tefsir ibn kesir - el-kehf [pećina]

18 - El-Kehf / Peina

797

OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 110 AJETA**

18 EL - KEHF / PE]INA

PREDANJA O NJENOJ VRIJEDNOSTIImam Ahmed biljeì od El-Berraa da je rekao: /85/ "Jedan je ~ovjek u~io suru "El-Kehf" dok je u ku}i bila njegova ìvotinja, koja se odjednom prepla{ila, pa je pogledao i ugledao maglu ili oblak koji ga je bio natkrio. To je spomenuo Vjerovjesniku, s.a.v.s., a on mu je rekao: 'U~i, to je smirenost koja silazi prilikom u~enja Kurana ili koja silazi radi u~enja Kurana.'" Biljeì se kod Buharije i Muslima u hadisu [ubeta, a ovaj ~ovjek koji je u~io ovo poglavlje bio je Usejjid ibn el-Hudajr, kao {to je ve} spomenuto u poglavlju El-Bekare". Imam Ahmed biljeì od Ebu el-Derdaa, r.a., a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji kaè: /86/ "Ko nau~i deset prvih ajeta iz poglavlja 'ElKehf' bit }e sa~uvan od Dedàla." Biljeè ga Muslim, Ebu-Davud, En-Nesai i Tirmizi kao hadis koji prenosi Katade. Tekst hadisa koga navodi Tirmizi je slijede}i: /87/ "Ko nau~i tri prva ajeta iz poglavlja 'El-Kehf'" i kaè: Hadis je hasen - sahih. Imam Ahmed tako|er biljeì od Ebu el-Derdaa, r.a., a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: /88/ "Ko bude u~io deset posljednjih ajeta iz poglavlja 'El-Kehf' bit }e sa~uvan od isku~enja Ded`dàla." Prenosi ga tako|er i Muslim i Nesai od Katade a kod Nesaije se kaè: /89/ "Ko bude u~io deset ajeta iz poglavlja 'ElKehf...' i spominje ostatak hadisa. El-Hakim biljeì u Svome "Mustedreku" od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /90/ "Ko bude u~io petkom poglavlje 'El-Kehf' dat }e mu se svjetlo izme|u dva petka", a zatim kaè: "Ovo je hadis autenti~nog seneda, ali ga Buhari i Muslim ne uvr{tavaju u svoje zbirke."

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Hvaljen neka je Allah Koji Svome robu objavljuje Knjigu, i nije je dao iskrivljenu, nego /1/ ispravnu, da te{kom kaznom, koju }e On dati, opomene, a da vjernike koji ~ine dobra djela divnom nagradom obraduje, /2/ u kojoj }e vje~no boraviti, /3/ i da opomene one koji govore: 'Allah je Sebi uzeo sina.' /4/ O tome oni ni{ta ne znaju, a ni preci njihovi. Kako krupna rije~ izlazi iz usta njihovih! Oni ne govore drugo do laì!" /5/Ve} je spomenuto na po~etku ovog Tefsira da Uzvi{eni hvali Svoje Sveto i Uzvi{eno Bi}e, kod po~etka i svr{etka stvari. On je hvaljen u svakoj situaciji. Njemu je svaka hvala i na po~etku i na kraju. Zbog toga On Sebe hvali kod spu{tanja Svoje ~asne Knjige Svome plemenitom poslaniku Muhammedu, s.a.v.s. To je, doista, najve}a blagodat kojom je Allah, d`.{., obdario stanovnike Zemlje, po{to ih je izveo sa njim iz tmine na svjetlo, budu}i da ga je u~inio ispravnom Knjigom, u kojoj nema iskrivljenja niti skretanja, ve} upu}uje na Pravi put jasno i nedvosmisleno, upozoravaju}i nevjernike a obveseljavaju}i vjernike. Zbog ovoga Uzvi{eni kaè: "I nije je dao iskrivljenu", tj. potvorenu i falsifikovanu, ve}: "ispravnu", tj. pravu: "da te{kom kaznom, koju }e On dati, opomene", tj. da opomene njom one koji u nju ne vjeruju kaznom na ovom i na onom svijetu: "a da vjernike obraduje", one koji su obistinili svoju vjeru dobrim djelima: "divnom nagradom, tj. sevapom kod Allaha, "u kojoj }e boraviti", u svojoj nagradi, a to je Dènnet u kome }e vje~no biti:vje~no, stalno - bez prestanka. Rije~i Uzvi{enoga: "i da opomene one koji govore: 'Allah je Sebi uzeo sina.'" Ovaj se ajet odnosi na svakoga ko kaè ovo, bez obzira iz kojeg naroda bio, mada je njegova objava bila konkretno poradi idolopoklonika Arapa, budu}i da su govorili: "Mi oboàvamo meleke, a oni su Allahove k}eri!" O tome oni ni{ta ne znaju, o ovoj potvori i laì: a ni preci njihovi, tj. njihovi prethodnici:

*

**

Objavljena nakon sure "El - Gaije". Ajeti: 28., 82. i 101. medinski su.


798

"Kako krupna rije~ izlazi iz usta njihovih!" , nema joj oslonca izuzev u njihovom govoru, niti dokaza izuzev u njihovoj laì. Zbog toga Uzvi{eni kaè:Oni ne govore drugo do laì! Muhammed ibn Ishak spominje povod objavljivanja ovog ajeta, pa kaè - u rezimeu - od Ibn-Abbasa, r.a., koji kaè: /91/ "Kurej{i su poslali En-Nadra ibn el-Harisa i Ukbe ibn Ebi-Muajta ìdovskim sve}enicima u Medinu, rekav{i im: 'Pitajte ih o Muhammedu i opi{ite im njegova svojstva, jer su oni ti kojima je data knjiga (Ehlul-kitab) i oni posjeduju ono {to mi ne posjedujemo od znanja o vjerovjesnicima!' Krenuli su njih dvojica i do{li do Medine, a onda su pitali ìdovske sve}enike o Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., opisuju}i im njegovu misiju i neki njegov govor. Rekli su im sve}enici: 'Pitajte ga o troje, pa ako vas obavijesti o tome onda je on poslani vjerovjesnik. U suprotnom je ~ovjek, laàc, pa odlu~ite o njemu kako ho}ete. Pitajte ga o mladi}ima koji su u davna vremena ìvjeli, {ta je s njima bilo, jer o njima kruì ~udna pri~a. Pitajte ga o ~ovjeku koji mnogo putuje i koji je obi{ao i Istok i Zapad Zemlje, {ta je s njim bilo? i pitajte ga o du{i, {ta je to. Ako vas obavijesti o tome, onda je vjerovjesnik - slijedite ga!' Vratili su se En-Nadr i Ukbe Kurej{ijama i obavijestili ih o onome {to su im rekli ìdovski sve}enici. Kurej{ije su zatim do{li i pitali Vjerovjesnika, s.a.v.s., o tome, pa im je on rekao: 'Obavijestit }u vas sutra o onome o ~emu ste me pitali', a nije rekao ako Bog da. Oti{li su od njega. Pro{lo je petnaest no}i a da mu se Dìbril nije pojavio sa objavom pa su stanovnici Meke digli uzbunu, rekav{i: 'Muhammed nam je obe}ao sutra dati informaciju, a danas je petnaesti dan u kojemu smo osvanuli a on nas ne obavje{tava o onome ~emu smo ga pitali.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., rastuìo se zbog zadràvanja objave, bilo mu je te{ko zbog onoga {to govore stanovnici Meke, a onda mu je do{ao Dìbril od Allaha Uzvi{enog sa poglavljem koje govori o stanovnicima pe}ine. U njemu je prigovor za njegovu tugu spram njih, obavje{tenje o onome o ~emu su ga pitali o mladi}ima, ~ovjeku koji je mnogo putovao i o rije~ima Allaha Uzvi{enog: 'pitaju te o du{i. /17:85/

vladati /7/ a Mi }emo nju i golom ledinom u~initi." /8/Allah Uzvi{eni oraspoloùje Svoga Vjerovjesnika, s.a.v.s., u njegovom àljenju za idolopoklonicima koji su ostavili vjeru i udaljili se od nje: 'Nemoj upropa{tavati sebe poti{teno{}u i tugom!', tj. nemoj tugovati za njima, ve} im dostavi Allahovu poslanicu, pa ,ko ide Pravim putem, on }e koristi imati, a ko luta, na svoju {tetu luta, i neka ti ne bude te{ko zbog njihove propasti!

Pa zar }e{ ti za njima od tuge svisnuti, ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?" Kaè:

boravkom, kratkotrajnim ukrasom i u~inio ga je ku}om isku{enja, a ne ku}om vje~nog boravka.

Sve {to je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da isku{amo ljude ko }e se od njih ljep{e vladati, tj. On je u~inio dunjaluk prolaznim a Mi }emo nju i golom ledinom u~initi.

Mi }emo u~initi, nakon njenog ukra{avanja, da bude ru{evina i ni{tavilo, ne}e ra|ati na njoj ni{ta niti }e biti od nje koristi. Povr{ina zemlje bit }e gola ledina, tj. pusto{ na kojoj ne}e biti ni stabla ni rastinja. Zar ne}e{ obratiti pa`nju na rije~i Uzvi{enoga:

Kako oni ne vide da Mi gonimo ki{u u ogoljelu zemlju, i ~inimo da, uz pomo} njenu, ni~e rastinje kojim se hrani stoka njihova, a i oni sami - pa za{to ne}e da vide?!" /32:27/

"Misli{ li ti da su samo stanovnici pe}ine i Rekima bili ~udo me|u ~udima Na{im?" /9/ "Kad se nekoliko momaka u pe}ini sklonilo pa reklo: 'Gospodaru na{, daruj nam Svoju milost i pruì nam u ovom na{em postupku smjernost.'" /10/ "Mi smo ih u pe}ini tvrdo uspavali za dugo godina", /11/ "poslije smo ih probudili da znamo (da bismo pokazali) koja }e od dvije skupine bolje ocijeniti koliko su vremena proboravili." /12/Ovo je Allahova saèta vijest o kazivanju stanovnika pe}ine. On kaè: "Misli{ li ti , o Muhammede:

"Pa zar }e{ ti za njima od tuge svisnuti, ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?/6/ Sve {to je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da isku{amo ljude ko }e se od njih ljep{e

"da su samo stanovnici pe}ine i Rekima bili ~udo me|u ~udima Na{im?", tj. nije njihov slu~aj

neobi~na u Allahovoj mo}i i snazi. Allahovo stvaranje nebesa i Zemlje, izmjena no}i i dana, pot~injenost Sunca, Mjeseca, zvijezda i drugih velikih znamenja upu}uju na Njegovu mo} i ona su ~udnija od vijesti o


799

stanovnicima pe}ine. A {to se ti~e "El-Kehfa", to je pe}ina na brdu u koju su se sklonuli svi spomenuti mladi}i, a {to se ti~e "Rekima", El-Avfi prenosi od Ibn-Abbasa, r.a.: "To je dolina, u blizini Ejle." Dahhak kaè: "Kehf je pe}ina a Rekim je ime doline." Seid Ibn-Dùbejr kaè: "Rekim je plo~a od kamena na kojoj su ispisana kazivanja stanovnika pe}ine a zatim su je stavili na vrata pe}ine." Ibn-Dèrir kaè: "Rekim dolazi na oblik 'feil' u zna~enju 'merkum/ numerisan', kao {to se kaè za ubijenog 'maktul' i 'katil' i njegov je izbor da plo~a ovdje ozna~ava knjigu.

je daleko od istine govorili. /14/ Narod ovaj na{ je mimo Njega druge bogove prihvatio, za{to jasan dokaz nije donio o tome da se treba njima klanjati? A ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu iznosi neistinu? /15/ Kad napustite njih i one kojima se, a ne Allahu, klanjaju, sklonite se u pe}inu, Gospodar va{ }e vas milo{}u Svojom obasuti i za vas }e ono {to }e vam korisno biti pripremiti."/16/Ovdje se ukazuje na detalje kazivanja o stanovnicima pe}ine. Uzvi{eni spominje da su oni bili mladi}i, tj. omladina, a oni prihvataju Istinu bolje od staraca koji su bili uobraèni i ogreznuli u krivoj vjeri. Zbog toga su naj~e{}e oni koji su se odazvali Allahu i Njegovom Poslaniku bili upravo omladinci. [to se ti~e staraca Kurej{a, ve}ina ih je ostala u staroj vjeri, a samo mali dio njih je pre{ao na islam. Ovako Uzvi{eni obavje{tava o stanovnicima pe}ine da su bili mladi}i i da su vjerovali u svoga Gospodara, tj. priznavali su Njegovu jedno}u u svemu i svjedo~ili da nema drugog boga osim Allaha:a Mi smo im Uputu jo{ Neki u~enjaci, kao {to je Buhari i drugi, zaklju~ili su na temelju ovoga i sli~nih ajeta, u pogledu pove}anja imana i njegovog stepenovanja, da se on pove}ava i smanjuje. Zbog toga Allah kaè: "a Mi smo im Uputu jo{ vi{e pove}ali", kao {to kaè Uzvi{eni:

Uzvi{eni obavje{tava o mladi}ima koji su se sklonili od svoga naroda kako im oni ne bi vjerovanje doveli u isku{enje. Pobjegli su od njih, skloniv{i se u pe}inu na brdu, kako bi se od njih sakrili, pa su rekli, nakon ulaska u nju:Gospodaru na{, daruj nam Svoju milost, tj. podari nam milost koja }e nas sakriti od na{eg naroda:

"Kad se nekoliko momaka u pe}ini sklonilo pa reklo: 'Gospodaru na{, daruj nam Svoju milost i pruì nam u ovom na{em postupku smjernost.'

"i pruì nam u ovom na{em postupku smjernost", tj. u~ini na{ ishod pravilnim, kao {to se

spominje u hadisu: /92/ "A {to nam bude{ odre|ivao kao sudbinu, u~ini da nam svr{etak bude pravilan" (smjernost i uputa).

vi{e u~vrstili.

tog njihovog sna: da bismo pokazali koja }e od dvije skupine koje se razilaze u pogledu njih:

"Mi smo ih u pe}ini tvrdo uspavali za dugo godina", tj. kada su u{li u pe}inu dali smo im dugogodi{nji san:poslije smo ih probudili , iz

"bolje ocijeniti koliko su vremena proboravili", da izra~unaju koliko su godina proveliu toj pe}ini, tj. ta~an vremenski period koji su proveli u pe}ini.

"[to se ti~e vjernika, njima je pove}ala vjerovanje" /9:124/ , i kao {to kaè: i da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju" /48:4/ I drugi ajeti koji upu}uju na to.

Osnaìli smo bili njihova srca kad su se digli i rekli: 'Gospodar na{ - Gospodar je nebesa i Zemlje.'" Uzvi{eni kaè: U~inilil smo da

Re~eno je da su ovi mladi}i bili u kr{}anskoj vjeri. Me|utim, o~ito je da su oni prethodili vremenu Isaa, a.s., na {to ukazuje briga jevreja o toj predaji. Ve} je spomenuto od Ibn-Abbasa, r.a., da su Kurej{ije poslali predstavnike ìdovskim sve}enicima u Medini da traè od njih neke stvari kojima bi isku{avali Allahovog poslanika, s.a.v.s.. Slali su ih potom da ga pitaju o vijesti oko ovih mladi}a, o vijesti Zul-Karnejna i o du{i, a ovo upu}uje na to da je ovo bilo sa~uvano u knjigama Ehlul-kitaba, a to je, opet, prethodilo kr{}anskoj vjeri, a Allah najbolje zna!

"A Mi tebi kazujemo vijest njihovu po Istini. Tu su bili mladi}i, vjerovali su u Gospodara svoga, a Mi smo im Uputu jo{ vi{e pove}ali. /13/ Osnaìli smo bili njihova srca kad su se digli i rekli: 'Gospodar na{ - Gospodar je nebesa i Zemlje, mi se ne}emo pored Njega drugom bogu klanjati, jer bismo tada ono {to

budu strpljivi razilaze}i se sa svojim narodom i napu{taju}i rasko{an ìvot, sre}u i blagodati u kojima su bili. Neki od ranijih i kasnijih generacije spominju da su oni bili sinovi bizantijskih vladara i njihovih vo|a. Napustili su svoj narod koji je oboàvao kipove i {ejtane i prinosio im `rtve. Imali su jednog vladara nasilnika koji je to ljudima nare|ivao. Jednoga dana ljudi su iza{li u povodu jednog njihovog praznika a sa njima i ovi mladi}i zajedno sa svojim roditeljima, gledaju}i {ta radi njihov narod ~ine}i sed`du i prinose}i `rtve drugome, a ne Allahu


800 vrhovima brda i pojili{tima bjeè}i sa svojom vjerom, pla{e}i se smutnji." Nije dozvoljena izolacija u drugim prilikama izuzev u ovoj. Po{to su oni ~vrsto odlu~ili bjeàti i Allah im je to dozvolio rije~ima:

Uzvi{enom, znaju}i da to ne treba ~initi nikome izuzev Allahu - Stvoritelju nebesa i Zemlje, tako da se svaki od ovih mladi}a odvojio od njih. Prvi koji se odvojio od njih bio je jedan mladi} koji je sjeo u hlad pod jedno stablo. Zatim mu je do{ao drugi, a nakon toga tre}i - ne znaju}i jedan za drugoga. Tu ih je sakupio jedino onaj Koji sakuplja njihova srca u imanu. U muallek - hadisu koga biljeì Buhari od Ai{e, r.a., Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /93/ "Du{e su regrutovana vojska. One koje se me|usobno poznaju sakupe se, a koje se ne prepoznaju razi|u se." Hadis biljeì i Muslim merfu-predanjem u svom "Sahihu" od Ebu-Hurejrea. Svaki od njih je krio od svojih drugova- iz bojazni od njih - ono {to je osje}ao, tako da nisu znali da su i drugi tako mislili sve dok jedan od njih nije rekao: "Znate, tako mi Allaha, o narode, da vas je ne{to izvelo iz va{eg naroda, pa neka svako od vas otkrije tu stvar. "Drugi re~e: "Mene {to se ti~e, ja sam, tako mi Allaha,vidio u ~emu je moj narod i saznao sam da je to zabluda.A Onaj Koji Jedini zasluùje da bude oboàvan i da Mu se ni{ta ne pripisuje je Allah, Koji je stvorio nebesa i Zemlju i sve {to je me|u njima!" I svaki od njih izrekao je ove rije~i tako da su se sloìli oko jedne rije~i i postali jedna ruka i iskrena bra}a. Potom su uzeli sebi mjesto za molitvu na kojem }e se klanjati Allahu. Njihov narod je za njih saznao i prijavio njihovu aktivnost vladaru, koji ih je pozvao, pitao ih, a oni su mu odgovorili istinom i pozvali ga Allahu Uzvi{enom, pa zbog toga Uzvi{eni o njima izvje{tava rije~ima:

Kad napustite njih i one kojima se, a ne Allahu, klanjaju, tj. napustili ste ih sa va{om

"sklonite se u pe}inu, Gospodar va{ }e vas milo{}u Svojom obasuti, tj. smilovat }e vam se i sakriti vas od va{eg naroda: i za vas }e pripremiti, tamo gdje se nalazite: ono {to }e vam korisno biti, tj. stvar iz koje }ete izvu}i korist.Tada su pobjegli ka pe}ini, sklonili se u njoj, izgubiv{i se svome narodu iz vida, pa ih je vladar traìo, ali je Allah vijest o njima zatajio, kao {to je u~inio sa Svojim vjerovjesnikom Muhammedom, s.a.v.s., i njegovim iskrenim prijateljem kada su se sklonili u pe}inu, a Allah u~inio slijepim idolopoklonike u blizini njih dvojice, ne omogu}iv{i im puta do njih. Zbog toga Allahov Poslanik, s.a.v.s., i kaè svome prijatelju: /95/ "[ta misli{, Ebu-Bekre, o dvojici sa kojima je Allah - tre}i?!" Tako|er, nema sumnje da je slu~aj pe}ine Hira veli~anstveniji, ve}i i ~uvniji od kazivanja o stanovnicima pe}ine!

vjerom zbog njihovog oboàvanja drugoga a ne Allaha, pa napustite ih, tako|er, i va{im fizi~kim bi}ima:

Osnaìli smo bili njihova srca kad su se digli i rekli: 'Gospodar na{ - Gospodar je nebesa i Zemlje, mi se ne}emo pored Njega drugom bogu klanjati, jer bismo tada ono {to je daleko od istine govorili.' , tj. neistinu, la` ipotvoru.

Narod ovaj na{ je mimo Njega druge bogove prihvatio, za{to jasan dokaz nije donio o tome da se treba njima klanjati?, tj.za{to ne temelje ispravnost onoga {to zastupaju na jasnom, autenti~nom argumentu?

A ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu iznosi neistinu, tj. nema nepravednijeg od

"I ti si mogao vidjeti kako Sunce, kada se ra|a - obilazi pe}inu s desne strane, a kada zalazi zaobilazi je s lijeve strane, a oni su bili u sredini njezinoj. To je dokaz Allahov! Kome Allah ukaè na Pravi put, on }e Pravim putem i}i , a koga u zabludi ostavi, ti mu ne}e{ na}i za{titnika koji }e ga na Pravi put uputiti." /17/U ovome je dokaz da je ova pe}ina bila okrenuta sjevernoj strani440, jer je Uzvi{eni obavijestio da je Sunce ulazilo u nju, kada se ra|alo i obilazilo je: "...s desne strane", tj. smanjuje se sjena udesno, a to je kad god se Sunce izdigne na horizontu, smanji se njegova sjena tako da ne ostane ni{ta od tih zraka za vrijeme zenita na mjestu sli~nom ovome, pa zbog toga Uzvi{eni kaè:440

onoga koji o Allahu iznosi neistinu. Vladar se naljutio na njih i naredio da im se skine ukra{ena odje}a s njih koja je bila na njima, a odraàvala je ukras njihovog naroda, i zaprijetio im je sankcijama ukoliko se ne vrate u vjeru svoga naroda. A zatim im je dao vremena da analiziraju svoj postupak kako bi se vratili. Ovo je znak Allahove dobrote spram njih, jer su ovim odga|anjem uspjeli pobje}i i skloniti svoje vjerovanje od isku{enja, {to zna~i da je ovo dozvoljeno kada nastupi smutnja (anarhija) me|u ljudima, kao {to se spominje u hadisu: /94/ "Uskoro }e biti najbolji imetak nekoga od vas stado koje }e napasati na

Bila je na sjevernoj strani, a ulaz joj je bio okrenut jugu, pa na osnovu ovoga proizilazi da je desna strana peine bila na zapadu, a lijeva na istoku. Kada izie Sunce, njegove zrake uu u peinu i ispune zapadnu stranu, a kada zae, njegove zrake ispune istonu stranu, jer je otvor peine okrenut prema jugu.


801 drugom predanju koje je dobro dodaje se jo{: /98/ "ili slika ili ne~ista osoba (dùnup) ili kafir." Njihov bereket je zahvatio njihovog psa, pa je i njega savladao san kao {to je i njih savladao u takvom stanju. U ovome se primje}uje korist druènja sa odabranima, pa je zbog toga i ovom psu ostao pomen, vijest i zna~aj.

a kada zalazi - zaobilazi je s lijeve strane, tj. ulazi u njihovu pe}inu s lijeve strane od njihovog ulaza, a to je sa isto~ne strane, {to upu}uje na ispravnost onoga {to smo rekli. Allah Uzvi{eni je ve} obavijestio o tome i od nas èli da to razumijemo i shvatimo, a nije nas obavijestio o mjestu te pe}ine i u kojoj dràvi se nalazi, budu}i da od takve informacije koristi nema niti neke {erijatske svrhe. Neki su mufessiri spomenuli mnoga mi{ljenja u tom pogledu. Neki kaù da je to u Ejli, drugi u bizantijskoj dràvi, a tre}i da je to u Belkai,441 a Allah najbolje zna u kojoj je to Allahovoj zemlji! Da u tome ima neka vjerska korist, zasigurno bi nas Allah i njegov Poslanik, s.a.v.s., ve} uputili na to. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /96/ "Nisam vam ni{ta ostavio {to }e vas pribliìti Dènnetu i udaljiti vas od Vatre a da vas nisam obavijestio o tome." a oni su bili u sredini njezinoj , tj. unutar njezinog prostranstva kako ih ne bi na{li: To je dokaz Allahov!, budu}i da ih je uputio na ovu pe}inu u kojoj ih je u~inio ìvima, i da im je ulazilo sunce i vazduh i o~uvala se njihova tijela. Zatim Uzvi{eni kaè: "Kome Allah ukaè na Pravi put, on }e Pravim putem i}i. On je Taj koji je uputio ove izme|u njihova naroda na Pravi put, a koga Allah uputi - on je upu}en, a koga u zabludi ostavi upu}iva~a mu nema.

niko ne bi pogledao u njih a da ga strah i za~u|enost ne bi uhvatila, kako se niko ne bi njima pribliìo i kako ih niko ne bi dodirnuo sve dok se ne postigne rok odre|eni i dok se ne zavr{i njihovo spavanje onoliko koliko je Allah Uzvi{eni èlio da bude, s obzirom da je u tome mudrost i jasan dokaz i ogromna milost.

da si ih vidio, od njih bi pobjegao i strah bi te uhvatio." Uzvi{eni je unio u njih strah kako

"I pomislio bi da su budni, ali oni su spavali; i Mi smo ih prevrtali sad na desnu, sad na lijevu stranu, a pas njihov, opruènih prednjih {apa, na ulazu je leào; da si ih vidio, od njih bi pobjegao i strah bi te uhvatio." /18/Po{to ih je Allah uspavao, èlio je - slava neka je Njemu - da njihove o~i, dok spavaju, budu otvorene, pa zbog toga i kaè: i pomislio bi da su budni, ali oni su spavali, zatim kaè: prevrtali, rasto~ila bi ih zemlja/ istruhli bi."

"I Mi smo ih, isto tako, probudili da bi jedni druge pitali. 'Koliko ste ovdje ostali?' - upita jedan od njih. 'Ostali smo dan ili dio dana' odgovori{e. -Gospodar va{ najbolje zna koliko ste ostali' - reko{e. 'Po{aljite jednog od vas s ovim srebrenjacima va{im u grad, pa nek vidi u koga je naj~istije jelo i neka vam od njega donese hrane i neka bude ljubazan i neka nikome ne govori ni{ta o vama, /19/ jer, ako oni doznaju za vas, kamenovat }e vas ili }e vas na silu u svoju vjeru obratiti, i tada nikad ne}ete ono {to èlite posti}i!'"/20/Uzvi{eni kaè: Kao {to smo ih uspavali, probudili smo ih zdravih tijela, kose i koè a nisu izgubili ni{ta od stanja i likova, i to sve nakon 309 godina, pa su zbog toga me|usobno pitali jedni druge:Koliko ste ovdje ostali?, tj. spavali. "'Ostali smo dan ili dio dana' - odgovori{e", jer su u{li u pe}inu bio po~etkom dana, a probudili se krajem dana, pa su zbog toga kazali: zna va{u stvar i, kao da ih je zadesila neka vrsta neodlu~nosti o trajanju njihovog sna, zatim su se povratili onome {to im je bilo va`nije, a to su njihove potrebe za hranom i vodom, pa su rekli: "Po{aljite, jednog od vas s ovim srebrenjacima va{im, tj. sa srebrnim novcem. Naime, kada su se oni sklonili u pe}inu ponijeli su sa sobom srebrenjake od svojih ku}a za svoje potrebe: u grad, iz koga su iza{li:

"Mi smo ih prevrtali sad na desnu, sad na lijevu stranu. Ibn-Abbas, r.a., kaè: "Da se nisu

"...a pas njihov, opruènih prednjih {apa, na ulazu je leào." El-vesid/ulaz, pe}ina, vratape}ine, tj. njihov pas je leào podviv{i noge na ulazu, kao {to obi~no psi ~ine. On je sjedio, zapravo, napolju ispred ulaza, zato {to /97/ "meleki ne ulaze u ku}u u kojoj ima pas", kao {to se spominje u "Sahihu", a u

"'...ili dio dana' - odgovori{e. 'Gospodar va{ najbolje zna koliko ste ostali'", tj. Allah najbolje

Ejla je Akaba, bizantijske zemlje su dananja Anadolija, a Belka je u Jordanu.

441


802 da je vladar ostao zbunjen u situaciji u kojoj se na{ao. Vladar toga mjesta zajedno sa svojim stanovni{tvom ustao je i krenuo do pe}ine do koje ih je doveo ovaj mladi} pri tome im rekav{i: "Dopustite mi da prije u|em i obavijestim svoje dru{tvo koje se nalazi unutra." U{ao je u pe}inu, i kako kaù, a da oni uop}e nisu znali kako. Allah im je sakrio vijest o njima. Drugi kaù: U{li su im i vidjeli ih. Vladar im je selam nazvao i zagrlio ih, a sam je bio musliman - prema onome kako se navodi. Obradovali su mu se, ljubazno s njim razgovarali, pozvali ga i selam mu nazvali, a onda se vratili svojim leàjevima, pa ih je Uzvi{eni usmrtio. A Allah najbolje zna! To {to su ljudi toga vremena vidjeli stvarnost Stanovnika pe}ine dokaz je za muslimane toga vremena kao i dokaz protiv poricatelja proìvljenja i idolopoklonike me|u njima.

pa nek vidi u koga je naj~istije jelo, tj. najbolje jelo: I neka bude ljubazan, u svom izlasku, odlasku, kupovini i povratku: "i neka ne govori", tj. neka ne obavje{tava:mjesto:

"nikome ni{ta o vama, jer, ako oni doznaju za vas kamenovat }e vas", tj. ako saznaju za va{e "ili }e vas na silu u svoju vjeru obratiti", Dikjanosovi podanici ne}e ih prestati mu~iti sve dok ih ne vrate u njihovu vjeru u kojoj se nalaze ili dok ne umru. Ako oni pristanu vratiti se u nevjerstvo, nema im uspjeha ni na ovom ni na budu}em svijetu. Zbog toga kaè: "i tada nikad ne}ete ono {to èlite posti}i!"

kada su se izme|u sebe o njima raspravljali, tj. o stvarima Sudnjeg dana - ko je u njega vjerovao a ko ga je poricao"i rekli", tj.muslimani izme|u njih:442

"I Mi smo, isto tako, u~inili da oni za njih saznaju, da bi se uvjerili da je istinito Allahovo obe}anje i da u âs oìvljenja nema nikakve sumnje, kada su se izme|u sebe o njima raspravljali, i rekli: 'Sagradite na ulazu u nju ogradu, Gospodar njihov najbolje zna ko su oni.' A onda oni do ~ijih se rije~i najvi{e dràlo reko{e: 'Napravit }emo na ulazu u nju bogomolju!"/21/Uzvi{eni kaè:i Mi smo, isto tako, u~inili da oni za njih saznaju, tj. otkrili smo ih ljudima: da bi se uvjerili da je istinito Allahovo obe}anje i da u âs oìvljenja nema nikakve sumnje." Vi{e pripadnika prvih generacija (selef)

"Sagradite na ulazu u nju ogradu, Gospodar njihov najbolje zna ko su oni", tj. zatvorite ulaz njihove pe}ine i ostavite ih u njihovom stanju:A onda oni do ~ijih se rije~i najvi{e dràlo reko{e, tj. ljudi od rije~i i autoriteta: "Napravit }emo na ulazu u nju bogomolju!" Ovaj njihovprijedlog nije pohvaljen jer protivrje~i rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: /99/ "Allah je prokleo ìdove i kr{}ane koji su uzeli grobove svojih vjerovjesnika kao bogomolje", upozoravaju}i {ta su u~inili.443

spominje da je ljude toga vremena zadesila sumnja u proìvljenje i Sudnji dan. Neki od njih tvrdili su da }e du{e biti proìvljene bez tijela pa je Allah proìvio stanovnike pe}ine kao dokaz i znamenje toga. Po{to je jedan od njih oti{ao da kupi hranu, u{ao je u grad koji nije mogao prepoznati: vidio je drugi grad i druge ljude, pa je pomislio da je poludio, a ustvari njemu nije bilo ni{ta, ve} su se ljudi promijenili iz stolje}a u stolje}e i iz generacije u generaciju. Smatrao je da treba poùriti sa izlaskom iz ovoga grada, a onda se uputio ka ~ovjeku koji prodaje hranu kako bi mu platio ono {to je imao kod sebe. Kada je taj ~ovjek vidio njegov novac, za~udio se njegovom izgledu i predao ga svome susjedu, a onda su ga me|usobno jedan drugom dodavali i govorili: "Ovaj je vjerovatno na{ao blago." Pitali su ga o njegovoj situaciji kao i o tome odakle mu novac, pa im je on rekao: "Ja sam stanovnik ovoga grada ~iji je vladar Dikjanos. Sino} sam ga napustio." Smatrali su da je lud, pa su ga odveli svome vladaru koji ga je pitao o njegovom stanju o ~emu ga je ovaj obavijestio tako

"Neki }e re}i: 'Bila su trojica, pas njihov je bio ~etvrti', a neki }e govoriti: 'Bila su peterica, pas njihov je bio {esti', naga|aju}i ono {to ne znaju, dok }e neki re}i: 'Bila su sedmerica, a pas njihov bio je osmi.' Reci: 'Gospodar moj najbolje zna njihov broj, samo malo njih to zna. Zato ne raspravljaj o njima osim povr{no, i ne pitaj o njima od njih nikoga!'"/22/

Reenica: "Muslimani izmeu njih" nije Ibn-Kesirov govor nego moj, jer se to slae sa erijatskim propisima po kojima je zabranjeno graditi damije na kaburima, a njihove rijei: "Sagradite na ulazu u nju ogradu"odgovaraju islamskim prpisima i stoga sam zakljuio da su zagovornici ovog miljenja muslimani. 443 Islam i njegovo uenje je jedno i vaee od Adema, a.s., do Muhammeda, s.a.v.s.

442


803 za ne{to ima pravo da kaè: 'Ako Bog da (In{allah)', makar se to o~ekivalo i za godinu dana."

Allah Uzvi{eni iznosi tri pretpostavke o broju stanovnika pe}ine i to upu}uje na to da nije bilo ~etvrtog mi{ljenja. Nakon {to je prva dva mi{ljenja proglasio slabim rije~ima: naga|aju}i ono {to ne znaju, tj. rije~ima bez podloge, govori o tre}em mi{ljenju i o njemu {uti ili ga konstatira rije~ima:a pas njihov bio je osmi", {to upu}uje na njegovu ta~nost i da se to stvarno desilo. Rije~i Uzvi{enog: "Reci: 'Gospodar moj najbolje zna njihov broj'", upu}uju da je najbolje, kao i u ovom primjeru, pripisivanje znanja Allahu Uzvi{enom, po{to nema potrebe raspravljanja o sli~nim stvarima bez znanja. Ako dobro poznajemo neku stvar - re}i }emo je, a ako ne poznajemo pre{utjet }emo je. "samo malo njih to zna", od ljudi. Katade kaè: "Ibn-Abbas, r.a., rekao je: 'Ja sam jedan od te male grupe koju je Allah u~inio izuzetkom, i kaèm da ih je bilo sedam.'" [to se ti~e njihovih imena, ne postoji vjerodostojna predaja o tome. Ve}ina ovih predaja jesu predaje nastale kod Ehlul-kitaba a i znanje njihovih imena ne rezultira velikom koristi, zato {to je Uzvi{eni rekao: "Zato ne raspravljaj o njima osim povr{no", tj. lagano, blago: i ne pitaj o njima od njih nikoga!, tj. oni nemaju o tome znanja, a ono {to je kod njih ne naslanja se na nepogre{iv govor, a Allah ti je , o Muhammede,objavio istinu o kojoj sumnje niti dileme nema. Ona ima prvenstvo i presudnu rije~ nad svim knjigama i mi{ljenjima.

"i reci: 'Gospodar moj }e me uputiti na ono {to je bolje i korisnije od ovoga', tj. ako bude{

upitan o ne~emu {to ne zna{, pitaj Allaha Uzvi{enog o tome i Njemu se okreni, uputit }ete na ispravnost i razboritost u tome. A Allah najbolje zna!

"A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina." /25/ "Reci: 'Allah najbolje zna koliko su ostali; tajne nebesa i Zemlje jedino On zna. Kako On sve vidi, kako On sve ~uje! Oni nemaju drugog za{titnika osim Njega, a On ne uzima nikoga u vlasti Svojoj za ortaka.'" /26/Uzvi{eni obavje{tava svoga Poslanika, s.a.v.s., o vremenskom periodu boravka stanovnika pe}ine u njihovoj pe}ini od trenutka uspavljivanja do trenutka kada ih je Allah, d`.{., proìvio i momenta kada su ih otkrili stanovisi grada toga vremena. Ostali su tri stotine godina ra~unaju}i po sun~evom kalendaru, {to je jednako periodu od tri stotine i devet godina lunarnog kalendara. Razlika izme|u svakih stotinu godina Sun~evog i lunarnog kalendara je tri godine, i zato Uzvi{eni kaè: tri stotine i jo{ devet Rije~i Uzvi{enog: "Reci: 'Allah najbolje zna koliko su ostali' zna~e: Ako bude{ upitan o tome koliko su boravili u pe}ini, a ne bude{ imao znanje niti objavu od Allaha o tome, ne pruàj im ni{ta, ve} reci kao {to se ovdje kaè:

godina.

"I nikako za bilo {ta ne reci: 'Uradit }u to sigurno sutra!' - ne dodav{i: /23/ 'Ako Bog da!' A kada zaboravi{, sjeti se Gospodara svoga i reci: 'Gospodar moj }e me uputiti na ono {to je bolje i korisnije od ovoga.'"/24/Ovo je uputa Uzvi{enoga za onoga koji odlu~i da u~ini ne{to u budu}osti. On to, naime, treba obaviti osje}aju}i se ovisnim o Onome Koji poznaje tajne. Ve} je spomenut na po~etku ovog poglavlja povod za objavljivanje ovog ajeta u vezi sa govorom Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada je bio upitan o kazivanju o stanovnicima pe}ine: "Sutra }u vam odgovoriti". Zato je objava kasnila 15 dana. Spomenuli smo to, saèto, na po~etku poglavlja.

"Allah najbolje zna koliko su ostali; tajne nebesa i Zemlje jedino On zna", tj. to ne zna niko

Uzvi{enom pripada stvaranje i naredba i niko ne moè Njegovu presudu pobiti, a On nema pomaga~a, sau~esnika niti savjetnika. Uzvi{en je Allah i ~ist od onoga {to Mu pripisuju.

nemaju drugog za{titnika osim Njega, a On ne uzima nikoga u vlasti Svojoj kao ortaka."

osim Njega i onoga kome On to otkrije od Svojih robova. Ovo je ono {to smo rekli a rekli su to i drugi mufessiri, kao Mudàhid i drugi, iz prvih i kasnijih generacija (selef i halef). Kako On sve vidi, kako On sve ~uje!", tj. niko od Allaha bolje ne vidi i bolje ne ~uje.Oni

A kada zaboravi{, sjeti se Gospodara svoga, tj. kada zaboravi{ da kaè{: "Ako Bog da" za

ne{to {to }e{ uraditi u budu}nosti, onda reci: "Ako Bog da" kada se sjeti{. Ovo kaù Ebu el-Alijeh i Hasan el-Basri. Ibn-Abbas, r.a., kaè: "ôvjek koji se zaklinje


804 jedan ~ovjek u~io poglavlje 'El-Had`d`' ili 'El-Kehf' do{ao je Allahov poslanik, pa je za{utio. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ovo je skup za koji mi je nare|eno da budem sa njima.'" Taberani biljeì od Abdurrahmana ibn Sehla ibn Hunejfa da je rekao: /102/ "Objavljeno je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., dok je bio u jednoj od svojih soba:

"Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er", pa je iza{ao traè}i A ti kazuj iz Knjige Gospodara svoga ono {to ti se objavljuje, Njegovim rije~ima nema preina~itelja, i ti, osim kod Njega, ne}e{ na}i uto~i{ta nikakva." /27/ "Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u èlji za Licem Njegovim, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz èlje za sjajem u ìvotu na ovome svijetu, i ne slu{aj onoga ~ije smo srce da Nas spominje nehajnim u~inili, koji strast svoju slijedi i ~iji su postupci daleko od razboritosti." /28/Uzvi{eni nare|uje svome Poslaniku, s.a.v.s., u~enje Njegove ~asne Knjige i njeno dostavljanje ljudima: "Njegovim rije~ima nema preina~itelja, nema onoga ko }e ih promijeniti, izvitoperiti i falsificirati:I ti, osim kod Njega, ne}e{ na}i uto~i{ta nikakva, tj. azila. Ibn-Dèrir kaè: "Allah kaè: 'Ako ti, Muhammede, ne bude{ kazivao iz Knjige tvoga Gospodara ono {to ti se objavljuje, ne}e{ na}i nikakvo skloni{te od Allaha, kao {to kaè Uzvi{eni:

i ne skidaj o~iju svojih s njih iz èlje za sjajem u ìvotu na ovome svijetu, Ibn-Abbas,

ih. Na{ao je ljude koji su spominjali i slavili Allaha Uzvi{enog; me|u njima je bilo onih razbaru{ene kose, grube koè i ljudi sa samo jednim komadom odje}e. Kada ih je vidio, sjeo je sa njima i rekao: 'Hvala Allahu Koji je stvorio mome ummetu one za koje mi je naredio da se s njima strpim.'"

zabavio od vjere i robovanja Njegovom Gospodaru: i ~iji su postupci daleko od razboritosti, tj. njegova djela i praksa su besmisleno pretjerivanje i propast. Ti ne budi pokoran njemu, ne poklanjaj mu ljubav niti voli njegov put i nemoj biti sretan u onome u ~emu se on nalazi.

"i ne slu{aj onoga ~ije smo srce da Nas spominje nehajnim u~inili, tj. koga je ovaj svijet

r.a., kaè: "Nemoj prolaziti pokraj njih drugima, tj. traè}i zamjenu za njih u uglednim i bogatim:

"O Poslani~e, kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga - ako ne u~ini{, onda nisi dostavio poslanicu Njegovu - a Allah }e te od ljudi {tititi."/5:67/ "Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u èlji za Licem Njegovim", tj. druì se i sjedi sa onima koji Allaha

spominju, koji izgovaraju 'La ilahe illallah', koji izgovaraju 'Elhamdulillah', 'Subhanallah', 'Allahu Ekber' i koji Ga od Njegovih robova, mole ujutro i nave~er, svejedno bili siroma{ni ili bogati, jaki ili slabi. Muslim biljeì u svom "Sahihu" od Sada Ebi-Wekkasa, r.a., da je rekao: /100/ "Bilo nas je {esterica sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., kada su mu idolopoklonici rekli: 'Otjeraj ove da se ne ohole protiv nas!'" Rekao je: Bio sam ja, IbnMesud, Bilal, jedan ~ovjek iz Huzejla i dvojica ljudi kojima sam imena zaboravio, pa je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na um palo ono {to je Allah htio da mu na um padne i o tome je u sebi razmi{ljao, dok Allah Uzvi{eni nije objavio:

"I reci: 'Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e - neka vjeruje, a ko ho}e - neka ne vjeruje!' Mi smo nevjernicima pripremili Vatru ~iji }e ih plamen sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomo}, pomo}i }e im se teku}inom poput rastopljene kovine koja }e lica ispe}i. Uàsna li pi}a i grozna li boravi{ta!"/29/Uzvi{eni govori svome Poslaniku, s.a.v.s.: I reci, Muhammede, ljudima: Ovo s ~ime sam vam do{ao od va{eg Gospodara je istina o kojoj nedoumice niti sumnje nema "pa ko ho}e - neka vjeruje, a ko ho}e - neka ne vjeruje. Ovo je na~in prijetnje i stra{nog obe}anja. Zbog toga Uzvi{eni kaè: Mi smo pripremili, tj. postavili zamku: "nevjernicima, koji ne vjeruju Allaha, Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i Njegove Knjige:

i ne tjeraj od sebe one koji se ujutru i nave~er Gospodaru svome mole u èlji za Licem Njegovim."/6:52/ Ovo biljeì samoMuslim,bez Buharije. Hafiz Ebu Bekr el-Bezar prenosi da su EbuHurejrea, r.a., i Ebu-Seid, r.a., rekli: /101/ "Dok je

"Vatru ~iji }e ih plamen sa svih strana obuhvatiti; tj. njen (plameni) zid. Ibn-

"...ako zamole pomo}, pomo}i }e im se teku}inom poput rastopljene kovine koja }e lica ispe}i. Ibn-Abbas, r.a., kaè: "El-muhl je: gustateku}ina, kao nataloèno ulje, tj. talog od ulja, a ono

-Dùrejd` kaè: Ibn-Abbas, r.a., rekao je: "Ograda (zid) od vatre."


805

je crno, smrdljivo, gusto, vrelo, pa zbog toga Uzvi{eni kaè: "koja }e lica ispe}i, zbog svoje vreline, kada htjedne nevjernik da je popije i pribliì je svome licu ispe}i }e ga sve dok mu koà lica ne padne u tu teku}inu. "Uàsna li pi}a", tj. uàsno li je ovo pi}e, kao {to Uzvi{eni kaè u drugom ajetu:

koji }e se uzavrelom vodom pojiti, koja }e im crijeva kidati." /47:15/ "...i grozna li boravi{ta", tj. grozna li je vatrakao mjesto boravka, mjesto sastajanja i mjesto druènja! Kao {to Allah kaè u drugome ajetu:...on

je (Dèhennem) boravi{te. /25:66/

ru`no

prebivali{te

i "I navedi im kao primjer dva ~ovjeka: jednom od njih smo dva vrta lozom zasa|ena dali i palmama ih opasali, a izme|u njih njive postavili." /32/ "Oba vrta davala su svoj plod, ni~ega nije manjkalo, a kroz sredinu njihovu smo rijeku proveli." /33/ "On je i drugih plodova imao, i re~e drugu svome, dok je s njim razgovarao: 'Od tebe sam bogatiji i ja~eg sam roda!'", /34/ "i u|e u vrt svoj, ~ine}i nasilje sebi, govore}i: 'Ne mislim da }e ovaj ikada propasti, /35/ i ne mislim da }e Smak svijeta ikada do}i; a ako budem vra}en Gospodaru svome, sigurno }u ne{to bolje od ovoga na}i.'"/36/Uzvi{eni, nakon spominjanja oholih idolopoklonika koji su bili u dru{tvu slabih i siroma{nih muslimana i uzdizali se oholo spram njih u imetcima i porijeklu navodi im primjer dvojice ljudi od kojih je jednom Allah dao dvije ba{~e, odnosno dva vrta lozom zasa|ena, opasana palmama, a u njima su bili i usjevi i sve je bilo izuzetno plodno. Pa zbog toga Uzvi{eni kaè: Oba vrta su davala svoj plod, tj. nicali su plodovi: "ni~ega nije manjkalo", ni{ta nije nedostajalo: a kroz sredinu njihovu smo rijeku proveli", tj. rijeke su u tim vrtovima bile razmje{tene na sve strane. "On je i drugih plodova imao. Rije~ je u zna~enju mnoìne, tj.plodovi. "i re~e drugu svome, dok je s njim razgovarao, tj. dok je snjim raspravljao i sva|ao se, uzdiù}i se nad njim: "Od tebe sam bogatiji i ja~eg sam roda", tj. imam vi{e sluga, robova i djece. "i u|e u vrt svoj, ~ine}i nasilje sebi", tj. sa svojim nevjerstvom, prkosom, oholo{}u, silom i nijekanjem Povratka: "Ne mislim da }e ovaj ikada propasti", a to je njegova samoobmana, nakon {to je vidio u ba{~i usjeve, plodove, stabla i rijeke koje svuda teku, misle}i da to nikada ne}e nestati, potro{iti se, propasti niti se uni{titi. To se javilo zbog manjkavosti njegove pameti i slabosti njegovog uvjerenja u Allahovu egzistenciju, zbog njegove op~injenosti ìvotom na ovome svijetu i

"One koji budu vjerovali i dobra djela ~inili Mi doista ne}emo dopustiti da propadne nagrada onome koji je dobra djela ~inio /30/~ekaju sigurno edenski vrtovi, kroz koje }e rijeke te}i, u njima }e se narukvicama od zlata kititi i u zelena odijela od dibe i kadife obla~iti, na divanima }e u njima naslonjeni biti. Divne li nagrade i krasna li boravi{ta!"/31/Nakon {to je Uzvi{eni spomenuo stanje nesretnika, spominje i sretnike koji vjeruju u Allaha, smatraju istinitim poslanike, onako kako su dolazili, i koji su radili ono {to su im nare|ivali od dobrih djela. Oni }e zadobiti edenske vrtove i oni }e im biti boravi{te: kroz koje }e rijeke te}i, ispod njihovih soba i boravi{ta: kitit }e se, ovo je od rije~i (nakit): "u njima narukvicama od zlata. A na drugom mjestu kaè "Biserom ukra{enim, kititi, a haljine }e im, u njima, od svile biti" /35:33/, a onda Uzvi{eni podrobno ra{~lanjuje: Diba je tanka, mehka odje}a, poput ko{ulje, i s njom se sli~no postupa, a {to se ti~e kadife, ona je gusti brokat koji se sija. na divanima }e u njima naslonjeni biti, tj. naslonja~ima. Rije~ je mnoìna od rije~i a to je leàj u sobi mladenaca. Divne li nagrade i krasna li boravi{ta", tj. divna li je nagrada Dènnet za njihova djela i dobrog li boravi{ta, odmarali{ta i mjesta.

"i u zelena odijela od dibe i kadife obla~iti."


806

njegovim ljepotama, kao i usljed nevjerovanja u drugi svijet. Zbog toga kaè: "i ne mislim da }e Smak svijeta ikada do}i", tj. da }e se ikada dogoditi:

"a ako budem vra}en Gospodaru svome, sigurno }u ne{to bolje od ovoga na}i", tj. ako ibude povratka Allahu, imat }u kod Gospodara svoga ljep{u sre}u i uspjeh od ovoga, jer da nije moga dostojanstva kod njega ne bi mi ni ovo dao.

"A za{to nisi, kada si u svoj vrt u{ao, rekao: 'Ma{allah! Mo} je samo u Allaha!' Ako vidi{ da je u mene manje blaga i manje roda nego u tebe", tj. kada si u{ao u vrt, vidio ga i zadivio se, za{to

na tvoj vrt na dunjaluku, za koga vjeruje{ da ne moè propasti i nestati, "nepogodu sa neba", tj. ogromnu ki{u koja }e iz korijena i{~upati rastinje i drve}e u njemu. Na kraju zaklju~uje: "...pa da ostane klizava ledina, bez i~ega", tj. pustara na kojoj koraci nisu stabilni, "ili da mu voda u ponor ode", tj. nestane u zemlji, kako na drugom mjestu Uzvi{eni kaè:

"Pa, Gospodar moj moè meni dati bolji vrt od tvoga", tj. na ahiretu, "a poslati na njega", tj.

se nisi zahvalio Allahu, d`.{., na blagodatima, Koji ti je, mimo druge, imetak i djecu dao. Za{to tada nisi rekao: "Ma{allah! Mo} je samo u Allaha." U sahih-hadisu navodi se da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao Ebu-Musau: /103/ "Da te uputim na jednu od dènetskih riznica? Ona glasi: 'Mo} i snaga je samo u Allaha.'" Uzvi{eni kaè:

"I re~e mu drug njegov,dok je s njim razgovarao: 'Zar ne vjeruje{ u Onoga Koji te je od Zemlje stvorio, zatim od kapi sjemena, i najzad te potpunim ~ovjekom u~inio?" /37/ [to se mene ti~e, On, Allah, moj je Gospodar i ja Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga. /38/ A za{to nisi, kad si u vrt u{ao, rekao: 'Ma{allah! Mo} je samo u Allaha!' Ako vidi{ da je u mene manje blaga i manje roda nego u tebe, pa Gospodar moj moè mi bolji vrt od tvoga dati, /39/ a na tvoj nepogodu sa neba poslati, pa da ostane samo klizava ledina bez i~ega, /40/ ili da mu voda u ponor ode pa da je ne mogne{ prona}i nikada.'" /41/Uzvi{eni saop}ava kako vjernik savjetuje svoga sagovornika nastoje}i da ga odvrati od nevjerovanja u Allaha, d`.{., i od zablude. "Zar ne vjeruje{ u Onoga Koji te je od zemlje stvorio? Ovo je zamjerka i smatranje nijekanja svog Gospodara velikom i opasnom stvari. Tako Allah, d`.{., kaè: Gospodara, a imate jasne i o~ite dokaze? Niko ih poricati ne moè jer ih osobno pozna. Svako stvorenje zna da nije postojalo i da svoju egzistenciju ne temelji ni na kakvom stvorenju jer su ona sva sli~na i zna da je oslonac njegovoj egzistenciji u njegovom Stvoritelju, a to je Allah, d`.{., drugog Boga nema osim njega, Stvoritelja svega. Zato vjernik kaè: "[to se mene ti~e, On, Allah, moj je Gospodar", tj. ja ne kaèm ono {to ti govori{, ve} priznajem Allaha, d`.{., Njegovu jedno}u i gospodarstvo, "I ja Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga." Samo je On Oboàvani, Koji druga nema. Zatim kaè:

"Reci: '[to mislite, ako vam voda postane ponorena, ko }e vam teku}u vodu dati?'",tj.ako ode i ote~e. Rije~ infinitiv je u zna~enju {to poja~ava isto zna~enje.

"Kako vi pori~ete Allaha, a bili ste mrtvaci pa vas je On proìvio?", tj. kako da nije~ete va{eg

"I propado{e plodovi njegovi i on po~e kr{iti ruke svoje àle}i za onim {to je na njega utro{io a loza se bija{e povaljala po podupira~ima svojim - i govora{e: 'Kamo sre}e da Gospodaru svome nisam smatrao nikoga ravnim!' /42/ I nije imao ko bi mu mogao pomo}i, osim Allaha; a sam sebi nije mogao pomo}i. /43/ Tada moè pomo}i samo Allah, Istiniti, On daje najbolju nagradu i ~ini da sve na najbolji na~in okon~a." /44/Uzvi{eni kaè: "I propado{e plodovi njegovi", tj. njegova imovina i njegovi plodovi. Rije~ je o nevjerniku koga je vjernik opominjao, strahuju}i od slanja mogu}e nesre}e na njegov vrt, kojim je bio zaslijepljen i koga je oboàvao mimo Allaha, d`.{., sklapaju}i ih i àle}i te uzdi{u}i za imetkom koji mu je nestao iz vrta. Govorio je: ni prijatelja ni potomka"

"Kr{io je ruke svoje àle}i za onim {to je na njega utro{io", tj. udarao je jednom drugu ruku

"Kamo sre}e da Gospodaru svome nisam smatrao nikoga ravnim. I nije bilo nikoga", tj.


807

"da mu pomogne osim Allaha; a sam sebi nije mogao pomo}i. Tada moè pomo}i samo Allah, Istiniti." Onog trena kada stigne kazna, bio

"Pa kada vide na{u mo}, povi~u: 'Mi jedino u Allaha vjerujemo, a pori~emo sve {to smo Mu kao rivale pripisivali.'" Neki u rije~i stavljaju kesru na " "u zna~enju da tada sudi samo Allah,Istiniti, a drugi u rije~i na stavljaju kesru, smatraju}i je Allahovim, d`.{., svojstvom. "On daje najbolju nagradu", tj. najbolje nagra|uje, "i najbolje sve okon~a", tj. djela koja pripadaju Allahu, d`.{., najbolja su a njihov kraj je pohvalan i pou~an.

neko vjernik ili nevjernik, on se vra}a Allahu, d`.{., traì Njegovu pomo} i pokorava Mu se. Uzvi{eni kaè:

"Navedi im kao primjer da je ìvot na ovom svijetu kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s neba spu{tamo, ipak postane suho i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve moè. /45/ Imetak i sinovi ukras su u ìvotu na Ovom svijetu, a dobra djela koja ostaju, bit }e od Gospodara tvoga bolje nagra|ena i ono u {to se ~ovjek moè pouzdati."/46/Uzvi{eni kaè: "Navedi im", o Muhammede, "kao primjer, da je ìvot na ovom svijetu" po

poniknu i pokaù ljepotu pa ih ukrasi sjaj i svjeìna "ipak postane suho", tj. sasu{ene. "Vjetrovi ga raznesu", tj. rasture ga tamo i ovamo. "Allah sve moè", tj. Allah, d`.{., obuhvata Svojom mo}i svako stanje i situaciju. Mnogo puta Allah, d`.{., navodi primjer ovosvjetskog ìvota na ovakav na~in. Tako u suri "Junus", Uzvi{eni kaè:

"kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi sa neba spu{tamo", tj. sve sjemenke {to

svom nestanku, prolaznosti i prestanku

sladak i primamljiv." Uzvi{eni dalje kaè:

"@ivot na ovom svijetu sli~an je bilju zemaljskom na koje Mi spustimo sa neba ki{u s kojom se ono izmije{a, kojim se onda hrane ljudi i stoka." U hadisu se kaè: /104/ "Ovaj svijet je

pribliàvanje Allahu, d`.{., i ibadet Njemu je bolji od zaokupljenosti njima, njihovog umnoàvanja i pretjerane ljubavi prema njima. Zato, Allah, d`.{., kaè:

"Bogatstvo i djeca ukras su ìvota na ovome svijetu", ili "Zaista su bogatstvo i djeca isku{enje, a samo je kod Allaha velika nagrada", tj.

Dùbejr i mnogi iz prvih generacija (selef) vele: Rije~i zna~e pet dnevnih namaza. Ahmed biljeì od Harisa Osmanovog, r.a., roba, slijede}e: /105/ Jednog dana Osman je sjeo (radi abdesta) a mujezin od koga je on zatraìo posudu sa vodom u kojoj je, mislim, bilo vode jedan mudd (koliko moè stati u sastavljene {ake) mu je pri{ao. Abdestio se, a zatim rekao: Vidio sam Allahovog Poslanika da se ovako abdesti; nakon ~ega nam je rekao: 'Ko se ovako abdesti, a zatim klanja podne-namaz, opro{teni su mu grijesi izme|u podne i sabaha.Ko, zatim, klanja ikindiju, izme|u podne i ikindije. Ko poslije toga klanja ak{am, izme|u ikindije i ak{ama, pa ko klanja jaciju, izme|u ak{ama i jacije; zatim provede no} u svojoj ku}i, ustane, abdesti se i klanja sabah-namaz, opro{teno mu je izme|u jacije i sabaha. To su dobra djela koja poni{tavaju lo{a djela.' Prisutni su upitali: 'Ako su ovo dobra djela (hasenat), {ta su djela koja traju?' Osman, r.a., odgovori: 'To su:' La ilahe illallah', 'Subhanellah', 'Elhamdu lillah', 'Allahu ekber', 'La havle ve la kuvvete illa billahil alijjil azim.'" Taberani prenosi od Sada Ibn-Dùnadeta koji kaè: /106/ "Ja sam bio prvi stanovnik Taifa koji se sreo sa Boìjim Poslanikom. Iz Taifa sam krenuo ranom zorom i stigao na Minu u ikindijsko vrijeme gdje sam se popeo na brijeg, si{ao a onda oti{ao kod Boìjeg Poslanika. Primio sam islam, nakon ~ega me pou~io surama: 'Kul huvallahu ehad' i 'Iza zulzileh'... Pou~io me i ovim rije~ima: 'Subhanellah', 'El hamdu lillah', 'La ilahe illallah', 'Allahu ekber' i rekao mi: 'One su 'djela koja ostaju' (El bakijatus-Salihatu).'" U istom senedu stoji: /107/ "Ko no}u ustane, abdesti se, ispere usta i izgovori 'Subhanellah' 100 puta, 'El hamdu lillah' 100 puta, 'Allahu ekber' 100 puta i 'La ilahe illallah' 100 puta, opro{teni su mu svi grijesi osim krvi, koja se ne poni{tava" Alija ibn Ebu-Talha i Ibn- Abbas kaù da su rije~i El-bakijatus-salihatu razni vidovi spominjanja Allaha, d`.{., kao: 'La ilahe illallahu vallahu ekber', 'Subhanellah', 'Elhamdu lillah', 'Tebarekellah', 'La havle ve la kuvvete illabillah', 'Estagfirullah', 'Sallallahu ala resulillah'. One su jo{: post, namaz, had`, sadaka, osloba|anje roba, dìhad, odràvanje rodbinskih veza i sva dobra djela koja }e ~ekati svoje vr{ioce u Dènnetu sve dok traju nebesa i Zemlja.Avfi kaè da je Ibn-Abbas rekao da ove rije~i zna~e prijatan i ugodan govor, a Abdurrahman ibn Zejd ibn Eslem kaè da su to sva dobra djela, {to Ibn-Dèrir smatra ispravnim.

"Dobra djela koja vje~no ostaju, bit }e od Gospodara tvoga bolje nagra|ena i ono u {to se ~ovjek moè pouzdati." Ibn-Abbas, Seid Ibn-


808

Knjiga }e biti postavljena", tj. knjiga djela koja sadrì zna~ajno i bezna~ajno, veliko i malo. "I vidjet }e{ grje{nike prestravljene zbog onoga {to je u njoj", tj. zbog njihovih lo{ih djela i grje{nih poslova. "Govorit }e: 'Te{ko nama!'" ili: O na{e àlosti ite{ko nama {to smo zanemarili na{e ìvote na dunjaluku!

"Kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije izostavila, sve je nabrojala", tj. nije ispustila

Na dan kada planine uklonimo, i kada vidi{ Zemlju (potpuno) vidljivu - a njih smo ve} sakupili, ni jednog nismo izostavili, /47/ pred Gospodarom tvojim bit }e oni u redove poredani: "Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili, a tvrdili ste da vam ne}emo vrijeme za oìvljavanje odrediti." /48/ I Knjiga }e biti postavljena i vidjet }ete grje{nike prestravljene zbog onoga {to je u njoj. "Te{ko nama!" govorit }e "kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!" - I na}i }e upisano ono {to su radili. Gospodar tvoj ne}e nikome nepravdu u~initi."/49/Uzvi{eni obavje{tava o uàsima Sudnjeg dana i velikim doga|ajima koji }e se zbiti, kao {to na drugom mjestu kaè:

dana }e ~ovjek o onome {to je pripremio, a {to propustio obavije{ten biti." /75:13/ Uzvi{eni kaè: "Gospodar tvoj ne}e nikome nepravdu u~initi." On }e suditi Svojim robovimana osnovu njihovih ukupnih djela i nikome od stvorenja ne}e nepravdu u~initi ve} }e osloba|ati, brisati, opra{tati i milostiv biti. Kaznit }e koga ho}e po Svojoj odredbi, mudrosti i pravdi. Vatru }e napuniti nevjernicima i grje{nicima, a zatim }e spasiti grje{nike a nevjernike u njoj vje~no ostaviti. [ube kazuje od Osmana, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:/109/"Na Sudnjem danu }e ovca bez rogova naplatiti svoje pravo od rogate."

ni mali ni veliki grijeh, sve ih je navela, zabiljeìla i sa~uvala. U vezi sa citiranim ajetom Taberani prenosi od Sada ibn Dùnadeta da je rekao: /108/ "Kada je Poslanik, s.a.v.s., okon~ao borbu na Hunejnu, spustili smo se na jedan potpuno pust prostor gdje nam Poslanik, s.a.v.s., re~e: 'Sve {to na|ete korisno, bilo drvo ili {to drugo, donesite i sakupite.' Nakon izvjesnog vremena smo sakupili jednu hrpu, pa nam on re~e: 'Vidite li ovo? Ovako }e se sabrati ljudski grijesi kao {to ste ovo sabrali. Zato, neka se ~ovjek boji Allaha i neka ne ~ini ni male ni velike grijehe. Svi }e mu biti popisani.' Uzvi{eni kaè: "I na}i }e upisano ono {to su radili", tj.bilo dobro ili zlo, kao {to na drugom mjestu kaè: "Toga

se izjedna~iti, a Zemlja ostati ravna ledina, tj. zaravnjena ploha gdje ni udolina ni uzvisina nema, tj. ni dolina ni planina. Zato Uzvi{eni kaè: "I vidi{ Zemlju (potpuno) vidljivu, tj. vidljivu i uo~ljivu u kojoj nema mjesta za sklanjanje. Stvorenja }e dozivati svoga Gospodara, Kome ni{ta njihovo ne}e biti sakriveno, kako kaè: "A njih smo ve} sakupili i ni jednog nismo izostavili", tj. niko ne}e biti izostavljen, ni prvi ni potonji. Na drugom mjestu Uzvi{eni kaè:

"Pitaju te o planinama, pa ti reci: 'Gospodar moj }e ih u prah pretvoriti i zasuti, i mjesta na kojima su bile ledinom ostaviti, ni udubina ni uzvisina na Zemlji ne}e{ vidjeti.'"/20:105-107/ Planine }e nestati, povr{ina

"Reci: 'I prvi i potonji bit }e sakupljeni na ro~i{tu odre|enog Dana.'"(56:49) Uzvi{eni, dalje kaè: "I bit }e u redove poredani pred tvojim Gospodarom." Mogu}e je da budu predAllahom,d`.{., u jednom ili u vi{e redova poredani. Uzvi{eni nastavlja rije~ima:

"I kada smo rekli melekima: 'Padnite Ademu ni~ice!' - svi pado{e osim Iblisa, on je bio jedan od dìnova i zato se ogrije{io o zapovijest Gospodara svoga. Pa zar }ete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelja prihvatiti, kad su vam oni neprijatelji? Kako je {ejtan lo{a zamjena nasilnicima!"/50/Uzvi{eni upozorava sinove Ademove na Iblisovo neprijateljstvo prema njima kakvo je bilo i prema njihovom ocu Ademu, a.s., te kori svakoga ko slijedi Iblisa a napusti svoga Stvoritelja i Gospodara, Koji ga dariva neizmjernim i bezbrojnim blagodatima, a zatim za prijatelja uzime Iblisa, za neprijatelja Allaha, d`.{., Uzvi{eni kaè: "I kad smo rekli melekima",

povratak i nagovje{taj da }e sami protiv sebe svjedo~iti. Zato Slavljeni kaè:

"Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili." Ovo je prekoravanje onih koji nije~u

"Tvrdili ste da vam ne}emo vrijeme za oìvljavanje odrediti", tj. niste vjerovali da }e vam se ovo desiti, niti da }e ovo biti. Uzvi{eni kaè: "I


809

tj. svima njima "Padnite Ademu ni~ice!", tj. iz po~asti i po{tovanja.

"pa su sed`du u~inili, osim Iblisa, on je bio jedan od dìna." Njega je iznevjerila njegova

osnova, po{to je on stvoren od plamena. Osnova stvaranja meleka je od svjetlosti, kako je potvr|eno u Muslimovom "Sahihu". Poslanik, s.a.v.s., kaè: /110/ "Meleki su stvoreni od svjetlosti, Iblis je stvoren od plamena, a Adem je stvoren kako vam je opisano.Sadràj svake posude provre u datom momentu,a Iblisa je iznevjerila }ud. Tako se Iblis odlikovao djelima meleka i poistovjetio se sa njima ~ine}i ibadete i obrede.Radi toga je sa njima spomenut, a grijeh je u~inio zbog svoje suprotne osnove." On je stvoren od vatre, kao {to se kaè:

to tvrdili dok ste bili na dunjaluku, pozovite ih danas, tj. na ahiretu, da vas izbave iz stanja u kome se nalazite. Uzvi{eni kaè:

"Na Dan kada On rekne: 'Pozovite one za koje ste tvrdili da su ortaci Moji'", tj. za koje ste

Uzvi{eni kaè:

"I do}i }ete Nam pojedina~no, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustiv{i dobra koja smo vam bili darovali: 'Mi ne vidimo boànstva va{a koja ste Njemu ravnim smatrali, pokidane su veze me|u vama i nema vam onih koje ste posrednicima dràli.'" "Pa }e ih dozivati, a oni im se odazvati ne mogu." Kao {to kaè: 'Pozovite boànstva va{a' - re}i }e im se, pa }e ih oni pozvati, ali im se ona ne}e odazvati." I kaè: "Ko je u ve}oj zabludi od onih koji se, umjesto Allahu, klanjaju onima koji im se ne}e odazvati!" I, tako|er, kaè: "Oni kao zagovornike nekakva boànstva, a ne Allaha, uzimaju. A ne valja tako! Boànstva }e pore}i da su im se klanjali, i bit }e im protivnici." Uzvi{eni kaè: "I Mi }emo izme|u njih pripraviti mjesto propasti." Rije~zna~i "mjesto propasti" kako su to pojasnili Ibn-Abas, Katade i drugi. Allah, d`.{., je u ovom ajetu objasnio da mu{rici na ahiretu ne}e imati mogu}nosti povezivanja sa boànstvima u koja su na dunjaluku vjerovali. I jedne i druge ~eka stradanje, propast i veliki uàs. Uzvi{eni kaè:

"Ja sam bolji od njega. Stvorio si me od vatre, a njega si stvorio od ilova~e."/7:12/

Hasan Basrija kaè: "Iblis nije bio melek ni jedan treptaj oka. Njegova osnova je dìnska, kao {to je Ademova, a.s., osnova ljudska." Ibn-Dèrir ovo prenosi sa sahih senedom. Uzvi{eni kaè: "Pa se ogrije{io o zapovijest Gospodara svoga", tj. iza{ao je iz pokornosti Allahu, d`.{.,. Uzvi{eni kaè, ukoravaju}i one koji slijede Iblisa i pokoravaju mu se:

"Pa zar }ete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelja prihvatiti?" "Kako je {ejtan lo{a zamjena nasilnicima."

"Ja nisam uzimao njih za svjedoke prilikom stvaranja nebesa i Zemlje niti prilikom stvaranja njih samih i za pomaga~e nisam uzimao one koji na krivi put upu}uju. /51/ I na Dan kada On rekne: 'Pozovite one za koje ste tvrdili da su ortaci Moji' i kad ih pozovu, oni im se ne}e odazvati i Mi }emo izme|u njih pripraviti mjesto propasti. /52/ I grje{nici ugledat }e Vatru i uvjerit }e se da }e u nju pasti i ne}e je mo}i izbje}i." /53/Uzvi{eni kaè: Oni koje ste vi uzeli za za{titnike mimo Mene, robovi su kao i vi. Oni ni{ta ne posjeduju. Nisam ih u~inio nazno~nim pri stvaranju nebesa i Zemlje niti su oni postojali. Samo sam Ja stvoritelj svega. Ja raspore|ujem i odre|ujem. U tome nemam ortaka, savjetnika i pomaga~a. Zato Uzvi{eni kaè: "i za pomaga~e nisam uzimao one koji na krivi put upu}uju." Rije~ zna~I (pomo}nici), kako je to objasnio Malik. Uzvi{eni kaè:

"I grje{nici }e ugledati Vatru i uvjerit }e se da }e u nju pasti, i da im iz nje ne}e povratka biti", tj. kada ugledaju Dèhennem, uvezan sa 70000sveza, a svaka sveza drì 70000 meleka, grje{nici }e se uvjeriti da }e on sigurno nastupiti i da je do{lo vrijeme njihove brige i tuge, te da je po~elo ka`njavanje i strah od Njega prije nego je stvarno neodlo`no ka`njavanje nastupilo. "I ne}e je mo}i izbje}i, tj. nema puta i na~ina kojim bi je oni izbjegli i tamo nu`no ostaju. Ahmed biljeÌ od Ebu-Seida da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /111/ "Kada nevjernik ugleda Dèhennem sa udaljenosti od ~etrdeset godina hoda, mislit }e da }e pasti na njega."


810

poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju", tj. da prije kazne obraduju onoga "Nevjernici se raspravljaju, sluè}i se laìma, da bi time opovrgli Istinu", tj. da oslabe "i rugaju se dokazima Mojim i Mojim opomenama." Oni ismijavaju opomene, dokaze i "U ovom Kur'anu, Mi na razne na~ine obja{njavamo ljudima svakovrsne primjere, ali je ~ovjek, vi{e nego iko, spreman da raspravlja. /54/ A ljude, kada im dolazi uputa, odvra}a od vjerovanja i od toga da od Gospodara svoga mole oprosta samo zato {to o~ekuju sudbinu drevnih naroda ili {to ~ekaju da im do|e kazna otvorena. /55/ Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju. A nevjernici se raspravljaju, sluè}i se neistinama, da bi time opovrgli Istinu, i rugaju se dokazima Mojim i Mojim opomenama." /56/Uzvi{eni kaè: Mi smo svijetu objasnili u ovom Kuranu i detaljno pojasnili stvari koje su im potrebne da ne odlutaju od Istine i ne skrene s puta Istine i Upute. Pored ovog obja`njenja i jasnog razgrani~enja, ~ovjek ~esto raspravlja, pokazuje neprijateljstvo i pomo}u laì se suprostavlja Istini. Toga su po{te|eni samo oni koje Allah, d`.{., uputi i kojima ukaè na Put spasa i uspjeha. Ahmed prenosi /112/ od h. Alije, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., no}u pokucao na njegova vrata, gdje su bili on i h. Fatima, k}i Poslanikova, s.a.v.s., i upitao ih: "Zar vas dvoje ne klanjate?" "Odgovorio mu je: 'Boìji Poslani~e, na{e su du{e u Allahovoj ruci, pa kada ho}e On nas probudi.'" On se tada povukao ne rekav{i mi ni{ta, ali sam ga kasnije ~uo kako se udara po koljenu i ponavlja: "ôvjek o mnogim stvarima ho}e da raspravlja." Hadis je zabiljeèn u oba "Sahiha". Uzvi{eni kaè: Istinu koju im donose poslanici, jer im je to èlja, ko im povjeruje i ko iskren bude, a da opomenu one koji u njih ne vjeruju. Uzvi{eni kaè:

istine koje im poslanici donose i izigravaju se sa njima, {to je najgore nevjerstvo.

"Ima li nepravednijeg od onoga koji, kad se dokazima Gospodara svoga opominje, za njih ne haje, a zaboravlja ono {to su ruke njegove pripravile?! Mi na srca njihova pokriva~e stavljamo da Kur'an ne shvate i gluhim ih u~inimo; i ako ih ti na Pravi put pozove{ oni, kad su takvi, nikad ne}e Pravim putem po}i. /57/ Gospodar tvoj mnogo pra{ta i neizmjeno je milostiv, da ih On za ono {to zasluùju ka`njava, odmah bi ih na muke stavio. Ali, njih ~eka odre|eni âs, od koga ne}e na}i uto~i{te. /58/ A ona sela i gradove smo razorili zato {to stanovnici njihovi nisu vjerovali i za propast njihovu smo ta~no vrijeme odredili." /59/Uzvi{eni kaè da niko od Allahovih robova nije ve}i silnik od onoga kome do|u Allahovi, d`.{., dokazi pa se okrene od njih ili na njih zaboravi i ne obra}a pa`nju, "a zaboravlja ono {to su ruke njegove pripravile", tj. lo{a djela. "Mi na srca njihova pokriva~e stavljamo", tj. zastore, "da ga ne shvataju", tj. da ne razumijevaju Kur'an. "I gluhim ih u~inimo", tj. da ogluhnu za shvatanje zna~enja Upute. Uzvi{eni kaè:

"A ljude kada im dolazi uputa, odvra}a od vjerovanja i od toga da od Gospodara svoga mole oprosta samo zato {to o~ekuje sudbinu drevnih naroda." Doga|aji iz pro{losti drevnih

kazna stigne i da budu uni{teni do posljednjeg." "...ili da im do|e kazna otvoreno", tj. da je li~no vide. Uzvi{eni, zatim, kaè: "Mi {aljemo

"Boè, ako je ovo zbilja Istina od tebe, Ti pusti na nas kamenje sa neba kao ki{u ili nam po{alji patnju nesnosnu." Uzvi{eni kaè: "Ili ~ekaju sudbinu naroda drevnih", tj. da im

naroda ukazuju na to da su onda{nji nevjernici prkosili Istini i poricali je ~ak i onda kada im je jasno predo~ena i kada su bili njeni svjedoci. Istinu nisu slijedili ni onda kada im se prijetilo sa kaznom kakav je slu~aj sa Kurej{ima koji su rekli:

"Ako ih ti na Pravi put pozove{, oni, kada su takvi, nikada ne}e Pravim putem po}i." "Tvoj Gospodar mnogo pra{ta i neizmjeno je milostiv", tj. o Muhammede, tvoj Gospodar pra{ta i

"Da ih On za ono {to zasluùju ka`njava,odmah bi ih na muke stavio", kao {tona drugom mjestu kaè:

sveobuhvatno je milostiv.


811 da mu saop}ti ~injenicu da na sastavu dva mora obitava jedan Boìji, d`.{., rob, koji ima znanje takve vrste, koje Musa, a.s., ne posjeduje. Htio je da otputuje tamo i zato kaè svom pratiocu: "Sve }u i}i", tj. putovati, "dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora." Katade i drugi smatraju da je to Perzijsko i Sredozemno more, jedno na istoku a drugo na zapadu. Muhammed ibn Kab el-Kurezi kaè da je sastav ova dva mora kod Tangera (u Maroku), a Allah, d`.{., najbolje zna. Musa, a.s., dalje kaè: "Ili }u dugo, dugo i}i", tj. makar dugo vremena (cijeli ìvot) proveo na putovanju. Uzvi{eni kaè: "I bilo mu je nare|eno da ponese ribu koju je spakovao, pa kad nje nestane, na}i }e ~ovjeka kome se zaputio. Zato je uzeo ribu, spakovao je i krenuo sa svojim pratiocem, dok nisu stigli do pe}ine i na pogodnom mjestu zaspali. Riba se uznemirila, iza{la iz posude , sko~ila u more zasjekla sebi put poput kanala na zemlji jer se voda nije iza nje spajala.Put koji je ona sebi zasjekla u vodi iza nje je postojao u ~vrstom stanju. Uzvi{eni kaè: "Pa kada se udalji{e", tj. sa mjesta na kome su na ribu zaboravili. Iako je Ju{a bio taj koji je zaboravio , zaborav se pripisuje obojici, kao u rije~ima Uzvi{enog: " Iz njih dva se vadi biser i merdàn", a stvarno se vadi iz slanog mora. Po{to su oti{li na mjesta gdje su na ribu zaboravili, Musa "re~e

Nekada one {to su na stranputici, uputi Pravim putem, a one koji produè u svojoj zabludi ostavlja da ~ekaju Dan kada }e djeca postati sjeda. Zato Uzvi{eni "Ali, njih ~eka odre|eni ~as, od koga kaè ne}e na}i uto~i{te", tj. ne mogu se od toga spasiti niti to izbje}i. Uzvi{eni kaè: "A ona sela i gradove njihovog nevjerovanja,

"Da Allah ka`njava ljude prema onome {to zasluè, ni{ta ìvo na povr{ini Zemljinoj ne bi ostavio." Ali, On, d`.{., je milostiv, pokriva i opra{ta.

smo razorili zato {to stanovnici njihovi nisu vjerovali", tj. ranije zajednice smo uni{tili zbog

kazne. Isto je tako i sa vama mu{rici. ûvajte se da vas ne pogodi nesre}a koja je njih zadesila. Vi la`nim smatrate naj~asnijeg poslanika i najve}eg vjerovjesnika. Mi vas ne smatramo ~asnijim od ranijih generacija, pa se bojte Moje kazne i opomene.

"i za propast njihovu smo ta~no vrijeme odredili", tj. odredili smo im poznati rok i vrijeme

kad njih dvojica stigo{e do mjesta na kome se ona sastaju, zaboravi{e na ribu svoju." Naime,

"I kada Musa re~e momku svome: 'Sve }u i}i dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora ili }u dugo, dugo i}i.' /60/ I kad njih dvojica stigo{e do mjesta na kome se ona sastaju, zaboravi{e na ribu svoju, pa ona u moru zasje~e sebi put. /61/ A kad se udalji{e, Musa re~e momku svome: 'Daj nam uìnu na{u, jer smo se od ovoga na{eg putovanja umorili.' /62/ 'Vidi!' re~e on, 'Kad smo kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu - sam {ejtan je u~inio da je zaboravim, da ti je ne spomenem - pa se ona prihvati svoga puta u moru ~udnovato!' /63/ 'E to je ono {to traìmo!' re~e Musa, i njih dvojica se vrati{e putem kojim su bili do{li, /64/ i na|o{e jednoga Na{eg roba kojem smo milost Na{u darovali i onome {to samo Mi znamo, nau~ili."/65/Razlog ovakvog razgovora Musaog a.s., sa svojim saputnikom, koji se zvao Ju{a ibn Nun, bio je u tome

svome momku: 'Daj nam uìnu na{u, jer smo se od ovog na{eg putovanja'", iz mjesta koje smo napusili do sada ve} "umorili" , tj. iscrpili. "'Vidi!', re~e on, 'kada smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio na onu ribu -sam {ejtan je u~inio da je zaboravim, da ti je ne spomenem - pa se ona prihvati svoga puta u moru ~udnovato' 'E to je ono {to traìmo!' re~e Musa", tj. upravo to traìmo, "Pa se povrati{e" , tj. vrati{e se "svojim tragovima", tj. putem "slijedom", tj. slijede}i svoje tragove. "I na|o{e jednog Na{eg roba kojem smo milost Na{u darovali i onome {to samo Mi znamo, nau~ili." Ovo je Hidr ili Hadir, a.s., {todokazuju brojni sahih-hadisi na{eg Poslanika, s.a.v.s. Buharija biljeì od Seida ibn Dùbejra, koji kaè: Rekao sam Ibn-Abbasu: "Nevf Bikalija smatra da gore spomenuti Musa nije Musa Izrael}anin, tj. Poslanik Musa, a.s." "Slagao je neprijatelj Boìji", rekao je Ibn-Abbas, jer je nama pri~ao Ubej ibn Kab da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /113/ "Dok je vjerovjesnik Musa drào govor Izrael}anima, upitali su ga: 'Ko je najznaniji?' 'Ja sam najznaniji' - odgovorio je, pa ga je Allah, d`.{., ukorio {to znanje nije pripisao Allahu, d`.{. Objavio mu je: 'Ima jedan moj rob na sastavu dva mora i on je znaniji od tebe.' 'Boè!' re~e Mus'Kako da se sa njim sastanem?' 'Stavi ribu u torbu', bi mu re~eno, 'i gdje je izgubi{, tu je on.' I on krenu na put. Sa njima je krenulo i njegovo mom~e Ju{a ibn Nun, nosio je ribu u torbi i kada su stigli do jedne


812 se strpi{.' Poslanik, s.a.v.s., zatim je rekao: 'Bilo bi nam drago da se Musa strpio, Allah mu se smilovao, pa da nam Allah objavi kazivanje o tome {ta se sve izme|u njih dvojice dogodilo.'"

stijene, naslonili su na nju svoje glave i zaspali. Riba se ne~ujno izvukla iz torbe i zasjekla sebi put u moru. Allah je zaustavio vodenu struju putem kojim je plivala riba, pa je voda bila poput obru~a oko ribe. Kada su se probudili momak je zaboravio obavijestiti Musaa o tome. Nastavili su da putuju preostali dio dana i no}i, i kada je svanulo, Musa re~e svom pratiocu.' Daj nam na{ doru~ak! Zaista nas je od ovog na{eg putovanja spopao umor.' Musa nije osjetio umor dok nije pre{ao nare|eno mu podru~je. Tada mu re~e mom~e: 'Sje}a{ li se kada smo se sklonili kod one stijene? Tu sam zaboravio onu ribu pa se ona prihvatila svoga puta u moru ~udno! 'Poslanik doda : 'To je ribi bio put, a Musau i dje~aku ~u|enje.' To je ono za ~im tragamo', re~e Musa. Potom su se povratili slijedom svojih tragova. Kada su do{li do one stijene, kad tu ~ovjek pokriven odijelom, ili je Ubez kazao: 'Pokrio se svojim odijelom.' Musa nazva selam, a Hidr re~e: 'Odakle u tvojoj zemlji selam?.' Ja sam Musa', re~e on. 'Musa Izrael}anin?', upita. 'Da', odgovori Musa. 'Mogu li da te pratim', upita Musa, 'da me pou~i{ onom znanju kojem si ti pou~en?' Hidr odgovori: 'Musa, ti se ne}e{ mo}i kod mene strpiti! Ja imam znanje od Allaha kojem me je On pou~io - koje ti ne poznaje{, a ti ima{ jednu vrstu znanja kojem te je Allah pou~io, koje ja ne poznajem.' Musa re~e: 'Na}i }e{ me da sam, ako Bog da, strpljiv i ne}u ti se ni u ~em suprotstavljati.' Krenuli su na put i i{li morskom obalom. Svoje la|e nisu imali. Tada pokraj njih nai|e jedna la|a i oni su s la|arima razgovarali da i njih povezu. Hidra su prepoznali pa su ih besplatno prevezli. Nisu dugo plovili a Hidr izbi jednu dasku nogama. Musa mu re~e: 'Besplatno su nas ukrcali a ti si im probio la|u kako bi potopio putnike? Doista si golemu stvar u~inio!' 'A zar ti nisam rekao da se ti sa mnom ne}e{ mo}I strpjeti!?', kaza on. 'Ne grdi me za ono {to zaboravim', re~e Musa, 'I ne ~ini da me u stvari ovoj mojoj te{ko}a snalazi!' Poslanik, a.s., re~e: 'To je bio prvi Musaov zaborav.' Prenosilac dalje kazuje: 'I dok ti vrabac na pramac la|e i jednom ili dvaput zahvati kljunom vode a Hidr re~e: 'Moje i tvoje znanje u odnosu na Allahovo je koliko je ovaj vrabac umanjio vode iz ovog mora.' Potom su iza{li iz la|e i krenuli dalje i nai{li na dje~aka koji se igrao sa djecom. Hidr ga zgrabi za glavu odozgo i svojom rukom mu otkide glavu. '[to ubi dijete?', re~e Musa, 'bezgrje{no, koje nije nikoga ubilo! U~inio si doista, ne{to vrlo ru`no.' 'Nisam li ti rekao', re~e Hidr, 'da ti, doista, ne}e{ mo}i izdràti sa mnom?' Poslanik re~e: ' Ovaj je bio teì od prvog doga|aja. 'Ako te i poslije ovoga za bilo {ta upitam', re~e, 'onda se nemoj sa mnom druìti. Eto sam ti se opravdao.' Krenuli su dalje i kad do|o{e do jednog grada, zamoli{e stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbi{e da ih ugoste. U naselju nai|o{e na jedan zid koji tek {to se nije sru{io, pa ga ovaj prezida i ispravi. 'Mogao si', re~e Musa, 'uzeti za to nagradu' od naroda {to nas nisu htjeli nahraniti i ugostiti.' Ovo je rastanak izme|u mene i tebe', re~e Hidr. 'Sada }u te obavijestiti zbog ~ega nisi mogao da

"Mogu li da te pratim"?, upita Musa, "ali da me pou~i{ onome ~emu si ti ispravno pou~en." /66/ "Ti se sigurno ne}e{ mo}i sa mnom strpjeti", re~e onaj, /67/ "a i kako bi se strpio u onome o ~emu ni{ta ne zna{?" /68/ "Vidjet }e{ da }u biti strpljiv, ako Bog da!", re~e Musa, "i da ti se ne}u ni u ~emu suprostavljati." /69/ "Ako }e{ me ve} pratiti", re~e onaj, "onda me ni o ~em ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kaèm." /70/Uzvi{eni nas obavje{tava o razgovoru Musaa, a.s., sa drugim poslanikom, a to je Hidr, a.s., kome je Allah, d`.{., darovao znanje koje nije dato Musau a.s., kao {to je dao znanje Musau koje nije darovao Hidru, a.s. "'Mogu li da te pratim?', re~e Musa", pitaju}i umiljato, ne pitanjem obavezivanja, ve} kroz lijep postupak u~enika prema u~itelju, rekav{i: "...da te pratim?", tj. da ti pravim dru{tvo kojemu te Allah, d`.{., pou~io i u dobro djelo. Tada Hidr re~e Musau a.s.,

"da me pou~i{ onome ~emu si ti ispravno pou~en", tj. da budem upu}en u korisno znanje

druì{ kada vidi{ djela suprotna tvom [erijatu, jer svako od nas dvojice ima znanje od Allaha, d`.{., koje drugi od nas dvojice ne poznaje.

"Ti se sigurno ne}e{ mo}i sa mnom strpjeti", tj. ti ne}e{ imati snage da se sa mnom

opravdanje jer ti nisi upoznat sa svrhom i koristi toga za razliku od mene. Musa re~e: "Vidjet }e{ da }u biti strpljiv, ako Bog da", kada vidim te doga|aje, "i ne}u ti se ni u ~emu protiviti." Tako mu Hidr postavi neke uslove.

"A i kako bi se strpio u onome o ~emu ni{ta ne zna{?" Zamjerat }e{ mi u onome, za {ta ti ima{

"Re~e mu: 'Ako }e{ me ve} pratiti, onda me ni o ~emu ne pitaj'", ne zapo~inji, " dok ti ja o tome prvi ne kaèm", tj. dok ja ne po~nemodgovarati prije nego me ti upita{.


813 Uzvi{eni kaè: "I njih dvojica krenu{e", nakon toga, "i kad sreto{e jednog dje~aka pa ga onaj ubi", a igrao se sa drugom djecom i bio me|u njima najljep{i i najuredniji. Prenosi se da mu je odsjekao glavu, a neki kaù da ju je razmrskao kamenom ili i{~upao rukom, a Allah, d`.{., najbolje zna. Musa a.s., je prezreo Hidrov postupak è{~e nego kod prvog slu~aja, rekav{i: "[to ubi dijete bezgrije{no", tj. malo dijete koje nije uradilo nikakav grijeh ni prekr{aj, a ti ga ubi "koje nije nikoga ubilo", tj. bez razloga za ubistvo. "U~inio si, zaista, ne{to vrlo ru`no", tj. otvoreni prijestup. ponovo ga podsje}a na uslove ranije utvr|ene. Musa a.s., na to re~e:

"I njih dvojica krenu{e. I kad se u la|u ukrca{e onaj je probu{i. 'Zar je probu{i da potopi{ one koji na njoj plove? U~inio si ne{to, doista, krupno.' /71/ 'Ne rekoh li ja', re~e onaj, 'da se ti, doista, ne}e{ mo}i strpjeti sa mnom?' /72/ 'Ne karaj me {to sam zaboravio', re~e, 'i ne ~ini da me u stvari ovoj mojoj te{ko}a snalazi.'" /73/Uzvi{eni obavje{tava o Musau i Hidru, a.s. Po{to su se sastali i udruìli, zaputili su se pod uslovom da Musa, a.s., ne pita ni{ta ako mu {to bude odbojno, dok mu to Hidr ne protuma~i i objasni. Krenuli su u la|i. U naprijed navedenom hadisu bilo je rije~i o tome kako su putovali u la|i. Kada je la|a bila na pu~ini, Hidr, a.s., ustao je i probu{io je. Musa, a.s., to nije otrpio ve} mu se suprotstavio, rekav{i:

"Ne rekoh li ja tebi" - re~e onaj - "da se ti, doista, ne}e{ mo}i strpjeti sa mnom", tj.

"Ako te i poslije ovoga za bilo {to upitam, onda se nemoj sa mnom druìti. Ve} si kod mene na{ao opravdanje." Tj. dobio si moju ispriku

"Zar je probu{i da potopi{ one koji na njoj plove? U~inio si, doista, ne{to vrlo krupno!", tj.odbojnu i ru`nu stvar. Hidr, a.s., tada ga podsje}a na ugovoreni uslov, rekav{i:

dva puta. Ibn-Dèrir biljeì od Ubej ibn Ka'ba: "Kada bi Poslanik spomenuo nekoga pa mu dovu ~inio, po~eo bi od sebe. Jednoga dana je ovako rekao: /114/ 'Allah se smilovao nama i Musau. Da je produìo sa svojim drugom, vidio bi ~udo, ali je on rekao: 'Ako te poslije ovoga za bilo {ta upitam, onda se nemoj sa mnom druìti. Ve} si kod mene na{ao opravdanje."

"Ne rekoh li ja tebi da se ti, doista, ne}e{ mo}i strpjeti sa mnom?" Tj. to sam namjerno u~inio, a "Ne karaj me {to sam zaboravio i ne ~ini da me u stari ovoj mojoj te{ko}a snalazi. Nemojme sputavati i èstok prema meni biti. U ranije navedenom hadisu re~eno je da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: "Prvi prigovor Musaov bio je iz zaborava." dogovorili smo se da mi se ne}e{ ni u ~emu suprotstavljati. Musa re~e:

"I njih dvojica krenu{e. I kad sreto{e jednog dje~aka pa ga onaj ubi, Musa re~e: '[to ubi dijete bezgrje{no, koje nije nikoga ubilo! U~inio si, zaista, ne{to vrlo ru`no.' /74/ 'Ne rekoh li ja tebi', re~e onaj, 'da se ti, doista, ne}e{ mo}i strpjeti sa mnom.' /75/ 'Ako te i poslije ovoga za bilo {ta upitam', re~e,'onda se nemoj sa mnom druìti. Ve} si kod mene na{ao opravdanje.'" /76/

"I njih dvojica krenu{e; i kad do|o{e do jednog grada, zamoli{e stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbi{e da ih ugoste. U gradu njih dvojica nai|o{e na jedan zid koji tek {to se nije sru{io, pa ga onaj ispravi. 'Mogao si', re~e Musa, 'za njega uzeti nagradu.' /77/ 'Ovo je rastanak izme|u mene I tebe , re~e onaj, 'obavijestit }u te o tuma~enju onoga zbog ~ega nisi mogao da se strpi{.'"/78/Uzvi{eni obavje{tava da su njih dvojica nastavili tre}e putovanje "dok ne stigo{e do jednog grada." Ibn-Dèrir biljeì da je to naselje Ejla, a u hadisu se kaè: "...dok ne stigo{e u naselje opakih i lo{ih stanovnika", tj. {krtica,

Musa, a.s., re~e:

"koji odbi{e da ih ugoste. U gradu njih dvojica nai|o{e na jedan zid koji samo {to se nije sru{io", tj. koji ho}e da se sru{i. "Pa ga onaj ispravi", tj. povratio ga je u uspravno stanje. Tada


814

"Obavijestit }u te o tuma~enju onoga zbog ~ega nisi mogao da se strpi{", tj. obavijestit }u teo tefsiru - tuma~enju toga.

"Mogao si za to uzeti nagradu", tj. zbog toga {to oni nisu htjeli da nas ugoste, nije trebalo da im radi{ besplatno. Onaj re~e: "Ovo je rastanak izma|u mene i tebe", jer si se obavezao, kod ubistva dje~aka, da }emo se rastati ako me za jo{ ne{to upita{. Ovo je, dakle, rastanak izme|u mene i tebe.

"...pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i ~estitijeg od njega i samilosti pribli`nijeg", tj. ~asnijeg i prema kojem}e roditelji biti milostiviji od njega.

"[to se one la|e ti~e, ona je vlasni{tvo siromaha koji rade na moru, i ja sam htio da je o{tetim jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu la|u otimao."/79/Ovo je obja{njenje, tuma~enje koje je Musau, a.s., bilo problem i ~iju je vanjsku pojavu osudio. Allah, d`.{., dao je Hidru a.s., skrivenu mudrost tog doga|aja, pa je on probio la|u da bi bila sa mahanom, s obzirom da su upravo prolazili pored kralja silnika, koji je izuzimao svaku la|u, tj. ispravnunasilno." Namjerno sam je onesposobio da je zbog neispravnosti ostave. Sa njom }e se kasnije koristiti njeni siroma{ni vlasnici, koji, osim te la|e, nisu ni{ta drugo imali.

"A {to se onoga zida ti~e, on je dvojice dje~aka, siro~adi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar ~ovjek i Gospodar tvoj èli, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po naho|enju svome. Eto to je tuma~enje onoga za {to se ti nisi mogao strpjeti."/82/U ovom ajetu je dokaz da se pod pojmom - selo, naselje, podrazumijeva grad, jer je prvi put re~eno "dok ne stigo{e u naselje", a ovdje se kaè: "On je bio dvojice dje~aka iz grada." Uzvi{eni na drugom mjestu kaè:

"Koliko smo Mi gradova razorili, mnogo mo}nijih od tvoga grada koji te je protjerao."

"[to se onog dje~aka ti~e, roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on ne}e na nasilje i nevjerovanje navratiti, /80/ pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i ~estitijeg od njega, i samilosti pribli`nijeg."/81/Ibn-Abbas prenosi od Ubej ibn Ka'ba da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /115/ "Dje~ak {to ga je ubio Hidr, a.s., na dan je stvaranja stvoren kao nevjernik." Ovo prenosi Ibn-Dèrir. Zato Uzvi{eni kaè:

Zna~enje ajeta je: Ovaj zid sam popravio jer je vlasni{tvo dvojice dje~aka iz grada, a ispod toga zida njihovo je blago, pohranjena imovina, {to je jasno iz konteksta ajeta, a {to ispravnim smatra Ibn-Dèrir. "Otac njihov je bio dobar ~ovjek." Ovo je dokaz da se dobar ~ovjek pamti (po dobru) me|u potomcima i da beri}et njegovog ibadeta obuhvata i njih na dunjaluku i ahiretu,tako {to se zauzima za njih i {to se njihov poloàj uzdiè u Dènnetu, da budu njegova o~na radost, kako se navodi u Kur'anu i hadisu. Allahu, d`.{., jer je njihovo odrastanje milost, kojom samo On raspolaè. U vezi sa ubijenim dje~akom, kaè:

"Tvoj Gospodar èli da oni odrastu i izvade blago svoje." Ovdje je htijenje (iradet) pripisano

"pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i ~estitijeg", a u vezi sa la|om, kaè: "Ja sam htio da je o{tetim." Dalje "To je iz milosti Gospodara tvoga. Sve to ja nisam uradio po svome rasu|ivanju." Dakle, svekaè:

"Njegovi su roditelji bili vjernici, pa smo se pobojali da ih on ne}e na nasilje i nevjerovanje navratiti", zbog ljubavi njihove

"Mogu}e je da vi ne{to mrzite, a da je to za vas bolje."

prema njemu kao nevjerniku. U sahih-hadisu kaè se: /116/ "Zaista, Allah ne dosudi ni{ta vjerniku a da to za njega ne bude hajr." Uzvi{eni kaè:

troje {to sam uradio iz milosti je Allahove, d`.{., bili u pitanju vlasnici la|e, roditelji dje~aka ili dje~aci onog dobrog ~ovjeka. Ni{ta nisam uradio po svom rasu|ivanju, ve} sam ispunio ono {to mi je nare|eno. I ovo je dokaz onima koji Hidra, a.s., smatraju vjerovjesnikom, uz ve} navedene rije~i Uzvi{enog:


815 Uzvi{eni kaè: "I pitaju te", o Muhammede, "o Zul-Karnejnu", tj. o onome {to se za njegovo

Neki kaù da Hidr, a.s., jo{ uvijek ìvi i o tome postoje razna predanja koja su neta~na, a najpoznatije su predaje koji govore o ukazivanju sau~e{}a, koje nisu vjerodostojne, a ~iji su senedi isprekidani. Drugi ih, suprotno, smatraju ispravnim a i kaù da on nije ìv ve} da je umro kao i drugi poslanici, neka je na na{eg Poslanika i na njih sve salavat i selam. Oni tvrde da je Hidr, a.s., umro i to na osnovu rije~i Uzvi{enog: na Bedru: /117/ "Boè moj, ako ova skupina bude uni{tena, niko te vi{e na Zemlji ne}e oboàvati." Nije, tako|er, preneseno da je dolazio Poslaniku, s.a.v.s., sa njim sjedio ili sa njim bio u borbi. Da je ìv, slijedio bi Poslanika, s.a.v.s., i njegove drugove, jer je Muhammed, s.a.v.s., poslanik objema skupinama: dìnima i insima (ljudima). Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /118/ "Da je Musa ìv, ne bi mu preostalo ni{ta drugo ve} da me slijedi." Pred samu svoju smrt, Muhammed s.a.v.s., rekao je: /119/ "Na Zemlji ne}e ostati duè od sto godina nijedno oko koje trep}e od onih koji se sada na njoj nalaze", tj. sve }e umrijeti. Za ovo postoje i drugi brojni dokazi. U Buharijinom "Sahihu" biljeì se od Ebu-Hurejrea da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /120/ "Hidr je nazvan tim imenom jer je sjedio na 'prostirci' koja se odjednom zazelenila." Pod "prostirkom" se misli na suhu travu, tj. sasu{eno bilje. Ovo kaè Abdurrezak. Uzvi{eni kaè: "Eto, to je tuma~enje onoga za {to se ti nisi mogao strpjeti", tj. to je tuma~enje onoga {to te mu~ilo i na ~emu se nisi strpio prije mog obja{njenja. Nakon {to mu je protuma~io,objasnio, predo~io i odstranio nejasno}e Hidr je rekao: Prije toga je nejasno}a bila te{ka pa je za teì problem upotrijebio rije~ ja~eg zna~enja, a za lak{u rije~ lak{e zna~enje. Kaè Uzvi{eni : "Pa nisu mogli da ga pre|u", tj. da se gore popnu, "niti su mogli da ga prokopaju", {to je teè u~initi. Tako je za svaku situaciju upotrijebljena rije~ i zna~enje koje joj odgovara, a Allah, d`.{., najbolje zna.

"I na|o{e jednog Na{eg roba kome smo Mi milost Na{u dali i onome {to samo Mi znamo nau~ili."

"Ni jedan ~ovjek prije tebe nije bio besmrtan" i na osnovu rije~i Poslanika, na dan Bitke

on bio Grk, {to je neta~no. Ta~no je ono {to je rekao El-Ezreki i drugi, a to je da je on sa Ibrahim, a.s., kada je ovaj sagradio Kabu, tavaf ~inio, da je bio Ibrahimov, a.s., sljedbenik i da je, radi Allahovog, d`.{., zadovoljstva, klao kurban. O nekim doga|ajima iz njegovog ìvota govorili smo u knjizi "El-bidaje vennihaje", {to je, hvala Bogu, dovoljno. Uzvi{eni kaè: "Mi smo mu dali vlast na Zemlji", tj. dali smo mu veliku mo} da zavlada pomo}u nje na Zemlji, u svemu ~ime se ona ostvaruje i konsoliduje: vojsku, ratnu opremu i sredstva za njeno ja~anje. Usljed toga je zavladao na Zemlji od istoka do zapada. Predale su mu se mnoge dràve, pokorili brojni carevi, a sluìli ga ratni narodi, Arapi i nearapi. Neki kaù da je nazvan Zul-Karnejn zato {to je vladao krajnjim ta~kama, gdje sunce izlazi i gdje zalazi. Uzvi{eni kaè: " I dali smo mu za sva{to sredstvo", kao {to Uzvi{eni u vezi Belkisom, kaè: "Njoj je svega i sva~ega dato", tj. ono {to je potrebno vladarima. Tako je i sa Zul-Karnejnom. Allah, d`.{., olak{ao mu je na~ine i puteve osvajanja razli~itih podru~ja i prostora. Razbio je neprijatelje i pot~inio careve na zemlji. Ponizio je mu{rike jer mu je bilo dato i omogu}eno sve {to je bilo potrebno u tom smislu. A Allah, d`.{., najbolje zna.

"I pitaju te o Zul-Karnejnu. Reci: 'Kazat }u vam o njemu neke vijesti.'" Neki smatraju da je

vrijeme de{avalo. Ve} samo rekli da su mekanski nevjernici i{li kod kitabija da ih pitaju na koji na~in da isku{avaju Poslanika, s.a.v.s., pa su im rekli: "Pitajte ga o ~ovjeku koji je krstario Zemljom, o grupi mladi}a, {ta on misli da su uradili i pitajte ga o ruhu (du{i)". Objavljena je sura "El-Kehf" i u njoj sljede}e:

"I pitaju te o Zul-Karnejnu. Reci: 'Kazat }u vam o njemu neke vijesti. /83/ Mi smo mu dali vlast na Zemlji i dali smo mu za sva{to sredstvo.'"/84/

"I on po|e. /85/ Kada stigo{e do mjesta gdje Sunce zalazi, na|e kao da zalazi u jedan izvor mutni i na|e u blizini njegovoj jedan narod. Rekosmo Mi: 'Ili }e{ da ih kazni{ ili }e{ sa njima blago da postupi{?' /86/ 'Onoga ko ostane mnogoboàc', re~e, 'kaznit }emo, a poslije }e se svome Gospodaru vratiti, pa }e ga i On te{kom mukom mu~iti' /87/ ' A onome ko bude vjerovao i dobra djela ~inio pripada nagrada najljep{a, i njemu }emo izricati naredbe olak{anja.'" /88/


816

Mudàhid kaè: "I on po|e", zna~i, on se uputi ka mjestu i putem izme|u istoka i zapada. Uzvi{eni kaè: "Kada stiè do mjesta gdje Sunce zalazi", tj. i{ao je dok nije stigao do kraja dokle se Zemljom moè putovati u pravcu zapada. Uzvi{eni kaè: "na|e da zalazi u jedan mutan izvor", tj. vidio je Sunce kako zalazi u veliko more, a to }e se u~initi svakome ko do|e do obale mora a u stvarnosti sunce je na nebu. Ono {to se prenosi od Tubbea u vezi sa Zul-Karnejom i njegovim znanjem i slije|enjem znanja su slijede}i stihovi: "Stigao je do Istoka i Zapada ùde}i za sredstvom od Mudrog, Upu}iva~a, pa je vidio zalazak Sunca kod njegovog zahodi{ta, u izvoru blatnjavom, mutnom i crnom." Ibn-Abbas ove je stihove ~uo od Ibn-Hadira, pa ga je upitao: [ta zna~i? Odgovorio je da je to blato, a na pitanje {ta je, odgovorio je da je to mulj, a {to je, odgovorio je da je to crnina. Ibn-Abbas je naredio slugi da zapi{e {ta je ~ovjek rekao444. Uzvi{eni kaè: "I na|e u blizini njegovoj jedan narod", tj. jedan od naroda. Spominje se da je to jedan veliki narod Ademovih, a.s., potomaka. Uzvi{eni kaè:

jednog naroda kome Mi nismo dali da se od njega bilo ~im zakloni. /90/ Tako to bi. A Mi obuhvatamo znanjem sve {to je imao on."/91/Uzvi{eni kaè da je Zul-Karnejn nastavio putovati i da je proputovao od zapada gdje Sunce zalazi, sve do istoka. Kada god bi pro{ao pored nekog naroda, pobijedio bi ga i pokorio, pozvav{i ga vjerovanju u Allaha, d`.{. Ako bi se pokorili - uredu, u suprotnom bi ih ponizio, osramotio njihove prvake, preuzeo imetak i natjerao na poslu{nost, mobili{u}i vojsku od njih u borbi na granicama susjednih pokrajina.

"Kada stiè do mjesta gdje Sunce izlazi, on na|e da ono izlazi iznad jednog naroda", tj. zajednice naroda (ummeta), "kome Mi nismo dali da se od njega bilo ~im zakloni", tj. nisu imali

zgrade da u njima stanuju, niti drve}a da u hladu borave i da se za{tite od vreline Sunca. Seid IbnDùbejr kaè da su bili crveni i niski i da su stanovali u pe}inama a hranili se ribom, dok Katade kaè da su to crnci. Uzvi{eni kaè:

"O Zul-Karnejne",rekosmo Mi, "ili }e{ da ih kazni{ ili }e{ s njima lijepo da postupi{", tj.

te{ko, poniàvaju}e i bolno. Ovo je potvrda proìvljavanja i adekvatnog nadokna|ivanja. Uzvi{eni kaè: "A onome ko bude vjerovato", tj. ko Nas bude slijedio u robovanju Jedinom Allahu, d`.{., ne ~ine}i Mu {irk, a ~emu ga Mi pozivamo, "pripada mu nagrada najljep{a", tj. na budu}em svijetu kod Allaha, d`.{. Tj. govorit }emo mu lijep govor na ovom svijetu.

"A poslije }e se svome Gospodaru vratiti, pa }e ga On te{kom mukom mu~iti", tj. èstoko,

Allah, d`.{., mu je dao vlast, upravu i pobjedu nad njima, dav{i mu da bira ili da ih ubija i ka`njava ili da im, ako ho}e, pra{ta i sa njima lijepo postupa. Njegova pravednost i iman se mogu spoznati iz njegovih rije~i: "Onome ko ostane silnik", tj. ko ustraje u nevjerovanju i mnogobo{tvu u odnosu na svog Gospodara, "njega }emo kazniti", bolnom kaznom, koja }e ga svestrano obuhvatiti, a Allah, d`.{., najbolje zna. Uzvi{eni kaè:

stanje, kao i stanje njegove vojske. Ni{ta Nam se sakriti ne moè, ~ak i kada bi se narodi promijenili ili ih zemlja progutala, jer Uzvi{eni kaè:

"Tako to bi. A Mi obuhvatamo znanjem sve {to je imao on", tj. Nama je potpuno jasno njegovo

"Allahu nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu."

"I njemu }emo izricati naredbe olak{anja.

"I on po|e dalje. /89/ I kad do|e do mjesta gdje Sunce izlazi, on na|e da ono izlazi iznadMore je plave boje koja naginje ka tamnoj, a rije u sebi nosi znaenje tamne boje. Stoga ovo znai da je Zul-Karnejn naao da Sunce zalazi u moru tamnoplave boje.444

"I on opet po|e. /92/ Kad stiè izme|u dvije planine, na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. /93/ 'O Zul-Karnejne', reko{e oni, 'Jedùd` i Medùd` ~ine nered po zemlji, pa ho}e{ li da ti sakupimo naknadu da izme|u nas i njih podigne{ pregradu? /94/ 'Bolje je ono {to mi je moj Gospodar dao', re~e on. 'Nego, samo vi pomozite meni {to vi{e moète, i ja }u izme|u vas i njih pregradu podi}i. /95/ Donesite mi velike komade gvo`|a.' I kad on izravna dvije strane brda, re~e:' Pu{ite!.' A kad ga usija, re~e: 'Donesite mi rastopljeni mjed da ga zalijem.'"/96/


817

999 u Dèhennem, a samo jedna osoba u Dènnet. Tada }e mladi osijediti, a trudnice pobaciti svoje plodove. Me|u vama }e biti dva naroda koja ne}e biti poznata ni po ~emu osim po brojnosti, a to su Jedùd` i Medùd`." "Na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao", tj. zbog nepoznavanja njihova jezika iudaljenosti od svijeta.

Izme|u njih se nalazi pe}ina iz koje izlaze Jedùd` i Medùd` podru~je Turkmana, prave im nered, uni{tavju usjeve i potomstvo. Jedùd` i Medùd` dio su potomaka Ademovih, a.s., {to je potvr|eno hadisima iz "Sahiha": /112/ "Uzvi{eni Allah }e re}i: "O Ademe!" Adem }e odgovoriti: "Odazivam ti se na sluènje." Allah, d`.{., re}i }e: "Ja }u proìviti dèhenemsku skupinu." Adem }e re}i: "A {ta je to dèhenemska skupina?" Odgovorit }e: "Od hiljade }e

Uzvi{eni kazuje o Zul-Karnejnu: "I on opet po|e", idu}i od istoka, "dok ne stiè izme|u dvije planine", koje su jedna drugoj nasuprot.

prijetnja Gospodara moga ispuni, On }e je sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti." /98/ I Mi }emo tada ostaviti da se jedni od njih kao talasi sudaraju s drugima. I puhnut }e se u rog, pa }emo ih sve skupiti./99/Allah, d`.{., obavje{tava

tefsir ibn kesir - el-kehf [pećina]

Documents