MILAN MATIJEVI: UITI PO DOGOVORU uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih

prof.dr.sc. Anita Klapan

OBRAZOVANJE ODRASLIH ( MATERIJAL ZA INTERNU UPOTREBU)

UVOD U jednom bugarskom filmu prikazana je sudbina nastavnice koja je za prvo radno mjesto dobila pouavanje odraslih polaznika neke veernje kole. Kada ju je suprug nakon prvog radnog dana upitao kako se osjea, odgovorila je: ...kao kada bi kapetana rijenog broda stavili da upravlja podmornicom. Shvatila je, dakle, da nije isto poduavati djecu i odrasle polaznike. Ako nisu dovoljno osposobljeni za samostalno uenje, odrasli polaznici e potraiti pomo u nekoj obrazovnoj ustanovi. Tamo oekuju sposobne predavae, instruktore i mentore. Oekuju, dakle, strunjake koji e uspjeno rjeavati njihove edukativne probleme, odnosno koji e im olakavati izvravanje nastavnih obveza.I za uspjeno obavljanje poslova pouavatelja (instruktora, mentora, organizatora obrazovanja) potrebno je odgovarajue osposobljavanje. Neke se od sposobnosti za te poslove mogu stei autodidaktikim radom, a za neke je poeljno organizirano osposobljavanje usmjeravano iskusnim andragokim strunjacima. U oba sluaja dobro e doi struna literatura koja donosi odgovore na pitanja iz podruja uenja i pouavanja odraslih osoba.

1. TKO JE ODRASTAO OVJEK Najee se odraslom osobom smatra ona u koje je zavren proces biolokog rasta, odnosno ona koja je dosegla bioloku zrelost. Dakle, uz pojam odraslosti vee se i pojam zrelosti. Strunjaci razlikuju vrste zrelosti te stupnjeve iste vrste zrelosti. Pored spomenute bioloke zrelosti najee se spominju psihika, socijalna i profesionalna zrelost.Psihika zrelost podrazumijeva sposobnost ponaanja i reagiranja u brojnim ivotnim situacijama koje je prilagoeno postojeim prilikama, obiajima ili dogovorenim normama. U ivotu esto ujemo da je netko psihiki nezreo. To se obino kae za osobe koje u nekoj ivotnoj situaciji reagiraju neprimjereno (npr. plau kada za to nema razloga, ili psuju, viu i agresivno se ponaaju kada se neki problem moe najjednostavnije rijeiti razgovorom).Uz psihiku zrelost tijesno je vezana socijalna zrelost. Ona oznaava sposobnost neke osobe da uspostavlja socijalne kontakte s drugim osobama odnosno okolinom, na nain koji potuje norme i obiaje neke socijalne sredine. To se postie primjenom provjerenih repertoara ponaanja ali i originalnih rjeenja koja donose dinaminost i zanimljivost u neke socijalne odnose. Po tome su posebno zapaene izrazito inteligentne, kreativne i duhovite osobe. Takve osobe uvijek reagiraju neoekivano, divergentno, zanimljivo, ali opet u granicama uobiajenih normi ponaanja.Neki smatraju da je za odraslu osobu vano i da je profesionalno zrela. Pod tim se misli sposobnost neke osobe da se sama izdrava, odnosno da za svoj ivot osigurava sva potrebna sredstva i uvijete (hrana, stan i sl.). To podrazumijeva osposobljenost i motiviranost za rad. Malo tko od nas poznaje barem jednu odraslu osobu koja nije u stanju samostalno osigurati sredstva za svoj ivot ve to za nju tijekom cijeloga ivota ini netko drugi.Pojam odraslosti vee se i uz odgovarajue godine starosti. U naim je krajevima uobiajeno za punoljetnu osobu (osamnaest godina) kazati da je odrasla. To, glede spomenutih vrsta zrelosti, nije uvijek potpuno tono, ali se za andragoke okvire moe uzeti kao nekakvo polazite. Dobna granica odraslosti moe se, dakle, vezati uz vrijeme radnog vijeka. Mladi obino zavravaju kolu za prvo zanimanje s navrenih osamnaest godina, a radni vijek im traje do ezdesete ili ezdeset i pete godine. Neki smatraju da nakon pedesete nastupa predstaraka, a nakon ezdesete staraka dob.Neemo pogrijeiti ako andragoka didaktika naela primjenjujemo za obrazovne situacije u kojima sudjeluju punoljetne osobe, uzimajui u obzir spoznaje o njihovoj psihikoj, socijalnoj i profesionalnoj zrelosti.Vrijeme u kojem ivimo karakteristino je i po stalnom produivanju ivotnog vijeka u ovjeka. Nisu rijetki pojedinci koji ive dvadesetak i vie godina nakon odlaska u mirovinu. Mnogi od njih odluuju dio svog umirovljenikog vremena posvetiti uenju. Programe za njih organiziraju otvorena sveuilita ili posebna sveuilita za treu ivotnu dob. Osnovne didaktike spoznaje koje se primjenjuju u organizaciji nastave za odrasle treba uzimati u obzir i pri organizaciji obrazovanja umirovljenika odnosno pripadnika tzv. tree ivotne dobi. Strunjaci koji organiziraju razne oblike obrazovanja odraslih istiu vanost ivotnog iskustva polaznika prilikom didaktikog dizajniranja obrazovnih kurikuluma za njih. Iskustvo predstavlja ukupnost znanja, vjetina, stavova i sustava vrijednosti koji su karakteristini za neku osobu u odreenom ivotnom trenutku. Odrasli polaznici se veoma razlikuju prema toj varijabli. Zato andragoki strunjaci nastoje temeljito upoznati iskustva polaznika za koje pripremaju neki program ili koji se ukljuuju u neki obrazovni projekt.Vana konstituanta varijable koju smo nazvali iskustvom jest i mentalna kondicija. Taj izraz oznaava psihofiziko stanje koje je rezultat duljeg sustavnog uenja. Dakle, osobe koje su prije ukljuivanja u neki obrazovni program vie itale, ili koje su uile uz pomo drugih medija, imaju bolju mentalnu kondiciju i lake e izvravati nastavne obveze. Za osobe koje imaju slabiju mentalnu kondiciju andragoki strunjaci i nastavnici e pripremiti posebne vrste instruktivne pomoi koja e im omoguiti poboljanje mentalne kondicije.Uz razmatranje pojma odrastao ovjek vano je odgovoriti i na pitanje zato odrasli ue. Najlake emo na to pitanje odgovoriti oslanjajui se na psihologijske spoznaje o intrisinoj i ekstrisinoj motivaciji. Ukratko, motivi za ukljuivanje su izvanjski (ekstrisini) ili su unutar same aktivnosti (intrisini). U nekim sluajevima ovjek ui zbog jakog interesa za neki sadraj. Zadovoljstvo koje se javlja prilikom upoznavanja podruja za koje je neka osoba zainteresirana predstavlja dovoljno jak pokreta da ovjek dobar dio raspoloivog vremena posveti uenju, bez obzira na to gdje e mu rezultati toga uenja u ivotu trebati (i hoe li mu igdje posebno trebati).Mnogo je puta, meutim, za uenje vaan neki izvanjski pokreta. Katkad je to elja za poboljanjem socijalnog statusa koji je obino povezan s obrazovnim kvalifikacijama, a opet taj je status povezan i s veim novanim primanjima. Zbog tih razloga (vii socijalni status, vea plaa) mnogi su spremni godinama uiti uz svakodnevni rad u poduzeu ili ustanovi. Neke odrasle osobe ukljuuju se u obrazovni proces ugledajui se na prijatelje i roake, a neki su na to prisiljeni zahtjevima poslodavca ili radnog mjesta.Poznato je da je interes za stalnim uenjem u izravnoj vezi s obrazovnom razinom pojedinca. to je obrazovna razina vea to su vee i edukativne aspiracije odnosno elja za stalnim uenjem i svijest o potrebi za uenjem. Najtee je u obrazovni proces pridobiti nepismene i nedovoljno obrazovane pojedince.

2. TEORIJA KURIKULUMA I CILJEVI NASTAVE ZA ODRASLE Nastava podrazumijeva zajedniki rad osoba koje pouavaju i osoba koje ue. Ona je istodobno i proces, odnosno tijek u kojem se ostvaruju odreeni ciljevi. U literaturi o organizaciji nastave i obrazovanja taj se proces oznaava izrazom kurikulum (lat. curriculum natjecanje, ivot, teaj).U didaktikoj terminologiji taj izraz sadrajno obuhvaa konkretizirane ili operacionalizirane ciljeve uenja, zatim sadraje uenja, nastavne metode (medije i puteve), nastavne situacije, nastavne strategije, te evaluaciju procesa i ostvarenih ciljeva. Cjelovito znanstveno objanjenje ovih sadrajnih imbenika odnosno obrazovnog procesa donosi teorija curriculuma (kurikuluma).Sudionici obrazovnih projekta za odrasle obino se pitaju to trebaju odrasli nauiti ili to ele nauiti. Jasno definiranje glavnih ciljeva olakava izbor radnih strategija i ukupnu organizaciju obrazovne akcije.Uenje odrasla ovjeka treba pridonijeti njegovu kognitivnom, afektivnom i psihomotornom razvoju.Kognitivno podruje podrazumijeva uenje novih informacija, stjecanje novih znanja, te uenje rjeavanja problema. Odrasli dolaze u obrazovnu ustanovu sa eljom da se obogate novim spoznajama iz nekog podruja, odnosno da poboljaju vlastite sposobnosti rjeavanja problema u nekom podruju rada (npr. rad s ljudima, rjeavanje gospodarskih problema, nove tehnologije i sl.).Afektivno podruje rada podrazumijeva mijenjanje stavova, sustava vrijednosti, buenje novih interesa, promjene na osjeajnom planu, zatim estetske preferencije. O afektivnom podruju ovisi kasnije ukupno ponaanje pojedinca u radnoj i ivotnoj sredini. Pishomotorno (ili krae - motoriko) podruje razvoja odnosi se na stjecanje vjetina i navika potrebnih za uspjeno obavljanje poslova. To podruje podrazumijeva uenje novih sklopova pokreta dobrom organizacijom vjebanja (npr. stjecanje vjetine upravljanja motornim vozilom, stjecanje vjetine pisanja na tipkovnici, stjecanje vjetina potrebnih za izradu nekih predmeta ili obavljanje neke trgovake usluge). Obino se u ostvarivanju nekog obrazovnog programa isprepliu ciljevi koji se odnose na kognitivno, afektivno i motoriko podruje razvoja, uz tendenciju da neko od ovih podruja dominira. Ponekad se neopravdano marginalizira podruje afektivnog razvoja jer se ne shvaa uloga u kasnijem ivotu, ali i zbog sloenosti ostvarivanja ciljeva na ovom podruju razvoja. Odrasli se najtee mijenjaju ba u podruju stavova i sustava vrijednosti, a na tom je podruju najtee i registrirati neke pomake. Ponekad su promjene u tom podruju vidljive tek nekoliko mjeseci kasnije, kada je organizirana obrazovna aktivnost zavrila.U literaturi se kognitivni i psihomotorni razvoj oznaavaju izrazom obrazovanje, a afektivno podruje odgoj. Odgojna i obrazovna nastojanja trebaju zadovoljiti osnovne ovjekove razvojne potrebe, a one mogu biti bioloke, socijalne i samoaktualizirajue. Obrazovna nastojanja odnose se na stjecanje znanja iz znanstvenog, umjetnikog i tehnolokog podruja.Za potrebe svakodnevnih nastavnih epizoda ili za individualno pouavanje nekog polaznika odgojne i obrazovne ciljeve treba konkretizirati[footnoteRef:1]. To znai da ciljeve treba tako jasno iskazati da se dvije ili vie osoba mogu lako sloiti je li neki cilj ostvaren ili nije. Posebno je teko konkretizirati ciljeve koji se odnose na afektivni razvoj linosti. Obrazovne ciljeve moemo iskazati i u operativnom obliku, odnosno moemo ih operacionalizirati. To se odnosi navoenjem operacija koje e neki polaznik moi uspjeno izvoditi nakon neke nastavne epizode. Za nastavnu praksu i pouavanje posebno je korisno operativno iskazati ciljeve koji se odnose na stjecanje vjetina i navika, odnosno na motoriki razvoj. [1: U didaktikoj se literaturi za konkretizirane obrazovne i odgojne ciljeve koristi izraz zadaci nastave]

Operativni ciljevi obrazovanjaNakon teaja za upotrebu programa Microsoft Worda polaznici e moi samostalno: pisati tekstove u MW spremati tekstove na hard-disk ili flopi-disk povezivati vie razliitih tekstova u jedan prenositi dijelove teksta iz jednog fajla u drugi grafiki prikazivati jednostavnije crtee u MW kreirati i upisivati podatke u obliku tablica formirati napisane tekstove izborom odgovarajueg tipa slova i razmaka izmeu redova ispisivati tekstove na prikljueni pisa unositi u tekst crtee iz programa Clip Art koristiti ostala sredstva za ureenje i opremanje tekstova koji omoguuje MW

Proces obrazovanja polazi od utvrenih obrazovnih potreba i definiranih ciljeva uenja. Planiranje obrazovnog projekta podrazumijeva izbor nastavnih sadraja, planiranje nastavnih strategija, te planiranja medija i kontrole uenja. Vaan segment u kurikularnom modelu nastave je i razvoj (engl. development). Razvoj podrazumijeva konkretizaciju osoba koje ue, te razvoj pojedinih elemenata nastave. Svaki obrazovni projekt zavrava evaluacijom.

3. PRIRODA I VRSTE OBRAZOVNIH PROGRAMA Obrazovanje i odgoj su sloeni procesi. Ako su planski usmjeravani, za njih su predvieni, osim ciljeva, jo i odreeni sadraji uz koje se organiziraju obrazovne aktivnosti, zatim naini odvijanja procesa (metode i strategije), sredstva i mediji komuniciranja koji e pomagati proces, te naini procjenjivanja uinkovitosti procesa. Sve to u strunoj literaturi se naziva nastavni kurikulum ili kratko kurikulum (lat. curriculum tok, tijek, natjecanje).Programe za obrazovanje odraslih obino izrauju timovi strunjaka polazei od obrazovnih potreba potencijalnih sudionika. Ako se radi o programima stjecanja kolske svjedodbe ili od drave priznate kvalifikacije, te programe mora odobriti najvii dravni prosvjetni organ (Ministarstvo prosvjete i porta). To su okvirni (orijentacijski) programi prema kojima neka obrazovna ustanova priprema izvedbene programe.Uz okvirne programe obino je u obliku tablice naznaeno vrijeme predvieno za zajednike aktivnosti nastavnika i uenika. Uobiajeno je takvu tablicu nazvati nastavnim planom. U tablici je obino popis nastavnih predmeta ili nekih nastavnih cjelina te vrijeme za njihovo ostvarivanje u obliku zajednike nastave. Meutim, zbog brojnih specifinosti sudionika nastave za odrasle, njihovih ivotnih i radnih situacija, individualnih razlika, esto se u kolama za odrasle odstupa od slubeno predviene satnice za neke okvirne nastavne planove i programe.Okvirni programi sadre naznaene osnovne ciljeve i sadraje uz koje e se planirati nastavne aktivnosti. Sadraji su obino naznaeni u obliku naziva nastavnih tema i jedinica za koje se moe planirati nastavna situacija u trajanju od jednog nastavnog sata. U dokumentu koji se naziva okvirni program naznaeni su eksplicite ili implicite opseg, dubina i redoslijed sadraja koji e biti predmetom pouavanja u nekoj koli za odrasle. To zovemo dimenzioniranjem sadraja uenja, u skladu s naznaenim ciljevima obrazovanja te obrazovnim aspiracijama potencijalnih sudionika.

Okvirni program za nastavni predmetPROMETNA I SIGURNOSNA PRAVILAza vozae A i B kategorije

Ciljevi programa su:- upoznati osnovne uvjete, osobine i zakonitosti ustroja i odvijanja cestovnog prometa,- osposobiti kandidate za vozae da samostalno primjenjuju prometne propise i pravila u rjeavanju kompleksnih situacija u prometu,- razvijati i jaati svijest o osobnoj odgovornosti vozaa za ponaanje u cestovnom prometu radi spreavanja prometnih nesrea,- izgraditi u kandidata za vozaa gledita o prometu kroz odgovornost, tonost, preciznost, sposobnost i samostalnost u primjeni prometnih propisa i pravila,- razvijati uvjerenje da su sigurnosne navike uvjet za sigurno i uredno odvijanje prometa i samozatita od greaka i bezobzirnosti agresivnih sudionika prometa

Red. br.Naziv nastavne cjelineOkvirni sadraj

1.Osnovne odredbe o sigurnosti prometaPropisi o sigurnosti na cestama.Izrazi u cestovnom prometu u svezi cestom, vozilom i sudionicima u prometu te ostali izrazi.Obveze i odgovornosti sudionika u prometu.

2.Prometni zankovi i ostala signalizacija u cestovnom prometuOpenito o prometnim znakovima i ostaloj signalizaciji u cestovnom prometu.Znakovi opasnosti.Znakovi izriitih naredbi.Znakovi obavijesti.Dopunske ploe uz znakove.Prometna svijetla i svjetlosne oznake.Oznake na kolniku i drugim povrinama.Obiljeavanje prijelaza ceste preko eljeznike pruge.Obiljeavanje radova i zapreka na cesti.Znaci koje daju ovlatene osobe (policajci).

3.Pravila prometaOpenito o pravilima prometa.Postupci s vozilom u prometu.Kretanje vozila po cesti.Brzina kretanja i opasnosti zbog brzine.Promet na raskriju: skretanje vozila, prednosti prolaska.Mimoilaenje. Pretjecanje i obilaenje.Zaustavljanje i parkiranje.Zvuni i svjetlosni znaci upozorenja.Uporaba svjetla u prometu.Vua prikljunih i neispravnih vozila.Razmak izmeu vozila.Promet tramvaja i drugih vozila na tranicama.Promet bicikla, mopeda i motocikla.Promet zaprenih vozila i kretanje stoke.Kretanje pjeaka i obveze vozaa prema pjeacima.Promet na prijelazu ceste preko eljeznike pruge.Promet na autocesti i cesti namjenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila. Promet u tunelu.Vozila pod pratnjom.Vozila s prednou prolaska. Prijevoz osoba i tereta u vozilima. Izvoenje radova na cesti.Pokusne vonje, portske i druge priredbe ili aktivnosti na cestama i ogranienje prometa.

Za svaku obrazovnu akciju ustanova za obrazovanje odraslih izrauje izvedbeni program na osnovi utvrenih obrazovnih potreba neke skupine polaznika. Obrazovna potreba predstavlja utvrenu razliku znanja i sposobnosti odreenih polaznika u odnosu na okvirni program obrazovanja. Izvedbenim programom obino se predvia trajanje obrazovne akcije, broj sati zajednikih aktivnosti polaznika s nastavnicima (predavanja, konzultacije, instrukcije), naini pruanja instruktivne pomoi (izravna nastava, nastava na daljinu, individualno pouavanje uz izravne susrete ili putem telefona, pisma i elektronike pote), te naini praenja, provjeravanja i ocjenjivanja napredovanja sudionika obrazovanja. Dakle, izvedbenim programom treba to temeljitije konkretizirati sve elemente koje sadri nastavni kurikulum.

Izvedbeni nastavni programPROMETNA I SIGURNOSNA PRAVILAza vozae B kategorije

R. br. nast. sataNastavna cjelinaNastavna jedinicaBrojsatiMetode, strategijei mediji

1Temeljni propisii odgovornosti Sudionika u prometuOsnovni pojmovi;Osposobljavanje kandidata za vozae;Provedba vozakog ispita1Usmeno izlaganje,pitanja kandidata

2

3

4

Ponaanje sudionikau prometuPrometna kultura

Rizino ponaanje, alkohol, droga, lijekovi

Kako postati siguran i iskusan voza?1

1

1Predavanje uz video

Predavanje, demonstracija i razgovorRazgovor u krugu

5

6

7

Prirodne zakonitosti i prometna pravilaSile koje djeluju na voziloKoenje i zaustavni put vozilaUvjeti za sigurno obavljanje radnji vozilom u prometu1

1

1Usmeno izlaganje

Razgovor, grafoskop, pitanja polaznikaKompjutorska simulacija

8Promet na raskriju1

9

10Znakovi uprometuPostavljanje, oblik, boja i vrste Znakovi koje daju ovlatene osobe1

1Usmeno izlaganje, razgovor, pitanja polaznika, grafofolije, video

esto se dogaa da odrasla osoba ne moe prihvatiti predvieni nain ostvarivanja nekog obrazovnog programa a eli stei neka nova znanja i vjetine. Tada e strunjaci obrazovne ustanove ponuditi neku prilagoenu verziju ostvarivanja programa (prilagoeni program) koja optimalno odgovara prethodnim iskustvima (znanju i sposobnostima) odreene osobe. Tako je u podruju obrazovanja odraslih razvijen model koji se naziva uenje po dogovoru neka osoba ui to eli, koliko eli, te kada i kako eli, uz instruktivnu pomo strunjaka obrazovne ustanove.

4. ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE POLAZNIKA Za sudionike raznih oblika obrazovanja odraslih ispiti su najvaniji posao u itavu kolovanju. O njima se najee govori i razmilja. Nastavnici se najee spominju po tome kakvi su na ispitu. Ni jedan oblik kolskog rada nije meu polaznicima i nastavnicima kole za odrasle toliko spominjan i kritiziran kao to su ispiti. Zbog toga bi taj oblik nastavnih aktivnosti trebalo ee razmatrati meu polaznicima i nastavnicima. Ispiti se sastoje od pismene, usmene ili praktine provjere sposobnosti i znanja. Sam nain ispitivanja trebao bi predstavljati poticaj za aktivniji odnos prolaznika prema nastavi. Osmiljena provjera napredovanja moe polaznika motivirati da uloi jo vee napore u savladavanju nastavnih zadaa. S druge strane, povrno organizirani i neosmiljeni ispiti mogu biti uzrokom veih trauma u polaznika, te sukoba izmeu polaznika i nastavnika. Stoga je potrebno da se i nastavnici i polaznici ozbiljnije pripremaju kako bi ispite obavljali kako treba.U kolama za odrasle susreemo sljedee oblike provjeravanja znanja i sposobnosti:- usmeno (verbalno) provjeravanje,- pismeno provjeravanje,- praktino provjeravanje (rukovanje priborom, materijalima, alatima, ureajima i sl. ,)- testiranje.Spomenutim oblicima provjeravanja omoguuje se utvrivanje stupnja ostvarenosti zadataka nastave, ali i nedostataka nastavnih aktivnosti. Na ispitima se najvie provjeravaju znanja koja su ponajvie rezultat pamenja. Meutim, za obavljanje razliitih funkcija na radnom mjestu ili u drutvenoj zajednici, potrebne su osim znanja i druge psihofizike sposobnosti (kvalitete linosti). Dogaa se tako da se neki odlini polaznici slabije snalaze u radnom mjestu, dok se po kolskom uspjehu slabiji polaznici pokau izvrsnim radnicima i strunjacima (prema nekim osobinama linosti koje se na ispitima teko uoavaju i jo tee ocjenjuju).Usmeno provjeravanje sastoji se od razgovora izmeu polaznika i nastavnika, pri emu nastavnik postavlja pitanja a polaznik nastoji na njih odgovoriti na temelju prouenih sadraja iz udbenika, te druge literature i drugih nastavnih medija. U formulaciji pitanja esto se nalaze pitanja: objasnite., nabrojite, usporedite, komentirajte i sl.Pismeno provjeravanje primjenjuje se za one nastavne sadraje za koje se usmenim putem ne moe utvrditi stupanj ostvarenosti zadataka nastave, ali i u sluajevima kada nastavnik ne moe ispitati usmeno vei broj polaznika. Primjenjuje se najee za ispitivanje sposobnosti pismenog izraavanja u podruju materinskog ili stranog jezika, matematike, raunovodstva, statistike i drugih nastavnih podruja gdje je vano pismeno izraavanje.Izrada pismene zadae o odreenoj temi jedan je od oblika pismenog provjeravanja kojim se provjerava poznavanje nastavnog podruja i sposobnosti pismenog izraavanja. Rezultat takvog provjeravanja jest pismena zadaa koja ima odreenu strukturu: uvod, detaljniju razradu zadane teme te zakljuak. Polaznike prije ispita treba upoznati s oekivanim oblikom, te opsegom i dubinom obrade neke teme na takvom pismenom ispitu. est je oblik pismenog ispitivanja u kolama za odrasle testiranje. Testovi se sastoje od velikog broja zadataka u kojima se trae vrlo kratki odgovori (nadopunjavanjem, zaokruivanjem, izraunavanjem) u tono odreenom vremenu. Testiranje se zasniva na mnogo puta strogo provjeravanim postupcima i jasnim mjernim karakteristikama postavljenih zadataka. U strunim kolama obavezno je i praktino provjeravanje kojim se utvruje stupanj ovladanosti vjetinama koje ovjek mora imati za obavljanje nekih poslova. Provjeravaju se praktine radnje i rezultati praktinog rada, posebno u nastavnim podrujima gdje je predvieno rukovanje predmetima, oruima, alatima, strojevima i sl.

5. STRAH OD ISPITA Rijetki su polaznici koji se ne osjeaju neprijatno pred ispit. Ti osjeaji izraavaju se razliito kod polaznika, a najee u obliku treme. Nisu rijetki sluajevi stalnog odgaanja ispita, produavanja kolovanja po nekoliko godina zbog jednog ili dva ispita, pa i do gubljenja volje za kolovanjem i potpunog naputanja kolovanja. Strah koji je vezan uz ispite javlja se od trenutka poetnih razmiljanja o ispitu i traje od vremena kad prestane postojati situacija koja je uzrokovala strah, odnosno dok se ispit ne poloi.Polaznici najburnije doivljavaju polaganje prvog ispita i uspjeh na tom ispitu moe imati snaan utjecaj na daljnji uspjeh u kolovanju. Mnogi polaznici zbog toga odabiru za prvi ispit predmet koji im vie lei ili koji smatraju lakim, kako bi bezbolnije prebrodili prvu prepreku od serije ispita koja ih oekuje.Pojavu straha od ispita donekle podgrijava i okolina iz koje potjee polaznik. S jedne strane, polaznici nastoje ispit uspjeno poloiti i time se iskazati pred sobom i okolinom, a s druge strane, okolina ih optereuje stalnim pitanjima i brigom o njihovom napredovanju u kolovanju. Sve to pomijeano sa zahtjevima koje postavlja nastavnik i teinom sadraja koje treba usvojiti, pridonosi da se blaga trema pretvori u intenzivan strah od neuspjeha. Tako roditelji, roaci i prijatelji, vie nesvjesno nego svjesno, optereuju i onako optereen organizam ovjeka koji je pred sebe iz raznih pobuda postavio zahtjev da se dokae, provjeri i stekne odreeni ugled zavretkom neke kole.Psihijatar LJ. Eri navodi sljedee oblike emocionalnog reagiranja u svezi s polaganjem ispita: trema predispitna napetost strah od ispita i ispitna panika fobija od ispita fobija od ispitivaa

Trema se javlja kod svih polaznika obino dan ili dva prije ispita i traje sve do poetka ispita. Predispitna napetost se javlja ranije i traje due. Zbog stanja intenzivne uzbuenosti i nemira mnogi polaznici ue vie nego to je potrebno. Takvo stanje prati osjeaj umora, iscrpljenosti i neispavanosti. Oni sjede dane i dane s knjigom, nervozni su, napeti i razdraljivi. Poznati su sluajevi da su polaznici u ovakvom stanju doista pospani i da mogu spavati i vie od dvanaest sati dnevno, a i ostalo vrijeme koje provode uei osjeaju se sanjivima.U stanju predispitne napetosti nisu rijetke neprirodne reakcije organizma: probavne smetnje, gubljenje volje za jelom, povraanje, povieni krvni tlak, visoka temperatura, alergijska manifestacija, kona oboljenja, poremeen menstrualni ciklus, i dr.Strah od ispita dolazi do vrhunca na samom ispitu. Nastavnici mogu na ispitu zapaziti razliita reagiranja polaznika najee izraena drhtanjem pojedinih djelova tijela (naroito ruku), hladnim preznojavanjem, suenjem usta, bljedilom lica, povraanjem, krvarenjem iz nosa, gubljenjem svijesti i sl. Tako, na jednom ispitu, studentica nije uspjela izgovoriti niti jednu rije. Nastavnik je shvatio da je posrijedi strah i pokazao je veliku tolerantnost za njen problem, ali od ispita nije bilo nita. Nakon dva sata smirivanja studentica je uspjela objasniti nastavniku da ju je uhvatio uasan strah od kojeg nije mogla ni da se pomakne a kamo li da neto kae.Slinih primjera ima u svim kolama za odrasle. No razliitim andragokim postupcima prije ispita i na samom ispitu mogu nastavnici pridonijeti uklanjanju takvih reakcija.Poznato je da su meu polaznicima rairena strahovanje od odreenog ispita ili odreenog ispitivaa (tzv. fobije od ispita i fobije od ispitivaa). Tako ima polaznika koji desetak i vie puta ponavljaju ispite iz nekog predmeta a da se nikada ne pojavljuju na ispitu. Ako se kad i odlue doi na ispit, dogodi se da i pred vratima nastavnikove sobe odustanu i vrate se kui.Strah od odreenog ispitivaa nije rijetkost i meu odraslima. Pojedni polaznici osjeaju tako intenzivan strah prema pojedinim ispitivaima da se dugo usteu doi kod odreenog nastavnika. U takvim situacijama polaznici katkad ekaju smjenu ispitivaa ili nastoje doi na popis kod drugog ispitivaa ako vie nastavnika ispituje isti predmet. Strah od neuspjeha na ispitu uzrokovan je ponekad i krivim shvaanjem ispita. esto se ispit shvaa kao in procjene inteligencije i polaznikovih sposobnosti uope, a ne kao vrednovanje usvojenosti sadraja nekog nastavnog podruja i kao nunog dijela nastavnog procesa. U postavljanju sebe prema osobi ispitivaa s odreenim autoritetom (stvarnim ili lanim), polaznici su ponekad skloni samopodcjenjivanju i povlaenju. Rijetki su polaznici koji su prevladali sve predrasude u svezi s nastavnikovim autoritetom i izali pred njega s uvjerenjem da im njegov predmet ne ide od ruke te da trae savjet i pomo.Strah je bolest koja se moe lijeiti i ukloniti, smatraju psihijatri. Prije svega potrebno je uoiti uzrok straha koji je najee u samom polazniku, ali moe biti i u osobi nastavnika, nainu organizacije i okolini koja okruuje polaznika.Na ispitu e se manje plaiti polaznik koji je nauio od onog koji ne zna dovoljno, dakle, znanjem se moe boriti protiv straha. Najlake e strah prevladati polaznik koji samopromatranjem uspije otkriti uzrok straha i stvoriti vlastiti obrambeni sistem. Osobito je ovladavanje tehnikama racionalnog uenja uspjean nain za uklanjanje straha od ispita.Polazniku koji je optereen uenjem moe pomoi okolina koja ga razumije, hrabri i daje mu do znanja da povremeni neuspjesi nisu tragedija, ve normalna pojava kod svih koji neto rade. S druge strane, okolina (supruzi, roditelji, prijatelji i roaci) koja ne pokazuje razumijevanje za napore onih koji ue, ve stalno istie njihove obveze da ue i redovito polau ispite u velikoj mjeri potiu strah od ispita, odnosno strah od neuspjeha na ispitu.Ispitiva kao osoba takoer moe utjecati da se smanji strah od neuspjeha na ispitu. Ispitivai koji nastoje razumjeti probleme polaznika i potuju polaznikovu osobnost u manjoj mjeri su uzrokom straha od ispitivaa koji su netolerantni, neopravdano strogi i koji vie ocjenjuju polaznikovo neznanje negoli znanje.Izvorom straha moe biti i situacija (sredina) u kojoj se odrava ispit. Poloaj ispitivaa i polaznika na ispitu, namjetaj, veliina sobe, prisutnost drugih osoba za vrijeme ispitivanja, utjeu na opu ispitnu atmosferu. Velike sale i male tijesne sobice jednako su nepovoljne za ugodno ispitno ozraje.Vrijeme i kako se pristupa ispitu mogu uvjetovati povoljno ispitno ozraje. esta odgaanja ispitnog roka od strane ispitivaa vrlo loe djeluju na polaznike. Polaznici su emocionalno vezani za datum, pa ak i sat polaganja ispita. Stoga bi svaki ispitiva morao nastojati da zapone ispit u zakazano vrijeme, te da po mogunosti odredi barem priblian sat u kojem e ispitanik biti ispitan.

6. NASTAVNO OZRAJE Polaznici i instruktori u obrazovanju odraslih esto priaju o svojim osjeajima u svezi s obrazovnim aktivnostima. Ponekad su to osjeaji ugode, a ponekad neugode. Osjeanja polaznika ovise o veliini obrazovne grupe, nainima komuniciranja nastavnika s njima, o ureenosti i opremljenosti prostorija u kojima se odvijaju nastavne aktivnosti, o trajanju obrazovanja, o dobu dana ili tjedna kada se pouavanje i uenje odvijaju (veer, jutro, vikend), o obavezama odraslih izvan obrazovnih aktivnosti (kod kue ili na radnom mjestu), te o raznim drugim imbenicima.Za polaznike su posebno vane emocije koje su uvjetovane nainom i stilovima komuniciranja nastavnika (predavaa, instruktora) te emocije uvjetovane odnosima izmeu polaznika u obrazovnoj grupi.Nastavnici i drugi organizatori obrazovanja za odrasle dobro znaju da se odrasle osobe odluuju na ukljuivanje u neku obrazovnu akciju dobrovoljno, te da usluge koje oekuju od obrazovne ustanove najee plaaju osobnim sredstvima. Tu injenicu trebaju imati na umu svi djelatnici obrazovne ustanove od slubenika koji daju informacije telefonom do istaica i svih nastavnika. U svijetu trgovine poznata je izreka Kupac je uvijek u pravu. Nee biti loe ako se svi organizatori obrazovanja odraslih budu pridravali ovakve devize primijenjene na obrazovanje odraslih Polaznik je uvijek u pravu! To treba biti vidljivo u svakoj situaciji gdje polaznik komunicira s obrazovnom ustanovom od informacija koje prima putem telefona ili elektronike pote do komunikacije na brojnim nastavnim situacijama i ispitima.Mnoge se obrazovne epizode organiziraju s obrazovnom grupom. Veliina obrazovne grupe ovisi o prirodi ciljeva i sadraja uenja, a katkad i o interesu polaznika za neki program. Tako se optimalna veliina grupe za zajednike obrazovne aktivnosti kree od est do trideset. Voditelj obrazovne grupe nastoji stvoriti uvjete u kojima se svaki polaznik osjea ugodno. To e postii ako osigura izbjegavanje situacija koje bi mogle povrijediti ponos bilo kojeg polaznika (neprimjereno oslovljavanje, inzistiranje na javnom govorenju o privatnosti polaznika, inzistiranje na svakodnevnom javnom provjeravanju napredovanju pojedinca i sl.).Stvaranje ugodnog ozraja u nekoj obrazovnoj grupi moe zapoeti meusobnim upoznavanjem polaznika u obliku prie o imenima. Polaznici sjede u krugu gledajui se licem u lice. Svaki polaznik govori svoje ime, te objanjava kako ga je dobio, svia mu li, ima li neki nadimak, te postoji li neka zanimljiva anegdota vezana uz njegovo ime. Naravno, prvi e sve to kazati voditelj obrazovne grupe. On e upozoriti sve polaznike da ne govore predugo kako ne bi bili dosadni sluateljima. Obino je za svakog polaznika dovoljno predvidjeti jednu do dvije minute za ovakvo predstavljanje.Nastavnik se moe koristiti humorom u raznim oblicima nastavne komunikacije radi obogaivanja i humaniziranja te komunikacije, te radi stvaranja ugodnog nastavnog ozraja. Polaznici smatraju da je duhovitost odnosno dobar smisao za humor bitna odlika dobrog nastavnika. U vrijeme predavanja nastavnik moe ispriati poneku anegdotu vezanu za sadraj uenja, zadavati duhovite zadatke (npr. tko e predloiti najsmjenije rjeenje?), na duhovit nain prezentirati sadraj uenja, prikazati neku karikaturu itd. Naravno, poeljno je da nastavnik omogui i polaznicima prianje anegdota i viceva koji e poboljati radno nastavno ozraje. Takoer, i u raznim oblicima komuniciranja u nastavi na daljinu ima mjesta duhovitim sadrajima i humoru.Posebno je snaan utjecaj na nastavno ozraje nastavnih strategija, a one su opet povezane s ulogama glavnih subjekata koji sudjeluju u obrazovnom procesu. U pravilu strategije aktivnog uenja i razne tehnike kreativnog stvaranja pridonose vie stvaranju ugodnog radnog nastavnog ozraja od tradicionalnog frontalnog pouavanja, odnosno nastavnih situacija u kojima je glavni subjekt nastavnik (uitelj, instruktor). Zato izboru nastavnih strategija, te izboru i ureenju mjesta za razne nastavne aktivnosti treba posvetiti odgovarajuu pozornost.Nastavnik vodi i usmjerava rad polaznika u razliitim zajednikim nastavnim situacijama te njihovo samostalno uenje. On to moe raditi na razne naine. Autoritaran nastavnik pokazuje u svakom trenutku da je on glavni subjekt u nastavnom procesu. Inicijativa za sve nastavne aktivnosti je u njegovim rukama. Polaznici imaju zadau sudjelovati u aktivnostima koje je on pripremio te izvravati zadae koje takav nastavnik daje. Nisu rijetki nastavnici u obrazovanju odraslih koji ne uspijevaju uspostaviti odgovarajuu komunikaciju i socijalno ozraje sa skupinama u kojima dre predavanja i organiziraju druge aktivnosti. Oni vole biti na distanci u odnosu na polaznike. Takav stil voenja nastavnih aktivnosti mogli bismo nazvati indiferentnim voenjem i tu se obino ne osjeaju ugodno ni nastavnici ni polaznici. Trea je mogunost da se nastavnik dogovara s polaznicima to i kako e raditi u pojedinim nastavnim epizodama. Nastavnik uvaava elje i prijedloge polaznika tako to ih nastoji staviti u ulogu aktivnih subjekata jer je nastava zajedniki rad nastavnika i polaznika. Takav stil voenja u strunoj se literaturi oznaava kao demokratsko voenje i on je najprimjereniji potrebama i oekivanjima polaznika. Uz takav stil voenja lake se postie idealan model uenja putem dogovora.Posebno su vane i emocije polaznika vezane uz naine polaganja ispita, te uz kriterije ocjenjivanja na ispitima. U pravilu polaznici radije ue i bolje napreduju ako na ispitima doivljavaju uspjeh. Uspjeh motivira vie od neuspjeha. Budui da se o nainima ispitivanja i kriterijima ocjenjivanja buduih nastavnika obino ne ui dovoljno tijekom studija, u nastavnoj praksi se nastavnici i ispitivai snalaze kako znaju i umiju. Najee oponaaju neke od svojih bivih originalnijih nastavnika. Otuda se najvie anegdota iz obrazovnog procesa i odnosi na ispite i kriterije ocjenjivanja. Ponekad se u tim anegdotama prikazuju smijene situacije u kojima je rtva polaznik, a katkad opet situacije u kojima je polaznik nadmudrio ispitivaa.U svezi s emocijama polaznika spomenimo i fenomen straha. Taj se fenomen javlja prilikom upisa u neki obrazovni proces (da li se upisati ili ne), zatim prilikom trajanja obrazovnog procesa, te naravno, najvie na ispitima. Za ispitanike je ispitna situacija uvijek u stanovitoj mjeri neugodna. Pa tko je jo s uivanjem iao polagati neki ispit. Ispitiva je uvijek u pogodnijoj situaciji od ispitanika. Naalost, neki se nastavnici trude biti zapaeni meu polaznicima neprimjerenim stilom komuniciranja u ispitnim situacijama, te nejasnim i neprimjerenim kriterijima ocjenjivanja. I nastavnici i polaznici mogu dobrom organizacijom uenja i ispitne situacije dosta uiniti na uklanjanju uzroka ovih neugodnih osjeanja.Katkada nastavna situacija nije ugodna niti za nastavnike i ispitivae. Strunjaci za kolska pitanja zabiljeili su i pojavu nekih oblika straha kod nastavnika u razliitim nastavnim situacijama. I kod njih se javljaju trema i napetost, katkad tjeskoba, a s tim u vezi vane su emocije ponos i sram. Polaznici katkad nenamjerno verbalnim i neverbalnim reakcijama tijekom nastavnih epizoda vrijeaju ponos i izazivaju sram kod nastavnika. Takve neugodne situacije e s vremenom izazvati u nastavnika strah od nastupa pred polaznicima. Potivanjem andragokih i didaktikih pravila o organizaciji nastave za odrasle, te preferiranjem demokratske i humane komunikacije u toj nastavi, mogu se uzroci straha umanjiti ili potpuno ukloniti.Nastavno ozraje predstavlja znaajan imbenik uspjenosti neke obrazovne akcije. Uspjeh je jednako zanimljiv polaznicima i organizatorima obrazovanja. Zato ovoj vanoj andragoko-didaktikoj varijabli treba pridavati odgovarajuu pozornost.

ZA UPAMTITI

1. Odrasli trae nova edukacijska iskustva u skladu sa specifinim ivotnim promjenama vjenanje, razvod, novi posao, napredovanje, otkaz, mirovina, gubitak voljene osobe, preseljenje.2. to vie ivotnih promjena, to vie traenja novih prilika za uenje. Kada stres koji dolazi s poveanjem ivotnih promjena akumulira, raste motivacija za izai na kraj s promjenama kroz zanimanje za novim edukacijskim iskustvima.3. Odrasli trae edukacijsko iskustvo u njihovom okruju. 4. Odrasli se u principu zanimaju za obrazovanje prije, nakon ili za vrijeme aktualnih ivotnih promjena. Kada se uvjere da je promjena nesumnjiva, odrasli e se zainteresirati za obrazovanje koje im obeava pomoi da izau na kraj s promjenama.5. Odrasli koji su motivirani da trae edukacijsko iskustvo, rade to prvenstveno zato to im je potrebno znanje koje trae. 6. Poveanje ili ouvanje osjeaja samopotovanja i uitka su snani motivatori zanimanju za edukacijskim iskustvom.

Izgled kurikuluma (nastave)

1. Odrasli uenici su manje zaineresirani i opinjeni nastavom koja se svodi na ispitivanje. Oni preferiraju samostalni rad, samostalnu nastavu koja se temelji na rjeavanju odreenih problema. Takvo zanimanje poveava se s godinama.2. Oni ele biti u mogunosti da nove ideje ujedine sa starim spoznajama i tako stvore novu informaciju.3. Informacije koje se suprotstavljuju njihovim dotadanjim uvjerenjima, i snage koje ulau da bi promijenili stavove, odvijaju se mnogo sporije.4. Informacije koje malo prelaze konceptualni okvir dotadanjih saznanja, usvajaju sporije.5. Odrasli nastoje kompenzirati svoje sporije psihomotorne sposobnosti za uenje, tako da budu toniji i da riskiraju s nainom uenja preko pokuaja i pogreaka.6. Odrasli su skloni iskuavanju pograaka na ''vlastitoj koi'' i postoji vea mogunost da to utjee na njihovo samopotovanje.7.Oni koji sastavljaju program obrazovanja moraju zati da li e ti koncepti biti u skladu ili u suprotnosti sa stavovima i idejama uenika. Neki sadraji moraju biti dizajnirani tako da utjeu na promjenu stavova i uvjerenja.8. Programi moraju biti osmiljeni tako da prihvate stajalita ljudi razliitih dobnih skupina. 9. Mediji kao to su knjige, programirane instrukcije i televizija postali su popularni meu odraslima zadnjih godina.

U uionici

1. Sredina u kojoj se ui mora biti fiziki i fizioloki prikladna; duga predavanja, dugi period sjedenja i nedostatak praktine vjebe na visokom su mjestu ljestvice neizdrljivosti.2. Odrasli osjeaju da neto gube u uionici. Loe iskustvo u u tradicionalnom obrazovanju, osjeaj autoriteta i zabrinutost zu dogaaje izvan uionice utjeu na iskustvo u uionici.3. Odrasli imaju odreena oekivanja, i vrlo je kritiki oekivati neto prije poetka nastave. Profesor moe pretpostaviti samo svoja oekivanja, ali ne i oekivanja svih studenata.4. Odrasli donose u uionicu veliki dio svog ivota. Odrasli mogu nauiti dobro i mnogo od nekoga koga smatraju ravnim sebi.5. Novo znanje usporeuje se s postojeim znanjem; uenici moraju aktivno sudjelovati u uenju. Uenik ovisi o uitelju za potvrdu povratne informacije o praksi; Uitelj ovisi o ueniku zbog povratne informacije o nastavi i razrednoj atmosferi. 6. Klju profesorovog uspjeha je kontrola. Profesor mora ravnomjerno rasporediti prezentacije novih sadraja, diskusije, razgovor o uenikovim iskustvima i vrijeme. 7. Profesor mora uvaiti tue miljenje, stvoriti vezu izmeu raznih miljenja i ideja, i stalno podsjeati grupu na vie moguih rjeenja problema.

Sljedeih pet godina zasjeniti e pethodnih pedeset, zbog brzog napredka u obrazovanju odraslih. Za sada, treba prepoznati potrebe odraslih, a to su uenje na stvarnim problemima, samostalnost u uenju i osobna odgovornost.

Odrasli kao uenici

Dobar profesor mora znati i razumjeti potrebe odraslih, i kako oni najbolje ue. Usporeujui odrasle s djecom i tinejderima, odrasli imaju posebne potrebe i elje za uenjem. Obrazovanje odraslih je relativno novo podruje znanosti. Podruje obrazovanja odraslih zaeo je Malcom Knowles.

Kao i svim uenicima i odraslima treba pokazati potovanje. Profesori moraju priznati dobrobit iskustva koju odrasli polaznici unose u uionicu. Ti odrasli trebali bi biti tretirani kao jednaki u iskustvu i znanju i trebalo bi im biti doputeno da izraze svoje miljenje slobodno u razredu.

Motiviranje odraslih uenika

Drugi aspekt uenja odraslih je motivacija. Najmanje est imbenika slui kao izvor motivacije za uenje odraslih: Socijalna interakcija: za stvaranje novih prijatelja, za stvaranje potrebe za drutvom i prijateljstvom. Oekivanja okoline: za udovoljavanje zahtjevima drugih, te ispunjavanje oekivanja ili neijih preporuka sa formalnim autoritetom. Drutvena dobrobit: za unapreivanje sposobnosti sluenja ovjeanstvu, spremnost za sluenje zajednici i za unapreivanje sposobnosti sudjelovanja u poslovima u zajednici. Osobni napredak: za postizanje boljeg statusa na poslu, da bi se osigurao profesionalni napredak i ostalo usporedno sa natjecateljima. Bijeg/stimulacija: za otklanjanje dosade, kao pauza u rutini svakodnevnice kue i posla, i kao kontrast tono odreenih detalja ivota. Kognitivni (misaoni) interes: uiti za dobrobit uenja, traiti znanje za vlastitu dobrobit i zadovoljiti znatieljni um.

Oblici uenja za uinkovite profesore

Profesori moraju imati na umu da se uenje dogaa unutar svake individue kao kontinuirani proces tijekom ivota. Ljudi ue razliitom brzinom, pa je normalno da su zabrinuti i nervozni kada se nau u ulozi uenika. Pozitivna potkrepljenja profesora mogu poveati zanimanje za uenjem. Potkrepljenja pozitivno utjeu na uenje. Profesori bi trebali svoja predavanja uiniti to zanimljivijim da bi poveali uspjenost predavanja.Postoje 4 elementa uenja koja moraju biti zadovoljena da bi se osiguralo uenje sudionika (uenika).Ti elementi su:1. motivacija2. poticaj3. pamenje4. prijenos

MotivacijaAko uenik na osjeti potrebu za novim saznanjima, svaki e pokuaj profesora da mu pomogne biti neuspjean. Profesor mora uspostaviti kontakt sa uenicima i pripremiti ih za uenje; to potie motivaciju. Profesor moe motivirati uenike na nekoliko naina:

Stvoriti ugodnu atmosferu u uionici. Profesor mora stvoriti prijateljski ugoaj koji e uenicima pomoi u uenju. Stvorit prikladnu razinu brige (za uenike). Razina panje mora biti prilagoena razini vanosti. Ako materijal (predavanje) ima veliku vanost, velika mora biti i panja u razredu. Uglavnom, ljudi bolje ue kada je manja napetost; ako je napetost prevelika, predstavlja prepreku uenju. Stvoriti prikladnu razinu tekoa. Stupanj teine trebao bi biti dovoljno visok da uenicima postavi izazov, ali ne previsok pa da frustira uenika.

Na poslijetju, krajnji rezultat uenika je steeno znanje. Povratna informacija mora biti posebna, a ne openita (generalna). Uenici moraju biti nagraeni za svoje znanje. Nagrada ne mora nuno biti monetarna; moe biti jednostavno blagodat steenog znanja. Napokon, uenik mora biti zainteresiran za subjekt. Zanimanje je direktno povezano sa nagradom. Odrasli moraju osjetiti blagodat uenja i steenog znanja da bi se motivirali za uenje.

Poticaj

Poticaj je vrlo potreban dio procesa uenja; uistinu, profesori ohrabruju pravilno ponaanje i ophoenje. Pozitivni poticaj je normalan kod profesora koji poduavaju novim vjetinama. Kao to samo ime govori, pozitivan poticaj (potkrepljenje) je dobar i potie pozitivno ponaanje.Poticaj treba biti dio procesa uenja i da tako osigura ispravno ponaanje.

Pamenje

Uenici moraju pamtiti informacije u uionici. Posao profesora nije gotov dok uenici ne pohrane (zapamte) informacije. Moraju razujeti i biti u mogunosti inerpretirati informacije. Ovakvo razumijevanje ukljuuje sposobnost tonog izdvajanja vanih dijelova materijala. Koliina pamenja direktno utjee na stupanj znanja. Ako sudionici ne ue samoinicijativno, nee moi niti dobro zapamtiti informacije.