vježbe disanja

Click here to load reader

Post on 17-Feb-2016

317 views

Category:

Documents

25 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

yoga disanj

TRANSCRIPT

  • Yogi Ramacharaka

    DISANJE I ZDRAVLJE

    Indijske vjebe disanja

  • SADRAJ

    I. Selam 7

    II. Disanje je ivot 11

    III. Egzoterijska teorija disanja 16

    IV. Ezoterijska teorija disanja 24

    V. ivani sustav 30

    VI. Disanje na nos - Disanje na usta 35

    VII. etiri naina disanja 42

    VIII. Kako stei yoga po tpuno disanje 51

    IX. Fizioloki uinak po tpunog disanja 56

    X. Vjebe iz tradicije yoge 63

    XI. Sedam yoga vjebi 69

    XII. Sedam manjih yoga vjebi 77

    XIII. Vibracije i yoga ritmiko disanje 82

    XIV. Fenomen yoga psihikog disanja 88

    XV. Drugi fenomen yoga psihikog

    disanja 98

    XVI. Yoga duhovno disanje 112

  • Poglavlje I

    SELAM

    ovjek Z a p a d a jo je uvi jek sklon o i tovat i zbunjenost u odnosu na Yogu, njezinu filozofiju i praksu. Putnici koji su putovali u Indiju napisali su i prenosil i raznorazne prie o fakirima, pros jacima, nadrili jenicima i opsjenarima na koje su nailazili uz velike indijske prometnice i gradske ulice, one koji su sebi bestidno nadjenuli naziv vogini" . Stoga ne udi da je ovjek Zapada o t ipinom yoginu razmiljao kao

    0 ispijenom, tjelesno istroenom, fanatinom, prljavom 1 neukom Hindusu koji sjedi u odreenom poloaju sve dok njegovo tijelo ne postane ukrueno; ili dri ruku u zraku sve dok ona potpuno ne atrofira i osui

    7

  • se nakon dugog niza godina; ili vrsto povee svoju stisnutu aku sve dok nokti ne probiju kou dlana i urastu duboko u meso. Da , ti ljudi doista postoje ali n j ihove tvrdnje da su oni yog in i besmis lene su i nevrijedne u odnosu na pravog yogina. M o e m o to usporediti s pr imjerom kada bi bera kukuruza sebi nadjenuo titulu doktora" ili kada bi se ulini prodava predstavljao kao rektor Harvardskog sveuilita.

    Od davnih su vremena u Indiji i drugim zemljama Istoka postojali ljudi koji su sve svoje vrijeme i svu svoju p a n j u posvet i l i razvoju ovjeka - f iz iki , menta lno i d u h o v n o . Iskustva m n o g i h generacija ozbil jnih i marljivih traitelja stoljeima su uitelji prenosili na svoje uenike. I tako je, malo po malo, izgraena i uobliena konana i cjelovita znanost yoge. Naposli jetku je tim istraivanjima i uenjima nadjenut naziv , ,yoga" od sanskrtske rijei yug to znai sjediniti se, zdruiti se. Iz istog izvora dolazi engleska rije yoke (u j a rmi t i ) znaen je koje je vr lo s l i no . N j e z i n u upotrebu u povezanosti s tim uenjem teko je ustvrditi i i sp i t a t i p o d r i j e t l o jer razni a u t o r i da ju razna tumaenja. Ali najvjerojatnije tumaenje je ono koje kazuje da je yoga hinduska rije znaenje koje prenosi fraza dovesti u sklad" ili zdruiti se" budui da yogin nedvojbeno dolazi u sklad tijekom svojega rada pri kojem voljom kontrolira tijelo i um.

    Yoga je podijeljena u nekoliko kategorija, od onih

    koje ue kako kontrolirati tijelo pa do onih koje pouavaju kako dosei najvii duhovni razvitak. U ovome naem radu neemo ulaziti u vie kategorije nae teme, os im kada znanost d i sanja" dodiruje isto. Znanost d i sanja" dodiruje yogu u mnogobro jn im tokama. Premda je uglavnom povezana s razvojem i kontrolom fizikoga, takoer ima i psihiku osnovu te ulazi u podruje duhovnoga razvitka.

    U Indiji se nalazi puno kola yoge u kojima su bili ali jo uvijek i jesu veliki i vodei umovi te velike zemlje. Filozofija yoge pravilo je ivota mnogih ljudi. Meut im, sutinska i proiena yoga uenja pruaju se s a m o neko l i c in i d o k se m n o t v o zadovo l j ava mrvicama koje padaju sa stola obrazovanih i uenih. Ovaj je obiaj u potpunoj suprotnosti sa zapadnim svijetom. No ideje Zapada djelovale su i djeluju na Istok pa se sada uenja koja su se neko davala samo nekolicini nesmetano pruaju svima koji su ih spremni primiti . Istok i Zapad sve se vie pribliuju a korist od bliskoga dodira i meusobnog utjecaja trebala bi biti obostrana.

    Ind i j sk i su y o g i n i oduv i j ek pr idava l i vel iku pozornost znanosti disanja" iz razloga koji e itatelju ove knjige postati oit i jasan. Mnogi su zapadni pisci dodirnul i ovu fazu uenja. Vjerujem kako u u ovome r a d u z a p a d n o m i t a t e l j u , u s a e t o m o b l i j u i jednostavnim jezikom, predoiti bazina naela yogi

    9

  • z n a n o s t i d i s a n j a s k u p a s m n o g i m v a n i m yoga vjebama disanja kao i s na inom izvoenja tih vjebi. Predoena je zapadna misao jednako kao i istona. Pokazano je kako su one meusobno bliske i kako jedna pro ima drugu. U tekstu korist imo uobiajene izraze, izbjegavajui sanskrtske termine, kako se time ne bi skrenula pozornost sa samoga teksta i kako se itatelj ne bi zbunio.

    Prvi je d io knjige posveen fizikoj fazi znanosti disanja . Po tom se razmatraju psihike i menta lne karakteristike te se na koncu govori o duhovnoj strani.

    Pokuali smo na relativno malom broju stranica iznijeti to je mogue vie doktrine yoge. Pri tome smo koristili rijei i izraze koje svatko moe razumijeti. Meut im, strahujemo da bi ta jednostavnost mogla biti uzrokom nepridavanja pozornosti samome tekstu; jer itatelj vrlo lako moe prei preko iznimno vanih stvari i previdjeti o n o b i t n o b u d e l i t r a i o s k r i v e n o , m i s t i n o i nedokuivo. M e u t i m , um ovjeka Zapada vrlo je praktian i mis l im da bi ubrzo m o g a o prepoznati praktinost ovoga rada.

    Pozdravljam itatelja najsrdanij im i najdublj im p o z d r a v o m selam uvodei ga u prvu lekciju yoga znanosti disanja.

    10

    Poglavlje II

    DISANJE JE IVOT

    ivot je u potpunos t i ovisan o inu disanja . Disanje je ivot."

    Premda se razlikuju u po jedinost ima teorije i terminologije, i Istok i Zapad slau se u bazinim naelima.

    Disati znai ivjeti. Bez disanja nema ivota. Nisu samo vie ivotinjske vrste ovisne o disanju na kojemu poiva zdravlje i ivot. I nii oblici animalnoga ivota takoer moraju disati da bi ivjeli. ak je i ivot vegetacije i njena kontinuirana egzistencija ovisan o zraku.

    11

  • N a k o n roenja novoroene udahne d u g i m , d u b o k i m dahom. Zadri ga na trenutak kako bi iz njega poluilo ivot davajue karakteristike a p o t o m izdahne d u g i m i p o m a l o a losnih d a h o m . I gle! Zapoeo je ivot na zemlji.

    Star ovjek klonulo izdahne po posljednji put. Prestao je disati i njegov je ivot okonan.

    Od prvog slabanog udaha novoroeneta pa do posljednjega hropca umirueg ovjeka prostire se vrlo duga pria neprekidna disanja. ivot je jedan niz udisaja i izdisaja.

    Disanje se moe smatrati jednom od najvanijih funkcija tijela jer sve ostale funkcije ovise o njemu. ovjek moe preivjeti odreeno vrijeme ne unosei hranu u tijelo. Neto krae e ivjeti bez vode ali bez d i sanja njegov e ivot okonati ve nakon s a m o nekoliko minuta.

    Nije samo ivot ovjeka ovisan o disanju. Njegova vitalnost i zdravlje u velikoj mjeri ovise o ispravnoj navici disanja. Pametno kontroliranje nae disajne snage produljit e nae zemaljske dane dajui n a m poveanu vitalnost i veliku snagu otpornosti. Nasuprot tomu, neinteligentno i nepaljivo disanje imat e za posl jedicu krai ivot, smanjenje nae vitalnosti i podlonost bolestima.

    U svom normalnom, uobiajenom stanju ivota

    ovjeku nisu potrebne bilo kakve upute ili instrukcije

    12

    u vezi s disanjem. Poput niih ivotinja i djece on die pr irodno i ispravno budui da je priroda odredila da tako ini. Ali civilizacija i modern i nain ivota promijenili su tu prirodnu naviku kao i mnogo toga drugoga s time povezanog. Moderni je ovjek stekao i prisvojio neispravne metode i poloaje pri hodanju, stajanju i sjedenju koje su ga liile roenjem steenoga prirodnog i ispravnog disanja. Platio je i plaa visoku cijenu modernom nainu ivljenja. Pripadnici divljih i primitivnih plemena i dan danas diu pr irodno sve do trenutka dok ne preuzmu, bolje reeno dok se ne zaraze, navikama civiliziranog ovjeka.

    U postocima izraen broj ljudi koji diu pravilno doista je malen. Posljedica toga vidljiva je u s labom i n e d o v o l j n o m r a z v i j e n o m p r s n o m e kou , u s k i m ramenima kao i u sve veoj uestalosti obol jenja respiratornih organa. Neke od tih bolesti doista su fatalne. Istaknuti strunjaci ustvrdili su da bi jedna generacija ljudi s pravilnim disanjem obnovila ljudski rod te da bi se bolesti jako prorijedile. Neki ak tvrde da bi se u tom sluaju na bolesti gledalo kao na veliku zanimljivost. No bez obzira promatramo li sa stajalita Istoka ili Zapada, povezanost izmeu pravilnog disanja i zdravlja uoena je i potvrena, ali i protumaena.

    Zapadna uenja jasno dokazuju da tjelesno zdravlje ovisi o pravilnom disanju. Uitelji disanja ne samo da priznaju da su njihova zapadna braa u pravu nego

    13

  • takoer kazuju da os im tjelesne dobrobiti i zdravlja kao pos l jedice ispravne navike disanja dolaz i do p o v e a n j a o v j e k o v e m e n t a l n e s n a g e , s r e e , samokontrole, jasnijeg prosuivanja, morala pa ak i duhovnog rasta. N o , potrebno je nauiti i shvatiti znanost disanja".

    itave kole istone filozofije utemeljene su na toj znanost i . Kada to znanje j ednom prigrle l judi Zapada i kada ga ponu praktino koristiti, ono e meu njima uiniti uda" . Teorija Istoka povezana sa praktinou Zapada donijet e vrijedne plodove.

    U ovoj knjizi obradit emo yoga znanost disanja" koja ukljuuje ne samo ono to je poznato zapadnoj fiziologiji i medicini nego e podjednako razmotriti okultnu stranu subjekta. Nee se ukazivati iskljuivo na nain post izanja tjelesnog zdravlja s l i jeenjem pravca kojim su zapadni znanstvenici oznaili duboko disanje" , ve emo takoer prodrijeti u manje poznate razvojne stupnjeve tematike pokazavi na koji nain indijski yogin kontrolira svoje tijelo, kako poveava svoj mentalni kapacitet i kako razvija duhovnu stranu svoje pr irode koritenjem metoda ili bolje reeno znanosti disanja" .

    Praktine vjebe kojima yogin postie kontrolu nad svojim tijelom, omoguuju mu poslati bilo kojem organu ili dijelu svojega tijela poveani tijek vitalne snage ili prane" . Na taj nain on jaa i okrepljuje

    bilo koji dio tijela ili bilo koji organ. On zna da zapadni znanstvenici pozna ju f izioloki u inak i spravnog disanja, ali takoer zna da zrak os im kisika, vodika i duika sadri jo neto vie, a to neto je savrenije od dovoenja kisika u krv. Poznaje p r a n u " o emu zapadnjaci nisu upoznati . U potpunosti je svjestan prirode i naina postupanja kao i upravljanja s t im velikim poelom energije; u cijelosti poznaje njeno djelovanje na ljudsko tijelo i um. Zna da se s pomou r i tmikog disanja ovjek m o e dovesti u skladnu vibraciju s p r i r o d o m i potaknut i razvijanje svojih pritajenih snaga i moi. Zna da pomou kontroliranog disanja moe izlijeiti bolest u sebi i drugima i takoer na praktian nain odagnati strah, brigu, tjeskobu i nie emocije.

    Svrha ovoga rada je pouiti o svemu tome. U nekoliko narednih poglavlja predoit emo jezgrovito tumaenje i upute koje su se mogle proiriti na jako p u n o stranica i knjiga. N a d a m se da emo probuditi znatielju itatelja i potaknuti ga da razmotri vrijednost yoga znanosti disanja".

    15 14

  • Poglavlje III

    EGZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

    U ovom poglavlju ukratko emo predoiti teorije z a p a d n o g z n a n s t v e n o g s v i j e t a g l e d e f u n k c i j e respiratornih organa i uloge koju ima u l judskom sustavu. U sljedeim emo poglavljima prikazati druge teorije i utvrene injenice istonih kola filozofije i njihovih istraivanja. Istok prihvaa teorije i injenice zapadnog svijeta jer su mu one ve odavno poznate. Uz to nadodaje mnogo toga to na Zapadu za sada jo nije prihvaeno ali to e zapadni znanstvenici ipak otkriti, nazvati novim imenom i predoiti svijetu kao

    16

    veliku istinu.

    Prije nego li p o n e m o s prouavanjem zapadne ideje moda je najbolje predoiti kratki opis organa za disanje i itavog respiratornog sustava.

    Organi disanja sastoje se od plua i pro laza" koji zrak dovode do njih. Dva pluna krila nalaze se u torakalnoj uplj ini , svako s jedne strane sredinjeg pravca tijela; razdvojena su srcem, velikom krvom p u m p o m i veim zranim cijevima". Svako se pluno krilo s lobodno i nesmetano prua u svim pravcima o s im u hilusu koji se sastoji od bronhija, arterija i vena koje plua povezuju s dunikom i srcem. Plua su s p o n g i o z n a i p o r o z n a , a p l u n o je tkivo vr lo elastino. Prekrivena su finom, delikatnom ali vrstom p lunom m a r a m o m p o z n a t o m kao pleura jedan list koje blisko prianja uz plua a drugi uz unutranjost stijenke prsne upljine. Pleura izluuje tekuinu koja omoguuje unutranjim stijenkama lagano meusobno klizanje tijekom samoga ina disanja.

    Zrani se prolazi sastoje od unutranjosti nosa, drijela, grla, dunika ili traheje i broha. Kada diemo uvlaimo zrak kroz nos u kojemu se zagrijava u dodiru sa s luznicom koja je proeta krvnim ilama i bogato opskrbljena krvlju. Nakon prolaska kroz drijelo i grlo zrak prolazi kroz dunik ili traheju koji se na koncu di jel i u m a n j e cijevi koje n a z i v a m o b r o n h i j i m a . Bronhi j i se p o n o v n o dijele i zavravaju m a l e n i m

  • zranim mjehuriima (plune alveole) broj kojih je doista velik. Kada bi se opna plunih alveola izravnala, prekrila bi povrinu od etrnaest tisua stopa.

    Z r a k se u p l u a u v l a i a k t i v n o u o i t a (dijafragme), velikog i jakog miia koji dijeli prsnu ( t o r a k a l n u ) u p l j i n u o d t rbune ( a b d o m i n a l n e ) . Aktivnosti dijafragme gotovo su automatske, jednako kao i srca, premda se oit moe transformirati u mii koji je u izvjesnoj mjeri pod utjecajem napora volje. T i jekom svoje ekspanzije oit podie grudni ko i proiruje plua pa zrak ulazi u, na taj nain, stvoreni vakum. Relaksacijom grudnoga koa plua se skupljaju i zrak iz njih izlazi.

    Prije nego li razmotr imo to se dogaa sa zrakom u pluima, prouimo na trenutak cirkulaciju krvi. K a o to znate, srani mii pokree krv u arterijama a potom i u kapilarama. Na taj nain krv dolazi do svakog dijela tijela kojega vitalizira, hrani i jaa. Tada se m r e o m kapilara odvodi u vene, n j ima do srca a zat im opet dospijeva u plua.

    Krv koja poinje svoje arterijsko putovanje svijetlo je crvene boje, obogaena ivot davajuom kvalitetom i osobinama. Krv koja se vraa natrag u srce tamna je, s iromana i i spunjena o tpadn im tvarima tjelesnoga sustava. Po in je k a o svjea i okrep l ju jua struja planinskih brzaka. Vraa se kao voda otpadnih kanala. Neista krv ulazi u desnu sranu pretklijetku (atrij).

    K a d a se pretklijetka i spuni krvlju, kontrahira se i odvodi tijek krvi u desnu sranu klijetku (ventrikul) koji svojom kontrakci jom potiskuje krv u plua u ko j ima se ona mi l i junima krvnih ilica dovodi do plunih alveola o koj ima smo govorili.

    Dak le , neista krv raspros t ran jena je i z m e u mili juna sitnih plunih alveola. Udisa jem se uvlai zrak i kisik iz njega dolazi u dodir s oneienom krvi kroz tanke stijenke krvih kapilara zidovi kojih su d o v o l j n o vrsti da zadre krv i d o v o l j n o tanki i propusni da dopuste prolazak kisika. Kada kisik doe u dodir s krvlju dogaa se neka vrsta sagorijevanja; krv vee kisik i os lobaa ugljini dioksid stvoren iz otpadnih produkata i otrovnih supstancija koje je krv sakupila u svim dijelovima tjelesnoga sustava. Tako obogaena i proiena kisikom krv se dovodi do srca. Ponovno je bogata, crvena i svijetla, zasiena ivot davajuim kvalitetama i o sob inama . Ulazi u lijevu sranu pretklijetku (atrij) a iz nje u lijevu klijetku (ventrikul) , odakle p o n o v n o arter i j skim sp l e tom krvnih ila odlazi donijeti ivot svim dijelovima tijela. Utvreno je da u jednome danu tijelom, dakle tijekom dvadeset i etiri sata, oko 16 000 litara krvi proe kroz krvne kapilare gdje se krv izlae kisiku i u d a h n u t o m zraku. Zamis l iv i se s a m o i na trenutak nad t im siunim detaljem ne m o e m o se ne zauditi i zadiviti nad beskrajnom briljivou i inteligencijom Prirode.

    19 18

  • Sve d o k dovoljna koliina svjeega zraka ne ude u plua, neisti tijek venozne krvi ne moe biti proien. Posljedica toga nije s amo liavanje tijela hranjivih sastojaka nego se takoer i o tpadni produkti , do ijeg bi o s l o b a a n j a t rebalo d o i , p o n o v n o vraa ju u cirkulaciju, trujui tjelesni sustav. Neist zrak djeluje na jednaki nain samo u neto manjem opsegu. Takoer se moe primijetiti da, ukoliko osoba ne udie dovoljnu koliinu zraka, rad krvi" nije ispravan to rezultira nedovo l jnom i shranom tijela i stvaranjem bolesti ; organizam poinje patiti od jednog stanja koje b i smo mogl i nazvati nesavreno zdravlje. Krv osobe koja neispravno die je plavkaste, tamne boje. Nedostaje joj p u n o a crvene, iste arter i j ske krvi. C e s t o je to oitovano u izgledu osobe. Naglaena je blijedoa i slabija cirkulacija krvi. Ispravno disanje pospjeuje cirkulaciju i rezultira istim i s jajnim izgledom. ak i samo malo razmiljanja pokazat e n a m vitalnu vanost i spravnog disanja . Uko l iko krv nije u p o t p u n o s t i proiena regenerativnim procesom u pluima, ulazi u arterijski krvotok u loem, nepr i rodnom stanju, nedovol jno ista i nepotpuno oiena od neistoa koje je preuzela na svom povratku u srce i plua. Ukol iko ove otpadne supstancije organizma ponovno uu u tjelesni sustav, zasigurno e se oitovati u nekoj od bolesti tijela, ili u formi bolesti krvi illi u bolesti k o j a n a s t a j e k a o p o s l j e d i c a n e p r a v i l n o g a r a d a nepotpuno ishranjenog organa ili tkiva. 20

    Kada je krv na ispravan nain izloena zraku u pluima, ne samo da se rjeava nakupljene neistoe i nakupl jena tetnog ugl j inog dioksida ve takoer uz ima i apsorbira odreenu koliinu kisika kojega d o n o s i s v i m d i j e l o v i m a t i je la u k o j i m a je on neophodan da bi priroda mogla na ispravan nain izvriti svoj proces. Kada kisik dode u dodir s krvlju, sjedinjuje se s hemoglob inom i odlazi do svake stanice tkiva, miia i organa koje osvjeuje i jaa. Istroene i stare stanice nadomjetavaju se novim materijalima koje Priroda zamjenjuje prema svojoj potrebi. Arterijska krv ispravno izloena zraku, sadri oko 2 5 % s lobodnog kisika.

    Vitalizacija kisikom ne odnos i se samo na tjelesna tkiva i organe. I probava, takoer, ovisi o odreenom zasienju hrane kisikom to se dogaa jedino kada kisik iz krvi dolazi u dodir s hranom stvarajui odreeni oblik izgaranja. Stoga je nuno odgovarajuu koliinu kisika unijeti u plua. Sve to govori u pri log injenici da se slaba plua i slaba probava esto javljaju skupa. Da b i s m o shvati l i c je lovi tu vanos t ove tvrdnje m o r a m o imati na u m u injenicu da itavo tijelo uzima hranjive sastojke iz apsorbirane hrane te da poremeena ili nedostatna apsorpci ja hranjivih sastojaka uvijek znai nedovoljno ili nepotpuno nahranjeno tijelo. ak i sama plua ovise o i s tom izvoru ishrane; premda je apsorpcija putem nesavrena disanja nepotpuna a plua

    21

  • zauzvrat oslabljena, ona vremenom jo vie slabe i u nemogunost i su izvravati svoj rad na zadovoljavajui nain. Posljedica toga je daljnje slabljenje tijela. Svaki komadi , djeli hrane i pia mora doi u dod i r s kisikom prije nego li prijee u probavni trakt u kojem se apsorbiraju potrebni hranjivi sastojci i prije nego li se odgovarajui tjelesni p r o d u k t i tjelesnog sustava reducira ju na odgovara ju i ob l ik i e l iminira ju iz organ izma . Nedovol jna kol iina ili manjak kisika oznaava nedostatnu ishranu, nepotpuno eliminiranje tetnih sastojaka i slabije zdrastveno stanje. I doista -disanje je ivot".

    I z g a r a n j e k o j e n a s t a j e u s l i j e d p r o m j e n e u ne i skor i tene o t p a d n e p r o d u k t e stvara t o p l i n u i izjednauje temperaturu tijela. Ljudi s dobrim disanjem nisu skloni prehladama i openito imaju obilje tople krvi koja im omoguuje otpornost prema promjenama vanjske temperature.

    Povrh svega to je reeno, vano je napomenut i da vaan dodatak s amome inu disanja daje vjebanje unutarnj ih organa i miia, o sob inu koju zapadni autori koji piu o ovoj temi obino previaju, ali koju yogini u cijelosti prihvaaju i uvaavaju.

    N e p o t p u n o ili plitko disanje tek samo s di jelom aktiviranih p lunih alveola, znai da je velik d io plunih kapaciteta neiskoriten. U tom sluaju itav tjelesni sustav pat i s u k l a d n o koliini nedovo l jno

    22

    zasiene krvi kisikom ili reeno drukije, razmjerno manjku kisika ili suboksidaciji . U svom uobia jenom stanju ivotinje diu pr i rodno a jednaki je sluaj i s p r i m i t i v n i m o v j e k o m . M e u t i m , n e p r i r o d a n i nenormalan nain ivota koji je m o d e r n o m ovjeku nametnula moderna civilizacija, sjena koja se nadvila nad nae moderno civilizirano drutvo, liila nas je i uskratila n a m prirodnu naviku disanja. Ljudski rod trpi posljedice toga neprirodnog stanja i pati. ovjekov jedini fiziki spas je povratak prirodi" !

    23

  • Poglavlje IV

    EZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

    Znanost disanja, kao i mnoga druga uenja imaju svoju ezoterijsku ili unutarnju fazu jednako kao i svoju e g z o t e r i j s k u i l i v a n j s k u . O k u l t i s t i su , u s v i m razdoblj ima i svim zemljama, uvijek pouavali, obino u tajnosti i to znanje predavali nekolicini uenika, da se u zraku nalazi supstancija ili naelo iz koje proizlazi sva aktivna vitalnost i ivot. Tu su silu nazivali raznim imenima i pridavali joj razne nazive. Razlike su se odnosile jedino u detaljima ove teorije ali glavno naelo pronalazilo se u svim okultnim uenjima i filozofijama. 24

    Stoljeima je ono inilo d io uenja istonih yogina.

    Da b i smo izbjegli nesporazume i krivo shvaene po jmove nastale zbog razliitih teorija povezanih s o v i m vel ikim nae lom koje se o b i n o pr idruu je j ednom od razliitih naziva, u ovom emo radu o tom naelu govoriti kao o prani" . Rije prana na sanskrtu znai apsolutna energija". Mnogi autoriteti s podruja okult izma kazuju da je naelo koje hindusi nazivaju prana univerzalni princip energije ili sile te da je sva energija ili sila izvedena iz toga principa poseban oblik oitovanja toga principa. U ovome nas tivu te teorije nee zaokupi t i u tol ikoj mjeri da pos tanu glavni predmet razmatranja . Zato emo se ograniit i na razumijevanje prane kao energetskog principa koji se manifestira u svim ivim biima i koji ih ini razliitim od neivih stvari. Pranu m o e m o shvatiti kao aktivno naelo ivota, kao vitalnu snagu. Nalazi se u svim i v o t n i m f o r m a m a , o d a m e b e d o o v j e k a , o d najelementarnijeg oblika vegetativnoga ivota pa do n a j v i i h f o r m i a n i m a l n o g a i v o t a . P r a n a j e sveproimajua. Nalazi se u svemu onome to sadri ivot. Prema uenjima okultne filozofije ivot se nalazi u s v i m s t v a r i m a , u s v a k o m e a t o m u . P r i v i d n a bezivotnost nekih stvari predstavlja samo nii stupanj oitovanja pa se sukladno okultistikom uenju moe zakljuiti da se prana nalazi svugdje i u svemu. Prana se ne smije pomijeat i i poistovjetit i s E g o m , t im

    25

  • djeliem Boanskog D u h a u svakoj dui oko koje se ovija materija i energija. Prana je samo energetska forma koju koristi Ego u svojem materi jalnom oitovanju. Kada Ego napusti tijelo prana vie nije pod njegovom kontrolom. S obz irom da prana odgovara a tomima ili g r u p a m a a t o m a k o j i f o r m i r a j u t i j e l o , n a k o n dezintegracije i raspadanja na svoje izvorne elemente svaki a t o m o d n o s i dovo l jnu kol i inu prane te je sposoban stvarati nove kombinaci je . Neiskoritena prana vraa se velikom, neiskoritenom spremitu iz kojega je proizala. Pod utjecajem kontrole Ega postoji kohezija i atomi su meusobno skupa djelovanjem volje Ega.

    Prana je naziv koj im oznaavamo univerzalni princip ili naelo koji je sutina svega kretanja, sila ili e n e r g i j a k o j a se m o e o i t o v a t i u g r a v i t a c i j i , elektricitetu, kretanju planeta ili u svim ivim oblicima, od najviih do najniih. Moe se nazvati d u o m sile i energije u svim njezinim formama; taj princip koji djeluje na odreeni nain uzrokuje tu formu aktivnosti koja prati ivot.

    Univerzalni se princip nalazi u svim formama materije a ipak nije materija. Nalazi se u zraku ali nije zrak niti je to jedna od njegovih kemijskih komponenti . Biljni i ivotinjski svijet udiu ga skupa sa zrakom. Kada prane ne bi bilo u zraku, ivotinje i biljke bi umrle usprkos disanju. U tjelesni se sustav unosi skupa

    26

    s kis ikom a ipak nije kisik. Hebrejski pisac knjige Postanka poznavao je razliku izmeu atmosferskoga zraka i m i s t e r i o z n o g m o n o g p r i n c i p a u n j e m u sadranoga. On govori o neshemet ruach chayim to u prijevodu znai disanje duha ivota". Na hebrejskom neshemet znai obian dah atmosferskoga ivota; chayin oznaava ivot ili ivote dok rije ruach znai duh ivota" to okultisti poistovjeuju s istim naelom o kojemu sada govorimo - s pranom.

    Prana se nalazi u atmosferskome zraku i prodire t amo gdje zrak ne moe. Kisik iz zraka ima vanu u logu u odravan ju a n i m a l n o g a ivota. U g l j i n i dioksid ima slinu ulogu u bi l jnome svijetu dok prana i m a v las t i tu p o s e b n u svrhu u o i tovan ju ivota odvojenu od fiziolokoga djelovanja.

    Stalno udiemo zrak ispunjen pranom i stalno i zdva jamo pranu iz zraka pr i l agou ju i je na im potrebama i koritenju. U atmosferskome zraku prana se pronalazi u svome najs lobodni jem stanju. Kada je zrak svje i ist, prane ima u izobi l ju te je lake u z i m a m o iz takovog zraka nego iz bilo kojeg drugog izvora. Uobiajenim disanjem apsorbiramo i izdvajamo n o r m a l n u k o l i i n u p r a n e a l i k o n t r o l i r a n i m i reguliranim disanjem (openito poznat im kao yoga disanje) u mogunost i s m o uzeti veu koliinu prane koja se potom pohranjuje u mozgu i ivanim centrima i koristi prema potrebi. Pranu m o e m o pohraniti na

    27

  • j ednak i na in kao to u a k u m u l a t o r ili bater i ju spremamo elektrinu energiju. Mnogobrojne moi koje se pripisuju naprednim okultistima u velikoj mjeri nastaju zahvaljujui n j ihovom poznavanju te injenice i n j i h o v o m in te l i gentnom kori tenju p o h r a n j e n e energije. Yogin zna da odreenim nainom disanja stvara odreeni odnos s pribavljanjem i pohranjivanjem prane te je moe povui shodno svojim potrebama. Na taj nain ne samo da jaaju sve dijelove svojega tijela ve takoer i m o z a k moe primiti poveanu energiju iz istoga izvora. Rezultat toga je razvijanje pritajenih sposobnost i i postizanje psihikih moi . Ona j tko je ovladao nainom pohranjivanja prane, bez obzira ini li to svjesno ili nesvjesno, esto zrai vitalnou i snagom koju osjeaju oni koji s n jom dolaze u dodir. Takva osoba moe podijeliti svoju snagu s drugima i predati im poveani vitalitet i zdravlje. O n o to se naziva magnetskim lijeenjem" izvodi se na taj nain premda mnog i praktiari nisu svjesni izvora svoje snage.

    Z a p a d n i z n a n s t v e n i c i su na neki n e j a s a n i neodreeni nain svjesni toga velikog principa koji ispunjuje zrak ali ne mogu mu pronai ikakav kemijski trag, bilo kakvu kemijsku supstanciju ili ga registrirati bilo kojim od svojih instrumenata. Zbog toga, obino, istonu teoriju o prani pr imaju s puno prezira. Taj p r inc ip ne m o g u protumai t i . Za to ga odbacu ju .

    28

    M e u t i m , p r e p o z n a v a j u d a zrak n a o d r e e n i m mjestima sadri veu koliinu neega". Lijenici stoga esto savjetuju svojim pacijentima da odu na ta mjesta ne bi li povratili narueno zdravlje.

    Kisik iz zraka u pluima preuzima krv i dalje se prenosi cirkulatornim sustavom. Pranu iz zraka uzima ivani sustav i njome se koristi u svome radu. Jednako kao to se kisikom zasiena krv prenosi u sve dijelove tijela, izgraujui i nadopunjujui ih, i prana se dovodi u sve dijelove ivanog sustava pridonosei snazi i vitalnosti. Razmi l j amo li o prani kao o akt ivnom principu onoga to nazivamo vitalnou, bit emo u stanju predoiti sebi jasniju ideju o vanosti uloge koju ima u naim ivotima. Kisik iz krvi zadovoljava potrebe tijela. Tako se prana koju uz ima ivani sustav troi procesom razmiljanja, htijenja, rada, pa je stoga nuno stalno je obnavljati. Svaka misao, svaki in, svaki voljni napor, svaka miina kretnja koristi odreenu koliinu onoga to zovemo ivanom energi jom", s i l o m " a koja je zapravo oblik prane. Za pokretanje odreenog miia m o z a k alje impul s p u t e m ivaca; mi i se kontrahira i potroena je odreena koliina prane. Sjetimo li se da velik d io prane koju ovjek koristi dolazi iz udahnutog zraka, vanost pravilnoga disanja postaje p u n o razumljivija.

    29

  • Poglavlje V

    IVANI SUSTAV

    Znanstvene teorije Zapada povezane s disanjem ograniuju se na uinak apsorpcije kisika kao i na njegovo koritenje putem krvotoka. No teorija yoge u r a z m a t r a n j e u z i m a a p s o r p c i j u p r a n e i n j e z i n a oitovanja u ivanom sustavu. Prije nego li nastavimo dalje bit e n a m korisno rei neto o ivanom sustavu.

    ivani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na cerebrospinalni i s impatiki. Cerebrospinalni sustav sastoji se od mozga i lene modine te onih ivaca koj i i z n jega iz laze . O v a j sus tav uprav l j a o n i m funkci jama animalnoga ivota koji su poznat i kao 30

    htijenje, osjeti i drugo. Simpatiki sustav ukljuuje sve dijelove ivanog sustava koji su uglavnom smjeteni unutar odreenih ivaca i gangl i ja s impat i kog i parasimpatikog sustava u torakalnoj i abdomina lno j upljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe. Kontrolira involutarne procese poput rasta, probave i drugih procesa.

    Cerebrospinalni je sustav odgovoran za vid, sluh, miris , osjet i drugo. Odgovoran je za kretanje i Ego ga koristi za razmiljanje - za oitovanje svijesti. To je instrument koj im Ego komunicira s vanjskim svijetom. Ovaj se sustav moe usporediti s telefonskom m r e o m u kojoj mozak predstavlja centralu a lena mod ina i ivci vodove i ice.

    M o za k je izgraen od velike mase ivanog tkiva. Sastoji se od tri dijela: velikog mozga (cerebrum) koji zahvaa gornje, prednje, sredinje i stranje dijelove lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvaa donje i stranje dijelove lubanje i produene mod ine (medul la ob longa ta ) koja je pro i ren i poe tak lene m o d i n e (medulla spinalis) a koja se nalazi i spod maloga mozga.

    Veliki mozak je organ razuma koji se oituje u intelektualnim aktivnost ima. Mal i m o z a k regulira ravnoteu i fine kretnje. Medulla oblongata je proireni zavretak lene modine. Iz nje i velikog mozga polaze kranijalni ivci koji inerviraju torakalne i abdominalne

    31

  • o r g a n e . L e n a m o d i n a zahvaa s redi n j i kana l kraljenice. To je dugaka nakupina ivanog tkiva iz kojega polaze ivci koji odlaze u razne dijelove tijela. Lena modina slii velikom telefonskome vodu a ivci koji iz nje izlaze mogu se usporediti s l inijama koje vode do kunih telefona.

    Simpatiki ivani sustav sastoji se od dvostrukog niza ganglija smjetenih uz lenu modinu i ganglijskih nakupina u glavi, vratu, prsnoj i trbunoj uplj ini (ganglij je nakupina ivanog tkiva koja ukljuuje i ivane stanice). M e u s o b n o su gangli j i povezani i v a n i m o k o n i n a m a , ali su takoer povezan i s cerebrospinalnim sustavom motorikim i senzibilnim ivcima. Iz ganglija polaze mnogobrojni spletovi ivaca ko j i se ravaju po i t a v o m t i je lu . S i m p a t i k i i p a r a s i m p a t i k i i v a n i s u s t a v ( a u t o n o m n i i l i vegetativni) kontrolira one procese u organizmu koji nisu p o d ut jecajem nae volje, p o p u t c irkulaci je , disanja, probave i drugih.

    Snaga ili energija koja se od mozga ivcima prenosi u sve dijelove tijela naziva se ivanim impul s ima premda je yogin poznaje kao oitovanje prane. Svojim osob inama i brzinom nalik je elektrinoj energiji. Bez te ivane energije" srce ne moe kucati, krv ne moe cirkulirati, plua ne mogu disati, razliiti organi ne m o g u f u n k c i o n i r a t i . Z a p r a v o , i tav b i t j e le sn i mehanizam stao. Bez prane ak niti mozak ne bi

    mogao sudjelovati u oblikovanju misli . Razmotrivi sve ove injenice uoavamo vanost apsorpcije prane pa znanost disanja postaje p u n o znaajnija ak i u z n a t n o veoj mjeri nego to to pr iznaje z a p a d n a znanost.

    N o , u povezanost i s karakteris t ikama i ulozi ivanog sustava yoga uenje ide korak dalje od zapadne znanosti . Mis l imo ovdje na ono to zapadna medicina naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno kao niz isprepletenih mrea simpatikih vlakana s pripadajuim ganglijima. Znanost yoge ui da je solarni pleksus doista najvaniji d io ivanog sustava, da je to neka vrsta mozga s vrlo vanom funkcijom u ljudskome organizmu. Zapadna se znanost pos tupno pribliava

    . prepoznavanju ove injenice koja je yoginima Istoka poznata ve stoljeima. Neki zapadni autori nazvali su solarni pleksus abdomina ln im m o z g o m . Solarni pleksus nalazi se u epigastrikoj regiji, iznad pupka s obje strane kraljenice. Sas to j i se od bijele i sive modane tvari sline onoj koja izgrauje veliki mozak ovjeka . I m a kontro lu nad g l a v n i m u n u t a r n j i m organima a njegova je uloga znatno vea od one koja mu se obino pridaje. Neemo ovdje ulaziti u teoriju yoge o so larnom pleksusu. Rei emo samo da yogini solarni pleksus smatraju velikim sredinjim spremitem prane. Poznato je da nekoliko udaraca u podruje solarnog pleksusa moe izazvati smrt. Ovo je mjesto

    33 32

  • vrlo ranjivo. Boksai i drugi borci znaju da udarcem u ovo podruje tijela privremeno mogu paralelizirati svoga protivnika.

    Naziv so larn i " odl ino je upotrijebljen za taj m o z a k " budui da on zrai snagu i energiju svim dijelovima tijela pa ak i gornjem mozgu koji ovisi o njemu kao o spremitu prane. Prije ili kasnije zapadna e znanost u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju solarnoga pleksusa i sloiti se da on ima vaniju ulogu od one koja mu je s ada dodi je l j ena u n j i h o v i m knjigama i uenjima.

    34

    Poglavlje VI

    DISANJE NA NOS - DISANJE NA USTA

    Jedna od prvih lekcija yoga znanosti disanja je nauiti kako disati na nos i kako savladati uobiajenu praksu disanja na usta.

    ovjekovi dini putove izgraeni su na takav nain da je doputeno disanje kroz usnu upljinu ili kroz nos . No od vitalnog je znaaja koj im se n a i n o m disanja ovjek slui jer jedan donosi zdravlje i snagu a drugi bolest i slabost.

    V jero ja tno je n e p o t r e b n o n a p o m e n u t i da je

    35

  • ispravna metoda disanja disanje kroz nos, ali neznanje i neukost ljudi modernoga svijeta glede ove jednostavne stvari d o i s t a j e z a p a n j u j u a . Na sv im i v o t n i m putevima, u svim sferama ivota, pronalaz imo ljude koji imaju naviku disati na usta i koji doputaju svojoj djeci slijediti ovaj uasni i zastraujui primjer.

    Mnoge bolesti kojima je civilizirani ovjek izloen, mnoge bolesti od kojih pati nedvojbeno su uzrokovane ovom opeprihvaenom navikom disanja na usta.

    Djeca kojoj se d o p u t a disati na takav na in odrastaju s oslabljenim vi tali tetom i slabijom tjelesnom konstrukcijom. Kada odrastu, podlonij i su bolestima a zdrastvene tegobe esto prerastaju u kronine bolesti. Majka djeteta iz nekog primitivnog naroda ili plemena ini drukije, bolje, a takvom postupanju ju oito vodi intuicija. O n a instinktivno prepoznaje da su nosnice ispravni kanali za dovoenje zraka u plua te vjeba svoje novoroeno dijete zatvarajui njegova mala usta, prisiljavajui ga time na disanje kroz nos. Kada dijete padne u san naginje njegovu glavu prema naprijed, potiui tako disanje na nos. Na taj nain ova vrsta d i s a n j a p o s t a j e n a v i k o m . K a d a b i m a j k e n a e g modernog drutva prihvatile to isto, djeca bi zasigurno bila zdravija, a dobrohotni uinak oitovao bi se i na itav ljudski rod.

    Mnoge tetne bolesti nastaju kao posljedica navike disanja na usta. Brojni sluajevi prehlada i upala dinih

    36

    puteva pridruuju se istom uzroku. Meut im, velik broj ljudi zbog raznoraznih okolnosti prisiljen je drati zatvorena usta tijekom dana ali zato nou diu na usta iz laui se bo les t ima . Pal j ivo voeni znans tveni eksperiment pokazao je da su vojnici i mornari koji spavaju otvorenih ustiju podloniji zaraznim bolestima od onih koji diu ispravno, kroz nos. Primjer se odnosi na epidemiju kozica tijekom rata. Svi smrtni sluajevi odnosil i su se na vojnike i mornare koji su disali na usta. Nit i jedna o soba koja je disala na nos nije podlegnula toj bolesti.

    Organi disanja imaju u nosnicama svoj vlastiti zatitni mehanizam, svoj filter ili proiiva praine. Pri disanju na usta ne postoji nita to bi zadralo dah od ustiju do plua; ne postoji nita to bi ga proistilo te iz zraka odstranilo prainu i druge tetne nakupine. Na putu od usta do plua otvoren je put prljavim i neistim supstancijama. itav je respiratorni sustav nezatien. a k tovie, takovo neispravno disanje proputa hladan zrak do organa te ga na taj nain oteuje. Upala respiratornih putova esto nastaje kao posljedica udisanja hladnoga zraka kroz usta. ovjek koji die na usta nou, gotovo uvijek se budi s osjeajem prenja u ustima i suhoe u grlu. On izokree jedan od prirodnih zakona i sije sjeme bolesti.

    Doista treba upamtit i da usta ne pruaju nikakvu zatitu respiratornim organima te da hladan zrak,

    37

  • praina i neistoa lako prolaze kroz ta irom otvorena vrata. Nasuprot tome, nosnice i nosni prolazi pokazuju kako je priroda paljivo rijeila taj problem. N o s n a upljina suzuje se u dva uska, vijugava kanala koji sadre b r o j n e d l a i ce . O n e d j e l u j u k a o fi lter ili s i t o . Odstranjuju neistou iz zraka kojega na taj nain proiuju, a neistoa se takoer izdisajem izbacuje van. Os im ove vane uloge nosni kanali imaju jo jednu - zagrijavanje udahnutog zraka. itava unutranjost nosa prekrivena je d o b r o prokrvl jenom i t o p l o m s luznicom koja dolazi u dodir s udahnut im zrakom. Na ovaj se nain ne oteuju osjetljivi organi grla ili plua.

    Niti jedna ivotinja ne spava otvorenih ustiju. Niti jedan ivotinja ne die na usta. Zapravo, jedino je m o d e r a n ovjek i z o k r e n u o ovo pravi lo p r i r o d e . Primitivni narodi diu ispravno. Vjerojatno je ova n e p r i r o d n a n a v i k a c i v i l i z i r a n i h l j u d i s t e e n a nepr irodnim nainom ivljenja, kroz one pogodnost i i ugode koje slabe organ izam i kroz prekomjerno utopljavanje.

    Proiavajui i filtrirajui aparat nosnica priprema zrak za osjetljive organe grla i plua. Ukoliko zrak ne proe tim prirodnim i proiujuim postupkom, nije p o g o d a n i nije pr ipremljen za dodir s os jetl j ivim d i n i m o r g a n i m a . N e i s t o a ko ju zaus tav l j a ju i zadravaju sluznica i dlaice nosa, izbacuju se izdisajem.

    38

    U sluaju kada je nakupljanje neistoe prebrzo ili kada estice prljavtine nisu zaustavljene te kada d o u do zabranjenog podruja, priroda nas titi m e h a n i z m o m kihanja koj im se nasilno izbacuju uljezi.

    Zrak koji ulazi u plua drugaiji je od vanjskoga zraka jednako kao to je destilirana voda drukija od vode iz slavine. Proiavajui mehanizam nosa koji zaustavlja i zadrava neiste estice zraka jednako je vaan kao i funkcija ustiju pri odvajanju kotica i kostiju, postupkom kojim se sprijeava njihovo gutanje i ulazak u probavni trakt. S lobodno mo emo rei da je disanje na usta od iste vrijednosti kao i uzimanje hrane kroz nos.

    Druga osobina disanja na nos jest ta da nosni hodnici koji se ne koriste u dovoljnoj mjeri posljedino ne uspijevaju ostati isti i prohodni, postajui zaepljeni i neisti, pogodni za iniciranje bolesti. Poput naputene ceste koja uskoro postaje prekrivena otpadom i smeem, nekoritene nosnice postaju ispunjene neistoom i zaraznim supstancijama.

    O s o b a koja ima naviku disanja na nos nema problema za zaepljenim ili p u n i m nosom. Meut im, on ima koji su u manjoj ili veoj mjeri naviknuti disati na usta i koji ele usvojiti ovaj pr irodan i razuman nain disanja pr iopi t emo nekol iko rijei glede odravanja nosa istim te kako oistiti nosne hodnike od neistoe.

    39

  • Poznata istona metoda sastoji se od slijedeeg: umrkivanjem se u nos unese m a l o vode kojoj se dopust i klizanje kroz nosni hodnik u grlo odakle se izbacuje kroz usta. Ima indijskih yogina koji uranjaju lice u p o s u d u vode i n a i n o m usisavanja uvlae odreenu koliinu vode kroz nos. No ova metoda zahtijeva odreeni stupanj uvjebanosti. Prva je metoda jednako uinkovita i lake ju je provesti.

    Drugi dobar i Vrlo uspjean nain je slijedei: iroko otvorite prozor i diite s lobodno zatvarajui pr i tom jednu nosnicu prstom ili palcem, uvlaei zrak kroz nosni otvor. Isti pos tupak treba ponovit i i s d r u g o m nosnicom. Ponovite vjebu nekoliko puta izmjenjujui nosnice. O v o m ete metodom uspjeno proistiti nosne puteve.

    U sluaju hunjavice dobro je u unutranjost nosa nanijeti malo vazelina ili kristalia kamfora. Udahnete li malo ulja od lijeske o d m a h ete osjetiti poboljanje. M a l o brige i pan je rezult irat e i s t im n o s n i m putevima. Bitno je da takvi i ostanu.

    O di san ju na nos n i s m o govoril i s a m o z b o g velikog utjecaja koje ima na zdravlje nego i zbog toga to je takav nain disanja preduvjet za vjebe disanja koje emo predoiti kasnije. Disanje na nos jedan je od bazinih principa yoga znanosti disanja.

    Jo jednom naglaavam potrebu stjecanja navike ovakvoga naina disanja, naravno, ukoliko je itatelj

    nema. Takoer upozoravam da ni u kojem sluaju ne traba zanemariti ovu fazu subjekta kao nevanu.

    41 40

  • Poglavlje VII

    ETIRI NAINA DISANJA

    Razmatra jui sam in disanja zapoet emo s mehanikom pokreta koja se oituje na slijedee naine:

    1.) Elastinim pokretima plua

    2.) Aktivnou stanica i baze prsne upljine u kojoj su smjetena plua.

    3.) Prsna upljina je d io tijela koji se nalazi izmeu vrata i trbune upl j ine ( abdomena) . U toj se uplj ini nalaze dva velika organa: srce i plua. Pros tor j e o g r a n i e n k r a l j e n i c o m , r e b r i m a , prsnom kosti i oitom. Prsnu ili torakalnu upljinu obino nazivamo prsima. esto se usporeuje s po tpuno zatvorenom, koninom kuti jom manji

    kraj koje je okrenut prema gore. Njezin stranji dio ini kraljenica; s prednje strane (frontalno) nalazi se prsna kost a postranino se pruaju rebra.

    U k u p a n broj rebara je dvadeset i etiri. Pruaju se sa svake strane kraljenice. Gornj ih sedam pari rebara nazivaju se pravim rebr ima" i izravno su privrena na prsnu kost. Donj ih pet pari nazivaju se lanim rebrima ili p o m i n i m rebrima zbog toga to nisu uvrena p o p u t gornj ih . Gorn j a dva para rebara povezana su hrskavicom dok je preostala rebra nemaju. Njihovi su prednji krajevi s lobodni .

    Za vri jeme disanja rebra pomiu dva povrna miina sloja poznata kao meurebrani miii.

    Oit ili dijafragma je mii koji odvaja prsnu od trbune upljine.

    Za vrijeme udisaja miii ekspandiraju plua te se na ovaj nain stvara vakum u koji struji zrak sukladno dobro pozna tom zakonu fizike. Sve ovisi o mi i ima povezanim s procesom disanja. Zbog pogodnosti emo ih zvati d i saonim mi i ima" . Bez njihove p o m o i plua se ne bi mogla iriti. O ispravnoj uporabi i kontrol i tih mi ia ovisi ,,yoga d i san ja" . Pravilna kontrola tih miia rezultirat e sposobnou postizanja maksimalnog stupnja ekspanzije plua kao i s najveom koliinom ivotu dajuih karakteristika zraka koje se unose u tjelesni sustav.

    Yogini klasificiraju disanje u etiri velike skupine,

    42 43

  • to jest kau da se disati moe na etiri naina:

    Visoko disanje

    Srednje disanje

    D u b o k o disanje

    Yoga potpuno disanje

    Glede prva tri naina disanja iznijet emo ope smjernice . N o , z n a t n o vie panje posvetit emo etvrtoj metodi na kojoj je zasnovana yoga znanost disanja.

    V I S O K O D I S A N J E

    Ovaj obl ik disanja na Z a p a d u je p o z n a t kao klavikularno disanje ili kao disanje u predjelu kljune kosti. Ovakvim n a i n o m disanja pod iu se rebra, kljuna kost i ramena. U isto se vrijeme uvlai trbuna upljina a njezin sadraj potiskuje dijafragma koja se shodno tome podie.

    Koristi se gornji dio prsiju i plua iji je kapacitet najmanji. Posljedica toga je da u plua ulazi minimalna koliina zraka. Pri tome se dijafragma podie te ne dolazi do ekspanzije u trbunu upljinu. Prouavanje anatomije prsnoga koa uvjerit e itatelja da ovaj nain

    44

    disanja zahtijeva maksimalan napor koj im se postie min imalna korist.

    Visoko disanje zasigurno je najgori nain disanja poznat ovjeku. Ov im se na inom disanja troi najvie energije a dobrobi t je gotovo nikakva. To je isto razbacivanje energije s vrlo s labanim rezultatom. Meut im, ova je metoda ope rairena i prihvaena na Zapadu . Poglavito je koriste ene ali je prisutna u krugovima visoko obrazovanih ljudi koji bi ipak trebali znati vie o disanju. O n i je ipak koriste ne znajui tetne posljedice.

    Mnogobrojne bolesti grla, glasnica i dinih puteva izravno su povezane s ovom nepr i rodnom i tetnom m e t o d o m disanja. Naprezanje osjetljivih organa koje dolazi uporabom ovakvog naina disanja esto rezultira grubim i neugodnim glasovima koji se danas uju posvuda. Brojni su oni koji ovakvim disanjem postaju robovi navike zastraujueg disanja na usta.

    Ima li itatelj bilo kakvu sumnju glede onoga to je reeno o ovoj vrsti disanja neka pokua sa slijedeim eksperimentom. Prvo neka iz plua izbaci sav zrak. Tada neka se uspravi i pusti da mu ruke oputeno padnu niz tijelo. Potom neka podigne ramena i kljune kosti te neka udahne. Uoit e da je koliina udahnutog zraka puno manja od uobiajene. Tada neka spusti ramena i prsnu kost i neka udahne p u n i m pluima. Bit e to dobra i korisna lekcija disanja koju e pamtit i

    45

  • dulje od bilo koje rijei, teksta ili predavanja.

    SREDNJE DISANJE

    Ova metoda disanja na Zapadu je poznata kao rebrano ili interkostalno dianje. Premda se ovom nainu disanja moe uputiti puno manje primjedaba ono je ipak puno inferiornije od niskoga (dubokog) disanja ili yoga potpunog disanja. Za vrijeme srednjeg disanja oit se gura prema gore a abdomen se uvlai. Rebra se malo podiu i prsni ko donekle ekspandira. Ovakva je vrsta disanja rairena medu l judima koji nisu prouavali tematiku. S obz i rom da postoje dvije p u n o bolje metode, ovoj neemo pridavati previe pozornosti .

    NISKO ILI DUBOKO DISANJE

    O v a j n a i n d i s a n j a z n a t n o j e bo l j i od dva prethodno spomenuta. Na Zapadu se o ovoj metodi p u n o pi sa lo . S p o m i n j a n je kor i s tan nain ovoga disanja koje se obino naziva abdomina lno disanje" , duboko disanje" i di jafragmalno disanje". Puno je uinjeno kako bi se ovoj metodi posvetilo vie panje

    46

    a takoer je mnogo ljudi upueno u ovaj nain disanja kako bi zamijenili dvije ranije spomenute metode. Dois ta je puno sustava" disanja izgraeno na temelju dubokog disanja a l judi su plaali i plaaju velike novane iznose ne bi li nauili nove metode. Ipak, uinjeno je puno dobra i rezultati su vidljivi a plaeno vrijedno ukoliko je osoba nauila odbaciti stari nain disanja - visoko i srednje disanje.

    Premda su zapadni autoriteti o ovoj formi disanja pisal i kao o na jbo l jo j p o z n a t o j metod i , yog in je prepoznaje kao dio sustava koji se koristi stoljeima, a koji on naziva potpunim disanjem". Meutim, nuno je prvo upoznati se s pr incipima niskoga disanja prije nego li pr i s tupimo razmatranju ideje o p o t p u n o m disanju.

    Vratimo se sada ponovno oitu. Oit ili dijafragma je veliki povrinski mii koji razdvaja prsnu upljinu i njezine organe od trbune upljine i njoj pripadajuih organa. U mirnom, neaktiviranom stanju p o p r i m a konkavni oblik u odnosu na abdomen. To znai da se iz unutranjosti trbune upljine dijafragma d o i m a p o p u t neba promatranog sa zemlje; dakle, vidi se unutranjost zaobljene povrine. Nasuprot tomu, ona strana dijafragme koja granii s p r snom upl j inom popr ima oblik ispupene zaobljene povrine te je nalik breuljku. U trenutku aktiviranja oita breuljkasti se o b l i k s m a n j u j e i d i j a f r a g m a p o i n j e po t i sk iva t i

    47

  • unutarnje organe trbune upljine.

    Tijekom niskoga (dubokog) disanja aktivnost plua je vea, to jest, djelovanje je s lobodnije pa se shodno t o m u udie vie zraka. I upravo je ova in jenica potaknula veinu zapadnih autora da piu i govore o n i s k o m d i s a n j u " (nazivaju ga i a b d o m i n a l n i m disanjem") kao o najboljoj poznatoj metodi. No istoni yogini ve dugo poznaju p u n o bolju metodu koju je prouilo i priznalo nekoliko zapadnih strunjaka. Probl e m s a s v i m o s t a l i m m e t o d a m a d i s a n j a ( o s i m potpunoga yogi disanja) jest da niti jedan od tih naina u potpunost i ne ispunjuje plua zrakom. Zbog toga je od svih ostalih nepotpunih metoda najbolje d u b o k o disanje" jer se takvim nainom disanja plua ipak najbolje pune zrakom.

    D u b o k o disanje ispunjuje samo gornje dijelove plua. Srednjim se disanjem ispunjuju sredinji dijelovi p lua a d j e l o m i n o i gorn j i . D u b o k i m d i s a n j e m zahvaeni su donji i sredinji dijelovi plua. Stoga je oito da je bilo koja metoda kojom se aktivira itav pluni kapacitet znatno bolja i poeljnija od onih koje uspun ju ju tek s amo odreene dijelove. Vri jednost naina disanja s pomou kojega se zrakom ispunjuju itava plua omoguuje ovjeku apsorbciju najvee mogue koliine kisika i pohranjivanje najvee mogue koliine prane. Zbog toga je potpuno disanje najbolja poznata metoda disanja.

    48

    YOGA POTPUNO DISANJE

    Yoga po tpuno disanje ukljuuje sve dobre osobine visokog disanja, srednjeg i dubokog disanja. Pri tome je odbaena nepotpunost ili manjkavost svake od tih metoda. U aktivnost se dovodi itav respiratorni aparat, itava plua, svaka alveola, svi miii. itav dini sustav prijemljiv je na ovu metodu disanja; maksimalna korist i uinkovitost dobi ja se uz m i n i m a l n u potron ju energije. Prsna se upljina iri do svojih pr i rodnih granica u svim pravcima. Svaki d io tog aparata radi na sasvim prirodan nain.

    Jedna od najvanijih osobina ove metode disanja jest injenica da se respiratorni miii sasvim aktiviraju dok kod ostalih vrsta disanja dolazi do aktivacije samo pojedinih skupina. Tijekom potpunoga disanja, izmeu o s t a l i h , akt iv i ra ju se rebrani mi i i koj i s v o j i m djelovanjem proiruju prsni ko. Posljedino se plua ekspandiraju dajui ispravnu podrku organ ima u trenutku kada se priroda koristi usavravanjem principa ovoga procesa. Odreeni miii zadravaju rebra vrsto u svom poloaju dok ih druge skupine miia podiu prema naprijed.

    I za vrijeme ovoga naina disanja dijafragma je p o d savrenom kont ro lom, s p o s o b n a za cjelovito f u n k c i o n i r a n j e k a o i z a m a k s i m a l n i s t u p a n j uinkovitosti.

    49

  • Oit takoer kontrolira aktivnost donjih rebara k o j e n e z n a t n o p o v l a i n a d o l j e d o k i h d r u g a muskulatura dri u n j ihovom bazinom poloaju a m e u r e b r a n i m i i i g u r a j u p r e m a n a p r i j e d . Kombinac i j a tih miinih aktivnosti iri grudni ko do maks imuma. O s i m ove aktivnosti meurebrani miii podiu gornja rebra irei ih prema naprijed. T a k o t a k o e r d o l a z i d o n a j v e e g m o g u e g ekspandiranja gornjeg dijela prsnoga koa.

    Prouite li posebnosti etiri predoene metode d i s a n j a , o d m a h ete u o i t i d a p o t p u n o d i s a n j e sjedinjuje sve prednosti prve tri metode disanja skupa s r e c i p r o n i m p o g o d n o s t i m a n a s t a l i m u s l i j e d kombiniranog djelovanja gornjeg dijela prsnoga koa, srednjeg dijela i di jafragmalnog podruja. Na taj se nain postie maksimalan ritam.

    U slijedeem emo poglavlju obraditi praktinu stranu p o t p u n o g disanja te predoit i smjernice za ovladavanjem ovom super iornom metodom disanja.

    50

    POGLAVLJE VIII

    KAKO STEI YOGA POTPUNO DISANJE

    Yoga potpuno disanje ini osnovu itave yogickc z n a n o s t i d i san ja . Za p o e t a k j e p o t r e b n o d o b r o savladati ovu metodu disanja a tek su onda mogue oekivati rezultate iz drugih naina i vjebi disanja koje su predoene u ovoj knjizi. Praktiar se ne smije zadovoljiti s napola nauenom tehnikom ve treba z d u n o raditi i vjebati sve d o k je ne usvoji kao pr irodnu metodu disanja. Sve to zahtijeva rad, vrijeme i strpljenje. Uos ta lom, bez tih osobina nikada se nita i ne dovri . Do cjelovite upuenos t i u z n a n o s t

    51

  • disanja" ne vodi iroka, kraljevska cesta. Osoba se mora pripremiti za praktian pristup i prouavanje te svemu tome mora pristupiti vrlo iskreno i predano. S a m o s t a k v i m s t a v o m m o e o e k i v a t i z a d o v o l j a v a j u e rezultate. O n o to se postie p o t p u n i m savladavanjem znanosti disanja" doista je neto jako veliko. Niti jedna osoba koja naui ovu metodu nee se htjeti vratiti starim metodama disanja. Rei e svojim prijateljima da os jea kako je itav njezin rad i trud b o g a t o nagraen. Naglaavamo da b i smo u potpunost i trebali s h v a t i t i p o t r e b u i v a n o s t o v l a d a v a n j a o v o m f u n d a m e n t a l n o m m e t o d o m yoga d i san ja . Neete uiniti dobro zanemarite li je i preete preko nje te zat im pokuate s bilo ko jom privlanijom vjebom koju kasnije iznosim u knjizi. I ponovno naglaavam: Ponite ispravno i zadovoljavajui rezultati zas igurno dolaze. N o , ukoliko se zanemare vlastiti temelji, itava e se graevina prije ili kasnije uruiti.

    S m a t r a m d a j e n a j b o l j i n a i n u e n j a y o g a po tpunog disanja predoavanje jednostavnih uputa glede samoga disanja a tada pratiti isto s openit im o p a s k a m a . N a k o n toga p r e d o i t e m o vjebe za razvijanje prsnoga koa, miia i plua koje doputa ju prakticiranje u jo uvijek nedovoljno razvijenom stanju sukladno usavrenom nainu disanja.

    el im rei da p o t p u n o disanje nije nas i lno ili neprirodno. Upravo suprotno! Ovaj je nain disanja

    52

    povratak prvome principu - povratak Prirodi! Zdrava odras la osoba , p r ipadnik nekog divljeg p lemena i zdravo novoroene modernog civiliziranog drutva d i u na j ednaki na in . N o , c iv i l iz irani je ovjek prihvatio neprirodne metode ivljenja, odijevanja i t ime je izgubio ono to mu roenjem pripada. el im podsjetit i itatelja da p o t p u n o disanje nije prijeka potreba punjenja plua zrakom pri svakom udisaju. U p o r a b o m p o t p u n o g d i s a n j a m o e s e u d a h n u t i prosjena koliina zraka. O n a moe biti vea ili manja ali se raspodjeljuje svim dijelovima plua. Meut im, p o t r e b n o je u d a h n u t i nekol iko c je lovit ih nizova potpunog disanja kako bi se itav tjelesni sustav odrao u d o b r o m e stanju.

    Slijedee jednostavne vjebe pruit e vam jasnu predodbu o potpunom disanju kojega ete na taj nain najlake savladati:

    1.) Stanite ili sjednite. Kraljenicu drite uspravno. Diite kroz nos. Udiite polako ispunjujui zrakom don je di jelove p lua . Ova se radn ja obavl ja s p o m o u o i ta koji svo j im s p u t a n j e m n j e n o potiskuje a b d o m i n a l n e organe , gurajui prema napr i jed fronta lne st i jenke a b d o m e n a . P o t o m zrakom ispunite srednje dijelove plua izbacujui prema naprijed donja rebra, prsnu kost i grudni ko. Na kraju ispunite zrakom gornje dijelove plua izbacujui gornji dio prsnoga koa. Na ovaj nain podiete gornjih est ili sedam pari rebara.

    53

  • U zavrnoj kretnji lagano uvucite donji dio trbune uplj ine. Ovaj pokret osnauje plua i p o m a e pri punjenju gornjih regija.

    itajui prvi puta ovu vjebu moe vam izgledati da se ovaj nain disanja sastoji iz tri razliita pokreta. M e u t i m , d o j a m n i j e s a s v i m t o a n . U d i s a j j e kontinuiran. itava prsna upljina, od najniih dijelova di ja fragmalnog podru ja pa do najviih dijelova u predjelu kljune kosti iri se jednim pokretom. Svakako izbjegavajte grevito, i s t rzano disanje i p o k u a j t e o s t v a r i t i p o s t o j a n o i k o n t i n u i r a n o d j e l o v a n j e . Vjebanjem ete ubrzo nadii skonost prema dijeljenju udisaja na tri pokreta to e za posljedicu imati jedan kontinuirani udisaj . Kratkotrajna praksa omogu i t e vam potpuni udah u trajanju od nekoliko sekundi.

    2.) Zadrite dah nekoliko sekundi.

    3.) Izdi i te p o l a k o drei g r u d n i ko vrs to , ne mijenjajui njegov poloaj . Trbuh malo uvucite i diite ga polako prema gore sukladno isputanju zraka iz plua. Kada je zrak po tpuno izdahnut relaksirajte grudni ko i abdomen. Ve i ma lo prakse uiniti e ovaj d io vjebe laganim a jednom nauene kretnje pos l i je e se izvodit i go tovo automatski .

    O v i m se na inom disanja aktiviraju svi dijelovi respiratornog aparata. Takoer se aktiviraju svi dijelovi plua, ukljuujui i najudaljenije alveole. itav sustav postaje djelotvoran, a prsni se ko iri u svim pravcima. Primijetit ete da je p o t p u n o disanje kombinaci ja niskog, srednjeg i v isokog disanja pri emu jedno nadomjetava drugo na pravilan nain, stvarajui jedan kontinuirani i potpuni dah.

    Od velike e vam p o m o i biti vjebate li ovu m e t o d u disanja pred o g l e d a l o m s rukama njeno p o l o e n i m a na trbuh. Na ovaj ete nain osjetiti pokrete. Na kraju udisaja dobro je ponekad malo podii ramena. Tom kretnjom dolazi do podizanja kljune kosti pri emu zrak s lobodno ulazi u mali gornji reanj desnoga plunog krila. U ovoj regiji vrlo esto poinje tuberkuloza i druge maligne bolesti.

    Na poetku samoga vjebanja vjerojatno ete imati odreenih problema u postizanju po tpunog disanja, ali ve i malo prakse uspjeno e ih otkloniti . Kada j ednom ovladate po tpunim disanjem neete se eljeti vratiti s tarom nainu disanja.

    55 54

  • Poglavlje IX

    FIZIOLOKI UINAK POTPUNOG DISANJA

    te rei o prednost ima koje proizlaze iz prakse po tpunog disanja? itatelj koji je paljivo itao ovaj tekst zasigurno ih eli znati.

    Prakticiranje potpunog disanja uiniti e svakog ovjeka imunim na suicu i druge mnogobrojne plune bolesti te znatno smanjit i pod lonos t preh ladama j ednako kao i b ronh i t i s ima i d r u g i m s m e t n j a m a r e s p i r a t o r n o g a p a r a t a . U z r o k n a s t a n k a s u i c e prvenstveno treba traiti u smanjenom vitalitetu koji

    56

    se pridruuje nedovoljnoj koliini udahnutoga zraka. Posljedica smanjene vitalnosti je podlonost tjelesnog sustava r azn im m i k r o o r g a n i z m i m a . N e s a v r e n i m disanjem velik dio plua ostaje inaktivan. Oslabl jeno tkivo toga podruja postaje p o g o d n o mjesto za razvoj b o l e s t i . N a r a v n o , z d r a v o tkivo o d u p r i j e t e se mikroorganizmima. Jedini nain koj im emo postii da p luno tkivo bude zdravo i u dobrome stanju je pravilno funkcioniranje dinoga aparata.

    O s o b e s kronin im p l u n i m boles t ima ima ju sueni prsni ko. to to znai? Jednostavno, ti su ljudi stvorili naviku neispravnoga disanja i shodno tomu njihov je grudni ko nedovol jno razvijen i proiren. ovjek koji prakticira po tpuno disanje imat e irok grudni ko. to se d o g a a ako ovaj nain disanja prihvati osoba s uskim prsima? U to m sluaju razvija ih do uobiajenih proporcija. Cijeni li osoba svoj ivot mora razviti svoj grudni ko. K a d g o d se osjeate loe ili kada ste i scrpl jeni v jebajte p o t p u n o d i san je . Energinim vjebanjem moete sprijeiti prehladu. K a d a os jet i te h l a d n o u ili kada vas p o n e tresti groznica, diite energino u vremenu od nekoliko minuta i osjetit ete da vam svi dijelovi tijela gore. Preh ladu m o e t e iz l i jeit i p o t p u n i m d i s a n j e m i jednodnevnim pos tom.

    Kvaliteta krvi povezana je s dosta tnim zasienjem k i s i k o m u p l u i m a . A k o krv n i j e d o v o l j n o

    57

  • o k s i g e n i z i r a n a n jena je kvaliteta s labi ja . Pos ta je ispunjena raznoraznim neistim sastojcima, a itav tjelesni sustav pati od neishranjenosti. Toliko esto je organizam zatrovan otpadnim produktima koji se nisu uspjeli eliminirati iz krvi. S obz irom da je itavo tijelo, svaki organ i svako tkivo ovisno o hranidbenoj ulozi krvi, neista krv mora imati ozbiljne posljedice na itav tjelesni sustav. Lijek za to je vrlo jednostavan - vjebajte yogu i potpuno disanje.

    eludac i drugi probavni organi takoer pate zbog neispravnog disanja. Nisu s amo loe ishranjeni zbog gubi tka kisika nego i z b o g injenice da je hrani p o t r e b n a a p s o r p c i j a k i s i k a i z krvi k a k o b i s e oksigenizirala prije probave i resorpcije potrebnih sastojaka. Stoga je lako uoljivo da neispravno disanje dovodi do poremeaja u probavi i resorpciji. A kada resorpcija hranjivih sastojaka nije normalna tjelesni sustav pos ta je po thran jen , apet i t s lab, o t p o r n o s t sman jena . Vita lna energi ja pada a ovjek pos ta je kronino umoran i podloan bolestima. A sve je to posljedica neispravnog disanja.

    ak je i ivani sustav podvrgnut tegobama koje su izravno povezane s neispravnim disanjem. Mozak , lena modina, neuroni i ivci postaju slab i nedostatan instrument stvaranja, pohranjivanja i prijenosa ivanih impulsa kada ne dobivaju dovoljnu koliinu hranjivih s a s t o j a k a i z krv i . N e i s p r a v n a i s h r a n a n a s t a j e

    58

    nodovol jnom apsorpci jom kisika u pluima. Postoji i drugi aspekt ovoga sluaja kada se ivani impulsi , ili bolje reeno energija iz kojih impulsi nastaju, smanjuju zbog nedostatka pravilnog disanja, ali to pripada drugoj fazi teme koju emo obraditi u narednom poglavlju. T r e n u t n o mi je cilj usmjer i t i vau p o z o r n o s t na injenicu da je m e h a n i z a m ivanog sustava kao instrumenta za prijenos ivane energije nedovol jno uinkovit ukoliko je indirektna posljedica toga gubitak ispravnog disanja.

    Znaaj djelovanja reproduktivnih organa na ope zdrastveno stanje dobro je poznata injenica koju ovdje nije potrebno posebno spominjat i . Ipak, nuno je rei da itavo tijelo osjea i dosl jedno tomu pati kada su reproduktivni organi u loem stanju. Potpuno disanje stvara ritam koji je sukladan ritmu prirode kojim ona odrava ovaj vaan dio sustava u n o r m a l n o m stanju. Uo l j ivo je da reprodukt ivne funkcije ojaavaju i vitaliziraju simpatiko refleksno djelovanje, dajui ton itavom tjelesnom sustavu. Pritom ne mis l im da je vano pobuivati nie seksualne impulse. Daleko od toga. Yogin zastupa suzdrljivost, umjerenost i istou. On je nauio kontrolirati animalne strasti. Seksualna kontrola ne oznaava seksualnu slabost. Po yoga uenju mukarci i ene iji su reproduktivni organi normalni i zdrav i ima ju jae i z raenu vol ju k o j o m m o g u kontrolirati sami sebe. Yogin vjeruje da mnogobro jne

    59

  • izopaenosti toga predivnog dijela tjelesnog sustava proizlaze iz loega zdravlja te da nastaju zbog nezdravog prije nego li iz normalnog stanja tih organa. M a l o paljivog razmatranja ovog pitanja dokazat e n a m da su yoga uenja i spravna . S m a t r a m da ovd je ni je potrebno obraivati ovu temu ali vano je rei da se seksualna energija moe koncentrirati i upotrijebiti za razvoj uma i tijela individue umjesto da se rasipa to je p o s t a l o ob ia jem m e u tol iko vel ikim bro jem neinformiranih ljudi. U ovoj emo knjizi predoiti jednu od najpoznati j ih yoga vjebi u povezanosti s reenim. Bez obzira hoe li itatelj prihvatiti yoga teorije o suzdrljivosti i istome ivotu, otkrit e da potpuno disanje obnavlja zdravlje toga dijela tijela bolje od bilo ega drugog, to je ikada prije probao.

    Nemojte zaboraviti da se ovdje misli na normalno zdravlje a ne na neprikladan i nerazmjeran razvoj. Putena osoba otkrit e da normalno znai smanjene elje a ne njezino poveanje. Slab ovjek ili ena uoit e pojaanje ili poboljanje i osloboenje od slabosti koja ih je prije titila. Ne elim glede ovoga biti krivo shvaen ili krivo citiran. Ideal yogina je jako tijelo u svim njegovim dijelovima koji se nalaze pod njegovom kontro lom snane i razvijene volje pokretane visokim idealima.

    Pri vjebanju potpunog disanja, za vrijeme udisaja oit se kontrahira i njeno pritie jetru, eludac i ostale

    60

    trbune organe koji ih u povezanosti s r i tmom plua n jeno mas i ra ju . O i t pot ie n j ihovu akt ivnost i o s n a u j e n o r m a l n o f u n k c i o n i r a n j e . Svaki u d i s a j pomae pri ovoj unutarnjoj vjebi. Jednako tako potie n o r m a l n u cirkulaci ju u p r o b a v n i m organ ima . Za vrijeme srednjeg ili visokog disanja organi ostaju bez ovog korisnog uinka unutarnje masae.

    Zapadna civilizacija polae toliko puno panje tjelesnoj kulturi to je i zn imno dobra stvar. No u svom entuzi jazmu Zapadnjaci ne smiju zaboraviti da vjebe vanjskih miia nisu jedine i dovoljne. Unutarn j im organima takoer je potrebna vjeba a plan Prirode za ovu vjebu je ispravno disanje. Oit je glavni instrum e n t kojega j e P r i r o d a z a d u i l a za vren je ove unutarnje vjebe. Kretnje oita prenose vibracije na probavne organe te ih masiraju i lagano gnjee pri svakom udahu i izdahu, tjerajui krv u njih a za t im je istiskuju dajui jedan opi tonus organima. Bi lo koji organ ili dio tijela koji nije izloen ovakvom djelovanju pos tupno atrofira i prestaje normalno funkcionirati. Gubitak unutarnje vjebe koji se ostvaruje aktivnou dijafragme dovodi do bolesti organa. Potpuno disanje potie dijafragmu na ispravno kretanje. Uz to dolazi do pravilnog vjebanja srednjeg i gornjeg prsnoga koa. O v o je disanje doista p o t p u n o " u svojem djelovanju.

    Sa stajalita zapadne fiziologije (ne uzimajui i ne osvrui se pri tome na istonu filozofiju i znanost)

    61

  • yoga sustav potpunog disanja od vitalne je vanosti za zdravlje svakog mukarca, enu i dijete. Jednostavnost ove metode odbija mnoge ljude od toga da joj ozbil jno pristupe, a u isto vrijeme trae veliki novac u traenju zdravlja s p o m o u kompliciranih i skupih sustava" i m e t o d a . Zdravl je kuca na n j ihova vrata a oni ne odgovaraju. Uist inu je kamen koji graditelj odbacuje pravi temeljni kamen hrama zdravlja".

    6 2

    Poglavlje X

    VJEBE IZ TRADICIJE YOGE

    Na sl i jedeim s t ranicama i z n o s i m o tri vjebe disanja koje su starim yoginima bile dobro poznate. Prva vjeba je d o b r o p o z n a t o ,,yoga pro i u jue disanje". Ova vjeba ima dugu tradiciju. Yogini obino zavravaju svoje vjebe s ,,yoga proiujuim disanjem" a toan redoslijed pos tupaka predoit emo neto ka sn i j e . Takoer e m o p r i k a z a t i y o g a v j ebu za vitalizaciju ivaca" koja se prakticira od pamtivijeka a koje zapadni uitelji tjelesne kulture nisu nadmai l i premda su je neki od njih posud i l i " od uitelja yoge. Na kraju iznos imo vjebu ,,yoga glasovnog d i san ja"

    63

  • koja e nas nauiti kako dobiti melodiozan, vibrirajui glas karakteristian za najbolje yogine Istoka. Kada b i s m o u ovoj knjizi predoil i s amo ove tri vjebe, zanemarujui pr i tom sve ostale, korist za zapadnog itatelja bila bi neizmjerna. Stoga ih doista moete pr ihvat i t i k a o dar s I s toka i s l o b o d n o poe t i s vjebanjem.

    YOGA PROIUJUE DISANJE

    Y o g i n i i m a j u o m i l j e n i n a i n d i s a n j a k o j i prakticiraju uvijek kada osjeaju potrebu ventiliranja i proiavanja plua. Ovim disanjem zavravaju mnoge d r u g e d i s a j n e v jebe . I z n o s i m o i tav r e d o s l i j e d postupaka. Proiujue disanje ventilira i proiuje p l u a , s t imul i ra s tanice i da je j edan op i t o n u s r e s p i r a t o r n i m o r g a n i m a t e p r i d o n o s i n j i h o v o m d o b r o m zdrastvenom stanju. O s i m ovoga djelovanja osvjeuje itavo tijelo. Pjevai i ljudi koji puno govore ovu e vjebu doivjeti posebno umirujuu za itav respiratorni sustav nakon naprezanja.

    1.) Udahnite po tpun im udahom.

    2.) Zadrite zrak nekoliko sekundi.

    3.) Skupite usne kao da elite zvidati (ali ne napinjite i ne nadimajte obraze); tada energino izdahnite

    64

    malu koliinu zraka kroz otvor koji ste oblikovali u s n a m a . S tani te na t renutak a p o t o m energ ino izdahnite jo malo zraka. Ponavljajte ovaj postupak sve dok zrak nije u potunost i izdahnut. Upamti te da zrak iz plua treba izdisati energino.

    Ovo e disanje biti potpuno osvjeavajue kada je osoba umorna i kada se osjea iscrpljeno. Vjebu treba prakticirati sve dok postupak izvoenja ne postane pr i rodan i lak. O b i n o se koristi nakon izvoenja drugih vjebi koje su predoene u ovoj knjizi. Ovu je vjebu potrebno dobro prouiti .

    YOGA VJEBA DISANJA ZA REVITALIZACIJU IVACA

    Ova je vjeba dobro poznata yoginima. Smatraju j e j e d n o m od na ju inkov i t i j ih m e t o d a p o z n a t i h ovjeku koj im se stimuliraju i jaaju ivci. Svrha ove vjebe je poticati ivani sustav, razvijati ivanu snagu, energiju i vitalnost. Vjebom se stvara stimulirajui pritisak na vane ivane centre to zauzvrat potie i energizira itav ivani sustav i odailje poveani tijek energije svim dijelovima tijela.

    1.) Stanite uspravno.

    65

  • 2.) Udahnite potpuni udah i zadrite ga.

    3.) Ispruite ruke ispred sebe, doputajui im da budu meke i oputene te da ih tek neznatna energija miia i ivaca dri u i spruenom poloaju.

    4.) Po lagano povlaite ruke prema r a m e n i m a postupno kontrahirajui miie i polaujui u njih energiju. Kada dosegnu ramena ake trebaju biti vrsto stisnute tako da se u nj ima osjeti treperenje.

    5.) Napetih miia tada polako gurnite ake prema naprijed a zatim ih brzo povucite natrag (jo uvijek stisnutih i napetih miia) i ovaj zadnji pos tupak ponovite nekoliko puta.

    6.) Izdahnite energino (snano) kroz usta.

    7) Izvedite vjebu proiujueg disanja".

    D je lo tvornos t ove vjebe jako ovisi o brz in i povlaenja aka kao i o napetosti miia te, naravno, o ispunjenosti plua zrakom. Ovo je vrijedna vjeba. Djeluje kao lijek za jaanje".

    YOGA GLASOVNO DISANJE

    Yogini su razvili oblik disanja kojim razvijaju svoj glas . N a d a l e k o su p o z n a t i po svoj im p r e d i v n i m glasovima - snanim, glatkim i jasnim snaga kojih je

    66

    poput zvuka trube. Prakticirali su ovaj posebni oblik disajne vjebe koji ih je obdar io mekim i fleksibilnim g la sov ima da jui im neopi s ivo lepravu kvalitetu kombiniranu s velikom snagom. Prakticirate li vjebu k o j u ovd je i z l a e m o , s v r e m e n o m ete p o s t i i spomenute kvalitete ili glas yogina. Naravno, nuno je redovno izvoenje. Meut im, metoda disanja treba se koristiti kao pr igodna vjeba a ne kao uobiajeni nain disanja.

    1.) Udahnite potpuni udah polako i odmjereno kroz nos, udiui to due.

    2.) Zadrite dah nekoliko sekundi.

    3.) Energino (snano) izdahnite jednim velikim izdisajem kroz irom otvorena usta.

    4.) Odmor i te plua proiujuim disanjem.

    Ne ulazei dublje u yoga teoriju o stvaranju zvuka pri govoru i pjevanju, elim rei da je yogine iskustvo poui lo da kvaliteta i snaga glasa ne ovise s amo o g l a s n i c a m a s m j e t e n i m u gr lu nego takoer i o mi i ima lica. Ljudi s velikim prsnim koem m o g u imati slab glas dok drugi s vrlo malenim prsima mogu pro izvodi t i zvukove zauu jue snage i kvalitete. Predlaem vam da izvedete vrlo zanimljiv eksperiment: Stanite pred ogledalo, skupite usne i zvidite. Uoi te oblik svojih usta i izgled vaega lica. Tada pjevajte i govorite kao to to inae inite. Uoite razliku. Sada ponovno ponite zvidati tijekom nekoliko sekundi

    67

  • ne mijenjajui poloaj usana i lica. Otpjevajte neku pjesmicu i vidjet ete kakav je zvuan, rezonantan, jasan i lijep ton stvoren.

    68

    POGLAVLJE XI

    SEDAM YOGA VJEBI

    Slijedi sedam yoga vjebi namijenjenih razvijanju plua, miia, ligamenata, plunih alveola i drugo. Vrlo su jednostavne ali udesno djelotvorne. Ne dopustite da jednostavnost ovih vjebi uzrokuje gubitak interesa. O n e su rezultat paljivog eksperimentiranja i vjebanja te ine sutinu brojnih kompliciranih i tekih vjebi iz kojih su ovdje izdvojeni nevani dijelovi. Ostale su sutinske karakteristike.

    69

  • (I) ZADRAVAJUE DISANJE

    O v o m v a n o m v j e b o m jaaju se i razvi ja ju respiratorni miii jednako kao i plua. Cesto izvoenje ima tendenciju irenja grudnoga koa. Yogini su otkrili da povremeno zadravanje zraka, nakon to se plua ispune potpunim udisajem, ima vrlo koristan uinak i to ne samo na respiratorne organe nego i na organe probave, na ivani sustav i na krv. Otkril i su da povremeno zadravanje daha isti zrak koji je zaostao u pluima od posljednjeg udisaja te da se na taj nain krv potpuni je zasiuje kisikom. Takoer znaju da zrak zadran na ovaj nain sakuplja sve o tpadne tvari. Izbacivanjem ovakvoga zraka odstranjuju se tetni sastojci i iste plua jednako kao to se u p o r a b o m purgativa iste crijeva. Vjeba se preporua pri raznim poremeaj ima i tegobama s elucem, jetrima i krvi. Opaeno je da se ovom m e t o d o m osoba esto rjeava loeg daha uzrok kojega je vrlo esto loa ventilacija plua. Savjetujem itatelju da ovoj vjebi prida posebnu pozornost jer njezina je djelotvornost doista velika. Ve i sami postupci vjebanja pruit e vam jasnu sliku o vrijednosti ove metode.

    1.) Stanite uspravno.

    2.) Udahnite potpuni dah.

    3.) Zadrite zrak to dulje moete a da se pri tome ne 70

    ^3

    napreete.

    4.) Izdahnite energino kroz otvorena usta.

    5.) Vjebajte proiujue disanje.

    Na poetku ete dah zadravati vrlo kratko ali nakon kratkotrajnog vjebanja dolaz i do zna tnog pobol janja . elite li vidjeti koliko ste napredovali mjerite vrijeme zadravanja udahnutoga zraka.

    (II) STIMULIRANJE PLUNIH ALVEOLA

    Svrha ove vjebe je stimulacija plunih alveola. Poetnici ne smiju pretjerivati s ovom vjebom, a ni u kom sluaju ne smiju je izvoditi energino. Neki e ve nakon prvih pokuaja osjetiti vrtoglavicu. U tom sluaju trebaju proetati i odgodit i vjebu za kasnije.

    1.) Stanite uspravno s rukama sputenim niz tijelo.

    2.) Diite polako i pos tupno.

    3.) Za vrijeme udisaja njeno lupkajte grudni ko s jagodicama prstiju stalno mijenjajui poloaj .

    4.) Kada plua ispunite zrakom, zadrite dah i udarite o prsa dlanovima.

    5.) Vjebajte proiujue disanje".

    Ova je vjeba vrlo osvjeavajua i stimulirajua za

    71

  • itavo tijelo. Dobro je poznata praktiaru yoge. Velik broj plunih alveola vremenom postaje neaktivan zbog nepotpunog disanja. Zbog toga alveole esto atrofiraju. Osob i koja godinama nepravilno die nee biti lako potaknut i na aktivnost sve bolesne plune alveole provoenjem potpunoga disanja , ali ova e vjebe vremenom dati eljene rezultate. Zato ju je vrijedno prouiti i prakticirati.

    (III) RASTEZANJE REBARA

    Spomenuli smo da su rebra povezana s hrskavicom koja dopu ta odreenu ekspanzi ju. Pri i spravnom disanju rebra imaju vanu ulogu. Dobro je povremeno na njih primijeniti posebnu vjebu kako bi se sauvala njihova elastinost. Stajanje ili sjedenje u nepravilnom poloaju, to je vrlo karakteristina navika zapadnog ovjeka, ini rebra krutim i neelastinim. O v o m ete vjebom zasigurno nadii ovakvo stanje.

    1.) Stanite uspravno.

    2.) Podignite ruke do razine pazuha. Palac oslonite o pazunu jamicu, dlanove na prsni ko a vrhove prstiju poloite na prsnu kost.

    72

    3.) Udahnite potpuni zdah.

    4.) Zadrite zrak neko vrijeme.

    5.) Potom njeno gnjeite prsni ko i polagano

    izdiite.

    6.) Prakticirajte proiujue disanje".

    Vjebajte umjereno i ne pretjerujte.

    (IV) IRENJE GRUDNOGA KOA

    Obavl ja jui razne pos love saginjemo se i t o m kretn jom kontrah i ramo grudni ko. Na taj na in stvaramo korisne podraaje na prsni ko ali i na pluno tkivo. Ovom vjebom izvodimo pokrete koji obnavljaju pr i rodno stanje respiratornog sustava.

    1.) Stanite uspravno.

    2.) Udahnite potpuni udah.

    3.) Zadrite zrak.

    4.) Ispruite obje ruke prema naprijed; stisnite ake i poloite ih u istu ravninu s ramenima.

    5.) Tada energino povucite ake natrag u poloaj tik do ramena.

    6.) Zat im ih ponovno ispruite i povucite. Ponovite ovaj postupak nekoliko puta.

    7.) Izdahnite energino (snano) kroz otvorena usta.

    73

  • 8.) Vjebajte proiujue disanje.

    Pri izvoenju ove vjebe postupajte umjereno i ne pretjerujte.

    (V) VJEBA HODANJA

    1.) Koraajte podignute glave. Bradu lagano povucite prema dole a ramena neznatno zabacite unatrag. Koraci trebaju biti odmjereni.

    2.) U d a h n i t e p o t p u n i d a h i u seb i b r o j i t e 1,2,3,4,5,6,7,8. Svaki broj neka oznaava jedan korak a udisaj neka traje osam koraka.

    3.) Izdiite po lako kroz nos brojei kao i pri je -

    1,2,3,4,5,6,7,8 - svaki broj jedan korak.

    4.) Stanite i odmorite se na trenutak. Zatim nastavite

    hodati i brojati. Svaki broj jedan korak.

    5.) Ponavljajte ovu vjebu sve dok se ne umorite . Moete je vjebati nekoliko puta dnevno.

    Neki yogini prakticiraju ovu vjebu zadravajui dah ti jekom etiri koraka. I t i jekom osam koraka vrijeme udisaja i izdisaja je jednako. Provodite ovu vjebu kad god moete.

    74

    (VI) JUTARNJA VJEBA

    1.) Zauzmite vojnici stav - podignite glavu, pogled neka je usmjeren p r e m a napr i jed , ramena su zabaena, koljena ukruena a ruke poloene uz tijelo.

    2.) Podignite polako tijelo na none prste; udahnite

    potpuni udah, mirno i staloeno.

    3.) Zadrite dah nekoliko sekundi, odravajui isti poloaj .

    4.) Polako se vratite u prvi stav i s todobno izdiui

    zrak kroz nos.

    5.) Vjebajte proiujue disanje.

    6.) Ponovite vjebu nekoliko puta.

    (VII) STIMULIRANJE CIRKULACIJE

    1.) Stanite uspravno.

    2.) Udahnite potpuni udah i zadrite ga.

    3.) Sagnite se polako prema naprijed i uhvatite tap ili ibu mirno i vrsto a tada postupno unesite

    svu svoju snagu u stisak.

    4.) Otpust i te stisak, vratite se u poetni poloa j i izdahnite.

    5.) Zavrite vjebu s proiujuim disanjem.

    75

  • Ova se vjeba moe provoditi bez koritenja tapa ili ibe tako da hvatate imaginarni tap. U tom sluaju snagom svoje volje provedite stisak. O v o m p o z n a t o m y o g a v j e b o m s t i m u l i r a t e c i rkulac i ju s p o m o u potiskivanja arterijske krvi u ekstremitete i povlaenja venske krvi u srce i plua kako bi mogli preuzeti kisik koji se udie zrakom. U sluaju slabe cirkulacije plua n e s a d r e d o v o l j n u k o l i i n u krv i k o j a s e n a zadovoljavajui nain uspijeva oksigenizirati. U tom sluaju itav tjelesni sustav nema bilo kakve koristi od pobol j anog naina disanja. Preporua se prakticiranje ove vjebe skupa s redovnim vjebanjem potpunog disanja.

    76

    POGIAVLjE XII

    SEDAM MANJIH YOGA VJEBI

    Ovo se poglavlje sastoji od sedam manjih yoga disajnih vjebi bez posebnoga naziva za svaku od njih. No svaka je vjeba drugaija i ima razliitu primjenu. Prakticirajui ovu vjebu otkrit ete da su neke od njih bolje prilagoene vaem sluaju. Premda sam ove vjebe nazvao m a l i m vjebama", one su korisne i iznimne su vrijednosti jer se u protivnom ne bi pojavile u ovoj knjizi. Predstavljaju saeti teaj razvijanja tijela i plua. Kada bismo im posvetili vie pozornosti i kada b i s m o opisal i kakav u inak imaju , mora l i b i s m o napisati novu knjigu. Dodatna vrijednost ovih vjebi

    77

  • je ta to su disajne metode njihov sastavni dio . Ne zanemarite ih i ne preskoite zbog toga to se nazivaju manje vjebe". Vjerojatno su neke od njih ono to vam je uistinu potrebno. Probajte ih i odluite sami.

    VJEBA I

    1.) Stanite uspravno s rukama sputenim niz tijelo.

    2.) Udahnite potpuni dah.

    3.) Diite polako ruke drei ih ukoene. Dlanovi se moraju dotaknuti iznad glave.

    4.) Zadrite dah to dulje moete (i nekoliko minuta) s rukama ispruenim iznad glave.

    5.) Sporo sputajte ruke i polako izdiite.

    6.) Vjebajte proiujue disanje" .

    VJEBA II

    1.) Stanite uspravno s rukama ispruenim ispred tijela.

    2.) Udahnite potpuni udah i zadrite ga.

    3.) Krunim pokretima povucite ruke to vie moete unatrag Potom se vratite u prvobitni poloa j . Ponovite postupak nekoliko puta zadravajui dah

    itavo vrijeme.

    4.) Izdahnite energino kroz usta.

    5.) Prakticirajte proiujue disanje".

    VJEBA III

    1.) Stanite uspravno s rukama ispruenim ispred sebe.

    2.) Udahnite potpuni udah.

    3.) Nekoliko puta opiite rukama krug unazad. Potom opiite rukama krug u suprotnom pravcu. itavo vrijeme zadrite dah.

    4.) Izdahnite energino kroz usta.

    5.) Vjebajte proiujue disanje" .

    VJEBA IV

    1.) Legnite na pod lica okrenutog prema dolje. Ruke ispruite uz tijelo a dlanove poloite na tlo.

    2.) Udahnite potpuni dah i zadrite ga.

    3.) Ukrutite tijelo i podignite ga oslanjajui se na ruke i prste.

    4.) Spustite tijelo u prvobitni poloaj . Ponovite vjebu nekoliko puta.

    79 78

  • 5.) Izdahnite energino kroz usta.

    6.) Vjebajte proiujue disanje".

    VJEBA V

    1.) Stanite uspravno. Dlanove poloite na zid pred sobom.

    2.) Udahnite potpuni udah i zadrite ga.

    3.) Prislonite prsni ko uza zid oslanjajui teinu- tijela na ruke.

    4.) Podignite tijelo u poetni poloaj koristei miie ruku. Tijelo pri toj radnji mora biti ukrueno.

    5.) Izdahnite energino kroz usta.

    6.) Prakticirajte proiujue disanje.

    VJEBA VI

    1.) Stanite uspravno. Ruke oslonite na kukove.

    2.) Udahnite potpuni dah i zadrite ga.

    3.) Noge i kukovi su ukrueni. Ponite savijati noge u luku prema naprijed. Is todobno polako izdiite.

    4.) Vratite se u prvobitni poloaj i jo jednom potpuno

    80

    udahnite.

    5.) Savijte se postranino i lagano izdiite. (Poloaj postraninog savijanja moe varirati od lijevo na desno).

    6.) Prakticirajte proiujue disanje".

    VJEBA VII

    1.) Stanite ili sjednite. Kraljenica mora biti okomita. 2.) Udahnite potpuni udah ali umjesto jednoga

    kontinuiranog udisaja primijenite niz kratkih i brzih umrkavanja zraka. Zamislite da miriete neku jaku eterinu tvar koju zbog njezine snage ne elite o d m a h udahnuti na nos. Pri tome ne izdiite nego kratkim udisaj ima potpuno ispunite plua.

    3.) Zadrite dah nekoliko sekundi.

    4.) Izdahnite kroz nos, dug im relaksirajuim

    izdahom.

    5.) Prakticirajte proiujue disanje".

    81

  • POGLAVLJE XIII

    VIBRACIJE I YOGA RITMIKO DISANJE

    Sve to postoji u stanju je vibracije; od najmanjeg a toma pa sve do velikog sunca. U prirodi ne postoj i nita to bi se nalazilo u stanju apsolutnog mirovanja. Jedan jedini atom lien vibracije mogao bi razoriti itav Univerzum. U neprek idnom vibriranju i kretanju o i t u j e s e u n i v e r z a l a n r a d . M a t e r i j a j e s t a l n o podvrgnuta djelovanju energije, a posljedica toga su beskrajne forme i neizbrojive razliitosti. Ipak, niti forme niti razliitosti nisu trajni. Poinju se mijenjati u t renutku k a d a su s tvoreni . Iz njega p r o i z l a z e 82

    bezbrojni oblici koji se takoer mijenjaju i potiu stvaranje novih formi; i tako dalje sve u beskonanost. U s v i j e t u f o r m i n i t a n i j e t r a j n o ali V E L I K A S T V A R N O S T i p a k j e n e p r o m j e n j i v a . F o r m e predstavljaju pojavnost. Dolaze i odlaze. Stvarnost je vjena i nepromjenjiva.

    A t o m i l judskoga tijela u s ta lnom su pokretu. Zbivaju se neprestane promjene. Za s amo nekoliko mjeseci gotovo da se u potpunost i dogodi promjena u materiji od koje je izgraeno tijelo. Gotovo je nemogue da e se za nekoliko mjeseci pronai bilo koji a tom koje je u sada ukomponiran u sastav naega tijela. Vibracije, stalne vibracije. Kretanje, stalno kretanje. Promjene, stalne promjene.

    U svim vibracijama pronalaz imo odreeni ritam. Ritam proima itav Univerzum. Kruenje planeta oko sunca, pl ima i oseka, kucanje srca; sve su to ritmiki zakoni. Sunane zrake dolaze do nas, kia pada po nama u skladu s podvrgnutou istom zakonu. Svaka je kretnja oitovanje zakona ritma. Naa su tijela na jednaki nain podvrgnuta r i tmikom zakonu kao i planeti koji krue oko sunca. Veliki d io ezoterijske strane yoga znanosti disanja zasnovan je na ovom p o z n a t o m naelu prirode. Usklaujui se s r i tmom tijela yogin uspijeva apsorbirati veliku koliinu prane ko jom uspijeva postii eljene rezultate. O tome emo govoriti kasnije.

    83

  • Tijelo u kojem se sada nalazite moe se usporediti s ma l im zatonom koji se iz mora usijeca u kopno. P r e m d a p r i v i d n o p o d v r g n u t o s v o j i m v l a s t i t i m zakonima u stvarnosti je podvrgnuto pl imi i oseki mora. Veliki ocean ivota nad ima se i povlai, raste i pada a mi odgovaramo na njegove vibracije i ritam. U normaln im uvijetima i stanjima pr imamo vibracije i ritam od velikog oceana ivota i odgovaramo na njega. Ali ponekad su usta zatona zatvorena nanosima i mi ne uspi jevamo primit i impuls Majke Mora . Taj se nesklad oituje u nama samima.

    Vjerojatno ste uli da zvukovi violine, ponavljani brzo i r i tmino, pokreu vibracije koje v remenom m o g u unit i t i mos t . Isti se rezultat pos t ie kada postrojba vojnika vojnikim stupanjem prelazi most. U tim se sluajevima uvijek izdaje zapovijed o promjeni koraaja kako nastale vibracije ne bi prouzroile ruenje mosta. Ova oitovanja posljedica su ritmikih kretnji te n a m prenose ideju o utjecaju ritmikog disanja na tijelo. itav tjelesni sustav prihvaa vibraciju ritmikih pokreta plua i postaje u skladu s voljom. U stanju jednoga potpunog sklada dolazi do spremnog odgovora i reagiranja na snagu volje. S tako usklaenim ti jelom yoginu nije teko vlastitom voljom poveati cirkulaciju b i lo kojega di jela tijela. Na jednaki na in m o e usmjeriti i poveati tijek energije svojih ivaca u bilo koji dio tijela ili organ, ojaavajui i stimulirajui ga.

    84

    Na isti je nain yogin s pomou ritmikoga disanja sposoban apsorbirati i kontrolirati poveanu koliinu prane koja je sada na raspolaganju volje. M o e je koristiti kao nosa ili sredstvo kojim alje misli drugima kao i za prihvaanje svih onih ije su misli osnaene i s tom vibracijom. Fenomen telepatije, prijenosa misli , mentalnog lijeenja, mesmerizma, teme su koje na Z a p a d u izazivaju velik interes a koje su yog in ima poznate stoljeima, mogu se jako poveati i pojaati u k o l i k o o s o b a alje svoju m i s a o n u snagu n a k o n r i t m i k o g d i s an j a . R i t m i k o e d i s a n j e p o j a a t i vrijednost mentalnog i magnetskog lijeenja zasigurno za sto posto .

    G lavna stvar koja se m o r a post i i za vr i jeme mentalnoga disanja je mentalna ideja ritma. O n i m a koji su imalo upueni u glazbu, dobro je poznato odmjereno brojanje ili takt. Drug ima ovu ideju m o e prenijeti ritmiki vojniki korak: Lijeva, desna, lijeva, desna, lijeva desna; jedan, dva, tri, etiri."

    Yogin zasniva svoje ritmiko vrijeme na jedinici koja odgovara otkucajima njegova srca. U razliitih osoba srce razliito kuca, ali otkucaji srca svake osobe odaju ispravan ritmiki s tandard za tog pojedinca tijekom njegova ritmikog disanja. Odredite normalne otkucaje srca polaganjem svojih prstiju nad b i lom i tada brojite: 1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve dok ritam ne postane vrsto utisnut u va um. Malo vjebe utvrdit

    85

  • e ritam tako da e vam ga biti lako reproducirati . Poetnik obino udie u vremenu koje iznosi est o tkuca j a ali se v j eban jem ova vr i j ednos t u b r z o poveava.

    Yoga pravilno ritmiko disanje postie se tako da vrijeme udisaja i izdisaja bude jednako dok vrijeme zadravanja zraka nakon udisaja i vrijeme izmeu izdisaja i ponovnog udisaja trebaju trajati polovinu broja udisaja i izdisaja.

    S o b z i r o m da u kasni jem tekstu g o v o r i m o o vjebama osnova kojih je ritmiko disanje, s v jebom koju sada iznos imo potrebno je doista dobro ovladati. O n a ini osnovu brojnih drugih sloenijih vjebi.

    1.) Sjednite. Kraljenicu drite uspravno. Poloaj koji ste zauzeli neka je ugodan. Prsni ko, vrat i glava trebaju biti to je mogue vie poloeni okomito . Ramena lagano zabacite unatrag a ruke neka vam mirno poivaju u krilu. U ovom poloaju teina tijela je u velikoj mjeri podrana rebrima, a poloaj nije teko odravati. Yogini su otkrili da se efekti ritmikog disanja ne mogu postii kada je prsni ko sputen a trbuh ispupen.

    2.) Udahnite sporo potpuni udah brojei est jedinica otkucaja.

    3.) Zadrite dah brojei tri jedinice otkucaja.

    86

    4.) Izdahnite sporo kroz nos brojei est jedinica.

    5.) Izbrojite tri jedinice otkucaja nakon izdisaja

    (vrijeme izmeu izdaha i novog udaha).

    6.) Ponovite postupak nekoliko puta ali izbjegavajte

    iscrpljivanje odmah na poetku.

    7.) S a m i od lu i t e kada ete zavr i t i s v j e b o m .

    Prakticirajte proiujue disanje. O n o e vas odmori t i

    i proistiti plua.

    Nakon kratkotrajnog vjebanja bit ete sposobni poveati trajanje udisaja i izdisaja sve do vrijednosti o d petnaes t o tkuca ja . N e z a b o r a v i t e d a v r i j eme zadravanja daha nakon udisaja i nakon izdisaja mora iznositi pola vrijednosti jedinica udaha ili izdaha.