bu 1bduah uhammcdIbn1hmcdc~nsat chuttubIJFSIR1Ebu Abdullah Muhammed ibn Ahmed ei-Ensari el-Kurtu bi v000uhv0///um0kut05k/h0tuk01kecenzentoosanskoq|zdan[aVr.hft.KenanVuslSarajevo, 2013. Lbu AbdullahMuhammcdbn Ahmcdcl-Lnsarcl-hurtubEI-Dami liahkamil-Kur'an -Sveobuhvatni tuma kur'anskih poruka SADRAJ RECENZIJA BOSANSKOM IZDANJU ....................................................VUVOD RECENZENTA ARAPSKOG IZDANJA .......................................dkole tefsira && 14 METODOLOGlIAPl5ANIATEF5lRAlMAMAKURTUlIA........... T5UVODUTUMAENIEKUR'ANA.................................................... TAllahovPoslanik,s.a.v.s., pojasnio je svojim ashabima znaenje kur'anskih ajeta.....................................................................................................17 Razilaenja prvih generacija u tumaenju Kur'ana..................................17 Vrste razilaenja u tefsiru .....................................................................+......... 18 Neki pogreni pristupi tumaenju Kur'ana.................................................18 Tumaenje Kur'ana izrekama ashaba.................................... ....... .................22 Predanja od Benu lsraila .............................................. e... ...................22 Tumaenje Kur'ana izrekama tabiina......................................................23 Racionalno tumaenje Kur'ana .............................................&.......&... 23 O nekim pitanjima na koja je odgovorioEI-Leknevi................................24 MUFESSI RIS KOJI MA SE ESTO SUSREEMO U TEFSI RI MA ZbMufessiri o kojima su uenjaci kritiki govorili ..........................................28 Najznaajniji predstavnici tradicionalne kole tefsira ..................& 29 METODOLOGIJA RECENZIJE ARAPSKOG IZDANJA dUpozorenje...................... ......................................................................31 KRATKA BI OGRAFIJA IMAMA KURTUBIJA ........................................dZSVEOBUHVATNITUMA KUR'ANSKIH PORUKA...............................ddPoglavlje o odlikama Kur'ana,podsticanju na njegovo uenje, odlikama onoga ko ga izuava i ui,slua njegovo uenje i radi po njegovim uputama. ............................................................................38 Na koji nain treba uiti Kur'an,ta je tom prilikom poku eno a ta zabranjeno initi...................................................................................................42 Upozorenje uaimaKur'ana i uenjacima na licemjerstvo i dvolinost................................................................................................................46 Sta je uaKur'anaobavezaniniti i prema emu ne smije biti nemaran..........4..4....4....4.4.4..4.44.4.4..4.....4.................................... 4.......4..4.4..4.4.4.........48 Predanjakojagovore o vrijednosti tumaenjaKur'anai onih koji se time bave.................................................................................................................52 Ko su istinskinosioci Kur'ana?..4...444....4.4....4......4.4.4.4........................... 4........4.52 Nainiizraavanjapotovanja Kur'ana.........................................................53 Predanja kojagovoreokazniza samovoljne tumaeKur'anai o razlikama meu mufessirima 4.4....4.4.................. o4.......................................o.....56 TumaenjeKur'ana hadisimaAllahovaPoslanika,s.a.v.s. ......................61 Nainna koji treba izuavatiKur'an i njegovepropise,nain na koji je to inio AllahovPoslanik,s.a.v.s., i predanja koja govore o tome da je uenje Kur'ana napamet olaka no onome ko prije toga primjenjuje njegove naredbe..........................................................................64 Znaenje rijei AllahovaPoslanika,s.a.v.s.: "Kur'an jeobjavljenna sedam 'naina' (harfova)pa uite ono to vam je lahko iz njega".......66 Znaenje predanjakojaprenose Omer, r.a., iMia m,r.a. ........................72 Poglavlje o sakupljanju Kur'ana, razloguzbogkojeg je Osman, r.a., naredioda se ispie vie primjerakaMushafai da se spale svi ostali primjerci osim ovih i oashabimakoji su znaliKur'annapametjo za ivota AllahovaPoslanika, s.a.v.s.....................................................................74 Predanja kojagovoreo redoslijedu kur'anskih sura iajeta,njegovu pravopisu te njegovim podjelama na hizbove,o broju harfova, duzeva,rijei i ajeta ...............................4..........4....4......4...4..4.4.........................4 82 Znaenje rijei sura, ajet, kelimetu i harf.....................................................88 Nalaze li se u Kur'anu rijei koje nisu izvorno arapske? .4..4.4..4................90 Zbog ega je kur'anski tekst nad naravan i o sutini njegove nadnaravnosti........................................................................................................92 Upozorenje naneka izmiljena predanja koja govore o odlikama sura 444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444 100 Dokazi protiv onih koji smatraju neispravnim primjerke Kur'ana koje je Osman, r.a., umnoio i tvrde da u njih treba neto dodati ili oduzeti 102 Tumaenje lstiaze iBismille &&&&&&&&&&&&&& 103 Predanja koja govore o vrijednostima lstiaze .....................e..... JOZnaenje lstiaze u arapskom jeziku ........&.&.&..........................a JOBismilla ..&&...&&&&.&&..&&.&&..... J06 SURA EL -FATI HA######################################################################################bVrijednost sure i njezina imena...&&.&&e JJOImena sure El-Fatihe ..&&.&.& 118 O objavljivanju El-Fatihe i propisima o njoj & 120 Izgovaranje rijei 0m0na kraju uenjaEl-Fatihe u namazu 127 Tumaenje sureEl-Fati he ................................................................................... 129 SURA EL-BEKARA ####################################################################################4O objavljivanju sure EI-Bekara i njezinim odlikama 140 Tumaenje sureEI-Bekara ...& 142 Miljenja uleme o nainu izbavljenja lsraeliana 44. 287 Zato jebrdo podignuto.&.&.........4................... 31 RECENZIJA BOSANSKOM IZDANJU El-Dami li ahkamil-Kur'an Sveobuhvatnituma kur' anski h poruka Ebu Abdullaha Muhammeda i bn Ahmeda el -Ensarij a el -Kurtubija,All ah se smilovao nj emu icijelom ummetu Hazreti Ebu Bekr,r.a., j e rekao: "Koja me nebesa pokriti mogu! ?Koja me Zemlja na sebi nositi moe! ?Ako kaemoBoijojKnj izirij e j ednu bez znanj a! "'U zvi eni Allah kae: Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni,i grijehe,ineopravdano nasilje,i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate. "(El-A'raf, 33)HvalaAl l ahu, sal avatisel am posljednjemAllahovomPoslaniku Muhammedu, asnoj porodici i vrlim ashabima. Uposljednjihnekolikogodina i nteresmusl i manskezaj edni ceu BosniiHercegovinizatumaenje ipravi l norazumi j evanj e asnog Kur'ana vidlj ivo j e porastao. Posebno semoe primijetiti dasupopularizaci j itefsira, znanosti tumaenj a Boije Objave, pored ambijenta slobodeukoj emuivaj umusl i maniovihprostora, uvel i ko doprinijeli Kurtubijev tefir,1 /51. i prijevodi kako integralnih tefsira, tako i fragmentarni tefsiri pojedinih sura ili odlomaka Kur'ana objavljeni na bosanskom jeziku. Citirana izreka prvog pravednog halifeEbu Bekra es-Siddika najboljeilustriraznaaj itei nugovoraoBoij ojKnj i zi ,poslj ednjojObjaviovj eanstvu,a rijei Uzvienog kojima se zabranjuje govoriti o Njemu ono to osoba ne zna eksplicitna je zabrana tumaenja Kur'anabezadekvatnog znanj a i neophodnih naunih kompetencija s obzirom da je izvor znanja o Gospodaru Nj egova Objava. Stoga se ne treba uditi to su islamski uenjaci stoljeima, od prvih generacija pa do naeg vremena, veliku panju pridavalipravilnomtumaenj uObj ave zbog ega se upravo tefsirska literatura smatra jednom od najizdanijih izvora islamskog nauka.Tefir imama Kurtubija, Ebu Abdullaha Muhammeda el-Ensarija, preselio na ahiret 671 . h. g./ 1 273.g., spada unaj znaaj ni j a inaj obimnij a djela tefs irskeznanostiuope. Shodno Io TsirimamaKurtui_anaunom profi l u imama Kurtubija nj egovtumaKur'ana, El-Dami li ahkamil-Kur'an( Sveobuhvatnitumakur'anskih poruka)istinska jeenciklopedijatematskog ianalitikog pristupa kur'anskom tekstu i izdaan je izvor sunnetske i hadiske znanostikao nune inezaobilazne pretpostavke razumijevanja Kur'ana. Dakako, autorovoi stanano poznavanje arapskog j ezika, povij esti, logike, doktrine idrugih disciplina iznanosti nj egovomtefsi rudaj e di menzi j ekoj enadi lazefi khsku i l ipravnuodredni cu postavlj enu usamom nazivudjela. Slobodnim analizama ikritikim duhom, iako je pripadao malikijskoj pravoj koli ( mezhebu) ,i mamKurtubi poklanj a islamskomummetusvojevrsni zbornik cjelokupne pravne znanosti utemelj ene na tekstu Kur'ana komparativnoizlaui stavoveipojanjavaj uii druge argumente na koj e su se pravnici oslanjali u formiranj u pravnihmi l j enj a unutar priznatih pravnih ehli sunnetskih kola u islamu. Tefsir imama Kurtubija, pored sveganavedenog,odieislamskim edebomius mj eravai tatel j s tvo ka cjelovitom pogledunaKur'ani Sunnet uemusupropisi okviriu koj ima se kreemo, a edeb nain na koji ih primjenjujemo.Treba istai da se potreba za pravilnim tumaenjem Kur'an, emu i slui ovaj znaajan prijevod tefsira imama Kurtubi j a,nameekaoi mperativ kako bi se suprotstavili nadolazeim valovima ideologizacije muslimana naih prostora i pokuaja i ndoktrinacije, a u emu se uveliko koristiti plasiranje i populariziranje pogrenih razumijevanja ajeta asnog Kur'ana. Takvat umaenj a, moesel ahko primijetiti, ne podrava ni tiarapski jezik, niti integralno itanje Kur'ana, ni ti SunnetAllahovogPoslanika, s.a.v.s., meutim izuzetno su prisutna u j avnom prostoru. U savremenom kontekstu duni smo ove ideoloke manipulacije preduprijediti irenjem autentinog islamskog znanjautemeljenog na referentnoj literaturi to jebezikakvesumnjetefsir imama Kurtu bija.Uvaeni prevodioci, iji j e napor i trud vrijedan pohvale i iskrene dove, da Gospodar pri misvanj i hovai naa dobradjela,izostavili suneke dijelove tefsira od koj i h itatelji na bosanskom j eziku nemaju koristi, a radi se mahom o finesama arapskog jezika i gramatikim i kiraetskim posebnostima iz kojih ne proizilazi bilo kakva znaenjska razlika. Redaktura prijevoda tefsira i obrade potovanog prof.Abdurrezzak el -Mehdi j ana bosanski j ezik obuhvata: - Sai manj ekomentararecenzenta arapskog izdanja i otklanjanje eventual ni hnedostatkauemuje najoitiji ocjenjivanje hadisaudva Sahiha,Buharija iMuslima koj isu konsenzusom uleme vjerodostojni .Dakle, kada j e hadis u dva Sahiha, ili uj ednom od dva Sahiha Buharija i Muslima, dovoljno jena to ukazati Rscsnzpa:sansk:mizdanju l1da jezabiljeen u ti m zbirkama to implicira da je vjerodostojan.- Provjeru veine ocjena vj erodostojnosti i po potrebi dopunjavanje ocjene vjerodostojnosti spomenute u arapskoj recenzi j i .- Izostavi l i smoiponavl j anj a ocjene vj erodostojnostirecenzenta kada ranije ci ti ra ocjene hadiskih autoriteta.Takoer,trebaskrenuti panju da recenzent nije uvaio da imam Kurtubi, s obzirom da je vrstan muhaddis, ukazuje i na ocjenu u klasinim metodama hadiskih uenjaka, kaoto j e "prenosi se",) t o implicira slabost hadisa i l ipdanja. Recenzent nekada izostavlja ocjene imama Kurtubija i z izvornika djela i prenosii h u podnone napomene. - Ograniavanjenakorpusdevetnaj poznati j i hhadi ski h zbi rkiupodnonim napomenama ito su zbi rkeautora: Buharij a,Musl ima, Ebu Davuda, Ti rmizija, Ibn Made, Nesaija, Ahmeda, Malika i Darimija. Na kraj u,elja namj e datefsir imama Kurtu bija, uz Allahovu, d.., pomo, doivi punu afirmaciju meu naim itateljstvom i bude podrka u pravi lnom razumijevanju Kur'ana ime e djelo nesumnj ivo postati znaajna karika u formiranju iodbrani i sl amskog i denti teta musl i mana i musl i manki naih prostora. mr. hfz. Kenan Musi Vii asistent na Katedri hadisa Fakultet islamskih nauka u Sarajevu Bismillahi-Rahman i-Rahim UVOD RECENZENTA ARAPSKOG IZDANJA Zahvala pri pada samo Al l ahu,d.., Gospodaru svih svjetova, Njega hvalimo, od Nj ega pomo traimo i molimo Ga da namgrijehe oprosti .Kajemo Mu su zbog zal a dua nai h i runih djela koja smo uinili.Koga Allah, d. . ,uputi, on je na Pravom putu, a koga uzabludi ostavi, niko mu uputu nemoe dati .Svj edoim da nema drugog boga osi m Al l aha, d. . ,J edi no g,Koj i nema druga, isvj edoim da j e Muhammed, s.a.v. s. ,Njegov rob i poslanik. Poslao ga je s uputom i istinitom vjeromkoju j e uzdigaoi znadsvih ostalih vjera pa makar to inebilo po volj i nevjernicima.Tefsi r j e nauka koja nam pomae da razumi j emoKur' an, obj avl j en Allahovuposlani kuMuhammedu, s. a. v. s. Ovanamnauka pomaeda proniknemo u znaenja kur'anskih ajeta,da shvatimo njegovepropise i mudrosti.U tome e nam pomoi is lj edeenaunedi sci pl i ne: gramati ka araps kog j ezika, si ntaksa,stilistika,metodologija erijatskog prava, nauka o kiraetima, poznavanje povoda objave Kur'ana, poznavanje derogi rani h iderogi raj ui h ajeta i mnoge druge. Velika je potreba za tefsirom j er je to najdragocjenija i najvrednija vj erska znanost.Toj e zbog toga to j e Allah, d. . , objavio Kur'an da bude vodi kroz ivot svim muslimanima sve do kraja ovoga svijeta. U Kur'anu se krije klju uspjeha ispasa ion j e lijek za l j udska srca i due.Prema hafizu Ibn Kesiru, najbolje je Kur'an tumaiti Kur'anom, a ako to nije mogue, onda pomou hadisa Al lahova Poslanika, s. a. v. s. ,zatim se uzimaju u obzir mi l j enj a ashaba, a onda mi l j enj a tabi i na ipri j anj i h uenjaka.OvoIbnKesi r navodi u uvodu svoga tefsira. Kada je rije o tumaenju Kur'ana, postoj ivie nauni h pristupa: I .Tumaenje Kur'ana s jezikog aspekta.U ovom sluaju mufessi rianaliziraju kur'anske aj ete sa stanovita gramatike, bave se stilistikom i drugim j ezikim pitanjima.Oniesto kao potvrdu svojim tumaenjima citiraju poeziju i prozu na arapskom j ezi ku. Naj istaknuti j imeunj i ma su: Zeddad, Vahi di , autor dj el a El-Ves it,E buHaj j an, autor djela El-Bahrul-muhit, Zamaheri, autor djela El-Keaf, i dr. I +irimamaKurtuia

2.Racionalistiki i filozofski pris tup tumaenj u Kur' ana.Pri mj er ovakvih tefsira j este Mefatihul-gajb autoraFahru-Razi j a j er on esto usvome tefsi runavodimi l j enj a filozofa inj ihove stavove, a zatim ih opovrgava ukoliko se ne slae s nj ima.Meutim, na mnogo mjesta on navodi njihove nedoumice i pogrena mi lj enj a za koja oniimaju j ake dokaze, a zatim i h opovrgava dokazima koj i nisu ba j aki i uvjerlj ivi i na tome mu se moe zamjeriti. 3 Frakci onaki ,i deol okipris tup t umaenj u Kur'ana.Pri mj er ovakvihmufessi rasu: Remmani ,Debbai ,kadi j a Abdul -Debbar, Zamaheri i dr. Svi su oni bili mutezilije pa su se pri tumaenju Kur'ana koristili uvjerenjima i stavovima mutezilijskog uenja.U ovu s kupinu mufessira mogu se ubrajati i batinije -ezoteriki tumai kur'anskih ajeta. Meu nj i ma se posebno mora ukazati na komentatore koj i su zanemarili vanj ska znaenja ajeta i sve ono to su ashabi i tabiini razumijevali izKur' ana.Onii zlau tumaenja koja niko prije nije zastupao tako da se moe rei da j e ova vrsta tefsira manje prihvatljiva od mutezilijskog pristupa tumaenju Kur'ana. +. Tefs i riukoj i maseakcent stavlja na povijest.Primjeritakvih mufessi rasu:Salebi,Hazi n idr. ,koji su u svojim tefsi rima esto navodili pripovijesti i prie o prolim narodima. 5. Tradi ci onalnitefsiri, utemelj enina predanjima i tradiciji,poput tefsi rakojesu napisali Taberi,Ibn Munzi r,Ibn Ebu Hatim, Ibn Mi rdevejh, Abdur-Rezzak, Ibn Devzi, autor djela Zadul-mesir, Ibn Kesir, i naravno Sujuti, koji j e napisao tefsir Ed-Durrul-mensur. 6.Tefsiri koji se bave erijatskim pravom i propisi ma koji se mogu izvesti i z kur'anskih ajeta. Najbolji i najvredniji primjer te vrste svakako jeKurtubi j ev tefsi r koj isenalazi pred nama, a koji sadri veinu erijatskih propisa i razilaenja meu islamskim pravnicima. Skole tefsira 1. Mekanska kola tefsira. Najistaknutiji predstavnik ove kole jeste plemeniti ashab Abdullah ibn Abbas, r.a. Nj egovi najpoznatiji uenici su: Seid ibn Dubejr, r. a., !krima, Tavus, Mudahid, Ata i dr. Z. Medinska kola tefsira. Njezi n predstavni k jeplemeniti ashab Ubejj ibn Kab, r. a. ,a njegovi najpoznati j iuenicisu:Zejd ibn Eslem, Ebui -Al i , MuhammedibnKab el-Kurezi i dr. J. I rakakolatefsira.Nj ezi n predstavnik je plemeniti ashab Abdullah ibn Mesud,r.a., a njegovi najpoznati j iuenici su:Alkama, Mesruk, Esved, a nakon njih Hasan el-Basri, Amir e-abi, Katada i dr. t:::iaa t_ira imamaKurtuqa 1 5METODOLOGIJA PISANJA TEFSIRA IMAMA KURTUBIJA I .Odnospremaerij atskopravnim pitanj ima. Ovaj tefsir vie negobilokojidrugisadri pitanja iz oblastierij atskog prava.Imam Kurtubi posebnoopirno,donajsitnijihdetalja,razrauj enekapi tanja, naprimjer pitanje hilafeta pri tumaenju ajeta: "ja u na Zemlji namjesnika postviti. . . " (El-Bekara, 30) Onjeovopitanj erazradiosasvih mogui haspekata.Pritumaenj u 43.ajeta sureEl-Bekara podrobno je govorio o namazu, a pri tumaenju 1 1 5.ajeta ove sure govorio j e o svim pojedinostima okretanja prema kibli unamazu.Tumaei1 24.ajet iste sure govorio je o sutiniljudske prirode itd. 2. Odnos prema hadisima Allahova Poslanika, s.a.v.s.Kurtubi se utumaenjuKur'ana uveliko oslanjao na hadise Allahova Poslanika, s. a.v. s. , takoda j e usvome tefsiru naveo vie od 6. 500. hadisa. Ovo nije zanemarljiv brojisvj edoi injenicu da j e Kurtubi hadisima pridavao velikznaaj.NekehadiseKurtubi sam vrednuje sa stanovita vjerodostojnosti, a ponekad prenosi stavovedrugihuenj aka otompitanj u,npr.Ibnul-Arebi j a,Abdul-Hakka i drugih koji suse i stakli kaodobri poznavaoci ocjena hadisa. Meutim, na mnoge nevj erodostojne hadise, pa ak nekada i izmiljene, nije ukazao to sam, hvala Allahu,d. . ,uinio u obradi djela. Mnogo takvih hadisa nalazi se u posljednjojtreini ovog tefsira.Izgleda da ih je preuzeo od Salebija i Vahidija. Ipak, veina hadisa koje citira vjerodostojni su i ispravni.3. Stav prema predanj i maod Benu Israila,israilijatima.Imam Kurtubi ni j enavodioi srailij ateu velikombroj u. Ontopotvruj e i uuvodusvogatefsi rakadakae:" Izbj egavat u da citiram prie i pripovij esti kojeprenosehi storiari, osim onoga to bude neophodno da bi se pojasnilo znaenje nekog ajeta." U veini sluajeva ispunioje svoj e obeanje ali j e,i pak,istina veoma rij etko,navodionekanepotrebna predanj akoj aj epreei zostaviti .Takavprimjer j e ono to j e naveo pritumaenj uajeta:. . .iizvedeih iz onoga u emu su bili . . . " (El-Beka-ra, 36)Na ovommjestuonbiljei predanje Vehba ibn Munebbiha u koj em stoji:"Iblis je uao u usta zmije koja j e poput deve i mal a etiri noge i bila j edno od naj ljepih stvorenja. 1 6 irimamaKurtui_a

Pokuao se sakriti i kod drugih ivotinj a, ali su sve one, osim ove zmije, odbile . . ." Nakon toga, Kurtubi veli:"Pripovijeda se da j e ova zmija bila sl ugaAdema,a. s. " Na viemjesta on navodi predanja sl ina ovom ali sam, hvala Allahu, d. . , ukazao na nj ihovu nepouzdanost. U uvodu svoga tefsira imam Kurtu biveli: "Mojetefsir sadravati poj anj enj eznaenj akur' anski h ajeta,gramatike analize,razliita uenja po kiraetima kao i pobij anje pogrenih i nastranih miljenja koja su u i slam pokuali ubaciti frakcionai i neznalice. Uvj et koj i sam sebi postavio jeste da uz svako miljenje koje spomenem navedem i ime njegova autora, a pri spominjanju bilo kojeg hadisa navest u zbirku i autora koj i taj hadis bilj ei . " U veini sluaj evaimamKurtubiispunioj. ? svoje obeanje ali je ponekad, istina veoma rij etko, citirao neke hadise a da nije naveo ko ih biljei, ponekad bi citirao apokrifne hadise ili israilijate iz ij ih se sadrajamoezaklj uiti da sunetani. U prkostome,ovo j e j edan od naj boljih i naj iscrpnijih tefsi rai z oblastikojuobrauj e. A Allah, d. . , Onaj je Koji daje uspjeh i Koj iupuuje na Pravi put.Abdurrezzak el-Mehdi |z:dutumasn_sKur'ana 1 7UVOD U TUMAENJE KUR'ANA (Saetakistoimenogdjelaejhol-islamalbnTejmije)Allahov Poslanik, s.a.v.s., pojasnio je svoji m ashabima znaenje kur'anskih ajeta Allah, d.., kae: tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima onotoimseobjavljuje. "(En-Nahl, 44) Ovaj ajet ukazuje na to da je AllahovPoslanik,s. a. v. s. ,pojasnio svojim ashabima znaenja kur'anskih ajeta takotojepojasnio znaenj e svake rijei pojedinano.Tabiini su nai sti nai nui l i od ashaba, kao toMudahi d vel i : "Proui o sam ci j el i Kur' an predIbn Abbasom,r. a. , pitaj ui ga za znaenjesvakog ajeta pojedinano iza propisekoje onsadri . " Zbogtogaje Sevrirekao:"Akobudeuprilicidauje Mudahidovotumaenj eKur'ana, to e tibiti dovoljno za nj egovo razumijevanj e. " afija, Buhari, Ahmed i dr. pri tumaenju Kur'ana oslanjali susena nj egovomiljenje. Ovdj e, zapravo,elimo naglasiti injenicu da su tabi i niod ashabauilitefsir kao tosuui liihadiseAll ahova Poslanika, s. a.v. s.Razilaenja prvi h generacija u tumaenjuKur'ana Odmah elimo napomenuti da se radi o razilaenju u raznovrsnosti, a ne u protivrjenom tumaenj u.Primjer za to jeste razliito tumaenje rijei Siratul-mustekim Pravi put.Neki smatraju da se ove rijei odnose naKur' an, odnosnonasl ij eenj e nj egovih uputa. Drugi pak smatraju da overijeigovore oislamu. Moemo vidj eti da su ova dva miljenja podudarna jer se vjera islam sastoj i od slijeenja Kur'ana. Poz navanj epovodaobj ave Kur'ana uveliko pomae razumijevanju kur'anskih ajeta jer nam poznavanje povoda neizostavno osvjetljava okolnosti koj e suprethodile objavlj ivanju ajeta. Ako se desi da j edan ashab kae: "Ovaj ajet objavljen je povodom toga i toga", a drugi pak kae: "Objavljen je povodom toga i toga", pa spomene neki drugi povod, i jedan i drugi mogu biti upravu jer se deavalo da jedan ajet bude objavljen povodom viedogaaja.Ovutvrdnjupotvruje injenica da j edna ri jeimoe 1 8 irimamaur uia imati vie znaenja. Npr. rije;_ Sahihubiljei sljedei hadi s:"Kada - el-kasveretumoe znaiti onaj koji uj etepripovij esti od s lj edbeni ka baca koplje, a moe znaiti i lv. Rije Knj i ge,nemoj tenivj erovatiuto -asas moe znaiti i sputanje nititosmatratilani m. " Moese no i dolazak zore. Mnogobrojni su desiti, kako stoji u komentarima, da primjeri rijei s vie znaenja. j e istina, a vi to proglasite lanim, ili neistina, a da vi to smatrate istinom. Vrste razilaenja u tefsiru Prva vrsta razilaenja jeste razilaenj e onihkojisepritumaenju Kur'ana oslanjaju na tradiciju i predanja. Predanja mogu biti prenesena od onoga ko je bio ma' sum, sauvan od svakog grijeenja, tj. Allahova Poslanika, s.a.v. s. , ili od nekoga ko je bio podloangrijeenj u.Tajepredanja uglavnommogueprepoznatikao vjerodostojna ili nevjerodostojna, ali postoje i ona za koja je teko utvrditi j esuli vjerodostojno prenesenaili ni su.injenica je da je Allah, d. . ,omoguio provjeru istinitostisvih predanjakoja govoreotemelj ni m istinama vjere. S druge strane, postoje pitanja koja su nebitna i za koja ne postoji pouzdan dokaz, poput onoga koj e je boj e bio pas koji je spavao na ulazuupeinuukojusu se sakrili mladii, koliko j e bila duga Nuhova, a. s. ,laa, kako se zvao djeak kojeg jeubioHi dr,a.s.,idr.Predanjao ovome prenose se od Kaba Ahbara, Vehba,IbnIshaka idr.koj isuse uvelikosl ui l ii srai lijatima. Uovo ne treba ni vjerovati niti ga smatrati nei sti ni ti mosi mukol i kopostoj i nepobi tandokaz koj iukazuj ena njegovu ispravnost. Buhari u svome (Fethul-bari,5/323,8,1 38,Musned imama Ahmeda 4/ 1 36)Poznato j e da su tefsiri punipripovijesti poput onih koje govore o vojnim pohodima,razl i i ti mzgodamaisl. Zbog togaj e imamAhmed rekao:"Troj e nemajulanca prenosilaca:tefsir, prie oprij anjim narodima iprie ovoj ni m pohodima. "Razlog je to to se veina predanja utefsirima prenose kao rijei ashaba, tabiina ili nekog iz generacije poslije njih, a koja su, ustvari,prenesenaodAllahova Posl ani ka,s . a. v. s.Takvapredanj a esto biljee Urva, abi, Zuhri, Ibn Ishak, Vahidi i dr. Naj uenij iutefsirubilisustanovniciMeke,jersutamoivj eli IbnAbbasovi,r. a. , ueni ci poput Mudahida, Ataa, Ikrime, Ibn Dubejra i dr. Ukoliko ova predanja imaju vei brojlanaca prenosi laca iukoliko u njima ne postoji ita oprena uenju islama, onda su ona, prema konsenzusu uenjaka, pouzdana. Neki pogreni pristupi tumaenju Kur'ana Prvavrsta.Pris tuponi hapol ogeti arakoj i ne poznaj udobro 1ur.na 1 9hadisku nauku tako da nisu u stanjuuspioiz njegaodstraniti apokrifne razlikovati vjerodostojne i nevjero- hadise kao i nakaradna miljenja.dostoj ne hadise pa se desi da hadis koji je, prema konsenzusu uenjaka, vjerodostojan oni smatraju slabim.Druga vrsta.Onikoj itvrdeda se pri tumaenj u Kur'ana oslanjaju na vjerodostojne hadise. Meutim, ukoliko neki hadis ne odgovara njihovumiljenju, onda ga oni tumaeiizvrunjegovoznaenjekako bigaizmirilisa svoj imstavovima. Kaotopostojenepobi tnidokazi da je neki hadis vj erodostojan, isto tako postoje inepobitni dokazi da je neki hadis izmiljen od onih koji su u islam elj eli ubaciti uenja koja mu ne pripadajute su j ednostavno izmiljali hadise s namjerom da ukau na posebne vrij ednosti nekih sura ili ajeta.Primjer zatoj este predanj e:"Ko na Dan aure klanj a dva rekata imat e nagradu poput toliko i toliko vj erovj esni ka. "Pri mj eriovakvihi slinih apokrifnihpredanja uistinu su mnogobrojni. Naprimjer, predanje koje biljee Salebi, Vahidi, Zamaheri i dr. o odlikama sura, a koje je prema konsenzusu uenjaka izmilj eno.Sale bi je uistinu bio dobar i iskren vjernik, ali je iz razliitih tefsira prenosio i vjerodostojne i slabe i izmilj ene hadise. Vahidi, njegov uenik, bio je bolji poznavalac arapskog jezika od njega, ali je istovremenobio islabije privren slijeenj u prijanjih uenjaka. Begavi je napisao svoj tefsir tako tojeskratioSalebijevtefsir,ali j e Upoj edi ni mtefsi ri ma ui sti nu moemo pronai mnoga izmilj ena predanj a,napri mj er ono predanje kojenampri povij eda ot omeda j e Alija,r. a. ,udijeliosvojprstenu trenutkudok j eobavljaonamaz.Prema miljenju svih autoriteta, ovo predanje jeapokrifno. Slino tome jesteitumaenj eajeta: svaki je narod imao onoga ko ga je na Pravi put upuivao. "(Er-Rad, 7)takoda se odnosi na Aliju, r. a. ,ili ajeta: . . . i datood zaboravasauvauhokoje pamti. "(El-Hakkatu,1 2) ,tj . tvoj e uiAlij a! ! Druga vrsta razilaenj aj este ono nastalo kaorezultat razumijevanja, a ne razliitih predanja. Ovo razilaenje nastalo je tek nakongeneracije tab i tabiina. Zbog toga tefsiri tabiina, koj i sadre miljenja ashaba, poteeni suovakvihrazilaenja, poput tefsira Abdur-Rezzaka, Vekia ibnDerraha,Abda ibnHumej da, Abdur-Rahmana ibn Dehima, tefsiri imama Ahmeda, Ishaka, Bekija ibn Muhalleda, Ibn Munzira, Ibn Ujejne, Sunejda, Taberij a, IbnEbiHatima, Ebu Seida ei -Eda, Ibn Made, Ibn Mirdevej ha i dr. Razilaenja u tumaenjukoja suse desila nakonnjih nastala su iz slj edeih dvaju razloga: prvi * neki suprvozauzi mal istavove pa su poslije toga znaenja kur'anskih aj eta nastojali prilagoditi svojim miljenjima i stavovima; .. _

irimamaur ua_drginekisupakkur' anske aj et et umai l i samoponj i hovu vanj skom znaenjuiformi,onako kakoi h razumi j evaj uonikoj igovore arapski j ezik,alinisuuzimali uobzirkomesetiaj eti obraaj u,kome su objavljeni, povodom koj eg dogaaja i sl.Prvi su uzimali u obzir samo ona znaenja koja se podudaraju s njihovim miljenjima tako da su u veini sluajeva a jete pogreno razumijevali. Drugi suuobzir uzimalisamo vanj skuformu ajeta zanemaruj uiokolnostinjegova objavljivanja kao inekedrugemogunostinj egova tumaenja.Prva vrsta mufessiradijeli sena dvije skupine: onikoji tumae ajet onako kako on uistinu znai samo zato to se podudara s nj ihovim miljenjem, i oni koj i pogreno tumae ajet samo da bi se to tumaenje podudarila snj ihovimmiljenjem. U obaovasluaja pristuptumaenju Kur'ana je pogrean. Greka koj u su poinili prilikom tumaenja Kur'ana desila im se i prilikom komentiranja hadisa Al lahovaPosl ani ka,s. a.v. s.Pri mjer ovakvihtumaenja su: haridije, rafidije, dehmije, mutezile, kaderije, murdije i dr. Mutezi l e, vi enegobi l okoj a drugasekta,spemnisuna teoretiziranje i rasprave. Napisali su tefsirei j asemetodol ogi j a bazi rana uenj una kojemse zasniva nj ihov pravac. Primj eritakvihtefsi rasu:tefsir Ibn Kisana, Ibn Atijje, onoga koji se raspravljao sa afijem,zatim djelo El-Kitb,autora El-Dubaija, Tefirul-kebir, autora kadije AbdulDebbara el-Hemdanija, djela Damiu li ilmil-Kur'an,autora Alije ibn Isaa er-Remmani j a,Keaf,autora Zamaherija.Svi oni bili su mutezilije, anj i hovo se uenje zasniva na petprincipa:j ednoa,pravednost, stepen izmeu dvaju stepena, ispunjenje obeanja, nareivanje dobra iodvraanje odzla.(Svaki od ovih termina oni tumae na sebi svoj stven nain. Pri m.prev.) Njihovo tumaenj e rij eijednoa podudara se s tumaenjem dehmija koj i negi raj uda Al l ah, d. . , i ma svojstva iosobine.Mutezile,takoer, vjeruju da vjernicinee vidjeti Allaha, d. . ,na ahiretu, da je Kur'an stvoren, da Allaha, d.., ne moemo opi sati svoj stvi ma: znanj e, ivot, sluh,vid isl .Rije pravednost oni tumae tako da Allah, d. . ,nije stvorio sveto postoji niti da se sve nalazi pod Njegovom moi. Vjeruju da Allah, d.., nije tvorac ljudskih djela, ni dobra ni zla, te da On omoguava da se ini samo ono to je vjerom propisao, a da sesve ostalo deava mimo Njegove volje i odreenja. Kada tumae rijei ispunjenje obeanja, oni se slau s haridijama koji vjeruju da Allah, d. . , nee dozvoliti da se za velike grenike iko zauzima i smatraju da oni nikada nee izai iz Dehennema. Nj i ma se suprotstavljaju murdije,keramiti, ikellabije _1ur.na2 1inekada i m upute argumentiranebudumilostinjuudjeljivali,i koji se odgovore, a nekada i sami zapadnubudu u posljednjim asovima noi za u greku.oprost molili. " (Alu Imran,1 7) U tom Ovdjesmoeljeliukazatina i-predanjustojida j e Allahov Poslanjenicu da postoje oni koj i znaenje nik, s. a.v. s. ,strplj ivi, da je Ebu Bekr, kur'anskih ajeta nastoje prilagoditi r. a. , i sti nol j ubivi,Al l ahuposl unisvojim stavovima, a ni ko od ashaba j e Omer,r. a. ,onajkojimilostinj u i tabiina nikada to nije radio. Meu udj elj uj e j e Osman, r. a. , a onaj koji ovakvim mufessiri ma bilo j e i onih moli za oprost j este Alij a, r. a. koji su bili poznati po injenju iba- Na slian nain oni tumae i ajet: deta, a bili su ivelikigovornici, pa"Muhammed je Allahov poslanik,a sukrozpredavanja proturalisvoj anjegovi sljedbenici . . ",tj . EbuBekr, pogrenami l j enj a,napri mj er Za- r. a. , ". . . strogisu premanevjernicimaheriidr.Kaorezultatuputa- ma . . ",tj . Omer,r. a. ,"asamilosni n jauovakveraspravepoj avi l es umeusobom . . .", t j .Osman, r. a. , " ...se razliite sekte:rafidije, i mamij e, vidi ih kako se klnjaju i licem na tle keramiti dr.padaju + . + ", tj .Alija, r.a.(El-Feth, 29) Oni su otili jo dalje od mutezila Meuti m,i spravno jedaoviopipa su pri tumaenj u Kur'ana iznosili siimaj u openitoznaenj eidase uistinu nevjerovatna miljenja.Na-mogu odnositi na svakog muslimana. primjer,ajet: "Neka propadnu ruke Potpuno je pogreno kur'anski izraz Ebu Lehebove i propale su. . . " (El-Me-koji ima openito znaenje ograniiti sed,1 ) ,ekstremni iiti tumae tako samo na j ednu osobu. Primjer za to da se on odnosi na Ebu Bekra, r.a., j esu sljedei ajeti:i Omera, r. a. Ajet:"Vai su zatitnici" Vaisu zatitnici samo Allahi samo Allh i Poslnik Njegov i vjerici Poslanik Njegov i vjerici koji panikoji ponizno molitvu obavljaju i zekat zno molitvu obavljajui zekat daju. " daju. "( El-Ma' ida,55) onitumae (El-Ma'ida,55)Pogreno j e rei da tako da se onodnosina Aliju, r.a.,se aj et odnosisamo na Aliju, r. a. ikao dokaz navode predanje,koj e7 onaj koji donosi Istinu i oni koji j e premakonsenzusu uenjakai z- unjuvjeruju,oni su bogobojazni. " milj eno, ukojem stoji da jeAlija,(Ez-Zumer, 33) Pogreno je rei da r.a., udijelio kao sadaku svoj prstense odnosi samo na EbuBekra,r. a. , u trenutku dok j e obavljao namaz. kao i ajet:Slino ovakvom pristupu tuma- "Nisu jednakionimeuvama enj u Kur'ana j este i ono to navodikojisudavali priloge prije pobjede velik brojmufessira pritumaenjuilino se borili . . ."(El -Hadi d, 1 o;aj eta: "Oni koji budu strljivi, i isti- Primj eri ovakvih tumaenja uistinu noljubivi, i Allahu posluni, i oni kojisu mnogobroj ni .22 T_irimamaur u aTefsir Ibn Atijje injemu slinihnema nikakve smetnje. " (Ovo je dio blii su tumaenju Ehli-sunneta negohadisa koji biljee Buhari, Ahmed, tefsir Zamaherija, a Taberijev tefsirDarimi i Tirmizi.) U Bici na Jermuku ubraja se meu najvrednije i najzna- Abdullah ibn Amr, r.a., pronaao je aj nij e tefsire.dva sveska iz kranskih svetih knjiga Nekim sufi j ama deava se da na-i ponekad bi pripovijedao ono to je pravegreku priuzi manjudokaza, u njima proitao. ai stovremenonepogri j ee kada jeupitanj u onotoele dokazati. Ponekad se desi da neki sufija, vaiz, ilifakih pritumaenj unekog ajeta spomene u osnovt tspravna znaenja, ali predmetni ajet ni na koj i nain ne govoriotomznaenj u.Pri mjer za to pronai emo, naprimj er, u tefsiru Hakaikut-tefir, autora Ebu AbdurRahmana es-Sulemija.Tumaenje Kur'ana izrekama ashaba Ukol i konepostoj itumaenj e nekog ajeta u Kur'anu i l iu hadisima Allahova Poslanika, s. a. v. s. , pogledat emo da li je neko od ashaba govorio otom aj etu.Jer,ashabisunaj bolje poznavali okolnosti ukoji ma j e Kur'an objavljivan i najbolje su poznavali nj egova znaenja. Naj ueniji utumaenj uKur' ana bi l isuprva etverica halifa, Ibn Mesud, r.a., i Ibn Abbas, r.a. Ismail es-Sudi je u svom tefsiruuglavnom biljeiopredanj a odIbn Mesuda,r. a. , iIbn Abbasa, r.a. On je od njih prenosio i predanja preuzeta od slj edbenika Knji ge, to j e Allahov Poslanik, s. a.v. s. , dozvolio slj edeim hadisom:"Pripovij edaj te ono to ujete od israelana, u tome Predanja od Benu lsraila Postoje tri vrste i srailij ata: pra-ono za to smo uvjereni da jeistina jer se podudara suenjem islama; drga-ono za to smo uvjereni da nije ispravno jer se kosi s uenjem islama; trea - ono o emu se islam nije IZJasnio pa niti emo ga smatrati neisti nom niti emo vjerovati u to, a na osnovnu hadisa koj i smo prethodno citirali to je dozvoljeno pripovijedati iako to nema nekeposebne koristi za VJ eru. Kranski i j evrejski uenj aci razilaze se u nekim pi tanj ima tako da setorazilaenje prenosiina one koj i se bave israilijatima. Naprimjer, razilaze seo pitanju imena mladia koj isuses kl oni l i upei nu, koje j e bojebio paskoji j e bio snj ima, kolikoihjebi lo, kakav jebiotap Musaa, a.s., kakve su bile ptice koje je oivio Ibrahi m,a. s. ,itd.Opis svega ovoga Kur'an je izostavio jer nema posebne koristi i da je to spomenuto. Meutim, dozvoljeno je prenoenje nji hova razilaenja, jer nam to prenosi i Allah, d. . :"Neki e rei:'Bila Uvod u uasnsu a

n

a .......25su trojica, pas njihov je bio etvrti..."' (El-Kehf, 22,Ovaj nas ajet poduava tome na koji nain daseodnosi mo prema njihovim stavovima. Prva dva milj enja oznaio je kao neispravna, a nije se izjasnio o treem miljenju, to ukazuje na to da je ono ispravno, jer da nije tako i ono bi bilo nazvano netani m. N aj bol j imoguinai n prenoenja njihova razi laenja jeste da se spomenu sva nj ihova milj enja i da se na kraju ukae na ono koje je ispravno, kao i na ona miljenja koj a su neispravna te da se po mogunosti ukae na eventualnu korist njihova razilaenja. Tumaenje Kur'ana izrekama tabi i na Ukol i kouKur' anu, hadi si ma i l ii zrekama ashaba ne postoj it umaenj e nekog aj eta,onda emo pogledati da l ise neko i z generacije tabiinaizjasniootompitanju,naprimjer, Mudahid ibn Debr, jer je on bio velik poznavalactumaenja Kur'ana,zatimSeidibnDubej r, !krima, tienik Ibn Abbasa, r.a., Ata ibn Ehi Rebbah, Hasan el-Basri, Ibn Musejjib, Ebul-Alija i dr. Meutim, u'ba ibn Hadad veli:"Miljenja tabiinanemogubi tidokazomu sporednim erijatsko-pravnim pitanjima, kako onda da budu dokaz kada j e upitanj utumaenj eKur' ana? "Odgovor na njegovu tvrdnj u je:"To jetanousluaj udaserazilaze u tumaenju ajeta, ali ako se svi slau o neemu, onda se i njihovo miljenje uzima kao dokaz. " Racionalno tumaenje Kur'ana Svojevolj no tumaenj eKur'ana samo na osnovu vlastitog miljenja strogo je zabranjeno. U j ednom hadisu stoj i :"Ko bez znanja govori o Kur'anu, na tajnain sebi priprema mjesto uDehennemu. " Ti rmizibi l j ei predanj eDunduba, r.a. , koji prenosi da j e Allahov Poslanik,s. a.v. s. ,rekao:" Kobude govorio o Kur'anu samo na osnovu onoga to on misli, pogrijeio j e pa makar njegovo miljenje bilo ispravno. " Tirmizi veli :"Ovajjehadis na stepenu dobrog hadisa." EhuUbej del-Kasi m ibnSelam prenosi da j e Ebu Bekr,r.a., kada je upitan o aj etu:"I voe i pia. " (Abese, 5 I ,odgovorio: "Koje bime nebo moglo pokrivati i koja Zemlja nositi ukoliko bih o Kur'anu rekao ono to ne znam." EbuUbejd prenosi da j e Omer, r. a., nakonto jeprouio ovajajet, rekao:"Znamta j e voe, ali okakvom se piu radi ? "Nakon toga se pribraoirekao: "Omere,poeosi govoriti o onome to ne zna. " Ebu Ubejd takoer prenosi da j e Muslim i bn J esar rekao: "Kada eli govoriti o onome to je Allah, d. . , objavio,saekajdok ne razmisli o onometojeobjavljeno prije iposlije toga. " =..4 irimamaur u

a Ebu Ubejd takoer prenosi da j etefsira napisao j e tri djela: El-Besit, Seid ibnMusej j ibbionajbolj ipo- El-Ves it i El-Vediiz. Ovo posljednje znavalactajehalal, ata haram,itampano jeu Egiptu.kada bi bio upitan otome, radobi odgovaraona postavlj eno pitanje, ali ako bi mu se postavilo pitanje o tumaenju nekog ajeta, pravio bi se da nije uo. Taberi biljei da je Ibn Abbas, r.a., rekao: "Postoje etiri vrste ajeta: oni i j eznaenjemogushvatiti Arapi zato to im je to maternj ij ezik, ajeti ije znaenje mogu shvatiti svi ljudi, zatimajeti ijetumaenjepoznaju samouenjaciiajetiijeznaenje poznaje samo Allah, d. . " O nekim pitanji ma na koja je odgovorio EI-Leknevi El-Leknevi prenosi da je Ibn Tej -mija u djelu Minhadius-sunne ( 4/4) rekao: "Uenjaci se slau u tome da Salebiinj egov uenik Vahi dibiljee odreen broj apokrifnih hadisa. Takoer se slau da nije dozvolj eno bez prethodne provjere kao dokaz koristitihadisekojebiljeeSalebi, Vahidi, N ekka, i dr. zbog toga to biljeebroj neslabei l i i zmi l j ene hadise. " ejhAbdul-FettahEbuGudde udjeluTalikatul-hafile veli:"Salebi je napisao tefsir kao i djeloAraisulmedialis koje govori o pripovijestima o poslanicima, a. s.Toje djelo tampano iako sadri broj ne neistine. " Vahidi j e napisao djelo Esbabunnuzul i ono je tampano.Iz oblasti Poznati uenjak El-Kettani o Salebij evutefsi ruveli: "On unjemu bilj ei izmiljene hadise i prie koje nisu istinite. " Abdul-Fettah Ebu Gudde veli: "U izmilj ena predanja ubraja se iono koje govori o vrijednosti svake sure pojedinano. Salebi i Vahidi navode ga na poetku tumaenja svake sure dokga Zamaherinavodina kraju tumaenj a sure.Meuti m,prema miljenju svih strunjaka u hadiskoj nauci ovo je predanj e izmiljeno. " ejh Abdul-FettahEbu Gudde, takoer, veli:"Hafiz Ibn Kesir imao j elijeppristupusvome tefsiru j er j e ocijenio vjerodostojnostsvakog hadi sa inavodiojenj i hove lance prenosilaca i govorio je o svakom od njih pojedinano. Meutim, promakli su mu neki hadisi koje je citirao bez lanca prenosilaca ibezupozorenj a nanj i hovus labost. Pri mj er za to j e hadis koj ibiljei Salebi pri tumaenju ajeta: 'Imaih kojisuse obavezali Allhu . . . '(Et-Tevba,75) On ovajhadisbilj eiprekolanca prenosilaca od Ibn Derira i Ibn Ebi Hati ma adaseni j e kritikiosvrnuonaprenosi ocekaotomuj e t o obiaj .Radise onetanojprii ijijeprenosilac MeanibnRuafaa okoj em jeBuhari rekao:'Nj egova su predanja veoma slaba',tj.nije ih dozvolj eno prenosi ti . " Zbogtoga |zodutumasn_s Kur'ana 25j e Ibn Hader njemu rekao: "On j e veoma slab prenosilac. " Uprkostome moemoreida tefsi rIbnKesi rasadrinaj vj erodostoj nije lance prenosilaca hadisa. ej hAbdui -FettahEbuGudde prenosi da I bn Tej mi j a udj elu Er-Reddualel-Bekrina str.8.veli: "Akoutefsi ri makojesunapisali SalebiiVahi di postojei zmi lj ena predanja koja govore o vrijednostima suraitumaenjuajetainakojase ne moe osloniti, ta j e tek s nekim drugima, poput tefsira koji je napisao Ebul -Kasi mel -Kuej ri , si nautora djela Er-Risaletul-Kuejrije,Ebu Lejsom es-Semerkandijem, tefsirom Hakaikut-tefir, autora Es-Sulemija, jer oni sadre neistine koj e su svima j asne uprkostome tosunj ihovi autori bili poznati po svojoj dobroti i pobonosti. " ""6

irimamaur u

a MUFESSIRI S KOJIMA SE ESTO SUSREEMO U TEFSIRIMA 1 . IbnAbbas,r. a. ,bioj e naj uenij i i najpoznatiji meu ashabima kada j e rijeotumaenjuKur'ana. Bio j e zaetnik kole tefsira ij isu naj poznatiji uenici bili Mudahid, Ikrima i dr., a autori est najpoznatiji hadiskih zbirki biljee njegova predanja. Nj egovo puno ime je Abdullah ibn Abbas, r.a., i ono je postalo si mbolznanj aiuenosti . Kadaj e Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,umro, on jei maosamo trinaest godina, ali je Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,prije smrtizanj egaprouioslj edeudovu: "Allahu, podui ga propisima vjere i tumaenju Kur'ana." Ame biljei da je Ebu Vail rekao: "Alija, r.a., odredio jedaIbnAbbas,r. a. ,odripredavanjena haddu. Da sugakoj im sl uaj emuliTurciiRimljani,svi bi primili islam.Nakon predavanja prouio je suru En-N ur i protumaio je prisutnima. " Umro j e u Taifu 68. godinepoHidri.Opirnije o njegovoj biografiji moe se vidj eti u djeluTzkiretul-Hufaz( 1 /40) . 2.Hasanibn Ebil-Hasanibn Jesar el-Basribio j e uenjakipobonj ak,poznat po nadi mkuEbu Seid. Bi o je tienik Zej da i bn Sabita, r. a. , i odrastao je u Medini.Nauio je Kur'an napamet u vrijeme hilafeta Osmana,r.a.Isticaoseudihadu, nauci i pobonosti. Prenosio je hadise od Osmana, r.a., Mugire, r. a. , Ibn Abbasa, r. a. , a od njega su prenosili:Katada, Ejub, Ebu Avn i dr. Umro je 1 1 o.godine po Hidri u osamdeset iosmojgodiniivota.Opirnijeo njegovoj biografiji pogledati u djelu Tzkiretul-Hufaz( 1 /71 ) .3 . Seid ibn Dubej rivio j e u Kufiibiopoznat ua Kur'ana, erijatskipravnikivelik strunj aku drugim naunim disciplinama. Uio je pred Ibn Abbasom, r.a. , Ibn Omerom, r. a. , i mnogi m drugim ashabima.Nj egovisuueniciEl-Amei Ejub. Godine95. poHi driHadad je naredio njegovo pogubljenje zato to je bio na strani Ibnul-Easa koji se borio protiv Hadada. Kada bi stanovnici Kufedolina hadd ipoelipostavlj atipitanja ovjeri, Ibn Abbas,r. a. ,rekaobiim: "Zar meu vama ne ivi Seid ibn Dubejr? Zatonj ega ne pitate? " Ibn Abbas, r. a. ,nijedozvolj avaonikomeda o njemu runo govori. 4.Mudahid ibn Debr bio j e porijeklom iz plemena Mahzum. ivio je u Mekki i bio poznat uenjak usirisoimasssstosusrssmousirima 27u pravilnom uenju Kur'ana, tefsiru ipoznavanj uhadisa. Uiojepred Sadom, r. a. , Aiom, r. a. , Ebu Hurejreom,r. a. , IbnOmerom, r. a. , Ibn Abbasom, r. a. , skoji m senaj due druioipredkoj i mjei zuavao kur'anske znanosti. Mudahid veli:"Triputa sam prouio cijeli Kur' an predIbnAbbasom, r. a. , zastaj uikodsvakogajeta ipitaj uiga o njegovuznaenju,povodunjegova objavljivanja i o okolnostima ukojima se to desilo. " Katadajerekao: "Od svih koji su sada ivi, Mudahid je najbolji poznavalac tumaenja Kur'ana. " Nj egova predanja biljee autoriestnajpoznatijihhadiskih zbi rki . Umroj e1 03. godinepo Hidri,uosamdesettreojgodini ivota.Opirnije onj egovuivotu moese vidj etiudjeluTezkiretulHufaz( 1 /92) , autora Zehebija. 5. Ikrima Ebu Abdullah el-Berberi el-Medeni el-Haimi, tienik IbnAbbasa, r.a. UiojepredIbn Abbasom, r. a. ,Ai om, r. a. , iEbu Hurejreom, r.a.Njegovi su uenici Ejub,El-Hizaimnogi drugi.Njegovapredanj abi l j eeautoriest najpoznatijih hadiskihzbirki.!krima o sebi vel i :"Stj ecao sam znanje etrdesetgodina bezprestanka,a Ibn Abbas, r.a., nije mi dozvoljavao da se uope odvojim od njega da bih bez prekida mogao uitikur'anske znanostiihad ise. "Kadabikrima posjetio Basru, Hasan el-Basri prestao bi govoriti o tefsiru i odgovarati na pitanj a sve dok je Ikrima u Basri. Ovo nam pripovijeda Kurra ibn Halid. Umro je u Medini 1 07. godine po Hidri. Opirnije o njegovu ivotu pogledati udjeluTezkiretul-Hufaz ( 1 /95) ,autora Zehebija. 6.Katada ibn Diama poznatje uenjak i mufessir i z Basre. Uio je pred Enesom, r. a., i Ibn Musejjibom, anjegovi suuenici uba i Mamer. AhmedibnHanbelonjemujerekao: " Katadaj e vel i kpoznavalac tefsi ra,hadisa ierijatskog prava. " Ibn Musejjib o nj emu vel i :"Nisam sesusreo suenij i movj ekomi z Iraka od njega." Umro je 1 1 8.godine Q Hidri. Njegova predanja biljeili su autori est najpoznatijih hadiskih zbirki. Opirnij eonj egovuivotu vidjeti udjeluTezkiretul-Hufaz ( 1 / 1 22) ,autora Zehebija. 7. Kabul-Ahbar ibn Mati el-Humejribiojej evrej ski uenjakalij e primio islam u doba hilafeta Ebu Bekra, r. a. Za vrij eme hilafeta Omera, r. a. ,doputovaojeuMedinu ipred ashabima je uio o Kur'anu i sunnetu Allahova Poslanika, s. a.v. s.U nauci je tolikonapredovaodasukasnije neki ashabi i tabiini uili pred nj i m.Umro je u vrijeme hilafeta Osmana, r.a. Opirnije o njegovu ivotu vidjeti udjeluTezkiretul-Hufaz( 1 /52) ,autora Zehebija. 8. Vehbibn Munebbihbioj euenjak i z Sane, i z Jemena.Uio j eod Ibn Omera, r. a. , Ibn Abbasa, r.a. , Dabira, r. a. ,i dr. Dobro j e poznavaouenj eehlu-kitabija.Nj egova predanja zabiljeena su u dva Sahiha 28 irimamaKurtui_a

i Sunenima osim Sunena Ibn Made.kaomufessi r.Ui ojepred abiBio jepouzdanuenj ak,strunjakjemimnogim drugim uenj acima. u mnogim oblastima. Umro j e I I +.Nj egovapredanj abiljeiTirmi zigodine po Hidri.usvomSunenu. Sevrijeza nj ega Mufessiri o kojima su uenjaci kritiki govorili I .Mukatil ibn Sulejman el-Belhi bio je poznat mufessir. Uenik j e MudahidaiDahhaka,anj egovj e uenik Alija ibn Dad i mnogi drugi. Abdullah ibn Mubarek o njemu veli :"Njegovo tumaenje Kur'ana uistinu jelij eposamodaj e jopouzdan. " afija j e rekao: "Lj udima je potreban Mukatilkadaseradiotumaenj u Kur' ana. "Buhari onjemu veli:"O nj emu se uenjaci ni su izjasnili, niti su ga pohvalili niti pokudili. " Zehebi veli: "OvdjeseneradioMukatilu ibnHaj j anu jer j e on pouzdan. " Vie onj emu moese naiudjelu El-Mizan,autora Zehebija +/ I /5) . 2.Dahhak ibn Muzahim el-Bel-hi bio je poznat mufessir.Ibn Adijj onjemu veli:"Postao j e poznat po tumaenjuKur'ana,meutimnjegova predanja od Ibn Abbasa, r. a. , i EbuHurej re, r.a., diskutabilna su. " Ahmed za njega kae da j e pouzdan, aKattanga smatranepouzdani m. u ba je negirao da se on ikada susreo sIbn Abbasom,r. a.Iporedtoga, Jahja,AhmediEbu Zuraza nj ega kau da je pouzdan.Pogledati djelo El-Mizan, autora Zehebija 2/525) .5.Kelbi, puni mi menomMuhammedi bnSai b, bi oj epoznat rekao:"Dobroseuvaj te predanja koja prenesite od Kelbija." Neko mu ree:"Ali, i ti prenosi nj egova predanj a! " Sevriree:"Da, ali ja znam koja su nj egova predanj a istinita, a kojasulana. "Buharibiljeidaje El-Medini rekao: "Jednom prilikom Kelbi je rekao Sevriju:'Sve to sam ti prenio od Ebu Saliha je la' - mislio j e na predanja koja EbuSalihprenosi odIbnAbbasa, r. a. " IbnAdi jj veli: "Nj egovotumaenje Kur'ana prihvatljivo je, meutim, desi se da prenosi hadise koji nisu vjerodostojni. " Ahmed ibn Zuhejr, r.a., upitao je Ahmeda ibn Hanbela: "Je li dozvoljeno i tati Kelbijev tefsir? " Ahmed j e odgovorio: "Ni j e. "IbnMuinje za njega rekao: "On nije pouzdan. " Devzedani za nj ega kae da j e laac.IbnHibban veli:"Ontvrdi da Ebu Salih prenosi predanja o tefsiru od Ibn Abbasa, r.a., meutim istina je da se on nikada nije susreo sIbn Abbasom, r. a. Kelbi je od Ehu Saliha uo veoma mal ohadisa. Nj egovo imeni j edozvol j enospominj ati u nauni mdjelima,apogotovoni j e dozvoljeno predanja koja on prenosi koristitikaodokaz. " Vie onjemu pronaiudjelu El-Mizan2/556) ,autora Zehebija. +.Duvejbir ibn Seid el-Belhi baviosetefsiromibioj eDahhakovuenik.IbnMadaj e biljeio ussirisko_imasssstosusrssmout_ iri"a2gpredanja koja je on prenosio, meu- tefsira. Tragajui za naukom mnogo tim,Nesai,Darekutni idr.zanje- je putovao i umarao se na tom putu.ga kau:"Predanja koja on prenosiMeutim, Talha ibn Muhammed etreba odbaci ti . " J ajha el-Kattan vel i :ahid o njemu vel i :"Nekka je lagao "Nekiolahkopri hvaaj u predanjakadajerij eohadi si ma,avei na koja govore o tefsiru, a koja prenoseonoga to on prenosi prie su i priljudi koj i nisu znalci u hadiskoj nau- povi j esti . "EbuKasi mel-Lalekaio ci. Predanja koja prenose Duvejbir,nj emuveli: "Nekkaevtefsir,koj iDahhak i Kelbi nisu ba pohvalna, alije on nazvao Ifaus-sudur - Lijek za seonotoprenose otefsi rumoegrudi,ustvari j e prava bolest. " Vie zapisivati. " Pogledati djelo El-Mizanonj emu vi dj eti udj el uEl-Mizan ( 1 /236) , autora Zehebija. (3/520) , autora Zehebija. 5. Sudijj el-Kebir. Muslim j e za-8. Salebi, punim imenom Ahmed biljeio predanja koja je on prenio, a ibn Muhammed EbuIshak en-Nejto su uinili i svi autori Sunena. On saburi. Bavio se tefsi rom, bi o j e haprenosi predanja od Enesa i mnogih fi zi vrstan govornik.Bio j e dobro drugih uenjaka, a njegova predanja upuen u tefsirske znanosti, arapski prenosi Sevri i mnogi drugi. Ahmed jezik ipovrh svega bio j e izuzetno za njega kae da je pouzdan, dok Ibnpoboan.Umroj e427.godinepo Muin tvrdi da sunj egova predanjaHidri. Vie o njemu pronai u djelu slaba. Ibn Adijj veli: "Smatram da j eEl-Iber(2/255) ,autora Zehebija. on bio istinoljubiv. Jednom prilikomg Vahidi, punim i menom Alija Nah' ije proao pored Sudijja u tre-ibn Ahmed en-Nej saburi. Bio j e Sanutku dok je on tumaio Kur'an, pa lebijevuenik ijedanodonihkoj i je rekao:' On poput drugih uenjaka su brilj i rati u nauci. Veoma dobro j e tumai Kur'an."' Vie o njemu vidjeti poznavao arapski jezik. Meutim, on udjeluEl-Mizan( 1 /236); autora i nj egov uitelj zabiljeili su mnogo Zehebija. izmiljenih predanja. Umro je 468.6.Sudijjes-Sagir prenosi oj e godine po Hidri. Vie pronai u ci jepredanja od Amea idr.Nekinje-lu El-Iber (2/322) , autora Zehebija. govapredanja odbacuj u, anekiga optuuju da je laac. Bio je Kelbijev ueni k.Buharivel i : " Uenj aci ga nisunipohvalilini pokudi li . " Vie pronaiudj el u El-Mizan( 4/32) ,autora Zehebija. 7.Nekka, puni mi menom Muhammed ibn Hasan el-Mevsuli.Bioje vrstanpoznavalacki raetai Najznaaj niji predstavnici tradicionalne kole tefsira I .Abdur-Rezzak es-Sanani ibn Hemmam el-Humejri, hafiz hadisa, autorjemnogihdjela.Prenosio j e predanja od Ibn Durejda, Evzaija, Sevrijaimnogi hdrugi h. Nj egova 30irimamaur uia predanja biljeili su Ahmed, Ishak ipuno ime jeEhuBekr Muhammed Jahja.Zehebi o njemu veli: "MnogiibnIbrahi m en-Nej saburi . Bioje uenjacizanj ega kauda je pouz- vrhovni uenjak uMekki. Napisao dan,anekaodnj egovihpredanjaj e djela kojima nema slinih, poput zabiljeena su u zbirkama u kojimadjela El-Mebsut iz oblasti erijatskog se biljee samo vjerodostojni hadisi.prava. Bio je samostalan mudtehid Meutim, neka njegova predanja neinije se povodioni za jednim ueprenosi niko drugi osim njega. Nekinjakom. Njegova predanja prenosio ga optuuju da je bio sklon iitima. j e Ibn Mukrii dr., a on je prenosio Umro je 21 1 .godine po Hidri. Viehadise od Ibn Saiga i mnogih drugih pronaiudj el uTezkiretul-Hufazuenjaka.Umroje3 1 8.godinepo ( 1 /364) . "Hidri. Vie vidj eti u djelu Tzkire-2. Muhammedi bnDeri rtul-Hufaz(3/772) . et-Taberi, poznat po nadimkuEbu4.Ibn Ehi Hatim, imam, hafiz i Dafer,isticao sekao uenjak ina- ejhul-islam, sin je velikog uenjaka pisaojemnogadjela.Rodomjei zEhu Hati ma er-Razija. Otac ga j e Taberistana.Prenosio j e hadise odsa sobom vodio na nauna putovaIbnMuina imnogih drugih, anje- nja takoda j e biouprilicinauiti gova predanja biljeio je Taberaniinajvjerodostoj nije lance prenosilaca dr. Ibn Huzejma o njemu veli:"Nijehadisa. Njegova predanja biljeili su mipoznato da na zemaljskojkugliEbu-ejh,IbnHaj janidr.Umro postoj i neko ueniji od njega." Napi- je327. godi nepoHidri. Napisao j e dj ela iz oblasti tefsira, kiraeta,saojedj el o El-Derhuvet-tadilu, razilaenja uenj aka, biografije pre- tefsir u vie tomova, djelo Er-Redd nosilaca hadisa i dr. Umro je 31 0. go- alel-dehmijeidr.Vieonj emu dine po Hidri.Vie o njemu vidjetipronai udj el uTezkiretul-Hufaz u djelu Tezkiretul-Hufaz(2/71 0) . (3/829) . 3.Ibn Munzir bioje hafiz, ue-njakierijatskipravnik. Nj egovo so

ooa rscsnz_s ara_sko_zana METODOLOGIJA RECENZIJE ARAPSKOG IZDANJA \ Naveosamocj enuvj erodostojnosti svih hadisa koji se nalaze u ovom tefsiru pojanjavajui u koj u kategorij uspadanavedeni hadi s.Ukolikojehadi sslab,spomenuo sam razlog slabosti, ali sam nastojao biti to koncizniji utomejer je od mene traeno da ne duljim. 2.Ukolikojenekopredanjei l ipria i srailijat, upozorio sam na to,posebno ukoliko se radi o i srailijatu . koji je u suprotnosti s naom vjerom. . 3.veo sam suru i broj svakog aJeta ct tt ranog u ovom tefsiru. 4. Poj asnio sam znaenje manje poznatih rijei.5. U veini sluajeva uz sti hove sam spomenuo njihova autora. 6. Ispraviosamsveeventualne pogreke ili tamparske greke koj ih j e u ovom djelu bilo veoma malo. 7.Na nekimsammjestimadodao svojkomentar,meutimtoje veoma rijetko.Upozorenje Neke hadise koji se nalaze u ovom tefsiru nisam uspio pronai u drugim hadiskimdj elima. Razlog tome j e i nj eni ca da j e autor nekehadi se prenio iz tefsira Salebija i Vahidija, anij edan primjerak ovihtefsira ne nalazise uzemlj ama ama. Treba imati na umu da hadisi koje prenose njih dvoj ica nisu vj erodostojni ili su u veini sluaj eva apokrifna predanja. U djelu Minhadus-sunne 4/4) stoji :" Uenjacihadiski h znanostislau seda Salebiusvomtefsirubi lj eiodreenbroji zmi l j eni h predanja kao i njegov uenik Vahi di . " 52 T_irimamaKurtuiaKRATKA BIOGRAFIJA IMAMA KURTUBIJA El -Kurtubi , i mamimufessi r, punim imenom Ebu Abdul lah Muhammedi bn Ahmed ibnEbiBekr ibn Ferh el-Ensari el-Endelusi. Kako sevi di i z i mena,pori j eklomj e i z pani j e, Andal usa, abi o j e j edan od dobrih Allahovih, d. . ,robova, uenjak, pobonjak, asketa... Bavio se samo onim to mu moe koristiti na ahiretu: stjecanjem nauke, ibadetom i pisanj em.Iz oblastitefsi ra napisao je djelo od dvanaest tomova i nazvao ga El-Damiu li ahkamil-Kur'an,a ubrajasemeu naj znaaj ni j e inaj vrednijetefsi reuope. Pripi sanj u ovogdj el ani j eseeli obavitirazliitim priama ipripovij estima iz prolosti, ali je umjesto toga govorio o erijatsko-pravnim propisima koji se mogu i zvui i z ajeta, o kiraetima, gramatikim analizama, derogiranim iderogi raj ui m aj eti ma i td. Osi m ovog tefsi ra, napisao j e i dj el o u kojem komentira znaenje Allahovih, d. . ,lijepih imena i svoj stava, djelo Et-Tizkarf efdalil-ezkar (Podsjeanje na stnje umrlih) , koje je koncepcijski veoma slino Nevevijevu El-Ezkaru. Meutim, njegovo je djelo sadraj nije jer nosi vieinformacija. Autor je i sljedeih dj ela: Et-Tezkire bi umurilahire, erhut-tekassi,Kameul-hirs biz-zuhdivel-kanaaiRedduzillissuali bil-kutubi ve-efaati. Napisao jeikratkuposlani cuoi meni ma AllahovaPosl ani ka,s. a. v. s. , kaoi broj nedrugenaunoi straivake radove. ivioje skromno,odjeven uj ednostavnuodjeu, ana glavije nosio samo obinu kapu. Bio je uenikejha EbuAbbasa Ahmeda ibn Omera el -Kurtubi j a koj i jeautor djela El-Mujim f erhi Sahihi Muslim.Prenosio j e predanjaodEbu Alij eHasana ibnMuhammedaibn Muhammeda el -Bekri j a imnogi h drugih. ivio je u mjestu Minja meu pripadnicima plemena BenuHasib ukoj emjeiukopannakonsmrt i6/I .godine po Hidri. Opirnije o ovome moe se pronai u djelu Ibn Ferhuna Kitbud-dibadil-muzehheb, str.5 I /-5 I 8.U djelu ezeratuz-zeheb5/555)stoj i :"Godine 6/I . po Hi dri umro je i mam Ebu Abdullah Muhammed ibnAhmedibnEbiBekr ibnFerh ei -Ensariel -Hazrediel -Kurtubi,autor djela Et-Tzkire bi umuril-ahire, tefsi raDamiuli ahkamil-Kur'an,koji sadri miljenja svihuenj aka. Bio je uistinu velik uenjak, od onih koj i sudobropoznavaliznaenja hadisa AllahovaPoslanika,s. a.v. s. ,imaoj e lijep nauni pristup pripisanju dj ela. Abdur-Rezzak el-Mehdi v000uhv0///um0ku/`05k/h0/uk0S IMENOM ALLAHA, MILOSTIVOG, SAMILOSNOG Mol i moGadanampomogneta j e dozvolj eno, a ta zabranjeno, idonosimosalavateAl lahovuPo- radi pouke naveo je neke pripovijesti slaniku,s. a. v. s. , nj egovojporodicida sluekao primj er drugiml j udi-i ashabima.` bma, a o cemu omez nj e nita ne biejh, imam, uenjak imuhaddis mogliznati.Al lah,d. . , kae:|E buAbdul l ahMuhammedi bn KnjiziMi nismo nitizostvili . . ." Ahmed ibn Ebi Bekr ibn Ferh el-En-(El-En'am, 38) Allah, d.., se putem sari el-Hazredi el-Endelusi el-Kur-Kur'ana obratio Svojim miljenicima tubi (Allah mu se smilovao) veli: i onisu Nj egove poruke razumjeli, Hvala Allahu, d. . , Koj i j e Sebe objasnio i m j e ta od njih trai i oni pohvalio prije nego to je neko od su to shvatili. Zato su oni koji Kur'an stvorenja touinilo. Svj edoimda uenosioci Allahove,d. . , tajne,nema drugog boga osim Allaha, d. . , onisuonikoj iusvoj i m grudi ma Jedi nog,Koj inema druga. On j e znanje koje i m j e On podario nose, Gospodal utoi tejesvemu, On nasljednici su Njegovih vjerovjesnika je Jedini, Zivi i Vjeni i ni kada nee i povjerenika, oni su Allahovi, d. . ,umrijeti; Uzvieni i Plemeniti, obja-odabranici i svita. Allahov Poslanik, vio je Kur'an, stvorio je ovjeka i kao s. a. v. s. ,rekao j e:"Allah, d. . ,meu najveu blagodat podario mu vjeru nama ima Svoju svitu i odabranike. " i poslao Svoga Poslanika, s. a.v. s. ,da Ashabi upitae: "Allahov Poslanie, mu znaenje kur'anskih ajeta pojasni. ko su oni? " Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,Poslao ga j e s jasnom Knjigom koj a odgovori:"HafiziKur'ana,onisu rastavlja sumnj u od uvj erenja. Toj e Allahova, d. . ,svita i odabrani ci . "2 Knj iga kojoj slinu ninajrj eitiji ne Onajko poznaj e Allahovu,d. . ,mogusastaviti , ninaj otroumni j iKnjigu svakako je najprei da se kloni nadmaiti, ni najdarovitiji knjievnici Nj egovihzabrana,daonotozna prevazii pa makar svi jedni drugima stalno ima na umu, da se boji Allaha, pomagali. Njezini ajeti pouka su oni-d. . , daznadagaOn neprestano ma koj i pouku prihvaaj u,uputa su nadzire pa neka se stidi svoga Gospoonima koji Allahove, d. . ,naredbe .....lHadi sbi l j ee I bn Mada,Ah med,e e IZVravati. Allah, d. . ,je u njoj Haki m i Nesai u djelu Sunenul-kubra pojasnio propise vjere, ukazao na tood Enesa, r. a. ,i vjerodostojan je, s ah ih.36 TsirimamaKurtuiadara da ini grijeh.J er, on j e taj koji se ogrnuo platem vj erovj esnika i na Sudnjem danubit e svj edok protiv onihkoj inisuelj eli slijediti Pravi put. Allah,d. . , rekaoj e: J tko smood vas stvorili pravednu zajednicu d budete svjedoci protiv ostlih ljudi. . "(El-Bekara,1 43) Onajko poznaje Kur'an, ali je nemaran prema njemu, i ponaa se poput onoga ko uopenita nezna,onajkoji bude posj edovaoznanj ei zKur'ana,ali muto ne bude nimalo koristilo pa ga ne budu plaili ajeti koj i govore o kazni te se upusti u svakojake grijehe iporoke,Kur'anebiti dokazom isvj edokom protiv njega.Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,rekao je:"Kur'an e biti dokaz tebe ili protiv tebe. "3 OnajkogajeAllah,d. . , ui ni o posebnimzbog znanjakoj emu j e podario obavezan j e da istinskiui Kur'an, da razmilja o njegovim znaenj i ma i porukama i da se potrudi daonotomunije j asno razjasni.Allah, d. . , rekao j e:"Knjiga koju ti objavljujemo blgoslovljena je, da bi oni o rijema njezinim razmislili . . ." JDio had isa koji biljee Muslim u Sahihu, Ahmed i Darimi, od Ebu Malika ei-Earija, r.a. Hadis u cijelosti glasi: "istoa je pola vjere. Rijei ' El -Hamdu l i l lahi 'ispunjavaju vagu dobrih djela, a rijei ' Subhanal l ahivel -hamdu l i l l ahi 'ispunjavaju prostor izmeu nebesa i Zemlje. Namazjesvjedo,asadaka j e dokaz. Strpljivost je spas, a Kur'an e biti dokaz za tebe i l iprotiv tebe.Svi l judineto rade pa e neki zbog svoji h djela biti spaeni, a nekie propast doivj eti . " (Sad, 29) I rekao je Uzvieni: "Kako oni ne razmisle o Kur'anu,ili su im na srcima katnci!" (Muhammed, 24) Molim Al laha, d. . ,da nas uini od onih koji se na pravilan nain odnose prema Kur'anu pa da razmiljamo o nj egovimznaenj i ma,i zvravamo nj egovenaredbeiklonimosenjegovihzabrana. Mol i mo Ga dane budemo meu onima koji u neem drugom uputu trae, j er je uputa u koju Kur'an poziva j asna, a njegovi supropisi j asniiargumentirani.U njemu seogleda svako dobro ovog ionog svij eta,aonikojiga slij ede bogoboj azni suinj i ma egrij esibiti oproteni.Allah, d. . ,odredio jeda Nj egovPoslanik,s. a. v. s. ,poj asnisvoji m ashabima sve to i m je nejasno uKur'anu da bi ukazao na znaaj njegova poslanstva i njegovu neophodnost. Al l ah, d. . , rekao j e: tebiobjavljujemoKur 'anda bi objasnioljudimaono toim se objavljuje. "(En-Nahl, 44)Nakon toga, odredio j e da uenjaci na osnovu pojanjenja Al lahova Poslanika, s. a. v. s. ,dolazedonovihspoznaja. Bavljenje ovom naukom svakako e ih uiniti posebnim,a Allah, d. . , obilnoe i h nagradi ti zbog t oga. Allah,d. . , rekao j e: llahena visoke steeneuzdignuti one meu vamakojivjerujuikojima jedato znanje. " (El-Mudadela,l l,Kur'an je osnova, a hadisi Allahova Poslanika,s. a.v. s. ,njegovosu pojanj enje.Razumi j evanje ovoga od uenj aka prua nam dodatno pojanjenje.Pa Szsouhzatnitumakur'anskih_ruka 3 7neka j e hvalaAllahu,d. . , Koj ij enaa srca uinio posudama ispunjeni m Nj egovomKnji gom iKoj ije nai m uima omilio sluanje hadisa Allahova Poslanika, s.a.v. s. ,pa zbog toga nae due ude za izuavanjem kur'anskih poruka i znaenja. Molimo Gospodara svih svjetova da zbog toga bude zadovoljan nama i da nam povea nae znanje o vjeri. ovjek eo onome to je pripremio, a to propustio obavijeten biti. " (El-Kijama,1 3) rekao je Uzvieni: svako e saznati ono t je pripremio, a t je propustio. "(El-Infi tar, 5) Allahov Poslanik,s. a. v. s. , rekao j e:"Kada ovjek umre, prestaj umu se pisati djela osim utrima sluajevima: trajne sadake koj u j e udijelio, korisnog znanja koje j e nakon sebe S obzirom na to da je Kur'an knj i-ostavio i zbog dobro odgojenog djega koja u sebi objedinjuje sve vjerske teta koje ui dove za njega. "4 znanosti,naaosampotrebnimda Pripisanjuovog djelasebisam cijeli svoj ivot posvetim izuavanju postavioslj edee uvj ete: kadabutefsira i da na tom putu upotrijebim demnavodioci tate, obavezno u svusvoj uenergi j u. Odl ui o s am navesti ii mena nj i hovihautora,a napisatij edno opirnodj el okoj e prilikom ci ti ranja hadisa, navest u esadravatikomentar kur'anskih imena hadiskihzbi rkiukoj i ma se ajeta, nj i hovo znaenje, gramatiku navedeni hadisnalazi.J er, nekoje analizu, razliito uenje po kiraetima, rekao:"Onotoe poveatiberipobijanjesvihpogreni hmi lj enj a et u znanj u jeste to da kada nekog koja su u nau vjeru nastojali unijeti c|tiramo, navedemo i njegovo i me. " oni koji su skrenuli s Pravoga puta. U Cesto u djelima iz oblasti erijatskog ovom djelu navest u i brojne hadise pravailitefsiramoemo proitati koji pojanjavaju propise i okolnosti hadi seuzkoj eni j e oznaenoko u kojima su poj edini ajeti objavljiva-ih prenosi niti ko ih biljei tako da ni. Pokuat u pojasniti sva njihova onaj ko nije dobro upuen u hadisku znaenjaionotojemanj e jasno nauku ostaje zbunjen j er ne zna da l iui ni tibl i skij i m obi nomsvij etu.je ono to je proitao vjerodostojno Navodit u i izreke rani j i h uenj aka ilini j e. Poznavanjesvegatogaui kaoisvih oni h koj isuseistakliu stinu je veliko znanje, j er nita nije nauci.Prijesvegaelimdasadraj dozvoljeno kori sti tikao dokaz sve ovog djela slui kao podsjetnik meni dok se ne pojasni njegovo porijeklo i da bude na vagi moj ih dobrih djela kao i djela u kojima je zabiljeeno. U utrenutku kadme budu sputali u ovom emo djelu nastojati pojasniti kabur kao ina Sudnjem danu kada Hadi s biljee Musl i m uSahihu,Ebu stanemoprednaegaGospodara. Davud, Tirmizi i Nesai od Ebu Hurejre, Allah,d. . ,rekao j e: "Togadanar. a.38 TsirimamaKurtui_ako i na kojem mjestu biljei citirano predanje, a Allaha, d. . ,molimo da ono to budemo inili bude ispravno. Veinu pria i pripovijesti koje biljee nekimufessirikaoinavodehi storiaraneuspominj ati, osi mono to bude neophodno za pojanjenje nekog aj eta. U mjesto toga, nastojat u se pozabaviti erij atskim propisima koj i su nam neophodni u ivotu. Svakiajetkoj isadri j edan,dva ili vie propisa potankou pojasniti, anakontozavri m spropi si ma, spomenutupovodeobjave ajeta, t umaenj eonogatojenej asnoi tako u postupati sve do kraja ovog dj el a. Dj el osamnazvao Damiu liahkamil- Kur'ani vel-mubejjinu limatedammenehumines-sunneti ve ajil-Furkan(Sveobuhvatnakolekcija propisa Kur'ana i pojanjenje sunneti sadrajakur'anskih ajet) imol i m Allaha,d. . , damojtrud uini- iskrenim, radi stjecanja Njegova zadovoljstva ida sevapi odnjegova pisanja kori ste meni imojimroditelj ima.Zaista, On uje dove i brzo ih usliava. Poglavlje o odlikama Kur'ana,podsticanju na njegovo uenje, odlikama onoga ko ga izuava iui, slua njegovo uenje i radipo njegovi m uputama Ovo j e poglavlje veoma opirno, auenjacisuoovojteminapisali brojna djela. Ovdje emo spomenuti samo nekapredanja koja govoreo odlikama Kur'ana,onagradikoju je Allah, d. . ,pripremio njegovim sljedbenicima ukolikonjihovenamjere budu iskrene. Prvo to vjernik treba osjeati kada je rije o Kur'anu jeste todajeon govor Gospodara svih svjetova, da ni j e stvoren, da su torij ei OnogaKoj e m ni koni j e slian ni ti ravan.Kur' anj e svj etlo Allahova, d. . ,uzvienog Bia, njegovo uenjeii zgovaranj e njegovih harfova nareeno imje u prilikama izvravanja ibadete, a u veini drugih situacija to im je preporueno. Ako ovjek zapostavi njegovo uenje, bit e kanjen, a za njegovo uenje bit eobilatonagraen. Oovomese slausvimusl i maniioovomesu prenesena vj erodostojna predanja. Lj udie bi tinagraeni ili kanjeni samo za ono u emu su imali mogunost izbora, a o emu emo kasnije opirnijegovoriti. Da Allah,d. . ,nije ojaao srca vjernika, oni ga ne bi mogli uiti niti razumjeti njegova znaenja niti bi se mogli na ispravan nain odnositi prema njemu.Allah, d. . ,rekao je:"Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kko jestrahopotovanja punoi kakobi se od straha pred Allahomraspalo. "( El-Har, 2 I ) Zar se snaga lj udskih srca moe usporediti sa stamenou vi soki h brda?Al i ,Allah, d. . , iz Svoje milosti i dobrote ojaao j e srca vjerni kaipomogaoimdaunj i ma ponesu svj etlo Kur'ana. Szsouhzatnitumakur'anskih_ruka 59EbuSeidel-Hudri,r. a.,prenosi da j e Allahov Poslanik,s. a. v. s. ,rekao: "Allah, d.., kae: 'Koga uenje Kur'ana i spominjanje Moga imena zaokupe od upuivanja dove, J a u mu dati najbolje to dajem onima koji Me mole. ' Odlikovan ost Allahova, d. . , govorauodnosunaostal e govore j est kao odlikovanost Allaha, d. . , nadstvorenj i ma."5EbuMuhammed ed-Darimi es-Semerkandi u svom Musnedubiljei predanje u koj emstoj idaj e Abdul lahrekao: "Sedamdugih sura su u veliini Tevrata,surekojeimaj uokostotinu aj etazaj ednosu vel i kekaoIndil, sure koje su malo manje od nj i h zaj edno su veli ke kao Zebur, a ostatak sura je ono to nadmauje prethodne objave. " Alija,r. a. , prenosi da j e Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,rekao:"Pojavit e se smutnja koja e biti poput dijelova mrkle noi." Alija, r.a. , upita:"AllahovPoslanie, gdjeda potrai mo i zl az? "Al l ahovPosl ani k, s. a. v. s. ,odgovori: "U Allahovoj , d. . ,knjizi - Kur'anu; u njemu je pripovijest ooni makojis u ivj el iprij evasi nagovj etajonoga toesedesi tinakon vas. Unj emuetepronaiHadi sbi l j ee Ti rmi zi,Ebu Nuaj m iMunzi r iiuosnovij e sl ab(dai f ) .Takoer, biljei ga Bejheki od Omera, r.a. ,a prenosi se had i s sl inog znaenja odEbuHurejre,r. a. ,Dabira,r. a. i Huzejfe, r. a. ,tako da je zbog broj nosti predanjana stepenu dobrog(hasen) h adi sa.presudu za vae sporove; Kur'an j e doista govor koji rastavlja istinu od neistineionnijeni kakvalakrdija. Onoga ko ga zbog oholosti odbaci; Allah, d. . ,e ponienim uiniti, a onoga ko bude traio uputu u neem drugom,Allah,d. . , euzabludi ostaviti. Kur'an j e prueno Al lahovo,d..,ue, j asno svj etlo iodraz mudrosti. On je knjiga koju nikakve e strasu ne mogu tzmtJenttl mu J eztcl la ubaciti. Niije miljenje ne moe nadmaiti njegove poruke, a uenjaci se ne mogu zasititi njegove mudrosti. Pobonjacima njegovo uenje nikada ne dosadi bez obzira na to koliko su ga puta prouili. Njegova uda nikada neprestaj u,ak suidini, kada su uli nj egovo uenje,rekli da su uli Kur'an ije sluanje divljenje izaziva. Ko bude crpio znanje iz njega druge e nadmaiti, ko po njemu bude sudio bit e pravedan, ko po nj emu bude radiobi te obilatonagraen. Ko njemu bude pozivao bit e upuen na Pravi put. "6 Hadi s bi lj ee Ti rmi zi iDari mikao predanjeHarisa, koj ij e rekao:"Jednog dana proaosampored damij e Al l ahovaPosl ani ka,s. a.v. s. ,iuo da se l judioneemu uno raspravljaj u.Uao sam kod Al ija, r. a. ,irekao mu:' Vl adarupravovjerni h,vi di l i da su sel judipoel iraspravljati ? 'Al i,r. a. ,upi ta: ' Zar su ve poel i to i ni t i ?'Rekao sam:'Jesu.' Al i ,r. a. ,ree: 'uo sam Al lahova Posl ani ka,s. a.v. s. ,kad jerekao: ' Poj avi t esesmutnj a. . . "' Znaenje ovog predanja j e ispravno, al ije njegov l anac prenosi l aca slab. +0 irimamaKurtui_a

OsmanibnAffan,r. a. , prenosiAia,r.a. ,prenosidajeAllahov dajeAllahovPoslanik,s. a. v. s. ,re- Poslanik,s. a. v. s. , rekao: "Onajko kao: "Naj bolj imeuvamas u oni vj eto uiKur'an bite udrutvu koj inaueKur' anpa drugetomeasnihiplemenitihmeleka,aonaj poduavaj u. "7kospotekoomuiKur'animat Ebu Musa el-Eari, r.a., prenosi da j e AllahovPoslanik,s. a.v. s. ,rekao: " Primj er vjernika koj iuiKur' an j estelimunkoji i ma ugodanmiris iokus.Primjer vj ernika koji ne ui Kur'anj estehurmakojaimalijep okus,alinema miris. Primjer licemjera koji ui Kur'an jeste cvijet koji imalijepmiris, alijenj egovokus gorak.Aprimj er licemjerakojine ui Kur'anjestegorka tikvica koja nema miris, a ima gorak okus. "8 Pripovijeda seda jeEbuAbdurRahmanes-Sul emi obiavao,kad binekoprednj i mnauioKur' an napamet, staviti mu ruku na glavu i rei: "Boj se Allaha!Ne znam da iko moebitibolj iodtebeakobude radio po onome to si nauio. " Dari mi bi l j ei daj e Vehb ezZimarirekao:"Kome Allah,d. . ,omogui da naui Kur'an napamet, pagaonbudedanjuinouuioi buderadioponj egovimodredbama, Allah,d. . ,e ga na Sudnjem danu proivj eti udrutvumelekai vjerovj esni ka. " 7 Hadi s bi ljeeBuhari uSahihu,Ebu Davud,Ti rmi z, IbnMada, Ahmed iDari mi .Hadis biljee Buhari i Muslim u svoj im Sahihima, Ebu Davud, Tirmiz, Nesai, Ibn Mada,Ahmed iDari mi .e dvi j e nagrade. "9 Imat e dvije nagrade - zbog uenja Kur'ana i zbog potekoe koju tom prilikom osjea, dokeonajkoji vjetouiKur'an i mativeunagraduodnjegazbog toga to j e i njemu nekada bilo teko uiti, ali je to prevaziao i vjebajui postao tako vjet da je njegovo uenje slino uenju meleka. Abdullah ibn Mesud, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v. s. , rekao: " Onomekoproui j edanharf i z Kur'ana,bite upisano j edno dobrodjelo,asvakodobrodjelo bit e deseterostrukonagraeno. Ne kaemda jeElif LamMimj edan harf,nego j e Elifharf, Lam je harf, Mimj e harf. "1 0Ukba i bn Amir,r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik,s. a.v. s. ,j ednomprilikomdoaomeuashabe koj i s u sj edi l ipreddami j ompa jeupi tao: " Kobiodvasvolioda svako j utro ode u mjesto Buthan ili 9 Hadis biljee Buhari i Muslim u svoj im Sahihima, Ebu Davud, Ti rmi z i Nesai u djelu Sunenul-KubraiAhmed.I zrazkoji bi lj ei Kurt ubi j ekod Mus l i ma iost al i h autora, dok seu predanju Buharija kae: "Primjer onoga koji uiKur'an i njegovje uvar (zna ga napamet) jeste onaj koji je sa asnim i plemeni ti m meleki ma.(Pri m.red.) l vHadi s bi l jeiTi rmi zi .Szsouhzatnitumakur'anskihoruka + I Akik i da svaki put sa sobom dovede dvije krupne deve? " Ashabi rekoe:"Allahov Poslanie, svi bismo mito volj eli . "Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,ree: "Da neko od vas uj utro ode u damiju pa naui ili proui dva ajeta iz Kur'ana tomuj e boljeod dvije deve, ako proui tri ajeta to mu j e bolje od tri deve, etiri prouena ajeta bolja su od etiri deve itd. '' 11 EhuHurej ra,r.a.,prenosidaj e Al l ahovPos lani k, s. a. v. s. , rekao:"Onome ko od vjernika otkloni neku ovosvj etsku nevolju, Allah, d. . ,e otkloniti j ednu nevolju na Sudnjem danu.Onome ko olaka nekome ko je upotekoama, Allah,d. .,e olakati i na ovom i na onom svijetu. Onomekosakrijemahanuj ednog muslimana,Allah,d. . , esakri tinjegove mahane i na ovom i na onom svijetu.Allah, d. . ,pomae Svome robu sve dok robpomaesvome bratu muslimanu.Onome ko krene putem koj i m se stjee nauka, Allah, d.., e olakati put do Denneta. Kadgod se uj ednojod Allahovih, d.., kua okupe ljudi s namjerom da ue Kur'an i da ga meusobno prouavaju, Allah, d.. , e na njih spustiti smirenost,obavitei hAllahova, d..,milost,okruit e ihmeleki, iAllah,d..,e ih spomenuti kod onih koji su kod Njega. ija djela ne l l Hadi s bi ljee Musl i m u SahihuiEbu Davud.budu dobra, nee mu pomoi dobro porijeklo. "1 2Ukba i bn Amir,r. a. ,prenosi da jeAllahovPoslanik,s. a.v. s. ,rekao: "Onaj ko j avno ui Kur'an, poput j e onoga koji javno udjeljuje sadaku, a onajko taj no usamoi ui Kur'an, poput j e onoga koji taj no udjeljuje sadaku. "13 EhuHurej ra,r. a. ,prenosidaj e Allahov Poslanik, s.a.v. s. ,rekao: "Na Sudnjem danubit e dovedenua Kur'ana pa e Kur'an rei :'Gospodaru, omogui mu da na glavu stavi krunuplemeni tosti . 'Nakontoga e rei : ' Gospodaru,poveajmu i omogui da odjene ogrta plemenitosti . 'Nakon toga e rei :'Gospodaru, budi zadovoljan njime', i Allah, d. . ,e biti zadovoljannj ime ibit e mu reeno:' UiKur' an i uspinji se uDennetu ',pa e muza svaki proueni ajetbiti povean stepen u Dennetu. " 14 Abdullah ibn Amr, r.a., prenosi da j e Allahov Poslanik,s. a.v. s. , rekao: "Onome ko je uio Kur'an na ovom svijetubitereeno: ' Uiiuzdii seuDennetu, uikaotosina l Hadi s bi lj eeMusl i m uSahihu,Ebu Davud, Ti rmi zi ,Ibn Mad a i Ahmed.l JHadi sbi l j eeEbuDavud,Ti rmi zi ,Ahmed i Nesai u djelu Sunenul-kubra ivjerodostojan j e,sahi h.l 4Had i s biljee Ti rmi zii Hak i m i hasen je, dobar. 42

irimamaKurtui_adunjalukuuio,tvojstepen bite kod posljednjeg ajeta koji proui."'15 Ebu Seid el-Hudri, r. a., prenosi da jeAllahovPoslanik,s. a.v. s. , rekao: "Kada ua Kur'ana ue u Dennet, bit e mu reeno: 'Ui iuzdii se. 'Kada pone uiti, za svaki proueni ajet uzdignut e se za j edan stepen uDennetu tako da e njegov poslj ednj i stepen biti kod posljednjeg prouenog ajeta. "1 6Ummu Derda, r.a., pripovijeda da jej ednomprilikomulakod Aie, r.a., i upitala je:"Kakva e u Dennetu bitirazlika izmeuonihkoj isu uili Kur'an i onih koj i to nisu inil i ?" Aia,r. a., odgovorilaje: "Broj kur'anskih ajeta bit e broj stepeni uDennetu.Niko od onih koji su uli u Dennet nee imati vei stepen od uaa Kur'ana. " Ibn Abbas, r. a. , veli: "Onoga ko bude uio Kur'an i bude slij edio njegove upute, Al lah, d. . ,e uputiti, sauvati zablude i potedjet e ga potekoa polaganja rauna na Sudnjem danu.Otomegovorislj edei ajet:'Onaj ko bude slijedioM oj uuputu nee zalutati ineenesretanbiti. ' (Ta-Ha,1 24) Allah, d. . , garantirao je onome ko slijedi Njegovu uputu da nee zalutati na ovom svijetu, a na ahiretu nee biti nesretan. " 1 5H adis bi ljee Ti rmi zi ,Ahmed i Nesai udj el uSunenul-kubra, is a hi h j e,vjerodostoj an.1 6 Hadisbi l jeeIbn Mada iAhmedi hasen je,dobar. El-Lejs veli:"Nikome Allahova, d.., milost nije blia nego onome ko slua uenje Kur'ana, j er je Allah, d. . , rekao: 7kad se ui Kur'an, vi ga sluajte i utite da biste bili pomilovani. "'(El-A'raf, 204) AbdullahibnAmr,r. a. , prenosi da j e AllahovPoslanik,s. a.v. s. ,rekao: "Ko na nonom namaz u proui desetajeta,nee biti upisanmeu nemarne. Ko proui stotinu ajeta, bit e svrstan meurobove koji Mu se stalno obraaju, a ko proui hiljadu ajeta, bit e meu onima koje obilata nagrada eka."17 Na koji nain treba uiti Kur'an, ta je tom prilikom pokueno a ta zabranjeno i niti Katada pripovijedada j e upitao Enesa, r.a., o nainu na koji je Allahov Poslanik,s. a. v. s. , uioKur'an, pa mu je on odgovorio:"Gdje god je trebalo izgovoriti duinu (medd) , on,s. a.v. s. , bitoinio. Dui nubi izgovarao u rij eima Bismillahi, Rahman i Rahim. " 1 hUmmu Selema, r. a. , pripovijeda: "Pri uenju Kur'ana Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,pravio bi stanku nakon svakog prouenog ajeta. Prouio bi:'El-Hamdulillahi rabbil-alemin. '1 7 Hadi s bi lj ee EhuDavud, Dari mii sahi h j e,vjerodostoj an.1 8 Hadi s bi l jeeBuhariuSahihu,Ehu Davud, I bn Mada i Ahmed.Szsouhzatnitumakur'anskihoruka 43 Predahnuo bi ,a nakon toga bi prouio:'Er-Rahmanir-Rahim. 'Opet bi predahnuo pa bi prouio slj edei ajet: 'Maliki jevmid-din. "' 1 9Prenosi s e da je Allahov Poslanik, s.a.v. s. , takoer, rekao: "Naj ljepi glas pri uenju Kur'ana ima onaj koji kada uje njegovo uenje, ima osjeaj da se boji Al laha, d. . "20 Pripovijeda se da je Zijad en-Numej rij ednom pri l i komudrutvu nekih uaa Kur'ana doao kod Enesa ibnMalika,r. a. , pamunekoree:"Ui nam malo Kur'an. " On j e imao veoma prodoran glas pa poe veoma glasno uiti. Enes, r. a., koji se pokrio po licu, skide prekriva i ree:"Asbabi nisu na taj nain uili Kur' an. " Prenosi se da je Kajs ibnUbad rekao: "Ashabi su smatrali pokudenim preglasno spominjanje Al laha, d. . " Meu onima koji su smatrali da je preglasno uenje Kur'ana pokueno sljedei su uenjaci: Seid ibn Musejjib,Seid ibn Dubej r,Kasim ibnMuhammed,Hasan,IbnSirin, Nahai, Malik ibn Enes i Ahmed ibn Han bel. Svi su oni smatrali da je pokueno previe glasno uiti Kur'an.Prenosi se da je Seid ibn Musejjib uo OmeraibnAbdul-Aziza kakokao imampreglasnouiKur'an pamu j e rekao: "Allah, d. . ,te popravio!Imami ne trebaju toliko glasno uiti ' Hadi s bi lj ei Ti r mi zi is a hi hj e,vjerodostoj an.vHadi sbi l j ei IbnMada isahi hj e,vjerodostoj an.Kur' an. "Nakont oga,Omer i bn Abdul-Aziz nikada ni j e preglasno uio Kur'an. Prenosi se da j e Kasi m ibn Muhammed u damiji Allahova Poslanika, s. a.v. s. ,uo nekog ovjeka da suvie glasno ui Kur'an pa ga je prekorio zbog toga i prouio mu sljedee a j ete: 7 on je zaist, knjiga zatiena, la joj je strana,biloskoje strane, ona jeObjavaodM Hdrogai hvale dostojnoga. "(El-Fussilet, 41 -42) Prenosise da j e Malik upitano podizanju glasa pri uenju Kur'ana u namazu, pa je on to osudio i rekao da je to veoma pokueno. Muhammed ibnKasimupi tanjeopretj erivanju u melodinostiprilikom uenja Kur'ana u namazu, pa j e odgovorio: "Tomisenesvia! N ekitoi ne samo da bizaradili to vie dirhema." Neki uenjaci smatraju dozvoljenim podizanje glasa pri uenju Kur'ana i razvijanje melodinosti, a kao razlog navodei nj eni cudatakvouenj e ostavlja vei trag u duama onih koj i gasluaj u. Kaodokazoni navode sljedea predanj a: BerraibnAzib,r. a. ,prenosida j e Al lahov Poslanik,s. a.v. s. ,rekao: " Ukrasi teuenj eKur' ana svoj i m glasovima. "21Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v. s. , takoer, rekao: "Nije na onaj l Had i s bi ljee E bu Davud, Nesaii Ibn Mada,i sahi h j e,vjerodostojan.44T_irimamaKurtui_ako ne uljepava svoj glas pri uenjuod Talhe, tj. da ovaj hadis ima obratno Kur'ana. "22znaenje, i ovo je miljenje ispravno. Ebu Musa el-Eari, r. a., j ednom jeHattabi veli: "Talha prenosi od prilikom rekao Allahovu Poslaniku,Abdur-Rahmana ibn Avseda, a on s. a.v. s. :"Da sam znao da slua mojeod Berraa ibn Aziba, r.a., koji prenosi uenj eKur'ana,j obi hgal j epeda j e Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: ui o. "23' Ul j epaj te uenj eKur'ana svoj i m Abdullah ibn Mugaffel, r.a., pre-glasovima."'Znaenje ovoghadisa nosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,j e - ui teKur' anto vi e moete rekao: "Nadanosvoj enj aMeke izaposl i tesvojeglasoveuenj em Allahov Poslanik,s. a.v. s. ,j auina nj egovihajeta ineka vam to bude devi,ui ojemel odi ni mgl asom obilj eje iukras. Nekismatrajuda suruEl-Feth. "24 je smisao ovog hadisa podsticanje na Sl j edeisuuenjacismatralida jedozvoljenomelodinimglasom uiti Kur'an: EbuHanifainj egovi uenici, afija,IbnMubarek, Nadr ibn umej l,EbuDefer et-Taberi, EbuHasanel -Bettal, kadi j a Ebu Bekr ibnul-Arebi i dr. Smatramdaj eprvomi l j enj e ispravnije, j er prvi hadis koj inavodi druga skupina uenjaka ima obratno znaenje, tj. "Uljepajte svoje glasove uenj em Kur'ana." Hattabi veli: "Na ovajnainmnogihadiskiuenjaci komentiraju ovaj hadis, tj.uljepaj te svoje glasove uenjem Kur'ana." Ovo miljenje Mamer i Mensur prenose H adis je sahi h,vjerodostoj an,i biljee ga EbuDavud, IbnMada,Dari mii Ahmed od Sada ibn EbiVckkasa, r. a.Buhari biljei i st ihad i s u svom Sahihu odEbuHurejrc, r. a.ZHadi s bi lj eeI bnHibban iHaki m,i vjerodostojan j e,sahi h.Hadi s bi lj ee BuhariiMusl i m u svojim Sahihima,Ebu Davud, Ti rmi ziAhmed.uenje Kur'ana i ustraj nost u tome.EbuHurej ra,r. a. , prenosi da je Al l ahovPos lani k, s. a. v. s. , rekao: " Ukrasi t e svoj egl asoveuenj em Kur'ana. "25 Prenosi se da je Omer, r. a., rekao: "Uljepajtesvoj e glasoveuenjem Kur'ana. " Ovo znaenje i maj u i rijei Allahova Poslanika, s.a.v. s. :"Nije na onaj ko ne uljepava svoj glas pri uenju Kur'ana", tj.nije na onaj ko u skladu sa svoj im mogunostima ne uljepava svoj glas pri uenju Kur'ana. Ovako je ovajhadis prokomentirao Abdullah ibn Ebi Mulej ka. Abdullah ibn Ebi Zejd pripovijeda: "Pored nas je naiao EbuLu babaikrenul ismo snj i msvedokni j euaousvoj u kuu.Tusmo zatekli nekog ovjeka upohabanojodjeipasamga uo kako veli:'Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,rekao j e:' Ni j e na onaj ko ne uljepavasvojglaspriuenjuKur'ana. ' ` Hadis je vjerodostOj an.Szsouhzatnitumakur'anskihoruka 45 Upitao sam Ibn EbiMulejku:' Ebu Muhammede, a ta e onaj iji glas nije lij ep? 'Odgovorio mije:' Neka ga ulj epa onoliko koliko je u stanju to uiniti. "' PredanjeEbu Musaa el-Earija, r. a. , koj ijerekao: " Dasamznao da meslua,j obih l j epe uio", upuuje natoda j e on dosta brzo uio Kur'an, aimaojeveoma lijep glas. Da je znao da Allahov Poslanik, s. a. v. s. , slua njegovo uenje, uio bi sporije i razgovjetnije kao to je inio u sluaju kada je znao da Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,sl ua nj egovo uenje.Tada bi ljepota njegova glasa j o vie dola do izraaj a. Boesauvajda neko pomisli da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,rekao da neiji glasili neto drugo moe uljepati Kur'an. Onaj kototvrdis matradaj eKur'anu potreban neko ko e ga ul j epavati .A kako e tako biti kada j e Kur'an nenadmano svjetlo i najljepi ukras onome ko se ogrne nj egovom svj etlou i uputom.Prenosi se da j e Allahov Poslanik, s.a.v. s. ,onima koji su veoma glasno spominjali Allaha, d. . , rekao: "Ljudi, polahko, jer vi ne dozivate nekoga ko je gluh ili nekog ko je daleko. "26 hHadis biljee Buhari i Musl i m u Sahihima, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Mada i Ahmed. U nastavku se kae: "Nakon togaj erekao Abdul l ahuibnKaj su,r. a. : ' Poduitu terij ei ma kojesu izdenetskihriznica! - Lahavleve lakuvvetei l l a bi l l ah'( Nema snage

Ovo razilaenje odnosi sena si tuacij u kada se zbog variranja glasa ipretjeranemelodinostinemoe razumjeti znaenje ajeta koj i se ue. Ukol ikosetodesi,ondajetakav nai nuenj a Kur'anadefi ni tivno zabranjen. Primjer za to jeste ono to neki uaii z Egipta inekada ue pred kraljevima ili prije denaza i za to uzimaju naknadu. Zbog toga je nj ihov trud uzaludan i njihova e djela propasti, j er oni smatraju dozvoljenim mijenjanje naina uenja Kur'ana pretjerani m melodiranjem. Na ovaj nain oni su se drznuli pred Allahom, d. . ,dodaj uiu Njegovu objavu ono to On nije objavio. Tako onipokazujusvoje nerazumi j evanj e vj ereisuprotstavlj anj e praksiAl l ahovaPosl ani ka,s. a.v. s. , to j e usuprotnosti s postupcima dobrih l j udi, a sve to nastaje zbog toga to im je ejtan ulj epao nj ihova runa djela pa oni misle da lijepo postupaju.Takvi u zabludi lutaju i s Allahovom, d.. , Knjigom se poigravaj u. Da nas Allah, d. . ,sauva toga! Nai uenjaci kau: "Ono to neki uaiunaem vremenui ne prij e dranja predavanja ili na nekim skupovima slino j e opisanojsituaciji, j er pretjeruju u melodinosti tako da neki sliekranski msveenicima kada izgovarajumolitve. "Pravil no uenje Kur'ana j este ono u koj em se ui razgovij etno tako da svaki harf nimoiosimAl l ahove, d. . ,snage i moi." Ovopredanje biljei Buhari.46irimamaurtuia doe do izraaja. Allah, d. . ,rekaoblagodatimakojesamti podario? 'j e: izgovarajKur'an paljivo . . e "On e odgovoriti:'U Tvoje ime sam ( El-Muzemmil, 4)UmmuSelema,se borio sve dok na tom putu nisam r. a. , j ednomjeprilikom upitana opoginuo. 'Allah,d. . , emurei:nainu na koji j e Allahov Poslanik,' Lae !Borio si se da bi ljudi o tebi s.a.v. s., uio Kur'an i kako je obavljaopriali kako si hrabar. Toje i reeno! 'namaz, pa j erekla:"Da s t e samoNakon toga, Allah, d. . ,e narediti vidj elinj egovoobavlj anje namaza!da ga okrenutog licem prema tlu poKlanjaobi pabi onolikokolikoje vuku i bace u vatru. Drugi je ovjek klanjao odspavaoanakontogabikoj i j e stj ecao znanje i druge j e tom klanjaoonolikokolikojespavao i znanju poduavao i Kur'an jeuio. tako bi postupao sve dok ne svane. Kada stane pred Allaha, d. . , Allah, Uio jeKur'an razgovijetno - harf d. . , ukazat e mu na blagodati koje po harf.''27 muj e podarioion e i h priznati Upozorenje uaima Kur'ana i uenjacima na licemjerstvo i dvolinost Al l ah, d. . , kae: Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte e"( En-Nisa', 36)Irekao je Uzvieni:cKo udi da od Gospodara svoga bude lijeo primljen, neka ini dobra djelai neka,klanjaju se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga. "( El -Kehf,I I 0)EbuHurej ra,r. a. , prenosidaje Al l ahovPos lani k,s . a. v. s . , rekao:"Prvi kojima e se na Sudnj em danu presuditijesusljedei: ovjekkoji j e poginuo kao ehid.Allah, d. . ,doveste gapred Sebe,ukazate mu na blagodati koje mu je podario i on e ih priznati. Nakon toga, Allah, d. . , upitatega:'ta siuradios Hadi s bi lj eeEhuDavud,Nesai ,Ahmed i Tirmizi. Tirmizi kae: " Hadis j e sahi h i l ihasen. " pa egaAllah,d. . , upitati: 'ta siuradio s blagodatima koj e sam ti podario? 'On e odgovoriti:'Stjecao samznanje, druge samtomznanju poduavao i u Tvoje sam ime Kur'an uio. ' Allah, d. . ,rei e: ' Lae ! Ti sistj ecao znanje samo da biljudi za tebe rekli da si uen, a Kur'an si uio da bi ljudi o tebi priali da si dobar ua ito jeireeno! 'Nakon toga, Al lah, d. . ,e narediti da ga okrenutog licem prema tlu povuku i bace u vatru. Trei je ovjek onaj kojem je Allah, d. . ,dao obilnu nafaku.Bit e doveden pred Al laha, d. . ,pa e mu On ukazati na blagodati kojima ga j e obdarioion e ih priznati, a Al l ah, d. . , egaupi tati : 'ta s iuradi osbl agodati makoj e s am t ipodario? 'On e odgovoriti:'Nisam propustio nijednu priliku da udijelim za ono ime si Ti zadovoljan a da to nisamuinio. ' Allah,d. . , reie mu: ' Lae ! Ti si to inio samo zbog togada biljudiprialiotebikako Szsouhzatnitumakur'anskihporuka 47 sidarelj ivito j e reeno. 'Nakon toga, Allah,d. . ,naredite da ga okrenutog licem prema tl u povuku i bace u vatru. "'28 Tirmizi biljei da je Allahov Poslanik,s. a.v. s. ,nakon to j e izgovorio ovaj hadis,stavio rukuna koljeno EbuHurejre,r. a. ,irekaomu: " EbuHurej ra,ova su trojica prvi s kojima e dehenemska vatra biti potpalj ena. " Pravo ime Ebu Hurejre, r. a. , jeste Abdullah, a neki smatraju da se zvao Abdur-Rahman. Onosebiveli:"NazvansamEhu Hurejra (Skrbnik maaka) zbog toga to sam j ednom prilikom u krilu drao maku pa me Allahov Poslanik, s. a.v. s. , upita:'ta tij e to ukri l u? ' Odgovoriosam: ' Maka. ' Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,tada miree:'Ti si Ebu Hurejra (Skrbnik maaka) . "' Ibn Abdul-Berr veli: "Ovaj hadis odnosi se na one koj i injenjem svoj ih djela i stjecanjem znanja ne ele stei zadovoljstvo Allaha, d. . ,nego za cilj imaju neku ovodunjaluku kori st. " Prenosiseda j e AllahovPoslanik, s.a.v. s. ,rekao: "Ko bude stjecao znanjeradineegdrugog, aneu ime Allaha,d. . , iNjegovazadovolj stva,samsebi priprema mjesto u Dehennemu."29 28 H adis biljee Muslim u Sahihu, Tirmizi, Nesai iAhmed.Hadi s ovog i zraza bi l j eiI bn Mada,odI bn Omera, r. a. , isl abj e, dai f. Meuti m,sl i an had is bi ljee Ti rmi ziiIbn Mada:" Ko bude traio znanj e da bi se s ueni ma poredio, neznal i ce obmanj ivaoi l il ica lj udiprema sebi Abbasibn Abdul-Mutallib,r. a. , prenosi daj e All ahovPosl ani k,s. a. v. s. ,rekao: "Ova e se vjera rairiti pa e prei granice mora tako da e u laama preko mora biti prevezeni konji koji e se koristiti uborbi na Al l ahovu, d. . , putu.Tadaese poj aviti l j udikoj ie ui t iKur' an,anakontogaegovori ti : ' Kouibol j e od nas,i ma l iiko da j e ueniji od nas ! ' " Nakon ovih rij ei Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,upitao j e svoje ashabe: "Smatrate li da u ovakvima ima i kakva dobra? " Ashabi odgovorie: "Nesmatramo. " Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,ree:"Oni su vai, onisu iz ovog ummeta ali e oni biti dehenemsko gorivo. "30 EbuHurej ra,r. a. ,prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v. s. ,rekao: "Ko budestjecaoznanje,kojesei nae stjee radi Allahova, d.., zadovolj stva, samo radi nekog dunjalukog cilja, na Sudnjem danu nee osjetiti nimiris Denneta. "31Zbogsveganavedenogua Kur'ana i onaj ko stjee znanje o vjeri treba se bojati Allaha, d. . ,i oistiti svoj nijjet od svih primjesa licemjerstva.Akomusesluajno desilo da je uinio ovaj opasni grij eh, neka se okretao, Al lah e ga uvestiuvatru." Hadis j e dobar,hasen.`"Hadi s biljee EbuJala, Bezzar i Taberani odAbbasa, r. a. , iOmera, r. a.Hej s emikae da su prenosioci had i sa pouzdani .3 1Hadi s biljee Ebu Davud, I bn Mada i Ahmed. Hadis je sahih, vjerodostojan. +8 irimamaKurtui_a

toprije pokajeineka nastoji bitikada se ukine j edna novotarija, ljudi iskren prema Allahu, d.., u svojime govoriti: 'Zapostavlj en j e sunnet djelima i postupcima. Hafiz Kur'anaAllahova Poslanika,s. a.v. s. "' Neko treba vie od ostalih biti oprezan, j ergaupi ta: "EhuAbdur-Rahmane,e, ako budei mao ispravanodnoskadaeseto desiti ? "Abdullah ibn prema Kur'anu, imati i veu nagraduMesud,r. a. , ree:" Kadasepojavi od ostalih. mnotvo uaa Kur'ana, smanji broj Ehu Derda, r.a., prenosi da je Alla-fakiha - erijatskih pravnika, pojavi hov Poslanik, s. a.v. s. ,rekao: "Allah, semnotvol j udi koj isu na vlastid. . ,j ej ednom od Svoj i hrani j i hal ise smanji broj povjerljivih ljudi.vjerovj esnikaobjavi o: ' Recionima Tada e ljudi inei dobra djela imati koj is tj eu naukunezbog vj ereinamjeruda samo dunjaluka dobra ne da biradili po njojnego djelimasteknu, a znanje e se stjecati ne zbog kojima se ahiret trai nastoje ovodu-togadabisevj erarazumij evala. " njalukekorististeiidrugima se Sufjan ibn Uj ej na prenosi da j e Ahkao voeipoglavarinmeu;srca dullah ibn Abbas, r.a. , rekao: "Kada suimkaouvukovaiispunjena su bi se uai Kur'ana na ispravan nain gori nom, arij ei sui m s laeododnosili prema nj emu,Allah, d. . , meda: 'Zar Mene nastojite prevariti bi i h zavolio,meutim, onisvojim i zar se sa Mnom ismijavate! ? ' Ui- uenjem ele zaraditi ovodunjaluka nitudaihzadesetakva iskuenja dobra pa se zbog toga Allah, d. . , koj a e i najrazboritije meu njimarasrdio na njih, anjihov j e ugled u zbunjenim uiniti.