Tel: +387 33 27 65 80 Fax: +387 33 27 65 90

E-mail: onasa@onasa.com.ba http://www.onasa.com.ba

M O N I T O R I N G

NEZAVISNA NOVINSKA AGENCIJA

Medjukantonalna farmaceutska komora KSČetvrtak, 3. novembar, 2011. godine

SADRŽAJ:

AGENCIJA ONASA...........................

DNEVNI AVAZ....................................

OSLOBOĐENJE..................................

DNEVNI LIST.......................................

NEZAVISNE NOVINE...........................

GLAS SRPSKE......................................

VEČERNJI LIST.....................................

JUTARNJI LIST.......................................

SLOBODNA DALMACIJA.......................

VEČERNJE NOVOSTI.............................

POLITIKA..................................................

BLIC...........................................................

X X X

AGENCIJA ONASA

Nezavisna novinska agencija ONASA d.o.o., Zmaja od Bosne 4, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina,Kantonalni sud u Sarajevu br. UF/I-708/2000, ID: 4200080160007, PB: 010782030

BPK:CLANOVI ODBORA ZA ZDRAVSTVO PREDSTAVNICKOG DOMA PARLAMENTA FBIH POSJETILI GORAŽDE

GORAŽDE: 3. NOVEMBRA (ONASA) - Clanovi Odbora za zdravstvo Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH danas su boravili u Goraždu i sa predstavnicima Vlade Kantona i zdravstvenih institucija razgovarali o stanju, problemima i perspektivama razvoja zdravstvenog sektora, javio je dsopisnik Agencije ONASA.

Kako je istaknuto na današnjem sastanku problemi u sektoru zdravstva su brojni, te je neophodno poduzeti adekvatne mjere koje bi dovele do stvaranja jedinstvenog zdravstvenog sistema kako bi se gradanima omogucili jednaki uslovi lijecenja i ostvarivanja zdravstvenih usluga.

Najveci dio zavisi od finansija i tehnicko-kadrovski opremljenih zdravstvenih ustanova, istaknuto je danas.

Stoga je neophodno riješiti stvari u vezi sa autrijskim kreditom za realizcaiju projekta modernizacije Kantonalne bolnice koji je pokrenut još prije dvije godine.

Nakon sastanka koji je održan u kabinetu premijera BPK Goražde Emira Frašta clanovi Odbora za zdravstvo Predstavnickog doma Paralemnta Federacije BiH posjetili su i zdravstvene ustanove u Goraždu, te se na licu mjesta upoznali sa tehnickim i kadrovskim mogucnostima koje pružaju.(kraj)

RS: FAKTORI RIZIKA I LOŠE ZDRAVSTVENE NAVIKE I DALJE VELIKI

BANJALUKA, 3. NOVEMBRA, (ONASA) -. Zdravstvenu službu u Republici Srpskoj (RS) karakteriše visok nivo pristupacnosti, dok još veliki dio stanovništva ne slijedi preporuke zdravog ponašanja, ali je zapažena smanjena prevalencija pušenja, rezultati su ankete Istraživanje zdravstvenog stanja stanovništva RS koju je prošle godine provelo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS zajedno sa Institutom za javno zdravstvo RS uz podršku Svjetske banke.

Pomocnik resornog ministra Amela Lolic rekla je da je u straživanju koje je izvršeno u 1.779 domova u RS ucestvovalo 4.178 lica od 18 i više godina, te da je dobijeno oko 30 indikatora za domacinstva i blizu 230 indikatora za lica pojedinacno.

"Ono što je i dalje prisutno kod stanovništva jeste visoka ucestalost faktora rizika i na njima se mora raditi u buducnosti. Program prevencije riziko-faktora postoji u RS, ali na njima ce se još dodatno raditi. Takode je zapažen porast prevalencije visokog krvnog pritiska i holesterola kod odraslih, ali to može biti i odraz cešceg odlaska na preventivne preglede u odnosu na prethodni period“, rekla je Lolic i dodala da je u toku izrada Strategije razvoja zdravstvenog sistema RS.

Direktor Instituta za javno zdravstvo RS Slobodan Stanic rekao je da ce se rezultati ovog istraživanja koristiti u zdravstvu, ali i u drugim oblastima.

"Ovo istraživanje ukljucuje stanovanje, informaciju o povredama, odlaganju otpada, vodosnabdijevanju, tako da ce ovi rezultati dobro doci i za druge oblasti“, rekao je Stanic dodavši da ce konacnu dimenziju istraživanje dobiti kada se bude koristilo kao izvor informacija prilikom izrade primarne i sekundarne publikacije.

Rukovodilac istraživanja Sanja Matovic Miljanovic rekla je da je cilj istraživanja bio procjena zdravstvenog stanja stanovništva RS, identifikacija vodecih problema u zdravstvu, odredivanje

2

potreba stanovništva, korištenja zdravstvene zaštite kao i zadovoljstvo stanovništva uslugama u zdravstvu.

"Istraživanje je pokazalo visok nivo pristupacnosti zdravstvenoj zaštiti, povecan broj preventivnih usluga i ucestalo provodenje skrininga kao što su mamografija i Papanikolau test. Stanovništvo i dalje ne slijedi pravilne oblike ponašanja u smislu pravilne ishrane, fizicke aktivnosti, bezbjednog ponašanja u saobracaju“, rekla je Matovic-Miljanovic.

Istakla je da je jedan od uocenih problema prekomjerna tjelesna težina od cega pati polovina stanovništva, cak 57,6 odsto, a jedna petina je gojaznih.

Rezultati pokazuju da je procenat gojaznog stanovništva prošle godine u odnosu na posljednja istraživanja vršena 2002. godine povecan sa 19,6 na 21,6 odsto.

Prema rijecima Matovic-Miljanovic osnovne oblasti koje su obuhvacene istraživanjem su karakteristike domacinstva i clanova domacinstva, zdravstveno stanje populacije, ponašanje i stilovi života, prevencija i rano otkrivanje bolesti, korištenje zdravstvene zaštite i zadovoljstvo korisnika zdravstvenom zaštitom.

Nove anketirane oblasti u odnosu na posljednje istraživanjem koje je vršeno 2002.godine su mentalno zdravlje, ponašanje u saobracaju, povrede, nasilje i druge. (kraj)

INTERVJU: MILAN MIOKOVIC, V.D. GENERALNOG DIREKTORA JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA SARAJEVO

SARAJEVO, 3. NOVEMBRA (ONASA) - Vršilac dužnosti generalnog direktora Javne ustanove (JU) Dom zdravlja Sarajevo Milan Mioković u intervjuu za Agenciju ONASA govori o situaciji koju je zatekao u ovoj ustanovi, dugovanjima, kvaliteti zdravstvenih usluga, materijalno-tehničkoj opremljenosti, projektu "porodična medicina"...

ONASA: Krajem avgusta imenovani ste na dužnost v.d. generalnog direktora Javne ustanove (JU) Dom zdravlja Kantona Sarajevo (KS), gdje su vas dočekali brojni problemi, među kojima i blokada računa ove zdravstvene institucije, te nagomilana dugovanja. Kakva je trenutna situacija u ovoj ustanovi?

MIOKOVIĆ: Na ovu dužnost stupio sam 18. avgusta ove godine i zatekao sam sve i svašta, a ujedno i blokadu računa. Dakle, nisu bile uplaćene junske plate. Deblokada računa je uslijedila 23.avgusta nakon što je Zavod za zdravstveno osiguranje (ZZO) KS uplatio tranšu od 1.203 miliona KM. Na taj način je nastavljeno poslovanje Javne ustanove. Što se tiče dugova, oni nas i dan-danas prate i situacija nije ništa suštinski bolja nego u onom trenutku kada sam stupio na dužnost, jer su tranše od Zavoda prema nama ostale iste.

ONASA: Ministarstvo zdravstva KS naložilo je novoizabranoj upravljačkoj strukturi JU Dom zdravlja KS da u što kraćem roku dobije podatke o realnom stanju ove ustanove, naročito u finansijskom i kadrovskom smislu, te da se sačini sanacioni program kako bi se putem ušteda i racionalizacije doprinijelo konsolidaciji Javne ustanove. Šta je do sada urađeno na tom planu?

3

MIOKOVIĆ: Mi smo u fazi intenzivnog prikupljanja relevantnih podataka, naročito onih koji se tiču strukture kadrova. Što se tiče zatečenog stanja na dan 18.avgusta, naša javna ustanova je imala 2.134 uposlenika. Od toga je njih 1.653 kadar priznat od strane ZZO, dok je 481 uposlenik ‘nepriznat’. Naš sindikat, a i ja lično, osjetljivi smo na formulaciju ‘višak radnika’ pa radije govorimo ‘nepriznati kadar’. Što se tiče pokušaja da se uštedi i racionalizuje poslovanje JU Dom zdravlja, i tu su učinjeni određeni koraci. Obišao sam sve organizacione jedinice, održao sastanke sa direktorima, šefovima službi, te apelovao da se racionalizuje izdavanje recepata za lijekove i korištenje laboratorijske i radiološke službe, ali ne na uštrb zdravstvene usluge pružene pacijentu, nego u cilju dobre medicinske prakse da se konkretni slučajevi konkretno opsluže, da se uradi ciljani pregled i samo potrebna laboratorija, a ne cijela paleta, da se selektivno biraju radiološke pretrage po nivou hitnosti i, u tom kontekstu, da se pokušaju učiniti neke uštede koje bi nam u ovom trenutku zaista puno značile.

ONASA: Koliko iznose ukupna dugovanja JU Dom zdravlja?

MIOKOVIĆ: Vrlo je teško reći egzaktnu cifru. Stanje je promjenljivo i, na kraju, Upravni odbor JU je naložio da se formira Komisija za primopredaju bivšeg generalnog direktora i mene u smislu sagledavanja presjeka stanja poslovanja na dan 18. avgust. Obaveze na taj dan iznosile su 10.870.584 KM, a obaveza ne znači isto što i dug, jer su u tom trenutku postojala i određena potraživanja. Kada bi uračunali ta potraživanja, smatram da bi trenutni dug Doma zdravlja iznosio nešto više od sedam miliona KM.

ONASA: Kako uposlenici JU Dom zdravlja KS doživljavaju promjenu na čelu ove ustanove i trenutnu ozbiljnu situaciju, te da li sve ovo proizvodi negativne reperkusije na kvalitet zdravstvenih usluga?

MIOKOVIĆ: Mišljenja su bila dosta podijeljena. Bilo je djelimično i skepse i žala za prošlim sistemom, ali postoje i ljudi koji su iskreno obradovani, nadajući se nečem novom i boljem. Sve u svemu, mislim da je atmosfera sada mnogo bolja nego prije dva mjeseca kada sam stupio na dužnost. Što se tiče kvalitete zdravstvenih usluga, trudim se da službe toliko ne trpe zbog nedostataka materijalno-tehničkih sredstava, što nas, zapravo, sprečava da pružimo jedan zavidan kvalitet zdravstvene njege. Mislim da činimo sve da pacijenti to toliko ne bi osjetili i nadam se da donekle i uspijevamo u tome jer do mene nisu dospjele neke ozbiljne pritužbe pacijenata zbog neke loše zdravstvene usluge.

ONASA: Prema kome Dom zdravlja KS ima najveća dugovanja?

MIOKOVIĆ: Mi imamo brojne dobavljače i brojne ustanove kojima dugujemo. Nastojimo da izmirimo obaveze prema Elektroprivredi, zato što oni svaki dan zaračunavaju i zatezne kamate. Tu su i obaveze prema Sarajevogasu, Toplanama, Pošti i dobavljačima laboratorijskog reagensa, stomatološkog materijala...Mi smo i smanjili obaveze prema dobavljačima otkada sam došao na ovu funkciju, donekle smo ublažili stanje i svima ravnomjerno dijelimo to što im pripada kako ne bi bilo velikih pritisaka.

ONASA: Vlada KS je nizom zaključaka tražila prekid stihijskog primanja ljudi u JU Dom zdravlja KS, međutim, mnogi tvrde da je ono nastavljeno. Prema Vašem mišljenju, postoji li višak uposlenih u ovoj ustanovi?

4

MIOKOVIĆ: Otkad sam došao na funkciju nije bilo prijema nijednog zaposlenika, a tome prethodi trostruka zabrana vlasti u zdravstvenom sektoru u vezi sa prijemom novih uposlenika bez znanja Zavoda zdravstvenog osiguranja i nadležnog kantonalnog ministarstva zdravstva. Prva zabrana datira od 17. maja 2007. godine, zatim iz 2009. i 2011. godine, tako da mi ne pada na pamet da to prekršim. Što se tiče ovog nepriznatog kadra, njih je 481, i mi nastojimo da nađemo optimalno rješenje za zatečenu situaciju. Omjer medicinskog i nemedicinakog kadra iznosi 4 naprema 1 u korist medicinskog kadra. Među nepriznatim zaposlenicima, također, ima više medicinskog kadra, i to u uglavnom srednjemedicinskog.

ONASA: Koliko je ovaj ‘nepriznati’ kadar neophodan Javnoj ustanovi?

MIOKOVIĆ: Smatram da uz jednu dobru organizaciju i širenjem mreže zdravstvenih ustanova sav kadar može u dogledno vrijeme biti uposlen dokvalifikacijom ili prekvalifikacijom, ili nekom trećom metodom. Također, određen broj naših uposlenika odlazi u mirovinu i potrebno ih je zamijeniti. Mislim da bi se za nekoliko godina to moglo iznivelisati tako da svaka od ovih osoba bude potrebna ovoj ustanovi.

ONASA: Kako ocjenjujete dosadašnju provedbu projekta 'Porodična medicina', koji je zamišljen tako da obezbijedi što lakši i brži protok pacijenata u domovima zdravlja, međutim, prema pritužbama građana, gužve su vrlo česte, a problem je i višednevno čekanje na ljekarski pregled u zakazanom terminu?

MIOKOVIĆ: Ja sam specijalista porodične medicine i jako dobro poznajem baš taj segment. Mogu reći da se uspješnost organizacije porodične medicine razlikuje po pojedinim organizacionim jedinicama. Mislim da taj projekat nije jednako uspješno implementiran u svim organizacionim jedinicama, tako da se u nekim čeka veoma dugo, dok u nekim imate hitnu uslugu. Ne bih znao da li je to zato što su neke područne ambulante dobro raspoređene u prostoru, a druge nisu, ili je došlo do velikog priliva stanovništva u određenom vremenskom periodu, ili je nešto treće u pitanju. Međutim, smatram da porodična medicina ima svoj potencijal, ali nije naišla na zadovoljavajući odgovor drugih struktura, jer po novoj koncepciji porodične medicine, sve službe u Domu zdravlja treba da se okrenu potrebama porodične medicine, a zdravstvene vlasti i legislativa treba da prate taj razvoj. To nije učinjeno u ranom periodu razvoja porodične medicine još od 1999. godine kada je odobrena specijalizacija od Federalnog ministarstva zdravstva, i sada na jedan način plaćamo taj ceh. Drugi krucijalni problem je što nama objektivno nedostaje kadra u porodičnoj medicini, jer i kada se ispune standardi i normativi, značajan broj naših uposlenika je bolestan ili se nalazi na dužem ili kraćem bolovanju, tako da je vrlo teško naći zamjenu, a na snazi je zabrana prijema zaposlenika. Odgovorno tvrdim da postoji deficit kadra u porodičnoj medicini koji će i dalje biti prisutan, čak i rasti, jer se raspisuju konkursi za specijalizacije, a obično se među ljekarima iz porodične medicine odabiru budući specijalizanti. Tako nam je prije mjesec dana otišlo 12 kolega, mahom iz porodične medicine, na radiološke, pulmološke ili neurološku specijalizaciju, te smo ostali bez još 12 ljekara, a već nam nedostaje najmanje dvadeset ljekara. (kraj)

5

X X X

DNEVNI AVAZ, FBIH

Počinje vakcinisanje protiv gripe: Osigurano 25.000 besplatnih doza

Besplatna vakcinacija protiv sezonske gripe počet će 9. novembra, potvrdio je to za "Avaz" ministar zdravstva Sarajevskog kantona Zlatko Vuković.Osigurano je 25.000 doza besplatnih vakcina za rizične grupe stanovništva. Prioritet će biti starije osobe, hronični bolesnici, zdravstveni i prosvjetni radnici. Vakcinacija će se provoditi na 49 punktova.Zavod za javno zdravstvo vodi pregovore o nabavci komercijalnih vakcina, a njihova bi cijena trebala biti na nivou prošlogodišnje - 20 maraka.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć: Nabavliena tri ambulantna vozilaVrijednost jednog vozila bez medicinske opreme 100.000 KM

Zavod za hitnu medicinsku pomoć od jučer je bogatiji za tri ambulantna vozila. Direktorici ove ustanove dr. Seni Softić-Taljano-vić ključeve je uručio kantonalni ministar zdravstva dr. Zlatko Vuković. Vrijednost jednog vozila bez medicinske opreme je 100.000 KM, a s kvalitetno sofisticiranom opremom ono postaje specijalizirano vozilo i košta oko 200.000 maraka.Ministar je tom prilikom pohvalio rad zaposlenika Zavoda, uz obećanje da će nastaviti s pružanjem finansijske pomoći ovoj ustanovi.Softić-Taljanović pojasnila je za "Avaz" da je za nabavku jednog vozila Ministarstvo zdravstva osiguralo 60.000 KM, dio sredstava Zavod po osnovu Ugovora o realiziranim servisnim uslugama i po osnovu štednje u tekućem poslovanju koje neće ići na štetu pacijenata. Drugi dio sredstava osiguran je donacijama.- Jedno vozilo opremili smo našom sofisticiranom opremom koju smo preuzeli iz starih vozila i osposobljeno je za rad na terenu. Međutim, dva nemaju opremu, ali u toku su procedure i trebala bi biti nabavljena do kraja godine - precizirala je Softić-Taljanović.Prema njenim riječima, prosječna starost vozila Hitne pomoći je 10 godina i tri mjeseca, a u Zavodu se koriste i vozila koja su stara više od 15 godina.

Bubrežni hamenci pouezani s dijabetesom

Osobama koje imaju poteškoća s bubrežnim kamencima prijeti veći rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, objavio je "Journal of Urologv".Neke ranije studije su već pokazale da osobe s dijabetesom imaju veće izglede za prisutnost bubrežnih kamenaca, ali nije bilo jasno vrijedi li i obrnuto.Novi podaci tajvanskih naučnika prikupljeni su od oko 94.000 odraslih ispitanika te pokazuju da osobe s bubrežnim kamencima imaju prosječno 30 posto veći rizik da će im sljedećih pet godina biti dijagnosticiran dijabetes.

6

Zagađen zrak rizik za rak pluća kod nepušača

Istraživanje kanadskih naučnika ukazuje na prosječno 20 posto veći rizik za smrt od raka pluća kod nepušača koji žive u područjima zagađenim zrakom. Pušenje je vodeći uzrok raka pluća, no oko 10 posto oboljelih nikada nijepušilo.Čestice iz zagađenog zraka mogu iritirati pluća te prouzrokovati upalne procese, povećavajući na taj način rizik za razvoj karcinoma, vjeruju naučnici s Univerziteta u Otavi.Utvrđeno je da je rizik za rak pluća kod nepušača bio dodatno povećan za osobe nastanjene u područjima s višim stepenom zagađenja zraka.

X X X

OSLOBOĐENJE, FBIH

Uz podršku Ministarstva zdravstva: Hitna dobila tri vozila

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo jučer je dobio tri nova vozila. Ključeve je direktorici Zavoda Seni Softić - Taljanović uručio ministar zdravstva Zlatko Vuković. Ministarstvo je za vozila doniralo 60 hiljada, a ukupna vrijednost sva tri vozila je 200 hiljada eura.- Hitna pomoć raspolaže sa oko trideset vozila, ali su sva ona prilično stara. Prosječna starost vozila je deset godina, tako da su nam ova tri nova dobro došla. Vozila hitne pomoći godišnje predu oko milion kilometara, stoga je i za korisnike naših usluga sigurnije da se voze u novim vozilima. Od tri vozila koja smo dobili, jedno je u potpunosti opremljeno po tipu vozila koje pruža pomoć pacijentima koji su životno ugroženi. U toku je nabavka opreme i za druga dva vozila, ističe Softić - Taljanović.Kako je kazao ministar Vuković, on je samo nastavio saradnju koju je njegov prethodnik započeo, te je naglasio kako i u budućnosti namjerava da pomaže ovoj ustanovi.- Sredstva su nam ograničena, ali ćemo uvijek naći način kako da im pomognemo, dodao je Vuković.

X X X

DNEVNI LIST, FBiH

PREHRAMBENI ADITIVI: Neizostavan dio svake industrijski proizvedene hrane E-tvari u hrani - štetne ili ne?

7

Prehrambeni aditivi su neizostavan dio svake industrijski proizvedene hrane. Uobičajeno se ne konzumiraju niti su tipičan sastojak hrane, nego su to tvari određenog kemijskog sastava koje se dodaju namirnicama tijekom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakiranja, prijevoza i čuvanja hrane.

Tržišno natjecanjePridonose ujednačenoj kvaliteti proizvoda, ponudu namirnica čine neovisnom o godišnjem dobu, omogućuju proizvodnju jeftinije hrane te njezino dugoročno skladištenje. Danas se, naime, javila velika potreba za skladištenjem hrane, a njoj se doskočilo izumom prehrambenih aditiva. Tržišna utrka natjerala je proizvođače da zaborave prave razloge i svrhu korištenje aditiva. Tako se mnogi spojevi koriste prije svega u svrhu brže zarade i postizanjaprepoznatljivosti. Tržišno natjecanje postalo je u mnogo slučajeva važnije od tehnoloških i prehrambenih standarda. Korištenje aditiva u proizvodnji hrane je strogo kontrolirano. Većina danas poznatih prehrambenih aditiva je označena saslovom "E" i određenim brojem, (npr. E330 predstavlja limunsku kiselinu). Svi spojevi koji su na taj način klasificirani su prošli detaljnu toksikološku provjeru i sigurni su za korištenje. Količina aditiva u hrani mora biti 100 i više puta manja od najmanje toksične doze. S time da se u obzir uzimaju svi mogući izvori promatranog aditiva. Ovakvim rigoroznim kontrolamaje postignuto da su svi klasificirani aditivi sigurni i mogu se unositi u organizam cijeli život bez straha od mogućih negativnih posljedica na ljudsko zdravlje.

I otrov i lijekStoga, uz umjerenu raznoliku prehranu ne postoji opasnost da ljudi koji se hrane industrijski prerađenom hranom unesu prehrambenih aditiva više od prihvatljivog dnevnog unosa.O štetnosti aditiva u hrani postoje brojne rasprave, ali u današnjem načinu života i načinu na koji funkcionira prehrambena industrija oni su nezamjenjiva komponenta. Skladištenje hrane je zbog velikog porasta stanovništva postalo nužno, a danas je to nezamislivo bez pomoći brojnih 'E-ova' koji se prečesto predstavljaju gotovo kao otrovi. Svaka hrana, ovisno o tome u kolikoj količini je uzmemo, može biti i otrov i lijek, stoga je važno naći pravu mjeru. Brojne kontrole i prar vila koje svaki spoj mora proći prije stavljanja na listu dopuštenih služe upravo tome. Stoga, uz umjerenu i raznoliku prehranu ne postoji opasnost da ljudi koji se hrane industrijski prerađenom hranom unesu prehrambenih aditiva više od prihvatljivog dnevnog unosa.

X X X

NEZAVISNE NOVINE, RS

Vakcinisano 600 osoba

BANJALUKA – U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci do sada je vakcinisano 600 osoba protiv sezonskog gripa, potvrdila je Milka Mrađa, portparol Instituta za javno zdravstvo RS. Ona je podsjetila da je vakcinacija u RS počela 26. oktobra i dodala da nema čekanja na vakcinaciju. Kako je istakla, većina domova zdravlja u RS preuzela je vakcine za besplatno vakcinisanje.

8

Otvorena “Kuća zdravlja” u Banjaluci

BANJALUKA - Zdravstvena ustanova "Kuća zdravlja" otvorena je juče u banjalučkom naselju Derviši, tako da će građani moći da dobiju sve usluge na jednom mjestu, u jednoj od najsavremenijih ustanova u regionu.Svečanosti povodom otvaranja ove ustanove, pored brojnih zvanica i uglednih Banjalučana, prisustvovali su i predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, te Fonda zdravstvenog osiguranja RS.Miodrag Marjanović, specijalista interne i porodične medicine i direktor "Kuće zdravlja", rekao je da je otvaranje ove zdravstvene ustanove u Banjaluci kruna desetogodišnjeg rada, te da će se stalno truditi da rade u korist svojih pacijenata."Zdravstvena ustanova 'Kuća zdravalja' u Prnjavoru postoji već 10 godina, a od danas je imamo i u Banjaluci, tako da će u narednom periodu stanovništvo moći da se геgistruje ravnopravno kao i u javnom sektoru", rekao je Marjanović i dodao da u "Kući zdravlja" nude daleko lakšu uslugu, gdje je sve na jednom mjestu.On je naveo da će građani moći da koriste usluge laboratorije, pregleda i svih usluga koje jedna zdravstvena ustanova ovog tipa može da pruži."Banjalučani koji žele da se re-gistruju u 'Kući zdravlja' mogu to uraditi pod istim ustavima, sa svojom zdravstvenom knjižicom, kao i u Domovima zdravlja i u bilo kojoj javnoj ustanovi", kazao je Marjanović.On je naveo da imaju opremu takvog oblika i performansi koje mogu zadovoljiti, ne samo primami nego dio I sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.

Stomatološke usluge na viši nivo

BANJALUKA - Zavod za stomatologiju, u kome će pacijentima biti pružane specijalističke stomatološke usluge, otvorio je juče u okviru prostora Doma zdravija u Banjaluci Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS."Ovo su privremeni uslovi i prostor, gdje je obavljen znatan dio prakse studenata Stomatološkog fakulteta, a naredne godine ćemo raditi na iznalaženju prostora u kome bi Zavod bio trajno smješten", pojasnio je Škrbić.On je kazao da je ukupna vrijednost projekta 524.000 KM, od čega je za nabavku opreme utrošeno 440.000 KM, a za rekonstrukciju prostora 84.000 KM. Prema njegovim riječima, novootvoreni Zavod za stomatologiju ima veliki značaj za RS.Kako je istakao, Zavod treba da bude mjesto na kome će studenti Stomatološkog fakulteta obavljati praksu, ali i mjesto postdiplomske edukacije. "Potreba za ovakvom institucijom nametnula se zbog katastrofalnih pokazatelja stanja zdravlja zuba, posebno kod djece", objasnio je ŠkrbićRanka Knežević, direktor Zavoda za stomatologiju, kazala je da Zavod predstavlja visokospecijalizovanu zdravstvenu ustanovu, gdje će pacijentima biti pružane specijalističke usluge."Zavod posjeduje i savremeno opremljenu zubotehničku laboratoriju

9

za izradu svih vrsta protetskih nadoknada i ortodontskih aparata", kazala je ona.Kneževićeva je objasnila da sa ovjerenom zdravstvenom knjižicom i uz uputnicu ordinirajućeg doktora stomatologije ili doktora porodične medicine pacijenti u Zavodu za stomatologiju dobijaju stomatološku uslugu specijalista uz plaćanje panici pacije.

X X X

GLAS SRPSKE, RS

Pacijentima omogućene sve stomatološke usluge

BANJALUKA - Zavod za stomatologiju juče je svečano otvoren u Banjaluci, a ova zdravstvena ustanova pacijentima će pružati specijalističke usluge iz svih oblasti stomatologije, odnosno oralne hirurgije, bolesti usta i zuba, ortodoncije, preventivne i dječije stomatologije, te stomatološke protetike.Ukupna vrijednost ovog projekta je 524.000 maraka, od čega je za rekonstrukciju prostora utrošeno 84.000, a za nabavku opreme 440.000 KM.Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbić istakao je da Zavod za stomatologiju ima veliki značaj za Srpsku jer je stomatološka zaštita bila na primarnom nivou u domovima zdravlja.- Zavod za stomatologiju radi u okviru Doma zdravlja Banjaluka. Ovo su privremeni uslovi i prostor - istakao je Škrbić i najavio da će iduće godine raditi na tome kako bi pronašao prostor u koji bi Zavod bio smješten.Dodao je da je ovo ustanova koja treba da bude mjesto na kojem će studenti Stomatološkog fakulteta obavljati praksu, te mjesto postdiplomske edukacije, uključujući sve specijalizacije i naučnoistraživački rad iz oblasti stomatologije.Direktor Zavoda za stomatologiju Ranka Knežević rekla je da sa ovjerenom zdravstvenom knjižicom i uz uputnicu ordinirajućeg doktora stomatologije ili doktora porodične medicine pacijenti u Zavodu za stomatologiju mogu da dobiju stomatološke usluge specijalista uz plaćanje participacije.Savremeni metodiU Zavodu su istakli da posjeduju i savremeno opremljenu zubotehničku laboratoriju za izradu svih vrsta protetskih nadoknada i ortodontskih aparata.- Edukacijom sopstvenog kadra u planu je učiniti dostupnim najsavremenije metode dijagnostike, terapije i rehabilitacije stomatoloških pacijenata - kazala je Kneževićeva.

Život posvećen hirurgiji

DOBOJ - Skalpel je u protekle četiri decenije bio njegovo najvažnije oruđe, a spasavanje ljudskih života gotovo svakodnevan posao.Jer, hirurzi, kakav je i nadaleko poznati primarijus doktor Milovan Miljanović, gotovo uvijek su u takvoj situaciji da moraju da reaguju munjevito i čine rezove koji život znače.Jedan od brojnih upečatljivih slučajeva je i onaj iz rata, koji mu se urezao duboko u sjećanje.

10

- Riječ je o srpskom vojniku koji je bio povrijeđen u grudni koš i doživio kliničku smrt. Brzo smo reagovali i uspjeli da ga reanimiramo. Ušli smo u salu, ali u toku operacije opet je bio klinički mrtav. Nije preostalo ništa drugo već da na otvorenim srcu radim masažu i tako smo uspjeli da ga spasimo - kaže Miljanović i dodaje da je tokom minulog rata bilo dosta stradalih civila, posebno na jedan Vaskrs.- Granate su padale po gradu, bilo je mnogo povrijeđenih koje je valjalo zbrinuti. Tako smo baš u periodu između 1992. i 1995. godine uspjeli da se kroz praksu uvjerimo u to šta znači biti ratni hirurg. Sve je, drugačije, kada se susretnete sa komplikovanim povredama, pa da bi one bile riješene, opšti hirurg mora da bude vaskularni i neurohirurg, ortoped - rekao je Miljanović i dodao da ni hirurg ne može ništa da učini bez kompletnog tima, u kojem su anesteziolozi, sestre i drugi. Ističe da je hirurg direktno vezan za pacijenta i da bez toga nema uspjeha.- Razgovor sa pacijentom prije, ali i poslije operacije, i te kako utiče na njegovu rehabilitaciju i izlječenje. Sjećam se svojih pacijenata od prije 30 i više godina. Ponosan sam kada mi se javi neko od onih koje sam operisao prije dvije, tri decenije. To je jedno veliko, neponovljivo zadovoljstvo - rekao je Miljanović.Posljednji radni dan Milovanu Miljanoviću uljepšale su kolege sa odjeljenja prigodnim, svečanim ispraćajem. Na dosadašnjem radu zahvalio mu je načelnik Odjeljenja hirurgije Opšte bolnice u Doboju Predrag Lazić, koji mu je poželio da uživa u penziji sa svojim unucima Georgijem i Milošem i da se sjeća dana provedenih na odjeljenju radeći izuzetno human posao. Miljanović je zahvalio i rekao da i dalje bez hirurgije neće moći, jer ona je njegov život."Otimanje od smrti"Miljanović kaže da je najsrećniji kada čovjeka otme od smrti.- Od povreda, teških oboljenja, krvarenja, gušenja. A najnesrećniji sam kada učinim sve, a ne uspijem da uradim ono šta sam naumio - istakao je Miljanović.Takvih slučajeva, na svu sreću, bilo je malo. Stoga Miljanović u penziju odlazi srećan i ispunjen zadovoljstvom.

Kontrola namirnica: Dovoljno labaratorija

BANJALUKA-Pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo Republike Srpske Radmila Čojo izjavila je da BiH ima dovoljno labaratorija za kontrolu životnih namirnica koje su dobro opremljene i u fazi su akreditacije.

X X X

VEČERNJI LIST, HRVATSKA – IZDANJE ZA BIH

Jačanje kralježnice: Protiv bolova u leđima najviše pomaže joga

11

Kronični bolovi u leđima česta su bolest u modernom društvu pa je potrebno pronaći način olakšavanja života pacijentima bez uzimanja lijekova.

Protiv bolova u leđima najučinkovitiji način vježbanja jest joga. Naime, istraživanja su pokazala da joga pomaže i do 30 posto više nego standardne vježbe ili pak tablete protiv bolova, prenosi Mirror.Sudionici istraživanja koje je provedeno u Velikoj Britaniji bili su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je skupina vježbala jogu tijekom tri mjeseca, dok je druga vježbala standardne zadane vježbe. Rezultati su pokazali da je skupina koja je vježbala jogu bila do 30 posto izdržljivija nego druga skupina. Također, imali su i manje bolova u leđima.Kronični bolovi u leđima su česta bolest u modernom društvu i baš zbog učestalosti potrebno je pronaći način smanjenja boli bez uzimanja lijekova, smatra istraživač Alan Silman.

X X X

JUTARNJI LIST, HRVATSKA

Autor: Tanja Rudež: PAD GENIJALNOG ZNANSTVENIKA Zašto nas Radman uvjerava u ono protiv čega se borio cijeli život?

Što se događa s Miroslavom Radmanom? Zar je poludio? pitaju me ovih dana kolege, prijatelji i poznanici šokirani spektakularnom promocijom dodatka hrani ADR Energizer HPE 40, javnosti predstavljenog kao “Radmanov eliksir mladosti” . Što da im odgovorim? Zapravo, i sama sam šokirana činjenicom da vrhunski svjetski znanstvenik bombastično najavljuje nekakav pripravak koji još nije klinički ispitan i koji će se, kažu, moći kupiti po cijeni od 200 eura. Miroslav Radman jedan je od najvećih hrvatskih znanstvenika. Upoznala sam ga u studenome 1989. godine kada je u Zagrebu održao predavanje o tome kako je “srušio genetski zid” križajući dvije vrste bakterija koje se nisu miješale punih 150 milijuna godina. Kao mlada novinarka bila sam ponosna što sam prva pisala o tom otkriću. O istom su otkriću, malo poslije, pisale najprestižnije svjetske novine. Radman je tada bio u naponu snage: kreativan i uspješan čovjek koji je zračio strašću prema znanosti. Njegovi uspjesi nastavili su se i godinama nakon toga: blistavi radovi koje je publicirao u dva vodeća svjetska znanstvena časopisa, Nature i Science, članstvo u Francuskoj akademiji znanosti, međunarodne nagrade, ali i priznanja kolega koji su hvalili njegovu jedinstvenu kreativnost.

Važna otkrićaRadman je bio slika onoga najboljega što Hrvatska daje svijetu: izvanredno talentiran čovjek koji uspješnu karijeru gradi u inozemstvu oslobođen ograničenja provincijalne znanstvene sredine. Kada ga je, međutim, 2000. godine koalicijski ministar znanosti Hrvoje Kraljević pozvao da u Splitu oživi svoju staru ideju o Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS), on se spremno odazvao. Tri godine kasnije lijevoorijentirani Radman iznenadio je javnost svojim pristankom da postane znanstveni savjetnik HDZ-ova premijera Ive Sanadera. No, Radmanova karizma bila je velika i neupitna, a ideja MedILS-a privukla je niz poklonika u inozemstvu, gdje su o tome pisali i prestižni Science i Nature.

12

- Kolegu Miroslava Radmana podržavao sam zbog njegova dotadašnjeg znanstvenog opusa, prepunog kreativnih i važnih otkrića, te nagrada i priznanja. Drugo, podržavao sam i njegovu koncepciju o osnivanju MedILS-a jer je ona savršeno odgovarala i mojim zamislima o organiziranju jednog centra izvrsnosti, usmjerenoga prvenstveno na fundamentalna znanstvena istraživanja - prisjeća se tih dana akademik Vlatko Silobrčić koji je na čelu Upravnog vijeća MedILS-a bio od 2004. do kraja 2006. godine.

Sukob s PrimorcemPrve godine Sanaderove vladavine oko atraktivne lokacije zgrade MedILS-a u sklopu kompleksa Vile Dalmacija u Splitu su vođeni “podzemni ratovi”, a Radman se sukobio i s tadašnjim ministrom znanosti Draganom Primorcem. Na Radmanovu je stranu tada stalo više od 1000 znanstvenika koji su potpisali peticiju podrške. Na njegovoj su strani bili i gotovo svi važniji mediji u zemlji. S neupitnom podrškom javnosti Radman pobjeđuje i osniva MedILS.Ipak, mir nije bio dugoga vijeka: upravna vijeća mladoga instituta mijenjala su se kao na traci, a sve češće su se čuli i glasovi o razmimoilaženju Radmana sa suradnicima. Sukob s Ivanom Đikićem, koji je Radmanu javno spočitnuo da neprofitnu ustanovu MedILS pokušava pretvoriti u privatnu instituciju, nije se više mogao skrivati. Godine 2010. dvojica izvanrednih znanstvenika, različite dobi, ali i istraživačkog te životnog stila, definitivno se razilaze.Radman je tijekom svoje znanstvene karijere, svjedoče mnogi koji su s njim radili, strastveno bio posvećen istraživanjima u laboratoriju. Uvečer bi, kažu, s jednakom strašću uživao u glazbi i pjesmi. Posebno je volio cigansku glazbu. Njegova razbarušenost i nekonvencionalnost kao magnet su privlačili mlade ljude, ali su ga brojni kolege često ogovarali predbacujući mu neodgovornost i sklonost medijskim spektaklima. Iako je posljednjih godina u medijima dao niz neodmjerenih izjava o tome kako traga za “eliksirom mladosti”, Radmanova znanstvena veličina nije bila ozbiljnije poljuljana sve do famozne promocije pripravka ADR Energizer, kada je prešao granicu koja znanost dijeli od opasne pseudoznanosti.- Radmanove izjave o eliksiru mladosti me, najblaže rečeno, čude već dulje vrijeme. Pompozna promocija preparata ADR Energizer definitivno je pokazala da tu nešto nije u redu. Naime, jedno je iznositi dalekosežne zaključke o važnosti vlastitog znanstvenog rada, a sasvim je drugo prodavati nekakav eliksir mladosti. Čini mi se, nažalost, da je Radman još jedan od onih znanstvenika koji su, bez obzira na prijašnje vrhunske rezultate, u jednom trenutku karijere potpuno i nepovratno zastranili - kaže dr. Dario Hrupec, fizičar Instituta “Ruđer Bošković” i član hrvatskog ogranka CFI, neprofitne svjetske organizacije koja se bavi promocijom znanosti.Iznenađen je i akademik Vlatko Silobrčić. - Ne prepoznajem Miroslava Radmana u njegovome sadašnjem izdanju - kaže.

Novi Megamin?No, koja je zapravo Radmanova uloga u stvaranju pripravka ADR Energizer HPE 40, koji proizvodi slovenska tvrtka Regiopharma?- Dr. Anita Kriško i ja dali smo savjet za smjesu različitih prirodnih antioksidansa da bi se eventualno svi radikali kisika neutralizirali. Efikasnost smjese provjerena je u MedILS-u. To je bila suradnja MedILS-a i Regiopharma u domeni naših dugogodišnjih istraživanja - objašnjava Miroslav Radman.Zanimljivo je da je Radmanov suradnik na tom projektu Slavko Ivković, internist koji je bio uključen u kontroverzni projekt Megamin prije desetak godina. Podsjetimo, Megamin, prirodni mineral zeolit, patentirao je Osječanin Tihomir Lelas. Megamin je reklamiran kao sredstvo čudesnih ljekovitih svojstava, ali je Ministarstvo zdravstva 1998. godine i 2001. godine zabranilo njegovu distribuciju. No,

13

njegova je proizvodnja bila unosan biznis pa se tako u osječkom pogonu mjesečno proizvodilo tableta u vrijednosti od 250.000 eura. - Oni koji pričaju da je ADR Energizer zapravo Megamin neka to provjere kod Regiopharme i dr. Ivkovića - rekao je Radman, koji priznaje da nije objavljen nijedan znanstveni rad koji bi potvrdio učinkovitost “eliksira”.

X X X

SLOBODNA DALMACIJA, HRVATSKA

2013. godine izjednačit će se kvaliteta zdravstvene skrbi za sve građane EU-a Hrvati će se moći liječiti u Lyonu ili Beču Nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, osobe oboljele od zloćudnog sarkoma konačno će bez problema moći otići u specijalizirane medicinske centre i dobiti brzu i kvalitetnu dijagnostiku, a zatim će imati pravo i na kvalitetno liječenje u Parizu, Lyonu ili, primjerice, Beču. Također, problema neće imati ni hrvatska državljanka koja mora na operaciju očne mrene, a trenutno, primjerice, boravi u Njemačkoj gdje joj živi kćerka i htjela bi zahvat obaviti u bolnici blizu nje. Dovoljno će biti da to unaprijed najavi HZZO, koji će imati i poseban ured za pomoć pacijentima pri organizaciji liječenja u drugoj zemlji članici EU-a.Šveđanin i umjetni kukS druge strane, umirovljenik iz Švedske koji provodi zimu na hrvatskoj obali, a pati od kronične bolesti, više neće morati sa sobom nositi zalihu lijekova, nego će mu dovoljni biti recepti na europskome obrascu, s kojima će lijekove podignuti i u hrvatskim ljekarnama. A ako ima problema s kukom, moći će, primjerice, na trošak svoga zdravstvenog osiguranja, u nekoj od hrvatskih bolnica ugraditi umjetni kuk.

To su samo neke od pogodnosti koje donosi Direktiva EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, koja stupa na snagu 2013. godine, pa će od nje korist imati i hrvatski državljani potvrde li na referendumu pristupni ugovor s Unijom. Europsko zdravstvo bez granica podrazumijeva, dakle, da se građani EU-a mogu liječiti u drugim zemljama članicama, u nekim slučajevima bez, a u nekim s prethodnim odobrenjem iz svoje države. Zemlje članice trenutno svoja nacionalna zakonodavstva usklađuju s tom Direktivom, dok Hrvatsku to čeka tek nakon što uđe u Uniju.Za sada je, podsjetimo, u EU-u na snazi europska iskaznica zdravstvenog osiguranja, koja turistima i osobama na poslovnim putovanjima olakšava potraživanje prava na zdravstvenu skrb ako se razbole u nekoj drugoj zemlji, a novom će se regulativom, dakle, za nešto više od godine dana, svim građanima omogućiti pravo na liječenje bilo gdje u EU-u, ne samo u hitnim slučajevima, nego i stacionarno u bolnici koju odaberu.Detalji provedbe novog zakona tek se moraju razraditi, no neki uvjeti za prekogranično liječenje već su postavljeni. Ponajprije, nužno je da tu vrstu liječenja pokriva i zdravstveno osiguranje u matičnoj državi. Nadalje, u slučaju osobito skupog liječenja pacijentu će ga morati odobriti nacionalni

14

zdravstveni sustav, a uskratiti samo ako liječenje može brzo realizirati u domovini, ili ako postoji sumnja u vjerodostojnost inozemnog liječnika.

Razlika u cijeniTo konkretno znači da, ako je riječ o zahvatu koje se u Hrvatskoj ne obavlja, HZZO pacijentu neće moći zabraniti odlazak u inozemnu bolnicu. Za rutinske tretmane ili preuzimanje propisanih lijekova, pacijentima neće trebati prethodno odobrenje. Direktiva propisuje i da nacionalna zdravstvena osiguranja, ako je riječ o liječenju koje su građani mogli dobiti u domovini,  troškove prekogranične skrbi nadoknađuju do iznosa kojeg bi za tog osiguranika platili u matičnoj zemlji. To znači da će, u slučajevima da je liječenje u inozemstvu skuplje nego u Hrvatskoj, razliku morati platiti pacijenti. Prema Europskom parlamentu, ta je odredba prepreka ekspanziji medicinskog turizma, s obzirom da bi, navodno, Direktiva trebala izjednačiti dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi za građene EU-a, a ne poticati tu vrstu turizma. Iz Parlamenta ističu kako im je cilj ojačati suradnju među članicama u “e-zdravstvu”, odnosno u korištenju komunikacijskih i informacijskih tehnologija za razmjenu podataka i dokumenata, te uzajamno priznavanje recepta.– Zdravstvo bez granica je dobra ideja, no u provedbi će biti još prepreka. Prema mojim saznanjima, najveći problem bit će usklađivanje zdravstvenih osiguranja s obzirom da se oni razlikuju od države do države. A također treba uzeti u obzir i da je bogatijim zemljama u interesu da zdravstvene usluge sačuvaju za svoje građane. Najveću korist imat će oboljeli od rijetkih bolesti jer će im se omogućiti da odu u specijalizirane centre, s obzirom na to da ni Hrvatska, ali ni sve europske države, nema razvijene centre za sve rijetke bolesti. Tim će se bolesnicima osigurati da brže dobiju kvalitetnu dijagnostiku, ako treba, i drugo liječničko mišljenje, te liječenje − komentira dr. Mirando Mrsić, član Glavnog odbora Hrvatske udruge bolesnika s rijetkim bolestima i saborski zastupnik SDP-a, koji je ujedno i član Upravnog odbora Europske organizacije za rijetke bolesti (Eurordis).Nova europska regulativa, prema mišljenju dr. Mrsića, neće riješiti duge liste čekanja u Hrvatskoj.  Zbog srca u Klagenfurt, zbog raka u Pariz- Dijagnoze zbog kojih se Hrvati liječe u inozemstvu su operacije srca, onkološke bolesti te operacije oka. Zeleno svjetlo HZZO-a u najvećem broju dobivaju djeca sa srčanim manama ili drugim prirođenim malformacijama. Većina hrvatskih pacijenata liječi se u austrijskim klinikama, a slijede Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska, Švicarska, SAD, Slovenija, te Češka i Mađarska.-No, mnogi se građani, mimo HZZO-a, odlučuju na liječenje u inozemstvu, iako bi te zahvate mogli ostvariti u Hrvatskoj, ali imaju više povjerenja u strane bolnice. Primjerice, kod srčanih bolesnika popularno je odredište bolnica u Klagenfurtu, a cijena je zahvata između 10 i 20 tisuća eura. U Klagenfurt, Linz i u Frankfurt odlaze i roditelji s djecom sa srčanim manama, a cijena kardiokirurških operacija djece se kreće od 10 do 30 tisuća eura. Pacijentice sa zloćudnim tumorima maternice i jajnika odlučuju se za Graz. Operacija stoji oko 10.000 eura, dok još pet do šest tisuća valja izdvojiti za citostatike. Neurokirurško top-odredište svakako je klinika u St. Gallenu u Švicarskoj, koja rješava moždane karcinome i aneurizme koje prijete prsnućem, a za zahtjevne operacije valja iskeširati i do 300 tisuća eura. Francuzi su, pak, poznati po tretmanima s radioizotopima, odnosno gama-knife zahvatima i zračenju onkoloških bolesnika, a i sami su razvili neke od metoda zračenja. Najčešće se odlazi u kliniku u predgrađu Pariza, a pacijentima treba od 10 do 20 tisuća eura.

15

Što će Europljani liječiti kod nas?Dr. Mirando Mrsić smatra i da hrvatska medicina ima što ponuditi Europi, pa bi nakon ulaska u EU kod nas na liječenje mogli dolaziti strani državljani, i to za sljedeće zdravstvene usluge:- kardiokirurgija- transplantacija koštane srži- transplantacija organa- ugradnja umjetnih zglobova- neurokirurgija- ginekologija i medicinski potpomognuta oplodnja

Muškarac preminuo ispred zaključanih vrata Hitne pomoći; ravnateljica: "Dovezen je mrtav"

U Domu zdravlja Krk u srijedu je bilo dramatično. Privatnim vozilom dopremljen je stariji čovjek u besvjesnom stanju međutim vrata hitne pomoći bila su zaključana. Jedini tim hitne u tom je trenutku bio na putu za Rijeku s također kritičnim pacijentom. Pozvan je liječnik iz susjedne ordinacije obiteljske medicine koji je pokušao reanimaciju, no samo je mogao konstatirati smrt pacijenta. Zbog tog slučaja reagirao je glavni tajnik KoHOM-a dr.Leonardo Bressan koji traži hitnu obustavu procesa preustroja Hitne medicine PGŽ-a dr, uz tvrdnju da je ovaj tragični događaj dokaz loše organizacije koja je , tvrdi, nedavno već „odnijela prvu žrtvu“ u Bjelovaru gdje se dogodio identičan slučaj. - Nedopustivo je da hitna pomoć ima zaključana vrata, ako je tim na terenu u ordinaciji mora biti barem medicinska sestra educirana za intervenciju. Naša upozorenja da će nova organizacija dovesti do tragičnih situacija nisu naišla na razumijevanje, no sada je jasno o čemu smo govorili, rekao nam je dr .Bressan, koji je inače za odgovornost prozvao ravnateljicu Hitne medicine PGŽ-a dr. Dijanu Florini. Ona međutim tvrdi da Krk i dalje ima pet timova hitne pomoći, a jedino nema dodatnu medicinsku sestru koja će u svakom trenutku biti u službi.- Tu je u pitanju psihološki momenta jer su vrata hitne bila zaključana, no i da je bila sestra u ovom slučaju nije mogla mogla pomoći jer je prema mojim saznanjima pacijent nažalost već dopremljen mrtav. Radi se o starijem čovjeku koji se srušio u selu Bajčići a mještani su ga prevezli do Krka. U našoj službi zabilježen je poziv, a već u razgovoru dispečer je dobio informaciju da čovjek ne daje znakove života. Radilo se o infarktu. Žao mi je što se oko ovog slučaja diže toliko galame, svi mi bili bi najsretniji da na svakoj lokaciji u svakom trenutku imamo raspoloživ tim hitne pomoći, no Hrvatska nije toliko bogata. Ovakvih je slučajeva bilo i ranije, mi smo županija s nekoliko otoka i s postojećim resursima činimo sve da organizacija bude optimalna. Idealne nažalost nema, kaže dr.Florini.

X X X

16

VEČERNJE NOVOSTI, SRBIJA

Bolnice leglo zaraze Svaki deseti hospitalizovani pacijent dobije bolničku infekciju. Na intenzivnoj nezi najviše infekcija. Čak trećini se inficira ranaSKORO svaki deseti hospitalizovani pacijent u Srbiji dobije neku bolničku infekciju!

Tako, ležanje na intenzivnoj nezi, urologiji, hirugiji ili ginekologiji, ukoliko higijena nije na zavidnom nivou, može da zada veliki problem, ali i da dođe glave bolesnicima. Samo je od sepse, koju su ”zakačili” u bolnici, prošle godine umrlo devetoro ljudi.- Bolničke infekcije, koje nastaju tokom hospitalizacije, dobije od pet do deset odsto bolesnika - priča prof. dr Dragan Delić, direktor Klinike za tropske i infektivne bolesti Kliničkog centra Srbije. - Ponekad je ovaj procenat i veći. Ali, bolesnici u startu imaju neki problem koji dovodi do pada imuniteta, pa im je lakše da obole.Samo prošle godine od 60.000 ljudi koji su ležali u nekoj zdravstvenoj ustanovi, njih 600 dobilo je bolničku infekciju. Prema podacima Instituta za javno zdravlje ”Dr Milan Jovanović Batut”, u 2010. najviše je bilo infekcija urinarnog trakta, oko 30 odsto, operisanog mesta 27 odsto i slučajeva sepse skoro 17 odsto.- Najveći broj infekcija registruje se na odeljenjima intenzivne nege - objašnjava dr Jelena Obrenović, epidemiolog i šef Odeljenja za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti Instituta ”Batut”. - Ovde leže pacijenti koji imaju i neko drugo oboljenje, a sve to zahteva različite terapijske i dijagnostičke procedure, što samo povećava rizik za nastanak ovih infekcija. I dalje su najzastupljeniji gram-negativni mikroorganizmi, koji postaju brzo rezistentni na antibiotike. A sve to je posledica nekritičkog davanja ovih lekova.

U EVROPI OD INFEKCIJE UMRE 37.000 LjUDIBOLNIČKE Infekcije zadaju glavobolju i najboljim zdravstvenim centrima u Evropi i svetu. Oni, međutim, iz godine u godinu smanjuju broj obolelih i umrlih. U zemljama EU svake godine oko četiri miliona pacijenata ”zakači” zlatnu stafilokoku, kojoj ni antibiotici ne mogu ništa. Isto tako, oko 37.000 ljudi umre godišnje od bolničke infekcije.I dok statistika u našoj zemlji pokazuje da na svakih 100 bolničkih pacijenata, troje pokupi ovu infekciju, stvarna situacija je daleko ozbiljnija, jer ovaj problem ne prijavljuju sve zdravstvene ustanove u Srbiji.- Iako su u obavezi da prijave bolničke infekcije, do sada nijedna privatna zdravstvena ustanova to nije uradila - ističe dr Obrenović.Kako upozoravaju naši stručnjaci, ugroženi su svi pacijenti kojima se stavlja urinarni, centralni venski i periferni kateter, ali i hronični bolesnici sa smanjenim imunitetom. Propust nege, nepoštovanje postupka sterilizacije i dezinfekcije, ali i nehigijena glavni su uzroci nastanka bolničkih infekcija.- One ne mogu da se iskorene, ali može da se smanji njihova učestalost - priča prof. dr Delić. - Dobro bi bilo kada bi se što veći broj bolesnika ispitivao i lečio ambulantno, da se što više radi kroz dnevnu bolnicu.

Vakcine

17

Novi Grad – U Domu zdravlja u novom Gradu ječe je počela besplatna vakcinacija protiv gripa. Obezbjeđeno je 450 doza besplatnih vakcina, a spiskovi pacijenata, koji imaju pravo na besplatnu vakcinu, nalaze se u epidemiološkoj službi. Porodičnom ljekaru treba da se obrate samo pacijenti koji imaju zdravstvenih problema.

X X X

POLITIKA, SRBIJA

AKCIJA „POLITIKE”: OPREMIMO RODITELJSKU KUĆU Za izlečenje deteta bitno i porodično okruženje Mališani oboleli od raka treba što više vremena da provode van bolnice, stav pedijatrijske onkologije

Donacije za opremanje privremene roditeljske kuće u dva stana na beogradskom Senjaku pristižu, ali nedostaje još neophodnih stvari da bi se mališani oboleli od raka, koji sa roditeljima dolaze na terapije u beogradske bolnice, privremeno uselili u nju. U akciji koju je „Politika” pokrenula pozivamo sve koji su u mogućnosti da donacijama pomognu kupovinu neophodnih uređaja i nameštaja kako bi ova privremena roditeljska kuća dobila što pre nove stanare.Za ozdravljenje deteta, smatraju mnogi stručnjaci, osim redovnog lečenja, veoma je važno da što više vremena provodi u porodičnom okruženju. U roditeljskim kućama mališanima iz unutrašnjosti Srbije omogućava se da budu sa roditeljima u privremenom domu, koji podseća na okruženje na koje su navikli.– Lečenje od maligne bolesti je dugotrajno i veoma je bitno da oboleli mališani što više vremena provode van bolnice, što je i stav pedijatrijske onkologije. Zračna terapija najčešće traje između šest i osam nedelja i velika je razlika da li će za to vreme dete ležati u bolničkom krevetu ili biti u porodičnom okruženju, a na terapiju dolaziti jednom dnevno na sat vremena – objašnjava radiolog dr Jelena Bokun, načelnica Službe pedijatrijske onkologije Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.Na zračnu terapiju u ovaj institut svakodnevno dolaze oboleli mališani iz cele zemlje. Služba pedijatrijske onkologije ima 21 postelju za male pacijente koji su hospitalizovani, a na ambulantno lečenje, terapiju zračenjem, tokom dana stižu i mališani oboleli od raka iz zdravstvenih centara širom Srbije .– Kod nas se uglavnom leče deca uzrasta od tri do 18 godina, a sada trenutno imamo i dva mališana, od godinu i po i dve godine, kod kojih se zračna terapija sprovodi u anesteziji. Najčešći oblik oboljenja kod dece u našoj zemlji je leukemija, dok su na drugom mestu tumori centralnog nervnog sistema – kaže dr Bokun.Uplata pomoćiKupovinu potrebne opreme za privremenu roditeljsku kuću građani mogu donirati i slanjem SMS-a na humanitarni broj 1150, inače, namenjen za izgradnju roditeljske kuće za mališane obolele od raka. Cena poruke iznosi 50 dinara, a broj je aktivan kod sva tri mobilna operatera.Pomoć se može uputiti i uplatom na tekući račun Nurdora, sa naznakom za opremanje roditeljske kuće: 170-30010715000-82, otvoren kod Unikredit banke.Dosadašnje veće donacije

18

Opština Leskovac – 200.000 dinaraE-kapija 100.000 – dinara

Pritisci farmaceutske mafije preko partija Smenjena direktorka „Apoteka Zrenjanin" tvrdi da je LSV pritiskao da posluje u korist novosadske veledrogerije

Zrenjanin - Smenjena direktorka Javne ustanove „Apoteka Zrenjanin" Edita Hodi Fuks najavila je juče tužbu protiv predsednika personalne komisije Skupštine grada Zrenjanina Boška Kojčića (DS) da na sudu objasni na osnovu čega je utvrđen predlog rešenja za njenu smenu.Bivša direktorka kaže da je pre sedam dana smenjena uz obrazloženje koje se poziva na Zakona o zdravstvenoj zaštiti po članu u kome se navodi da se direktor može smeniti pre isteka, mandata ako nestručnim, nepravilnim i nesavesnim radom prouzrokuje veću štetu zdravstvenoj ustanovi. Ovakva konstatacija je neistinita, klevetnička, krajnje nemoralna, a ima za cilj javnu osudu i nametanje javnog prezira. Zbog toga sam angažovala advokate koji pripremaju niz krivičnih tužbi protiv osoba koje su organizovale i sprovele moju nezakonitu smenu - saopštila je juče Edita Hodi Fuks.Donedavna direktorka je novinarima priložila i dokument sa spiskom lekova koje je trebalo da otkupi od „Delta farma", a koji joj je, kako tvrdi, lično uručio predsednik Skupštine grada Aleksandar Marton u svom kabinetu, sredinom aprila ove godine.- Prilikom uručenja tog dokumenta bila sam izložena pritisku da sarađujem sa preduzećem „Delta farm doo" iz Novog Sada, no uslovima koji su nepovoljni no „Apoteku Zrenjanin". Na moj komentar da se radi o kriminalu, Aleksandar Marton mi je odgovorio da mu je takav zahtev prosledio Bojan Kostreš, po nalogu predsednika stranke - kazala je magistar farmacije Edita Hodi Fuks i dodala da to nijejedini dokument ovakve sadržine koji joj je je prosleđen od LSV-a preko Aleksandra Martona.- Razotkrivanjem pozadine moje smene želim da ohrabrim i druge kolege širom Vojvodine da se oglase i suprotstave pritiscima predstavnika farmaceutske mafije i njihovih pokrovitelja iz Lige socijaldemokrata Vojvodine - zaključila je Edita Hodi Fuks.Portparol Demokratske stranke Dragan Stanišić je istakao da je u ovom slučaju pomenuti Boško Kojčić odgovoran samo za poštovanje zakonske procedure kod smene direktorke.- Procedura je ispoštovana. Kao što je i Kojčić objasnio na sednici, DS ne tvrdi da je Edita Hodi Fuks kriva ni da je grešila. Za sve ostalo treba pitati LSV čiji je ona član -rekao je Stanišić za „Politiku".Prozvani predsednik skupštine Aleksandar Marton izjavio da ne želi da komentariše prizemna prepucavanja preko medija i uputio na Ligu socijaldemokrata kao adekvatno mesto za traženje reakcije na tako prizemne optužbe. U LSV-u, osim konstatacije da se treba zapitati zašto smenjena direktorka nije odmah reagovala, ako je bila izložena pritiscima, najpre su najavili saopštenje, a onda su rekli da ga neće biti. Ceo slučaj nisu hteli da komentarišu ni u novosadskoj firmi „Delta farm".

X X X

BLIC, SRBIJA

19

ZDRAVSTVO: MINISTAR SA NEZAPOSLENIMA

Ministar zdravlja prof,dr Zoran Stanković održaće radni sastanak sa nezaposlenim zdravstvenim radnicima u subotu, 12.novembra, 2011.godine, s početkom u 11 sati, u velikoj dvorani Doma sindikata u Beogradu, saopštili sui z Ministarstva zdravlja.

Vakcinisano 600 osoba

Banjaluka - U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci do sada je vakcinisano 600 osoba protiv sezonskog gripa, potvrdila je Milka Mrađa, portparol Instituta za javno zdravstvo RS. Ona objašnjava da je trenutna zainteresovanost građana uobičajna za početak vakcinisanja I tek se očekuje veći broj pacijenata. Ona je podsjetila da je vakcinacija u RS počela 26. oktobra i dodala da nema čekanja na vakcinaciju. Kako je istakla, većina domova zdravlja u RS preuzela je vakcine za besplatno vakcinisanje.

20