POREMEĆAJ DISANJA U SPAVANJU

(PDS)

Poremećaje disanja u spavanju karakterizira hrkanje, epizode prestanka disanja često praćene naprasnim buđenjem iz sna te prekomjerni dnevni umor i pospanost.

Brošura sadrži osnovne informacije o ovom poremećaju, a namijenjena je pacijentima.

2

Opstruktivna apneja u spavanjuUslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do zapadanja baze jezika i stražnjeg zi-da ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta

Uslijed nemogućnosti prolaska zraka u pluća dolazi do nedostatka kisika u krvi na koji reagira mozak, budi bolesnika iz sna i omogućuje ponovo disanje.

Bolesnik se obično ne sjeća ovih epizo-da buđenja. Uslijed ponavljanih epizoda buđenja (kojih može biti i do nekoliko stotina tijekom cijele noći), bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te se u jutro budi umoran i pospan.

Ako je zatvaranje dišnog puta samo djelomično, tada nastaje hrkanje.

Većina pacijenata nije svjesna tih doga-đaja tijekom noći. Najčešće partner u

krevetu zamjećuje epizode prestanka disanja, a u slučaju glasnog hrkanja na-pušta spavaonicu.

Centralna apneja u spavanjuUslijed izostanka podražaja za disanje iz mozga. Centralna apneja je znatno rjeđa od opstruktivne, a nastaje kada mozak ne šalje podražaje u mišiće za disanje.Bolesnik se obično budi s osjećajem nedostatka zraka, a prisutna je i pre-komjerna dnevna pospanost.

Najčešći uzrok centralne apneje su bolesti srca ili moždani udar. Osobe s centralnom apnejom često pamte epi-zode noćnog buđenja.

Miješana apneja u spavanjudolazi do zatvaranja dišnog puta često u kombinaciji s izostankom dišnog napora. Ustvari, radi se o kombinaciji opstruktiv-ne i centralne apneje u spavanju.

Apneja u spavanju ozbiljan je poremećaj disanja u spavanju koji karakteriziraju opetovane

epizode prestanka disanja. Pojedine epizode mogu trajati i do 2 minute

Prikaz opstruktivna apneja u spavanju

3

FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK APNEJEBolest se najčešće javlja poslije 30. godine života, nešto češće u muškaraca nego žena, ali se može

javiti u bilo kojoj životnoj dobi, pa i u djece.

Opstruktivna apneja1. Prekomjerna tjelesna težina2. Opseg vrata > 44 cm 3. Usko ždrijelo, veliki krajnici, velika

resica, mala brada4. Opstruktivna apneja u obitelji5. Korištenje alkohola, sedativa6. Pušenje (do 3 puta veći rizik pojave op-

struktivne apneje nego kod nepušača)

Centralna apneja1. Bolesti srca (fibrilacija atrija i de-

kompenzacija srca)2. Moždani udar, tumori mozga (pore-

mećana sposobnost mozga u regu-laciji disanja)

Simptomi Prekomjerna dnevna pospanost

unatoč dovoljno dugom spavanju

Glasno hrkanje, jače izraženo u opstruktivnoj apneji

Epizode prestanka disanja od nekoliko sekundi do dvije minuta, a potom naprasno buđenje.

Buđenje s osjećajem suhoće usta

Jutarnja glavobolja, smetnje koncentracije, razdražljivost

4

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJUApneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi, a isto tako povezana je s nizom

komplikacija.

1. Komplikacije srčanog i krvnožilnog sustava

Uslijed smanjene razine kisika u krvi (kao posljedice opstrukcije dišnog pu-ta) dolazi do porasta krvnog tlaka. Što je apneja težeg stupnja, to je rizik po-višenog krvnog tlaka veći. Ukoliko osoba već boluje od neke srčane bole-sti, apneja tada može biti i uzrok izne-nadne smrti.

Dakle, opstruktivna apneja može po-goršati postojeću srčanu bolest, dovesti do poremećaja srčanog ritma, možda-nog udara i iznenadne smrti bolesnika.

Kod centralne apneje srčana bolest je obično uzrok apneje, a rijetko poslje-dica.

2. Dnevni umor i pospanostUslijed učestalih epizoda buđenja bo-lesnik ne može postići stadije dubokog sna te zbog toga nema ni potrebnog odmora organizma.

Bolesnik je ujutro pospan, razdražljiv, često ima glavobolju, otežanu koncen-traciju, zaspi u tijeku posla ili za vola-nom automobila. Osobu s apnejom u spavanju često se na poslu krivo shva-ća kao neradnika.

Školska djeca i adolescenti obično ima-ju probleme s učenjem, ne mogu se koncentrirati niti zadržati pažnju na dulje vrijeme.

5

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJUApneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi, a isto tako povezana

je nizom komplikacija.

3. Povećani rizik od operativnih zahvata (opća anestezija)

Zbog poremećaja disanja u položaju na leđima kod osobe s apnejom u spa-vanju, obvezatno treba preoperativno o tome informirati anesteziologa (po-većani rizik za op. zahvat).

4. Sociološki momentZbog glasnog hrkanja, partner često napušta spavaću sobu, dolazi do svađa i raspada brakova. Nije ni zanemariv moment razdražljivosti i psihičke de-privacije osobe oboljele od apneje, a često je pridruženo učestalo noćno mokrenje i impotencija. Gastroezo-fagealni refluks češće se nalazi kod bo-lesnika s apnejom. Djeca koja boluju od apneje u spavanju često su hiperak-tivna pa i zbog toga imaju probleme u školi.

6

DIJAGNOSTIKA APNEJE U SPAVANJU

1. Tipičnih anamnestičkih podataka (hrkanje, prekomjerna dnevna pospanost, umor)

2. Izgleda bolesnika (prekomjerna tjelesna težina, povećani opseg vrata, mala brada, deformacije čeljusti)

3. Skrining testova (Epworthov upitnik , Berlinski upitnik, Test uspavljivanja)

4. Oksimetrijskog nalaza niske razine kisika u arterijskoj krvi tijekom spavanja

5. Prijenosnih sustava za cjelonoćno testiranjeBolesnik dobije za kućnu upotrebu prijenosni aparat koji tijekom noći bilježi parametre disanja, rada srca, pokrete dišnih mišića, količinu kisika u krvi. Re-zultati se bilježe na neki medij (npr. magnetsku karticu) i naknadno očitavaju. Ovakve sustave za testiranje u kući bolesnika koriste i neke ustanove za bol-ničko testiranje.

6. Cjelonoćna polisomnografijaPredstavlja zlatni standard dijagnostike apneje, a sastoji se od kontroliranog, kontinuiranog, cjelonoćnog praćenja bolesnika u bolničkim uvjetima, uz bilježe-nje niza parametara u realnom vremenu: moždane funkcije, pokreta očiju, pro-toka zraka kroz nos i usta, pokreta dišnih mišića, rada srca, količine kisika u krvi.

7. Radiomorfometrijska mjerenja (CT glave i vrata)

8. Dodatna obrada ORL-u slučaju anatomskih anomalija nosa, brade, ždrijela.Kardiološka - kod centralne apneje u spavanju, povišenog krvnog tlaka, pore-mećaja srčanog ritma.

7

LIJEČENJE OPSTRUKTIVNE APNEJE U SPAVANJU

Lakše slučajeve apneje može se pokušati liječiti općim mjerama, redukcijom tjelesne te-žine, spavanjem na bok, izbjegavanjem alkoholnih i gaziranih pića u popodnevnim satima, prestankom pušenja, higijenom spavanja. Ukoliko navedene mjere ne daju rezultate ili se radi o teškim slučajevima apneje u spavanju, dolaze u obzir slijedeći terapijski postupci:

1. CPAP (Continuous positive airway pressure) – potpora disanju kontinui-ranim pozitivnim tlakom. Radi se o aparatu koji upuhuje zrak u dišni put preko maske stavljene na nos ili na usta i nos koju bolesnik nosi tijekom spavanja. Zrak se upuhuje pod tlakom od 4 -20 cm H2O i na taj način sprje-čava kolaps dišnog puta. Na žalost, ne-ki bolesnici ne podnose CPAP.

Posebno su pogodni CPAP aparati sa samoregulirajućim tlakom, npr. BiPAP/AUTO cpap aparat koji snizuje tlak ti-jekom izdisaja, a povećava ga tijekom udisaja što bolesniku omogućuje ugod-niju primjenu

2. Kirurško liječenje – sastoji se u anatomskoj rekonstrukciji anomalije gornjih dišnih puteva ili djelomičnom odstranjenju tkiva ždrijela (krajnici, meko nepce, resica). Najpoznatiji operativni zahvat je uvulopalatofarin-goplastika koja je posebno učinkovita u saniranju hrkanja. Zahvatom nožem ili laserom odstranjuje se dio mekog nepca, resica te krajnici.Operativne korekcije čeljusti povlači se donja čeljust prema naprijed, što pove-ćava prostor iza baze jezika te onemo-gućava zatvaranje dišnih puteva.Traheostomija – postavlja se kanila u dušnik. Kanila ima poklopac koji se ti-jekom dana zatvara, a po noći otvara tako da bolesnik diše kroz kanilu .

AUTO-CPAP Q SERIES Philips-Respironics

8

LIJEČENJE CENTRALNE APNEJE

DODATNE MJERE I POSTUPCI U ZBRINJAVANJU APNEJE

Pitanje alternativnih postupaka u zbrinjavanju apneje u spavanju.

3. Oralne proteze – razni fiksatori koji sprječavaju zapadanje jezika u snu ili fiksiraju čeljusti. Vrlo su neugodne za korištenje, nisu u upotrebi u značaj-nijoj mjeri. Radi se o protezama koje pretežno preferiraju stomatolozi.

1. CPAP, posebno BiPAP, ventilacija

2. ASV adaptivna servo – ventilacija. Aparat najprije testira ventilaciju bolesnika, podatke pohranjuje u memoriju te za vrijeme spavanja koristi pohranjene po-datke i sprječava pojavu apneje. Ova metoda liječenja je posebno pogodna za centralnu apneju.

3. Liječenje srčane ili neuromuskularne bolesti

4. Dodatno liječenje kisikom u kontinuiranom protoku tijekom spavanja.

1. Redukcija tjelesne težine, po potrebi i bolnički kontrolirana

2. Izbjegavanje tableta za spavanje, alkohola, gaziranih pića i nikotina.

3. Izbjegavanje spavanja na leđima, korištenje bočnog položaja

4. Održavanje prohodnosti nosa –inhalacija slanih otopina ili kratkotrajno nosni dekongestivi.

Za sada nema pouzdanih podataka koji bi ukazivali na opravdanost primjene al-ternativnih metoda. Akupunktura se spominje kao mogući terapijski postupak, ali samo u kombinaciji sa standardnim terapijskim postupcima.

9

UPUTA ZA BOLESNIKAPolysomnografska snimanja se provode 2 - 3 noći za redom.

Dužina boravka u ustanovi ovisi o polysomnografskom nalazu; ako je nalaz pozi-tivan (osoba ima poremećaj disanja u spavanju,) potrebna je još jedna noć polyso-mnografskog snimanja s primjenom CPAP-a.

Obavjest o dužini boravaka dobiva se od strane liječnika nakon prve noći snima-nja po očitanju nalaza.

Kako se pripremiti za noćno snimanje?

Osobe moraju imati čistu kosu, muškarci moraju imati obrijanu bradu, žene bez laka na noktima, lagana odjeća za spavanje, papuče, pribor za osobnu njegu. Ti-jekom dana (popodneva) izbjegavati spavanje, konzumiranje kave, čaja, gaziranih pića, alkohola i lijekova za spavanje te diuretika (lijekove za izmokravanje). Po-trebno je ponijeti medicinsku dokumentaciju.

Napomena: snimanje mora započet najkasnije u 23,00h.

Napomena: osobe koje imaju redovitu terapiju u kojoj su uključeni sedativi ne moraju izbjegavati primjenu terapije radi snimanja.

Kome i gdje se moram javiti kod prijema u kliniku?

• Osobe koje su naručene u svim danima u tjednu osim petka, dolaze u 20,00h (navečer) u Kliniku.

• Pacijenti naručeni petkom dolaze u 8,00h (ujutro) .

• Na večer se obavljaju rutinske laboratorijske pretrage: vađenje krvi, plinska analiza art. krvi, EKG, RTG srca i pluća. Nakon toga ispunjavaju se skrining upitnici, a potom se pacijent smješta u sobu gdje će se obaviti snimanje. Dijagnostičko snimanje treba početi u vrijeme kada pacijent kod kuće obič-no odlazi na spavanje. Polysomnografsko snimanje završava ujutro u 6,00h.

• U 8,00 (ujutro) se obavlja spirometrija. Nakon toga nema daljnih pretraga sve do navečer, kad se ponavlja polysomnografsko snimanje.

10

Za osobe koje dolaze na kontrolnu polysomnografiju• Nakon pribavljanja CPAP aparata za kućnu primjenu isti se koristi tijekom 1-2

mjeseca i potom se pacijent naručuje na Kontrolnu polysomnografiju.

Napomena: prilikom nabavke CPAP aparata ovlašteni dobavljač po-staviti će parametre tlakova prema uputi iz otpusnog pisma.

• Na kontrolni pregled je potrebno ponijeti svoj CPAP aparat.

• Bez polysomnografskog snimanja ne može se pretpostavljati je li primjena CPAP aparata efikasana.

• Ako parametri polysomnografije s pacijentovim CPAP-om nisu zadovoljavajuči, potrebno je ponoviti polysomnografsko snimanje s bolničkim CPAP-om da se utvrde nepravilnosti.

• Bitno je naglasiti, da je kod znakova infekcije sinusa ili srednjeg uha, primjena CPAP-a privremeno kontraindicirana. Obzirom da CPAP upuhuje zrak koji isu-šuje sluznicu nosa i usta, važno je preventivno ovlaživanje zraka putem ovlaži-vača koji je dio aparata. Kao sredstvo ovlaživanja koristi se destilirana voda. Isto tako je važna zaštita sluznice nosa, kapima koje će ordinirati liječnik.

Naručivanje za polysomnografsko snimanje?Za termin zvati radnim danom

– Od 8,00 do 10,00– Od 17,00 do 22,00

Na broj telefona 091 2386 101

Potrebna je uputnica za bolničko liječenje, šifra djelatnosti «B»• Potrebno je faksirati uputnicu na broj faksa

01/ 2347 535 radnima danom do 15,00 h.• Za provjeru primitka uputnice možete nazvati prijemnu ambulantu na broj

01/ 2358 165 • Poželjno je imati dopunsko osiguranje jer u protivnom plaćate participaciju i do

3.000,00 kn.

11

UPITNIK ZA DNEVNU POSPANOST

Slijedeće se pitanje odnosi na vaš svakodnevni normalni život u posljednje vrijeme:

Koliko je vjerojatno da u jednoj od slijedećih situacija zadrijemate ili zaspite – a da niste posebno umorni.

Koristite molim vas slijedeću skalu da za svaku situaciju odaberete što je moguće točniju procjenu zaokružite odgovarajući broj.

1 = mala vjerojatnost da zadrijemam 2 = srednja vjerojatnost da zadrijemam 3 = velika vjerojatnost da zadrijemam

Situacija Vjerojatnost da ZASPIM

Sjedeći i čitajući 0 1 2 3

Gledajući TV 0 1 2 3

U kazalištu gledajući predstavu 0 1 2 3

Kao suvozač u automobilu tijekom jednosatne vožnje bez pauze

0 1 2 3

Kada poslijepodne prilegnete radi odmora 0 1 2 3

Kada sjedite i pričate s nekim 0 1 2 3

Kada nakon ručka ( bez alkohola) mirno sjedite 0 1 2 3

Kada kao vozač zbog prometne gužve morate stati na par minuta

0 1 2 3

Molimo ne popunjavati Suma

Napomena: Skor iznad 9 zahtijeva dijagnostičku obradu bolesnika.