v14 topografska anatomija – regije i površinska anatomija v7...336 periferno žilno-živčani...

44
334 Žilno-živčani putevi Periferni žilno-živčani putevi Glava i vrat Regije (A, B) Glavu od vrata odjeljuje crta koja se proteže od brade i usmjerena je trupom donje čelju- sti prema processus mastoideus, te duž linea nuchae superior i doseže do protuberantia occipitalis externa. Vrat je prema trupu ograničen s incisura jugularis sterni odnosno ključnom kosti na prednjoj strani. Straga ne možemo odrediti jasnu granicu. Regije glave Regio frontalis (1) zaprema područje čela do sutura coronalis. Uz nju se nalaze na ob- je strane u području os parietale regio pa- rietalis (2), te regio temporalis (3) iznad ljuske sljepoočne kosti. Arcus zygomaticus prekriva regio infratemporalis (4). Dorzal- no u području os occipitale nalazi se regio occipitalis (5). Prostori lica su regio nasalis (6) područje nosa, regio oralis (7) područje ustiju, i regio mentalis (8) područje brade. Regio orbita- lis (9) zaprema područje oko oka, regio in- fraorbitalis (10) prostor postranično od no- sa i regio buccalis (11) prostor postranično od regio oralis. Regio zygomatica (12) je u području os zygomaticum, te regio paroti- deomasseterica (13) obuhvaća m. masseter i glandula parotidea. Regije vrata Na vratu razlikujemo regio cervicalis poste- rior ili regio nuchae (14) i regiones ventro- laterales. Regio sternocleidomastoidea (15) dijeli ventrolateralni prostor na neparni regio cervicalis anterior i parne regiones colli la- terales. Regio colli anterior zaprema prostor između donje čeljusti i prednjih rubova mm. sternocleidomastoidei i podijeljena je na ne- koliko područja. U sredini je regio mediana cervicalis (16), koju omeđuju: os hyoideum, mm. omohyoidei, mm. sternocleidomastoi- dei i prema dolje incisura jugularis sterni. Udubina iznad incisure u regio mediana colli ističe se kao fossa suprasternalis (17). Između jezične kosti i područja brade nalazi se trigonum submentale ili regio submen- talis (18), koju lateralno, venter anterior m. digastrici omeđuje od trigonum submandi- bulare (19). Gornje omeđenje toga trokuta tvori donja čeljust. Tractus angularis fasciae cervicalis odjeljuje submandibularni trokut od fossa retromandibularis (20), a presi- jecanjem istoga može se lakše pristupiti u submandibularni trigonum. U njoj se nalaze vratni dio parotidne glandule i stablo ličnoga živca, n. facialis. Praktički osobito značajan prostor je trigonum caroticum (21) u kojem se razgranjuje a. carotis communis. Omeđu- ju ga prema gore venter posterior m. digas- trici, sprijeda venter superior m. omohyoidei i prema natrag m. sternocleidomastoideus. Regio cervicalis lateralis ili trigonum cer- vicale posterius (22) omeđuje sprijeda m. sternocleidomastoideus, prema natrag m. trapezius i prema dolje ključna kost. U tom se prostoru posebno ističe trigonum omocla- viculare što oblikuje udubinu fossa supracla- vicularis major (23), a omeđuju ga venter inferior m. omohyoidei, m. sternocleido- mastoideus i ključna kost. U mršavih je ljudi uočljiva i fossa supraclavicularis minor (24) omeđena polazištima sternokleidomastoid- noga mišića. V14 Topografska anatomija – regije i površinska anatomija

Upload: others

Post on 15-Feb-2021

13 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 334Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    iPeriferni žilno-živčani putevi

    Gla va i vrat

    Re gi je (A, B)

    Gla vu od vra ta od je lju je cr ta ko ja se pro teže od bra de i us mje re na je tru pom do nje čelju-sti pre ma pro ces sus mas toi deus, te duž li nea nuc hae su pe rior i do seže do pro tu be ran tia oc ci pi ta lis exter na.

    Vrat je pre ma tru pu og ra ničen s in ci su ra ju gu la ris ster ni od nos no ključnom kos ti na pred njoj stra ni. Stra ga ne možemo od re di ti jas nu gra ni cu.

    Re gi je gla ve

    Re gio fron ta lis (1) zap re ma pod ručje čela do su tu ra co ro na lis. Uz nju se na la ze na ob-je stra ne u pod ručju os pa rie ta le re gio pa-rie ta lis (2), te re gio tem po ra lis (3) iz nad ljus ke slje poočne kos ti. Ar cus zygoma ti cus pre kri va re gio in fra tem po ra lis (4). Dor zal-no u pod ručju os oc ci pi ta le na la zi se re gio oc ci pi ta lis (5).

    Pros to ri li ca su re gio na sa lis (6) pod ručje no sa, re gio ora lis (7) pod ručje us ti ju, i re gio men ta lis (8) pod ručje bra de. Re gio or bi ta-lis (9) zap re ma pod ručje oko oka, re gio in-fraor bi ta lis (10) pros tor pos tra nično od no-sa i re gio buc ca lis (11) pros tor pos tra nično od re gio ora lis. Re gio zygoma ti ca (12) je u pod ručju os zygoma ti cum, te re gio pa ro ti-deo mas se te ri ca (13) obuh vaća m. mas se ter i glan du la pa ro tidea.

    Re gi je vra ta

    Na vra tu raz li ku je mo re gio cer vi ca lis pos te-rior ili re gio nuc hae (14) i re gio nes ven tro-la te ra les. Regio ster noc lei do mas toi dea (15) di je li ven tro la te ral ni pros tor na ne par ni regio cer vi ca lis an te rior i par ne re gio nes colli la-te ra les. Re gio col li an te rior zap re ma pros tor iz među do nje čeljus ti i pred njih ru bo va mm. sternoc lei do mas toi dei i po di je lje na je na ne-ko li ko pod ručja. U sre di ni je re gio me dia na cer vi ca lis (16), ko ju omeđuju: os hyoideum,

    mm. omohyoidei, mm. ster noc lei do mas toi-dei i pre ma do lje in ci su ra ju gu la ris ster ni. Udu bi na iz nad in ci su re u re gio me dia na col li is tiče se kao fos sa sup ras ter na lis (17).

    Iz među je zične kos ti i pod ručja bra de na la zi se tri go num sub men ta le ili re gio sub men-ta lis (18), ko ju la te ral no, ven ter an te rior m. di gas tri ci omeđuje od tri go num sub man di-bu la re (19). Gor nje omeđenje to ga tro ku ta tvo ri do nja čelju st. Trac tus an gu la ris fas ciae cer vi ca lis od je lju je sub man di bu lar ni tro kut od fos sa retro man di bu la ris (20), a pre si-je ca njem is to ga može se lakše pris tu pi ti u sub man di bu lar ni tri go num. U njoj se na la ze vrat ni dio pa ro tidne glan du le i stab lo lično ga živ ca, n. fa cia lis. Prak tički oso bi to značajan pros tor je tri go num caro ti cum (21) u ko jem se raz gra nju je a. ca ro tis com mu nis. Omeđu-ju ga pre ma go re ven ter pos te rior m. di gas-tri ci, spri je da ven ter su pe rior m. omohyoidei i pre ma nat rag m. ster noc lei do mas toi deus.

    Re gio cer vi ca lis la te ra lis ili tri go num cer-vi ca le pos te rius (22) omeđuje spri je da m. ster noc lei do mas toi deus, pre ma nat rag m. tra pe zius i pre ma do lje ključna ko st. U tom se pros to ru po seb no is tiče tri go num omo cla-vi cu la re što ob li ku je udu bi nu fos sa sup rac la-vi cu la ris ma jor (23), a omeđuju ga ven ter in fe rior m. omohyoidei, m. ster noc lei do-mas toi deus i ključna ko st. U mršavih je lju di uočlji va i fos sa sup rac la vi cu la ris mi nor (24) omeđena po la zištima ster nok lei do mas toid-no ga mišića.

    V14 Topografska anatomija – regije i površinska anatomija

    Zdravko PetanjekText BoxV7

  • Regije glave i vrata 335

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regije glave i vrata, sa strane

    Regije glave i vrata,sa stražnje strane

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat336Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Pred nje re gi je li ca (A)

    Pros to re li ca opskr blju ju kr vlju og ran ci a. ca ro tis exter nae i ma njim di je lom og ran-ci a. ca ro tis in ter nae. Na pred njem ru bu m. mas se ter (1) ula zi pre ma go re a. fa cia lis (2), ko ja pre ko a. an gu la ris (3) anas to mo zi ra s a. dor sa lis na si (4) gra nom a. op hthal mi cae. A. fa cia lis na li cu da je gra ne za pod ručja us ta (str. 340.). La te ral ne pros to re li ca opskr blju je a. fa cia lis ili a. tran sver sa fa ciei (5) gra na a. tem po ra lis su per fi cia lis (6).

    Du bin ski slo je vi pred njih pros to ra li ca do bi-va ju krv iz a. in fraor bi ta lis (7) za vršne gra ne a. maxil la ris. A. tem po ra lis su per fi cia lis (6) opskr blju je kr vlju slje poočno tje me no pod-ručje. Pod ručje čela do bi va krv iz a. sup rat-roc hlea ris (8) i a. sup raor bi ta lis (9), za vršnih gra na a. op hthal mi cae. U pod ručju li ca od ve li kih se ve na na la ze sa mo v. fa cia lis (10), ko ja pre ko v. an gu la ris (11) anas to mo zi ra s v. dor sa lis na si, i v. tem po ra lis su per fi cia lis (12).

    Mi mične mišiće iner vi ra ju gra ne n. fa cia lis, i to su: rr. tem po ra les, (13), rr. zygo ma ti ci (14) rr. buc ca les (15) i r. mar gi na lis man di bu lae (16).

    Os jet no kožu li ca iner vi ra ju gra ne n. tri ge-mi nu s: n. op hthal mi cus, n. maxil la ris i n. man di bu la ris.

    N. op hthal mi cus: iner vi ra kožu čela s po-moću n. fron ta lis, i to gra na ma n. sup rat ro-chlea ris (17) i n. sup raor bi ta lis (18). N. lac ri-ma lis (19) pro bi ja s ne ko li ko gra na m. or bi-cu la ris ocu li (20) i iner vi ra kožu u pod ručju la te ral no ga očno ga ug la. R. na sa lis exter nus (21) gra na n. na so ci lia ri s iner vi ra hr bat i vrh no sa.

    N. maxil la ris: iner vi ra do nju vjeđu, ob raz, la te ral nu stra nu no sa i gor nju us nu s po-moću gra na n. in fraor bi ta lis (22), a pred-nji dio slje poočno ga pros to ra iner vi ra ju i r. zygo ma ti co fa cia lis i r. zygo ma ti coor bi ta lis, gra ne zi go ma tičnog živ ca.

    N. man di bu la ris: iner vi ra kožu do nje us ne, bra de, pod ručje cor pus man di bu lae (osim an gu lus man di bu lae) s po moću n. men ta lis (23), dok n. au ri cu lo tem po ra lis iner vi ra kožu pod ručja ra mu sa man di bu le, us nu školj ku, naj veći dio vanj skoga slušnog hod ni ka i bub-njića te stražnji dio slje poočne re gi je (24).

    N. men ta lis iz la zi kroz fo ra men men ta le; n. au ri cu lo tem po ra lis uz la zi us po red no s a. i v. tem po ra lis su per fi cia lis is pred uške.

    Kli ničko značenje: Značaj na je anas to mo za iz-među v. fa cia lis (10) i v. dor salis na si (str. 338) jer su iz rav no po ve za ne sa si nus ca ver no sus (vi di 2. sve zak) te uz ročni ci upa le npr. iz fu run ku la us ne mo gu prod ri je ti u unut rašnjo st lu ba nje.

    Točke pri tis ka na gra ne tri ge mi nu sa (B)

    Os jet lji vo st tri ju glav nih gra na tri ge mi-nu sa is tražuje se na za vršet ci ma nji ho vih og ra na ka pri tis kom na točke: in ci su ra sup raor bi ta lis (25) za n. sup raor bi ta-lis (18), fo ra men in fraor bi ta le (26) za n. infraor bi ta lis (22) i fo ra men men ta le (27) za n. men ta lis (23). Sve se tri točke na la ze u sa gi tal noj cr ti (28), ko ja pro la zi oko dva do tri cen ti met ra la te ral no od me di ja ne rav ni ne.

    Is pre ki da na mod ra cr ta na sli ci B po ka zu je gra ni ce iner va cij skih pod ručja triju gra na tro di jel no ga živ ca.

    V15 - Površinske regije lica, nosna šupljina i retromandibularna regija

    Zdravko PetanjekText BoxV7

  • 337

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Prednje regije lica

    Regije lica, pogled s prednje strane

    Mjesta pritiska nagrane trodijelnoga živca

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat340Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Pos tra nične re gi je li ca (A, B)

    Re gio pa ro ti deo mas se te ri ca (A)

    Naj značaj ni je la te ral no pod ručje li ca je re-gio pa ro ti deo mas se te ri ca u ko joj se na la zi glan du la pa ro ti dea (vi di 2. sve zak) na ko joj raz li ku je mo po vršin ski i du bin ski sloj. Spri-je da leži glan du la pa ro ti dea (1) na m. mas se-ter (2), a stra ga is pu nja va ret ro man di bu la rnu fo su. S pred nje stra ne po dušne žli jez de po la-zi duc tus pa ro ti deus Ste no ni (3), ko ji po ni re u du bi nu is pred cor pus adi po sum buc cae (4) i pra ti ga dob ro iz ražena va ri ja bil na a. tran-sver sa fa ciei (5), ko ja opskr blju je kr vlju di je-lo ve li ca i gra na je a. tem po ra lis su per fi cia lis (6).

    Iz među po vršin skih i du bin skih di je lo va po-dušne žli jez de uk lop ljen je plexus pa ro ti deus n. fa cia lis, čije gra ne rr. tem po ra les (7) rr. zygo ma ti ci (8), rr. buc ca les (9) i r. mar gi na-lis man di bu lae (10) pos ta ju vid lji ve na pred-njem ru bu žli jez de i za vršava ju u mi mičnom mišićju. Na do njem ru bu po dušne žli jez de vid ljiv je r. col li n. fa cia lis (11), ko ji kat ka da dio pu ta pro la zi s r. mar gi na lis man di bu lae, a s n. tran sver sus col li ob li ku je an sa cer vi ca lis su per fi cia lis (str. 358.).

    Na do njem ru bu pa ro tid ne žli jez de za jed no s ra mus col li n. fa cia lis, od nos no r. mar gi na-lis man di bu lae na la zi se s v. ret ro man di bu la-ris (12), s ko jom se spa ja v. fa cia lis (13) na pred nje mu ru bu m. ma sse te r (2). A. fa cia lis (14) najčešće ide is pred ve ne oko ru ba do nje čeljus ti (točka pri tis ka na ko st), da je a. la bia-lis in fe rior (15) i a. la bia lis su pe rior (16) i za-vršava kao a. an gu la ris (str. 336.).

    Na gor njem ru bu po dušne žli jez de, ne po-sred no is pred uške, na la zi se a. tem po ra lis su per fi cia lis (6) i na kon što se odi je li gra na a. tem po ra lis me dia ona se raz gra nju je na r. fron ta lis (17) i r. pa rie ta lis (18). A. tem po-ra lis su per fi cia lis uz gor nji rub po dušne žli-jez de sli nov ni ce da je osim og ra na ka za us nu školj ku, rr. au ri cu la res an te rio res, i a. zygo-ma ti coor bi ta lis. A. tem po ra lis su per fi cia lis

    često je vr lo za vo ji ta i pra ti je v. tem po ra lis su per fi cia lis (19). Uz r. pa rie ta lis (18) na la zi se n. au ri cu lo tem po ra lis (20) gra na n. man-di bu la ri s, ko ji iner vi ra kožu stražnje ga di je la slje poočnog pros to ra. No di lympha ti ci pa ro-ti dei su per fi cia les (21) najčešće se na la ze ne-pos red no is pred uške i raz ličit ih je broj.

    Plexus intrapa ro ti deus (B)

    Na kon uk la nja nja po vršin sko ga di je la po-dušne žli jez de sli nov ni ce na la zi se uo bičaje-no jed na gor nja (22) i jed na do nja (23) gra na fa ci jal no ga živca. Gor nja gra na odašilje rr. tem po ra les (7) i rr. zygoma ti ci (8), dok do nja gra na da je rr. bu ca les (9), r. mar gi na lis man-di bu la ris (10), te r. col li (11). Pošto su og ran-ci međusob no po ve za ni anas to mo za ma, ta ko tvo re plexus in tra pa ro ti deus.

    Us po red no s do njom gra nom teče v. ret ro-man di bu la ris (12). Po ne kad pos to jeća glan-du la pa ro ti dea ac ces so ria (24), veo ma je ma la i bi va prek ri ve na po vršin skim di je lom po-dušne žlijez de sli nov ni ce. Ako je ak ce sor na žli jez da veća, obično se na la zi is pred pa ro-tid ne žli jez de, te uz duc tus pa ro ti deus.

    Kli ničko značenje: Zloćud na otek li na pa ro tid ne žli jez de do vo di do oštećenja fa ci jal no ga živ ca i nje go vih gra na.Pu ls a. tem po ra lis su per fi cia lis može se opi pa ti na gor njem ru bu pa ro tid ne žli jez de, is pred vanj-skog slušnog hod ni ka. Pu ls a. fa cia lis se može opi pa ti na pred njem ru bu m. ma sse te r, na ba zi do nje čeljus ti.

    25 n. au ri cu la ris mag nus,26 platysma.

  • 341

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Postranične regije lica

    Regio parotideomasseterica

    Plexus intraparotideus

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat352Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Fos sa ret ro man di bu la ris (A)

    Fos sa ret ro man di bu la ris omeđena je s ra mus man di bu lae (1), ven ter pos te rior m. di gas tri-ci i s trac tus an gu la ris fas ciae cer vi ca lis (2). U ja mi se na la zi du bin ski dio, pa rs pro fun da glan du lae pa ro tis.

    Na kon uk la nja nja po dušne žli jez de pri ka-zu je se n. fa cia lis (3) ko ji iz la zi iz fo ra men stylo mas toi deum i di je li se na ne ko li ko gra-na. Pr va gra na lično ga živ ca je n. au ri cu la ris pos te rior (4) čiji r. oc ci pi ta lis iner vi ra ven ter oc ci pi ta lis m. oc ci pi tof ron ta lis, a r. au ri cu la-ris stražnje mišiće uške. Uz n. au ri cu la ris pos-te rior (4) po la ze od n. fa cia lis (3) r. di gas tri-cus (5) i r. stylo hyoi deus (6), i po tom fa ci jal ni živac ob li ku je plexus intrapa ro ti deus (7), ko ji se raz gra nju je iz među po vršin sko ga i du bin-sko ga slo ja pa ro tid ne žlijez de. Pa ro tid ni splet tvo ri pet lje oko sus jed nih žila i za mi mično mišićje da je rr. tem po ra les (8), rr. zygo ma ti ci (9), rr. buc ca les (10), r. mar gi na lis man di bu-lae (11) i r. col li (12). Pos ljed nji iner vi ra pla-tiz mu i anas to mo zi ra s n. tran sver sus col li, te tvo ri an sa cer vi ca lis su per fi cia lis.

    U du bi ni fos sae ret ro man di bu la ris na la zi se a. ca ro tis exter na (13), ko ja se gra na na a. maxil la ris (14) i a. tem po ra lis su per fi cia-lis (15). A. tem po ra lis su per fi cia lis da je če-s to kao pr vu gra nu a. tran sver sa fa ciei (16), ali ova može od la zi ti i od a. ca ro tis externa (vi di sli ku). V. ret ro man di bu la ris (17) nas ta-je spa ja njem v. tem po ra lis su per fi cia lis (18) i vv. maxil la res (19), te pra ti vanj sku ka ro tid-nu ar te ri ju.

    V. ret ro man di bu la ris kat kad pro la zi po vršin-ski te anas to mo zi ra s v. fa cia lis (20) i nas tav-lja se u v. ju gu la ris exter na (21) i u tih lju di pos to je du bin ske ve ne (22), ko je pra te a. ca-ro tis exter na. Iza v. ret ro man di bu la ris uz la zi pre ma go re a. au ri cu la ris pos te rior (23). Na gor njem ru bu ret ro man di bu lar ne udu bi ne uk rižuju a. i v. tem po ra lis su per fi cia lis n. au-ri cu lo tem po ra lis (24), ko ji do la zi iz in fra tem-po ral ne udu bi ne i iner vi ra kožu stražnje ga di je la slje poočno ga pros to ra.

    25 n. au ri cu la ris mag nus,26 an sa cer vi ca lis su per fi cia lis,27 duc tus pa ro ti deus (pre re zan),28 n. buc ca lis,29 a. fa cia lis,30 m. mas se ter,31 m. buc ci na tor.

  • 353

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Fossa retromandibularis

    Fossa retromandibularis

  • 366O

    koO

    rgan

    slu

    ha

    i rav

    no

    te`e

    Gra |a

    Preg led (A, D)

    Uho sad r ̀ ava dva os jet na or ga na s raz li-~i tim fun kci ja ma; oni mor fo lo{ ki tvo re je din stven sus tav, unut ar nje uho, iliorgan sluha i ravnote`e. Dio unut arnjeg uha, pu` ni ca, coc hlea, slu{ ni je or gan, a dru gi dio sac cu lus, ut ri cu lus i po luk ru` ni ka na li re gis tri ra ju prom je ne po lo ̀ a ja ti-je la, oso bi to gla ve, i or gan su rav no te ̀ e. Uho ima tri di je la, vanj sko, sred nje (str. 368) i unut ar nje uho (str. 372). U vanj-sko uho ub ra ja mo u{ ku (A, D1) i vanj ski zvu ko vod (D2).Sred nje uho obuh va }a bub nji{ te, ca vum tympa ni (D3), mas toid ne stanice, cel lu lae mas toi deae, (str. 368 A6) i slu{ nu ci jev, tu ba au di ti va (D4). Bub nji{ te sa slu{ nim ko{ }i ca ma uzak je, zra kom is pu njen pro-stor. On se ne na la zi sa mo iza bub nji }a ne go i u epi tim pa ni~ nom za to nu, re ces sus epi tympa ni cus (D5), di je lom i iz nad vanj-sko ga zvu ko vo da. Pre ma nap ri jed bub-nji{ te pre la zi u slu{ nu ci jev (tu ba au di ti-va) kroz ostium tympa ni cum (D6). Slu{ na ci jev prolazi ko so pre ma nap ri jed i do lje te zav r {a va is pred stra` nje fa rin geal ne sti jen ke u `dri jel noj {up lji ni (os tium pha-ryngeum) (D7). Trep etlji ka vim epi te lom pok ri ve na slu{ na ci jev ima ko{ ta ni i hr-ska vi~ ni dio, ko je spa ja isth mus tu bae (D8). Hr ska vi ca slu{ ne ci je vi, car ti la go tu-bae (D24) ima na pres je ku ob lik lu ka te ob li ku je slo bo dan pro ci jep ko ji pok ri va ve zi vo (la mi na mem bra na cea). Te ti va na-te za ~a bub nji }a m. ten sor tympa ni (D9), ko ji je po tom usmje ren pre ma bub nji{ tu i od os ta lo ga pros to ra slu{ ne ci je vi odi je-ljen ko{ ta nom plo ~i com hva ta se na dr-`ak ~e ki }a (str. 368 A25). Slu{ na ci jev spa ja bub nji{ te sa `dri je lom i to omo gu }u je izmjenu zra ka i iz jed na ~e nje tla ko va. U{ }e je slu{ ne ci je vi u nor mal nim uv je ti-ma zat vo re no i ot va ra se kon trak ci jom nep ~a nih mi {i }a u tre nut ku gu ta nja. Unut ar nje uho tvo ri ko {ta ni la bi ri nt (D10) unu tar ko jeg se na la ze mem bra-noz ni la bi ri nt i unut arnji slu{ni hodnik.

    Vanj sko uho (A–C)

    U{ ka, au ri cu la (A, D1), izu zev {i re si cu, ima ske let od elas ti~ ne hr ska vi ce. Ob lik iz bo ~e nja i udub lje nja raz li ~it je u sva kog ~ov je ka i nas ljed no je uv je to van. Nas lje-|u ju se ob li ci po je di nih di je lo va u{ ke, i to: he lix (A11), an the lix (A12), scap ha (A13), con cha au ri cu lae (A14), tra gus (A15), an tit ra gus (A16) i fos sa trian gu la-ris (A17). Ob lik u{ ke mo ̀ e bi ti vr lo zna-~a jan u do ka zi va nju o~in stva.Po ~et ni dio vanj sko ga zvu ko vo da, mea-tus acus ti cus exter nus (D2) tvo ri `lje bas ti nas ta vak hr ska vi ce uha (D25) ko ju ve ziv-no tki vo ob li ku je u ci jev. Zvu ko vod je ob lo ̀ en epi der mi som is pod ko je ga se na la ze ve li ke `li jez de, glan du lae ce ru mi-no sae.Zav r {e tak zvu ko vo da tvo ri ko so po lo ̀ en bub nji}, mem bra na tympa ni (B, D18). Promat ra njem bub nji }a iz va na opa ̀ a mo stria mal lea ris (B19), ko ju iz bo ~u je dr ̀ ak ~e ki }a, {to do se ̀ e do naj me di jal ni jega di je la ljev kas to uvu ~e na bub nji }a, um bo mem bra nae tympa ni (B20). Iz nad gor nje-ga kra ja stri je (pro mi nen tia ma llei) na la zi se ru ̀ i ~as ti i mlo ha vi dio bub nji }a, pa rs flac ci da (B21), og ra ni ~en siv kas tim sjaj-nim dijelom pa rs ten sa (B22) s dva na bo-ra pli cae mal lea res. Bub nji} s vanj ske stra ne ob la ̀ e ko ̀ a, a unu tar bub nji{ ta sluz ni ca. Na la mi na prop ri a, ko ja se na la-zi iz me |u, raz li ku je mo vanj ska, ra di jal na vla kna, stra tum ra dia tum, i unut ar nja, cir-ku larna pa ra bo li~ na i tran sver zal na vlak-na, stra tum cir cu la re (C). Anu lus fib ro car-tila gi neus (C23) tvo ri hva ti{ ni sloj bub nji }a.Za osjetnu inervaciju vanjskog uha vidi str. 126.

    Organ sluha i ravnote`e

  • 367

    Oko

    Org

    an s

    luh

    a i r

    avn

    ote

    `e

    C Tok vlakana u lamina propria bubnji}a (prema Kirikaeu)

    B Desni bubnji} (prema Platzeru)

    D Pregled kroz srednje i unutarnje uho

    A U{ka

    22

    21

    1113

    17

    1514

    12

    16

    23

    19

    20

    1

    5 3

    10

    9

    225

    18 6 8 4

    7

    24

    Vanjsko uho, pregled

  • 368O

    koO

    rgan

    slu

    ha

    i rav

    no

    te`e

    Sred nje uho

    Ca vum tym pa ni (A, B, D)

    Bub nji{ te je uzak vi so ki pros tor u ~i ju je la te ral nu sti jen ku ug ra |en bub nji} (AD1). U me di jal noj sti jen ci bub nji{ ta na la ze se dva ot vo ra, i to: pro zor pred vor ja, fe ne-stra ves ti bu li (D2), i pro zor pu` ni ce, fe-ne stra coc hleae (D3), ko ji vo de u unu tar-nje uho. Krov bub nji{ ta pa ries teg men ta-lis raz mjer no je ta nak i gra ni ~i s gor njom plo hom pi ra mi de slje poo~ ne kos ti. I dno bub nji{ ta is pod ko je ga le ̀ i ju gu lar na unut ar nja ve na tvo ri tan ka ko{ ta na plo ~i-ca.Pre ma nap ri jed se na stav lja bub nji{ te u tu bu au di ti vu (A4) (str. 366 D4). Pre ma nat rag bub nji{ te se ot va ra u an trum mas-toi deum (A5), ok rug li pros tor u ko ji se uli je va ju broj ne ma le {up lji ne cel lu lae mas toi deae (A6). Zra kom is pu nje ne i sluz ni com ob lo ̀ e ne mas toid ne stanice tvo re sus tav ko mo ra, ko ji is pu nja va ci je li mas toid ni nas ta vak, a mo gu pri je }i i na pi ra mi du.

    Os si cu la audi tus (A, C, D)

    Tri slu{ ne ko{ ~i ce, os si cu la au di tus, za jed-no s bub nji }em tvo re ure |aj za pri je nos zvu ka. To su ~e ki}, mal leus (CD7), na ko-vanj, in cus (CD8), i stre men, sta pes (CD9). Dr ̀ ak ~e ki }a, ma nub rium mal lei (AC D10), fik si ran je ~vr sto u bub nji} i vra tom (C11) spo jen s gla vom ~e ki }a (C12). Gla va ~e ki }a ima sed las tu zglob nu plo hu na ko ju se pris la nja trup na kov nja, cor pus in cu dis (C13). Od du go ga nas tav-ka na kov nja od la zi pod pra vim ku tem pro ces sus len ti cu la ris (AC14) na ko je mu se na la zi zglob na plo ha za gla vi cu stre-mena, ca put sta pe dis (C15). Ba za stre me-na pok ri va pro zor pred vor ja i na ru bu je u~vr {}ena sve zom lig. anu la re sta pe dis (D16). Po lo ̀ aj slu{ nih ko{ ~i ca u~vr {}u je ne ko li ko sve za sa sti jen ka ma bub nji{ ta (A17).Slu{ ne ko{ ~i ce pre no se pre ma unut ar-njem uhu vib ra ci je bub nji }a uz ro ko va ne zvu~ nim va lo vi ma. Pri tom ~e ki} i na ko-vanj iz vo de kut no gi ba nje, a stre men se

    na gi nje. Baza stremena pre no si nji ha nje na te ku }i nu unut arnjeg uha. Po mi ca nje te te ku }i ne po jed nos tav nje no je pri ka za-no na she mi. U stvarnosti se ona u pu`-ni ci gi ba spi ral no (str. 372 A, str. 374 C). Na pe to st sus ta va us kla |u ju dva mi {i }a s an ta go nis ti~ kim dje lo va nje, i to: m. ten-sor tympa ni (A18) (str. 366 D9) i m. sta-pe dius (A19) (str. 370 C22).Sluz ni ca ko ja pok ri va bub nji{ te i slu{ ne ko{ ~i ce tvo ri raz ne na bo re i, me |u os ta-lim, pred nji (A20) i stra` nji na bor ~e ki }a (A21), ko ji sad r ̀ ava chor da tim pa ni (A22). Na bo ri ob li ku ju ne ko li ko za to na u sluz ni ci. Prak ti~ no va ̀ an pri in fek ci ji je st re ces sus mem bra nae tympa ni su pe-rior, Prus sa kov pros tor (D23), ko ji se na-la zi iz me |u pa rs fla cci da bub nji }a i vra ta ~e ki }a.A24 n. fa cia lis,A25 te ti va m. ten sor tympa ni.

    Organ sluha i ravnote`e: Gra|a

  • 369

    Oko

    Org

    an s

    luh

    a i r

    avn

    ote

    `e

    A Bubnji{te, pogled na unutarnju stranu bubnji}a (preparat prof. Platzera)

    B Polo`aj srednjega uha i slu{ne cijevi u lubanji

    C Slu{ne ko{~ice

    D Funkcija slu{nih ko{~ica

    12

    13

    11

    14

    15 9

    8

    7

    10

    10

    1

    16

    2

    238

    9

    3

    7

    17

    22

    5 6

    17

    21

    20

    25

    1

    4

    18

    14

    24

    10

    19

    Srednje uho

  • 370O

    koO

    rgan

    slu

    ha

    i rav

    no

    te`e

    Sred nje uho, nastavak

    Me di jal na sti jen ka bub nji{ ta (A–C)

    Me di jal na sti jen ka, pa ries la byrin ti cus, od va ja bub nji{ te od unut ar njeg uha. Pro-mon to rium (A1) u sre di{ tu iz bo ~u je ba-zal ni za voj pu`nice. U raz gra na tom `li je-bu, sul cus pro mon to rii (A2), le ̀ i plexus tym pa ni cus (C3), a tvo re ga n. tym pa ni-cus (C4) (n. glos sop ha ryngeus), sim pa ti~-ka vlak na iz `iv ~a no ga sple ta oko a. ca-ro tis interna i ra mus com mu ni ca ns faci-jalnoga `ivca. Pro mon to rium pre ma ven-tral no og ra ni ~u ju cel lula tympa ni cae (A5). Na me di jal noj sti jen ci na la zi mo dva ot-vo ra pre ma unut ar njem uhu: oval ni, fe-nes tra ves ti bu li (A6) i ok rug li, fe nes tra coc hleae (A7). Pro zor pred vor ja za tva ra ba za stre me na (C8). Pro zor pu` ni ce za-tva ra mem bra na tympa ni se cun da ria. Na stra` njoj sti jen ci, ko ja se ot va ra pre ma an trum mas toi deum (A9), na la ze se dva lu~ na ka na la, i to ca na lis fa cia lis (A10) i ca na lis se mi cir cu la ris la te ra lis (A11), ko ji na sti jen ci bub nji{ ta tvo re dva iz bo ~e nja, pro mi nen tia ca na lis fa cia lis i pro mi nen tia ca na lis se mi cir cu la ris la te ra lis. Ko {ta no iz bo ~e nje emi nen tia pyra mi da lis (A12) na vr hu ima ot vor kroz ko ji iz la zi te ti va m. sta pe dius (C13). Pre ma nap ri jed bub nji{-te se nas tav lja u se mi ca na lis tu bae au di ti-vae (A14), iz nad ko je ga le ̀ i semi ca na lis mus cu li ten so ris tympa ni (A15). Oba po-lu ka na la, ne pot pu no od vo je na ko{ ta nom preg ra dom, za jed no tvo re cana lis mus cu-lo tu ba rius. Me di jal na sti jen ka, pa ries ca-ro ti cus, u bli zi ni ulas ka tu be od je lju je bub nji{ te od ca na lis ca ro ti cus (A16). Ko-{ta no dno, pa ries ju gu la ris, od va ja bub-nji{ te od fos sa ju gu la ris (A17), vena ju gu-la ris (B18), ar te ria ca ro tis in ter na (B19).

    Mi {i }i bub nj{ta (C)

    M. ten sor tympa ni (C20) po la zi s hr ska-vi ~noga di je la slu{ ne ci je vi i ko{ ta ne sti-jen ke ka na la. Us ka te ti va mi {i }a obi la zi pro ces sus coc hlea ri for mis (C21) i hva ta se na vrat ~e ki }a. Mi {i} iner vi ra n. ten so ris tym pa ni, og ra nak mandibularnoga `ivca. M. sta pe dius (C22) po la zi iz ma log ko-{ta nog ka na la, ko ji je ~es to po ve zan s ca-na lis n. fa cia lis. Ma la te ti va mi {i }a iz la zi kroz ot vor emi nen tia py ra mi da lis i zav r-{a va na gla vi ci stre me na. Mi {i} iner vi ra n. sta pe dius, og ra nak n. fa cia lis (C23).Oba mi {i }a us kla |u ju na pe to st ure |a ja za pri je nos zvu ka i oni su an ta go nis ti. M. ten sor tympa ni vu ~e bub nji} pre ma unu-tra i pri ti{ }e bazu stre me na u vesti bular-nu jamu, te po ve }a va prag pri je no sa pod ra ̀ a ja. M. sta pe dius pov la ~i os no vi cu stre me na iz fos sa ves ti bu li i ta ko sma nju-je pod ra ̀ aj pri je no sa.

    Organ sluha i ravnote`e: Gra|a

    Kli ni~ ki osvrt: Ko{ ta ni krov i dno bub nji{-ta mo gu bi ti vr lo tan ki, pa ih mo ̀ e pro bi ti gnoj pri upa li sred njeg uha. Kroz krov bub-nji {ta mo ̀ e upa la zah va ti ti mo` da ne ovoj-ni ce i mo zak (upa la mo` da nih ovoj ni ca, ap-sces mo zga u slje poo~ nom re` nju). Kroz dno bub nji{ ta upa la mo ̀ e zah va ti ti i v. ju gu la ris (trom bo za v. ju gu la ris).

    Kli ni~ ki osvrt: Pri klje nu ti facijalnoga `ivca izos ta je u~i nak m. sta pe dius i ti me sma nje-nje zvu~ nih pod ra ̀ a ja, bo les ni ci s hi pe ra ku-zi jom ima ju po ve }a nju os jet lji vost na zvuk.

  • 371

    Oko

    Org

    an s

    luh

    a i r

    avn

    ote

    `e

    Srednje uho

    A Medijalna stijenka bubnji{ta (preparat prof. Platzera)

    B Lateralna strana desne piramide

    C Mi{i}i srednjeg uha (preparat prof. Platzera)

    11

    12

    7

    10

    9

    6 1

    2

    17

    18 19

    5

    15

    16

    14

    22

    13 8 21

    3

    20

    4

    23

  • 342 OkoO

    koO

    ko

    Gra |a

    Vje |e, suz ni ure |aj i or bi ta

    Vje|e (A–C)

    O~ na ja bu ~i ca, bul bus ocu li, smje{ te na je u o~ noj {up lji ni i pok ri ve na vje |a ma. Gor nja vje |a, pal peb ra su pe rior (A1), i do nja, pal peb ra in fe rior (A2), ome |u ju vje |ni ras po rak, ri ma pal peb ra rum. Vje-|ni ras po rak zav r {a va u me di jal no me o~nom ku tu, an gu lus ocu li me dia lis (A3), is pup ~e njem unu tar ko je ga se na la zi suz-na bra da vi ca, ca run cu la lac ri ma lis (A4).U mon gol ske ra se nas tav lja se gor nja vje-|a pre ma me di jal no ko` nim na bo rom, pli ca pal peb ro na sa lis (mon gol ski na bor smje{ ten na la te ral noj stra ni no sa). Taj na bor na la zi mo u do jen ~a di kao pro la-znu po ja vu i naz van je epi can thus.^vr sto }u vje |a ma da ju zdje li ~as te plo ~e ko la ge nog ve zi va, tar sus su pe rior (B5) i tar sus in fe rior (B6). Tar zu se uz ru bo ve or bi te pri~vr {}u ju lig. pal peb ra le la te ra le (B7) i lig. pal peb ra le me dia le. Vje| ne plo-~i ce sadr ̀ avaju uz du` no pos tav lje ne Mei-bo mo ve `li jez de, glan du lae tar sa les (C8), ko je se ̀ u du` ~i ta ve vi si ne vje |a i ot va ra-ju se na unutar nje mu ru bu, lim bus pos te-rior i sprje ~a va ju pre li je va nje su za. S pred njega ru ba, lim bus an te rior (AC9), u ne ko li ko re do va po la ze tre pa vi ce, ci lia (C10). Unutarnju plo hu vje |a ob la ̀ e spoj ni ca, tu ni ca co njuc ti va (C11), ko ja svo dom, for nix co njuc ti vae (C12), pre la zi na pred nju stra nu o~ ne ja bu ~i ce. Na tar-zus se hva ta ju glat ki mi {i }i mm. tar sa les su pe rior (C13) i in fe rior (C14). Oni re gu-lira ju {i ri nu vje| no ga ras por ka, a iner vi ra ih sim pa ti kus. Zat va ra nje vje |a po sti ̀ e se dje lo va njem m. or bi cu la ris ocu li (C15) (n. fa cia lis, 1. svezak str. 122). Gor nju vje |u po di ̀ e m. le va tor pal peb rae su pe rio-ris (BC16) (n. ocu lo mo to rius). Mi {i} po-la zi s gor njega ru ba op ti~ koga ka na la (str. 340 AB1) i zav r {a va pov r {in skom te-tiv nom plo ~om (C17) u pot ko` no me ve-zi vu gor nje vje |e, a du bo kom te tiv nom plo ~om (C18) ve ̀ e se na gor nji rub tar zu-sa.

    Suz ni ure |aj (B)

    Iz nad la te ral no ga o~ nog ku ta le ̀ i suz na `li jez da, glan du la lac ri ma lis (B19), ko ju te ti va m. le va tor pal peb rae su pe rio ris di-je li na dva di je la: pars or bi ta lis (B20) i pa rs pal peb ra lis (B21). Iz vod ni ka na li }i suz ne `li jez de iz lu ~u ju su ze u for nix co njun cti-vae. Su ze od r ̀ a va ju stal nu vla ̀ no st pred-nje stra ne o~ ne ja bu ~i ce i skup lja ju se u me di jal nom o~ nom ku tu (lacus ac ri ma-lis). Ov dje se na unut ra{ nje mu ru bu obi-ju vje |a na la zi po je dan ma li ot vor, pun-cta lac ri ma lia (B22), a oni vo de u suz ne ka na li }e, ca na li cu li lac ri ma les (B23). Suz-ni ka na li }i us mje re ni su pre ma go re i pre ma do lje i, spa ja ju }i se, zav r {a va ju u suz noj vre }i ci, sac cus lac ri ma lis (B24). Od suz ne vre }i ce vo di suz no nos ni ka nal, duc tus na so lac ri ma lis (B25), u do nji no-sni hod nik. Svr ha trep ta ja vje |a ni je sa-mo jed na kom jer no raz ma zi va nje su za po o~noj ja bu ~i ci ne go po ma ̀ e i nji ho vo otje ca nje usi sa va ju }i ih u su zno nos ni ka-nal ko ji {i ri i su zuje.

    Orbita (C)

    Po kos ni com (pe rior bi ta) (C26) ob lo ̀ e na o~na {up lji na is pu nje na je jas tu ~i }em ma sno ga tki va, cor pus adi po sum or bi tae (C27), u ko ji su ulo ̀ e ni o~ na ja bu ~i ca (C28), vid ni `i vac (C29) i o~ ni mi {i }i (C30). Na pred nje mu ru bu or bi te mas no tki vo ome |u je sep tum or bi ta le (BC31). Od o~ ne ja bu ~i ce mas no je tki vo od vo-jeno ve ziv nom ~a hu rom, va gi na bul bi (C32), ko ja oba vi ja skle ru (C33).

    C34 `il ni ca (cho roi dea),C35 ko{ ta na stijenka or bi te.

    V16 - Palpebralna regija i orbita

    Zdravko PetanjekText BoxV8

  • 343

    Oko

    Vje|e, suzni ure|aj i orbita

    Oko

    A Oko

    B Suzni ure|aj

    C Uzdu`ni presjek orbite

    20

    19

    17

    153112

    13

    11

    8

    928

    32343330

    29

    30

    10

    1431

    15

    18 35

    2616 27

    7

    31

    6

    5

    1623

    24

    25

    22

    21

    4

    3

    1

    29

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat338Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio or bi ta lis (A–B)

    Re gio or bi ta lis je pros tor ko ji je na pred njoj stra ni li ca prib ližno suk la dan ob ri si ma m. or bi cu la ris ocu li. U tom se pros to ru spa ja-ju kr vne žile li ca i unut rašnjos ti gla ve i te su anas to mo ze značajne kao ko la te ral ni op tok krvi, ali su i mjes ta gdje se ve na ma pre no si in fek ci ja s po vršine li ca u lu banj sku šup lji-nu.

    U re gio or bi ta lis (A), sep tum or bi ta le (1) od-je lju je po vršin ske tvor be i sa držaj očne šup lji-ne. Po vršin ski se na la ze nas tav ci a. i v. fa cia lis (2) a. i v. an gu la ris (3), a is pred lig. pal peb ra le mediale (4) a. i v. dor sa lis na si (5). A. dor sa lis na si može po la zi ti od a. sup rat roc hlea ris (6) iz van or bi te ili unu tar nje, tu pro bi ja sep tum or bi ta le i n. in frat roc hlea ris (7), ko ji često anas to mo zi ra s n. sup rat roc hlea ris (8), što je odi je ljen sa mo troh le jom (9).

    N. sup rat roc hlea ris iner vi ra kožu čela i ko ri-je na no sa, a pra te ga a. sup rat roc hlea ris i vv. sup rat roc hlea res (10). La te ral no od n. sup ra-troc hlea ris or bi tal ni sep tum pro bi ja r. me dia-lis (11), a la te ral no od nje ga r. la te ra lis (12) gra ne n. sup raor bi ta lis, praćene a. sup raor-bi ta lis (13). Sup raor bi tal na ar te ri ja i živac stva ra ju na kos ti urez, in ci su ra sup raor bi ta-lis, ko ji je kat kad pre mošten u fo ra men su-praor bi ta le (str. 292.).

    U la te ral nom očnom ug lu pro bi ja n. lac ri-ma lis (14) svo jim gra na ma sep tum or bi ta le. Gor nju vjeđu, dak le, iner vi ra ju n. fron ta lis i n. lac ri ma lis, a do nju vjeđu gra ne n. in fraor-bi ta lis (15), ko ji s a. in fraor bi ta lis (16) iz la zi kroz fo ra men in fraor bi ta le.

    Unu tar očne šup lji ne (B) na kon ukla nja nja sep tum or bi ta le vi di se m. ob liquus bul bi su-pe rior (17), ko ji zaok reće oko troc hleae (9). Ta kođer se pri ka zu ju te ti va m. le va tor pal peb-rae su pe rior (18) i m. tar sa lis su pe rior (19), a la te ral ni kraj te ti ve m. le va tor pal peb rae su-pe rio ris di je li suz nu žli jez du na pa rs or bi ta lis (20) ili Ga le no vu žli jez du i pa rs pal peb ra lis (21) pri jašnjeg na zi va Ro se nmüllerova ili

    Cloque to va žli jez da. Is pod očne ja bučice s do njeg ru ba or bi te po la zi m. ob liquus bul bi in fe rior (22).

    Sac cus lac ri ma lis (23) u ko jem za vršava ju ca-na li cu li lac ri ma les (24) pos ta ju vid lji vi na kon što u me di jal nom očnom ug lu pre režemo vanj ski krak lig. pal peb ra le me dia le.

    25 rez na plo ha la te ral nog di je la te ti ve m. le-va tor pal peb rae su pe rio ris,

    26 pre re zan i zav r nut vanj ski krak lig. pal-peb ra le me dia le.

  • 339

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regio orbitalis

    Regio orbitalis, septum orbitae

    Regio orbitalis, suzni uređaj, žile i živci orbite

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat344Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Or bi ta, s gor nje stra ne (A–B)

    U očnoj se šup lji ni spri je da vi di sa mo ma nji dio kr vnih žila i živa ca i tek uk la nja nje kro va or bi te omo gućuje va ljan preg led tih tvor bi.

    Pr vi sloj (A)

    Na kon uk la nja nja kro va or bi te i pe rior bi te na la zi mo živ ce, ko ji pro la ze kroz naj la te ral-ni ji dio fi s su rae or bi ta lis su pe rior. Naj bliže sre di ni je n. troc hlea ris (1), ko ji iner vi ra m. ob liquus bul bi su pe rior (2), a pok raj nje ga n. fron ta lis (3), ko ji se na la zi na m. le va tor pal peb rae su pe rior (4). A. sup raor bi ta lis (5) pra ti la te ral nu gra nu fron tal nog živ ca n. su-praor bi ta lis (6), a nje go va me di jal na gra na n. sup rat roc hlea ris (7) teče za jed no s a. sup ra-troc hlea ris (8). Naj la te ral ni je na la zi se n. lac-ri ma lis (9), ko ji do bi va vlak na od n. zygoma-ti cus za iner va ci ju suz ne žli jez de (10), te sen-zi bil nim vlak ni ma iner vi ra kožu la te ral no ga očno ga ug la.

    Kroz la te ral ni dio gor nje or bi tal ne pu ko ti ne pro la zi i v. op hthal mi ca su pe rior (11), ko ja uk rižuje do nju stra nu m. rec tus bul bi su pe-rior (12), te u pod ručju troh le je (13) anas to-mo zi ra s po vršin skim ve na ma li ca (str. 336.). Dru ga gra na v. op hthal mi cae su pe rior teče s a. lac ri ma lis (14), od ko je od la ze ma le miši ćne gra ne i aa. ci lia res pos te rio res bre ves (B, 15). Me di jal no na la zi mo a. i n. et hmoi da lis an-te rior (16) pok ri ve ne tr bu hom m. ob liquus bul bi su pe rior (2), a više po vršin ski od tog mišića i ma lo iza nje ga pro la ze a. i n. et hmoi-da lis pos te rior (17).

    Dru gi sloj (B)

    Na kon što se pre reže m. le va tor pal peb rae su pe rio ris (4) i m. rec tus bul bi su pe rior (12) pri ka zu je se n. op ti cus (18), a. op hthal mi ca (19) i živ ci ko ji pro la ze kroz me di jal ni dio fi s su rae or bi ta lis su pe rior. Među nji ma je naj la te ral ni ji n. ab du ce ns (20), ko ji iner vi ra m. rec tus bul bi la te ra lis (21). Po tom sli je di n. ocu lo mo to rius (22), ko ji se di je li na ramus su pe rior (23) i ra mus in fe rior (24). Ra mus

    su pe rior iner vi ra m. le va tor pal peb rae su pe-rio ris (4) i m. rec tus bul bi su pe rior (12), a r. in fe rior (24) iner vi ra m. rec tus bul bi me dia lis (25), m. rec tus bul bi in fe rior i m. ob liquus bul bi in fe rior, te da je i radix ocu lo mo to ria (26) za gan glion ci lia re (27), ko ji pri li ježe uz n. op ti cus (18). Ci li jar ni gan glij je pre ko ra-dix na so ci lia ris (28) po ve zan s n. na so ci lia-ris (29), te da je nn. ci lia res bre ves (30). Oni ula ze u bul bus ocu li (31) i do no se pos tgan-glij ska pa ra sim pa tička vlak na za iner va ci ju m. ci lia ris i m. sphin cter pu pil lae; te os jet na i sim pa tička vlak na za m. di la ta tor pu pil lae. Sim pa tička vlak na do la ze ci li jar nom gan gli ju iz sim pa tičko ga sple ta oko a. op hthal mi cae (ni je pri ka za no). Os jet na vlak na na do la ze očnoj ja bučici i pre ko nn. ci lia res lon gi (32). N. na so ci lia ris da je nn. et hmoi da les i po tom se nas tav lja u n. in frat roc hlea ris (33).

    Kli ničko značenje: V. op hthal mi ca su pe rior ana-s to mo zi ra s po vršin skim ve na ma li ca (str. 338) i uli je va se u ka ver noz ni si nus u ko je ga može pre-ni je ti in fek ci ju s li ca.

    Va ri ja ci ja: Kat kad je raz vi je na a. me nin goor bi ta lis (34), ko ja spa ja a. lac ri ma lis i a. me nin gea me dia.

  • 345

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Orbita odozgora

    Orbita, odozgor, prvi sloj

    Orbita, odozgor,drugi sloj

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat342Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Fos sa in fra tem po ra lis (A–G)

    Pr vi sloj (A)

    Fos sa in fra tem po ra lis ot va ra se uk la nja njem ar cus zygoma ti cus i pro ces sus co ro noi deus man di bu lae, te se pri ka zu ju m. pte rygoi deus la te ra lis (1) i m. pte rygoi deus me dia lis (2). Pred nju gra ni cu fos sae in fra tem po ra lis tvo re tu ber maxil lae (3) i rap he pte rygo man di bu la-ris (4).

    A. maxil la ris (5) može pro la zi ti iz među obi ju gla va m. pterygoi deus la te ra lis i u in fra tem-po ral nom pros to ru da je og ran ke za žvačno mišićje, te a. buc ca lis (6) i a. al veo la ris su pe-rior pos te rior (7), pri je ne go što uđe u pte ri-go pa la ti nalnu fo su. A. maxil la ris je ok ružena ven skim sple tom, plexus pte rygoi deus, ko ji se nas tav lja na mak si lar ne ve ne.

    Iz među dvi ju gla va m. pterygoi deus la te ra lis pro la zi i n. buc ca lis (8), a is pod m. pterygoi-deus la te ra lis na la ze se n. lin gua lis (9) i n. al-veo la ris in fe rior (10), te iz nad mišića n. mas-se te ri cus (11).

    Dru gi sloj (B)Na kon uk la nja nja la te ral no ga pte ri goid no ga mišića i zglob no ga nas tav ka do nje čeljus ti pos ta ju vid lji ve sve kr vne žile i živ ci in fra-tem po ral ne udu bi ne. A. maxil la ris (5) na la zi se la te ral no od lig. sphe no man di bu la re (12) i ve li kih gra na n. man di bu la ris (13) te se može is pra ti ti ci je lim nje go vim to kom. U man di-bu lar nom di je lu da je a. tympa ni ca an te rior (14) i a. au ri cu la ris pro fun da (15) kao i a. me nin gea me dia (16) ko ja kroz fo ra men spi-no sum ula zi u lu ba nju.

    N. au ri cu lo tem po ra lis (17) ima dva ko ri je na ko ji obuh vaćaju a. me nin gea me dia, a može pri ma ti još ne ko li ko vla ka na (18) od n. al-veo la ris in fe rior (10). N. au ri cu lo tem po ra lis (17) anas to mo zi ra s rr. com mu ni can tes (19), gra na ma n. fa cia lis (20) i pre ko tih anas to-mo za ko je mo gu oba vi ja ti a. tem po ra lis su-per fi cia lis (21) do la ze u pa ro tid nu žli jez du pa ra sim pa tička vlak na iz gan glion oti cum (vi di 3. sve zak).

    N. al veo la ris in fe rior (10) pri je ulas ka u ca-na lis man di bu lae da je n. mylo hyoi deus (22), a pra ti ga r. mylo hioi deus (23), gra na a. al veo-la ris in fe rior (24). Na stražnju stra nu n. lin-gua lis (9) prik ljučuje se chor da tympa ni (25) i do no si mu pa ra sim pa tička i okus na vlak-na. Iz pred nje ga di je la n. man di bu la ris (13) iz la zi n. buc ca lis (8) za iner va ci ju sluz ni ce ob ra za i on ta kođer sa država pa ra sim pa tička vlak na gan glion oti cum za žlijez de sluz ni ce ob ra za. Iz pred nje ga di je la man di bu lar no ga živ ca po la ze i mo to ričke gra ne: n. mas se te-ri cus (11), nn. pte rygoidei i nn. tem po ra les pro fun di (26).

    Oso bi tos ti (C–G)

    A. maxil la ris (5) zbog raz voj nih uz ro ka ima vr lo često raz no lik tok i vr lo čes to je na la-zi mo la te ral no od m. pte rygoideus la te ra lis (C), te ma lo rjeđe me di jal no od tog mišića (A, D). Ar te ri ja se pri me di jal nom smješta-ju obično na la zi la te ral no (E) od n. al veo la ris in fe rior (10) i n. lin gua lis (9), ali me di jal no od n. buc ca lis (8) te je us mje re na pre ma fos-sa pte rygopala ti na. Mak si lar na ar te ri ja može pro la zi ti i iz među gra na (F) n. man di bu la ris (G) ili ri jet ko me di jal no od nje go va stab la.

    Kli ničko značenje: Fos sa in fra tem po ra lis omo-gućuje kli nički pris tup na tri ge mi nal ni gan glij. Tri ge mi nal na neu ral gi ja se može li ječiti injek ci-ja ma i os ta lim zah va ti ma na tri ge mi nal nom gan-gli ju, na ko ji se pris tu pa kroz fo ra men ova le.

    V17 - Infratemporalna i pterigopalatinska regija

    Zdravko PetanjekText BoxV9

  • 343

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Fossa infratemporalis

    Fossa infratemporalis, prvi sloj

    Fossa infratemporalis, drugi slojVarijacije maksilarne arterije

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat346Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio oc ci pi ta lis i re gio cer vi ca lis pos te rior (re gio nuc hae) (A)

    U za tilj ku sub ku ta no na la zi mo živ ce i žile, ko ji opskr blju ju kožu. A. oc ci pi ta lis (1) pro-bi ja fas cia nuc hae iz nad te tiv no ga lu ka (2) ko ji spa ja po la zišta m. ster noc lei do mas toi-deus (3) i m. tra pe zius (4), a pra ti je nes tal na v. oc ci pi ta lis (5), ko ja kat kad manj ka, pa je na dom ješta v. azygos nuc hae (6).

    U ne pos red noj bli zi ni a. i v. oc ci pi ta lis pod kožu do la zi n. oc ci pi ta lis ma jor (7), ko ji je r. dor sa lis dru gog moždin skog živ ca i za jed no s n. oc ci pi ta lis mi nor (8), gra nom plexus cer vi-ca lis, opskr blju je kožu tog pod ručja. Go to vo uvi jek pos to je anas to mo ze među og ran ci ma n. oc ci pi ta lis ma jor i n. oc ci pi ta lis mi nor. Među stražnjim je seg men tal nim gra na ma iz ra zi ti ji još i n. oc ci pi ta lis ter tius (10). Kožu ne pos red no iza uške iner vi ra r. pos te rior n. au ri cu la ris mag nus (9). No di lympha ti ci oc ci-pi ta les (11) na la ze se na mjes ti ma gdje nuha-lnu fas ci ju pro bi ja ju kr vne žile i živ ci.

    Tri go num a. ver teb ra lis (B)

    Tri go num a. ver teb ra lis pri ka zu je mo tek na kon uk la nja nja svih po vršin skih mišića (A), i to: m. ster noc lei do mas toi deus (3), m. tra pe zius (4), m. sple nius ca pi tis (12) i m. se-mis pi na lis ca pi tis (13). U tom pros to ru leži a. ver teb ra lis (14), ko ja pro la zi kroz ot vo re pop r ječnih nas ta va ka gor njih šest vrat nih kra lježaka i po tom pro la zi kroz sul cus a. ver-teb ra lis na ar cus at lan tis pos te rior (15), pro-bi ja mem bra nu at lan to-oc ci pi ta lis pos te rior, te dos pi je va u lu ba nju.

    Tro kut ver teb ral ne ar te ri je omeđuju m. rec-tus ca pi tis ma jor (16), m. ob liquus ca pi tis su-pe rior (17) i m. ob liquus ca pi tis in fe rior (18). U tom pros to ru a. ver teb ra lis da je gra nu (19) za opskr bu okol nih mišića. Iz među ar te ri je i stražnje ga lu ka at la sa pro la zi n. su boc ci pi ta lis (20), stražnja gra na pr vo ga spi nal no ga živ ca što iner vi ra spo me nu te mišiće i m. rec tus ca-pi tis pos te rior mi nor (21).

    22 glan du la pa ro ti dea,23 no dus lymphoi deus mas toi deus.

    Kli ničko značenje: Subok ci pi talna pun kci ja se iz vo di u ovim re gi ja ma, ko ris teći se ig lom za do-bi va nje ce reb ros pi nal ne te kućine iz ce re be lo me-du lar ne cis ter ne (vi di sve zak 3). Ig la se uvo di u sre dišnju li ni ju iz među pro tu be ran tia oc ci pi ta lis exter na i pro ces sus spi no sus dru gog vrat nog kra-lješka. Vrh ig le us mje ren je pre ma ko ri je nu no sa iz među m. rec tus ca pi tis pos te rior mi nor, pro-bi ja jući mem bra nu at lan tooc ci pi ta lis pos te rior i du ra ma ter, ko ja pruža ot por. Kod od ras lih, ig lom se ne smi je ići dub lje od 4–5 cm!U slučaju kon train di ka ci ja, pred no st se da je lum-bal noj pun kci ji (vi di str. 42.).

    V18 - Nuhalna regija, reto- i parafaringealni prostor, pharynx

    Zdravko PetanjekText BoxV10

  • 347

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regio occipitalis i regio cervicalis posterior, trigonum a. vertebralis

    Regio occipitalis i regio cervicalis posteriorlijevo: potkožni slojdesno: sloj ispod vezivne ovojnice

    Trokut vertebralne arterije

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat348Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Spa tium la te rop ha ryngeum et ret rop ha rin geum (A)

    Sa stra ne ždri je la i iza nje ga pro la ze vrat ne žile i živ ci iz među gla ve i ti je la.

    Naj da lje dor zal no na la zi se trun cus sympa-thi cus (1) čiji gan glion cer vi ca le su pe rius (2) da je n. ju gu la ris (3) i n. ca ro ti cus in ter nus (4). N. ca ro ti cus in ter nus pra ti a. ca ro tis in ter na (5), a n. ju gu la ris pris tu pa u gan glion in fe rius (6) n. va gi (7). Pos to ji i ve za sim pa tičko ga lan ca s n. hypog los sus (8) i glo mus ca ro ti cum (9), ko ji pri ma i r. si nus ca ro ti ci (10). Gan-glion cer vi ca le su pe rius da je nježne gra ne, nn. ca ro ti ci exter ni (ni je uc r ta no) u sas tav plexus ca ro ti cus exter nus i r. la ryngop ha-ryngei te n. car dia cus cer vi ca lis su pe rior.

    N. va gus (7) pro la zi kroz fo ra men ju gu la re i ob li ku je gan glion su pe rius i gan glion in fe-rius (6) te se spušta iz među a. ca ro tis in ter na (5) i v. ju gu la ris in ter na (11) i osim ma njih gra na i anas to mo za va gus da je n. la ryngeus su pe rior (12) ko ji je us mje ren me di jal no od a. ca ro tis in ter na i di je li se u r. exter nus (13) i r. in ter nus (14). Dalj nje gra ne lu ta jućeg živ ca su rr. au ri cu la res i rr. pha ryngei (15), ko ji s rr. pharyngei (16) n. glos sop ha ryngei (17) iner-vi ra ju mišiće i sluz ni cu ždri je la.

    N. glos sop haryngeus (17) odi je ljen je mo-stićem du re ma ter (18) od n. va gu s (7) i r. exter nus n. ac ces so rii (19), i pro la zi kroz fo ra men ju gu la re. Na kon što je n. glos so-pharyngeus dao rr. pharyngei i r. si nus ca-ro ti ci (10), pro la zi iz među a. ca ro tis exter na (20) i a. ca ro tis in ter na (5) us mje ren pre ma dolje i nap ri jed.

    R. exter nus n. ac ces so rii (19) najčešće iz la zi iza bul bus su pe rior (21) v. ju gu la ris in ter nae (11) i po tom je us mje ren la te ral no te pro la zi kroz m. ster noc lei do mas toi deus (22) ili me-di jal no od nje ga u re gio col li la te ra lis (str. 360.).

    N. hypog los sus (8) pro la zi la te ral no od obi-ju ve li kih ar te ri ja gla ve i us mje ren je pre ma nap ri jed, i ne pos red no is pod os no vi ce lu ba-

    nje pri ma gra ne (23) pr vo ga i dru go ga vrat-no ga živ ca i po tom većina tih vla ka na ob li-ku je ra dix su pe rior (an te rior) an sae cer vi ca lis pro fun dae (24), (str. 362.).

    A. pha ryngea as cen de ns (25), stražnja gra na a. ca ro tis exter na, uz la zi uz ždri je lo i upuću-je u lu ba nju kroz fo ra men ju gu la re gra nu a. me nin gea pos te rior.

    26 fas cia pha ryngo ba si la ris,27 rap he pha ryngis,28 m. consctric tor pha ryngis su pe rior,29 m. con stric tor pha ryngis me dius,30 m. con stric tor pha ryngis in fe rior,31 m. stylop ha ryngeus,32 n. fa cia lis,33 glan du la thyroi dea,34 glan du la pa rat hyroi dea su pe rior dextra.

  • 349

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Spatium latero- et retropharyngeum

    Spatium retro- i lateropharyngeum

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat350Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Tri go num sub man di bu la re (A, B)

    Tri go num sub man di bu la re, podčeljus ni tro-kut, (A) omeđuju cor pus man di bu le (1), ven ter an te rior (2) m. di gas tri ci i trac tus an-gu la ris fas ciae cer vi ca lis (3) sa sep tum in ter-glan du la re. Sep tum in ter glan du la re po la zi od trac tus an gu la ris i u du bi ni od je lju je sub-man di bu lar ni od pa ro tid no ga pros to ra, te ako ga uk lo ni mo uje di nju ju se tri go num sub-man di bu la re i fos sa ret ro man di bu la ris (B).

    Tri go num sub man di bu la re, po vršin ski sloj (A)

    Glan du la sub man di bu la ris (4) je smješte na po vršin ski, a duc tus sub man di bu la ris (6) po-ni re iza ru ba m. mylo hyoi dei (5) i praćen je s više ili ma nje iz raženim nas tav kom pro ces sus un ci na tus.

    M. mylo hyoi deus od je lju je dak le po vršin ski od du bin sko ga di je la tri go num sub man di bu-la re. A. i v. fa cia lis (7) pro la ze kroz podčelju-snu žli jez du. A. fa cia lis u pod ručju žli jez de da je a. sub men ta lis (8) ko ja s is toi me nom ve nom pro la zi po vršinski je od m. mylo hyoi-deus (5) do bra de. U is tom se slo ju na la zi i n. mylo hyoi deus (9), ko ji je og ra nak n. al veo la-ris in fe rior, i iner vi ra m. mylo hyoi deus i ven-ter an te rior (2) m. di gas tri ci.

    Na vanj skoj stra ni m. mylo hyoi deus na la ze se je dan ili više no di lympha ti ci sub men ta les (10), ko ji sa kup lja ju lim fu iz pod ručja bra-de i do nje us ne. U du bi ni, me di jal no od m. mylo hyoi deus, n. lin gua lis (11) ob li ku je luk i po tom je us mje ren pre ma je zi ku, a pu tem rr. gan glio na res spo jen je s gan glion sub man di-bu la re (12). Od sub man di bu lar no ga gan gli ja po la ze rr. glan du la res za sub man di bu lar nu žli jez du, a u ne pos red noj bli zi ni gan gli-ja pro la ze duc tus sub man di bu la ris (6) i n. hypog los sus (13) s v. co mi ta ns n. hypog los si.

    Tri go num sub man di bu la re, du bin ski sloj (B)

    Na kon pre si je ca nja ven ter an te rior m. di gas-tri ci (2) i m. mylo hyoi deus (5) pri kažu se m. ge nio hyoi deus (14) i m. hyog los sus (15). M. stylog los sus se zra kas to širi pre ma je zi ku. Is pod n. hypog los sus (13) možemo ras ta vi ti vla k na m. hyog los su s da pri kažemo u du bi ni a. lin gua lis (16) i kat kad pra teću ma lu lin-gvalnu ve nu. Taj pros tor u ko jemu tražimo ar te ri ju naz van je tri go num a. lin gua lis i omeđuju ga n. hypog los sus, pred nji tr buh di gas trično ga mišića i stražnji rub m. mylo-hyoi deus (sl. A).

    Me di jal no od m. hyoglos sus si la zi n. glos so-pha ryngeus (17), iz fos sae ret ro man di bu la-ris, a gor nju stra nu živ ca uk rižuje a. pa la ti na as cen de ns (18) gra na a. fa cia lis. Us po red no s n. glos sop haryngeus je i lig. stylohyoi deum (19).

    20 a. ca ro tis exter na,21 n. fa cia lis,22 m. mas se ter,23 m. ster noc lei do mas toi deus24 v. ju gu la ris exter na.

    V19 - Submandibularna regija, usna šupljina

    Zdravko PetanjekText BoxV11

  • 351

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Trigonum submandibulare

    Trigonum submandibulare

    Trigonum submandibulare (dubinski sloj) ifossa retromandibularis

  • 330G

    lava

    i vr

    atGlava i vrat: Mišićje i fascije

    Vrat ne fas ci je (A, B)

    U vra tu, iz među je zične kos ti i ra me no ga ob-ruča, možemo raz li ko va ti tri fas ci je.

    La mi na su per fi cia lis fas ciae cer vi ca lis ili fas cia cer vi ca lis su per fi cia lis (1) oba vi ja sve po vršin ske struk tu re vra ta, s izu zet kom pla tiz me (2), a pre ma nat rag se nas tav lja u nu hal nu fas ci ju. Ona obuh vaća m. ster no-cleido mas toi deus (3) i m. tra pe zius (4). Pro-teže se od man di bu le do drška pr sne kos ti i do ključnih kos ti ju. Iz među os hyoi deum i man di bu le go vo ri mo sa mo o fas cia cer vi ca-lis (vi di is pod).

    Po tom sli je di la mi na praet rac hea lis fas ciae cer vi ca lis ili fas cia cer vi ca lis me dia (5), ko-ja obuh vaća in fra hioid ne mišiće (str. 326.). U pod ručju in fra hioid nih mišića (6), ona je čvr sta, međutim, ne za vršava na la te ral nim ru bo vi ma omo hioid nih mišića, ne go se na-stav lja pre ma la te ral no u ob li ku tan ko ga lis-ta. Do pi re do du bin ske fas ci je, fas cia cer vi ca-lis pro fun da ili la mi na prae ver teb ra lis fas ciae cer vi ca lis (7) i sta pa se s njom. Osim to ga, spa ja se i s ve ziv nom ovoj ni com, va gi na ca-ro ti ca (8), ko ja oba vi ja žil no-živčani snop (a. ca ro tis com mu nis, v. ju gu la ris in ter na, n. va gus).

    La mi na praet rac hea lis do pi re, u kra nio kau-dal nom smje ru, od je zične kos ti do drška pr-sne kos ti i do ključnih kos ti ju. Kra ni jal no od je zične kos ti, fas cia cer vi ca lis me dia sta pa se s po vršin skom fas ci jom.

    Iz među fas ci je cer vi ca lis su per fi cia lis (1) i pret ra hea lne fas ci je (5), u re gio me dia na col-li, na la zi se spa tium in ter fas cia le sup ras ter na-le (9; vi di i str. 354.).

    La mi na prae ver teb ra lis fas ciae cer vi ca lis ili fascia cervicalis profunda (7) prek ri va kra-lježni cu i s njom po ve za ne du bin ske mišiće vra ta, računa jući i m. lon gus ca pi tis, m. lon-gus col li (10) i mm. sca le ni (11). Fas cia cer-vi ca lis pro fun da za počinje na ba zi lu ba nje i do pi re u pr sni koš, gdje pre la zi u pr snu fas ci-ju, fas cia en dot ho ra ci ca.

    Iz među sred nje i du bin ske fas ci je leže or ga-ni vra ta kao što su gr kljan, ždri je lo, jed njak (12), dušnik (13) i šti tnjača (14) s doštitnja-č nim žli jez da ma.

    V20 - Prednja regija vrata, fascije vrata, štitna žlijezda, grkljan

    Zdravko PetanjekText BoxV12

  • 331

    Gla

    va i

    vrat

    Vratne fascije

    Prikaz svih vratnih fascija

    Vratne fascije

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat354Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio me dia na cer vi ca lis (A–B)

    U re gio me dia na cer vi cis vrat ne fas ci je vr lo jas no od je lju ju slo je ve.

    Spa tium in ter fas cia le (A)

    Pla tysma (1), ma nje ili više iz ražena, na la-zi se pod kožom i na kon nje zi na uklanjanja pri kaže se fas cia cer vi ca lis su per fi cia lis (2), (la mi na su per fi cia lis fas ciae cer vi ca lis), a ka-da nju raz režemo, po ka zu je se fas cia cer vi ca-lis me dia (3), ko ja omata in fra hioid ne mišiće. Re gi ju pre ma do lje omeđuju mm. ster noc lei-do mas toi dei (4). Ne pos red no iz nad inci su ra ju gu la ris ster ni, u spa tium sup ras ter na le, na-la zi se ar cus ve no sus ju gu li (5), što spa ja ob je v. ju gu la ris an te rior (6), ko je mo gu pri ma ti pri to ke iz du bi ne kroz sred nji ili pret ra heal ni li st vrat ne fas ci je (3).

    Du bin ski sloj (B)

    Na kon uk la nja nja sred nje vrat ne fas ci je (la mi na praet rac hea lis fas ciae cer vi ca lis) pri kažu se in fra hioid ni mišići i glan du la thyreo i dea (7). Zbog bo lje ga pri ka za ovo ga pros to ra i šti tnjače ne ki se mišići mo gu pre-re za ti. Naj bliže sre di ni i po vršin ski na la zi se m. ster no hyoi deus (8) i la te ral no od nje ga je m. omo hyoi deus (9). U du bi ni su m. thyreo-hyoi deus (10) i m. ster not hyreoi deus (11). Sve in fra hioid ne mišiće iner vi ra an sa cer vi ca lis pro fun da (12), i vlak na što pot ječu iz ra dix su pe rior (r. thyreohyoideus).

    Šti tnjača (7) se na la zi is pred car ti la go cri-coi dea i dušni ka (13) i nje zi ni režnje vi (str. 356.) sežu do car ti la go thyreoi dea (14). Iz-među šti tnjače i pr ste nas te hr ska vi ce ra za pet je lig. cri cot hyreoi deum me dia num (15 = lig. co ni cum), ko ji pos tra nično pok ri va ju mm. cri cot hyroi dei (16) iner vi ra ni od r. exter nus (17) n. la ryngei su pe rio ris (18). R. in ter nus (19) n. laryngei su pe rio ris pro bi ja ti reo hioid-nu mem bra nu (21) za jed no s a. laryngea su-pe rior, gra nom a. thyreoi dea su pe rior (20).

    Krv šti tnjače (str. 356.) ot ječe pre ko raz nih ve na od ko jih se u ovom pros to ru pri ka zu ju v. thyreoi dea su pe rior (22) i plexus thyreoi-deus im par (23), ko ji pro la zi is pred tra he je kao »v. thyreoi dea in fe rior« i uli je va se u v. brac hio cep ha li ca si nis tra.

    Is pred tra he je pro la zi ko so pre ma go re trun-cus brac hio cep ha li cus (24), a la te ral no od dušni ka, te is pred jed nja ka pro la zi pre ma go-re n. la ryngeus re cur re ns (25).

    Va ri ja ci je: Ar cus ve no sus ju gu li može se na la zi ti u raz nim ra zi na ma iz među os hyoi deum i in ci su ra ju gu la ris; ako je ne pos red no pod je zičnom kos ti, go-vo ri mo o ar cus ve no sus subhyoideus. Ri jet ko st je ve na ko ja uz la zi od šti tnjače i pro bi ja sred nju vrat nu fas ci ju te se iz li je va u v. ju gu la ris an te rior. Kat ka da, ko načno, pos to ji a. thyreoi dea ima, kao gra na trun-cus brac hio cep ha li cus ili aor te.

    V20 - Prednja regija vrata, fascije vrata, štitna žlijezda, grkljan

    Zdravko PetanjekText BoxV13

  • 355

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regio mediana cervicalis

    Regio mediana cervicalis,spatium interfasciale

    Regio mediana cervicalis,dubinski sloj

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat356Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio thyreoi dea (A–G)

    Glan du la thyreoi dea ima is thmus (1), lo bus dexter (2) i lo bus si nis ter (3), a oba režnja pos je du ju po lus su pe rior (4) i po lus in fe rior (5). Po lo vi oba ju režnje va do sežu car ti la go thyreoi dea (6) a is thmus pri li ježe uz car ti la-go cri coi dea i tra he ju. Lig. cri cot hyreoi deum, (7), ko ji spa ja šti tnjaču s pr ste nas tom hr ska-vi com, os ta je slobo dan ako manj ka lo bus pyra mi da lis. Ob r nu to, taj se režanj, os ta tak duc tus thyreog los sus, kat kad us pi nje od istmu sa.

    Šti tnjača do bi va krv iz a. thyreoi dea su pe rior (8) i a. thyreoi dea in fe rior (9). A. thyreoi dea su pe rior po la zi iz a. ca ro tis exter na (10) i pris tu pa u gor nji pol šti-tnjače gdje se di je li na ante rior, pos te rior i la te ra lis r. glan du la res. Ra mus glan du la ris an te rior da je raz li-čito raz vi jen ra mus cri cot hyreoi deus koji do seže do lig. cri co thyreoi deum. A. thyreoi dea in fe rior (9) je gra na trun cus thyreo cer vi ca lis (11), gra ne a. sub cla-viae (12) i pris tu pa na stražnju stra nu šti tnjače, pa je važno zna ti nje zi ne od no se s n. la ryngeus re cur re ns (13), (B–D).

    Krv šti tnjače ot ječe kroz vv. thyreoi deae su pe rio res (14) i po tom se pu tem vv. fa cia les com mu nes (15) uli je va u vv. ju gu la res in ter nae (16). S la te ral nog ru-ba šti tnjače po la zi v. thyreoi dea me dia (17) i iz li je va se iz rav no u v. ju gu la ris in ter na. Na do njem ru bu šti-tnja če, ve ne ob li ku ju plexus thyreoi deus im par (18), ko ji vo di krv kao »v. thyroi dea in fe rior« u v. bra-chio cep ha li ca si nis tra (19). Kat kad od gor njeg ru ba is tmu sa po la zi ve na i vo di krv u v. ju gu la ris an te rior (v. sl. 355 B).

    Va ri ja ci je po ložaja n. la ryngeus re cur re ns (B–D): N. la ryngeus re cur re ns (13) iner vi ra sluz ni-cu sub glo tično ga pod ručja i sve mišiće gr klja na osim m. cri co thyreoi deus. Re ku ren tni živac pre ma Lan zu pro la zi is pred u 27% (B) slučaje va, iza u 36% (C), te iz među u 32% (D) gra na a. thyreoi deae in fe rior (9). Pri ope ra cij skom vađenju šti tnjače tre ba zna ti da i sa mim na te za njem re ku ren tno ga živ ca može nas ta ti klje nut mišićja gr klja na.

    Va ri ja ci je a. thyreoi dea in fe rior (E–G): Po la-zište i tok a. thyreoi deae in fe rior su vr lo raz no li ki. A. thyreoi dea in fe rior (9) može bi ti us mje re na iza a. ver teb ra lis (23) pre ma me di jalno (E), a kat kad (F) se ar te ri ja di je li od mah na počet ku iza trun cus thyreocer vi ca lis, na gra nu us mje re nu iza i is pred a. ca ro tis com mu nis (24) i v. ju gu la ris in ter na (16). A. thyreoi dea in fe rior (9) može (G) bi ti i pr va iz rav na gra na pot ključne ar te ri je (u 8% slučaje va). U ri jet-kim slučaje vi ma a. thyreoi dea in fe rior može po la zi ti od a. ver teb ra lis ili od a. tho ra ci cae in ter nae. U ne-kim slučaje vi ma može i ne dos ta ja ti (3%) a on da nje-zi nu prok r vlje no st preu zi ma ili a. thyroi dea su pe rior ili pak a. thyreoi dea ima, ko ja po la zi ne pos red no od aor tal nog lu ka ili iz trun cus brac hio cep ha li cus.

    Kli ničko značenje: Kod op struk ci je gor njih di-je lo va dišno ga pu ta, pro vo di se kao hit na mje ra ko nio to mi ja. Pri tomu se ras teg lji vi lig. cri co-thyreoi deum me dia num (7), tj. slo bod ni dio co nus elas ti cus, pop rječno pre si ječe. Kao hit na ope ra ci ja zbog is tih se raz lo ga ra di tra heo to mi ja, pri čemu se dušnik uz dužno pre si ječe. Raz li ku ju se trac heo to mia su pe rior iz nad is tmu sa šti tnjače, trac heo to mia me dia, kroz is tmus, te trac heo to mia in fe rior is pod is tmu sa šti tnjače. Posljed nje na ve-de na se pro vo di u dje ce zbog re la tiv no većega raz ma ka iz među is tmu sa šti tnjače i pr sne kos ti. U od ras lih se oda bi ru preos ta la dva pris tu pa. Pri iz vođenju tra heo to mi je mo ra se ob ra ti ti po zor-no st na ar cus ve no sus ju gu li, te na kon pre si je-

    ca nja pret ra healno ga lis ta fas ci je vra ta na plexus thyroi deus im par (18). Jed na ko ta ko va lja u od-ras lih mis li ti na mo gućno st vi so ko pos tav lje no ga trun cus brac hio cep ha li cus (20), ko ji us pi njući se križa dušnik od li je va na des no. Kod ope ra ci ja šti tnjače va lja bi ti op re zan i gle de duc tus tho ra ci-cus (21) ko ji pro la zi uz do nji pol li je vo ga režnja žli jez de, pri je svo ga uto ka u an gu lus ve no sus si-nis ter (22).

  • 357

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regio thyreoidea

    Regio thyreoidea

    Različitosti ogranaka potključne arterije (vlastiti nalaz)

    Različitosti položaja povratnoga laringealnoga živcaprema a. thyreoidea inferior (Lanz i Wachsmuth)

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat358Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio nes cer vi ca lesven tro la te ra les (A–B)

    Ven tro la te ral ni pros to ri vra ta di je le se na po-vršin skopot kožno pod ručje s pun ctum ner-vo sum, te re gio col li la te ra lis, tri go num ca ro-ti cum i re gio ster noc lei do mas toidea.

    Re gio cer vi ca lis ven tro la te ra lissub cu ta nea (A)

    Po vršin ski ven tro la te ral ni pros tor vra ta omeđen je pre ma go re man di bu lom, pre ma nap ri jed me dio sa gi tal nom rav ni nom, pre ma nat rag ru bom m. tra pe zius, ko ji možemo pi-pa ti i pre ma do lje ključnom kos ti (1). U tom pot kožnom slo ju na la zi se pot kožni mišić pla tiz ma, ve li ke ve ne i gra ne vrat no ga sple-ta za kožu. Točka gdje gra ne živa ca za kožu pro bi ja ju na površinsku cer vi ca lnu fas ci ju (la mi na fas ciae su per fi cia lis cer vi ca lis) naz-va na je pun ctum ner vo sum i na la zi se na mjes tu gdje stražnji rub pla tiz me uk rižuje m. ster noc lei do mas toi deus. Na kon ski da nja pla tiz me pos ta ju vid lji ve sve po vršinske krv-ne žile i živ ci.

    Sas vim go re, na stražnjem ru bu m. ster no-clei do mas toi deus, nai la zi mo na pot kožni živac n. oc ci pi ta lis mi nor (2), ko ji vo di os jet-na vlak na iz kože za tilj ka i kat kad se od mah na kon pro las ka kroz fas ci ju di je li u dvi je gra-ne. Naj deb lji živac je n. au ri cu la ris mag nus (3), ko ji da je r. an te rior (4) i r. pos te rior (5) te uk rižuje m. ster noc lei do mas toi deus i po tom se ko so us pi nje i za vršava u uški. Na is tom mjes tu pro bi ja po vršin sku vrat nu fas ci ju i n. tran sver sus col li (6), pro la zi iza vanj ske ju gu-lar ne ve ne (7) i s r. col li n. fa cia lis (8) ob li ku je an sa cer vi ca lis su per fi cia lis (9). Po vršin ska an sa iner vi ra pla tiz mu i kožu ko ja je ob laže. Nn. sup rac la vi cu la res me dia les (10), in ter me-dii (11) i late ra les (12) pro bi ja ju fas ci ju cer vi-ca lis su per fi ci ja lis pre ma kau dal no u raz nim ra zi na ma i iner vi ra ju kožu ra me na.

    Re gio cer vi ca lis la te ra lis, po vršinski sloj (B)

    Na kon po di za nja po vršin ske vrat ne fas ci-je pri ka zu je se stražnji rub ster nok lei do ma-stoid no ga mišića (13) i pred nji rub mišića tra pe ziju sa (14). Fas cia cer vi ca lis me dia (15), (la mi na praet rac hea lis fas ciae cer vi ca-lis), ko ja se u la te ral nom vrat nom pros to ru spa ja s fas cia cer vi ca lis pro fun da (la mi na prae ver teb ra lis fas ciae cer vi ca lis) od je lju je po vršinski od dub ljih slo je va. U tom se slo-ju na la zi i ra mus exter nus n. ac ces so rii (16), r. tra pe zius (17) cer vi kal no ga sple ta živa ca i oba živca iner vi ra ju m. tra pe zius. Po tom nai-la zi mo na v. cer vi ca lis su per fi cia lis (18), ko ja se spa ja s v. ju gu la ris exter na, te a. cer vi ca lis su per fi cia lis (19). Kat ka d a. cer vi ca lis su per-fi cia lis i a. sup ras ca pu la ris dor salis iz la ze za-jed no iz trun cus thyreo cer vi ca lis i tvo re za-jed ničko stab lo a. tran sver sa col li. Ne ko li ko no di lympha ti ci cer vi ca les su per fi cia les (20) ras po ređeno je uz duž ve na.

    Plexus cer vi ca lis

    – Ko ri je ni: ra mi ven tra les C1–C4– Gra ne: n. oc ci pi ta lis mi nor n. au ri cu la ris mag nus n. tran sver sus col li nn. sup rac la vi cu la ris n. phre ni cus

    Kli ničko značenje: Na des nom se ra me nu po jav-lju je Ei sel ber gov znak, od nos no tzv. pog r ješna pro jek ci ja, gdje se pri bo les ti ma jet re i žučnog mje hu ra mo gu po ja vi ti bo lo vi u des nom ra me nu. Bol na se os jet lji vo st širi u der ma to mi ma C3–C5 (3. sve zak). Pri bo les ti ma gušte rače bo lo vi mo gu nas ta ti u li je vom ra me nu.

    V21 - Karotidni i skalenovertebralni trokut, supraklavikularna regija

  • 359

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regiones cervicales ventrolaterales

    Regio cervicalis ventrolateralis subcutanea spunctum nervosum, platizma je uklonjena

    Regio cervicalis lateralis, površinski sloj

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat360Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio nes cer vi ca lesven tro la te ra les, nas ta vak (A, B)

    Re gio cer vi ca lis la te ra lis, sre dišnji sloj (A)

    Na kon uk la nja nja cer vi kal ne me di jal ne fas ci je (1) pri ka zu je se m. omo hyoi deus (2) ko ji fas-ci ja oba vi ja. Fas cia cer vi ca lis me dia je iz nad omo hiod nog mišića i iza nje ga srašte na s fas-cia cer vi ca lis pro fun da (3). Fas ci ja je čvršća u tri go num omoc la vi cu la re, ko ji omeđuju ven ter in fe rior (2) m. omo hyoi dei, m. ster no-clei do mas toi deus (4) i cla vi cu la (5).

    U tom se tro ku tu v. ju gu la ris exter na (6) i v. cer vi ca lis su per fi cia lis (7) spa ja ju s v. sub-cla via (8) i v. ju gu la ris in ter na (9) u des nom ve nskom ku tu (an gu lus ve no sus) te tvo re v. brac hio cep ha li ca (dextra). V. sup ras ca pu la ris (10) ula zi ta kođer u na ve de ni kut. Re dos li jed ulas ka svih nab ro je nih ve na vr lo je raz no lik. A. sup ras ca pu la ris (11) pro la zi s is toi me-nom ve nom ne pos red no iz nad ključne kos ti. Iznad ven ter in fe rior omohyoidno ga mišića vi di se a. cer vi ca lis su per fi cia lis (12).

    Re gio cer vi ca lis la te ra lis, du bin ski sloj (B)

    Na kon što uk lo ni mo dubinsku cer vi ka lnu fas ci ju (3), (la mi na prae ver ter bra lis fas ciae cer vi ca lis) vi de se du bin ski mišići vra ta, i to m. sca le nus an te rior (13), m. sca le nus me dius (14), m. sca le nus pos te rior (15), m. le va tor sca pu lae (16) i m. sple nius cer vi cis (17). Ska-len ski ot vor (stražnji) ob li ku ju m. sca le nus an te rior, m. sca le nus me dius i pr vo reb ro, i tu pro la ze plexus brac hia lis (18) i a. sub cla via (19) od ko je u ska len skom ot vo ru po la zi a. sca pu la ris dor sa lis (20) us mje re na iza m. sca-le nus me dius. Stražnja ar te ri ja lo pa ti ce može po la zi ti i iz a. tran sver sae col li (str. 364.). Od živa ca na la zi mo u dubinskom slo ju gra nu plexus cer vi ca lis iz seg men ta C4, n. phre ni-cus (21). On ko so uk rižuje m. sca le nus an te-rior (13). Plexus brac hia lis (18) da je sup ra-kla vi ku lar ne gra ne među ko ji ma su vid lji ve n. sup ras ca pu la ris (22), n. tho ra ci cus lon gus (23) i n. dor sa lis sca pu lae (24).

    Vrat ni lim fni čvo ro vi (25) tvo re za jed nički lim fni put, trun cus ju gu la ris, ko ji se uli je va u an gu lus ve no sus. An gu lus ve no sus dexter pri ma i lim fne žile des ne po lo vi ce gla ve, vra-ta, des ne ru ke (trun cus sub cla vius dexter) i des ne po lo vi ce pr sno ga koša (trun cus bron-cho me dias ti na lis dexter). Limfne žile iz os-ta lih pod ručja ti je la uli je va ju se u an gu lus ve no sus si nis ter (2. sve zak).

    Plexus brac hia lis

    Ko ri je ni: ra mi ven tra les C5–Th 1 – trun cus su pe rior (C5, C6) – trun cus me dius (C7) – trun cus in fe rior (C8, Th 1)Gra ne pa rs sup rac la vi cu la ris – n. dor sa lis sca pu lae – n. tho ra ci cus lon gus – n. sub cla vius – n. sup ras ca pu la ris – n. tho ra co dor sa lis – nn. pec to ra les me dia lis i la te ra lis – rr. mus cu la res (Pa rs in frac la vi cu la ris: vi di str. 372.)

    Kli ničko značenje: Pos to je raz ni uz ro ci uze tos ti plek su sa ru ke (po rođajna oz lje da, vrat no reb ro, vanj ski pri ti sak). Di je le se na gor nju i do nju klje-nut plek su sa ru ke (vi di str. 370).Gor nja klje nut plek su sa ru ke (Erb-Duc hen ne), uz ro ko va na oštećenjem C5 i C6, do vo di do sla-bo s ti ab duk to ra i vanj skih ro ta to ra ra me noga zglo ba, fl ek so ra la kat noga zglo ba, i su pi na to ra. Ta kođer uz ro ku je i bla gi po re mećaj sen zi bi li te ta u pod ručju ra me na i ra di jal ne stra ne pod lak ti ce.

  • 361

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regiones cervicales ventrolaterales

    Regio cervicalis lateralis, središnji sloj

    Regio cervicalis lateralis, dubinski sloj

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat362Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio nes cer vi ca lesven tro la te ra les, nas ta vak (A–F)

    Tri go num ca ro ti cum (A)

    Tri go num ca ro ti cum omeđuju m. ster noc lei-do mas toi deus (1), m. omo hyoi deus (2) i ven-ter pos te rior (3) m. di gas tri ci, ko ji m. stylo-hyoi deus (4) učvršćuje na os hyoi deum (5).

    Na po vršini se na la zi v. fa cia lis com mu nis (6), ko ja pri ma v. co mi ta ns n. hypog los si (7) i v. thyreoi dea su pe rior (8), te se uli je va u v. ju-gu la ris in ter na (9). Is pred te ve ne pro la zi a. ca ro tis com mu nis (10) sa si nus ca ro ti cus (11, 2. sve zak).

    A ca ro tis com mu nis u ra zi ni čet vr to ga vrat no ga kra-lješka u oko 67% lju di di je li se na a. ca ro tis in ter na (12) ko ja leži stra ga i a. ca ro tis exter na (13) ko ja se na la zi is pred nje. U 20% lju di dje lište se na la zi za kra lježak iz nad, a u 11% lju di za kra lježak is pod, te u 2% lju di na la zi mo kraj nje vi so ko ili nis ko dje lište iz van pod ručja ka ro tičnoga tro ku ta.

    A. ca ro tis in ter na (12) re do vi to ne ma og ran-ke, a a. ca ro tis exter na (13) da je pr vu pred nju gra nu a. thyreoi dea su pe rior (14), za šti tnjaču (15) i a. la ryngea su pe rior (16) za gr kljan. A. thyreoi dea su pe rior kat kad da je a. ster noc-lei do mas toi dea (17), ko ja ipak češće po la zi iz rav no iz a. ca ro tis exter na i zak reće oko n. hypog los sus (18). Slje deća pred nja gra na je-st a. lin gua lis (19), ko ja po la zi me di jal no od m. hyog los sus (20) i dos pi je u je zik. Zad nja gra na unu tar ka ro tično ga tro ku ta je a. fa cia-lis (21), ko ja me di jal no od stražnje ga tr bu ha (3) di gas trično ga mišića uz la zi pre ma li cu. U račvištu ka ro tid nih ar te ri ja na la zi se pa ra-gan glion, glo mus ca ro ti cum (22), ko ji vlak na do bi va od sim pa ti ku sa i pa ra sim pa ti ku sa (2. sve zak). Pa ra sim pa tička vlak na te ku u sas-ta vu r. si nus ca ro ti ci (23), gra ne n. glos sop-haryngi cu s, te pok raj glo mu sa pris tu pa ju na si nus ca ro ti cus (11).

    N. hypog los sus (18) se na la zi la te ral no od obi ju ar te ri ja gla ve i u počet ku svo ga lu ka da-je gra nu ra dix su pe rior an sae cer vi ca lis pro-fun dae (24). Vlak na gor njeg ko ri je na pot ječu iz pr va dva vrat na seg men ta, kao i vlak na r.

    thyreo hyoi deus (25), ko ji iner vi ra m. thyreo-hyoi deus. Gor nji ko ri jen an se spušta se po a. ca ro tis com mu nis i spa ja se la te ral no ili me-di jal no od v. ju gu la ris in ter na s radix in fe rior an sae cer vi ca lis pro fun dae (26) ko ji pot ječe iz C2 i C3 te za jed no ob li ku ju an sa cer vi ca-lis pro fun da (27), ko ja iner vi ra os ta le in fra-hioid ne mišiće.

    Me di jal no od a. ca ro tis exter na na la zi se n. laryngeus su pe rior čiji je r. in ter nus (28) za-jed no s a. laryngea su pe rior us mje ren u gr-kljan. N. laryngeus su pe rior je gra na n. va gu s (29), ko ji leži iz među a. ca ro tis in ter na i v. ju gu la ris in ter na i sa mo ga fas cia cer vi ca lis pro fun da od je lju je od trun cus sympat hi cus (30) i nje go va gan glion cer vi ca le su pe rius (31). U gor njemu stražnjem ug lu tro ku ta na-la zi se r. exter nus n. ac ces so rii (32).

    Va ri ja ci je (B–F): Ov dje is tičemo sa mo va ri ja ci je po ložaja vanj ske i unut rašnje ar te ri je gla ve, i od va ja-nja pr ve tri pred nje gra ne.Pre ma Fal le ru, a. ca ro tis in ter na u 49% lju di po la-zi dor zo la te ral no (B), a u 9% lju di ven tro me di jal no iz a. ca ro tis com mu nis (C) u od no su na a. ca ro tis exter na, a mo gući su i svi međupo ložaji. Stva ra njem za jed ničkih po la zišta kao trun cus thyreo lin gua lis (D) po jav lju je se u 4% slučajeva, trun cus lin guo fa-cia lis (E) u 23%, a trun cus thyreo lin guo fa cia lis (F) u 0,6% slučaje va.

    Kli ničko značenje: Pri tis kom na a. ca ro tis com-mu nis u pod ručju tu ber cu lum an te rior C6 (Chas-saig nac tu ber cu lum) može se pal pi ra ti ka ro tid ni pu ls ili uves ti ig lu u kr vnu žilu.

  • 363

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regiones cervicales ventrolaterales

    Trigonum caroticum

    Različitosti položaja vanjskei unutarnje karotidnearterije (prema Falleru)

    Različitosti prednjih ogranakai vanjske karotidne arterije(prema Poiselu i Golthu)

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat364Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Re gio nes cer vi ca lesven tro la te ra les, nas ta vak

    Re gio ster noc lei do mas toi dea (A)

    Re gio ster noc lei do mas toi dea spa ja tri go num ca ro ti cum i re gio col li la te ra lis, te pos ta je vid lji va tek na kon odi za nja m. ster noc lei do-mas toi deus (1) i m. omo hyoi deus (2). U njoj se pri ka zu ju ve li ke kr vne žile i živ ci vra ta.

    Naj veća je ar te ri ja a. ca ro tis com mu nis (3), ko ja je us mje re na ko so pre ma go re i di je li se na a. ca ro tis externa (4) i a. ca ro tis in ter na (5) (o dje lištu i od no si ma v. str. 362.).

    Za jed nička ka ro tid na ar te ri ja pok ri va do nju ti reoid nu ar te ri ju (6), ko ja ob li ku je luk do šti-tas te žli jez de (7). Gor nja ti reoid na ar te ri ja iz-la zi iz trun cus thyreo cer vi ca lis (8), ko ja po la zi iz a. sub cla via (9) is pred ska len skog ot vo ra. Iz trun cus thyreo cer vi ca lis po la zi i a. sup ras-ca pu la ris (11), ko ja s pred nje stra ne uk rižuje m. sca le nus an te rior (10), te a. cer vi ca lis su-per fi cia lis (12) i a. cer vi ca lis ascen de ns.

    A. ver teb ra lis (13) je pr va uz laz na gra na a. sub cla viae. Na kon što a. sub cla via prođe kroz ska len ski ot vor da je u 60% slučaje va a. dor sa lis sca pu lae (14) ko ja pro la zi iza m. sca-le nus me dius (15) i is pred m. sca le nus pos te-rior (16) i di je li se na uz laz nu i si laz nu gra nu. U 40% slučaje va po la zi a. sca pu la ris dor sa lis za jed no s a. cer vi ca lis su per fi cia lis (12) iz trun cus thyreo cer vi ca lis i taj za jed nički po-četak je naz van a. tran sver sa cer vi cis.

    Iza za jed ničke ka ro tid ne ar te ri je na la zi se v. ju gu la ris in ter na (17) i u nju se uli je va v. fa-cia lis (18) i v. thyreoi dea me dia (19). V. ju gu-la ris in ter na (17) spa ja se s v. sub cla via (20) u v. brac hio cep halica dextra (21), te nas ta je an gu lus ve no sus dexter u ko ji se uli je va i v. ju gu la ris exter na (22), ko ja se spa ja s v. tran s-ver sa cer vi cis (23) i v. sup ras ca pu la ris (24).

    U des ni se ve nski kut ta kođer uli je va ju lim fne žile (25) iz des ne po lo vi ce gla ve i vra ta, des ne ru ke i de-sne po lo vi ce pr sno ga koša.

    Na a. ca ro tis com mu nis (3) leži an sa cer vi ca-lis pro fun da (26), ko ja iner vi ra in fra hioid ne mišiće, a tvo ri je ra dix su pe rior an sae (27), ko ji u počet ku teče za jed no s n. hypog los sus (28) i ra dix in fe rior an sae (29). Dor zal no od unut rašnje ju gu lar ne ve ne na la zi se n. phre-ni cus (30), ko ji pot ječe iz četvr to ga vrat no ga seg men ta, a m. sca le nus an te rior je nje gov vo deći mišić. U kr vnožil no-živčanom sno pu je i n. va gus (31), ko ji da je r. car dia cus su pe-rior (32) i r. car dia cus in fe rior (33).

    Iza lu ta jućeg živca, odi je ljen du bin skom vrat nom fas ci jom na la zi se trun cus sympathi-cus (34) s gan glion cer vi ca le su pe rius (35), kat ka d od su tan gan glion cer vi ca le me dium (36) i gan glion cer vi ca le in fe rius. Gan glion cer vi ca le in fe rius je najčešće ud ružen s gan-glion tho ra ci cum pri mum u gan glion stel la-tum (cer vi cot ho ra ci cum) (37), ko ji se na-la zi na gla vi ci pr vo ga reb ra me di jal no od a. ver teb ra lis (13). Trun cus sympa thi cus (34) ob li ku je oko a. thyreoi dea in fe rior (6) an sa thyreoi dea (38) i da je nn. car dia ci cer vi ca les (39). U du bi ni uz dušnik pro la zi n. la ryngeus re cur re ns (40).

  • 365

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Regiones cervicales ventrolaterales

    Regio sternocleidomastoideaa. carotis communis povučenaje medijalno i naprijed

  • Periferno žilno-živčani putevi: Glava i vrat366Ži

    lno-

    živč

    ani p

    utev

    i

    Tri go num sca le no ver teb ra le (A)

    Tri go num sca le no ver teb ra le omeđuju m. lon gus col li (1), m. sca le nus an te rior (2) i vrh pleu re. Fas cia cer vi ca lis pro fun da pokri-va tri go num sca le no ver teb ra le. Tek kad nju uklonimo, tvor be u tom tro ku tu posta ju vidlji ve.

    A. sub cla via (3) leži na ku po li pleu re od ko-je ka pr vom reb ru po la ze ve ziv na vlak na lig. cos top leu ra le. Pot ključna ar te ri ja da je pr vu uz laz nu gra nu a. ver teb ra lis (4), ko ja s pred-nje stra ne uk rižuje ko ri je ne plexus brac hia lis Th 1 (5) i C8 (6) i ula zi u fo ra men pro ces sus tran sver si šestoga vrat no ga kra lješka. Iza a. ver teb ra lis (4) si la zi v. ver teb ra lis (7), ko ja na pušta kra lježni cu is pod fo ra men pro ces-sus tran sver si sed moga vrat nog kra lješka. Od mah uz a. ver teb ra lis uz la zi trun cus thyreo cer vi ca lis (str. 364.), a iza nje ga trun-cus cos to cer vi ca lis (8). Iz kos to cer vi kal no ga stab la po la ze a. cer vi ca lis pro fun da (9), a. in-ter cos ta lis sup re ma, te iz nim no a. sca pu la ris dor sa lis (10). Iz pot ključne ar te ri je pre ma do lje po la zi a. tho ra ci ca in ter na (11), ko ja je za jed no s v. tho ra ci ca in ter na (12) us mje re na pa ras te ral no, te kao a. epi gas tri ca su pe rior (v. stra nu 398.) do seže u va gi nu rektu sa.

    Li je vu pot ključnu ar te ri ju i nje zi ne gra ne uk rižuje spri je da duc tus tho ra ci cus (13), ko ji ob li ku je luk kon vek san pre ma go re i uli je va se u an gu lus ve no sus si nis ter (14), što nas ta je sli je va njem v. ju gu la ris in ter na (15) i v. sub-cla via (16).

    U du bi ni na la zi mo kor je no ve C5–Th 1 bra-hi jal no ga sple ta i ma lo po vršin ski je je trun-cus sympat hi cus (17). Trun cus sympat hi cus sadržava u ra zi ni šes to ga vrat no ga kra lješka ganglion cervicale me dium (18), smješten na m. scalenus an te rior (2).

    Kau dal no od gan gli ja, trun cus sympat hi cus ob li ku je s n. car dia cus cer vi ca lis su pe rior (19) pet lju an sa thyreoi dea (20), kroz ko ju pro la zi a. thyreoi dea in fe rior. Sim pa tički la nac da-je i pet lju an sa sub cla via (21), ko ja oba vi ja

    a. sub cla vi a (3) i seže do gan glion cer vi ca le in fe rius, ko ji spo jen s gan glion tho ra ci cum pri mum tvo ri nad gla vi com pr vog reb ra gan-glion stella tum (22) (cer vi cot ho ra ci cum). Od zvjez do li ka gan gli ja po la zi n. car dia cus cer vi-ca lis in fe rior (23). U žli je bu iz među dušni ka (25) i jed nja ka (26) pro la zi n. la ryngeus re-cur re ns (24) pre ma gr klja nu.

    Kli nič ko značenje: Kod pos to jećeg vrat nog reb-ra može doći do sin dro ma vrat no ga reb ra. Pri tomu zbog pri tis ka mo gu nas tu pi ti po teškoće kr-vnožil ne opskr be ru ke, kao i neu ro loške smet nje zbog nad ražaja sno po va nad lak tično ga živčano ga sple ta, te oso bi to iner va cij sko ga pod ručja ul nar-no ga živ ca. Osim to ga po jačan je i os jet do di ra u fos sa sup rac la vi cu la ris ma jor.Kat ka d mo gu žil no-živčani poremećaji nas tu pi ti i bez pos to ja nja vrat no ga reb ra, pa se ta da go vo ri o sca le nus-an ti cus-sin dro mu. Pri tomu m. sca le-nus an te rior svo jom hi per tro fi jom ili po jačanim to nu som uz ro ku je bo lo ve.No di lympha ti ci sup rac la vi cu la res si nis tri, čija lim fa ot ječe ne pos red no u an gu lus ve no sus si ni s-ter, mo gu bi ti si je lo me tas ta za kar ci no ma želud ca (Vir chow-Troi sie ro ve lim fne žli jez de).Sen ti nel-no dus je pr vi čvor ko ji pri ma lim fu iz tu mo ra. Ko ris tan je u pot vrđiva nju ili is ključiva-nju lim fo ge nih me tas ta za u po je di nim ti po vi ma kar ci no ma.

    27 n. phre ni cus,28 v. brac hio cep ha li ca si nis tra,29 m. sca le nus me dius,30 m. sca le nus pos te rior,31 m. le va tor sca pu lae,32 m. tra pe zius,33 pars cla vi cu la ris m. pec to ra lis ma jo ris,34 a. ca ro tis com mu nis si nis tra,35 n. va gus si nis ter.

  • 367

    Žiln

    o-ži

    včan

    i put

    evi

    Trigonum scalenovertebrale

    Trigonum scalenovertebrale, a. carotis communis, v. subclavia in. vagus povučeni su u stranu