utjecaj banaka u razvoju malog i …oliver.efri.hr/zavrsni/897.b.pdf3 1.4 svrha i ciljevi...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
IVONA VOJAK
UTJECAJ BANAKA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UTJECAJ BANAKA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Ekonomika poduzetništva
Mentor: dr.sc. Branka Crnković-Stumpf
Studentica: Ivona Vojak
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081047565
Rijeka, lipanj 2015.
Sadržaj
1. UVOD ....................................................................................................................... 1
1.1 Problem, predmet i objekt rada ...................................................................... 2
1.2 Znanstvene metode ........................................................................................ 2
1.3 Radna i pomoćne hipoteze ............................................................................. 2
1.4 Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 3
1.5 Sadržaj i struktura rada .................................................................................. 3
2. PRETPOSTAVKE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U RH ..................................... 5
2.1 Pojam i karakteristike malog i srednjeg poduzetništva u RH ...................... 10
2.2 Financiranje malog i srednjeg poduzetništva u RH ..................................... 12
3. FINANCIJSKO TRŽIŠTE I INSTITUCIJE U RH ................................................. 14
3.1 Bankarski sustav u RH ................................................................................. 15
3.2 HBOR ........................................................................................................... 16
3.2.1. Kreditna aktivnost HBOR-a ............................................................... 17
3.2.2. Programi financiranja malog i srednjeg poduzetništva ...................... 23
4. ZNAČAJ BANKARSKOG SUSTAVA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U RH ...................................................................................... 27
4.1 Potrebe poduzeća za vanjskim izvorima financiranja ................................. 27
4.2 Financiranje malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2000. - 2009. .............. 28
4.3 Utjecaj gospodarske krize na financiranje malog i srednjeg poduzetništva u
RH ................................................................................................................ 35
4.4 Primjer financiranja poduzetnika ................................................................. 42
5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 57
LITERATURA ............................................................................................................... 60
POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 62
POPIS TABLICA ........................................................................................................... 62
POPIS SLIKA ................................................................................................................ 63
1
1. UVOD
Hrvatsko je gospodarstvo tijekom povijesti prolazilo kroz mnoga uspješna i krizna
razdoblja. Gospodarske krize i ratovi uvijek su narušavali stabilno hrvatsko
gospodarstvo, ali ono se nanovo dizalo i uvijek bilo u vrhu europskog gospodarstva.
Osim agrarne krize, Prvog i Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, hrvatsko je
gospodarstvo uvijek pokazivalo stabilnost i rast. Naša je zemlja zbog svojeg
geografskog položaja uvijek bila zanimljiva europskim osvajačima, te se gospodarstvo
razvijalo pod utjecajima različitih nacionalnih interesa. Iz tih nacionalnih interesa
Hrvatska je dobila razvijenu prometnu infrastrukturu te je kopnenim i vodenim putem
dobro povezana s Europom. Na nacionalnim interesima Austro-Ugarske razvija se
industrijski sektor u Hrvatskoj čiji se razvoj nastavlja u Kraljevini Jugoslaviji, te potom
u Jugoslaviji.
Prvi bankarski poslovi vezani su za Dubrovačku Republiku još davne 1671. godine.
Prva štedionica u Hrvatskoj otvara se još u 19. stoljeću te se kasnije pokazalo da
bankarski sustav ima veliku ulogu u razvoju gospodarstva, posebno nakon Drugog
svjetskog rata kada je Hrvatska većinom iz vlastitih štednih depozita financirala
poslijeratnu obnovu. Za vrijeme Jugoslavije, bankarski sustav je imao ulogu
financiranja tadašnje države i hrvatsko financijsko tržište je u tom razdoblju ostalo
zakinuto za štedne depozite kojima se raspolagalo u Beogradu.
Nakon osamostaljenja Hrvatske, gospodarski sustav doživljava transformaciju iz
socijalističkog režima u kapitalistički paralelno s odvijanjem procesa deindustrijalizacije
koji je započeo još osamdesetih godina 20. stoljeća. Državne banke doživljavaju
privatizaciju. Nakon početnih problema privatizacije, na hrvatskom bankarskom tržištu
se počinju pojavljivati strane banke. Strane banke su vrlo brzo preuzele primat
poslovanjem hrvatskog bankarskog sustava te danas u vlasništvu imaju 90% udjela
ukupnom broju banaka. Dolaskom stranih banaka na hrvatsko tržište, u bankarski sustav
se uvodi red, donose se mnoge kreditne politike i programi, a sve u funkciji poticanja
razvoja hrvatskog gospodarstva.
2
1.1 Problem, predmet i objekt rada
Problem rada je utvrditi kako bankarski sektor može pomoći u razvijanju malog i
srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Temeljem toga može se zaključiti kako je predmet
rada istražiti koje su to bankarske aktivnosti usmjerene u razvoj malog i srednjeg
poduzetništva. Objekt istraživanja je primjena bankarskih aktivnosti na financijskom
tržištu.
1.2 Znanstvene metode
U radu je primijenjena metoda istraživanja kojom je proučena relevantna domaća
stručna i znanstvena literatura te internetski izvori. Za izradu ovog rada kao prikladne
metode odabrane su: metoda analize i sinteze, metoda kompilacije te povijesna metoda.
1.3 Radna i pomoćne hipoteze
Imajući na umu prethodno naveden problem, predmet i objekt istraživanja moguće je
postaviti temeljnu radnu hipotezu: Bankarski sektor u Hrvatskoj ima važan utjecaj na
razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Radna hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:
1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva od velikog je značaja za razvoj gospodarstva
na nivou nacionalne ekonomije.
2. U uvjetima gospodarske krize bankarski sektor može i dalje usmjeravati svoja
sredstva u razvoj malog i srednjeg poduzetništva
3. Analizom značaja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva može se ustanoviti
kako bankarski sektor pomaže razvoju nacionalnog gospodarstva.
3
1.4 Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je prikazati u kojoj mjeri bankarski sektor može pomoći u razvoju
određene gospodarske strukture, ovom slučaju malog i srednjeg poduzetništva, i kakve
implikacije takva bankarska politika ima na gospodarski sustav Hrvatske.
Cilj ovog rada je detaljnije prikazati na koje to načine bankarski sustav pomaže razvoju
malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, kako prepoznaje potrebe tržišta, kako
surađuje s državnim institucijama i agencijama, koliko je fleksibilan u zadovoljenju
potreba poduzeća sektora malog i srednjeg poduzetništva za kapitalom, koliko strogo
definirana pravila kreditne politike mogu naštetiti ili pomoći u poslovanju, te na
konkretnim primjerima iz prakse prikazati na koji to način banka potpomaže male i
srednje poduzetnike.
1.5 Sadržaj i struktura rada
Rad je podijeljen u šest poglavlja. U prvom su poglavlju "Uvodu" definirani problem,
predmet i objekt rada, definirane su znanstvene metode korištene u istraživanju te radna
i pomoćne hipoteze, te je dan pregled rada.
U drugom poglavlju "Deindustrijalizacija Hrvatske kao pretpostavka razvoja malog i
srednjeg poduzetništva" prikazan je osvrt na osamdesete i početak devedesetih godina
prošlog stoljeća kada su počela propadati velika industrijska postrojenja u Hrvatskoj, te
je Hrvatska napuštala plansku i zakoračila u početke postavljanja postulata tržišne
ekonomije.
U trećem poglavlju se ukratko opisuju zakonske karakteristike malih i srednjih
poduzetnika, te financijske institucije koje djeluju na području RH.
U četvrtom poglavlju pojašnjava se značenje financijskog tržišta i institucija. Opisuje se
bankarski sustav kao važan pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske. Posebni značaj
pridodaje se HBOR-u kao najvažnijoj financijskoj instituciji na bankarskom tržištu,
koji svojim kreditnim linijama i programima financiranja poduzetnika neupitno djeluje
na razvoj i poticanje gospodarstva u našoj zemlji.
4
Peto poglavlje "Značaj bankarskog sustava u razvoju malog i srednjeg poduzetništva u
Republici Hrvatskoj" započinje objašnjenjem potreba poduzeća za vanjskim izvorima
financiranja, te se dalje u poglavlju objašnjavaju značajke financiranja malih i srednjih
poduzeća kroz petnaestogodišnje razdoblje, od 2000. do 2014. godine, prikazujući
razdoblje intenzivne kreditne ekspanzije kada se hrvatski bankarski sustav razvija pod
utjecajem kreditnih politika stranih banaka, vlasnika većinskog udjela hrvatskog
bankarskog tržišta, te razdoblje za vrijeme gospodarske krize i recesije. Pri kraju istog
poglavlja opisan je primjer kreditiranja malog poduzetnika iz poslovne prakse.
Na kraju su navedeni glavni zaključci istraživanja te je dan popis korištene literature,
tablica i slika korištenih u radu.
5
2. PRETPOSTAVKE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U RH
Preteča razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj je propadanje industrijske
proizvodnje u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Industrija je zahtijevala preustroj,
modernizaciju i tehnološki napredak. Planski postavljen sustav više nije bio održiv,
Hrvatska je sve više koračala prema financijskoj propasti. Bankarstvo nije uspijevalo
udovoljiti zahtjevima gospodarskog života i postalo je sve veća kočnica razvoja. U
takvim uvjetima, gospodarstvo je bilo prisiljeno tražiti kredite na svjetskom tržištu,
preko Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Takvo je zaduživanje bilo
skupo i vodilo je ka povećanju vanjskog duga. Javna potrošnja je uz stagnaciju
društvenog proizvoda rasla te se njen dug pretvarao u zbroj općinskih i republičkih
proračuna. Takva je situacija dovela do inflacije i dugoročnog siromašenja privrede
koja, ostavljena bez vlastitih sredstava, sve više pada u kreditnu ovisnost i „ralje“
bankarskog sustava (Družić, G. 2007, str. 18).
Gospodarski rast svijeta nakon 1989.g. pokazuje uspon, a Hrvatska gubi svoje mjesto u
svjetskom poretku. Zaduženi smo i najveći dio proizvodnog i financijskog kapitala
nalazi se u inozemnim rukama. U tim uvjetima samo nova gospodarska strategija može
dati rezultate koje javnost očekuje (Stipetić, 2012, str. 365).
Proces deindustrijalizacije u Hrvatskoj je započeo kao posljedica prelaska iz planske u
tržišnu ekonomiju, tranzicije sa socijalističkog na kapitalistički ekonomski sustav.
Mnogi ekonomisti dijele mišljenje kako je deindustrijalizacija normalna značajka
ekonomskog rasta i strukturnih promjena, te kako je njen utjecaj u dugoročnom roku
pozitivan. Hrvatska je iz samoupravnog modela privređivanja krenula u restauraciju
kapitalizma putem scenarija koji su pratile sve sljednice bivše Jugoslavije, osim
Slovenije. Kao objektivno ograničenje u razvoju Hrvatske svakako valja uključiti
devastacije, izravne i neizravne, što ih je donio rat. Ipak, ratna zbivanja, ma koliko bila
destruktivna, nisu opravdanje za zaostajanje razvoja Hrvatske u odnosu na tzv.
socijalističke zemlje. Štoviše, smatram da su potencijali Hrvatske bili i jesu
neusporedivo veći od ostvarenih rezultata (Santini, G. 2007, str. 39).
6
Pojam deindustrijalizacije podrazumijeva pad proizvodnje industrijskih proizvoda ili
pad zaposlenosti u sektoru industrije te pomak prema uslužnim djelatnostima. Sam
termin deindustrijalizacija prvi je upotrijebio Kaldor (1966.) kada pokazuje kako je rast
BDP-a usko povezan s rastom u sektoru industrije, što kasnije dokazuju brojni
empirijski radovi. Sagledavanje glavnine radova na temu deindustrijalizacije pokazalo
je da su njene glavne determinante razina BDP-a po stanovniku, stupanj ekspanzije ili
recesije gospodarstva, trgovinski obrasci i same strukturne promjene unutar industrije
(Penava, M. 2014, str. 67). Na određeno vrijeme deindustrijalizacija negativno utječe na
gospodarski rast neke zemlje, ali modernizacijom tehnologija može se postići veća
produktivnost rada što pak omogućuje brži ekonomski rast. A s obzirom da je veća
produktivnost rada težnja svakog gospodarstva, postavlja se pitanje da li je
deindustrijalizacija prirodna posljedica strukturnih promjena u gospodarstvima
razvijenih zemalja.
Ono što je s ekonomskog stajališta bitno, da povećanje produktivnosti rada ima smisla
onda kada se ostvaruje uz povećanje proizvodnje. U stvarnosti su moguće i dvije
atipične situacije: 1) da se veća proizvodnja ostvari uz smanjivanje produktivnosti, i 2)
da se i uz smanjivanje proizvodnje produktivnost poveća (Penava, M. 2014, str. 71).
Upravo je hrvatsko gospodarstvo primjer atipične situacije jer proizvodnost rada je u
vrijeme nakon osamostaljenja rasla, ali zbog pada proizvodnje koji je manji od pada
zaposlenosti. Na slijedećoj slici prikazano je kretanje produktivnosti rada na razini
ekonomije u razdoblju od 1958. do 2010. godine. kroz omjer BDP-a i broja zaposlenih
te kao omjer BDP-a i broja stanovnika.
7
Slika 1: Produktivnost rada u Hrvatskoj, 1958. - 2010.
Izvor: Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski
fakultet - Zagreb, Zagreb
Iz prikazanog se zaključuje da do ozbiljnog pada produktivnosti rada dolazi 1989.g. No
već 1992. dolazi do rasta produktivnosti rada, a poznavajući gospodarsku situaciju u
tom razdoblju, ratno stanje u državi zbog kojeg se smanjuje broj stanovnika, zaključuje
se da je rast produktivnosti posljedica većeg pada zaposlenih od pada BDP-a. U većini
tranzicijskih zemalja porast produktivnosti rada posljedica je bržeg rasta BDP-a od rasta
zaposlenosti.
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
0
2000
4000
6000
8000
10000
BDP po zaposlenom BDP po stanovniku
8
Slika 2: Specifičnost kretanja produktivnosti rada u Hrvatskoj nakon tranzicije
Izvor: Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski
fakultet - Zagreb, Zagreb
Iznenađujući podatak koji je prikazan na Slici 2 je situacija porasta produktivnosti rada,
a poznato je da se radi o razdoblju negativnih kretanja ekonomske situacije u zemlji:
vrijeme domovinskog rata, neefikasne privatizacije, nekontroliranog ulaska stranog
kapitala, poticanja spekulativnog poduzetništva. Produktivnost rada pada 1990.-1991.
zato što je pad stope realnog BDP-a veći od pada broja zaposlenih. A onda se situacija
1992.-1995. pretvara u tipično hrvatsko kretanje produktivnosti: ona raste kao
posljedica većeg pada zaposlenosti od BDP-a. Propadanje hrvatske industrije i pad
udjela industrijske proizvodnje ima važan utjecaj na kretanje BDP-a. Bez razvijene
industrije ne može se ni govoriti o uspješnom gospodarstvu, ono ne može rasti
temeljeno pretežito na uslužnim djelatnostima. Industrija je pokretač ekonomskog
razvoja.
4000
4500
5000
5500
6000
6500
7000
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995
Stopa rasta broja zaposlenih Stopa rasta realnog BDP-a
Produktivnost rada (desno)
9
Na slici 3 je prikazana korelacija industrijskog razvoja i BDP-a te je uočljivo kako BDP
raste u godinama industrijskog rasta, isto tako pada s padom industrijske aktivnosti.
Slika 3: Usporedba stopa rasta industrije i BDP-a u Hrvatskoj, 1959. - 2010.
Izvor: Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski
fakultet - Zagreb, Zagreb
Za vrijeme industrijskog rasta, Hrvatska je imala rast BDP-a veći od mnogih europskih
zemalja, ali je činjenica da je uvijek "kasnila" u strukturnim promjenama za ostatkom
razvijenih zemalja. Tako je proces industrijalizacije u Hrvatskoj počeo dvadesetih
godina prošlog stoljeća, dok je u mnogim razvijenim zemljama on počeo već
osamdesetih godina 19. stoljeća. I proces deindustrijalizacije se u Hrvatskoj događa
dvadesetak godina kasnije u odnosu na razvijene zemlje. No ono što je karakteristično
za deindustrijalizaciju u Hrvatskoj je da taj proces započinje pri BDP-u po stanovniku
manjem od 5.600 tekućih $ iz 1990, dok je "turning point" u razvijenim zemljama na
razini dohotka po stanovniku od 9.500 $ što navodi na zaključak da je taj proces u
Hrvatskoj nastupio prerano (Penava, 2014, str. 188). Stoga se može zaključiti kako je
prebrza i preuranjena deindustrijalizacija značajan uzrok ekonomskog zaostajanja
Hrvatske. I još uvijek se čeka učinkovit strateški plan reindustrijalizacije.
-35%
-25%
-15%
-5%
5%
15%
19
59
19
62
19
65
19
68
19
71
19
74
19
77
19
80
19
83
19
86
19
89
19
92
19
95
19
98
20
01
20
04
20
07
20
10
stopa rasta BDP-a
stopa rasta industrije
10
Proces deindustrijalizacije u Hrvatskoj omogućio je razvoj malog i srednjeg
poduzetništva. Nekadašnja velika industrijska postrojenja prenamijenjena su, procesom
privatizacije, u manje, profitabilne tvornice. Domovinski rat jest ostavio traga na
hrvatsku privredu i otežao njen razvoj i upravo su se mala i srednja poduzeća pokazala
dijelom poduzetničke aktivnosti koju treba razvijati i koja je relativno lako prilagodljiva
čestim tržišnim promjenama.
Kao primjer uspješne države koja je poticala razvoj malog i srednjeg poduzetništva
možemo istaknuti Njemačku. Kao posljedica takve poticajne politike danas u
Njemačkoj 87,2 % svih poduzeća čine mala poduzeća do 10 zaposlenih (obrtnici,
samostalna zanimanja, uslužna poduzeća i maloprodaja), 12,6% svih poduzeća su
srednje velika poduzeća od 10 do 499 zaposlenih, a samo 0,2% svih poduzeća više od
500 zaposlenih (Giunio, M. i dr., 1996, str. 40).
2.1 Pojam i karakteristike malog i srednjeg poduzetništva u RH
U mnogim zemljama svijeta malo i srednje poduzetništvo predstavlja okosnicu razvoja i
gospodarskog napretka. To je sektor koji zapošljava najviše radnika i sudjeluje u većem
dijelu bruto društvenog proizvoda. Stoga mnoge vlade donose posebne zakone i
strategije o razvoju i poticanju malog i srednjeg poduzetništva. I hrvatsko je
zakonodavstvo definiralo kriterije malog i srednjeg poduzetništva kroz dva zakona:
1. Zakon o računovodstvu
2. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva.
Poduzetnici (poduzeća) se u smislu Zakona o računovodstvu razvrstavaju na male,
srednje i velike ovisno o slijedećim uvjetima:
Ø iznosu ukupne aktive,
Ø iznosu prihoda
Ø prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine.
11
Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
Ø ukupna aktiva 32.500.000 kuna
Ø prihod 65.000.000 kuna
Ø prosječan broj radnika tijekom poslovne godine: 50.
Srednji poduzetnici su oni koji prelaze barem dva od tri uvjeta za male poduzetnike, ali
ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
Ø ukupna aktiva 130.000.000 kuna
Ø prihod 260.000.000 kuna
Ø prosječan broj radnika tijekom poslovne godine: 250.
Fizičke i pravne osobe koje su dio sektora malog i srednjeg gospodarstva moraju
zadovoljiti sljedeća tri uvjeta:
Ø prosječno godišnje zapošljavati manje od 250 zaposlenika
Ø biti neovisni u poslovanju (što znači da druge fizičke ili pravne osobe
pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu
odlučivanja u subjektu malog gospodarstva)
Ø ostvariti ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do 50.000.000,00 EUR ili
imati zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imati dugotrajnu
imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do
43.000.000,00 EUR.
S obzirom na veličinu subjekta, Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva
razlikuje:
Ø mikro
Ø male
Ø srednje subjekte malog gospodarstva
12
Tablica 1: Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva
Tip
poslovnog
subjekta
Broj
zaposlenih
Godišnji prihod u mil
EUR-a
Imovina
(aktiva/dugotrajna
imovina) u mil
EUR-a
EU/Hrvatska EU/Hrvatska EU/Hrvatska
Mikro 0-9 2 2
Mali lis.49 10 10
Srednji 50-249 50 43
Izvor: CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013.
2.2 Financiranje malog i srednjeg poduzetništva u RH
Mala i srednja poduzeća se naglašavaju kao snaga koja u najvećoj mjeri može
omogućiti brzu i kvalitetnu promjenu gospodarske strukture. Osnivanje malih i srednjih
poduzeća ne zahtijeva visok početni kapital, daje mogućnost dokazivanja vlastitih
znanja, omogućuje visoku razinu fleksibilnosti, potiče na kreativnost i individualnost,
doprinosi porastu društvenog standarda, te predstavlja generator gospodarskog razvoja i
zapošljavanja.
Mnoge su banke, stoga, u redovitu ponudu svojih kreditnih linija, uvele posebne
kreditne linije za mala i srednja poduzeća, prilagodivši ih tako obrtnicima, trgovačkim
društvima, samostalnim zanimanjima, udrugama. Bankovne ponude pratile su i državne
agencije i institucije pa se tako u poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz svoje
kreditne linije uključuju gradovi, ministarstva i agencije. Cjelokupni sustav financiranja
malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj moguće je podijeliti na pet osnovnih
dijelova (Prohaska, Z., Olgić, B., 2005, str. 610):
1. Financijske institucije za financiranje malih i srednjih poduzeća
2. Ministarstva Republike Hrvatske (Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva)
3. Privatni i javni fondovi za financiranje malih i srednjih poduzeća
4. Jedinice lokalne samouprave
13
5. Tržište kapitala
Vlada RH 2002.g. donosi Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva kojim su se
uredile osnove za primjenu poticajnih mjera gospodarske politike usmjerenih razvoju,
restrukturiranju i tržišnom prilagođavanju maloga gospodarstva.
Kao ciljevi razvoja maloga gospodarstva postavljeni su:
povećanje zapošljavanja,
povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu,
povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva,
istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija,
povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu,
poticanje djelatnosti koje ne onečišćuju okoliš
14
3. FINANCIJSKO TRŽIŠTE I INSTITUCIJE U RH
Financijsko tržište je zajednički naziv za sva specijalizirana, međusobno povezana
tržišta, na području neke zemlje na kojima se susreću ponuda i potražnja za različitim
financijskim instrumentima (Klačmer Čalopa i Cingula, 2009, str. 2).
Uobičajeno je financijsko tržište dijeliti na:
1. novčano tržište
2. tržište kapitala
Financijsko tržište je integralni dio tržišta roba i usluga koje je usko vezano za štednju,
investicije i potrošnju.
Funkcije suvremenog financijskog tržišta su (Srb, V. 2002, str. 100):
Ø prikupljanje i relokacija novčanih sredstava
Ø maksimiziranje ili bar optimizacija gospodarske aktivnosti
Ø učinkoviti transfer novčanih sredstava
Ø optimalizacija novčane cirkulacije
Financijske institucije su financijski posrednici čiji je zadatak prikupljanje novčanih
sredstava i njegovo usmjeravanje u financijske plasmane. Najvažnija financijska
institucija je banka, koja je i depozitna ustanova. Na prikupljene novčane depozite ona
plaća kamate i usmjerava tako prikupljena sredstva u raznovrsne kredite, pružajući uz to
i novčarske usluge.
Depozitne su institucije i štedionice, kreditne službe, štedno-kreditne zadruge i slične
ustanove koje primaju depozite.
Brojnije su nedepozitne financijske institucije kao što su npr. mirovinski fondovi
(državni i privatni), ustanove osiguranja života i imovine, zajednički investitori (unit i
investment trust) u koje se udružuju pojedinačni investitori, državne agencije, raznoliki
15
fondovi i financijske kompanije, brokerske kuće i sl. (http://limun.hr/main.aspx?id=
17063&Page, 07.04.2015.)
3.1 Bankarski sustav u RH
Snažan i stabilan financijski sektor prioritet je svake zemlje jer je on zamašnjak
gospodarskog razvoja, a stabilnost financijskog sektora ovisna je o profitabilnosti
banaka i njihovoj sposobnosti financiranja gospodarstva (Krivačić i suradnici, 2012, str.
146).
Banke su financijske institucije koje obnašaju funkciju redistribucije štednih depozita u
korist kredita deficitarnih institucionalnih sektora. Tako se kreditnom funkcijom banaka
financiraju i podržavaju proizvodnja, potrošnja i investicije. Na taj se način uspostavlja
sudbinska povezanost bankarstva i gospodarstva, jer samo zdravo gospodarstvo može
podmirivati preuzete kreditne obveze, čime se omogućuje rast kreditnih potencijala
banaka koje onda mogu nastaviti s usmjeravanjem kredita tom istom gospodarstvu, koje
u svakom narednom ekonomskom ciklusu teži stvaranju novih vrijednosti (Jakovčević,
D. 2001, str. 1283). Zato većina gospodarstava usmjerava svoje napore na rast i
stabilnost bankarskog sektora. Poremećaji u funkcioniranju financijskog sektora se
reflektiraju na čitavo gospodarstvo. Nastaju uvjeti nesigurnosti i neizvjesnosti, te
nedostatak dostupnosti sredstava proizvodnom sektoru, što se sve reflektira na tržište
rada, jer dolazi po porasta stope nezaposlenosti.
Vođenje monetarno-kreditnih financija i monetarno-kreditne politike pripada središnjoj
banci u suradnji s poslovnim bankama koje kroz svoju kreditnu aktivnost vrše
sekundarnu emisiju novca.
Suvremene banke odobravanjem kredita kako deponentima sredstva tako i onima koji to
nisu stvaraju novac (sekundarna emisija). Da bi banke mogle poslovati, one moraju
imati svoje izvore sredstava. Izvore sredstava banke čine:
1. depoziti (fizičkih, pravnih osoba, nefinancijskih institucija, države)
2. temeljni kapital (početni kapital)
3. međubankarski krediti
16
Temeljem tih sredstava, uz osiguranje obvezne rezerve i rezerve likvidnosti u skladu sa
odlukama monetarnih vlasti zemlje, banka osigurava svoju likvidnost – izvršava svoje
obveze plaćanja odnosno povrata depozita ili isplaćuje odobrene kredite, odnosno stvara
novac (Srb, V. 2003, str 71).
Od samog procesa osnivanja banke, formiranja organizacijske strukture, provođenja
kreditne politike, pružanja usluga krajnjim korisnicima, izvještavanja prema HNB-u,
itd. poslovanje banke mora biti usklađeno sa zakonskim propisima.
3.2 HBOR
Vjerojatno najvažniju suradnju s poslovnim bankama u kreditiranju poticanja razvoja
malog i srednjeg poduzetništva ima HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak).
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske
čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.
Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem
garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove između poduzetničkih
ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12. lipnja 1992. godine
donošenjem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO). U prosincu 1995.
godine, Banka mijenja naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak i u 100%-tnom je
vlasništvu Republike Hrvatske (http://www.hbor.hr/Default.aspx, 17.05.2015.). U
poslijeratnim godinama imao je značajnu ulogu u kreditiranju obnove.
Tijekom godina svoju je kreditnu ponudu usmjeravao u razvoj hrvatskog poduzetništva
i gospodarstva, te danas, uz suradnju sa europskim financijskim institucijama i vlastitim
kreditnim linijama, svoje poslovanje temelji na slijedećim djelatnostima
(http://www.hbor.hr/Default.aspx, 17.05.2015.):
1. financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,
2. financiranje infrastrukture,
3. poticanje izvoza,
4. potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,
17
5. poticanje zaštite okoliša,
6. osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.
Osim Središnjeg ureda i banke u Zagrebu, HBOR je kreditnu potporu klijentima
približio i kroz svojih 5 regionalnih ureda: Split, Gospić, Pula, Osijek i Rijeka. Na
regionalnoj i državnoj razini surađuje s tijelima lokalne uprave, općinama i gradovima i
pomaže poduzetnicima u realizaciji njihovih poslovnih ciljeva i razvoju hrvatskog
gospodarstva.
3.2.1. Kreditna aktivnost HBOR-a
Tijekom godina se kreditna aktivnost HBOR-a mijenjala, ovisno o potrebama i situaciji
na tržištu. HBOR aktivno radi na jačanju i širenju kreditne aktivnosti u suradnji sa
međunarodnim institucijama:
Ø Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD),
Ø Svjetska banka - osobito njezine članice: Multilateralna investicijska garancijska
agencija (MIGA) s kojom je HBOR 04. listopada 2004. godine potpisao
Sporazum o suradnji o kojem možete više pročitati u rubrici i Međunarodna
banka za obnovu i razvoj (IBRD),
Ø Europska investicijska banka (EIB),
Ø Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),
Ø Razvojna banka Vijeća Europe (CEB)
Kreditnu aktivnost HBOR provodi prvenstveno dugoročnim financiranjem razvojnih i
izvoznih pothvata poslovnih subjekata u cilju učinkovite financijske podrške cjelovitom
i održivom razvitku hrvatskog gospodarstva. Kreditni programi provode se izravno ili
putem poslovnih banaka s kojima HBOR ima zaključene ugovore o suradnji.
U cilju što kvalitetnije podrške gospodarstvenicima, HBOR sustavno prati tržišna
kretanja i potrebe gospodarstvenika te sukladno tome proširuje ili mijenja svoju ponudu
kredita (http://www.hbor.hr/Default.aspx, 17.05.2015.).
18
Kreditiranje se može ostvariti kroz slijedeće kreditne linije:
1. Mikrokreditiranje uz potporu EU,
2. Izvoz,
3. Turizam,
4. Poljoprivreda,
5. Žene poduzetnice,
6. Poduzetništvo mladih,
7. Početnici,
8. Razvitak malog i srednjeg poduzetništva,
9. Pronalasci,
10. Financijsko restrukturiranje,
11. Obrtna sredstva,
12. Darovnica
Mikrokreditiranje uz potporu EU
Program kreditiranja mikro-poduzetnika provodi se u suradnji s Europskim
investicijskom fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i
inovacije (CIP Program), a cilj je programa financiranje mikro poduzetnika u svrhu:
samozapošljavanja, osnivanja obrta i trgovačkih društava, modernizacije i proširenja
već postojećeg poslovanja i povećanja broja novih radnih mjesta.
Program je namijenjen financiranju:
Ø osnovnih sredstava (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i
uređaji, osnovno stado, podizanje dugogodišnjih nasada, razvoj proizvoda ili
usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize),
Ø obrtnih sredstava.
Izvoz
Svojim programima HBOR prati izvoznike u svim fazama izvoza, počevši od
pregovaranja izvoznog posla pa do konačne naplate ostvarenog izvoza.
19
Ovu kreditnu liniju moguće je realizirati kroz četiri različita programa:
1. Turizam i izvoz - IBRD je kreditni program kojim se financiraju trgovačka društva i
obrtnici, izvoznici, za ulaganje u osnovna i obrtna sredstva s maksimalnim rokom
otplate kredita do 25 godina.
2. Kreditiranje dobavljača je program kojim se kreditira izvoznik robe, radova ili
usluga koji s kupcem u inozemstvu zaključuje izvozni ugovor s maksimalnim rokom
otplate do 15 godina, ovisno o izvoznom poslu
3. Kreditiranje kupaca je program kreditiranja, kao što samo ime kaže, kupca u
inozemstvu, direktno ili putem inozemne poslovne banke. Prednosti za izvoznika su:
naplata izvoznog posla odmah po isporuci, isplata na račun izvoznika u valuti
izvoznog ugovora, kredit otplaćuje banka/kupac u inozemstvu, povećanje likvidnosti
izvoznika, izbjegavanje rizika naplate izvoznog posla
4. Priprema izvoza je program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova
trgovačkih društva, obrtnika i zadruga, odnosno program koji obuhvaća cjelokupni
ciklus od pripreme izvoza do naplate izvoznih poslova.
Turizam
Ulaganjem u turističku djelatnost HBOR nastoji utjecati na razvoj kako malih i srednjih
tako i velikih hotelsko turističkih društava. HBOR potiče ulaganja u povećanje
kapaciteta smještaja, povećanje kategorizacije, podizanje razine usluge, a samim tim i
produžetkom turističke sezone kroz ponudu dugoročnih i kratkoročnih kredita koji su
uglavnom namijenjeni za osnovna sredstva odnosno kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju
objekata, te opremanje istih, kao i za potrebe pripreme turističkih sezona odnosno
ulaganja u obrtna sredstva za nabavu hrane, pića, sitnog inventara i tekuće održavanje.
Kreditnu liniju Turizam HBOR nudi svojim korisnicima kroz dva dugoročna i jedan
kratkoročni program kreditiranja:
1. Program kreditiranja turističkog sektora
2. Turizam i izvoz - IBRD
3. Priprema turističke sezone
20
Poljoprivreda
Još jedna grana gospodarstva koju država pokušava „oživjeti“ raznim poticajnim
mjerama je poljoprivreda. Jedan od načina poticanja je HBOR-ova kreditna linija
Poljoprivreda koju korisnici mogu realizirati kroz tri programa kreditiranja:
1. Poljoprivreda i ujednačeni razvoj
2. Priprema poljoprivredne proizvodnje
3. Veliki projekti u poljoprivredi
Programi Poljoprivreda i ujednačeni razvoj i Veliki projekti u poljoprivredi su programi
dugoročnog kreditiranja osnivačkih ulaganja, zemljišta, građevinskih objekata,
osnovnog stada, dugogodišnjih nasada, povrćarske i cvjećarske proizvodnje, te trajnih
obrtnih sredstava, dok je program Priprema poljoprivredne proizvodnje kratkoročno
kreditiranje obrtnih sredstava.
Veliki projekti u gospodarstvu
Kreditna linija Veliki projekti u gospodarstvu namijenjena je poduzetnicima koji žele
ulagati u svoja postrojenja, opremu, širiti poduzetničku aktivnost u okviru postojeće
djelatnosti ili započeti novu djelatnost proizvodnje za koju posjeduju certifikate ili
posjeduju certifikate za repromaterijal i sirovinu koju će koristiti u novoj proizvodnji.
Navedene je aktivnosti moguće realizirati kroz dva programa:
1. Gospodarstvo
2. Nova proizvodnja
Ova je kreditna linija također namijenjena i svim poduzetnicima koji se bave
brodarstvom, a žele modernizirati i obnoviti svoje plovne objekte ili kupiti nove.
Navedeno je moguće realizirati kroz program Brodarstvo.
21
Zaštita okoliša i održivi razvitak
Kreditna linija Zaštita okoliša i održivi razvitak je kreditna linija orijentirana na
poticanje poduzetništva u područjima ulaganja u ekološki održivo tržište obnovljivih
izvora energije i unapređenja zaštite okoliša. Za financiranje projekata s područja zaštite
okoliša HBOR odobrava kredite putem Programa za pripremu projekata obnovljivih
izvora energije i Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Infrastruktura
Korisnici ove kreditne linije, koja se odnosi na dva programa Kreditiranje komunalne
infrastrukture i Financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj, su jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave općine, gradovi i županije koje ispunjavaju
predviđene zakonske uvjete vezane uz mogućnost zaduživanja , te komunalna poduzeća.
Program Financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj HBOR nudi u
suradnji s Njemačkom razvojnom bankom KfW (“Kreditanstalt für Wiederaufbau”).
Sredstvima kreditne linije moguće je financiranje 100% iznosa prihvatljive
predračunske vrijednosti investicije. Krediti su namijenjeni za ulaganje u projekte
vodoopskrbe i odvodnje uključujući projekte izgradnje uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda.
Kreditna linija je kreirana kako bi pridonijela poboljšanju komunalne infrastrukture i
zaštiti prirodnih resursa Republike Hrvatske.
Pronalasci
Cilj Programa je poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika kroz
financiranje poduzetničkih planova temeljenih na znanju, novim tehnologijama uz
primjenu rezultata istraživačko-razvojnog rada i inovacija. Krediti su namijenjeni za
ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva.
22
Financijsko restrukturiranje
Krediti programa Financijsko restrukturiranje su namijenjeni za ulaganja koja su
usmjerena na promjenu ročnosti izvora sredstava u bilanci gospodarskih subjekata.
Odobravaju se na temelju poslovnog plana ili ocjene tržišno-ekonomske opravdanosti
izmjene ročnosti izvora sredstava.
Cilj Programa kreditiranja financijskog restrukturiranja je:
- povoljnim dugoročnim kreditiranjem izmijeniti ročnost izvora sredstava;
- uspostaviti dugoročnu financijsku ravnotežu gospodarskih subjekata;
- povećati stabilnost i uspješnost poslovanja;
- stvoriti kvalitetnije preduvjete za ulazak gospodarskog subjekta u nove
investicije
Obrtna sredstva
Krediti linije Obrtna sredstva mogu se realizirati kroz šest programa kreditiranja:
1. Trajna obrtna sredstva
2. Likvidnost
3. Kreditiranje proizvodnje
4. Priprema izvoza
5. Priprema poljoprivredne proizvodnje
6. Priprema turističke sezone
Program Trajna obrtna sredstva namijenjen je poduzetnicima kojima su sredstva
potrebna za financiranje tekućih (kratkoročnih) obveza koje nastaju u redovnim
poslovnim aktivnostima krajnjeg korisnika kredita, a odnose se na sirovine i materijal,
zalihe, ostale proizvodne troškove, plaće, potraživanja od kupaca i opće troškove.
Cilj programa Likvidnost je postizanje, održavanje i poboljšanje likvidnosti
poduzetnika. Krediti su namijenjeni poduzetnicima za podmirenje obveza prema
23
dobavljačima, financijskim institucijama, državi te za podmirenje drugih kratkoročnih
obveza.
Darovnica
Korištenje sredstava Darovnice osmišljeno je i provodi se u suradnji s Europskom
investicijskom bankom.
Krediti su namijenjeni za financiranje osnovnih sredstava u okviru ulaganja koja
pridonose uštedi energije i/ili smanjenju emisije CO2, odnosno ulaganja kojima se
povećava energetska učinkovitost objekata u zgradarstvu i industriji. U sklopu
Programa Europske komisije EEFF 2007, uz financiranje energetske učinkovitosti,
moguće je financiranje osnovnih sredstava za ulaganja u projekte obnovljivih izvora
energije.
3.2.2. Programi financiranja malog i srednjeg poduzetništva
Proteklih nekoliko godina HBOR posebnu pozornost posvećuje segmentu Malog i
srednjeg poduzetništva. Kroz povoljnije uvjete financiranja omogućava se rast i razvoj
pravnih subjekata koji sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva ulaze u
kategoriju malih i srednjih poduzetnika.
Jedan od osnovnih ciljeva HBOR-a je povećati dostupnost kreditnih linija malim i
srednjim poduzećima uz povoljnije kamatne stope, odnosno omogućiti poduzećima
pokretanje novog investicijskog ciklusa, jačanje poduzetničkih kapaciteta, održavanje i
poboljšanje likvidnosti te potaknuti pokretanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.
U proteklih deset godina poslovanja i kreditiranja poduzetnika, HBOR je kroz Program
kreditiranja Malog i srednjeg poduzetništva odobrio ukupno 12 milijardi kuna kredita.
Izuzev 2013. godine, iznos odobrenih kredita iz godine u godinu raste što uočavamo iz
podataka u slijedećoj tablici.
24
Tablica 2: Pregled odobrenih kredita HBOR-a po kreditnoj liniji Malo i srednje
poduzetništvo za razdoblje 2005. - 2014. godina
Godina Broj odobrenih
kredita
Ukupan iznos
odobrenih
sredstava (kn)
Prosječan iznos kredita (kn)
2005. np 693.900.000 np
2006. np 623.359.000 np
2007. np 760.000.000 np
2008. 566 936.956.000 1.655.399
2009. np 961.326.000 np
2010. 447 1.079.131.670 2.414.165
2011. 659 1.283.272.483 1.947.303
2012. 859 2.398.899.505 2.792.665
2013. 526 1.181.073.296 2.245.386
2014. 728 2.100.000.000 2.884.615
Ukupno 12.017.917.954
Izvor: Osobni rad autora prema HBOR-ovim Godišnjim financijskim izvještajima
2005.-2014.g.
HBOR nudi korisnicima četiri Programa kreditiranja iz kreditne linije Malo i srednje
poduzetništvo:
1. Žene poduzetnice
2. Poduzetništvo mladih
3. Početnici
4. Razvitak malog i srednjeg poduzetništva
Žene poduzetnice
Program je namijenjen poticanju osnivanja i razvoja poslovanja malih i srednjih
gospodarskih subjekata u većinskom vlasništvu žena, sukladno Akcijskom planu za
25
provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje
2014.-2020. godine. Kreditom je moguće financirati ulaganje u osnovna i trajna obrtna
sredstva. Kredit se odobrava s dugoročnim rokom otplate do 12 godina i u
maksimalnom iznosu do 700 tisuća kuna.
Poduzetništvo mladih
Cilj Programa je poticanje osnivanja i razvoja poslovanja malih i srednjih gospodarskih
subjekata koji su u vlasništvu hrvatskih državljana u dobnoj skupini do 30 godina
života, odnosno njihovo veće uključivanje u poduzetništvo, pružanje veće podrške
razvoju poduzetništva mladih, te stvaranje uvjeta za uspješnije poslovanje mladih.
Ovaj Program je također program s dugoročnim rokom otplate do 12 godina i
maksimalnog iznosa kredita do 700 tisuća kuna kojim se mogu financirati osnivačka
ulaganja, oprema, zemljište, građevinski objekti, razvoj proizvoda ili usluge, patenti,
licence, koncesije, autorska prava i franšize.
Početnici
Jedinstvenost ovog Programa je u tome što se njime mogu kreditirati poduzetnici koji
po prvi puta otvaraju obrt ili trgovačko društvo, ali i oni poduzetnici koji posluju manje
od dvije godine. Cilj je Programa otvaranje novih radnih mjesta. Provodi se u suradnji s
DEG-om (Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft m.b.H) iz Kölna. Kao i
po prethodnim Programima, ovim se programom također financiraju ulaganja u opremu,
zemljište, građevinske objekte, razvoj proizvoda ili usluge, patente, licence, koncesije,
autorska prava i franšize. Iznos i ročnost su veći nego u ostalim kreditnim Programima,
do maksimalno 1,8 milijuna kuna, odnosno 14 godina otplate kredita.
Razvitak malog i srednjeg poduzetništva
Cilj Programa je kreditiranje razvitka malog i srednjeg poduzetništva u svrhu
moderniziranja i proširenja poslovanja, te povećanja broja radnih mjesta. Krajnji
korisnici mogu biti trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu
26
djelatnost, zadruge i ustanove koje posluju manje od dvije godine ukoliko imaju
prethodno poslovno iskustvo vlasnika i/ili osnivača. Kreditom se mogu financirati
materijalna i nematerijalna imovina i trajna obrtna sredstva maksimalnog iznosa do 8
milijuna kuna i roka otplate do 12 godina.
Koliki je značaj HBOR-ovih kreditnih linija pokazuje i slijedeću grafikon iz kojeg je
uočljivo da su poduzetnici prepoznali važnost investiranja za razvijanje i napredak
poduzetničke djelatnosti. Iz njega možemo zaključiti kako se nakon 2010. godine
postotak kreditiranja investicija u odnosu na obrtna sredstva mijenja u korist investicija.
Slika 4: Struktura odobrenih sredstava prema namjeni od 2009. do 2014. godine
Izvor: HBOR Godišnje financijsko izvješće za 2014. godinu
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Investicije
Obrtna sredstva
27
4. ZNAČAJ BANKARSKOG SUSTAVA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U RH
4.1 Potrebe poduzeća za vanjskim izvorima financiranja
Poduzetništvo predstavlja želju čovjeka za samostalnošću, napredovanjem, slobodom u
donošenju odluka, željom za inovativnosti, predstavlja natjecateljski duh. Poduzetništvo
je sinonim za hrabrost i spremnost preuzimanja rizika. Mali i srednji poduzetnici su
najčešće i vlasnici svojih poduzeća te se svakodnevno susreću s konfuznošću vođenja
poduzeća. Kao vlasnici koji žele poslovati s profitom, moraju razumno donositi
poslovne odluke koje će omogućiti napredovanje poduzeća i konkurentnost na tržištu, te
sigurnost opstanka, a kao menadžeri moraju vrlo često napuštati "sigurnu luku" i
otisnuti se u rizične i nepredvidljive tržišne vode.
Poduzetnici se u svom poslovanju susreću s nizom problema koje na učinkovit ili manje
učinkovit način rješavaju svojom sposobnošću i pronicljivošću. Najčešći problemi s
kojima se susreću su financijske prirode, odnosno nedostatak kapitala. Ono što je
karakteristično za mala i srednja poduzeća jest da većinu poslovanja financiraju iz
vlastitih izvora uz pomoć obitelji i prijatelja. No s razvojem poslovanja i financijske su
potrebe sve veće tako da nije uvijek moguće "zavući ruku u čarapu". I tržište je vrlo
često nepredvidljivo. Ponekad se poduzetniku pruži jedinstvena prilika za inovacijom ili
širenjem poslovanja, a u nedostatku financijskih sredstava to je teško ili nemoguće
realizirati. Ponekad se, u današnjim kriznim vremenima, dogodi nemogućnost naplate
potraživanja koja vrlo lako malog poduzetnika može trajno oštetiti.
Potrebe za financiranjem poduzeća javljaju se u svim fazama životnog ciklusa
poduzeća, bilo da se radi o potrebi za investicijskim kreditom kada je potrebno započeti
poslovanje poduzeća ili kada je poslovanje već dobro uhodano. Poduzetnici imaju
potrebe za ulaganja u stalna sredstva i imovinu kao što su strojevi, informatička oprema,
namještaj, poslovni prostori ili pak vozila; imaju potrebu za ulaganjem u proizvodni
materijal, nabavu repromaterijala, obrtna sredstva.
Rješenje za navedene potrebe nude državne institucije i agencije, ministarstva, jedinice
lokalne uprave i samouprave preko poslovnih banaka. Oni putem svojih kreditnih linija
28
izravno potpomažu poslovanju malim poduzetnicima, te razvoju malog i srednjeg
poduzetništva na nivou države.
Kroz slijedeće tri cjeline ovog poglavlja vidjet ćemo da se potpora malom i srednjem
poduzetništvu od gotovo nikakve u bivšem sistemu pretvorila u jedan od krucijalnih
programa gospodarstva Hrvatske današnjice, a ni ne izostaje ni u ovim kriznim
vremenima.
4.2 Financiranje malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2000. - 2009.
Nakon "Druge bankarske krize" 1998.-1999. u hrvatskom bankarskom sustavu, napokon
se stvari pokreću u pozitivnom smjeru. Kraj devedesetih godina obilježili su loša
kreditna politika i ulazak stranih banaka na domaće tržište, odnosno preuzimanje
hrvatskih banaka od strane inozemnih. Na taj je način omogućen ulazak svježeg kapitala
u narušen bankarski sektor. Dotadašnje većinom nepostojanje kreditnih politika
rezultiralo je velikim brojem loših i nenaplativih kredita. Situacija u bankarskom
sektoru se zaoštrava budući da mnoge bankarske institucije u stranom vlasništvu
počinju primjenjivati kreditnu politiku procedura odobravanja kredita svojih matičnih
banaka. Rekli bismo, napokon se uvodi red u bankarski sektor, a to podrazumijeva
smanjenje loših kredita, mnogima se činilo i teži pristup financijskim sredstvima. No
donošenje proceduralnih i poslovnih politika banaka događalo se paralelno s
uspostavom zrelijeg i zdravijeg financijskog okruženja u državi. To je razdoblje
uređivanja financijske politike na nivou države, donošenja mnogih zakona o
bankarskom i kreditnom poslovanju, sudjelovanju Vlade uz pomoć i prijedloga HNB-a
u donošenju zakona i propisa te, u konačnici, strategiju razvitka hrvatskog
gospodarstva.
Kao važan čimbenik i pokretač nacionalnog gospodarstva, prepoznata su mala i srednja
poduzeća, te je stoga bankarski kreditni sustav u sektoru poslovanja s poduzećima
fokusiran upravo u sektor kreditiranja malih i srednjih poduzeća. Kao što možemo
vidjeti iz tablice 3, distribucija kunskih kredita poslovnih banaka prema poduzećima je
u stalnom porastu od 2000. godine.
29
Tablica 3: Distribucija kunskih kredita poslovnih banaka po institucionalnim sektorima
(u mil kn)
Godina Ukupno
poduzećima
Krediti
građanima
Krediti
državnim
jedinicama
Ostali sektori
2000. 24.135,80 18.207,40 4.057,20 1.697,00
2001. 31.565,30 27.987,50 4.342,00 1.987,30
2002. 41.565,70 41.080,00 6.700,90 2.946,20
2003. 45.175,20 52.586,90 8.547,40 3.791,30
2004. 49.536,10 62.642,80 9.031,10 3.992,00
2005. 58.679,80 75.705,80 12.758,60 4.815,60
2006. 75.073,80 92.682,50 14.517,40 5.505,60
2007. 86.193,50 112.364,30 14.328,20 9.204,10
2008. 96.827,70 125.922,60 21.509,80 8.422,10
2009. 98.924,40 122.195,00 31.547,70 8.472,00
Izvor: Osobni rad autora prema izvoru HNB Bilten o bankama 2001.-2010. godine
Iako je u ekonomskim krugovima uvriježeno mišljenje kako su banke većim dijelom
kreditirale potrošnju, dakle građanstvo, umjesto proizvodnju, odnosno poduzeća,
slijedeća nam slika dokazuje suprotno.
30
Slika 5: Domaća potraživanja banaka od stanovništva i domaća potraživanja banaka od
poduzeća uvećana za vanjski dug poduzeća 07.1999. – 07.2009.
Izvor: HUB Analize br. 20
*u istraživanje su uključena i zaduživanja poduzeća u inozemstvu budući da hrvatski bankarski sektor
nije jedini sudjelovao u financiranju poduzetnika u Hrvatskoj
S obzirom da je u prikazanom desetljeću broj malih i srednjih poduzeća u stalnom
porastu, dok se broj velikih poduzeća smanjuje, a i na stratešku politiku poticanja
razvoja malog i srednjeg poduzetništva, zaključujemo da se veći dio potraživanja od
poduzeća odnosi upravo na spomenuti sektor. Tim podacima idu u prilog i pokazatelji
HBOR-ovih izvještaja koji pokazuju i više nego značajan porast kreditiranja malog i
srednjeg poduzetništva kao jedan od nekoliko programa poticanja kreditiranja tog
segmenta poduzetništva.
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
07
.19
99
03
.20
00
11
.20
00
07
.20
01
03
.20
02
11
.20
02
07
.20
03
03
.20
04
11
.20
04
07
.20
05
03
.20
06
11
.20
06
07
.20
07
03
.20
08
11
.20
08
07
.20
09
Mil
iju
ni
ku
na
Domaća potraživanja od
poduzeća
Potraživanja od
stanovništva
Ukupna korigirana
potraživanja od poduzeća*
31
Tablica 4: Struktura kreditnog portfelja (bruto) HBOR-a po programu kreditiranja
poticanja malog i srednjeg poduzetništva
Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Iznos (u tis kn)
107.0 237.0 193.0 487.280 702.278 623.359 1.108.311 1.636.277
Izvor: Osobni rad autora prema HBOR - Godišnji izvještaji
Uređenjem situacije u financijskom zakonodavnom sustavu, te pojeftinjenjem kapitala
na svjetskom tržištu, banke su imale prostora za smanjenjem svojih kamatnih marži što
dovodi do pada kamatnih stopa. No ipak, s obzirom na rizičnost sektora, kamatne stope
su još uvijek bliže onim maksimalnima u Europskoj uniji.
Slika 6: Kamatne stope na kredite s rokom dospijeća do 5 godina poduzećima u
Hrvatskoj i Eurozoni
Izvor: HUB Analize br. 20
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Hrvatska
Eurozona MIN
Eurozona MAX
32
Budući su visoke kamatne stope još uvijek bila značajna prepreka poduzetnicima u
donošenju odluka o kreditiranju svojih poduzetničkih pothvata, banke i država su
pronašle način kako se približiti poduzetnicima i na taj način pomoći razvoju malog i
srednjeg poduzetništva, te na taj način i gospodarskom napretku države. Ciljani
programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva probudili su duhove vladajućih
koji su prihvatili strategiju ulaganja u malo i srednje poduzetništvo te putem svojih
poticajnih kreditnih politika potaknuli suradnju s bankama u razvoju tog segmenta
gospodarstva.
Posebno pripremljene kreditne linije pomogle su u smanjenju troškova budućim i
tadašnjim poduzetnicima na način da su sufinanciranjem dijela kamatne stope umanjile
dio ukupnog troška kamatne stope koja je bila u ponudi banke. Pojednostavljeno,
kreditne linije iz programa sufinanciranja putem državnih financijskih institucija i
agencija provodile su se u suradnji s bankama. Banke su, dakle, u kreditnoj ponudi
imale te iste kreditne linije za poduzetnike, te su u konačnici i vršile isplatu kreditnih
sredstava. Državne institucije su samo djelomično "pokrivale" kamatnu stopu banke, što
je u konačnici značilo manju kamatnu stopu za poduzetnika. U praksi, ako je kamatna
stopa na poduzetnički kredit iznosila 6 postotnih poena, ministarstvo ili agencija su
sudjelovale s 2 postotna poena pa je trošak kamatne stope za poduzetnika tako iznosio 4
postotna poena. U donošenju odluke o kreditiranju takvog projekta sudjelovali su i
predstavnici ministarstava, agencija, kao i banaka, budući je rizik kreditiranja bio
podijeljen.
Spoznaja vladajućih i financijskih institucija kako je sektor malog i srednjeg
poduzetništva od velikog utjecaja za razvoj gospodarstva države i proaktivnim
kreditnim politikama i suradnjom, utjecali su na povećanje broja malih i srednjih
poduzeća u prvom desetljeću 21. stoljeća.
33
Tablica 5: Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2003. – 2010. godine
Godina Broj
malih
poduzeća
Broj
zaposlenih
u malim
poduzećima
Broj
srednjih
poduzeća
Broj
zaposlenih
u srednjim
poduzećima
2003. 64.698 262.844 2.597 158.971
2004. 65.327 268.389 2.692 156.407
2005. 67.760 262.797 2.969 159.746
2006. 76.588 388.275 1.480 172.345
2007. 81.467 410.103 1.590 181.214
2008. 87.807 448.803 1.396 170.038
2009. 89.438 422.720 1.446 164.515
2010. 95.004 415.320 1.379 157.147
Izvor: CEPOR - Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2011.
Primjećujemo da se u 7 godina broj malih poduzeća povećao za 47%. Broj zaposlenih u
malim poduzećima povećao se za 58%. Sektor srednjih poduzeća nije pratio trend
malih, te se tako broj srednjih poduzeća smanjio za 47%, a uz lagani porast broja
zaposlenih do 2007. godine, broj opet pada i 2010. godine pada na razinu zaposlenih iz
2003. godine.
Mala i srednja poduzeća imaju značajan udio u BDP-u (51,6% u 2010. godini),
međutim, mala poduzeća imaju nižu financijsku efikasnost od srednjih i velikih
poduzeća.
34
Tablica 6: Veličina poduzeća i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010. godini
Ekonomski
kriterij
valorizacije
sektora
Veličina poduzeća
Mala Srednja Velika
2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.
BDP (000
kn) 206.332.590 199.298.818 118.050.260 109.530.751 285.764.487 289.357.850
BDP (udio) 33,80% 33,30% 19,30% 18,30% 46,80% 48,40%
Zaposlenost 417.979 415.320 166.916 157.147 300.394 287.341
Zaposlenost
(udio) 47,20% 48,30% 18,90% 18,30% 33,90% 33,40%
Izvoz (000
kn) 15.275.328 18.073.129 17.517.021 18.953.987 48.039.137 53.132.700
Izvoz (udio) 18,90% 20,10% 21,70% 21,00% 59,40% 58,90%
Izvor: CEPOR - Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2011.
Unatoč aktivnim mjerama poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, taj se
sektor suočava s mnogobrojnim preprekama od kojih kao glavne ističu:
Ø administrativne prepreke (dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i
likvidaciju poduzeća
Ø neefikasnost pravosuđa
Ø dugotrajne procedure registracije vlasništva
Ø slaba fokusiranost na poduzetničko obrazovanje
Ø loša percepcija poduzetništva kao poželjne karijere
Ø nerazvijenost neformalnih oblika financiranja pokretanja poslovnih pothvata.
I kao da nije bilo dovoljno što se hrvatsko gospodarstvo mora nositi s vlastitim
zakonodavnim preprekama koje su se ipak, u dugotrajnoj proceduri različitih saziva
Vlade i boja vladajućih, mijenjale, svijetu se dogodila gospodarska kriza. U Hrvatskoj
se ona dogodila nešto kasnije nego u razvijenim zemljama, ali s puno jačim
posljedicama. Iako se u početku mislilo kako će kriza zadržati razmjere "samo"
financijske krize, ona je ipak poprimila svojstva gospodarske krize.
35
4.3 Utjecaj gospodarske krize na financiranje malog i srednjeg poduzetništva u RH
Pitanje stabilnosti i sigurnosti poslovanja banaka pitanje je stabilnosti nacionalnog
financijskog sustava. Kako banke posluju s tuđim novcem u svoje ime i za svoj račun,
njihovo poslovanje nužno podliježe posebnom nadzoru. Dodatni razlozi posebnom
nadzoru bankovnog poslovanja nalazi se u činjenici da s propašću jedne ili više banaka
gubi se povjerenje u cjelokupni sustav, tako da se ta „zaraza“ može proširiti i na ostale
banke (Barbić i suradnici, 1999, str. 80).
Uzroci bankovnih kriza mogu se klasificirati na makroekonomske, mikroekonomske
uzroke i prijevaru i korupciju. Vrlo je teško „okriviti“ samo makroekonomske utjecaje
kao što su pad cijena imovine, nagli rast kamatnih stopa, pad deviznog tečaja, za
bankarsku krizu, budući da usred loših makroekonomskih uvjeta imamo dobre banke, a
u stabilnim i naprednim gospodarstvima mogu se naći loše banke. Dakle, ipak sve ovisi
o rukovodstvu banke, njenoj strategiji i poslovnoj politici.
Problemi na mikro razini dolaze zbog lošeg upravljanja, kao što su: preekspanzivnost,
brzi rast, slabe kreditne politike, slabe unutarnje kontrole, slabo planiranje (Barbić i
suradnici, 1999, str. 82). Slabe kreditne politike su najčešći uzrok propasti banaka.
Jedno od temeljnih načela zdravog bankovnog poslovanja je diverzifikacija portfelja.
Potrebno je da banka investira u različite gospodarske grane kako se ne bi dovela u
situaciji da ovisi isključivo o samo nekoliko poduzetnika iz užeg segmenta
gospodarstva. Još jedna situacija koja vrlo lako i vjerojatno dovodi do narušavanja
financijske stabilnosti jest kreditiranje povezanih osoba, odnosno kreditiranje osoba u
kojima banka ili bankar ima vlasničke odnose. Takvo kreditiranje može biti na granici s
prijevarom, a loše utjecaje takve vrste poslovanja imali smo prilike vidjeti u procesu
privatizacije banaka devedesetih godina. Takve sumnjive radnje uveliko narušavaju
povjerenje klijenata u poslovanje banaka. A jednom izgubljeno povjerenje teško je
ponovo steći. Mogli bismo reći da se cijeli bankarski posao temelji na uzajamnom
povjerenju. Jer s jedne strane imamo klijente koji svoj novac, svoje ideje, često i životne
ušteđevine ulažu u ono što vjeruju. I samo uz povjerenje u bankarski sustav, dotičnu
nadležnu osobu u realizaciji bankarskog posla, poduzetnik može osjećati sigurnost svog
36
ulaganja. Jer to je posao koji se temelji na odnosu klijent-banka i povjerenje je ključna
stavka. A u financijskoj krizi je upravo povjerenje na kocki.
Nakon raznih malverzacija devedesetih godina, bankovni sektor je doživio procvat
početkom ovog stoljeća. Narod, koji je nakon više desetljeća socijalističkog ropstva,
osjetio pogodnosti kapitalizma, bio je nezasitan. Najednom su naše ulice i trgove počele
zaposjedati trgovine stranih robnih marki, počeli su se graditi trgovački centri nalik
onima u Grazu i Trstu. Autoindustrija je pronašla put do novih kupaca oduševljenih
novom ponudom i dizajnom. Narodu je napokon bilo dostupno ono što su do tada
gledali na televiziji. I nedostajalo im je nešto što su banke imale - novac.
Još uvijek u vremenima "labavih" kreditnih politika banaka, krediti su se dijelili bez
prevelike provjere kreditne sposobnosti. I to ne samo stanovništvu. Narod je stekao
puno povjerenje u bankarski sustav te su se mnogi okuražili zakoračiti u poduzetničke
vode, a da ni sami nisu bili svjesni puta kojeg su odabrali. Svi su imali velike poslovne
ideje. Doduše u zemlji u kojoj se privatno poduzetništvo tek počelo razvijati, takvo
preuzimanje rizika je i bilo poželjno. Najednom su svi htjeli imati svoj biznis i svoja
četiri zida. Procvao je graditeljski sektor. I kako to inače biva, najednom dođe do
zasićenja.
Balon je pukao u daleko razvijenijem SAD-u, tako da uopće nije bilo upitno da će se
ista situacija preslikati i na Hrvatsku. I što se dogodilo? Dogodio se višak stambenih i
poslovnih prostora, zgrade zjape prazne čije kvadrate nitko ne želi kupovati. Ako ih
nitko ne želi kupovati, to znači da vlasnici ne prodaju, odnosno da ne zarađuju. S jedne
strane imaju trošak za dobivene kredite, anuiteti redovno dolaze na naplatu, a novaca za
podmirenje obveza nema. Ne zaboravimo da su se u takve investicije vrlo lako
uključivali i ostali članovi obitelji čija je imovina sada pod prijetnjom ovrhe. Dakle,
poduzetnik nije naštetio samo sebi, već i prijateljima i obitelji.
Nadalje, materijal za gradnju takvih zgrada je trebalo negdje kupiti, strojeve je trebalo
iznajmiti, trebalo je platiti djelatnike izvršitelje radova, projektante. I oni su svi izuzeti
iz naplatnog lanca. Primjećujemo kako se broj osoba pogođenih krizom multiplicira. I
tu se ponovo izgubilo povjerenje u bankarski sektor. Jer banke postaju "uređene"
37
institucije, sa kreditnom politikom skrojenom za potrebe i prilike našeg tržišta i više ne
dozvoljavaju rizično ponašanje. Kako se širila financijska kriza, tako je ona poprimala
razmjere gospodarske krize. To je najbolje vidljivo iz pada BDP-a sedmu godinu
zaredom i velikog broja nezaposlenih.
Oni sposobni, čije je sposobnosti trebalo prepoznati i izdvojiti iz mase početkom ovog
stoljeća, u krizi će prepoznati nove prilike i šanse. Kriza je dovela do situacije da se
preispitaju mnoge poslovne odluke, mnogi projekti, da se dobre odluke izdvoje iz mase
loših.
Banke su većinom prepoznale krizu kao mogućnost organizacijskog restrukturiranja.
Oformljeni su novi odjeli čija je zadaća spriječiti sumnjiva i sporna potraživanja. Do
tada su takve regule bile zapisane na jednom papiru ili jednoj datoteci. Sada su te regule
pretočene u odjele i veći broj djelatnika koji paze na rizičnost plasmana i naplate.
Kriza je omogućila bankama da se još više približe klijentima, da još više osluškuju
njihove potrebe. Smišljaju se i razvijaju nove kreditne linije, načini da se i unatoč
lošijim financijskim pokazateljima poduzeća, pronađe način financiranja zaista dobre
poslovne ideje. Još se više produbljuje i širi suradnja s državnim institucijama i
agencijama. I prije ulaska u Europsku uniju postojala je mogućnost povlačenja
sredstava iz Europskih fondova. Sada su te mogućnosti još veće. Na poduzetnicima je
da odluče kako će iskoristiti te mogućnosti. Potrebno je prihvatiti činjenicu da će neki
uspjeti, a neki neće. Onima koji su se odlučili uspjeti, banke su otvorene za
"partnerstvo". U ovim kriznim vremenima, česta je potreba poduzetnika za obrtnim
sredstvima. Takvi se krediti odobravaju relativno lako i uz osnovna sredstva osiguranja.
Tržište bankarskih kredita i usluga u Hrvatskoj namijenjenih malim i srednjim
poduzećima još se više razvilo i, moglo bi se reći, svojim programima prilagodilo
tržišnoj situaciji. Gotovo sve banke nude kredite malim i srednjim poduzećima u širokoj
paleti proizvoda i usluga: krediti za financiranje izvoza, krediti za obrtna sredstva,
investicijski krediti, građevinski krediti, krediti za turističke usluge, krediti za specifične
djelatnosti (razvoj maslinarstva, razvoj vinarstva i vinogradarstva), krediti za
38
financiranje solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije, krediti za
početnike, krediti za dobavljače, krediti za žene i dr. Poseban je naglasak na tzv
„zelenim“1 kreditima i onima za potporu žena u poduzetništvu (CEPOR Izvješće o
malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013):
Ø Ministarstvo poduzetništva i obrta – projekt „Žena poduzetnica“
Ø Hrvatska banka za obnovu i razvitak – program kreditiranja ženskog
poduzetništva
Ø „Žene poduzetnice“
Ø Europska banka za obnovu i razvoj - program „Žene u poduzetništvu“
Ø Hrvatski zavod za zapošljavanje – program „Žene na tržištu rada“
Ø SEECEL i Gender Task Force - projekt „Žene poduzetnice – pokretači novih
radnih mjesta na području jugoistočne Europe“
Vlada Republike Hrvatske implementira brojne mjere - indirektno kroz poticanje
investicija i direktno kroz kreditne programe čiji je cilj poticanje razvoja malog i
srednjeg poduzetništva (CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj -
2011):
Ø Program mjera za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog gospodarstva,
iz 2010. godine. Ciljevi programa su zaštita tržišta od nelojalne konkurencije i
uvoza roba nepoznatog podrijetla, borba protiv sive ekonomije i unapređivanje
elektroničkog poslovanja;
Ø Strategija učenja za poduzetništvo 2010. - 2014., iz 2010. godine;
Ø Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2010. -2013., iz
2010. godine;
Ø Smjernice za kratkoročni razvoj obrtništva 2011. - 2012. iz 2010. godine;
Ø Smjernice za pomoć poduzetnicima u teškoćama koje Vlada donosi 2010.
godine kao dodatak antirecesijskom planu Vlade i mjerama za gospodarski
oporavak i razvitak;
1 krediti koji potiču financiranje projekata obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša
39
Ø Program poticanja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije
gospodarstva Hrvatske 2009. - 2010., iz 2009. godine čiji je cilj jačanje izvoznih
kapaciteta hrvatskih tvrtki prilikom izlaska na međunarodna tržišta, promocija
hrvatskog gospodarstva na međunarodnim tržištima i jačanje suradnje i
povezivanje tvrtki radi zajedničkog nastupa na inozemnim tržištima;
Ø Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008. - 2012. iz 2008. godine
koji sadrži pregled smjernica za provedbu poticaja za razvoj malog
gospodarstva, te utvrđuje ciljeve, mjere i zadatke uključujući i mehanizme
provedbe i praćenja aktivnosti i projekata;
Ø Godišnji Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji sadrži
projekte, korisnike, mjere i sredstva poticaja na godišnjoj razini u cilju provedbe
Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008. - 2012.;
Analiza provedena među 5 najvećih banaka u Hrvatskoj pokazala je da se kod kredita
malim i srednjim poduzećima javlja veći omjer loših kredita i veći omjer rezervacija
nego kod velikih poduzeća, što ukazuje na bitno veće konačne očekivane gubitke u tom
segmentu.
Tablica 7: Kvaliteta kreditnog portfelja banaka u uzorku 2010.-2013.
Omjer loših
kredita, stanje
na kraju godine
Ukupno
Mala i
srednja
poduzeća
Velika
poduzeća Stanovništvo
2010. 11,10% 21,30% 13,30% 6,40%
2011. 11,40% 21,20% 14,80% 6,50%
2012. 13,00% 22,20% 16,70% 7,50%
2013. 15,50% 27,40% 20,60% 8,20%
Omjer pokrića
2010. 36,50% 32,20% 32,30% 48,20%
2011. 42,20% 39,30% 34,10% 58,30%
2012. 43,90% 45,00% 35,00% 59,00%
2013. 46,70% 48,00% 42,50% 56,50%
Izvor: HUB Analize br. 47
40
Može se pretpostaviti da su visoke rezervacije i visok postotak loših kredita krivac za
ostvarene gubitke banaka u 2013. godini. No, slijedom nedavno iznesenih podataka u
medijima o poslovanju banaka u 2014. godini, možemo zaključiti da su se banke brzo
oporavile budući je 18 od 28 banaka na hrvatskom tržištu ostvarilo dobit.
Uz poticajnu kreditnu politiku na nivou države i od strane poslovnih banaka broj malih
poduzeća je u blagom porastu. Nakon nekoliko godina uzastopnog pada broja srednjih
poduzeća, njihov se broj u 2014.g. povećao (za 2,4%) kao i broj zaposlenih u srednjim
poduzećima. Broj zaposlenih u malim poduzećima u stalnom je porastu, izuzev 2013.g.
Tablica 8: Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2010. - 2014.
Godina Broj malih
poduzeća
Broj
zaposlenih u
malim
poduzećima
Broj srednjih
poduzeća
Broj
zaposlenih u
srednjim
poduzećima
2010. 161.024 537.098 1.969 202.090
2011. 149.374 504.070 1.922 198.276
2012. 151.135 504.928 1.872 191.613
2013. 149.892 488.835 1.869 186.752
2014. 152.764 491.903 1.914 188.004
Izvor: ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/files/supporting-documents/2013/database_en.zip
Mala i srednja poduzeća u 2012. godini imaju značajan udio u ukupnom prihodu (51%),
što predstavlja povećanje od 0,8 posto u odnosu na 2011. godinu (zbog povećanja
ukupnog prihoda koji ostvaruju mala poduzeća). U 2012. godini ukupan prihod ostvaren
izvozom hrvatskih poduzeća raste za 1,04% u odnosu na 2011. godinu, zahvaljujući
porastu izvoza srednjih poduzeća (rast od 2,1 posto u odnosu na 2011. godinu). Slika
zaposlenosti u 2012. godini razlikuje se od stanja u 2011. godini – porast zaposlenosti
evidentan je u sektoru malih poduzeća (5,3%), dok je pad zaposlenosti zabilježen u
srednjim (6,2%) i velikim poduzećima (4,8%).
41
Slika 7: Ukupan prihod prema veličini poduzeća u 2012. godini
Izvor: CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013
Slika 8: Zaposlenost prema veličini poduzeća u 2012. godini
Izvor: CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013
Slika 9: Izvoz prema veličini poduzeća u 2012. godini
Izvor: CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013
48,90%
32,70%
18,30%
Velika poduzeća
Mala poduzeća
Srednja poduzeća
49,00%
32,90%
18,04%
Mala poduzeća
Velika poduzeća
Srednja poduzeća
56,30%
21,00%
22,60%
Velika poduzeća
Mala poduzeća
Srednja poduzeća
42
Iz prikazanoga možemo zaključiti da je potrebno još ulaganja u mala i srednja poduzeća
kako bi potaknuli jači razvoj hrvatskog gospodarstva. Posebno se to odnosi na izvoz.
Očito je da izvozna politika, u kojoj se država oslanja na velika poduzeća, za hrvatsko
gospodarstvo nije dovoljna, budući da već godinama ostvarujemo izvozni deficit.
Uzevši u obzir da su mala i srednja poduzeća većinom usko specijalizirana u ponudi
dobara i usluga, za razliku od velikih koje odlikuje diverzificiranost ponude, jasno nam
je zašto se veći dio izvoza odnosi na velika poduzeća. No potrebno je pronaći način da
se mala i srednja poduzeća probiju na inozemno tržište posebno iz razloga da takva
poduzeća mogu proizvoditi vrlo specifične proizvode visoke kvalitete, da se lakše
prilagođavaju na inovacije novih tehnologija i promjenama na tržištu. Na tim
prednostima treba razvijati strategiju.
4.4 Primjer financiranja poduzetnika
Poduzetnik se vrlo često u poslovanju susreće sa situacijom da želi investirati u
poslovanje, a nema dovoljno vlastitih sredstava pa mora atraktivnošću svog projekta
uvjeriti potencijalne investitore (ostale sudionike) kako im se više isplati ulagati u
njegov, a ne u neki drugi projekt. Da bi vlasnik kapitala mogao odlučiti koje mu je
ulaganje isplativo, mora imati neki oslonac, neku čvrstu točku prema kojoj će
valorizirati profitabilnost mogućih investicija. Jednostavno mu treba kriterij po kojem
će moći ocijeniti da li mu je isplativije držati gotovi novac na računu u banci, kupiti
dugoročne obveznice, uložiti u komunalne obveznice glavnog grada svoje zemlje ili
kupiti korporativne obveznice neke velike tvrtke. Kriterij je, naravno, kamatna stopa pa
investitor ocjenjuje ročnost i visinu kamatne stope. (Družić, Sirotković, 2002., str. 297)
U slijedećem Primjeru će se prikazati situacija zaprimanja u banku zahtjeva poduzetnika
za kreditiranjem investicije. Razmotrit će se financijski izvještaji i poslovanje
poduzetnika unazad 5 poslovnih godina, te temeljem analiziranih podataka donijeti
odluka o prihvaćanju ili odbijanju kreditnog zahtjeva.
43
Zahtjev poduzetnika
Iznos kredita: 1,5 mio eur kunske protuvrijednosti
Ročnost: 10 god
Poček: 2 godine
Korištenje: do godinu dana
Kamata: 6M EURIBOR2 uvećan za maržu od 125 pp3
Naknada za obradu zahtjeva: 0,8% jednokratno na iznos odobrenog kredita
Naknada za rezervaciju sredstava: 0,25% godišnje na neiskorišteni iznos kredita,
počevši po proteku 30 dana od datuma ugovora o kreditu
Namjena: Investicijski kredit (dogradnja postojećih smještajnih kapaciteta i vodenog
parka, izgradnja novih parkirališnih mjesta)
Investicija poduzetnika: 5 mil kn
Instrumenti osiguranja: zalog na nekretnini (postojeći hotelski objekt), zadužnice
vlasnika i društva na iznos 105% vrijednosti kredita, četiri osobne mjenice vlasnika,
svaka vrijednosti 100 tis kn
O poduzetniku
Terme Bregi d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo osnovano je dana 10.02.2005. godine i
upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Temeljni kapital društva iznosi
2.040.000,00 kn. Osnovna djelatnost društva je pružanje usluga u zdravstvenom,
športskom, kongresnom, lovnom, nautičkom, seljačkom i drugim oblicima turizma.
Plan razvoja društva Terme Bregi d.o.o.
Društvo Terme Bregi d.o.o. je 2011. godine investiralo u izgradnju vodenog parka,
dijelom iz vlastitih financijskih sredstava, dijelom iz kreditnih linija banaka uz potporu
Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma.
Društvo u 2016.g. ima plan nadograditi hotel i vodeni park, te izgraditi još jedno
parkiralište. Projekti za navedenu investiciju postoje, a Društvo se radi financiranja iste
prijavilo za bespovratna sredstva iz EU, dok razliku potrebnih sredstava planira
2 6M EURIBOR - euribor je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom
tržištu, u ovom slučaju se radi o šestmjesečnom euriboru 3 pp - postotni poen
44
financirati iz dugoročnog investicijskog kredita svoje poslovne banke u suradnji s
HBOR-om, a iz kreditne linije Turizam i izvoz - IBRD.
Trenutni smještajni kapacitet hotela je 70 osoba u 30 soba. Cilj investicije je povećati
broj smještajnih kapaciteta za još 20 soba i poboljšati kvalitetu postojećim jer je
Društvo do sada često imalo situacije gdje su bili prisiljeni odbiti dolaske većih grupa
radi nedovoljnih smještajnih kapaciteta. Investicijom će se uložiti i u izgradnju novog
parkirališta, te prenamjenu jednog vanjskog bazena u dječji vodeni park.
Aktivnosti istraživanja i razvoja Društva
Društvo provodi razne marketinške aktivnosti u smislu uspostavljanja kontakta sa
putničkim agencijama u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU, kako bi osiguralo
popunjenost tijekom cijele godine. Također se reklamira kroz različite medije, od
tiskanih, elektroničkih, preko Internet portala. Putem vlastite Internet stranice redovito
svoje postojeće i potencijalne korisnike obavještava o aktualnostima i ponudi hotela.
Radi podizanja kvalitete usluge, prisutno je stalno ulaganje u edukaciju djelatnika.
Izloženost riziku likvidnosti
U cilju pravodobnog podmirivanja obveza, Društvo je poduzelo niz aktivnosti u smislu
smanjenja troškova poslovanja, štednje i racionalizacije praćenjem cijena na tržištu
kako bi se utjecalo na smanjenje troškova nabave, te ujedno i ostalih troškova
poslovanja.
Kreditna sposobnost poduzetnika
Da bi se ustanovila kreditna sposobnost poduzetnika, potreban je uvid u imovinu,
poslovne prihode i rashode poduzetnika, te njihovu strukturu. Budući se radi o traženom
dugoročnom kreditu za kreditiranje investicije, banka je od poduzetnika zatražila
financijske izvještaje za proteklih 5 poslovnih godina.
45
Tablica 9: Bilanca poduzetnika
Izvor: Osobni rad autora
Dugotrajna materijalna imovina poduzetnika se sastoji od zemljišta (3 mil kn),
građevinskih objekata (9 mil kn), te ostatak postrojenja i oprema, alati i inventar.
Dugotrajna nematerijalna imovina (14,1 mil kn) se 2010.g. odnosila na koncesiju za
korištenje objekta koje je 2011.g. prešlo u vlasništvo poduzetnika.
Zalihe se odnose na zalihe hrane i pića potrebne za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
AKTIVA 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014.
A)POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL
0 0 0 0 0
B) DUGOTRAJNA IMOVINA 18.437.306 22.905.950 20.795.254 18.002.917 16.852.834
I. Nematerijalna imovina 14.155.157 4.624.561 163.109 197.407 140.852
II. Materijalna imovina 4.282.149 18.281.389 20.200.332 17.071.826 16.110.893
III. Financijska imovina 0 0 431.813 733.684 601.089
IV. Potraživanja 0 0 0 0 0
V.Odgođena porezna imovina
0 0 0 0 0
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 881.433 2.534.116 1.084.516 1.118.259 1.107.461
I. Zalihe 99.577 130.159 123.127 118.364 122.903
II. Potraživanja 350.831 1.651.197 773.175 645.147 731.865
III. Financijska imovina 285.918 312.993 5.668 176 1.217
IV. Novac 145.107 439.767 182.546 354.572 251.476
D)PLAĆENI TROŠK. BUDUĆ. RAZD. I OBRAČUNATI PRIHODI
2.500 3.500 220 44 3.877
E) UKUPNA AKTIVA 19.321.239 25.443.566 21.879.990 19.121.220 17.964.172
PASIVA 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014.
A) KAPITAL I REZERVE -3.496.644 -3.010.605 -256.888 1.110.308 1.153.828
B) REZERVIRANJA 0 0 0 0 0
C)DUGOROČNE OBVEZE
12.839.894 11.996.777 10.037.431 10.684.476 8.820.368
D)KRATKOROČNE OBVEZE
9.977.989 16.457.394 12.099.447 6.698.514 7.513.530
E)ODGOĐENO PLAĆANJE TR. I PRIH. BUDUĆ. RAZD.
0 0 0 627.922 476.446
F) UKUPNA PASIVA 19.321.239 25.443.566 21.879.990 19.121.220 17.964.172
46
Potraživanja se odnose na potraživanja od kupaca i primjetan je trend smanjenja nakon
2011.g.
Dugoročne i kratkoročne obveze se odnose na bankarske kredite i pozajmice:
- dugoročni krediti u Hypo (6 mil kn) i RBA (6 mil kn) bankama za investicije
uređenja interijera postojećih smještajnih kapaciteta, bazena i restorana -
kreditne linije uz potpore Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma sa
subvencijom kamate, ročnost oba kredita 5 godina
- kratkoročne pozajmice se odnose na pozajmice Centra za rehabilitaciju Varaždin
(5,1 mil kn), te revolving kredit i dopušteno prekoračenje po transakcijskom
računu
47
Tablica 10: Račun dobiti i gubitka poduzetnika
Izvor: Osobni rad autora
I-XII '10. I-XII '11. I-XII '12. I-XII '13. I-XII '14.
A) POSLOVNI PRIHODI 6.935.567 8.605.346 15.178.148 15.182.741 15.884.638
B)POSLOVNI RASHODI (BEZ
AMORTIZACIJE)6.350.785 7.613.466 11.469.638 11.793.699 11.973.688
I. Troškovi poslovanja 6.350.785 7.613.466 11.469.638 11.793.699 11.973.688
C)DOBIT PRIJE KAMATA,
POREZA I AMORTIZACIJE584.782 991.880 3.708.510 3.389.042 3.910.950
D)DOBIT PRIJE KAMATA I
POREZA 584.782 991.880 3.708.510 3.195.806 1.298.700
E)NETO REZULTAT
FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI-497.878 -505.841 -960.407 -1.411.270 -1.179.545
I. Financijski prihodi 41.097 30.329 66.001 26.506 21.349
II. Financijski rashodi 538.975 536.170 1.026.408 1.437.776 1.200.894
F)NETO UDIO U REZULTATU
PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA0 0 0 0 0
I.Udio u dobiti od pridruženih poduzetnika
0 0 0 0 0
II.Udio u gubitku od pridruženih poduzetnika
0 0 0 0 0
G)NETO REZULTAT
IZVANREDNIH AKTIVNOSTI0 0 -128.981 -58.447 -56.087
I. Izvanredni prihodi 0 0 0 0 0
II. Izvanredni rashodi 0 0 128.981 58.447 56.087
H) UKUPNI PRIHODI 6.976.664 8.635.675 15.244.149 15.209.247 15.905.987
I) UKUPNI RASHODI 6.889.760 8.149.636 12.625.027 13.483.158 15.842.919
J)DOBIT/GUBITAK PRIJE
OPOREZIVANJA86.904 486.039 2.619.122 1.726.089 63.068
Porez na dobit 0 0 3.535 358.893 19.548
K)
DOBIT/GUBITAK
NAKON
OPOREZIVANJA
86.904 486.039 2.615.587 1.367.196 43.520
48
Poslovni prihodi (15,8 mil kn) se najvećim dijelom (82%) odnose na prihode od prodaje
proizvoda i usluga iz djelatnosti poduzetnika: prihode od pružanja usluga smještaja, od
prodaje hrane i pića, te od prodaje ulaznica.
Nakon ulaganja u modernizaciju objekta i popratnih sadržaja 2011.g., vidljiv je znatan
porast poslovnih prihoda (76% porasta prihoda u 2012.g. u odnosu na 2011.g.).
Shodno porastu poslovne aktivnosti i prihoda, također se u 2012.g. bilježi znatniji porast
poslovnih rashoda (za 50%) u odnosu na 2011.g., te se poslovna aktivnost održava na
otprilike istoj razini i slijedećih obračunskih razdoblja. U 2014.g. poslovni rashodi su
iznosili nešto manje od 12 mil kn i odnosili su se većinom na troškove sirovina i
materijala (23%), energije i goriva (19%), troškove tekućeg održavanja (7%) i troškove
osoblja (42%).
Izdaci za kamate po dugoročnim i kratkoročnim kreditima uzrokovali su negativan neto
rezultat od financijskih aktivnosti (-1,1 mil kn).
Društvo posluje s dobiti (43.520 kn u 2014.g., te istu zadržava).
49
PROFITABILNOST
Tablica 11: Struktura prihoda poduzetnika
Izvor: www.poslovna.hr
Prihodi od prodaje
usluga2010 udio % 2011 udio % 2012 udio % 2013 udio % 2014 udio %
Prihodi od pružanja usluga smještaja
1.725.325 24,88% 2.134.652 24,81% 2.862.407 18,86% 3.625.424 23,88% 3.830.204 24,11%
Prihodi od prodaje hrane
i pića 2.279.476 32,87% 2.952.544 34,31% 3.364.339 22,17% 4.639.212 30,56% 4.735.926 29,81%
Prihodi od prodaje
ulaznica 2.132.924 30,75% 2.695.624 31,32% 3.187.674 21,00% 4.114.061 27,10% 4.375.258 27,54%
Prihodi od prodaje
wellness usluga i sauna - 0,00% - 0,00% 891.001 5,87% 1.289.809 8,50% 1.504.321 9,47%
Prihodi od usluga
iznajmljivanja 67.314 0,97% 98.576 1,15% 166.091 1,09% 448.400 2,95% 329.652 2,08%
Prihodi od prodaje robe 108.524 1,56% 146.843 1,71% 196.640 1,30% 262.549 1,73% 286.349 1,80%
Prihodi od prodaje
ostalih usluga 422.359 6,09% 509.348 5,92% 659.119 4,34% 179.698 1,18% 485.500 3,06%
Ukupno prihodi od
prodaje usluga6.735.922 97,12% 8.537.587 99,21% 11.327.271 74,63% 14.559.153 95,89% 15.547.210 97,88%
Ostali poslovni prihodi199.645 2,88% 67.759 0,79% 3.850.877 25,37% 623.588 4,11% 337.428 2,12%
Sveukupno 6.935.567 100,00% 8.605.346 100,00% 15.178.148 100,00% 15.182.741 100,00% 15.884.638 100,00%
50
Tablica 12: Struktura rashoda poduzetnika
Izvor: www.poslovna.hr
GIM 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
54% 59% 47% 57% 61%
EBITDA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
u mil kn 0,585 0,992 3,708 3,389 3,911
Prema pokazateljima GIM4 i EBITDA
5 je vidljiv pozitivan utjecaj investicija u
modernizaciju smještajnih kapaciteta (2011.g.) koji se replicirao na povećanje poslovnih
4 GIM - operativna marža = (prihod od prodaje-materijalni troškovi)/prihod od prodaje
5 EBITDA (earnings before interest, taxes, depreciation, and amortization) - dobit prije kamata, poreza i
amortizacije
Materijalni troškovi 2010 udio % 2011 udio % 2012 udio % 2013 udio % 2014 udio %
Troškovi sirovina i materijala
1.169.423 21,46% 1.412.354 21,37% 2.059.400 20,22% 2.330.265 22,18% 2.434.312 23,04%
Utrošena energija i gorivo
807.672 14,82% 954.264 14,44% 1.849.645 18,16% 1.921.638 18,29% 1.981.804 18,76%
Utrošeni sitni inventar 156.972 2,88% 174.338 2,64% 340.040 3,34% 194.997 1,86% 180.305 1,71%
Troškovi prodane robe 85.687 1,57% 102.693 1,55% 126.837 1,25% 163.078 1,55% 183.102 1,73%
Troškovi telefona i ptt usluga
75.322 1,38% 82.461 1,25% 94.417 0,93% 98.217 0,93% 102.241 0,97%
Prijevozne usluge 6.234 0,11% 6.821 0,10% 7.504 0,07% 7.491 0,07% 7.233 0,07%
Troškovi tekućeg održavanja
443.284 8,14% 451.246 6,83% 716.359 7,03% 793.768 7,55% 733.401 6,94%
Zakupnine 75.645 1,39% 78.341 1,19% 81.304 0,80% 147.371 1,40% 90.324 0,85%
Troškovi reklama 76.437 1,40% 58.850 0,89% 313.536 3,08% 125.863 1,20% 75.701 0,72%
Komunalne usluge 76.234 1,40% 79.362 1,20% 142.583 1,40% 178.080 1,69% 182.338 1,73%
Provizije turističkih agencija
- 0,00% - 0,00% - 0,00% 96.566 0,92% - 0,00%
Informatičke usluge 20.358 0,37% 23.412 0,35% 25.090 0,25% 33.950 0,32% 31.546 0,30%
Ostali vanjski troškovi 86.214 1,58% 97.394 1,47% 224.304 2,20% 212.346 2,02% 127.534 1,21%
Ukupno materijalni
troškovi3.079.482 56,51% 3.521.536 53,29% 5.981.019 58,71% 6.303.630 59,99% 6.129.841 58,02%
Troškovi osoblja (bruto)
2.369.567 43,49% 3.086.517 46,71% 4.206.330 41,29% 4.203.938 40,01% 4.434.398 41,98%
Sveukupno 5.449.049 100,00% 6.608.053 100,00% 10.187.349 100,00% 10.507.568 100,00% 10.564.239 100,00%
51
aktivnosti, prihoda i dobiti. GIM je u laganom porastu te je malo iznad prosjeka
djelatnosti (50%). EBITDA je u znatnijem porastu od 2012.g. te je iznad prosjeka
djelatnosti (prosjek za 2014.g. 58 tis kn).
LIKVIDNOST
Tablica 13: Potraživanja od kupaca poduzetnika
Izvor: Osobni rad autora
DOSPJELA< 30
dana
31-60
dana
61-90
dana
91-365
dana
>365
dana
Centar za rehabilitaciju
Varaždin188.297 115.881 45.742 0 6.235 12.540 51.364 72.416
Dom za starije i nemoćne osobe Zabok
106.381 74.886 36.214 0 4.310 8.930 25.432 31.495
Ustanova za zdravstvenu
njegu Zlatar102.321 49.484 22.471 0 0 8.721 18.292 52.837
Hypo Alpe-Adria-Bank
d.d.23.260 17.632 17.632 0 0 0 0 5.628
Zagrebački Holding 32.143 20.717 16.482 0 0 4.235 0 11.426
Ostali 66.444 49.005 27.219 8.049 2.980 4.015 6.742 17.439
UKUPNO 518.846 327.605 165.760 8.049 13.525 38.441 101.830 191.241
100% 63% 51% 2% 4% 12% 31% 37%
KUPCI UKUPNO NEDOSPJELA
DOSPJELA POTRAŽIVANJA
52
Tablica 14: Promet najvećih kupaca
Izvor: Osobni rad autora
· Rizik koncentracije kupaca (preko 50% salesa):
1-2 kupaca koncentracija na 3 - 5 kupaca dobro diverzificirani
· Razina suradnje sa glavnim kupcima:
godišnji ugovor pojedinačne narudžbe nema ugovora, ali redovite
narudžbe
Društvo ima sklopljene godišnje ugovore sa stalnim kupcima, pravnim osobama s
područja Zagrebačke i Varaždinske županije, dok ipak većinu prometa ostvaruje
prodajući usluge individualnim osobama i grupama kroz turističke aranžmane. Promet
je, do izgradnje zimske termalne rivijere, bio koncentriran na ljetne mjesece, dok se
izgradnjom zimske termalne rivijere poboljšao promet i u ostatku godine što je vidljivo
povećanju prihoda od prodaje usluga.
Naplata je zadovoljavajuća jer se većinom usluge naplate u roku 30 dana. Potraživanja
veća od 365 dana biti će naplaćena tijekom ove poslovne godine, tj. u planu je
pripajanje društva Centar za rehabilitaciju Varaždin, a preostala društva su u realizaciji
kredita iz kojeg će se naplatiti potraživanja.
KUPCIPromet
Y2012
Promet
Y2013
Promet
01-07/2014
Saldo TR
31.07.2014
Odgode
plaćanja
Centar za rehabilitaciju
Varaždin 981 370 195 9 15
Dom za starije i nemoćne osobe Zabok 684 187 827 6 1
Ustanova za zdravstvenu
njegu Zlatar 117 101 41 43 60
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. 47 90 62 6 15
Zagrebački Holding 211 448 178 7 1
Ostali 13.046 11.339 3.860 437
UKUPNO15.086 12.535 5.163 508
53
Tablica 15: Pregled obveza prema dobavljačima na dan 31.12.2014.
DOBAVLJAČI
UKUPNO
DOSPJELE OBVEZE
NEDOSPJELA DOSPJELA < 30
dana
31-60
dana
61-90
dana
91-365
dana
>365
dana
Stolarija
Kurija 705.152 553.720 374.265 55.423 22.279 33.512 68.241 151.432
Ledo d.d. 418.578 331.153 251.432 27.465 0 12.842 39.414 87.425
Fragaria
d.o.o. 271.552 178.324 120.468 16.248 0 26.135 15.473 93.228
Keramika
Company
d.o.o.
236.578 159.115 57.136 37.421 22.243 0 42.315 77.463
Formateks
d.o.o. 222.005 174.666 83.324 23.412 12.487 42.654 12.789 47.339
Ostali 419.422 337.108 180.348 25.497 36.472 22.379 72.412 82.314
UKUPNO 2.273.287 1.734.086 1.066.973 185.466 93.481 137.522 250.644 539.201
100% 76% 62% 11% 5% 8% 14% 24%
Izvor: Osobni rad autora
Tablica 16: Promet najvećih dobavljača na dan 31.12.2014.
DOBAVLJAČI Promet
Y2012
Promet
Y2013
Promet
01-07/2014
Saldo TP
31.07.2014
Odgode
plaćanja
Formateks d.o.o. 11.294 9.148 3.272 526 60
Stolarija Kurija 36 57 47 21 45
Keramika Company d.o.o. 35 211 70 87 15
Ledo d.d. 5 103 39 3 30
Fragaria d.o.o. 0 89 118 76 30
OSTALI 2.023 1.338 706 119
UKUPNO 13.393 10.946 4.252 832
Izvor: Osobni rad autora
54
· Glavni dobavljači: Formateks d.o.o. (63% ukupnog prometa)
· Rizik koncentracije dobavljača:
1-2 dobavljača koncentracija na 3 - 5 dobavljača dobro diverzificirani
· Redovite i stabilne dostave od strane glavnih dobavljača:
godišnji ugovor pojedinačne narudžbe nema ugovora, ali redovite
narudžbe
· Stabilnost cijena:
kvartalni indeks godišnji indeks fiksne
· Alternative postojećim dobavljačima:
lako zamjenjivi srednje zamjenjivi zamjena nije jednostavna
Najveći dobavljač Društva je firma Formateks d.o.o. iz Zagreba koja se bavi
proizvodnjom tekstila za ugostiteljske potrebe i kućanstvo. Narudžbe se temelje na
narudžbama ručnika i ogrtača za upotrebu na bazenima, wellness kompleksu i sobama,
kao i potrebe tekstilne galanterije u restoranu i kuhinji.
Značajniji promet ostvaren je i s društvima Stolarija Kurija od kojeg je naručena izrada
drvene konstrukcije vanjske terase, suncobrana i ležaljki, te s društvom Keramika
Company d.o.o. koje je obavilo keramičarske radove.
U novim investicijskim pothvatima društvo ima namjeru nastaviti poslovnu suradnju s
navedenim dobavljačima.
55
KREDITNA ZADUŽENOST
Tablica 17: Kreditna zaduženost (dugoročna i kratkoročna) na dan 31.03.2015.
Izvor: Osobni rad autora
Društvo je već zaduženo za tri dugoročna kredita kojima se financirala investicija
modernizacije postojećih smještajnih kapaciteta, vodenog parka i wellness zone. Dva
kredita (CPLTD6 367 tis kn) dospijevaju u studenom 2016.g., te jedan kredit (CPLTD
450 tis kn) u listopadu 2023.g. Sva tri kredita su isplaćeni uz potpore Ministarstva
gospodarstva i Ministarstva turizma. Klijent je uredan u otplati.
Uz dugoročne kredite, klijent je u korištenju dopuštenog prekoračenja po
transakcijskom računu (250 tis kn) koje ima polugodišnji reobračun i odobrava se
ovisno o prometu po transakcijskom računu. Također je u korištenju revolving kredita
(450 tis kn, mogućnost povlačenja tranši po 10 tis eur kunske protuvrijednosti) koji
dospijeva u rujnu ove godine i obnavlja se svake godine.
6 CPLTD (current portio of long term debt) - ostatak duga dugoročnog kredita koji dospijeva u poslovnoj
godini u odnosu na stanje bilance na dan
KREDITOR Y2012 Y2013 Y2014 ožu.15CPLTD
03.2015Dospijeće Otplata/Komentar
Hypo Alpe-Adria d.d. 5.930.303 6.002.623 5.436.140 4.800.078 450.000 lis.23
Kreditna linija uz potporu ministarstva
gospodarstva, poček kte do 01.2013
RBA d.d. 1.871.895 1.359.136 878.345 743.248 365.945 stu.16
Kreditna linija uz potporu Ministarstva
turizma
RBA d.d. 3.583.956 2.960.286 2.426.422 800.214 401.200 stu.16
Kreditna linija uz potporu Ministarstva
turizma
VABA d.d. 298.561 0 0 0 0
UKUPNO LTL 11.684.715 10.322.045 8.740.907 6.343.540 1.217.145
Centar za rehabilitaciju
Varaždin 7.640.718 5.923.412 5.148.325 0
Dom za starije i nemoćne osobe Zabok 2.500.000 0 0 0
Ustanova za
zdravstvenu njegu Zlatar 1.400.000 0 0 0
RBA d.d. 208.727 158.727 222.446 213.742 negativno stanje po računu
RBA d.d. 236.186 336.186 377.208 341.705 ruj.15 revolving kredit
UKUPNO STL 11.985.631 6.418.325 5.747.979 555.447 0
UKUPNO 23.670.346 16.740.370 14.488.886 6.898.987 1.217.145
DUGOROČNI KREDITI
KRATKOROČNI KREDITI
56
Zaduženost na imovinu u 2014.g. iznosi 52%, a na TS 59%. U 2015.g. se predviđa rast
TS za 5%, dok u 2016. za dodatnih 40%. Također se očekuje rast aktive u 2016.g. za
30%.
Projekcija zaduženosti za 2015.g. zaduženost
· dugoročna zaduženost 5.126.000 kn TA 18 mil kn 32%
· kratkoročna zaduženost 700.000 kn TS 17 mil kn 34%
Projekcija zaduženosti za 2016.g. zaduženost
· dugoročna zaduženost 14.000.000 kn TA 23,5 mil kn 62,5%
· kratkoročna zaduženost 700.000 kn TS 24 mil kn 61%
Zaduženost na TS će se u vrijeme početka otplate kredita u 2016.g. neznatno povećati u
odnosu na zaduženost u 2014.g. (59% --> 61%) što je još uvijek prihvatljivo. Počekom
otplate glavnice, klijentu se dala mogućnost da uredno otplati dva manja dugoročna
kredita, te da se dodatno ne optereti platni potencijal klijenta. Istekom dva dugoročna
kredita u 2016.g. i očekivanim rastom prihoda, smatra se da će klijent imati dostatnu
kreditnu sposobnost za traženi kredit i uredno podmirenje obveza.
57
5. ZAKLJUČAK
Nakon detaljne analize poslovanja banaka i kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva,
možemo potvrditi postavljene radnu i pomoćne hipoteze.
PH1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva od velikog je značaja za razvoj
gospodarstva na nivou nacionalne ekonomije.
U Hrvatskoj mala i srednja poduzeća čine više od 99% svih registriranih subjekata.
Njihov je značaj vidljiv u lakoći prilagođavanja tržišnim promjenama, ostvarivanju
prihoda, lakše prate tehnološke promjene, imaju veliki potencijal u zapošljavanju nove
radne snage, aktivno djeluju u smanjenju regionalnih raznolikosti, u razvoju hrvatske
industrije, a posebno u razvoju hrvatskog turizma.
Mala su poduzeća vrlo često obiteljska poduzeća koja s posebnom pažnjom ulažu svoja
sredstva u poslovne pothvate. Vrlo se često posao prenosi s koljena na koljeno te je i za
obitelj važno zadržavanje poslovne tradicije, što unosi pozitivnu klimu u poslovanje.
Mnoga su dosadašnja istraživanja pokazala kako je djelatnicima ispred zarade bitnija
prijateljska atmosfera na radnom mjestu, osjećaj poštovanja i priznavanja zasluga.
Upravo su to odlike malih i srednjih poduzeća u kojima je zbog njihove veličine vrlo
lako stvoriti prijateljsko okruženje u kojem su svi djelatnici u mogućnosti doprinositi
podjednako u poslovanju i ostvarivanju dobiti.
Kao poduzeća koja zapošljavaju više djelatnika i uprihođuju veći prihod od velikih
poduzeća, s pravom možemo reći da su oni pokretači hrvatskog gospodarstva. U
kriznim vremenima, kada se okolnosti na tržištu često mijenjaju, kada kupci postaju sve
zahtjevniji, upravo su mala i srednja poduzeća pokazala da se znaju nositi sa svim
promjenama i zahtjevima iskorištavajući svoje mogućnosti brze prilagodljivosti.
PH2: U uvjetima gospodarske krize bankarski sektor može i dalje usmjeravati svoja
sredstva u razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Gospodarsku krizu je bankarski sektor dočekao spreman. Krizu su banke iskoristile za
organizacijska restrukturiranja, edukaciju djelatnika i ulaganja u informatičku
58
infrastrukturu kako bi bili još fleksibilniji u pristupu i poslovanju s klijentima.
Izmijenjene su mnoge procedure kako bi se, u već dovoljno kompliciranim kriznim
vremenima, olakšalo poslovanje klijentima.
Brzo se reagiralo diverzifikacijom ponude kredita, osluškivale su se potrebe tržišta i
njima prilagođavale kreditne linije. Posljedica toga je još više kreditnih linija u sektoru
malog i srednjeg gospodarstva. Banke su prepoznale važnost suradnje s vladinim
institucijama i agencijama i na taj način omogućile jeftinije financiranje poduzetnika, a
smanjenjem vlastitih marži utjecale su na smanjenje kamatnih stopa.
PH 3: Analizom značaja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva može se ustanoviti
kako bankarski sektor pomaže razvoju nacionalnog gospodarstva.
Nakon razdoblja deindustrijalizacije mnoga velika poduzeća su nestala s tržišne scene.
Započinje razdoblje privatizacije i cvjetanja malih obiteljskih gospodarstava.
U nedostatku kapitala, banke su pružile mogućnost daljnjeg razvijanja tih
gospodarstava, pratile njihov napredak, zajedno se s njima prilagođavale tržišnim
promjenama i potrebama, omogućile su zaposlenost mnogim obiteljima u njihovim
poduzećima, pokazale su se spremnima za mnoge investicije na kojima je građeno
hrvatsko gospodarstvo.
Banke su u svom poslovanju posrednici. Za mnoge klijente su one bile posrednici i u
nalaženju novih prilika i mogućnosti, te povezivanju s novim klijentima i tržištima.
Svojim iskustvom banke su pomogle prepoznavanju poslovnih potencijala mnogih
klijenata. Individualiziranim pristupom klijentima, banka pokušava ostvariti prijateljski
odnos s klijentima i pronaći nova rješenja za financijske potrebe poduzeća.
Prepoznale su značaj malog i srednjeg poduzetništva i njihovu lakoću prilagođavanju
novonastalim tržišnim situacijama. Posljednjih 5 godina je veliki fokus bankarske
aktivnosti upravo na tom sektoru poduzeća što je rezultiralo novim kreditnim linijama i
razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Upravo u kriznim vremenima pokazale su
spremnost preuzimanja rizika kreditiranjem poduzetnika u poteškoćama. Moglo bi se
reći da su i prije vladajućih prepoznale ulogu i važnost malog i srednjeg poduzetništva
budući su kreditiranja tog sektora veća iz godine u godinu.
59
Stoga možemo zaključiti kako je bankarski sektor pomogao da mala i srednja poduzeća
ostvare udio veći od 50% u odnosu na velika poduzeća u prihodu i zaposlenosti. Samim
time oni utječu na razvoj cjelokupnog gospodarstva hrvatske.
60
LITERATURA
KNJIGE
Barbić, J. i suradnici, 1999, Bankarski sustav i financijsko poslovanje u Republici
Hrvatskoj, Consult biro d.o.o., Zagreb
Družić, G., 2007, Ekonomska politika i poduzetništvo, Drugo, izmijenjeno i dopunjeno
izdanje, HITA, Zagreb
Družić i Sirotković, 2002, Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Zagreb,
Zagreb
Giunio, M. i suradnici, 1996, Kreditiranje poduzetništva u Hrvatskoj, Mikema, Zagreb
Klačmer Čalopa, M., Cingula, M., 2009, Financijske institucije i tržište kapitala,
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski fakultet -
Zagreb, Zagreb
Santini, G. 2007, Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodarstva, Rifin, Zagreb
Srb, V., Matić, B., 2002, Bankarstvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
Srb, V., Matić, B., 2003, Bankarsko poslovanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
Stipetić, V. 2012, Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva (1820.-2005.,HAZU,
Zagreb
ZBORNICI RADOVA
Prohaska, Z., Olgić, B., 2005, Programi financiranja malih i srednjih poduzeća u
Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, str. 605-618
ZNANSTVENI ČLANCI
Jakovčević, D., 2001, Bankovni potencijali, poslovna spajanja banaka i razvitak
hrvatskog gospodarstva, str. 1283-1302
61
Krivačić, D., Smederevac, S., Vujnović, P., 2012, Profitabilnost banaka u uvjetima
gospodarske krize - Analiza banaka u Hrvatskoj, Hrčak – Portal znanstvenih časopisa
Republike Hrvatske, Zbornik Veleučilišta u Karlovcu, godina 2, broj 1, str. 145-155
INTERNET IZVORI
CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2011, dostupno na:
http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf
CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013, dostupno na:
http://www.cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima%2020
13_CEPOR.pdf
Državni zavod za statistiku, dostupno na: www.dzs.hr
European Commission, dostupno na: ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-
analysis/performance-review/files/supporting-documents/2013/database_en.zip
HBOR financijski izvještaji, dostupno na: http://www.hbor.hr/art1593
HNB Bilten o bankama, različiti brojevi, http://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-
bankama/hbilten_o_bankama.htm
HUB Analize, dostupno na: http://www.hub.hr/hr/hub-analize
Limun. hr, dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id= 17063&Page
Poslovna Hrvatska, dostupno na: http://www.poslovna.hr/
62
POPIS ILUSTRACIJA
POPIS TABLICA
Redni
broj Naslov tablice
Stranica
1 Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva 12
2 Pregled odobrenih kredita HBOR-a po kreditnoj liniji Malo i
srednje poduzetništvo za razdoblje 2005. - 2014. godina
24
3 Distribucija kunskih kredita poslovnih banaka po institucionalnim
sektorima (u mil kn)
29
4 Struktura kreditnog portfelja (bruto) HBOR-a po programu
kreditiranja poticanja malog i srednjeg poduzetništva
31
5 Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2003. –
2010. godine
33
6 Veličina poduzeća i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010.
godini
34
7 Kvaliteta kreditnog portfelja banaka u uzorku 2010.-2013. 39
8 Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2010. - 2014. 40
9 Bilanca poduzetnika 45
10 Račun dobiti i gubitka poduzetnika 47
11 Struktura prihoda poduzetnika 49
63
Redni
broj Naslov tablice Stranica
12 Struktura rashoda poduzetnika 50
13 Potraživanja od kupaca poduzetnika 51
14 Promet najvećih kupaca 52
15 Pregled obveza prema dobavljačima na dan 31.12.2014 53
16 Promet najvećih dobavljača na dan 31.12.2014. 53
17 Kreditna zaduženost (dugoročna i kratkoročna) na dan 31.03.2015. 55
POPIS SLIKA
Redni
broj Naziv slike
Stranica
1 Produktivnost rada u Hrvatskoj, 1958. - 2010.
7
2 Specifičnost kretanja produktivnosti rada u Hrvatskoj nakon
tranzicije 8
3 Usporedba stopa rasta industrije i BP-a u Hrvatskoj, 1959. - 2010.
9
4 Struktura odobrenih sredstava prema namjeni od 2009. do 2014.
godine 26
64
Redni
broj Naziv slike
Stranica
5 Domaća potraživanja banaka od stanovništva i domaća
potraživanja banaka od poduzeća uvećana za vanjski dug
poduzeća 07.1999. – 07.2009.
30
6 Kamatne stope na kredite s rokom dospijeća do 5 godina
poduzećima u Hrvatskoj i Eurozoni 31
7 Ukupan prihod prema veličini poduzeća u 2012. godini
41
8 Zaposlenost prema veličini poduzeća u 2012. godini 41
9 Izvoz prema veličini poduzeća u 2012. godini
41
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ BANAKA U
RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf, a pri izradi
diplomskog rada pomogla mi je i asistentica mr. sc. Mirjana Grčić Fabić. U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,
standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je
pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasan/na sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
Ivona Vojak