Upravljanje projektnim ciklusom I

Središnji ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), kao prvi u nizu, organizirao je seminar pod nazivom „Upravljanje projektnim ciklusom I“ od 18. svibnja do 20. svibnja 2009. godine u Zagrebu, Radnička cesta 80/V, u službenim prostorima gore spomenutog ureda (prvi ponuđeni termin od 4. svibnja do 6. svibnja, kako je upisano na omotu spisa, bio je popunjen te su svi prijavljeni sudionici iznad predviđenog okvirnog broja prebačeni za termin dva tjedna kasnije). Važno je napomenuti da se obuka odnosila na fondove koji se sada koriste te na fondove koji će biti dostupni kada RH postane punopravni član EU.

Edukacijski sadržaji, raspoređeni u tri dana, realizirani su u skladu sa programom kako slijedi:

U kontekstu pretpristupne pomoći EU, cilj je poboljšati kvalitetu pomoći uzimajući u obzir sami program, a time i projekte te njihovu relevantnost, izvedivost i učinkovitost za postizanje osnovnih ciljeva. Upravljanje projektnim ciklusom je vrlo kreativan i složen proces koji uključuje pregovaranje i dogovaranje o odlukama koje su prihvatljive glavnim dionicima. Stoga su timski rad te pregovaračke i komunikacijske sposobnosti najvažnije za učinkovito upravljanje projektnim ciklusom. Posebno je važno na početku istaknuti razliku između programa i projekta.

Program je okvir za planiranje, aktivnost koja traje i skup uvjeta za uvođenje, a projekt je određena aktivnost unutar sektora ili područja, ograničena u izvorima i sadrži konkretne ciljeve i prioritete te proračun i vremenski raspored. Definicija projekta, prema Europskoj komisiji, čini niz međusobno povezanih aktivnosti u određeni redoslijed radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i s određenim financijskim sredstvima. Ciljevi projekta moraju biti u skladu s nacionalnim, regionalnim, lokalnim i sektorskim politikama, odnosno strateškim dokumentima. Ovdje treba napomenuti važnu pretpostavku da strateške dokumente treba promatrati bilateralno. Jedna strana je EU, a druga su predlagači iz RH. Za EU su strateški dokumenti: periodično izvješće o napretku RH u približavanju EU i vladini dokumenti koji se usklađuju s EU propisima, pravilima i praksama.

1

A. Koncept projektnog ciklusaB. Programi EU u Republici HrvatskojC. Izrada projektnog prijedlogaD. Provedba projektaE. Monitoring i evaluacija

A. Koncept projektnog ciklusa

S druge strane, strateški dokumenti za predlagače su svi važeći zakonski akti i propisi u RH. To u praksi znači da načelno projekt mora ići u korak s poboljšanjima koja se traže u izvješću o napretku, a s druge strane mora biti u skladu sa važećim propisima RH, ili mora biti osigurana pretpostavka da će se tijekom projekta zakonska regulativa promijeniti. Praksa je pokazala da su takvi projekti rizični, odnosno dogodile su se neugodne situacije u kojima je EK (Europska komisija) tražila povrat novca zbog nemogućnosti realizacije odobrenih projekata koji nisu mogli biti realizirani upravo zbog nepostojeće zakonske regulative koja to dopušta. U tom smislu kod izbora naziva projekta, svrhe, budućih dionika, ciljeva i programiranja treba biti iznimno oprezan.

Osnovna načela upravljanja projektnim ciklusom:

- poštivanje svih propisanih faza ciklusa- uključivanje dionika- planiranje služeći se problemskim stablom, stablom ciljeva te logičkom

matricom- projekt mora biti relevantan, izvediv i održiv

Prijašnja loša iskustva pozivaju na oprez na temelju podatka da je hrvatska apsorcijska sposobnost samo 1% ( projekti koji su odobreni, a njihova vrijednost ukupne mase novca predviđene za pomoć zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima za ulazak u EU (iznosi samo 1% izraženo u €)

Osnovni projektni ciklus sastoji se od pet faza:

1. Programiranje2. Identifikacija3. Formuliranje4. Provedba projekta5. Evaluacija i revizija

1. Programiranje

- analiza situacije na nacionalnoj razini – mogućnosti i prepreke- nacionalni program razvitka ili strategije razvoja pojedinih sektora ili

prioriteti na lokalnoj razini

2. Identifikacija

- analiza problema i ciljeva u skladu sa strateškim dokumentima- analiza dionika – korisnici, voditelji projekta, partneri, donatori , nabavljači,- administracija- analiza kapaciteta- studija izvedivosti

2

3. Formuliranje ili priprema

- razrada projektnih ideja – izrada logičke matrice i pisanje prijedloga projekta

4. Provedba (uključujući praćenje i izvješćivanje)

- upravljanje projektom- postizanje rezultata i ispunjavanje ciljeva- učinkovito upravljanje financijskim sredstvima- praćenje i izvješćivanje o učinjenom

5. Praćenje i evaluacija

Praćenje – tijekom trajanja projekta

o Neprekidna analiza napretka projekta u postizanju planiranih rezultata s ciljem poboljšanja u procesu donošenja odluka i unutarnji nadzor provedbe projekta

Evaluacija – promatranje ciljeva projekta

o Analiziraju se rezultati projekta i rađaju se nove ideje za projekteo Objektivno procjenjivanje projekta – utvrditi do koje mjere su ispunjeni ciljevi kako bi

se zaključci koristili u procesu odlučivanja, zemlje primateljice i donorao Osnovne osobine evaluacije - objektivnost, kredibilnost, sudjelovanje dionika i

korisnost

Pretpristupni programi EU koncipirani su kao pomoć zemljama kandidatkinjama u procesu pristupanja EU kroz jačanje institucija i pripremu za korištenje Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, kao bespovratna sredstva za sufinanciranje radova, usluga i nabavu opreme. Korisnici su: tijela državne uprave, gradovi, općine, županije, nevladine organizacije, poduzetnici, pravne osobe i javne ustanove. Sredstva se dodjeljuju iz središnjeg proračuna EU, a Europska komisija je samo posrednik.

Osnovni pojmovi koji određuju strukturu aktivnosti su:

o PROGRAM – obično definira okvir pomoći (CARDS, Phare, IPA...)o PROJEKT/mjera/operacija – u sklopu pojedinog programa prijavljuje se projektni

prijedlog (aplikacija) s konkretnim problemomo UGOVOR – provedba projekta/mjere ili dijela projekta kroz usluge, nabavu roba ili

radovao GRANT SHEMA – vrsta podugovaranja i provedbe

3

B. Programi EU u RH

Politički put pristupanja RH prema EU uvijek je bio praćen odgovarajućim financijskim instrumentima.

IPA program je podrška potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija) na putu približavanja EU i to:

a) Pomoć u trnaziciji i jačanju institucijab) Prekogranična suradnja

IPA program kao podrška državama kandidatkinjama (Hrvatska, Makedonija i Turska) u pripremama za pristupanje EU i pripremi za korištenje instrumenata kohezijske politike, gore navedeno pod a i b, plus kako slijedi:

c) Regionalni razvojd) Razvoj ljudskih resursae) Ruralni razvoj

Specifičnosti i načela IPA programa vrlo su slična ili u nekim segmentim istovjetna onima u Strukturnim fondovima. To znači da se educirani i osposbljeni kadrovi za IPA program jednako dobro mogu snalaziti i u prostoru fondova koji će biti na raspolaganju nakon pristupa u punopravno članstvo EU.

Razvoj financijske pomoći Republici Hrvatskoj

CARDS (2000.-2004./2006.)

PHARE – ISPA – SAPARD(2005. – 2006.)

IPA (2007. - ....)

Strukturni fondovi i Kohezijski fondFondovi za poljoprivredu

i ruralani razvoj (svi nakon pristupanja EU)

4

Načela:

- decentralizirano upravljanje- veća uloga resornih tijela- višegodišnje programiranje – operativni programi i okvirni strateški

dokument- međuresorna koordinacija- partnerstvo- N+3 pravilo (trajanje više od tri godine)- akreditacija sustava za upravljanje programom

IPA je podijeljena na komponente:

IPA

I. komponenta

Pomoć u tranziciji i

jačanje institucija

II. komponenta

Prekogranična suradnja

III. komponenta

Regionalni razvoj

IV. komponenta

Razvoj ljudskih resursa

V. komponenta

Ruralni razvoj

III. A

Promet

III. C

Regionalna konkurentnost

III. B

Zaštita okoliša

5

IPA PROGRAM – ALOKACIJE (milijuni €)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.I. Pomoć u tranziciji 47.6 45.4 45.6 39.5 39.96 40.87

II. Prekogranična suradnja

9.7 14.7 15.9 16.2 16.54 16.87

III. Regionalni razvoj 45.1 47.6 49.7 56.8 58.20 59.35

IV. Razvoj ljudskih potencijala

11.4 12.7 14.2 15.7 16.0 16.04

V. Ruralni razvoj 25.5 25.6 25.8 26.0 26.50 27.27

UKUPNO 139.2 146.0 151.2 154.2 157.2 160.4

EU je uspostavila programe ZAJEDNICE kako bi promovirala suradnju i prvenstveno među državama članicama. Zemlje kandidati u određenom programu Zajednice mogu sudjelovati potpisivanjem „Memoranduma o razumijevanju“, međunarodnog sporazuma za određeni program sa službama Europske komisije i uplaćivanjem financijskog doprinosa u proračun tog programa.

Glavne razlike između IPA programa i programa Zajednice

IPA

Isključivo namijenjeni pripremi zemalja kandidata u procesu pristupanja članstvu u EU

Projekti su većinom namijenjeni državnim institucijama

Ne plaća se sudjelovanjeProgramima upravljaju nacionalne strukture

Programi Zajednice

Prvenstveno namijenjeni suradnji državaProjekti većinom podrazumijevaju odgovarajuće

partnerske institucijePlaćanje članarine na programskoj razini

Programe uglavnom vode službe i agencije Europske komisije

Svaki program ima svoju pravnu osobu i različita provedbena pravila

6

Programi ili područja u kojima RH sudjeluje na temelju potpisanog memoranduma

- sedmi okvirni programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7)- konkurentnost i inovacije- inteligentna energija- potpora ICT – eu- socijalni sektor- media 2007- kultura 2007. -2013.- civilno društvo- zdravstvo- Marco Polo- sigurni internet 2009. – 2013.- integrirani program cjeloživotnog učenja- Erasmus Mundus- građansko pravo

Izrada projektnog prijedloga u prosjeku traje dvije godine. Tijekom pripremanja dokumentacije projektni tim mora usko surađivati, a članovi tima uvjetno trebaju posjedovati niz znanja, vještina i sposobnosti kako bi uspješno realizirali složene zadaće vezano za izradu projektne dokumentacije. Tim ne smije imati više od pet članova, a optimalan broj je tri člana.

Proces prolazi kroz :

C1. Identifikaciju

C2. Analizu

C3. Planiranje

C4. Problem

C5. Dionike

C6. Logička matrice

C7. Pretpostavke

C8. Izvore provjere

7

C. Izrada projektnog prijedloga

Analiza dionika

Analiza ciljeva

Analiza problema

Identificirati i okarakterizirati

potencijalne dionike i

procijeniti njihove

mogućnosti

Razvijati moguća rješenja iz

identificiranih problema, razlučiti

načine i njihove odnose

Identificirati glavne probleme,

ograničenja i mogućnosti i

odrediti uzročno posljedične veze

Analiza dionika

Analiza ciljeva

Izbor strategije

Analiza problema

Interna logika

P R O C E S

ME

TODE

Matrica strategije dionika i metode

sudjelovanjaa

Problemsko stablo Stablo

ciljeva

Analiza izvedivosti, troškova i

koristi

Logička matrica

8

C1. Identifikacija

C2. Analiza

Razrada logičke matrice

Plan trošenja

sredstava

Plan aktivnosti

Definiranje projektne strukture,

testiranje interne logike i rizika, formuliranje

mjerljivih pokazatelja

uspješnosti projekta.

Razvijati moguća rješenja iz

identificiranih problema, razlučiti

načine i njihove odnose.

Određivanje tijeka kativnosti i njihove

međuovosnosti, procjenjivanje

trajanja aktivnosti i ocjenjivanje

odgovornosti.

C4. Problem

Analiza problema podrazumijeva sakupljanje informacija koje opisuju problematičnu situaciju. Isto tako treba osigurati raspravu i detekciju prethodnih pogrešaka te učenju na istima. Osobito treba osigurati da ključni dionici sudjelju u analizi preko svojih predstavnika. Na temelju toga se priprema problemsko stablo koje će osigurati pojednostavljenu ali robusnu sliku realne situacije. Problemsko stablo uspostavlja uzročno – posljedične odnose i zbog toga pomaže u osiguranju činjenice da se korijenski problemi identificiraju i da im se pristupa na primjeren način, a osnovni koraci su:

C4.1. Prepoznati jedan ili dva glavna početna problema koji utječu na ciljne skupineC4.2. Prepoznati probleme – ograničenjaC4.3. Analizirati uzročno – posljedične vezeC4.4. Provjeriti logikuC4.5. Izraditi nacrt dijagrama problemskog stabla

9

C3. Planiranje

C5. Dionici

Dionici su osobe ili skupine ljudi koji imaju značajan interes u uspjehu ili neuspjehu projekta. Oni mogu biti: tijela državne i javne uprave, privatni sektor, pojedinačne tvrtke, nevladine organizacije i članovi lokalne zajednice. Analizom dionika dolazimo do informacija koje su relevantne za proces izrade i upravljanje projektom:

- omogućava prepoznavanje ključnih interesnih skupina- omogućava dobivanje relevantnih informacija- pokazuje kako različiti dionici doživljavaju realnost- naglašava različite potrebe- pomaže u prepoznavanju potencijalnih sukoba i rizika- podupire pravilno određivanje ciljeva i odabira strategije

Potencijlni kriteriji za odabir dionika

10

C6. Logička matrica

Logička matrica je vrlo složen sustav križaljke do koje se dolazi prolaskom od problemskog stabla preko stabla ciljeva do matrice.

Stablo ciljeva

Interna logika

Komplementa-rnost sa

projektima koje financiraju drugi

donatori

Žurnost

Postojeći potencijali i kapaciteti Relevantnost za

strategiju donatora/države/

partnera

Socijalna prihvaćenost

Doprinosi reduciranju nejednakosti

Raspoloživost financijskih

sredstava

Područja kojima važnost daju ciljne

skupine

PITANJA

11

Opći cilj

Opći cilj Opći cilj

Popunjavanje počinje prvim stupcem odozgo, zadnjim odozdo, a zatim se popunjavaju stupci u sredini. Polja se sadržajno usklađuju po vertikali, a zatim po horizontali u logičku tablicu (matricu)

Opći cilj

Svrha projekta

Rezultati

Aktivnosti

1. Opći ciljevi – koji će se opći ciljevi ostvariti realizacijom projekta?2. Svrha projekta – koje će specifične ciljeve projekt ostvariti, što će pomoći ostvarenju

općeg cilja?3. Očekivani rezultati – rezultati su postignuća kojima se ostvaruju specifični ciljevi,

koji su očekivani rezultati?4. Aktivnosti – koje su ključne aktivnosti koje se moraju provesti i kojim redosljedom

kako bi se postigli očekivani rezultati (grupiranje aktivnosti prema rezultatima)?5. Koji preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije početka projekta, a koji vanjski

preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije početka provedbe planiranih aktivnosti?

12

Svrha projekta

Rezultat Rezultat Rezultat

Aktivnosti Aktivnosti

1.

2.

9.

10. 11. 7.

8.

3. 12. 13. 6.

4. 14. 15. 5.

Ukratko o projektu

Objektivno provjerljivi pokazatelji Izvori

provjerePretpostavke

i rizici

Aktivnosti

Rezultati

Opći cilj

Svrha projekta Rješava glavni problem i definira održivu korist za ciljnu skupinu

Odnosi se na šire ciljeve nacionalne, sektorske ili EU politike kojima će projekt doprinjeti

Robe i usluge koje su posljedica poduzetnih aktivnosti

Aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se ostvarili rezultati (radni plan/zadaće)

C7. Pretpostavke

6. Koji vanjski preduvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi se očekivani rezultati ostvarili u skladu s planom?

7. Koji su čimbenici, osim odgovornosti korisnika, važni za ostvarenje cilja. Koje kritike treba uzeti u obzir?

8. Koji su ključni pokazatelji uspjeha vezani za opći cilj?9. Koji su izvori informacija za ove pokazatelje?10. Koji indikatori jasno pokazuju da je cilj ostvaren?11. Koji su izvori financiranja? Kojim se metodama informacije mogu prikupljati?12. Kojim se pokazateljima može mjeriti ostvaruje li projekt očekivane rezultate i u kojoj

mjeri?13. Koji su izvori za ove pokazatelje?14. Sredstva - koji su resursi potrebni za provođenje aktivnosti (osoblje, oprema,

edukacija, studije, nabava, prostor itd.)?15. Troškovnik - koji su izvori informacija za mjerenje tijeka aktivnosti? Koji su troškovi

projekta? Kako su razvrstani?

OPIS PROJEKTA

Pretpostavke u kontekstu logičke matrice se odnose na uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi projekt bio uspješan. Isto tako treba uzeti u obzir opcije koje mogu utjecati na projekt, a izvan su našeg utjecaja. Načelno, pretpostavke su čimbenik koji treba pozorno promatrati za vrijeme trajanja projekta, a mogu se odnositi i na:

13

C8. Izvori provjere

o Aktivnosti drugih dionika koji nisu direktno uključeni u upravljanje navedenim projektom

o Nepovoljne povratne informacije od ciljnih skupina na usluge koje se trebaju osigurati kroz navedeni projekt

o Uspješna koordinacija svih donatora i razumna potrošnja sredstavao Oscilacije cijena i uslugao Promjene u širokoj politici nove vlade

Logička matrica zahtijeva točno utvrđeni način prikupljanja objektivno provjerljivih pokazatelja: administrativna dokumentacija i vanjski izvori.

Provedba je ključna faza projekta, jer se tijekom te faze planirani rezultati zaista „isporučuju“ dionicima i ostalim korisnicima. Provedba projekta se realizira kroz ugovaranje:

14

Cje

na

Kompleksnost

Administrativna izviješća

Upravljačka izviješća

Statistički podaci

Prilagođeni statistički podaci

Intervju sa kranjim korisnicima

Specijalizirane ankete

D. Provedba projekta

o USLUGAo NABAVEo RADOVAo GRANTOVA (bespovratne donacije - darovnice)

Sve gore navedeno provodi se u skladu sa PRAG pravilima, pravila objedinjena u priručnik za ugovaranje vanjskih stručnjaka koji će biti angažirani na projektu. Jedan projekt prati jedan ili više ugovora. Provedba projekta počinje za:

1. Provedbeno tijelo kada je potpisan financijski sporazum – sredstva su i službeno dodijeljena (slijedi priprema natječajne dokumentacije, opis poslova, tehničke specifikacije i troškovnici)

2. Za izvođača kada je potpisan ugovor između ugovaračkog tijela i izvođača

Faze provedbe projekta – VERTIKALNO

o Priprema natječajne dokumentacijeo Ocjenjivanje ponudao Plaćanje i evaluacijao Provedba ugovorao Izvješćivanje (računi i plaćanje)o Praćenje i evaluacija

Natječajna procedura – rokovi odabrani sukladno iznosu proračuna

o Twinning usluge

- twinning 6-12 mjeseci- twinning light 3-5 mjeseci- okvirni ugovor 1-3 mjeseca- međunarodni ograničen natječaj 6-8 mjeseci

o Nabava i radovi

- međunarodni otvoreni natječaj 5-7 mjeseci

o Darovnice

- lokalni poziv za dostavu prijedloga 4-6- mjeseci

Faze provedbe projekta – HORIZONTALNO

o Utvrđivanje zatečenog stanjao Provedbena fazao Završna faza

15

Projekti izgradnje institucija su takozvani soft projekti:

- izgradnja kapaciteta institucija- usklađivanje sa EU- razvijanje strategija itd.

Prema načinu provedbe usluge mogu biti:

- usluge stručnjaka (konzultanti)- treninig i ostale edukacijske aktivnosti, studijska putovanja itd.- twinning kroz potrebu za ekspertizom javne uprave- twinning light- tehnička pomoć kroz potrebu za ekspertizom privatnog sektora

Investicijski projekti

- nabava robe ili opreme – tehničke specifikacije- radovi, izgradnja, troškovnici- veći financijski iznosi- trebaju se poduprijeti sa studijom izvedivosti- uključuju trošak izgradnje kao i trošak budućeg korištenja- ekonomska analiza kod projekata većih od 10 mil. €- obavezna studija utjecaja na okoliš- studija ostvarivanja profita kroz projekt

Grant sheme – DAROVNICE

- poziv za dostavu prijedloga- ocjenjivanje prijava- ugovaranje- provedba grantova- izvještavanje – izdavanje računa- praćenje i evaluacija

Treba napomenuti da je u okviru IPA-e, za komponentu I, određen omjer nacionalnog sufinanciranja:

- twining 5%- tehnička pomoć 10%- investicije 25%- grantovi 10% (od strane krajnjeg korisnika)

16

NATJEČAJNA PROCEDURA

Nabava roba, usluga i radova izraženo u eurima

Usluge više od 200.000€ - Međunarodni ograničeni natječaj

Više od 10.000, a manje od 200.000€ - Okvirni ugovor

Manje od 10.000€ - Jedna ponuda

17

Sažetak projekta / Operativni program

PRIPREMA NATJEČAJA

Opis posla Tehnička specifikacija Troškovnici Upute

aplikantima

Natječajna procedura / Poziv na dostavu prijedloga

Evaluacija ponuda / prijedloga

Dodjela ugovora

POČETAK PROJEKTA

Nabava Više od 150.000€ - Međunarodni otvoreni natječaj

Više od 60.000, a manje od 150.000€ - Nacionalni otvoreni natječaj

Više od 10.00, a manje od 60.000€ - Procedura pregovaranja

Manje od 10.000€ - Jedna ponuda

Radovi Više od 5.000.000€ - Međunarodni otvoreni natječaj

Više od 300.000, a manje od 5.000.000€ - Nacionalni otvoreni natječaj

Više od 10.000, a manje od 300.000€ - Procedura pregovaranja

Manje od 10.000€ - Jedna ponuda

Procedura jedne ponude

o Istražiti tržišteo Pripremiti i poslati zahtjevo Zaprimanje ponuda i provjera administrativne i tehničke prihvatljivostio Potpisivanje ugovora

Primjer natječajne dokumentacije – USLUGE ( dokumentacija za nabavu, radove i grantove se u nekim segmentima razlikuje ali u načelu se sastoji od dijelova kako slijedi)

o Upute ponuđačima

- poziv za sudjelovanje- upute ponuđačima

o Ugovor, posebni uvjeti

- opći uvjeti- opis posla- organizacija i metodologija- ključni stručnjaci- proračun po stavkama

o Druge informacije

- obavijest o užem izboru kandidata- tablica za ocjenjivanje- evaluacijska tablica

o Obrazac za dostavu ponuda

18

E. Monitoring i evaluacija

Praćenje i evaluacija imaju izuzetno važno mjesto u uprvljanju projektnim ciklusom. Zadaće čimbenika u procesu praćenja prema odgovornostima i ulogama u projektu:

E.1. Krajnji korisnik

- jedinice za provedbu projekta pripremaju izvješće u zadanom formatu (Monitoring report)

- voditelji programa ih potpisujuE.2. SDURF

- prikuplja i kontrolira izvješća- organizira sastanke- dostavlja izvješća višim instancama- na temelju podnesenih izvješća i zaključaka priprema synopsis-izvješće

(zajedničko izvješće o provedbi programa)

E.3. SAFU

- ispunjava dio izvješća koji se odnosi na financijske podatke o projektu- dostavlja financijske podatke za pripremu Synopsis izvješća- kontinuirano prati financijske pokazatelje

Razlika između praćenja i evaluacije se odnosi na:

EVALUACIJA se bavi kranjim dugoročnim učinkom

PRAĆENJE se odnosi na aktivnosti i rezultate kontinuirano i vezano za kratkoročna razdoblja i faze provedbe projekta

Evaluacija se do sada provodila centralizirano, angažiranjem eksperata od strane EK. Trenutno se provodi tzv. „Interim Evaluacija“ iz PHARE programa po određenim područjima i po temama. Ubuduće NIPAC (Nacionalni koordinator IPA) preuzima poslove evaluacije do 2010. godine. To znači da sami određujemo godišnji plan i vrstu evaluacije koju potvrđuju nadzorna tijela. Angažiramo stručnjake i pripremamo izvješća za EK. Svi projekti koji se provode prema decentraliziranom modelu provedbe podložni su internom praćenju. IPA zahtjeva poseban MIS informatički sustav nadzora provedbe projekta i operativnih programa. Isto tako praćenje i izvješćivanje putem organiziranih sastanaka razlikuje se prema komponentama, od dva puta do osam puta godišnje.

19