktivni, nastavljaju i dalje

otežavajući faktori: zdravstveni problemi i medicinske intervencije (lijekovi, operacije)

Obitelj

bliskije veze s braćom i sestrama

(po)mirenje - žalovanje

Značajni događaji u starijoj dobi (Plavšić, Ambrosi-Randić, 2005.)

Osobna zadovoljstva

Uzroci smrti

kardio-vaskularne bolesti

kancerogene bolesti

♀ – boležljivije

♂ - bolesniji

tanatologija – proučava smrt i umiranje

Aspekti umiranja

biološki – prestanak tjelesnih procesa (leg.)

socijalni – sprovod, nasljeđe

psihološki – osjećaji i odnos smrti (vlastitoj, tuđoj)

hospicij = ustanova za umiruće

Faze suočavanja sa smrti (Kübler-Ross)

negiranje

ljutnja

pregovaranje

depresija

prihvaćanje

moguće i vraćanje na neku od faza i neprolazak kroz sve faze

Žalovanje

dati (si) vremena

vlastito proživljavanje

ne forsirati ništa (promjene)

prisjećati se

Kontroverze

fenomen tik do smrti (near death experience)

eutanazija – pasivna i aktivna

suicid (najčešći: muškarci oko 50. god.)

Smisao

V. Frankl - logoterapija

što ljudi nalaze više smisla u životu, manje se boje smrti

FILOGENETSKI RAZVOJ ČOVJEKA

Evolucija homo sapiensa

prije 6 do 8 mil. god. hominidi su se razdvojili od ostalih antropoidnih majmuna

prije 4.5 mil. god. - prvi hominidi koji su hodali uspravno (australophitecinae) (volumen mozga oko 500 cm3)


- prije 2.5 mil. god. – pojava roda HOMO (Homo habilis)

- povećanje volumena mozga na oko 650 cm3

- izrađivao jednostavno kameno oruđe

- znatno razvijenije lovačke sposobnosti od svojih predaka

Homo habilis


- prije 1.8 mil.-300.000 god. - Homo erectus – prvi hominid koji je iz Afrike prešao u Aziju i Europu

- volumen mozga od 1.200 cm3

- proizvodio je veća i složenija kamena oruđa

- poznavao je vatru

- oblačio se u životinjsku kožu

Homo erectus


H. erectus se počeo regionalno razlikovati – arhaični homo sapiens:

• u Europi, i istočnoj Aziji: H. neanderthalensis, od prije 130.000 do prije 35.000 godina.

• volumen mozga – 10% veći nego današnji!!!

• pokapao svoje mrtve

• sudjelovao u ritualima koji su zahtijevali apstraktno mišljenje

Arhaični homo sapiens

Nastanak modernog čovjeka

prvi moderni ljudi prije otprilike 100.000 god.

ovakvi kao danas: prije 40.000 god.

Multiregionalni model

paralelni nastanak u različitim dijelovima svijeta iz arhaičnog H. sapiensa

Monogenetički model

nastanak samo u Africi, proširenje na ostale kontinente unutar prošlih 100.000 godina

Moderni homo sapiens

Moderni Homo sapiens prije 35.000-12.000 god.

Suvremena okolina i okolina naših predaka

• najveći dio ljudske evolucije odvijao se u razdoblju Pleistocena

• prije 1.8 mil. god. - 11.000 god.

• evoluirali H. erectus, arhaični i moderni H. sapiens

Geni i mutacije

• da bi se neka mutacija koja povećava vjerojatnost preživljavanja i reprodukcije pojavila i proširila u populaciji - potrebno 1.000 do 10.000 generacija

• kod ljudi prosječno vrijeme reprodukcije 20 godina

• naši adaptivni mehanizmi vezani uz preživljavanje i reprodukciju stari najmanje 20.000 do 200.000 godina (Pleistocen)

Geni

u odnosu na pojavu H. habilisa moderni čovjek traje svega 4 % vremena

agrikultura (sjedilački način života i prva trajna naselja) se javlja prije 10.000 godina

mi u velikoj mjeri nosimo gene naših predaka iz Pleistocena, gene koji nisu optimalno prilagođeni modernim vremenima!

Okolina naših predaka: lovaca-sakupljača

• lov i sakupljanje plodova - jedini način života za preko 90%-99% povijesti naše vrste

• životni stil H. erectusa i H. Habilisa

• naše tijelo, naš mozak, adaptirani su za životni stil lovca sakupljača

Osnovna obilježja života lovaca-sakupljača

život u grupama od 25 do 50 rodbinski povezanih osoba

najčešće žive kao sezonski nomadi

bez većih razlika s obzirom na socijalni status

podjela rada s obzirom na spol

grupe nemaju čvrstu strukturu i često dolazi do spajanja

bračni partner traži se u drugoj grupi

više grupa ima zajednički jezik i kulturu

koriste oruđa od kamena

posjeduju malo materijalnih stvari

Evolucijska adaptivnost

• adaptacija = anatomska struktura, fiziološki proces ili ponašajni uzorak koji je našim precima omogućavao preživljavanje i reprodukciju u kompeticiji s ostalim članovima svoje vrste

i psihološki procesi su adaptacije i specifični su za točno određeni adaptivni problem

Primjeri psiholoških adaptacija

Primjeri psiholoških adaptacija

Izvor:

Kardum, Igor: Evolucija i ljudsko ponašanje

uvod u razvojnu psihologiju

Documents