re vizor ski standardi sa osvrtom na internu kontrolu u bankama
TRANSCRIPT
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
1/21
Samir Vukovid
REVIZORSKI STANDARDI SA OSVRTOM
NA INTERNU KONTROLU U BANKAMA
SEMINARSKI RAD
Univerzitet u Bihadu
Ekonomski fakultet Bihad
Master studij
KOLEGIJ: Revizija finansijskih institucija
MENTOR: prof. dr. sci Jusuf Kumalid
Bihad, april 2012.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
2/21
2
S A D R A J
1. UVOD ............................................................................................................................................... 3
1.1 Problem, premet i objekt istraivanja ................................................................................... 3
1.2 Hipoteza rada .......................................................................................................................... 3
1.3 Metode istraivanja................................................................................................................. 3
1.4 Svrha i cilj istraivanja.............................................................................................................. 3
1.5 Struktura rada.......................................................................................................................... 3
2. REVIZORSKI STANDARDI .................................................................................................................. 4
2.1 Opdeprihvadeni revizorski stanari ....................................................................................... 4
2.1.1 Opti stanari ................................................................................................................ 4
2.1.2 Standardi provedbe ......................................................................................................... 5
2.1.3 Stanari izvjetavanja.................................................................................................... 5
2.2 Meunaroni revizorski stanari .......................................................................................... 6
2.2.1 MRevS 200 - cilj i temeljna naela provebe revizije financijskih izvjetaja ................... 7
2.2.2 Dokumentacija................................................................................................................. 7
2.2.3 MRevS 240 Odgovornost revizora za otkrivanje kriminalnih radnji ............................. 8
2.2.4 MRevS 320Znaajnost u reviziji ................................................................................. 10
2.2.5 MRevS 500 Revizijski dokaz ........................................................................................ 11
2.2.6 MRevS 550 Povezane stranke ..................................................................................... 11
2.2.7 MRevS 620Koritenje raa strunjaka....................................................................... 12
3. INTERNA KONTROLA U BANKAMA ................................................................................................ 13
4. FINANSIJSKI IZVJETAJI BANAKA ................................................................................................... 18
ZAKLJUAK............................................................................................................................................. 19
LITERATURA ........................................................................................................................................... 20
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
3/21
3
1. UVODXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXX
1.1 Problem, predmet i objekt istraivanjaXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
1.2 Hipoteza radaXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXX
1.3 Metode istraivanjaXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXX
1.4 Svrha i cilj istraivanjaXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
1.5 Struktura radaXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
4/21
4
2. REVIZORSKI STANDARDI2.1 Opeprihvaeni revizorski standardi
Skoro svaka rava ima neke svoje revizorske nacionalne standarde koje primjenjuje.
Najznaajniji o tih stanara su svakako ameriki, koje onosi Ameriki institut ovlatenih
javnih raunovoa. Ima ih ukupno eset a razvrstani su u tri skupine:
Opti stanari Standardi provedbe Standardi izvjetavanja
2.1.1 Opti standardiOpti stanari se onose na kvalifikaciju revizora, kao i na kvalitetu njegovog raa.1 U ovu
grupu stanara spaaju tri stanara:
reviziju treba obaviti osoba ili osobe koje posjeuju ogovarajudu tehniku obuenosti imaju strunost revizora
u svim pitanjima povezanim s preuzetom zaadom revizor ili revizori moraju zaratisvoju neovisnost u shvadanju i razmiljanju
potrebna struna panja mora biti prisutna u provebi ispitivanja i pripremiizvjeda.2
Prvi standar zahtjeva obuenost i strunost revizora koja se obiva kroz iskustvo,
obrazovanje i kontinuirano usavravanje. Ko nas, po vaedim propisima u FBiH, revizor se
moe postati najranije sa pet goina ranog iskustva u raunovostvenoj struci, dok su u
razvijenim zemljama ta pravila rigoroznija. Poto se propisi konstantno mijenjaju, revizor,
kako bi bio u trenu, mora vriti kontinuirano usavravanje. Isto tako, usavravanje je
potrebno zbog ostalih promjena u okruenju, prije svega, promjena glee moernizacije
poslovanja.
Drugi stanar govori o neovisnosti i objektivnosti revizora, to je u uskoj vezi saprofesionalnom etikom. Revizor mora biti neovisan i objektivan, i ne smije ni u kom sluaju
ugroziti svoju neovisnost. Iako je to zaista teko, ali etikato strogo zabranjuje. Revizor de za
svoj posao od komitenta dobiti naknadu, i to smije biti jedina korist koju on ostvaruje od te
revizije. Ako se njegova neovisnost ugrozi na bilo koji nain, on treba oustati o revizije
Tredi stanar zahtjeva postupanje sa unom strunom panjom, to znai a revizor
obavlja reviziju profesionalno, kako bi to radili i drugi revizori.
1W. J. Messier; op. cit. str. 26.
2B. Tuek, L. ager, . Rika; op. cit., str. 119.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
5/21
5
2.1.2 Standardi provedbeStanari provebe onose se na stvarnu provebu revizije.3 Ima ih takoer tri, kao i
optih, a to su:
Rad mora biti ogovarajude planiran, te ako postoje pomodnici, oni moraju bitiprimjereno nadzirani
Potrebno je primjereno prouiti i procijeniti postojedu internu kontrolu kao temelj zautvrivanje pouzanosti rezultata provjera obivenih primjenom ogranienih
revizijskih postupaka
Dovoljno ogovarajudeg okaznog materijala potrebno je prikupiti inspekcijom,promatranjem, upitnicima i potvrivanjem kako bi se stvorila razumna osnova za
miljenje o ispitivanim financijskim izvjetajima4
Planiranje je potrebno kako bi se lake otkrile pogreke, ali i zbog zavretka revizije uoreenom roku. Glavni revizor je ogovoran za postupak revizije, i ako angaira pomodnike,
mora nadzirati njihov rad. Ako kod klijenta postoji sistem interne kontrole, to de olakati
provedbu revizije. Naravno, to isto zavisi koliko de se revizor smjeti osloniti na internu
kontrolu, ali ona svakako smanjuje obim revizije. Tredi stanar provebe revizije se onosi
na nain prikupljanja okaza. Dosta puta je naglaeno a se miljenje ne smije onijeti bez
aekvatnih okaza koje revizor prikuplja na razne naine.
2.1.3 Standardi izvjetavanjaStanari izvjetavanja se onose na pisanje revizorovog miljenja. Ovih stanara, za razlikuo prethona va, ima ukupno etiri, a to su:
U izvjetaju mora biti istaknuto jesu li objavljeni financijski izvjetaji u sklau saopdeprihvadenim raunovostvenim naelima
U izvjetaju mora biti istaknuto jesu li se naveena naela osljeno primjenjivala utekudem razoblju i to u onosu na prethono razoblje
Informacije objavljene u financijskim izvjetajima smatraju se razumnoogovarajudim, osim ako rugaije nije istaknuto u izvjetaju
Izvjetaj mora saravati izraeno miljenje o financijskim izvjetajima razmatranimkao cjelina ili utemeljene tvrnje o injenicama zbog kojih miljenje nije bilo mogude
izraziti. Ako miljenje nije mogude izraziti, potrebno je navesti razloge. U svim
sluajevima gje je naveeno ime revizora u svezi sa financijskim izvjetajima,
izvjetaj mora saravati jasne naznake o karakteru revizorovog ispitivanja, te ako
postoji, stupanja ogovornosti koju preuzima revizor.5
3
W. J. Messier; op. cit. str. 26.4B. Tuek, L. ager, . Rika; op. cit., str. 119.
5B. Tuek, L. ager, . Rika; op. cit., str. 120.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
6/21
6
2.2 Meunarodni revizorski standardiMeunaroni standardi revizije (ISA) se primjenjuju pri reviziji finansijskih informacija iz
prethodnih perioda. Meunaroni standardi revizije sare osnovne principe i sutinske
postupkekao i relevantne smjernice u obliku objanjenja i drugog materijala,toukljuuje i
dodatke. Osnovne principe i sutinske postupke treba tumaiti i primjenjivati u kontekstu
objanjenja i drugog materijala koji sari smjernice za primjenu. Stoga je za razumjevanje i
primjenu osnovnih principa i sutinskih postupaka neophodno razmatrati cjelokupan tekst
Standarda. Priroda Standarda od profesionalnih raunovoa zahtjeva profesionalno
prosuivanje prilikom njihove primjene. U izuzetnim okolnostima profesionalni raunovoa
moe da procjeni da je neophodno odstupiti od osnovnih principa ili sutinskih postupaka
standarda kako bi se to efikasnije postigao cilj angaovanja. Kada do takve situacije oe,
profesionalni raunovoa treba da bude spreman da opravda takvo odstupanje. Svako
ogranienje primjenjivosti oreenog Meunaronog stanara jasno je naglaeno u
samom standardu. Saoptenja o meunaronoj praksi revizije (IARS) se objavljuju radi
pruanja smjernica o interpretaciji i praktinoj pomodi profesionalnim raunovoama u
primjeni ISA, kao i u cilju unapreenja obre prakse. Jeini naleni tekst nacrta za izlaganje,
Meunaronog stanara, Saoptenja o praksi ili bilo kog drugog dokumenta je onaj koji je
objavio IAASV na engleskom jeziku.6
Na slici 17 su prikazani Meunaroni revizorski stanari koji su oznaeni po grupama, o
100 o 999. Neki o ovih stanara su objanjeni u osaanjim izlaganjima, npr. stanar
6IFAC, Meunaroni stanari revizije
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
7/21
7
520 analitiki postupci ili stanar 200 cilj i temeljna naela revizije financijskih izvjetaja. U
nastavku slijei objanjenje nekih najzanimljivijih revizorskih stanara. Sa ovom selekcijom
se ne favoriziraju neki stanari, njihova teina i vanost je apsolutno jenaka, ali imajudi u
viu potrebe ovog raa analizirat demo samo neke. Oabir nije izvren ni po kakvom kljuu,
nego isto po elji autora.
2.2.1 MRevS 200 - cilj i temeljna naela provedbe revizije financijskihizvjetaja
Cilj revizije financijskih izvjetaja je a omogudi revizoru a izrazi miljenje a li su financijski
izvjetaji, po svim bitnim pitanjima, sastavljeni sa primjenjivim okvirom financijskog
izvjetavanja.7Iako je revizor ogovoran za formiranje i izraavanje miljenja o finansijskim
izvjetajima, za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvjetaja u sklau sa primijenjenim
okvirom finansijskog izvjetavanja je ogovorno rukovostvo pravnog lica, uz nazor lica
zauenih za upravljanje. Revizija finansijskih izvjetaja ne oslobaa rukovodstvo ili lica
zauena za upravljanje njihovih ogovornosti. Dakle, ogovornost za financijske izvjetaje
snosi menament klijenta, a revizor je ogovoran za svoje izvjede. Temeljna revizorska
naela su neovisnost, estitost, objektivnost, profesionalna nalenost i una panja,
povjerljivost, profesionalno ponaanje i tehniki stanari. Ko ovog stanara treba
napomenuti a on istie a revizor ne aje apsolutno miljenje o financijskim izvjetajima
nego razumno uvjerenje zbog kontrolnog, inherentnog i rizika neotkrivanja. Takoer ovaj
stanar trai o revizora a planira reviziju tako a revizorski rizik svee na najmanju
mogudu mjeru.
2.2.2 DokumentacijaSvrha MRevS 230 Revizijska okumentacija je a ustanovi stanare i prui smjernice u vezi
revizijske okumentacije. Revizijska okumentacija prestavlja evienciju izvrenih
revizijskih postupaka, prikupljenih revizijskih okaza i zakljuaka o kojih je oao praktiar.
Ponekad se za revizorovu dokumentaciju koristi i termin radni papiri. Revizor treba
blagovremeno da pripremi revizijsku dokumentaciju koja sari:
ovoljnu i ogovarajudu evienciju osnove za izvjetaj revizora
dokaz da je revizija izvrena u sklau sa IAS i primjenljivim zakonskim i regulatornimzahtjevima.
Revizijska okumentacija moe biti sainjena na papirnom, elektronskom ili rugom meiju.
Ona ukljuuje na primjer program revizije, analize, sumarne preglee u vezi znaajnih
pitanja, komunikaciju i izjave, liste zaataka i koresponenciju (ukljuujudi el ektronsku
potu) u vezi znaajnih pitanja. Dijelovi ili kopije eviencija pravnog lica, na primjer, znaajni i
specifini ugovori i sporazumi, mogu biti ukljueni kao io revizijske okumentacije ukoliko
se to smatra prikladnim. Revizijska dokumentacija, meutim, nije zamjena za
7MRevS 200Cilj i temeljna naela revizije financijskih izvjetaja
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
8/21
8
raunovostvene eviencije pravnog lica. Revizijska okumentacija za oreeno revizijsko
angaovanje se prikuplja u revizijski osije. Revizor uobiajeno iz revizijske okumentacije
iskljuuje nevaede nacrte ranih papira i finansijskih izvjetaja, zabiljeke koje oraavaju
nepotpuna ili preliminarna razmiljanja, prethone kopije okumenata koje su izmjenjene
uslje tipografskih ili rugih greaka i uplikate okumenata. Revizor treba a nakon atumaizavanja izvjetaja blagovremeno saini konani revizijski osije. Uobiajeni vremenski
perio koji se smatra priklanim za sainjavanje konanog revizijskog osijea je 60 ana o
atuma izvjetaja revizora. Nakon sainjavanja konanog revizijskog osijea, revizor ne treba a
brie ili odstranjuje revizijsku dokumentaciju prije zavretka perioa u kome se osije uva.8
2.2.3 MRevS 240 Odgovornost revizora za otkrivanje kriminalnih radnjiSvrha MRevS 240 Ogovornost revizora za razmatranje kriminalnih ranji i greaka u reviziji
finansijskih izvjetaja je a ustanovi stanare i prui smjernice o ogovornosti revizora za
razmatranje kriminalnih ranji u reviziji finansijskih izvjetaja i prui etaljnija objanjenja o
primjeni standarda.
Pri planiranju i sprovoenju revizije, u cilju smanjenja revizijskog rizika na prihvatljivo nizak nivo,
revizor treba da uzme u obzir rizik materijalno pogrenih iskaza u finansijskim izvjetajima uslje
kriminalni ranji. Pogrean iskaz u finansijskim izvjetajima moe a nastane zbog kriminalne
radnje i greke. Razlika izmeu kriminalne ranje i greke je u tome a li je aktivnost koja je
rezultirala pogrenim iskazivanjem namjerna ili nenamjerna. Izraz "greka" onosi se na
nenamjerni pogreni iskaz u finansijskim izvjetajima, ukljuujudi propust a se unese neki
iznos ili a se objeloani oreena injenica, kao to su:
greka u procesu prikupljanja i obrae poataka na osnovu kojih se sastavljajufinansijski izvjetaji
netana raunovostvena procjena koja proizilazi iz previa ili pogrenog tumaenjainjenica
greka u primjeni raunovostvenih principa koji se onose na omjeravanje,priznavanje, klasifikaciju, prezentaciju ili objelodanjivanje
Izraz "kriminalna ranja" onosi se na namjeran in koji izvri jeno ili vie lica, koja su na
rukovoedim poloajima, ogovorna za upravljanje, zaposlena ili treda lica, ukljuujudi i
obmanjivanje, u cilju sticanja nepravedne ili protivzakonite koristi. Iako kriminalna radnja
prestavlja irok pravni koncept, u kontekstu ovog MRevS, za revizora su znaajna je la sa
obiljejem kriminalne ranje koja prouzrokuju materijalno znaajan pogrean iskaz u
finansijskim izvjetajima. Revizori ne prosuuju sa pravnog stanovita a li je kriminalna
ranja stvarno nastala. Kriminalna ranja u koju je ukljuen jean ili vie lanova
rukovostva ili onih koji su zaueni za upravljanje prestavlja "kriminalnu ranju
rukovostva" a kriminalna ranja u koju su ukljueni samo zaposleni u pravnom licu
8MRevS 230 - Dokumentacija
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
9/21
9
prestavlja "kriminalnu ranju zaposlenih". U oba sluaja moe postojati ogovor u okviru
pravnog lica ili sa tredim licima van pravnog lica. Pogreno izvjetavanje u kriminalne svrhe
ukljuuje namjeran pogrean iskaz ili izostavljanje oreenih poataka ili objeloanjivanja u
finansijskim izvjetajima s ciljem a se prevare korisnici finansijskih izvjetaja. Pogreno
izvjetavanje u kriminalne svrhe obino ukljuuje:
prijevare kao to su manipulacije, falsifikovanje ili prepravka raunovostveneeviencije, onosno potkrepljujudih okumenata na osnovu kojih se sastavljaju
finansijski izvjetaji
pogreno prikazivanje, ili namjerno izostavljanje iz finansijskih izvjetaja ogaaja,poslovnih promjena ili rugih znaajnih informacija
namjernu pogrenu primjenu raunovostvenih naela koja se onose naodmjeravanje, priznavanje, klasifikaciju, prezentaciju ili objelodanjivanje
Izvjetavanje u kriminalne svrhe esto ukljuuje zaobilaenje kontrola o strane rukovostva,
pri emu kontrole mogu izgleati efikasne. Kriminalna ranja, izvrena putem zaobilaenja
kontrola od strane rukovodstva, moe biti:
evientiranje fiktivnih transakcija, naroito pri kraju goine raunovostvenogperioda, u cilju manipulisanja poslovnim rezultatom ili druge svrhe
neogovarajude izmjene pretpostavki i prosuivanja koritenih pri procjeniraunovostvenih pozicija
izostavljanje, olaganje priznavanja ili priznavanje u pogrenom periou ogaaja itransakcija koje su se esile tokom izvjetajnog perioa
prikrivanje ili neobjeloanjivanje injenica koje mogu uticati na iznose evientiranja ufinansijskim izvjetajima
uede u kompleksnim transakcijama koje rezultiraju iskrivljenom prezentacijomfinansijske pozicije ili uspjenosti pravnog lica
prepravljanje eviencija ili uslova u vezi znaajnih ili neuobiajenih transakcijaPogreno izvjetavanje u kriminalne svrhe moe biti posljeica elje rukovostva a
manipulie zaraama na takav nain a obmane korisnike finansijskih izvjetaja utiudi na
njihovo razumijevanje uspjenosti i profitabilnosti pravnog lica. Ranja ukljuuje motivacijua se uini krivino jelo imogudnost a se to uini. Ovakve manipulacije u poetku mogu
biti manje aktivnosti ili neogovarajude korekcije pretpostavki i promjene prosuivanja koje
vri rukovostvo. Uslje pritisaka ili posticaja, mogu ovesti o povedanja obima ovakvih
manipulacija i rezultirati pogrenim izvjetavanjem u kriminalne svrhe. Ovakve situacije
mogu nastati, kaa uslje pritisaka a se ispune trina oekivanja ili elje a se maksimizira
naknaa iji iznos zavisi o uspjenosti, rukovostvo namjerno vri materijalno pogrena
iskazivanja u finansijskim izvjetajima to prestavlja financijsko izvjetavanje u kriminalne
svrhe. U rugim pravnim licima, rukovostvo moe imati motiv a materijalno znaajno
umanji zarae kako bi minimizirao poresku obavezu ili a ih uveda kako bi, na primjer, dobio
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
10/21
10
kredit od banke. Primarna odgovornost za sprijeavanje i otkrivanje kriminalnih ranji i
greaka je na licima zauenim za upravljanje i na rukovostvu pravnog lica. Ogovornosti
zauenih za upravljanje i rukovostva mogu biti razliite u razliitim pravnim licima i u
razliitim zemljama. U nekim pravnim licima, struktura upravljanja moe biti manje formalna,
jer je mogude a su lica zauena za upravljanje istovremeno i rukovoioci u pravnom licu.Revizor orava stav profesionalnog skepticizma tokom revizije, prihvatajudi a mogu postojati
materijalno pogreni iskazi nastali usljed kriminalne radnje, bez obzira na svoje prethodno iskustvo
u vezi potenja i integriteta rukovostva i lica zauenih za upravljanje. Revizor treba da sprovede
ispitivanja rukovodstva, interne revizije i drugih u okviru pravnog lica, kako bi odredio da li imaju
saznanja o postojedoj, potencijalnoj ili prijavljenoj kriminalnoj ranji koja utie na pravno lice.9
2.2.4 MRevS 320 Znaajnost u revizijiCilj MRevS 320 Materijalnost u reviziji je a uspostavi stanare i prui smjernice o
konceptu materijalnosti i njegovoj vezi sa revizijskim rizikom. Materijalnost je definisana od
strane Komiteta za meunarone raunovostvene stanare u Okviru za sastavljanje i
prezentaciju finansijskih izvjetaja, slijeedim rijeima: Informacija je materijalno znaajna
ako bi njeno izostavljanje ili pogreno prikazivanje moglo uticati na ekonomske oluke koje
bi korisnici onijeli na bazi finansijskih izvjetaja. Materijalnost zavisi o veliine stavke ili
greke prosuene u specifinim okolnostima njenog izostavljanja ili pogrenog prikazivanja.
Otua materijalnost prije obezbjeuje prag ili taku razgranienja nego kvalitativnu
karakteristiku koju informacija mora imati da bi bila od koristi.
Prilikom izrade plana revizije, revizor postavlja prihvatljiv nivo materijalnosti, kako bi otkrio
kvantitativna, materijalno pogrena prikazivanja. Meutim, treba a buu razmotreni i iznos
(kvantitet) i priroda (kvalitet) pogrenog prikazivanja. Primjeri pogrenog kvalitativnog
prikazivanja mogli bi a buu neaekvatan ili nepravilan opis raunovostvene politike na
osnovu koga bi korisnik finansijskih izvjetaja vjerovatno bio zbunjen, propust da se
objeloani neusaglaenost sa zakonom i drugim propisima, kada je vjerovatno da bi
naknano usaglaavanje sa propisanim ogranienjima znaajno pogoralo poslovnu
sposobnost. Ukoliko je revizor ientifikovao materijalno znaajan pogrean iskaz koji je rezultat
greke, treba a pravovremeno o tom pogrenom iskazu obavjesti ogovarajudi nivo
rukovodstva, i da razmotri neophodnost izvjetavanja lica ovlatenih za upravljanje, u sklau sa
MRevS 260 - Saoptavanje revizijskih nalaza licima ovlatenim za upravljanje.10 Ako stvari
pojednostavimo, te pretpostavimo a je priho preuzeda milion KM, a esila se pogreka u
evienciji prihoa o 1 000 KM. Moemo redi a ova informacija o 1 000 nije materijalno
znaajna u onosu na priho, meutim ka bi priho klijenta bio 10 000 KM, ona pogreka
od 1 000 KM je znaajna i moe utjecatina financijske izvjetaje i ovesti u zabluu.
9MRevS 240 Odgovornost revizora za otkrivanje kriminalnih radnji
10MRevS 320Znaajnost u reviziji
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
11/21
11
2.2.5 MRevS 500 Revizijski dokazCilj ovog Meunaronog stanara revizije 500 Revizijski okaz je a uspostavi stanare i
prui smjernice o tome ta je revizijski okaz, obimu i kvalitetu revizijskog dokaza koji treba
pribaviti prilikom revizije finansijskih izvjetaja, kao i postupcima pribavljanja revizijskog
okaza. Revizijski okaz prestavlja sve informacije koje je revizor koristio pri izvoenjuzakljuaka na kojima zasniva miljenje, i obuhvata informacije sarane u raunovostvenim
eviencijama koje prestavljaju pologu za sastavljanje finansijskih izvjetaja, kao i ruge
informacije. O revizora se ne oekuje a razmatra sve informacije koje postoje. Revizijski
dokazi, koji su po prirodi kumulativni, obuhvataju dokaze pribavljene putem revizijskih
postupaka sprovedenih tokom revizije i mogu obuhvatati i dokaze pribavljene iz drugih
izvora kao to su revizije prethonih perioa ili proceura kontrole kvaliteta koje firma
primjenjuje prilikom prihvatanja novih klijenata ili nastavka angaovanja ko postojedih
klijenata.
Pouzdanost dokaza zavisi od njihovog izvora i njihove prirode, kao i od okolnosti u kojima
su obavljeni. Moe se izvriti uoptavanje u vezi sa pouzanodu razliitih vrsta okaza.
Ipak, takva uoptavanja su premet znaajnih izuzetaka. ak i kaa okazi potiu iz
eksternih izvora, mogu postojati oreene okolnosti koje utiu na pouzanost obijenih
informacija. Na primjer, dokazi dobijeni od nezavisnog eksternog izvora mogu biti
nepouzdani ukoliko izvor ne posjeduje dovoljno znanje. Uz prihvatanje da postoje izuzeci,
oreena uoptavanja u vezi sa pouzanodu okaza mogu biti korisna:
dokazi su pouzdaniji kada su dobijeni iz nezavisnih eksternih izvora interno generisani dokazi su pouzdaniji ukoliko su relevantne interne kontrole
efektivne
dokazi koje je direktno prikupio revizor pouzdaniji su od dokaza dobijenih posredno iliuz posredovanje
dokazi su pouzdaniji ukoliko su u obliku dokumenata, bilo na papiru, elektronski ili narugom meiju (na primjer, zapisnik sainjen tokom sastanka je pouzaniji o
naknane usmene izjave o iskusiji i zakljucima)
dokazi u formi originalnih dokumenata su pouzdaniji od dokaza u formi fotokopija ifaksimila.11
Postupci prikupljanja revizorski dokaza su inspekcija ili pregledavanje, promatranje,
propitkivanje i izraunavanje.12
2.2.6 MRevS 550 Povezane strankeCilj Meunaronog stanara revizije 550 Povezane strankeje a uspostavi stanare i pruismjernice o revizorovoj ogovornosti i postupcima revizije koji se tiu povezanih subjekata i
11MRevS 500 Revizijski dokaz
12B. Tuek, L. ager, . Rika; op. cit., str. 130.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
12/21
12
poslovnih ogaaja s tim subjektima, bez obzira na to a li je Meunaroni raunovostveni
standard 24 - Objavljivanje povezanih strana, ili slian zahtjev, sastavni io primjenjljivog
okvira finansijskog izvjetavanja.
Revizor treba a obavi postupke revizije koji su osmiljeni tako a se njima pribavi
zaovoljavajudi revizijski okaz u vezi sa ientifikacijom i objavljivanjem povezanih stranaka od
strane rukovodstva i efektima transakcija sa povezanim strankama koji su od materijalnog znaaja
za finansijske izvjetaje. Meutim, ne moe se oekivati o revizije da identifikuje sve
poslovne ogaaje s povezanih subjektima. Kada ima indicija da postoje povezane stranke,
revizor treba da primjeni moifikovane, proirene ili oatne revizijske postupke koji de biti
primjereni datim okolnostima. Rukovodstvo je odgovorno za identifikovanje i objavljivanje
povezanih stranaka i poslovnih ogaaja s tim subjektima. Ova ogovornost zahtjeva o
rukovostva a primjenjuje ogovarajude interne kontrole rai obezbjeenja ogovarajudeg
identifikovanja transakcija sa povezanim subjektima u informacionom sistemu i njihovog
objavljivanja u finansijskim izvjetajima. Prilikom ispitivanja identifikovanih transakcija sa
povezanim strankama, revizor treba a pribavi zaovoljavajudi revizijski okaz da su ove
transakcije ispravno evidentirane i objavljenje. Ako revizor nije u mogudnosti a pribavi
zaovoljavajudi revizijski dokaz u vezi s povezanim strankama i transakcijama sa tim strankama, ili
ako zakljui a po tom osnovu objavljivanje u finansijskim izvjetajima nije aekvatno, treba a
na ogovarajudi nain moifikuje svoj izvjetaj.
2.2.7 MRevS 620 Koritenje rada strunjakaCilj Meunaronog stanara revizije 620 Koritenje rezultata raa strunjaka je dauspostavi stanare i prui smjernice o koritenju raa strunjaka u svojstvu revizijskog
okaza. Strunjak oznaava lice ili preuzede koje posjeuje posebne vjetine, znanja i
iskustva u oreenoj oblastiosim raunovostva i revizije.
Revizorovo obrazovanje i iskustvo mu omogudava a bue upoznat sa pitanjima koja se tiu
poslovanja uopte, ali o revizora ne treba oekivati a posjeuje struna znanja lica koja su
obuavana ili posjeuju kvalifikacije za angaovanje u praksi u rugim profesijama ili
zanimanjima, kao to su aktuari ili inenjeri. Kaa planira a koristi rezultate raa strunjaka,
revizor treba da ocjeni profesionalnu kompetentnost i objektivnost strunjaka. Kaa se izaje nemoifikovani izvjetaj revizora, ne vri se poziv na rezultate raa strunjaka. Takav poziv bi
mogao a bue pogreno protumaen kao rezerva u miljenju revizora ili pojela
odgovornosti sa strunjakom, to nije namjera.13 Jedini odgovoran za reviziju je revizor.
13MRevS 620Koritenje raa strunjaka
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
13/21
13
3. INTERNA KONTROLA U BANKAMA
Po Zakonu o bankama u FBiH, banke su une uspostaviti sistem interne kontrole u cilju
obezbjeenja zakonitosti poslovanja. Interna kontrola pomae a se sprijee nelegalneranje u poslovanju banke, i tako se zatite ioniari, klijenti ali i rava. Agencija za
bankarstvo FBiH je donijela Odluku ominimalnim standardima interne kontrole u bankama
(Sl. novine FBiH 3/03), iji preiden tekst slijedi u nastavku.
Ovom olukom se blie propisuje obavezni minimum stanara sistema interne kontrole
koji je banka una a obezbijei, kontinuirano provoi i orava. Nazorni obor je
odgovoran da, na osnovu prijedloga uprave banke donese odluku o uspostavi, oravanju i
unapreenju efikasnog sistema interne kontrole u banci i osigura a uprava banke obezbijei
uslove za njegovo provoenje onosno a uprava banke i rugi zaposleni u banci
uspostavljaju i provode detaljne procedure i postupke vezane za sveobuhvatni sistem
pradenja i provjera izvravanja poslovnih aktivnosti i operacija na svim poslovnim
(funkcionalnim i operativnim) nivoima i porujima poslovanja banke. Istovremeno nazorni
obor je uan a, na prijelog uprave banke, utvri ciljeve te donese i kontinuirano prati
provoenje politika vezanih za sistem interne kontrole banke koje, izmeu ostalog, treba da
osiguraju i to a se ovlatenja za onoenje poslovnih oluka, zavisno o njihove priroe,
prenose na ogovarajude rukovone nivoe banke i a se ta ovlatenja u potpunosti provoe
onosno izvravaju kroz cijelu organizacionu shemu banke.
U cilju osiguranja minimalnih zahtjeva sistema interne kontrole banke u skladu sa ovom
olukom, nazorni obor je uan a:
donese i osigura uspostavu efikasne organizacione strukture banke donese poslovni plan banke, u pisanom obliku, sa jasnim ciljevima i poslovnim
politikama banke koje obuhvadaju i efinisanje (utvrivanje) prihvatljivih i
neprihvatljivih rizika sa odgovornostima uprave banke za osiguranje uslova za
ientifikaciju, pradenje i kontrolu tih rizika
osigura a poslovni plan banke sari strateki i operativne planove osigura a poslovni plan banke jasno i precizno efinie linije nalenosti i
odgovornosti kao i sistem odnosno linije izvjetavanja
osigura a vii rukovoni nivoi banke provoe stalno pradenje i kontrolu izvravanjafunkcija niih rukovonih nivoa banke
osigura a banka uspostavi ogovarajude raunovostvene proceure osigura a banka uspostavi ogovarajude proceure za zatitu aktive osigura da je sistem interne kontrole banke pod stalnim nadzorom interne i
povremenim nadzorom eksterne revizije; i
onese plan za stalni nazor i perioinu kontrolu funkcionisanja sistema internekontrole od strane odbora za reviziju kao i program za njegov razvoj i unapreenje.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
14/21
14
Sistem interne kontrole prvenstveno obuhvata raunovostveno i finansijsko poslovanje
banke, ukljuujudi posebnu kontrolu finansijskog plana i planiranja, stanarnih i
nestanarnih trokova, statistikih analiza i njihovu objavu, perioinih operativnih i
poslovnih izvjetaja te programa obuke za poboljanje izvrnih funkcija svih slubenika banke
i ima usku vezu sa internom revizijom koja vri nazor na funkcionisanjem sistema internekontrole banke i odboru za reviziju i upravi prua pravovremenu informaciju o njegovoj
adekvatnosti i efikasnosti.
Sistem interne kontrole banke obavezno sari aministrativnu i raunovostvenu kontrolu.
Aministrativna kontrola obuhvata uspostavu, pradenje, razvoj i kontrolu organizacione
strukture odnosno sheme banke i kontrolu procedura i evidencija vezanih za procese
onoenja oluka o oobravanju poslovnih transakcija banke o strane razliitih nivoa
rukovostva. Aministrativna kontrola prestavlja polaznu taku u uspostavljanju
raunovostvene kontrole.
Raunovostvena kontrola obuhvada plan proceura, proceure i eviencije vezane za
zatitu aktive i pouzanost finansijskih eviencija banke i mora osigurati a:
se poslovne transakcije banke izvravaju u sklau s opdim ili posebnim odlukamaonosno oobrenjima nalenog rukovostva banke
se poslovne transakcije banke knjigovostveno evientiraju bez olaganja i tano se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evidentiraju u skladu sa zakonom i na
nain a je moguda izraa finansijskih izvjetaja u sklau sa usvojenim
raunovostvenim principima, meunaronim raunovostvenim stanarima iostalim kriterijima koji se primjenjuju na finansijsko izvjetavanje
se poslovne transakcije banke knjigovostveno evientiraju na nain a jeodgovornost za aktivu banke prepoznatljiva i transparentna
je pristup aktivi banke ozvoljen samo u sklau sa oobrenjem nalenogrukovodstva
se knjigovostvene eviencije aktive provjeravaju i uporeuju sa stvarnim stanjemaktive u oreenim, najmanjepropisanim, vremenskim intervalima i a se, u sluaju
bilo kakvih razlika, preuzimaju ogovarajude mjere i aktivnosti.
Sistem interne kontrole mora osigurati a ni jeno lice zaposleno u banci ne moe biti u
poziciji a uini znaajne greke ili poini prekraje utvrene zakonom, rugim propisima i
internim aktima banke, a koji se u kratkom roku ne mogu otkriti. Sistem interne kontrole
banke mora a osigura slijeede osnovne proceure:
za uspostavu i oravanje efikasne organizacione strukture banke za uspostavu i oravanje ogovarajudeg raunovostva banke za efikasnu zatitu aktive banke za omogudavanje uspostave i provoenja efikasnog programa interne i eksterne
revizije banke
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
15/21
15
za efikasnu zatitu banke o zloupotreba u kriminalne svrhe (pranje novca, pljake,terorizam i drugo).
Plan organizacione strukture banke, donesen od strane nadzornog odbora, mora uspostaviti
jasne nivoe i linije nalenosti kao i ogovornosti sa jasnimrazgranienjima izmeu funkcija
upravljanja, nazora i rukovoenja u banci.Po pitanju organizacione strukture banke sistem
interne kontrole, kaominimum, treba osigurati dasu
ovlatenja i ogranienja slubenika banke jasno i precizno utvrena u aktu ounutranjoj organizaciji i sistematizaciji poslova banke onesenom o strane
nadzornog odbora. Kao minimum kontrolnog aspekta ovog pitanja treba osigurati
izvjetavanje obora za reviziju o slijeedimpitanjima: likvidnosti banke, adekvatnosti
kapitala banke, kvalitetu i klasifikaciji aktive banke, ospjelim nenapladenim
kreditima, svim novim plasmanima i novim vanbilansnim stavkama, novim velikim
izlaganjima kreitnom riziku pojeinano, novim kreitnim izlaganjima prema licima
povezanim sa bankom, transakcijama sa vrijednosnim papirima, transakcijama u
platnom prometu, bilansu stanja banke, prihodima i rashodima odnosno bilansu
uspjeha banke, realizaciji finansijskog plana banke, izvjetaju interne i eksterne
revizije banke te poziciji banke u onosu na strateki plan banke.
se u banci provoi karovska politika na nain a se ranici zapoljavaju na ranamjesta koja ogovaraju njihovim strunim kvalifikacijama, sposobnostima i
ogovarajudem ranom iskustvu
se provoi sveobuhvatna, kontinuirana i uspjena obuka ranika banke se provodi kontinuirana kontrola i ocjena kvaliteta poslova izvrenih o strane svakog
zaposlenog radnika banke
je u banci obezbijeeno razvajanje obavljanja nespojivih poslova tako a jeno licene moe istovremeno imati unosti vezane za zatitu aktive i unosti vezane za
njeno knjigovodstveno evidentiranje onosno ne moe istovremeno obavljati
oreene poslovne aktivnosti i imati ovlatenje za kontrolu tih istih aktivnosti, a
naroito u slijeedim sluajevima: kreitni slubenik ne smije a vri isplatu srestava
kreita, kreitni slubenik ne smije a obavlja i poslove vezane sa funkcijom
knjigovostva kreita, lica ovlatena za potpisivanje naloga i ekova po raunima kokoresponentnih banaka ne mogu obavljati i poslove usaglaavanja rauna ko tih
banaka, a poslove usaglaavanja poataka sa glavnom knjigom obavezno obavlja
samo lice koje nije vrilo prvobitna knjienja, a se u svim ostalim sluajevima potuje
princip razvajanja nespojivih unosti.
se, gje je to primjenljivo, u oreenim vremenskim intervalima provoi principplaniranih i nenajavljenih rotacija svakonevnih unosti zaposlenog osoblja u banci
to mora biti previeno i ukupnim programom obuke slubenika banke.
se osigura zaposlenom osoblju banke koritenje goinjeg omora u neprekinomtrajanju od najmanje dvije sedmice svake godine.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
16/21
16
Da bi obezbijeio uslove za efikasno i kvalitetno upravljanje bankom nazorni obor je uan
a osigura a knjigovostveni sistem banke prua mogudnost za izrau svih potrebnih
reovnih i povremenih internih izvjetaja i informacija za njegove i potrebe ostalih korisnika.
Knjigovostvene eviencije banke moraju biti voene u sklau sa svim propisanim i
uspostavljenim raunovostvenim i bankarskim principima kao i meunaronimstanarima. Knjigovostvene eviencije i rauni banke moraju u svakom trenutku
oraavati njeno stvarno finansijsko stanje i precizne rezultate njenog poslovanja, a posebno
u pogledu:
operativnih ogovornosti koje moraju osigurati a raunovostveni sistemomogudava pripremu internih izvjetaja za potrebe kontrole. Eviencije moraju biti
nevno aurne i imati (analitike) pomodne kontrolne raune koji su usklaeni sa
stanjem u glavnoj knjizi
kontrolnih traka (elektronski zapisi, diskovi i drugo) koje moraju biti kreirane tako dasvaka pojeina stavka moe a se ispita i slijei (prati) kroz poslovne knjige banke
obaveznog prethonog numerisanja finansijskih instrumenata koje olakava proceseokazivanja, usaglaavanja i kontrole iskoritenih i neiskoritenih stavki
obaveznog raunovostvenog prirunika koji sari uputstva za obrau svakodnevnihtransakcija. Prirunik treba, kao minimum, a sari stanarne proceure za:
knjigovostveno evientiranje poslovnih operacija, nevno usaglaavanje stavki,
zbirova i glavne knjige, pripremu i kontrolu izvorne dokumentacije kontrolu kretanja
dokumentacije od korisnika do elektronske obrade (ukoliko ista postoji) i njen
povratak, promjene u glavnom elektronskom registru, i uvanje onosno arhiviranjeizvorne okumentacije za knjienje it.
Osnovni meto za zatitu specifinih stavki aktive banke mora da predstavlja posebno
ovlatenje za pristup takvoj aktivi. Banka je una a, u okviru svog sistema interne kontrole,
saini plan za zatitu fizike aktive koji, kao minimum, mora a ukljui: 1. kontrolu gotovog
novca na nain a blagajnici imajusamo pojeinaan pristup gotovinskim srestvima koja su
njima lino stavljena na raspolaganje za obavljanje poslovnih operacija. Zajeniko
raspolaganje gotovinskim srestvima nije oputeno, 2. u poslovima koji su vezani za
gotovinu u trezoru, utrive zaloge, ostave, neizate ekove i ruge vrijenosnice, rezervnebrave i kljueve epozita graana, rezervne kljueve blagajnikih kasa i slinim poslovima
uspostavu sistema zajenike zatite o va lica istovremeno u kojem su aktivnosti samo
jednog lica onemogudene putem viju razliitih brava ili kombinacija i raspolaganjem samo
sa jenim kljuem ili jenom kombinacijom, 3. u poslovima gje je neophona provjera i
potvra kao to su usaglaavanje glavne knjige i analitikih eviencija, transfer srestava,
izavanje garantnih pisama i slinim poslovima uspostavu sistema vostruke kontrole koji se
o zajenike kontrole razlikuje po tome to aktivnost jenog lica mora biti verifikovana o
strane rugog lica rai osiguranja a samo ovlateno lice obavlja oreenu transakciju, da je
transakcija na ogovarajudi nain evientirana i/ili a je usaglaavanje obavljeno naogovarajudi nain, 4. planove za izvanrene situacije i uvanje pomodnih registara i osjea
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
17/21
17
za sve kljune eviencije i poatke izvan prostorija banke, 5. sistem (nain) izvjetavanja o
neostacima koji treba a prestavlja proces za trenutno ponoenje izvjetaja i pokretanje
istrage o manjku gotovine i ostalim nedostacima ili nepravilnostima u trenutku kada se
otkriju. Ovaj sistem mora da osigura da se rezultati istrage preaju nalenom osoblju i
organima banke, a kaa je to potrebno i osiguravajudim kudama, kontrolnim institucijama irugim nalenim ravnim organima, 6. proceure za zapoljavanje osoblja koje, posebno
za specifina rana mjesta u banci, moraju a ukljue obavezu rukovostva banke za
prethonu provjeru pouzanosti, obrazovanja i preporuka o ranijim zaposlenjima buudih
ranika banke, 7. proceure za fiziko i elektronsko osiguranje.14
14Odluka o minimalnim standardima interne kontrole u bankama, (Sl. novine FBiH broj 3/03).
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
18/21
18
4. FINANSIJSKI IZVJETAJI BANAKA
Iako su banke po zakonu i olukama Feeralne bankarske agencije une a ostavljaju
razne izvjetaje, na raznim obrascima (npr. banka mora izvjetavati FBA o transakcijamavedim o 30 000 KM u cilju sprjeavanja finansiranja terorizma i pranja novca, listu ioniara,
izvjetaj o poziciji likvinosti banaka, izvjetaj o klasifikaciji aktive i mnogi rugi), mi demo se
u ovom poglavlju usreotoiti na pettemeljnih financijskih izvjetaja koji su obavezni po MRS
1. U set financijskih izvjetaja ubrajamo:
Bilans stanja Bilans uspjeha Izvjetaj o novanim tokovima
Izvjetaj o promjenama na kapitalu Raunovostvene politike i zabiljeke uz financijske izvjetaje.
Banke su une a sainjavaju financijske izvjetaje u pismenoj formi, na stanarnim
obrascima koje je propisalo ministarstvo finansija. Financijski izvjetaji se sainjavaju na
slubenim jezicima u FBiH u omadoj novanoj jeinici KM, sa zaokruenim brojevima.
Poznato nam je a se izvjetaji mogu praviti na svaki an, meutim uobiajeno je a se prave
polugoinji i goinji. Po Zakonu o raunovostvu i reviziji FBiH polugoinji se izvjetaji
moraju preati o 31.07 a goinji o posljenjeg ana februara mjeseca. Ako pravno lice
rai konsoliovani izvjetaj, mora ga preati najkasnije o kraja aprila tekude goine za
prethonu goinu. Po ovom Zakonu revizorski izvjetaj se mora preati najkasnije o kraja
tekude goine za prethonu goinu, meutim poto su banke regulisane Zakonom o
bankama, banka je po lanu 50 una ostaviti revizorski izvjetaj najkasnije 5 mjeseci od
zavretka poslovne goine. Ovo su neke o opdih napomena koje revizor mora poznavati a
bi bio u prilici a kvalitetno obavi reviziju. Ovaj set financijskih izvjetaja, kako to je
napomenuto prestavlja kostur u izvjetavanju banaka. Revizor mora poznavati Zakon o
bankama, i sve oluke FBA kako bi uopte znao koje sve izvjetaje banke ponose.
Danas u naoj privrei mnogi vlasnici preuzeda, koji su ujeno i menaeri, ljubomorno
uvaju svoje financijske izvjetaje, iako su onijavni. Ipak to nije sluaj sa bankama. One se
true a buu transparentne, te a sa setom financijskih izvjetaja , ukljuujudi i revizorov
izvjetaj, privuu nove epozite i stvore povjerenje ko klijenata. Meutim, za javnost se
pripremaju jedne informacije, ok ruge koje su io korespoencije izmeu banke i revizora
te banke i FBA, ostaju kao poslovna tajna. U nastavku demo se upoznati sa zakonskom
regulativom koja regulie poslovanje banaka. Ako se samo poglea zakonska regulativa,
moe se osjetiti kolika je kompleksnost u obavljanju bankarskih poslova, a pogotovo koliko to
zahtjeva strunosti i znanja sa strane revizora kako nebi pogrijeio i nanio tetu onima koji
su korisnici financijskih izvjetaja.
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
19/21
19
ZAKLJUAK
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
20/21
20
LITERATURA
1. A. Zelid Gered, N. arlija; Kratak pregled Basela 2.2.
B. eko; Uloga interne kontrole u procesu menament oluivanja magistarski rad,Panevropski Aperion univerzitet, Banja Luka, 2009.
3. B. Tuek, L. ager, . Rika; Revizija porka poslovnom upravljanju, Revicon, Sarajevo,2006.
4. B. Tuek; D. Filipovid; I. Pokrovac; Uloga revizorskog obora u povedanju efikasnostieksternih i internih mehanizama korporativnog upravljanja, Ekonomski fakultet u Zagrebu,
Zagreb, 2008.
5. B. Tuek; I. Filipovid; D. Filipovid; Istraivanje onosa eksterne revizije i nazornog obora uHrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.
6. B. Tuek; S. Sever; Uloga interne revizije u povedanju kvalitete poslovanja pouzeda urepublici hrvatskojempirijsko istraivanje, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2007.
7. D. Danid, I. Mio, D. Mahaek; Raunalom potpomognute tehnike revizije, Ekonomskifakultet Osijek, 2008.
8. E. Vilogorac, M. Baid; Osnove ekonomije, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008.9. Federalna bankarska agencija, Informacija o bankarskom sistemu FBiH, 31.12.2009. godine.10.G. Kneevid; Ekonomsko financijska analiza, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.11.Goinji obraun banaka za 2009. godinu, Revicon.12. I. Filipovid; Raunovodstvo financijskih institucija,Sveuilite u Splitu, Split, 2008.13. I. Filipovid; Revizija, Sveuilite u Splitu, Split 2008.14.J. Sovid; Upravljaki nazor poslovanja preuzeda kontrola i revizija, Fakultet
kriminalistikih nauka, Sarajevo, 2000.
15.K. Dorid; Konzekvencije baselskog sporazuma o kapitalu (Basel II) na poslovanje pouzeda uHrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010.
16.K. Dumiid; B. Cvetkovi; Dizajni uzoraka primjenjivi u revizijskim testovima, Ekonomskifakultet u Zagrebu, Zagreb, 2007.
17.M. Grubeid; Mikroekonomski i makroekonomski faktori uspjenosti banaka, PanevropskiAperion univerzitet, Banja Luka, 2008.
18.M. Jahid, H. apina, H. Jahid; Raunovostvo financijskih institucija, Sarajevo, 2008.19.M. Markid; Financijsko raunovostvo, Univerzitet u Travniku, Mostar, 2008.20.M. Spremid, Metode provedbe revizije informacijskih sustava, Ekonomski fakultet uZagrebu, Zagreb, 2007.21.Meunarono uruenje raunovoa; Meunarone smjernice revizorske prakse, (prijevod
sa engleskog Hrvatska revizorska komora)
22.Meunarono uruenje raunovoa; Meunaroni revizorski stanari, (prijevod saengleskog Hrvatska revizorska komora)
23.Meunarono uruenje raunovoa; Prirunik meunarone revizije, angamanizraavanja uvjerenja i etike, 2007. (prijevod sa engleskog Hrvatska revizorska komora)
24.MSFI 7 Financijski instrumenti, prezentacija.25.Odluka o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama (Sl. novine FBiH
broj 3/03).
-
7/31/2019 Re Vizor Ski Standardi Sa Osvrtom Na Internu Kontrolu u Bankama
21/21
26.Odluka o minimalnim standardima interne kontrole u bankama, (Sl. novine FBiH broj3/03).
27.Odluka o minimumu obima oblika i sadrzaja programa i izvjestaja o ekonomsko-financijskojreviziji banaka (Sl. novine FBiH broj 3/03).
28.P. M. Bogetid; Analiza bilansa; Univerzitet Crne Gore Ekonomskih fakultet, Podgorica, 2000.29.R. Raid, M. Ferizovid;Strateki menament, Grafiar, Banja Luka, 2005.30.R. Stutely; Uspjean poslovni plan.31.S. Sever; Stanje i perspektive financijskog izvjetavanja i revizije u kotirajudim pouzedima
u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.
32.V. Belak; Menaersko raunovostvo, Zagreb, 1995.33.W. J. Messier; Revizija - prirunik za revizore i stuente, Faber & Zgombid Plus, Zagreb, 2000.34.Zakon o bankama (Slubene novine F BiH, br. 39/98,32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02,
13/03, 19/03 i 28/03).
35.Zakon o bankama(Slubeni glasnik Republike Srpske broj 44/03).36.Zakon o bankama(Slubeni list Crne Gore broj 10/08).37.Zakon o kreditnim institucijama Republike Hrvatske.38.Zakon o raunovostvu i reviziji BiH, (Slubeni glasnik BiH, broj 42/04)39.Zakon o raunovostvu i reviziji FBiH, Slubene novine FBiH 83/09.40.Zakonu o bankama Srbije, (Slubeni glasnik 107/2005).
INTERNET STRANICE
41.www.cbbh.ba Centralna banka BiH42.www.nbs.rs Narodna banka Srbije43.www.hnb.hr Narodna banka Hrvatske44.www.cb-mn.org Centralna banka Crne Gore45.www.fba.ba Agencija za bankarstvo FBiH46.www.abrs.ba Agencija za bankarstvo RS47.www.srr-fbih.org Savez raunovoa, revizora i financijskih jelatnika FBiH48.www.komisija-rrbih.info Komisija za raunovostvo i reviziju BiH49.www.fmf.gov.ba Federalno ministarstvo finansija50.www.revizija.gov.ba Ured za reviziju institucija BiH51.www.saifbih.ba Ured za reviziju institucija FBiH52.www.revizorska-komora.hr Hrvatska revizorska komora53.www.intosai.org Meunarona organizacija vrhovnih institucija za reviziju54.www.eurosai.org Evropska organizacija vrhovnih institucija za reviziju55.www.ifac.org International Federation of Accountants56.www.ifrs.org International Accounting Standards Board57.www.bis.org Basel Committee on Banking Supervision
http://www.cbbh.ba/http://www.cbbh.ba/http://www.cbbh.ba/http://www.nbs.rs/http://www.nbs.rs/http://www.nbs.rs/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.cb-mn.org/http://www.cb-mn.org/http://www.cb-mn.org/http://www.fba.ba/http://www.fba.ba/http://www.fba.ba/http://www.abrs.ba/http://www.abrs.ba/http://www.abrs.ba/http://www.srr-fbih.org/http://www.srr-fbih.org/http://www.srr-fbih.org/http://www.komisija-rrbih.info/http://www.komisija-rrbih.info/http://www.komisija-rrbih.info/http://www.fmf.gov.ba/http://www.fmf.gov.ba/http://www.fmf.gov.ba/http://www.revizija.gov.ba/http://www.revizija.gov.ba/http://www.revizija.gov.ba/http://www.saifbih.ba/http://www.saifbih.ba/http://www.saifbih.ba/http://www.revizorska-komora.hr/http://www.revizorska-komora.hr/http://www.revizorska-komora.hr/http://www.intosai.org/http://www.intosai.org/http://www.intosai.org/http://www.eurosai.org/http://www.eurosai.org/http://www.eurosai.org/http://www.ifac.org/http://www.ifac.org/http://www.ifac.org/http://www.ifrs.org/http://www.ifrs.org/http://www.ifrs.org/http://www.bis.org/http://www.bis.org/http://www.bis.org/http://www.bis.org/http://www.ifrs.org/http://www.ifac.org/http://www.eurosai.org/http://www.intosai.org/http://www.revizorska-komora.hr/http://www.saifbih.ba/http://www.revizija.gov.ba/http://www.fmf.gov.ba/http://www.komisija-rrbih.info/http://www.srr-fbih.org/http://www.abrs.ba/http://www.fba.ba/http://www.cb-mn.org/http://www.hnb.hr/http://www.nbs.rs/http://www.cbbh.ba/