SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

SARA JURIŠEVIĆ

UPRAVLJANJE KVALITETOM U VINARSTVU NA PRIMJERU

POLJOPRIVREDNE ZADRUGE "GOSPOJA" S OTOKA KRKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE KVALITETOM U VINARSTVU NA PRIMJERU

POLJOPRIVREDNE ZADRUGE "GOSPOJA" S OTOKA KRKA

DIPLOMSKI RAD

KOLEGIJ: Upravljanje kvalitetom

MENTOR: dr.sc. Lara Jelenc

STUDENTICA: Sara Jurišević

STUDIJSKI SMJER: Poduzetništvo, Izvanredni

JMBAG: 0081117234

Rijeka, rujan 2015.

3

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 5

2. TEMELJNE ZNAČAJKE UPRAVLJANJA KVALITETOM ............................... 8

2.1. Pojam kvalitete ........................................................................................................ 8

2.2. Razvoj kvalitete od tradicionalnog ka suvremenom konceptu ................................ 9

2.3. Kvaliteta kao relativna kategorija .......................................................................... 10

2.4. Karakteristike kvalitete i mjerila za ocjenjivanje kvalitete ................................... 14

2.5. Upravljanje kvalitetom .......................................................................................... 15

3. RAZVOJ I ODRŽAVANJE SUSTAVA KVALITETE ......................................... 18

3.1. Hrvatska vina i vinari ............................................................................................ 18

3.2. Povijesni razvoj kvalitete u vinarstvu .................................................................... 20

3.3. Međunarodno natjecanje vina i žestokih pića........................................................ 22

3.4. Ocjenjivanje kvalitete vina u Hrvatskoj ................................................................ 25

3.4.1. Organoleptičko ocjenjivanje ........................................................................... 25

3.4.2. Laboratorijsko ocjenjivanje ............................................................................ 28

3.5. Zaštićene oznake izvornosti i izvrsnosti u Republici Hrvatskoj ........................... 28

4. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA „GOSPOJA“ ................................................... 33

4.1. Žlahtina Toljanić....................................................................................................33

4.2. Misno vino Toljanić..............................................................................................34

5. POSTUPAK STJECANJA PRAVA UPORABE ZNAKOVA IZVORNO

HRVTASKO I HRVATSKA KVALITETA NA PRIMJERU PZ „GOSPOJA“ .... 36

5.1. Postupak stjecanja prava uporabe znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.36

5.2. Osvrt na postupak stjecanja prava uporabe znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska

kvaliteta ................................................................................................................. 37

6. ANKETA O PREPOZNAVANJU HRVATSKIH OZNAKA KVALITETE I

ISTRAŽIVANJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE ................................ 38

6.1. Rezultati istraživanja ............................................................................................38

6.2. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore ''Kupujmo hrvatsko 2013'' ..............40

6.3. Intervju s predsjednikom PZ Gospoja Franjom Toljanićem.................................42

7. DISKUSIJA ............................................................................................................... 47

8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 51

4

LITERATURA .............................................................................................................. 55

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................... 59

POPIS SLIKA ................................................................................................................ 59

POPIS TABLICA .......................................................................................................... 59

POPIS PRILOGA .......................................................................................................... 60

5

1. UVOD

Kvaliteta je stara gotovo koliko i ljudska vrsta. Prati čovjeka od samih početaka njegove

evolucije i razvija se kao i on. Stari Latini govorili su: "Dovoljno je lijepa ako je

dovoljno dobra" a u Kini postoje pisani tragovi o normama iz 2. pr.n.e. S porastom

životnog standarda i pojavom masovne proizvodnje u 19.st važnost kvalitete i sama

potreba sve su veće. Danas je koncept potpunog upravljanja kvalitetom filozofija za

upravljanje organizacijom na način koji omogućuje učinkovito i djelotvorno

zadovoljavanje potreba i očekivanja sudionika bez ugrožavanja etičkih vrijednosti

(Portal CQI, Total Quality Management, 2015.). U ekonomskom smislu kvaliteta resurs

koji ima svoju vrijednost i kojim valja upravljati.

Ljudi su oduvijek birali kvalitetnije proizvode, što zbog koristi koju su im pružali što

zbog prestiža. Birali su, u skladu s svojom kupovnom moći, najbolje materijale,

prijevozna sredstva, odjeću, hranu, pića i ostala dobra među kojima i vina. Povijesni

izvori svjedoče kako se praproizvodnja vina dogodila u Iranu i Armeniji oko 6.000

godina prije Krista a da se jedna od najstarijih degustacija vina dogodila u rimskim

podrumima kada je osobni liječnik Marka Aurelija odlučio pronaći najbolje vino na

svijetu kako bi njime liječio svoga cara.

Među najpopularnijim pićima koji se uzgajaju i proizvode diljem svijeta je zasigurno

vino. Ujedno je i međunarodni proizvod s jakom razmjenom na svjetskom tržištu. Kupci

uvijek žele više pa teže novitetima, različitostima, a pogotovo kod vina traže visoku

kvalitetu. Premijska vina su vrlo popularna, osobito ona koja imaju specifični regionalni

i sub-regionalni identitet. Cijena igra znatno manju ulogu kod određenih potrošača koji

žele kupovati specifična vina jer dodatna svojstva poput kvalitete, prestiža, godine berbe

i porijekla smatraju važnim karakteristikama. Svojstva tih vina utječu na odluku o

kupnji i cijeni koju će platiti za određeno vino.

Suvremeno tržište nameće visok stupanj kvalitete koji konkurenti na tržištu vina moraju

zadovoljiti. Osim zakonskih propisa kojima su definirani mjerljivi standardi koje

određeno vino mora zadovoljiti postoje standardi koje proizvođač može zadovoljiti te na

6

taj način steći potvrdu kvalitete. U Republici Hrvatskoj postoje zaštićeni znakovi za

izvornost i izvrsnost vina koji kupcu jamče kvalitetu a proizvođaču veći plasman, te

nacionalnom gospodarstvu prepoznatljivost na svjetskom tržištu.

Hrvatska gospodarstvo je gospodarstvo u razvoju stoga je i ovakav način dodavanja

vrijednosti proizvodu tek odnedavna postao popularan među onima koji se žele istaknuti

na tržištu. Obilježavanje proizvoda znakovima kvalitete kao i njeno osiguravanje uskoro

će u Hrvatskoj postati potreba svakog ozbiljnog proizvođača. Stjecanjem znakova

Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, odnosno zadovoljavanjem uvjeta za stjecanje tih

znakova hrvatski vinari mogu svoje proizvode na tržištu označiti kao visoko kvalitetne

što vodi ka prepoznatljivosti proizvoda a time i većem poslovnom uspjehu na domaćem

i stranom tržištu.

Problem, predmet i objekt istraživanja ovog diplomskog rada je upravljanje i

održavanje kvalitete vina u Hrvatskoj s naglaskom na zaštićene znakove izvrsnosti vina

u Hrvatskoj a s primjerom Poljoprivredne zadruge "Gospoja" iz Vrbnika na otoku Krku.

Radna hipoteza rada glasi: upravljanje kvalitetom u vinarstvu i vizualno označavanje

proizvoda znakovima izvrsnosti utječe na uspješnost poslovanja vinara što dovodi do

veće konkurentnosti na hrvatskom tržištu te prepoznatljivosti hrvatskih vina na stranim

tržištima.

Svrha i cilj istraživanja ovog rada jest dokazati kako sustavno i kontinuirano

upravljanje kvalitetom može imati za rezultat proizvod vrhunske prepoznatljive

kvalitete što će doprinijeti i vinaru kao pojedincu i prepoznatljivosti nacionalnog

vinarstva.

Kompozicijski se rad sastoji od osam dijelova. Prvi dio je Uvod u kom je navedena

glavna hipoteza, predmet istraživanja svrha i cilj te kompozicija rada. Drugi dio,

Temeljne značajke upravljanja kvalitetom, prikazuje pojam i razvoj kvalitete,

poglede na kvalitetu s različitih stajališta, karakteristike i mjerila za ocjenjivanje

kvalitete te načine upravljanja kvalitetom. U trećem djelu pod nazivom Razvoj i

7

održavanje sustava kvalitete vina navedena su hrvatska vina i vinari, prikazan je

povijesni razvoj kvalitete u vinarstvu, opisano je najprestižnije svjetsko natjecanje vina i

žestokih alkoholnih pića, objašnjen je sustav ocjenjivanja kvalitete vina u Republici

Hrvatskoj te su navedeni zaštićeni znakovi izvornosti i izvrsnosti u Hrvatskoj. Četvrto

poglavlje Poljoprivredna zadruga "Gospoja" govori o stvaranju, proizvodima i

upravljanju kvalitetom u PZ Gospoja s otoka Krka. U petom poglavlju , Postupak

stjecanja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" na primjeru PZ

Gospoja s otoka Krka, prikazan je na primjeru PZ Gospoja formalni dio postupka

stjecanja znakova izvornosti i izvrsnosti te osvrt na postupak. U šestom djelu Anketa

provedena za potrebe ovog rada prikazana je anketa i rezultati ankete te Istraživanje

Hrvatske Gospodarske komore „Kupujmo Hrvatsko 2013“ prikazani su rezultati

istraživanja HGK i intervju sa gospodinom Toljanićem. U sedmom djelu je Diskusija,

bazirana na subjektivnost kušača i usporedbe stranih i domaćih vinskih natjecanja. U

osmom djelu, Komentari, komentiran je sustav modernizacije proizvodnje, pomoć od

države za vinare te novi trendovi koji se javljaju na tržištu. U Zaključku su potvrđene

hipoteze.

8

2. TEMELJNE ZNAČAJKE UPRAVLJANJA KVALITETOM

Učinkovito i djelotvorno zadovoljavanje potreba i očekivanja sudionika i masovna

proizvodnja su glavni razlozi veće potrebe za kvalitetom u današnjem vremenu.

Organizacije se prilagođavaju i glavni im je cilj ispunjavanje uvjeta i standarda kojim bi

bili konkurentni na tržištu. Kako bi bili uspješni u navedenom pothvatu kvaliteta im je

nit vodilja.

2.1. Pojam kvalitete

Latinska riječ „qualitas“ znači kvaliteta, predstavlja odliku, značajku, sposobnost,

svojstvo. Moguće ju je definirati na više načina, a njeno značenje mijenjalo se kroz

povijest. Činjenica da kvaliteta niti dan danas nije definirana jedinstvenom definicijom

govori o koliko složenom pojmu se radi.

Elementi definiranja kvalitete su sljedeći (Baković 2013, str. 4):

· kvaliteta kao sukladnost sa kvalifikacijama

· kvaliteta kao superiorna vrijednost

· kvaliteta kao ispunjavanje ili premašivanje zahtjeva kupca

· kvaliteta kao izvrsnost.

Opća definicija kvalitete jest: „Kvaliteta je količina i oblik upotrebne vrijednosti nekog

proizvoda ili usluge. Time je ona i mjera koja pokazuje do koje razine taj proizvod ili

usluga zadovoljavaju potrebu“ (Krakar, 1993, str. 34-35) Definicija kvalitete prema

normi ISO 9000 je „Kvaliteta je stupanj do kojeg skup svojstvenih karakteristika

ispunjava zahtjeve“. Prema ISO 8402: „Kvaliteta je skup svojstava i značajki proizvoda,

procesa ili usluga koje se odnose na mogućnost zadovoljenja utvrđene ili neizravno

izražene potrebe.“ P. van Dongelaar (Krakar, 1993, str. 34-35) definira kvalitetu

definicijom: „Kvalitetan je samo onaj proizvod koji uz minimalne troškove u životnom

ciklusu maksimalno pridonosi svrsi i zdravlju ljudi uključenih u njegovu proizvodnju,

distribuciju, korištenje, održavanje i reciklažu, i to uz minimalne troškove svih resursa,

te s prihvatljivim utjecajem na društvo i okoliš.“ R. Andrejčić (Krakar, 1993, str. 35.) za

kvalitetu kaže: „Kvaliteta je integracija rada i integracija odgovornosti.“

9

U konačnici, kvaliteta je rezultat procesa, karakteristika proizvoda ili usluge pružene

kupcu i atribut organizacije koja je ispunila očekivanja svih svojih sudionika.

2.2. Razvoj kvalitete od tradicionalnog ka suvremenom konceptu kvalitete

Pod evolucijom kvalitete podrazumijeva se prelazak sa tradicionalnog u proaktivni,

moderni koncept kvalitete. Tradicionalni koncept djelovao je retroaktivno, odnosno

sistemom kontrole finalnog proizvoda nastojalo se da proizvod s pogreškom ne dospije

na tržište. Proizvodi su zadovoljavali određene specifikacije, dok su želje i potrebe

kupca bile zapostavljene. Tradicionalni koncept kvalitete malo je ili nimalo pridodavao

pažnje zahtjevima kupaca, zaštiti okoliša, transparentnosti, dosljednosti, i sigurnosti

potrošača.

Ne postoji jasna vremenska granica prelaska sa tradicionalnog koncepta kvalitete na

moderni. Najveće promjene u domeni kvalitete desile su se kada se proizvođači shvatili

da je nedopustivo iznova proizvoditi proizvod sa mogućnosti iste greške. Izmjena

načina kontrole kvalitete u pojedinim kompanijama govori da su se promjene počele

nazirati po završetku Drugog svjetskog rata.

Svi poslovi koji utječu na kvalitetu proizvoda i usluga bili su obuhvaćeni tijekom

prijelaza sa kontrole na preventivu. U svijetu je do te promjene došlo kroz više faza.

Početno je to bila ''inspekcija'' ili kontrola koja se kasnije razvila na ocjenu samoga

procesa, potom osiguranje kvalitete i na kraju u potpuno upravljanje kvalitetom. Faze su

prikazane u Tablici 1.

Tablica 1: Tok razvoja tradicionalnog u moderni koncept kvalitete

1900-te 1940-te 1960-te 1980-te

Inspekcija Statističko

uzorkovanje

U fokusu je

organizacijska

kvaliteta

Kvaliteta po mjeri kupaca

Tradicionalni koncept kvalitete Moderni koncept kvalitete

10

Kontrola kvalitete nakon proizvodnje

Integracija kvalitete u procese

organizacije

Identifikacija i sprječavanje

uzroka problema

Izvor: Prema R. Dan Reid, Total Quality Managment, 2015, str.143.

U Tablici je prikaz evolucije kvalitete od tradicionalnog u moderni koncept kvalitete

odnosno moderni koncept predstavlja kvalitetu kao zadovoljenje svih potreba i želja

kupca.

Glavni cilj nastanka modernog koncepta kvaliteta nije samo dostizanje određenog nivoa

kvalitete pomoću kojeg će se zadovoljiti kupac, nego i daljnje, kontinuirano

poboljšanje. Moderni koncept kvalitete na prvo mjesto stavlja kupca stoga je vrlo važno

pružiti kupcu informacije o samom proizvodu i načinu proizvodnje, informacije kao što

su sastav proizvoda, opis procesa kojim proizvod nastaje, sigurnost upotrebe proizvoda

te kako proizvod utječe na okolinu. Na osnovu tih i sličnih informacija kupcu je

zadovoljen čitav niz socioloških potreba.

Ovaj koncept kvalitete sa razlogom je nazvan „moderni“ jer je u svim segmentima

kvalitete jedan ili više koraka ispred tradicionalnog.

2.3 Kvaliteta kao relativna kategorija

Relativna vrijednost je ona vrijednost koja zavisi od raznih učinaka, te, prema tome,

može biti različita, razmjerna vrijednost. Kvaliteta je relativan pojam jer se koristi u

različitim aspektima života, a svaka osoba kvalitetu doživljava na vlastiti način i

subjektivno. Kvaliteta se smatra relativnom kategorijom zbog tri učinka (Baković,

2013., str 11.):

1. Učinka stajališta

2. Učinka zamjene

11

3. Učinka transformacije

Svaki od učinaka prikazuje kvalitetu iz različitog aspekta pa možemo zaključiti da je

kvaliteta sveprisutna u procesima i njihovim proizvodima te da uvelike ima utjecaj na

sudionike procesa.

Kvaliteta se različito shvaća i interpretira ovisno o tome tko promatra kvalitetu. Slika 1

shematski je prikaz stajališta s kojih se kvaliteta može promatrati.

Slika 1: Kvaliteta prema učinku stajališta

Koncepcijska kvaliteta

Konstrukcijska

kvaliteta

Izvedbena kvaliteta

Izvor: Shema prema Svijet kvalitete, Kvaliteta, 2012.

Različita shvaćanja kvalitete imaju potrošači, proizvođači, tržište i društvo.

Kvaliteta sa stajališta potrošača je razina do koje određeni proizvod ili usluga

zadovoljava potrebe korisnika. Uporabna vrijednost robe prikazana je na Slici 2.

POTROŠAČ

KVALITETA

PROIZVOĐAČ

DRUŠTVO

TRŽIŠTE

12

Slika 2: Uporabna vrijednost robe

OPTIMUM KVALITETNA

(tražena razina) ROBA

Izvor: Shema prema Svijet kvalitete, Kvaliteta, 2012.

Na slici 2 je vidljivo ukoliko je uporabna vrijednost veća od željene govorimo o

luksuznoj, ako je jednaka željenoj o kvalitetnoj a ukoliko je manja od željene o

niskokvalitetnoj robi.

Kvaliteta sa stajališta proizvođača je mjera koja pokazuje koliko je vlastiti proizvod ili

usluga namijenjen tržištu uspio, odnosno koliko se takvog proizvoda ili usluge prodalo.

Sa stajališta proizvođača još je važno koliko je proizvod uspio koncepcijski,

konstrukcijski i izvedbeno (Slika 1). Koncepcijski pokazatelj pokazuje koliko je ideja

zadovoljila zahtjeve i želje kupaca, zbog čega je važno poznavati potrebe ciljane

skupine. Kvaliteta konstrukcije pokazuje odnos uporabnih vrijednosti dvaju

koncepcijsko jednako kvalitetnih proizvoda. Kvaliteta izvedbe pokazuje do koje je

razine proizvođač realizirao kvalitete koncepcije i konstrukcije u redovnoj proizvodnji.

(Z. Perić, 2013., str 10.)

S stajališta društva kvaliteta je stupanj do kojeg su određeni proizvodi i usluge prošli

akt kupoprodaje i potvrdili se kao roba, ostvarivši pritom profit. To su često nacionalna

gospodarstva prepoznatljiva po određenoj industriji (automobilskoj, prehrambenoj,

turizmu itd.).

S gledišta tržišta kvaliteta je stupanj do kojeg određena roba ili usluga zadovoljava

određenog kupca u odnosu na istovrsnu robu ili uslugu konkurencije.

LUKSUZNA

ROBA

NISKOKVALITETNA

ROBA

13

Kvaliteta je zadovoljena onda kada su zadovoljeni kriteriji i proizvođača, potrošača,

tržišta i društva a da pritom nikome od njih nije nanesena šteta.

Svi korisnici sposobni su razlikovati kvalitetu robe ali spremni su kupiti onu koju mogu

platiti 1. Iz ove činjenice proizlazi učinak zamjene. Učinak zamjene je pojava pri kojoj

se uočava izravna ovisnost plasmana robe na određenom tržištu o platežnoj moći

prosječnog kupca2.

Robu određene kvalitete valja plasirati na tržište određenog stupnja razvoja.

Tablica 2 : Tržišta prema platežnoj moći kupca

SIROMAŠNO TRŽIŠTE Kupuju se jeftini i nekvalitetni proizvodi

TRŽIŠTE U RAZVOJU Niskokvalitetna roba zamjenjuje se

kvalitetnom

SREDNJE RAZVIJENO TRŽIŠTE Kupuje se kvalitetna ali i luksuzna roba

VISOKO RAZVIJENO TRŽIŠTE Kupovina svih triju vrsta proizvoda

Izvor: Vlastita tablica prema Z. Perić, 2013.

U Tablici 2. je prikazana podjela tržišta prema stupnju razvoja na siromašna tržišta,

tržišta u razvoju, srednje razvijena tržišta i visoko razvijena tržišta te vrste robe koje

kupuju potrošači na tim tržištima.

Na tržištima gdje je konkurencija velika parametri kvalitete često se mijenjaju. Učinak

transformacije pokazuje kako se na određenom tržištu i u danom vremenskom

intervalu tijekom vremena mijenjaju pojedini parametri kvalitete.

Primjer takve promjene parametra je vijek korištenja proizvoda u automobilskoj

industriji. Nekada su se automobili vozili desetljećima, dok danas vlasnici imaju

sklonost mijenjati automobile svakih nekoliko godina. Primjer promjene parametara

kvalitete vidljiv je i u modnoj industriji. Kampanje protiv ubijanja životinja zbog krzna i

1 Izvor: http://issuu.com/kvaliteta.net/docs/mencer-/1 2 Izvor: http://www.veleri.hr/?q=node/737

14

sudjelovanje slavnih osoba u istima dovelo je do trenda izbjegavanja proizvoda

životinjskog podrijetla. Nekada su koža i krzno bili stvar prestiža, danas to više nije

slučaj.

Zbog djelovanja učinaka stajališta, zamjene i transformacije kvaliteta je relativna

kategorija po vremenu, mjestu i obliku pa ne omogućuje davanje apsolutne ocjene

proizvoda ili usluge. Kvaliteta je stupanj do kojeg je određeno dobro ili usluga

zadovoljilo trenutne kriterije različitih interesnih skupina.

2.4. Karakteristike kvalitete i mjerila za ocjenjivanje kvalitete

Zbog relativnosti kvalitete teško je odrediti karakteristike kvalitete i mjerila za

ocjenjivanje kvalitete, no stručnjaci koji izučavaju kvalitetu složili su se oko osnovnih

karakteristika kvalitete te ih podijelili na proizvodne i uporabne kako je prikazano na

Slici 3.

Slika 3: Karakteristika kvalitete

Izvor: Vlastita shema

1. Proizvodne karakteristike kvalitete su (Lazibat, 2009. ):

· mehanička svojstva

· električna svojstva

· dužne mjere

· geometrijski oblik

· površinska prerada

· mehaničke karakteristike sastava

· električne karakteristike sastava

KARAKTERISTIKE

KVALITETE

PROIZVODNE

UPORABNE

15

2. Uporabne karakteristike kvalitete su (Lazibat, 2009. ):

· funkcionalnost

· pouzdanost

· izgled

Osim proizvodnih i uporabnih karakteristika koje proizvodi ili usluge moraju zadovoljiti

postoje i mjerila na kojima se temelji ocjena kvalitete.

Ocjena kvalitete temelji se na sljedećim mjerilima3:

· sukladnost s normama

· sukladnost sa svojstvima navedenim u specifikacijama proizvoda

· pouzdanost

· ekološka prihvatljivost

· suvremen i estetski izgled proizvoda

· servisiranje i opskrba rezervnim dijelovima

· prodajna i transportna ambalaža

Za razliku od mjerila kvalitete u tradicionalnom smislu kada govorimo o suvremenim

mjerilima i ocjeni kvalitete naglasak je s „samo“ pokazatelja izvrsnosti premješten na

pojmove kao što su održivost, društvena odgovornost i integraciju kao dominantne

veličine.

Konačna kvaliteta mjeri se uvijek, i neposredno i posredno, krajnjim zadovoljstvom ili

nezadovoljstvom kupca stoga kvalitetom valja upravljati.

2.5. Upravljanje kvalitetom

Zahtjev za visoku kvalitetu je danas sveprisutan od strane kupca (korisnika). Opstanak

na tržištu je zato zahtjevan i težak, a zbog toga je sve jasnija spoznaja da je izuzetno

važno neprestano poboljšavati kvalitetu. Temeljni faktor koji određuje kvalitetu

proizvoda i usluga je kvaliteta organizacije (ISO 9000).

Postoji rastuća spoznaja da je kvaliteta višedimenzionalna pojava i da nije rezultat

3 Izvor: http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/kvaliteta

16

slučajnih postupaka i događaja već niza međusobno povezanih aktivnosti koje ovise o

raspoloživim resursima koji su podložni raznim utjecajima i kojima treba upravljati.

Iz potrebe da se kvalitetom upravlja proizašlo je osam načela upravljanja kvalitetom

(Portal CQI, Total Quality Managment, 2015.):

1. Organizacija orijentirana na kupca - organizacije ovise o svojim klijentima i stoga

treba razumjeti sadašnje i buduće potrebe kupaca, zadovoljiti zahtjeve kupaca i

nastojati premašiti očekivanja kupaca;

2. Vodstvo – vodstvo organizacije treba uspostaviti jasnu i jedinstvenu svrhu, smjer

poslovanja i unutarnje ozračje u organizaciji;

3. Uključivanje ljudi – potpuno uključivanje zaposlenika na svim razinama

organizacije omogućuje da se njihove sposobnosti i znanja u potpunosti iskoriste u

korist organizacije;

4. Procesni pristup upravljanju – procesnim pristupom upravljanju resursima i

aktivnostima učinkovitije se postiže željeni rezultat;

5. Sustavni pristup upravljanju - identificiranje, razumijevanje i upravljanje sustavom

međusobno povezanih procesa za određeni cilj pridonosi učinkovitosti i

djelotvornosti organizacije;

6. Kontinuirano poboljšanje - neprekidno poboljšavanje treba biti trajni cilj

organizacije;

7. Činjenični pristup donošenju odluka - učinkovite odluke na temelju logičke i

intuitivne analizu podataka i informacija;

8. Obostrano koristan odnos s dobavljačima - uzajamno korisni odnosi između

organizacije i njenih dobavljača povećati će sposobnost stvaranja vrijednosti obiju

organizacija.

Norma ISO 9001 nalaže da je među osnovnim načelima upravljanja kvalitetom procesni

pristup. Njena je baza u pretpostavci da bi organizacija najučinkovitije funkcionirala

kada bi se utvrdili međusobno povezani procesi te da se njima upravlja učinkovito,

jednostavno i efikasno.

17

Slika 4: Plan-Do-Check-Act Krug (Demingov krug)

Izvor: Svijet kvalitete (Deming, 1996)

Uspostavljeni sustav neprekidno poboljšava ukupnu učinkovitost kada se za

ostvarivanje konačnog cilja identificiraju poslovni proces ili podproces neke

organizacije. Postiže se ponavljanjem radnji P (plan) – planiraj, D (do) – učini, C

(check) – provjeri i A (act) – djeluj. (Svijet kvalitete)

Sadašnje stanje upravljanja kvalitetom obilježavaju tri izrazite faze (I. Bakija, Kontrola

kvalitete):

1. Kontrola kvalitete - QC - Quality Control

2. Osiguranje kvalitete - QA - Quality Assurance

3. Potpuno upravljanje kvalitetom - TQM - Total Quality Management.

18

3. RAZVOJ I ODRŽAVANJE SUSTAVA KVALITETE VINA U HRVATSKOJ

Izvrsni geografski položaj i klimatski uvjeti omogućili su Hrvatskoj dugu tradiciju

vinogradarstva. Bijela vina su zastupljena na područjima od Plješevice do Dunava u

kontinentalnoj Hrvatskoj, dok su crna i bijela vina podjednako proizvedena na području

primorske Hrvatske. Poznati gemišt koji je kombinacija aromatičnog vina pomiješanim

mineralnom vodom je osobito istaknut na sjevernom kontinentalnom dijelu dok

bevanda odnosno vino pomiješano s vodom se ističe na jugu. Hrvatska vina koja su

svakako vrijedna spomena su pošip, chardonnay, graševina, žlahtina, malvazija, prošek,

plavac i traminac, a čak sedamsto je vrsta zaštićeno geografskim podrijetlom.

3.1. Hrvatska vina i vinari

U Hrvatskoj se može naći oko stotinjak autohtonih vrsta grožđa, ali trend nestajanja još

uvijek traje. Hrvatski vinari slažu se da bi se geografski položaj i klimatski uvjeti trebali

iskoristiti kako bi se očuvale i širile sorte grožđa. Ponuda je zaista široka kada su u

pitanju vinogradske zone. Hrvatska se može pohvaliti sa njima pet čiji su glavni

određivači temperatura i broj sunčanih sati. Registriranih proizvođača vina je oko četiri

stotine, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Hrvatska se dijeli na kontinentalnu i primorsku. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja su

sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i

Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Primorski dio obuhvaća Istru

i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru te srednju i južnu

Dalmaciju.

Chardonnay, graševina, moslavac, rajnski rizling, kraljevina, bijeli i sivi pinot te škrlet

(u Moslavini) se najviše proizvode u sjeverozapadni dio Hrvatske.

Među najpoznatije proizvođače ove regije spadaju: Agromeđimurje d.d. iz Čakovca,

Varaždinka d.d. iz Varaždina, Petrač d.o.o. iz Krapinskih Toplica, Bojan Štampar i

Alojz Novak, te brojni proizvođači iz Štrigove.

19

Graševina, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot se također proizvode i u

sjeveroistočnoj Hrvatskoj uz zeleni silvanac, traminac, frankovku, sauvignon i zweigelt.

Najpoznatiji slavonski proizvođači su Ivan Enjingi, koji posjeduje jedan od najvećih

vinograda u Hrvatskoj, te Davor i Višnja Zdjelarević iz Brodskog Stupnika, koji postižu

priznanja i na svjetskom tržištu. U Kutjevu djeluje poznata Vinarija Krauthaker.

Erdutski vinogradi ponose se i jednim kuriozitetom, a to je ogromna bačva zapremine

od 75 000 litara. Vina Iločkih podruma izdvajaju se, pak, po prepoznatljivom vizualnom

identitetu.

Vrhunska vina poput merlota, malvazije, terana, cabernet sauvignona, chardonnay,

refok, muškata, bijelog i sivog pinota proizvode se na područijima Istre i Hrvastkoj

Primorja. Hvaljena trojšćina proizvodi se na Susku dok vrbnička žlahtina na Krku.

U Momjanu Vinarija Kozlović može se pohvaliti dugom tradicijom proizvodnje

muškata, malvazije i terana dok se u zadnje vrijeme sve više istiću vinarije s područja

Vrbnika s otoka Krka odakle potjeće i najnagrađivanija žlahtina u Hrvatskoj - žlahtina

Toljanić Poljoprivredne zadruge Gospoja.

U Dalmaciji obiluju autohtone sorte. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten),

merlot (Drniš), debit, pošip, maraština i grk (Korčula), bijela vugava i crni plavac (Vis),

plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu

cijenjeno vrhunsko crno vino, dingač.

Poznate vinarije su: Vinarija Plančić s Hvara, Vinarija Poljoprivredene zadruge

Jedinstvo i Vinarija Toreta s Korčule, gdje se uzgajaju rukatac i pošip kao autohtone

sorte.

Vinarija Plenković godišnje proizvede oko 300 000 butelji Zlatnog plavca, Zlatnog

rosea i Zlatnog otoka. Plavac mali i dingač se proizvode na Pelješcu u vinogradima

obitelji Skaramuča.

20

3.2. Povijesni razvoj kvalitete u vinarstvu

Povezana s poviješću poljoprivrede, kuhinje, čovječanstva i same civilizacije, povijest

vinove loze postoji na tisuće godina. Vino je danas izuzetno popularno piće čiji se uzgoj

i proizvodnja javljaju na cijelom svijetu, te je međunarodni proizvod s jakom

razmjenom na svjetskom tržištu. Povijesni izvori svjedoče da se u Rimu, središtu dotad

poznatog svijeta oko 170 godina prije Krista u carskim podrumima odigrala jedna od

najslavnijih degustacija vina. Carevi su tamo prikupili vina i stvorili najbolju poznatu

zbirku. Galen, osobni liječnik cara Marka Aurelija, spustio se u hladne, mračne i vlažne

podrume sa ciljem identificiranja najboljeg vina na svijetu. U svoju paletu je uvrstio

vina starija od dvadeset godina i provjerio je sva godišta na amforama falemskih vina4

kako je njegova dužnost naložila. Posao je bio naporan. No, potrudio se dok nije našao

vino koje u sebi nije imalo gorčine. (Jutarnji list, 2010.) Povijesni razvoj unapređivanja

kvalitete uzgoja vinove loze i proizvodnje vina prikazan je u tablici koja slijedi.

Tablica 3: Povijest vina

Prije Krista 6000 Vino dolazi od istočnih civilizacija

5000 Vino u Egiptu i Feniciji

4500 Vino se počinje proizvoditi u Grčkoj, na Kreti i na Dalekom istoku

1500 Vino prvi put stiže u južnu Europu i sjevernu Afriku

500 Vino se proizvodi u Indiji, Kini i mnogim dijelovima Europe

200 Rimljani započinju s korištenjem drvenih vrčeva i bačvi

15., 16.i 17.

Stoljeće

1500 Uvođenje vinove loze i proizvodnje vina u Novi svijet

1630 Prva uporaba staklenih boca za skladištenje vina

1700 Pojava arhivskih, dobnih vina

1768 Mjerenje razine šećera u vinu

1769 Prva izolacija vinske kiseline iz vina

18. stoljeće 1823 Prvo mjerenje razine alkohola

1824 Prvo spominjanje hrastovih bačvi

1850 Uvođenje prvog sustava obrezivanja loze

1890 Uzgoj loza i pojava francuskih hibrida

4Falernsko vino je bijelo vino staro najmanje 10 godina. (Hrvatski povijesni portal)

21

1895 Mjerenje koncentracije tanina u vinu

19. stoljeće 1950 Prvi pokušaji mehaničke berbe grožđa

1950 Korištenje malih hrastovih bačava počinje prevladavati vinima Novog

svijet

1965 Primjena tetrapaka za pakiranje vina

1965 Uvođenje automatskog „remuagea“5 u proizvodnji pjenušavih vina

1966 Nove analitičke metode za izolaciju tanina iz vina

1970 Pojava minimalnog obrezivanja vinove loze

1973 Uvođenje novih fungicida za suzbijanje bolesti u vinogradima

1973 Otkriven uzrok širenje žutice vinove loze

1976 Prva upotreba NIR za mjerenja alkohola

1984 Virus Žuta pjega otkriven u vinovoj lozi

1990 Prvi put je prototip vinskog kvasa proizveden genetskim inženjeringom

1993 DNA otisci koriste se za identifikaciju sorte vinove loze

20. stoljeće 2000 Prva primjena testiranja potrošača u istraživanju vina

2000 Korištenje hrastovih bačvi dopušteno u EU

2000 Alati kojim se upravlja moraju zadovoljiti zaštiti okoliša

2005. Razvijen jednostavni test tanina u vinu

2005 Otkriven genetski nacrt prvog malolactic bakterijskog roda

2007 Otkriven papreni Shiraz

2007 Otkriven genetski nacrt prve sorte vinove loze

2009 Kemijska svojstva divljih fermentiranih vina

2009 Proširene preferencije potrošača u istraživanju novih tržišta

2009. Prvo komercijalizacija pravog Saccharomyces bayanus kvasca za

poboljšanje okusa vina

Nakon 2010.

Godine

Nakon 2010. Automatizacija istraživačkih sustava

Nakon 2010. Objektivne mjere kvalitete

Nakon 2010. Definiranje tipova vina

Nakon 2010. Robotsko obrezivanje loze

Izvor: Prema Australian Wine Research Institute, The History of Wine, 2015.

5 Remuage je međunarodni naziv za proces okretanja boca šampanjca kako bi se spriječilo nastajanje taloga. (Dražen Lesica, somelijer)

22

Iz tablice je vidljivo da je još u staroj eri vino bilo rasprostranjeno na svim poznatim

kontinentima a u 15. stoljeća stiglo je i u Novi svijet. Od 15. do 18. stoljeća proizvođači

vina upoznavali su se s osnovnim svojstvima vina a najviše su razvijali tehnike čuvanja

vina. U 19. stoljeću pažnja je usmjerena na pokušaje automatske obrade loze i

automatizaciju proizvodnje vina, tražila se idealna ambalaža za transport a počinje se

izučavati DNA vinovih loza i bolesti koje napadaju vinovu lozu. U prvom desetljeću

dvadesetog stoljeća u kontroliranje kvalitete vina po prvi su puta uključeni potrošači,

sve više se pažnje daje zaštiti okoliša a suvremeni laboratoriji omogućuju potpuno

upoznavanje s kemijskim sastojcima vina. Nakon 2010. godine istraživački sustavi se

automatiziraju, definiraju se tipovi vinove loze i određuju točni parametri koje vino

mora zadovoljiti te se postavljaju objektivne mjere kvalitete.

Danas u svijetu postoji nebrojno puno organizacija, natjecanja i nagrada koje se bave

vinima i kvalitetom vina. Neke od najpoznatijih i najstarijih su (Wikipedia, Wine

competiton): International Wine and Spirit Competiton, International Wine Challenge,

Decanter World Wine Awards, International Wine Contest, New Yor Wine Tasting of

1973, Paris Wine Tasting of 1976, Wine Olympics, Great Chardonay Showdown, Grand

European Jury Wine Testing of 1997, Vin Italy, Top 100 Sud de France i dr. Najstarijim

i najprestižnijim natjecanjem vina i žestokih alkoholnih pića u svijetu smatra se

International Wine and Spirit Competiton a najprestižnijom nagradom koja se na tom

natjecanju dodjeljuje Decanter World Wine Award nagrada.

3.3. Međunarodno natjecanje vina i žestokih pića

Kada je kemičar Anton Massel 1969.g. osnovao Klub

Enologije (eng. Club Oenologique) nije mogao ni zamisliti

koliki će biti njegov utjecaj na današnju vinsku industriju ni

dalekosežne komercijalne posljedice za one koji budu

nagrađeni za svoju izvrsnost. Imao je ideju stvaranja natjecanja

koje će biti temeljeno na organoleptičkoj prosudbi ali gdje sve stavke moraju proći

kemijsku analizu.

23

Godine 1978. naziv pothvata promijenjen je u Međunarodno natjecanje vina i žestokih

pića (eng. International Wine and Spirit Competition). Kako bi se iz godine u godinu

postigli što veći standardi kvalitete u vrlo kratkom vremenskom razdoblju redefinirane

su discipline natjecanja a uveden je i skup tehničkih kontrola.

Izvorni cilj je bio je da IWSC bude natjecanje izvrsnosti za vina i žestoka alkoholna

pića iz cijelog svijeta što je cilj i danas, nakon 45 godina. Svrha je natjecanja da

potrošači prepoznaju kvalitetu proizvoda.

IWSC ima natjecatelje iz gotovo 90 zemalja svijeta prikazanih Slikom 6. Bez obzira na

podrijetlo natjecatelja, dali je novi ili iskusni proizvođač sudi mu se prema klasi kojoj

pripada a tretira ga se s dužnim poštovanjem i obzirom.

Natjecanje ima podršku mnogih svjetskih vrhunskih proizvođača vina i žestokih

alkoholnih pića koji postavljaju međunarodne standarde kvalitete a jedinstvena

kombinacija detaljne tehničke analize i stručnih žirija čini nagradu osvojenu na tom

natjecanju izvanrednim postignućem. (International wine and spirit competiton)

IWSC grupa svjetski je lider u organiziranju natjecanja vina i žestokih alkoholnih pića.

Grupu čini 5 organizacija prikazanih u Tablici 4.

Tablica 4: IWC grupa

The Cathay Pacific

Hong Kong

International Wine &

Spirit Competition

(HKIWSC)

24

Spirits of the Americas

Whiskies of

the World®

What Food What Wine

South Africa?

The Spirits of Mexico

Izvor: Prema IWSC database

Samo nekoliko hrvatskih vina posjeduje IWSC nagrade. Proizvodi su prikazani u

Tablici 5.

Tablica 5: Hrvatska vina koja posjeduju IWSC nagradu

Graševina berba

2011. PP

Orahovica -

srebrna medalja,

IWSC London

Misno vino

berba 2007. PZ

Gospoja -

srebrna medalja,

IWSC London

Sauvignon

berba 2011. PP

Orahovica -

srebrna

medalja, IWSC

London

Frankovka berba

2011. PP

Orahovica -

srebrna medalja,

IWSC London

Malvazija

istarska 2011.

Vina Pilato –

IWSC London

25

Izvor : Slike preuzete s službenih internet stranica proizvođača

Na ovom, kao i na ostalim vinskim natjecanjima najprestižnije su Decanterove nagrade.

Decanter je najpoznatiji stručni vinski časopis iz Velike Britanije. Izdaje se i čita u 98

zemalja svijeta. Njegova je važnost toliko zastupljena da utječe na trendove i mišljena u

svijetu vina.

3.4. Ocjenjivanje kvalitete vina u Hrvatskoj

Ocjenjivanjem se kroz određivanje razine u kojoj svojstava, značajke i vrijednost vina

zadovoljavaju zadanim kriterijima određuje kvaliteta vina. Ocjenjivanje vina može biti

subjektivno i objektivno. Subjektivno ocjenjivanje je organoleptičko ocjenjivanje a

objektivno ocjenjivanje je laboratorijsko ocjenjivanje vina.

3.4.1. Organoleptičko ocjenjivanje

Organoleptičko ocjenjivanje smatra se subjektivnom metodom ocjenjivanja vina a

podrazumijeva ocjenu boje, bistroće, mirisa i okusa. Kod pjenušavih vina ocjenjuje se

još kvaliteta pjenušanja. Iako organoleptičkom ocjenjivanju prethodi laboratorijsko

ocjenjivanje vina u kontekstu kvalitete organoleptička ocjena ima veći utjecaj i na

kupce i na proizvođače. Subjektivan procjena stupnja kvalitete koju provode kušači vina

presudna je za dobivanje nagrada ali i za potvrdu pred kupcima do kojeg stupnja neko

vino zadovoljava kriterije kvalitete.

26

Kušanjem se bave stručnjaci somelijeri, kušači ili degustatori, koji zahvaljujući

poznavanju svojstava vina i velikom iskustvu opisuju vina, klasificiraju ih i na kraju

brojčano ocjenjuju. Na Slici 7. je prikazan kušač pri kušanju vina.

Slika 5 : Ocjenjivanje vina

Izvor: Somelieri hrvatska

Nakon kušanja vina, kušači daju ocjenu vinu. Ocjena vina pokazuje do koje mjere vino

odgovara standardima kvalitete vina.

Postoje razni modeli ocjenjivanja vina, no među najpoznatije i najčešće korištene padaju

(S. Ivanović, 2011., str 5.):

1. Bauxbaumov model

2. Metoda negativnih bodova

3. Metoda 100 bodova

Bauxbaumovom metodom vino se ocjenjuje do 20 bodova. Vina ocjenjena ovom

metodom u određenim kvalitetnim skupinama moraju, za odličja, zadovoljiti određeni

bodovni prag. Primjerice:

· stolna vina više od 14,5 bodova

· kvalitetna vina više od 16,5 bodova i

· vrhunska vina više od 18,5 bodova.

27

Metodom negativnih bodova unose se križići, a zatim se izračunavaju negativni -

kazneni bodovi. Skala je zamišljena prema logaritamskoj tablici. Za izvanredno dobra

vina dobiva se 0 kaznenih bodova, za vrlo dobra 1 kazneni bod, a za prolazna vina 9

kaznenih bodova. Vina s manje od 8 kaznenih bodova zavređuju najviša priznanja a

vina koja steknu iznad 92 kaznena boda nisu prikladna za promet. U Hrvatskoj se ta

metoda koristila 1993.godine na smotri vina "Vino u Hrvatskoj".

Metoda 100 bodova u odnosu na druge metode ima bolje razdijeljen broj bodova za

mirisne i okusne značajke vina, jer se posebno vrednuje njihov intenzitet, iskrenost i

kakvoća, kao i postojanost arome u ustima, što je temeljni pristup pojedinom vinu. Za

svako od spomenutih svojstava ocjena može biti odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i

nedovoljan a ocjenjivač u odgovarajućem stupcu u ocjenjivačkom listiću zaokružuje

pripadajući broj bodova. Prema Hrvatskom Zakonu o vinu u Republici Hrvatskoj

donesen je Pravilnik o organoleptičkom ocjenjivanju mošta i vina u Republici Hrvaskoj

prema kojem se za puštanje u promet vina ocjenjuje ovom metodom.

Minimalni broj bodova po ovoj metodi za pojedine kategorije kvalitete je sljedeći:

· stolna vina bez oznake zemljopisnog podrijetla – 60 bodova

· stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom – 65 bodova

· kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom – 75 bodova

· vrhunska vina – 85 bodova

Svako svojstvo vina dobiva određeni broj bodova od maksimalno mogućih, uz dodjelu

bodova za opći dojam. Konačna ocjena za pojedino vino je aritmetička sredina koja se

dobije nakon odbacivanja najniže i najviše ocjene. Prilikom ocjenjivanja ovom

metodom razlikujemo i usporednu metodu, metodu redoslijeda, metodu trokuta i

metodu ocjenjivanja u paru. Kod usporedne metode ocjenjivač dobiva dva ili više vina

istodobno i međusobno ih uspoređuje po ukupnoj kakvoći i intenzitetu arome. Metoda

redoslijeda koristi se ukoliko se želi utvrditi postoje li razlike između nekoliko vina u

nekim određenim komponentama. Ovom metodom može se najviše usporediti šest vina

jer kod više vina je teže zadržati koncentraciju i pamćenje. Metoda trokuta zapravo

28

testira degustatore. Ovom metodom prezentiraju se tri uzorka od kojih su dva ista a

ocjenjivači trebaju zaokružiti različiti. Metodom ocjenjivanja u paru ocjenjivačima se

prezentiraju dva vina pod šifrom.

3.4.2. Laboratorijsko ocjenjivanje

Kemijska analiza vina u laboratoriju smatra se objektivnom metodom ocjenjivanja vina.

Njome se ispituju gustoća, količina alkohola, ekstrakta, šećera, ukupnih kiselina,

hlapljivih i nehlapljivih kiselina, pepela i pH vrijednosti, količinski odnosi pojedinih

sastojaka, provjerava se prirodnost vina, njegovo zdravstveno stanje te je li proizvedeno

od plemenitih ili hibridnih sorti grožđa.

Kada se vino ocijeni organoleptički i laboratorijski dobije se konačna ocjena koja je

odraz stvarne kvalitete vina kao pokazatelja do koje mjere vino zadovoljava propisanim

karakteristikama kvalitete, mjerilima kvalitete te je li vino visokokvalitetan, kvalitetan

ili niskokvalitetan proizvod.

3.5. Zaštićene oznake izvornosti i izvrsnosti vina u Hrvatskoj

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) predstavlja naziv regije, određenog mjesta ili,

iznimno, zemlje koji se koristi za označavanje proizvoda, a podrazumijeva da kvaliteta i

karakteristike vina nastaju pod utjecajem određene zemljopisne sredine i da grožđe

potječe isključivo s tog područja na kojem se ujedno odvija i proizvodnja.

Tradicionalni izrazi za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti moraju se koristiti uz

naziv zemljopisnog područja, odnosno naziv zaštićene oznake izvornosti. Zaštićene

oznake izvornosti u Republici Hrvatskoj:

1. Istočna kontinentalna Hrvatska

2. Hrvatsko Podunavlje

3. Slavonija

4. Zapadna kontinentalna Hrvatska

5. Moslavina

6. Prigorje-Bilogora

7. Pleševica

29

8. Pokuplje

9. Zagorje-Međimurje

10. Primorska Hrvatska

11. Hrvatska Istra

12. Hrvatsko primorje

13. Sjeverna Dalmacija

14. Dalmatinska zagora

15. Srednja i Južna Dalmacija

16. Dingač

Hrvatske zaštićene oznake izvornosti uvrštene su u elektronski registar E-Bacchus,

europski registar zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog

podrijetla i tradicionalnih izraza. Sukladno Ugovoru o pristupanju Hrvatska je zaštitila

16 oznaka izvornosti za vino te se obvezala u roku godinu dana od dana pristupanja EU

dostaviti Europskoj komisiji specifikacije za njih što je i učinjeno.

Kultura i tradicija, prirodni i klimatski uvjeti te zemljopisni položaj su posebnosti

Hrvatske. Zbog svih tih čimbenika, autohtonih prehrambenih proizvoda u nas ima

mnogo. Imaju veliku važnost na hrvatskom tržištu i dio su gastronomske ponude te se

ističu po različitim specifičnostima poput organoleptičkih i prehrambenih. Mnogi od

njih su postali prepoznatljivi kao i zemljopisna područja u kojima se proizvode.

Oznaku „Hrvatski otočni proizvod“, Ministarstvo

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije,

dodjeljuje proizvodima koji zadovoljavaju kriterije

izvrsnosti, izvornosti i tradicije.

Projekt je pokrenut 2007. godine, a ukupno su do sada oznaku „Hrvatski otočni

proizvod“ dobila 182 proizvođača (od kojih je 13 ekoproizvođača i 18 proizvođača s

oznakom zemljopisnog podrijetla) za 517 proizvoda i proizvodnih linija s 21 otoka

(Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić,

Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Kornat, Olib) i poluotoka Pelješca.

30

Riječ je o prehrambenim, kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima. Rade se

uglavnom u malim serijama i potječu s ograničenih otočnih lokaliteta.

Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ dodjeljuje se godišnje, u vidu plakete i makete,

proizvođačima koji imaju sjedište tvrtke na otocima i koji nominirane proizvode

izrađuju na otocima. Stručno mišljenje o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava

na uporabu oznake donose neovisne stručne komisije.

Prijedlog odluke o dodjeli oznake „Hrvatski otočni proizvod“ donosi Savjet projekta a

konačnu odluku ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Ministarstvo s nositeljima oznake sklapa ugovor na 3 godine, nakon čega se procedura

dodjele ponavlja.

Kompletna procedura dodjele oznake „Hrvatski otočni proizvod“ utemeljena je u

Zakonu o otocima (Narodne novine 34/99,149/99,32/02,33/06) i Pravilniku o

uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni

proizvod“ (Narodne novine 47/07).

Oznaka je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao jamstveni

žig.

IQ (Istrian Quality) Oznaka “Istarska kvaliteta” za vino

Malvazija istarska. Ova oznaka predstavlja vina visoke kvalitete.

Proizvode se od istarske malvazije. Sama oznaka ima kao cilj

podizanje saznanja o kvaliteti vina, ali i promociju na domaćem i

stranom tržištu. Pomoću ''IQ'' oznake potrošač je u mogućnosti

razlikovati istarsku malvaziju kao višu kvalitetu od one koju

prepisuje zakon za kvalitetna vina sa zemljopisnim podrijetlom. Kvaliteta je viša od one

koju kupac očekuje.

Glavni preduvjet za stjecanje oznake ''Istarska kvaliteta'' su obveza proizvođača vina da

svoja sjedišta i proizvodne površine kao i pogone za preradu posjeduje na području

vinarske podregije Istre i da je upisan u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Prema

zakonu, ''IQ'' oznaka dodjeljuje se isključivo kvalitetnim i vrhunskim vinima. Nadležne

institucije provjeravaju kvalitetu i dodjeljuju Rješenje za stavljanje vina u promet.

Znak Hrvatska kvaliteta ponosno nosi 169 proizvoda i 3 usluge.

Ovi proizvodi i usluge posjeduju natprosječnu kvalitetu.

31

Proizvode se na području Republike Hrvatske. Ovaj znak kupcu daje jamstvo da

proizvod zadovoljava izrazito zahtjevne kriterije kvalitete te da se nalazi na samom vrhu

svjetske ponude. Znak ''Hrvatska kvaliteta'' predstavlja proizvode i usluge koji su

prepoznatljivi po svojoj djelatnosti i nalaze se na području Republike Hrvatske. Kako bi

zaslužili oznaku ''Hrvatska kvaliteta", usluge i proizvodi prolaze kroz razne kontrole

poput onih Hrvatske gospodarske komore i njihovog Centra za kvalitetu te Tehničke

komisije. Tehnička komisija provjerava značajke proizvoda i usluga koje su zatražene te

certifikate i dokumentacije. Na kraju svih testiranja i kontrola, Hrvatska gospodarska

komora uvrštava usluge ili proizvod na listu nosioca oznake ''Hrvatska kvaliteta''.

Znak Izvorno hrvatsko je rezultat hrvatske tradicije, inovacije,

razvojnog istraživačkog rada i invencije. Ovaj znak nosi 106

proizvoda i 2 usluge. Kod znaka ''Izvorno hrvatsko'' glavna

karakteristika proizvoda je njihova autohtonost, a sam znak je na

višoj razini od ''Hrvatske kvalitete''. Po pitanju kvalitete, proizvodi i usluge koji nose

''Izvorno hrvatsko'' moraju biti na podjednakoj razini kao i oni koji imaju oznaku

''Hrvatska kvaliteta''. Ocjenjivanje se vrši prema kriterijima izvornosti hrvatske

inventivnosti ili tradicije.

Hrvatska gospodarska komora želi oznakama uspostaviti vizualni kod na hrvatskom i

svjetskom tržištu. Za tu svrhu se koriste vizualna označavanja kvalitetnih hrvatskih

proizvoda i usluga. Cilj ove promidžbe je steći prepoznatljivost proizvoda i usluga

hrvatskih tvrtki na tržištu.

Najznačajniji razlozi zbog kojih se proizvodi štite i označavaju su:

· više cjenovne kategorije

· stvaranja identiteta i prepoznatljivosti

· izravne veze proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu

vrijednost i prepoznatljivost tom području, te pridonosi ruralnom razvoju

· osnivanja interesnih udruženja, ako ona još ne postoje u svrhu zajedničkog

nastupa na tržištu, odnosno zajedničke promidžbe prehrambenog proizvoda

32

Kriterije Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko moguće je steći pokretanjem postupka

dodjele prava. Potrebno je popuniti i dostaviti odjelu navedenu dokumentaciju6:

· popunjen, ovjeren i potpisan Zahtjev

· izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra za podnositelja zahtjeva

· izjavu podnositelja zahtjeva o hrvatskom podrijetlu robe (za proizvode)

· rješenja, potvrde, izvještaji o ispitivanju, certifikati ili drugi potvrdni dokumenti

o zadovoljavanju zakonskih odrednica koje se odnose na proizvod ili uslugu

· tehničku dokumentaciju proizvoda ili usluge, promidžbeni materijali i drugu

dokumentaciju za jednoznačnu i pouzdanu identifikaciju proizvoda ili usluge

· certifikate ili druge dokumente o uvedenom sustavu osiguravanja kvalitete,

odnosno sustavu upravljanja kvalitetom

· dokumentaciju o proizvodu ili usluzi s kojom podnositelj zahtjeva raspolaže, a

koja se odnosi na dokazivanje i/ili podupiranje dokaza o natprosječnoj kvaliteti

proizvoda ili usluge

· kratki opis djelovanja, povijesti i drugih podataka o podnositelju zahtjeva

· uzorak proizvoda

· dokumentaciju kojom se argumentira tradicija, znanstveno- istraživački rad,

inovacija ili invencija vezana za proizvod ili uslugu (ukoliko se podnosi zahtjev

za dodjelu prava uporabe znaka «Izvorno hrvatsko»)

· dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku

dodjele znaka

6 Izvor: http://www2.hgk.hr/znakovi/index.asp

33

4. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA GOSPOJA

Poljoprivredna zadruga obitelji Toljanić „Gospoja“ osnovana je 1995. godine. Bazira se

na stoljetnoj obiteljskoj tradiciji uzgoja autohtone sorte vinove loze – Vrbničke

Žlahtine, proizvodnji vina i domaćih rakija u Vrbniku na otoku Krku.

PZ Gospoja ima 10 zaposlenika od kojih su dva enolozi i poljoprivredni tehničari.

PZ Gospoja proširila je svoju proizvodnju na nekoliko prepoznatljivih proizvoda visoke

kvalitete. Najpoznatiji je svakako Žlahtina Toljanić o kojoj će biti više rečeno u

sljedećem poglavlju.

Misno vino je polusuho desertno vino sa 12% alk. i 30 g. šećera po litri. Poseban

proizvod vinarije Toljanić koji je osvojio Decanterovu nagradu u Londonu. Dobiva se

kombinacijom tradicionalne proizvodnje prošeka i nove tehnologije proizvodnje

Žlahtine.

Loza, smokvica, travarica i medica rakije su koje se proizvode u zadruzi.

Domaće crno vino proizvedeno od starih otočnih sorti, jačine 12% alk. proizvodi se u

manjoj količini isključivo za potrebe vlastitih ugostiteljskih objekata.

4.1. Žlahtina Toljanić

"Žlahtina Toljanić" je na domaćim i stranim sajmovima najnagrađivanija žlahtina u

zadnjih 20 godina. Na otoku Krku u Vrbničkoj dolini proizvodi se žlahtina.

Karakteristika joj je prozirna zlatno-zelena boja i svježi miris, a proizvodi se na površini

od 120 hektara. Lagana je, poslužuje se hvaldna i ne starija od 3 godine. Udio alkohola

ovisno o berbi je između 11 – 12%. Za uspjeh žlahtine je zaslužna i proizvodna

tehnologija koja je sve modernija, a doprinosi velikoj kvaliteti ovog vina i ističe ga na

hrvatskim i stranim izložbama i sajmovima vina.

Oznake ''Izvorno hrvatsko'' i ''Hrvatsko primorje'' označavaju Žlahtinu Toljanić koja je

osim njih odbila niz službenih priznanja između 80 drugih proizvoda. Među

najslavnijim hrvatskim vinima uz Pošip, Dingač i Ivan Dolac nalazi se na četvrtom

mjestu.

34

Kemijska svojstva Žlahtine Toljanić:

· relativna gustoća 0.9919

· ukupni alkohol 12,2%

· stvarni alkohol 12,1%

· ukupni ekstrakt 20,3 g/L

· reducirajući šećeri 2,1 g/L

· ekstrakt bez reducirajućih šećera 19,2 g/L

· ekstrakt bez reducirajućih šećera i nehlapive kiselosti 14,6 g/L

· pepeo 2,6 g/L

· pH vrijednost 3,49

· ukupna kiselost kao vinska 5,0 g/L

· hlapiva kiselost kao octena 0,3 g/L

· nehlapiva kiselost kao vinska 4,6 g/L

· slobodni SO2 17 mg/L

· ukupni SO2 112 mg/L

Komisija za organoleptičko ocjenjivanje u postupku senzornog ocjenjivanja ocijenila je

uzorak dana 11.03.2014. sa 83% (prosječna vrijednost medijan) što Žlahtinu Toljanić

svrstava u kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. S 85% i više

ocjenjuju se vrhunska vina.

4.2. Misno vino Toljanić

Misno vino je djelo prerade sorte žlahtina koja je gotovo cijelo stoljeće bila povezana

isključivo sa Poljoprivrednom zadrugom Vrbnik. No, ova je žlahtina nastala od ruku

proizvođača Franje Toljanića.

Zovu ga misno jer ima i suglasnost biskupskog ordinarijata Krk za prodaju pod tim

imenom.

Istaknuto je na etiketi da se radi o ''mirisnom vinu'' što znači da je posve prirodno

proizvedeno bez ikakvih dodataka, a polusnatko navodi da je u njemu ostalo nepovrelog

šećera. Ovo lagano i pitko vino koji sadrži 12% alkohola, bogate je voćne arome svidjet

35

će se svima koji su ljubitelji naglašene voćnosti i slatkastih tonova vina. Ono je

slamnatožute boje, ne previše naglašene sortne arome, ali vrlo slatkog okusa kojem

dominiraju fini slatkasti tonovi. Najugodnije za konzumiranje je hladno.

Odlično se spaja sa mladim sirevima, šurlicama sa morskim plodovima, panacottu sa

preljevom od šumskog voća,a može se poslužiti i kao aperitiv,a temperatura serviranja

bi trebala biti između 7 i 11 stupnjeva.

Toljanićevo misno vino je osvojilo Decanterovu nagradu u Londonu.

36

5. POSTUPAK STJECANJA ZNAKOVA IZVORNO HRVATSKO I HRVATSKA

KVALITETA NA PRIMJERU POLJOPRIVREDNE ZADRUGE GOSPOJA

Uprava PZ Gospoja prepoznala je važnost prepoznatljivosti proizvoda na zasićenom

modernom tržištu kojim vlada sve zahtjevniji i izbirljiviji potrošač te se odlučila svoj

proizvod Žlahtinu Toljanić vizualno označiti znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno

hrvatsko te zaštićenom oznakom izvornosti Hrvatsko primorje.

5.1. Postupak stjecanje prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno

hrvatsko

Uprava PZ Gospoja je 13. studenog 2006. godine pismenim putem predala Hrvatskoj

gospodarskoj komori – centru za kvalitetu Zahtjev za dodjelu prava (Prilog 1) te

Rješenje o davanju dopuštenja za stavljanje u promet proizvoda (Prilog 2) u kome su

navedena kemijska i organoleptička svojstva Žlahtine Toljanić.

Centar za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore je 20. studenog 2006. godine

obavijestio Upravu PZ o pokretanju postupka za dodjelu prava znaka (Prilog 3) a 25.

siječnja 2007. godine Savjet Projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda na

svojoj 35-sjednici donio je odluku o dodjeli prava uporabe znaka Izvorno hrvatsko za

proizvod Žlahtina Toljanić (Prilog 4). Troškovi rješavanja zahtjeva iznosili su 4.000,00

kuna.

PZ Gospoja i Hrvatska gospodarska komora sklopili su u siječnju 2007. godine Ugovor

o pravu uporabe znaka Izvorno Hrvatsko – Croatian Creation (Prilog 5) iz kojeg

proizlazi obveza PZ Gospoja da za svaku godinu uporabe znaka plaća naknadu u iznosu

od 3.000,00 kuna. Po isteku Ugovora ukoliko to želi PZ Gospoja je u mogućnosti

produžiti pravo uporabe znaka izjavom kojom potvrđuje da je razina kvalitete proizvoda

Žlahtina Toljanić jednaka ili bolja onoj koja je bila pri ostvarenju prava uporabe znaka

(Prilog 6).

37

5.2. Osvrt na postupak stjecanja prava uporabe znakova Hrvatska kvaliteta i

Izvorno hrvatsko

Postupak stjecanja prava uporabe znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko s

administrativnog aspekta vrlo je jednostavan. Provodi se kroz 3 jednostavna postupka u

periodu od samo 60 dana. Ti postupci su:

1. Proizvođač dostavlja komori zahtjev za pravo uporabe znakova i potvrdu

nadležnog tijela o svojstvima proizvoda

2. Hrvatska gospodarska komora dostavlja proizvođaču pozitivan odgovor (ili

odbijenicu u slučaju da proizvod ne zadovoljava kriterije za dobivanje prava

uporabe znakova) na zahtjev

3. Proizvođač i Komora potpisuju ugovor o pravu korištenja znakova.

Pri produženju prava uporabe znakova dovoljno je poslati Hrvatskoj gospodarskoj

komori Izjavu da je razina kvalitete proizvoda ista ili viša od one koja je bila pri

ostvarivanju prava uporabe znakova što ukazuje na izvrsnu povezanost i suradnju

Komore i nadležnih tijela koja kontroliraju kvalitetu proizvođača a i o samoj

odgovornosti proizvođača koji su stekli pravo uporabe znakova Hrvatska kvaliteta i

Izvorno hrvatsko te ga iz godine u godinu produžuju.

38

6. ANKETA O PREPOZNAVANJU HRVATKSIH OZNAKA KVALITETE I

ISTRAŽIVANJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Za potrebe ovog diplomskog rada provedena je anketa s ciljem ispitivanja jesu li

građani Republike Hrvatske čuli za znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko,

utječu li ti znakovi na njihov odabir pri kupnji vina i dali su spremni platiti višu cijenu

za vino s oznakom Hrvatska kvaliteta i/ili Izvorno hrvatsko. Anketa je provedena od 13.

– 18. studenog 2014. godine korištenjem kvantitativne metode telefonskog

intervjuiranja. Anketa je provedena na uzorku od 100 građana Republike Hrvatske

starijih od 18 godina. U anketi je korišten upitnik s 3 pitanja a anketu je provela

studentica Sara Jurišević.

Cilj ankete bio je ispitati:

· koliko je stanovnika čulo za znakove kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno

hrvatsko,

· koliko znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko utječu na njihov odabir pri

kupnji,

· dali su spremni izdvojiti do 10% veći iznos novca za proizvod s oznakom

kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko.

Autorica istraživanja je rezultate obradila u paketu MS Office, te rezultate grafičkog i

tekstualnog oblika navodi u nastavku ovog rada.

6.1. Rezultati istraživanja

U daljnjem tekst prikazani su rezultati istraživanja te tekstualno pojašnjenje pojedinog

prikaza uređeno od strane autorice diplomskog rada na temelju dobivenih

rezultataprovedenog istraživanja. Za grafičke prikaze koristio se programski paket MS

Office Excel.

39

Graf 1: Udio stanovnika koji su čuli za znakove kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

72% ispitanika upoznato je sa

znakovima kvalitete

28% ispitanika nije upoznato sa

znakovima kvalitete

Izvor: Vlastita anketa

Na pitanje dali ste čuli za znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko 72 ispitanika

odgovorilo je da su čuli a 28 da nisu čuli za znakove. Ispitanike koji su potvrdno

odgovorili na prvo pitanje ispitano je i utječu li znakovi kvalitete na njihovu odluku o

kupnji proizvoda.

Graf 2: Utjecaj znakova kvalitete na odluku kupca o kupnji proizvoda

Izvor: Vlastita anketa

Od 72 ispitanika koji su odgovorili potvrdno na prvo pitanje njih 67 % odgovorilo je da

znakovi kvalitete utječu na njihov odabiri pri kupnji proizvoda, 13 % je odgovorilo da

utječu ponekad a njih 20 % da ne utječu na njihov odabir pri kupnju proizvoda.

Nadalje, ispitano je dali su kupci spremni izdvojiti do 10% veću svotu novca za

proizvod s oznakom kvalitete.

67 % ispitanika priznaje

da znakovi kvalitete

utječu na njihov odabir

pri kupnji proizvoda

13 % ispitanika je

odgovorilo da utječu

ponekad

20 % ispitanika priznaje

da znakovi kvalitete ne

utječu na njihov odabir

pri kupnju proizvoda

40

Graf 3: Spremnost kupaca da izdvoje do 10% veću svotu novca za proizvod

s oznakom kvalitete

Izvor: Vlastita anketa

Od 57 ispitanika njih 63 % spremni su izdvojiti do 10% veću svotu novca za proizvod s

oznakom kvalitete, njih 25 % samo ponekad a tek 12 % njih nije spremno izdvojiti veću

svotu novca za proizvod s oznakom kvalitete.

Rezultati ove ankete potvrđuju kako hrvatsko tržište čine informirani potrošači upućeni

u kvalitetu proizvoda koji kupuju i koji su spremni izdvojiti više novca za kvalitetan

proizvod. Rezultati navode da je hrvatsko tržište suvremeno tržište na kome se sve više

osjeti doživljajni, senzorski i kulturološki utjecaj proizvođača na kupca te utjecaj kupca

koji odabirom kvalitetnijih proizvoda dovodi ozbiljne proizvođače u situaciju da

neprestano poboljšavaju kvalitetu svojih proizvoda ali i označavaju proizvode

vizualnim znakovima kvalitete.

6.2. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo hrvatsko 2013“

Centar za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore proveo je u prosincu 2013 godine

istraživanje pod nazivom „Kupujmo hrvatsko 2013“. Ciljevi istraživanja bili su ispitati:

· zamijećenost akcije „Kupujmo hrvatsko“ među građanima RH;

· svijest građana RH o potrebi kupnje hrvatskih proizvoda;

· koliko su građani RH lojalni hrvatskim proizvodima i proizvođačima;

· obraćaju li građani RH pri kupnji proizvoda pozornost na podrijetlo proizvoda;

63 % ispitanika spremno je

izdvojiti do 10% veću svotu

novca za proizvod s oznakom

kvalitete25 % ispitanika bi samo

ponekad odvojilo više novaca

12 % ispitanika nije spremno

izdvojiti veću svotu novca za

proizvod s oznakom kvalitete

41

· obraćaju li građani RH pri kupnji proizvoda pozornost na znak Hrvatska

kvaliteta;

· obraćaju li građani RH pri kupnji proizvoda pozornost na znak Izvorno hrvatsko

i dr.

Istraživanje je provedeno od 15.-21. 11. 2013. korištenjem kvantitativne metode CATI

(Computer Assisted Telephone Interviewing) telefonskog intervjuiranja. Istraživanje je

provedeno na uzorku od 1.001 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Uzorak je nacionalno reprezentativan prema regiji i veličini naselja, spolu i dobi

ispitanika. U istraživanju je korišten visoko strukturirani kvantitativni upitnik, sastavljen

od strane Hrvatske gospodarske komore, u trajanju od 5 minuta. Anketu je, prema

narudžbi HGK, provela tvrtka Hendal d.o.o.

Tablica 6: Rezultati istraživanja Kupujmo hrvatsko 2013

P I T A NJ E

Postotak

potvrdnih

odgovora

Jeste li čuli za akciju „Kupujmo hrvatsko” 96,00%

Jeste li vidjeli ili čuli reklamu kojom se reklamira akcija ’’Kupujmo

hrvatsko’’

82,10%

Podržavate li akciju Kupujmo hrvatsko 93,00%

Koliko je vjerojatno da ćete preporučiti prijateljima, poznanicima i

članovima obitelji kupovinu hrvatskih proizvoda

76,30%

Slažete li se da je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj

način pomoglo hrvatskom gospodarstvu

88,60%

Jeste li spremni izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod

jednake kvalitete kao strani?

75,60%

Prilikom kupovine, obraćate li pozornost na podrijetlo proizvoda 70,70%

Obraćate li pri kupnji proizvoda pozornost na znak ”Hrvatska kvaliteta” 55,60%

42

Obraćate li pri kupnji proizvoda pozornost na znak ”Izvorno hrvatsko” 51,90%

Izvor: Sažeti podaci iz Rezultata ankete Kupujmo hrvatsko 2013.

Iz ove ankete vidljivo je da je preko 90% građana Republike Hrvatske upoznato s

aktivnostima Hrvatske gospodarske komore vezanim za promoviranje hrvatskih

proizvoda te da te aktivnosti podržavaju. Preko 70 % njih pri kupnji obraća pozornost

na podrijetlo proizvoda, a preko 50% obraća pozornost na znakove Hrvatska kvaliteta i

Izvorno hrvatsko što su svakako izvrsni rezultati.

6.3. Intervju sa predsjednikom PZ Gospoja Franjom Toljanićem

U svrhu pribavljanja podataka za diplomski rad obavljen je intervju s predsjednikom

uprave Poljoprivredne zadruge Gospoja s otoka Krka gospodinom Franjom Toljanićem.

Gospodin Toljanić je odgovorio na pitanja o svome poslovanju, kako vidi razvoj

vinogradarstva i smatra li da je moguće unaprijediti kvalitetu vina. Intervju je bio

otvorenog tipa u obliku slobodnog i neformalnog razgovora. U nastavku su navedeni

odgovori, a nakon intervjua je objavljena diskusija.

Na pitanje o tome kada je nastala PZ Gospoja i zašto je odabrano to ime, gospodin

Toljanić odgovara: ''U mojoj obitelji je njegovanje autohtone sorte vinove loze

Vrbničke Žlahtine izuzetno važno i traje stoljećima. No, kao poljoprivredna zadruga,

''Gospoja'' je zaživjela 1995. Godine. Ime Gospoja potječe u Vrbniku od crkvice Majke

Božje od zdravlja, a to je stari naziv koji vjerojatno postoji od kada je i sam Vrbnik.''.

Kada je bila riječ o proizvodima navodi Žlahtinu, Mirisno vino, domaće rakije i

domaće crno vino Gospoja.

''Žlahtina je najpoznatija, a proizvodi se na površini od oko 120 hektara u Vrbničkoj

dolini na otoku Krku. Redovito se ističe na hrvatskim i inozemnim sajmovima i

izložbama vina. Posjeduje razna priznanja.

43

Stigla je na Krk 80-tih godina prošlog stoljeća, a u Vrbničkom polju tek između dva

rata. Ime joj potječe od staroslavenskog pridjeva žlahten koji u prijevodu znači

plemenit.

Misno vino se dobiva od prošeka i žlahtine. Desertno je vino i svakako preproučam sa

domaćim šurlicama koje nudimo gostima te desertom sa preljevom od mirisnog vina i

sladoledom od Žlahtine.

Od domaćih rakija proizvodi se loza, smokvica, travarica i medica.

Gospoja je domaće crno vino proizvedeno od starih otočnih sorti.

Uz uzgoj grožđa i vinarstvo proširili smo svoju djelatnost i na ugostiteljstvo kako bi

svoj proizvod mogli prodavati i kroz vlastite ugostiteljske objekte. Vodimo takozvani

proces ''od polja do stola'' jer unutar svoje kuće pratimo proces uzgoja grožđa i

proizvodnje vina do plasmana gotovog proizvoda. Gostima se nudi i izvrsna mlada

junetina iz vlastitog uzgoja. Uz restoran i konobu Gospoja, konobu Vrbnička žlahtina

imamo i pizzeriju i kušaonicu vina Gospoja.

Možemo se pohvaliti i time da smo prije nekoliko godina otvorili u Crikvenici u

iznajmljenom prostoru ono što ja nazivam ''mali prostor za velike gušte'' na 40

kvadratnih metara. To je kušaonica i prodavaonica vina i ostalih proizvoda. Uspijeli

smo dogovoriti i prodaju proizvoda drugih proizvođača pa prodajemo tamo i krčki

pršut, ovčiji sir Glilora sa Paga, žlahtinu Familija članova udruge Žlahtina, pjenušac

Poljoprivredne zadruge Vrbnik Valomet i dr.

Kada je u pitanju izvoz,ono je manje od 10% proizvodnje trenutno, a izvozimo u

Njemačku, Austriju, Nizozemsku, Švicarsku, Švedsku, Englesku i Rusiju. Zanimljivo

nam je švedsko tržište pa se pokušavamo orijentirati što više na izvoz. ''

Na pitanje po čemu je upravo Žlahtina Toljanić poznata odgovara: '' Žlahtina

Toljanić je zbog svoje kvalitete nagrađivano vino na europskom i američkom tržištu.

Karakteristično je za njega da se ne poslužuje ako ima više od 3 godine. Miris je svjež, a

boja je zlatno-zelena. Nosi sa sobom karakteristike Krčkog podnjeblja. Kao sorta grožđa

je prilično zahjetvna zbog priprema tla. Kod organoleptičkog ispitivanja naša je Žlahtina

dobila ocjenu od 83%, pa se možemo pohvaliti visokom kvalitetom obzirom da od 85%

ocjene dobivaju vrhunska vina.''

44

Kada je u pitanju hrana kojom bi se mogla spojiti Žlahtina naveo je: '' Žlahtina

može se poslužiti uz sve vrste riba, većinu rakova i škampa. Gastrolozi se vjerojatno

nebi složili kada mi domaći ljudi kažemo da Žlahtina ide uz sve, izuzeo bi možda jedino

divljač, ali mislim da je teško pogriješiti spoj ovog vina sa hranom, pogotovo ako je

domaće jelo u pitanju.''

O tome prepoznaju li stranci Žlahtinu i povezuju li je sa Vrbnikom, odgovor je

glasio: ''Iznenađujuće je kako stranci sve više dolaze informirani. Turisti su educirani i

prepoznaju ime i kvalitetu. Znaju čak i proizvođače i gdje ih mogu pronaći. Žlahtina sve

više postaje brend. Vjerojatno puno utječe i činjenica da turisti koji su bolje upućeni su

upravo oni u čijim zemljama najviše izvozimo. Pogotovo tu mislim na turiste iz

Austrije, Njemačke i Poljske. Kada dođu u Hrvatsku jako ih privlači i naša kultura i

hrana.''

Koliko je Žlahtina zahtjevna za uzgoj kao što je i na samom početku spomenuo,

rekao je: ''Naše je da od grožđa sačuvamo ono najkvalitetnije što priroda daje. Postoje

tu i neke ''tajne'' koje svaki dobar vinar ima pri uzgoju i obradi grožđa. Naveo bi da je

važno i paziti kako se vinom rukuje, da se previše ne pretače ili filtrira. Treba biti vrlo

pažljivi i doseći nekakav optimum kako bi se održala kvaliteta kod prerade iz grožđa u

vino.''

Poljoprivredna zadruga Gospoja je dio udruge Žlahtina. Pitanje je bilo koliko to

doprinosi svim proizvođačima u udruzi: ''Udruga je poticaj, način na koji smo

napravili korak dalje. Za sada najbolje funkcionira na predstavljanju proizvoda, a

pogotovo kod samog kreiranja brenda Žlahtina.''

Nadalje bilo je pitanje o tome kako se najbolje određuje kvaliteta vina na čemu je

gospodin Toljanić odgovorio: ''Najefikasniji način za određivanje kvalitete vina je

zasigurno već spomenuto organoleptičko ocjenjivanje. Ono nije potpuno obzirom da

kemijskim i fizičkim analizama se postiže veća svijest o kvaliteti vina, no, ovo se

ispitivanje svodi na ocjenjivanje boje, bistroće, mirisa i okusa vina. To je svakako jako

važno kod potrošača.

45

Degustatori imaju iznimno razvijena čula putem kojih određuju osobine pojedinih vrsta

vina. Ocjena profesionalnih kušača je subjektivna, ali to nikako ne umanjuje njenu

važnost kad je u pitanju najgrađivanje proizvoda. ''

Kada je bilo pitanje koja su natjecanja važna i na koji način potrošači mogu

raspoznati kvalitetu vina odgovorio je: '''Natjecanja su biznis. Ozbiljni vinari ne

priklanjaju im se samo tako. No, redovito se prijavljujemo i uvijek nešto dobijemo. Nije

važno je li zlato ili srebro. Najvažnije nam je da je tu naša vinoteka, a nju nitko ne može

zaobići kada dođe na Krk i želi isprobati nešto domaće i kvalitetno. International Wine

and Spirit Competition je najpoznatije natjecanje koje se odvija svake godine u

Londonu i smatra se najutjecajnijim za dodjelu priznanja vinima i žestokim pićima.

Potrebno je navesti i Decanter World Wine Award koji spaja profesionalne kušače koji

putem rigorozne kušnje na međunarodnoj razini proglašavaju najbolja vina. Nakon

izbora pobjednička imena budu objavljena u Decanterovom časopisu i na taj način

spomenuta vina postaju svjetski poznata.''

Na pitanje kako je Žlahtina Toljanić osvojila svoja priznanja odgovorio je: ''

Žlahtina Toljanić posjeduje etiketu ''Izvorno hrvatsko i zaštićena je oznakom ''Hrvatska

kvaliteta'' i ''Hrvatsko primorje''.

''Izvorno hrvatsko'' je etiketa koju smo dobili zbog uzgoja vinove loze, proizvodnje vina

i zbog načina života karakterističnog za naš otok. Naš je rad prepoznat i zbog

marljivosti i upornosti kod uzgoja poljoprivrednih kultura i njihove prerade te smo

stvorili proizvod dodane vrijednosti.

''Hrvatska kvaliteta'' nas označuje na tržištu i dokazuje našu vrijednost.

''Hrvatsko primorje'' je dodjeljeno zbog našeg položaja, mikroklimatskih uvjeta, sorte i

načina prerade grožđa.

Kvaliteta našeg vina nije upitna, može se reći da je Žlahtina na listi sa četiri najslavnija

hrvatska vina – uz Pošip, Dingač i Ivan Dolac.''

Sljedeće pitanje odnosilo se na cijenu vina u restoranima i smatra li gospodin

Toljanić kao vinar, ali i kao ugostitelj da su cijene previsoke i najčešće nedostupne

klijentima i da time se umanjuje vrijednost vina: '' Mislim da je neminovno da se

46

cijena vina mora uskladiti sa cijenom hrane. Izbor ostaje na ugostiteljima jer svatko

odlučuje sam kolika će biti cijena i to je stvar matematike i čiste zarade. U

prepoznavanju kvalitete vina direktno prema potrošačima pomažu nam izložbe i

degustacije, ali često smo bili svjedoci kada su upravo ugostiteljski objekti u pitanju da

ljudi pomalo izbjegavaju naručiti vino uz jelo ili se bar dobro raspituju prije. Svakako sa

od mišljenja da se cijene moraju uskladiti sa hranom kako bi vino bilo dustupnije

svima.''

47

7. DISKUSIJA

Svaki način mjerenja, koliko god sofisticirani bio, sklon je greškama. Vrlo je važno biti

svjesni da kada se rade mjerenja prisutne su i greške i da perfekcija ne postoji. Osobito

se moraju kontrolirati i ponavljati pokusna mjerenja. U današnjem danu kada je

korištenje digitalnim mjerilima najrasprostranjenije također je važno ne oslanjati se

previše na brojke i postotke jer i oni mogu zavarati.

Ponekad, u nekim segmentima i sami ljudi mogu biti ''mjerila''. Moguće je tako da

osoba mora ocjeniti kvantificirajući određene karakteristike poput ljepote, okusa ili

''gušta''. Najčešće je to slučaj kod izbora ljepote i degustacije vina. Ono što je kod te

vrste ocjenjivanja logično upitati je jesu li te ocjene ponovljive, odnosno kako kritičar

može ocjeniti određenom ocjenom ponuđeno vino a da je poznata razina greške tog

mjerenja? Ukoliko se ocjenjivanje ponovi, ali na slijepo, hoće li ocjena ostati

nepromjenjena?

Umirovljeni profesor i mali proizvođač vina u sjevernoj Kaliforniji, Robert Hodgson

ispitao je subjektivnost. Dokazao je da kušači na California State Fair (vinsko natjecanje

na sajmu u Kaliforniji u gradu Sacramento) ocjenjuju različito ista vina kada ih kušaju u

više navrata. Zanimalo ga je kako je moguće da njegovo vino ponekad dobije zlatnu

medalju na kakvom vinskom natjecanju, a da na nekom drugom natjecanju nije ostvario

ni približno iste rezultate. Je li razlog bio kvaliteta boca u kojima se dopremalo vino ili

kvaliteta mišljenja pojedinih kušača? Odlučio je tako 2003. godine kontaktirati G.M.

Pucilowski, predsjednik udruge kušača California State Fair wine competitiona.

Ponudio je analizu nepovezanu uz iskustvo koje njegovi kušači posjeduju, a

selekcionirani su proizvođači vina, prodavači, profesionalni kritičari, novinari vinskog

sektora, profesori enologije i vinokulture. Svi su to navedeni profesionalci koje možemo

nazvati ekspertima i koji pored toga su položili seminare o osjetilnoj procjeni vina na

Univerzitetu u Kaliforniji. Na toj manifestaciji svake godine ocjenjeno je 3000 vina iz

Kalifornije uz žiri od šesnaest panela po četiiri kušača.

48

Od 2005. do 2008. godine ispitano je između 65 i 70 kušača svake godine. U svakom

krugu kušanja na slijepo svaki je kušač dobio 30 vina. Poneki od njih su bili kampioni

od tri mjerice unutar iste boce. Cilj je bio izmjeriti kompetencije kušača; njihova

sposobnost ponavljanja ocjena kušajući isto vino. Kako Hodgson kaže, bila je to mjera

eksperimentalne greške kušača.

Kako nebi došlo do dogovaranja ili izmjenjivanja mišljenja te ujedno i kontaminacije

ispitivanja, ocjena koju je dodjelio svaki kušač pojedinim vinima iznosio se simbolima i

pretvarao se nakon toga u numeričku skalu od 80 do 100. Svaka je ocjena registrirana

pojedinačno.

Rezultati su bili zanimljivi. Na isto vino, od strane istog kušača, ocjene su varirale +/- 4

boda od 20 mogućih. Međutim, samo je jedan kušač na njih deset bio dosljedan svoje

ocjene i ponavljajući ju sa najvećom devijacijom od +/- 2 boda. Suprotno tome, 10%

kušača je pokazalo ogromne varijacije koje su bile i preko 12 bodova od 20 mogućih. U

18% slučajeva kušači su savršeno ocjenili vina iako je važno naglasiti da se radilo o

tipičnim vinima sa nižim ocjenama. Zaključuje time da su kušači bili dosljedni u

negativnom ocjenjivanju jednog vina (AFP, 2013). .

Očito pitanje koje se postavlja bilo je je li ta dosljednost slučajna ili su sistematično

najbolji kušači natjecanja potvrđivali svoje rezultate i tijekom drugih godina na vinskim

natjecanjima. Na neki bi način to bila vodilja kako bi se došlo do najboljih kušača.

Hodgson je pokušao doći do tog odgovora, ali uspostavilo se da ne postoji određeni

kriterij za utvrditi tu tezu. Kušač koji je bio osobito dosljedan npr 2005. godine nije to

bio 2006. i obratno. To znači da je kod nekih kušača dosljednost bila često slučajna.

Svijet vina ima podjeljena mišljenja o istraživanju. S jedne strane pokazalo se mnogo

interesa za rezultate, ali je bilo i velikih polemika i kritika na račun Hodgsona. Sam

predsjednik žirija kušača, G.M. Pucilowski izjavio je da su profesionalci ozbiljno

shvatili Hodgsonovo istraživanje i slažu se da je važno uzeti za ozbiljno rezultate kako

bi kvaliteta kod ocjenjivanja na vinskim natjecanjima bila što pravednija. Oni koji su se

najviše žalili na istraživanje bili su novinari stručnjaci za vino koji se osjećaju prozvano

49

jer i sami dodjeljuju ocjene po pojedinim novinama i časopisima određenim vinima

(Robert T.Hodgson, 2008.).

Slična istraživanja su 2008. godine proveli Richard Gawel i Peter Godden. Ovi

australijski istraživači došli su do rezultata da je samo 30% kušača dosljedno svojem

ocjenjivanju. Dokazali su da je prisutna velika promjenjivost mišljenja kod kušača.

Osobito se isticala činjenica da kušači imaju više problema kod ponavljanja ocjena

bijelih vina u odnosu na crvena, gdje su dokazali veću stručnost (Gawel, R., & Gooden,

P. W, 2008).

Osvrtom na navedena istraživanja jasno je da je subjektivnost kod kušača naglašena.

Svaka osoba ima svoje preferencije i prenosi ih na ocjenjivanje vina. Svakako je od

iznimne važnosti činjenica da su svi kušači pripremljeni posebnim tečajevima

razlikovati i procjeniti kvalitetu proizvoda. No, sudeći prema rezultatima istraživanja,

nije ni to najutjecajniji faktor za odluke jer se iz analize utvrdilo da niti jedan od kušača

nije uvijek bio dosljedan svojoj ocjeni što ne mora izričito dovesti u pitanje kvalitetu

vina, ali se očituje kroz ocjene. Mjerilo koje je zasigurno najbolje izvesti kroz ovakva

ispitivanja vina zasigurno je ocjena cjeloukupnog žirija, odnosno više kušača koji će

subjektivno ocjeniti, ali će se ocjena na kraju ipak zbrojiti i dovesti do konačnog općeg

mišljenja. Ono što je proizišlo kroz istraživanje i što je možda marginalizirano, ali

svakako važno je da su kušači nižom ocjenom ocjenili vina slabije kvalitete što bi

konačno dovelo do zaključka da ako nisu uvijek u stanju razotkriti najbolju kvalitetu i

na taj način preporučiti vrhunsko vino svakako su u mogućnosti kupcima i

zainteresiranima skrenuti pažnju na izbjegavanje proizvoda manje kvalitete.

Kako bi razlikovali proizvode više i manje kvalitete osim samih testiranja

profesionalnih kušača, često se kupci oslanjanju i na same svoje sposobnosti. Najčešće

je razlog tome što ne vjeruju profesionalcima ili su jednostavno radoznali i žele

isprobati sami proizvod kako bi razaznali koji im najviše odgovara. U tu svrhu veliku

ulogu ima marketing. Časopisi, reklame, letci, a svakako i prisutpačne cijene i njihova

objava i akcije djeluju pozitivno na kupce. Osobni izbor može biti olakšan ukoliko je

kupcu dostupan veći broj informacija koje dobiva od vanjskog marketinškog sustava.

50

Odabir je olakšan kada sam kupac može isprobati proizvod na sajmovima i izložbama

vina, ali kako bi prepoznao kvalitetu najčešće slijedi cijenu i etiketu koju ono posjeduje.

Kada je riječ o vinima mnogo je natjecanja koja nagrađuju izvrsnost vina i time olakšaju

odabir finalnom kupcu. Natjecanja mogu biti na domaćoj bazi ili međunarodna.

Svako natjecanje ističe način ocjenjivanja vina putem kojeg će ono najbolje doći do

prestižne nagrade i reklame. Naša domaća natjecanja najčešće se odvijaju na lokalnoj

bazi, gradu ili županiji. Među njima su istaknuta Zlatna kapljica u Beretincu pored

Varaždina, Dubrovnik FestiWine te Wine Expo koji se ove godine održavao u Splitu i

Makarskoj. Osobitost kod ovih natjecanja je ocjenjivanje kušača po metodi 100

pozitivnih bodova, a rijetko koje se natjecanje u Hrvatskoj izvodi u potpunosti

laboratorijskim putem, gdje je npr samo selekcija time omogućena kod Dubrovnik

Festiwine natjecanja. Zanimljiv je primjer natjecanja Vinestra – svijet malvazija gdje se

javlja prosječna vrijednost sa eliminacijom ekstrema, a samo je natjecanje

međunarodnog karaktera (Nikolina Fako, 2014).

Kod stranih natjecanja osim laboratorijskog ispitivanja uvijek se odvija i

organoleptičko, a kao što je već bilo govora kod International Wine and Spirit

Competiton ocjenjivanje se vrši drugačije. IWSC jedino je natjecanje takve vrste koji

provodi kušanje na slijepo dva puta, a čaše su odvojene od žirija u posebnoj prostoriji.

Ispitivanje se vrši po panelima odabranih iz više od 300 potpuno kvalificiranih sudaca iz

vinske industrije te se tek tada odvijaju opsežne kemijske analize. Proizvodi se

ocjenjuju po regijama; vrsti i dobi (IWSC).

Zasigurno je ocjena određenog povjerenstva od iznimne važnosti svim kupcima i jasno

je da svako podneblje koristi svoje metode koje smatra najjedostavnijim i

najsvrsihodnijima za dokazivanje kvalitete proizvoda. Uspoređujući tako International

Wine and Spirit Competition sa domaćim izborima za vino, vidljivo je da osim same

korištene metode razlikuju se i broj i kvalifikacije dotičnih kušača koji svojim

mišljenjem doprinose prepoznatljivosti vina. Najbolje ocjene dovode do nagrada koje

ostaju zabilježene i putem kojih se vina i njihovi proizvođači mogu sortirati u

određenim vrsnim i kvalitetnim rangovima.

51

8. ZAKLJUČAK

Razvojem upravljanja kvalitetom od suvremenog ka tradicionalnom konceptu

upravljanje kvalitetom postalo je okosnica svakog uspješnog poduzeća. Potpuno

upravljati kvalitetom jedino je moguće ukoliko se visoki standardi implementiraju u

svaki proces i funkciju poduzeća.

Vođeni time menadžeri poduzeća uvode sustave upravljanja kvalitetom u svoje

poslovanje s ciljem postizanja što veće kvalitete koja vodi ka vodećoj realizaciji dobra

ili usluge odnosno većem uspjehu poduzeća. Danas na tržištu svake robe ili usluge, pa

tako i vina, kupac nailazi na širok asortiman ponuđenih proizvoda. Na hrvatskom tržištu

trenutno su proizvodi 41.361 domaćeg vinara (HGK, 2013) a o raznolikosti ponude

govori i podatak Državnog zavoda za statistiku kako je Hrvatska do polovice 2014.

godine uvezla vina u vrijednosti od čak 85 milijuna kuna.

Na hrvatskom tržištu teško je konkurirati zbog blizine talijanskog tržišta bogatog

vrhunskim vinima a kome su hrvatski potrošači skloni gravitirati. Takvo stanje na

tržištu dovelo je proizvođače vina u situaciju da moraju proizvoditi što kvalitetnije

proizvode te svoje proizvode promovirati, nagrađivati i označavati kao kvalitetne.

Vizualni znakovi kvalitete imaju sve veći utjecaj na kupce i njihovu odluku pri odabiru

proizvoda koji će kupiti što posljedično utječe na prodanu količinu tih proizvoda. Koliki

je taj utjecaj prikazano je rezultatima istraživanja Odjela kvalitete Hrvatske gospodarske

komore „Kupujmo hrvatsko 2013“, istraživanja provedenog za potrebe ovog rada te

podataka Poljoprivredne zadruge Gospoja o ostvarenoj prodaji Žlahtine Toljanić od

kako proizvod ima ove znakove kvalitete.

Potrebno je naglasiti i da je Republika Hrvatska uvela Nacionalni program pomoći

sektoru vina 2014.-2018. god. Program je osmišljen upravo za pomoć obzirom da je

konkurencija slaba u navedenom sektoru i gdje je svakako naglašena potreba povećanja

konkurentnosti hrvatskih vina. Nužne smjernice u koje treba ulagati su nove tehnologije

za proizvodnju vina, nabava linije za punjenje i pakiranje te označavanje i svakako

opremanje laboratorija. Također, svijest o novim zahtjevima tržišta iz područja

52

sigurnosti hrane i visoki ekološki standardi u procesu proizvodnje nisu zanemarivi kad

je riječ o dodatnim troškovima s kojima se svi vinari, pogotovo oni uspješniji i u fazi

modernizacije suočavaju.

Tehnička i tehnološka razina proizvodnje ubrzano će rasti ulaganjem u proizvodne

objekte. Navedena će ulaganja imati značajni utjecaj na poboljšanje kvalitete vina i

podizanje učinkovitosti proizvodnje. Očekuje se i poboljšanje kvalitete konačnog

proizvoda. Korištenje novih tehnologija i strojeva biti će prihvatljivije.

U Hrvatskoj se sve više javlja svijest o usitnjenosti vinograda te velikom broju malih

proizvođača. Cilj je pomoći osigurati opstanak i razvoj vinarskih gospodarstava te

povećanje njihovog dohotka. Kvaliteta života i življenja biti će obogaćena ukoliko se na

taj način indirektno osigura opstanak ruralnih područja u odnosu na dane mogućnosti

otvaranja novih radnih mjesta. (Ministarstvo poljoprivrede, 2013.)

Novi trend kojeg pozdravljaju potrošači je biološka proizvodnja vina. Već prije više od

stotinu godina zamijećeno je da u nekim vinima potkraj alkoholnog vrenja ili poslije u

tijeku čuvanja, dolazi do smanjenja kiselosti. Danas je poznato da je ustvari riječ o

razgradnji jabučne kiseline, koju stanovite vrste mliječno-kiselih bakterija, nazočne u

vinu, razlažu na konačne produkte - mliječnu kiselinu i ugljični dioksid.

Stoga se ovaj proces često naziva i biološkom razgradnjom kiselina ili biološkom

deacidifikacijom vina. Neki tu pojavu nazivaju i drugim vrenjem, ukazujući tako na

njezino značenje u oblikovanju kakvoće vina. U nekim vinarskim zemljama visoke

kulture proizvodnje i potrošnje vina, primjerice u Francuskoj i Švicarskoj, malolaktičko

vrenje je čimbenik kakvoće crnih vina. (Prvi hrvatski vinogradarski portal, 2015.)

No, nisu sve novosti na području vinarstva pozitivne. Nekoliko je problema današnjih

trendova kada je vino u pitanju. Prvo je činjenica da dominiraju poznata imena i sorte

vina poput Chardonnay, Cabernet Souvignon, Merlot, Syrah, Pinot, Rizling Rajnski i dr.

S druge strane zanemaruju se stare, autohtone sorte. To dovodi do gubitka biološke

raznolikosti, sužavanja bogatstva ponude i gubitka prepoznatljivosti pojedinih

zemljopisnih područja. Ovakav je trend vidljiv sve više u Hrvatskoj.

53

S druge strane postoji i trakozvana hiperprodukcija ‘’masovnih vina’’ koja je postal

problem kod mnogih zemalja a očituje se činjenicom da jeftina vina sve teže nalaze put

do kupca. Današnji su portošači vrlo izbirljivi i cijene kvalitetu, originalnost

(autohtonost) te u novije vrijeme i ekološki proizvedena vina. (Zdravko Milić, 2012.)

Zbog široke ponude proizvoda velikih cjenovnih i kvalitativnih razlika kupci se sve više

odlučuju kupovati proizvode označene znakovima kvalitete kao jamstvom da proizvodi

zadovoljavaju određenu razinu kvalitete. S druge strane, proizvođačima na takvom

tržištu jedino kvalitetan proizvod može donijeti probitak i poslovnih uspjeh. U svjetskoj

praksi znakovi kvalitete koriste se već duže vrijeme a u hrvatskoj od 2005. godine od

kako je Hrvatska gospodarska komora pokrenula projekt identificiranja najkvalitetnijih

hrvatskih proizvoda znakovima kvalitete „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“.

Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 169 proizvoda i 3 usluge. To su natprosječno

kvalitetni proizvodi i usluge proizvedeni na području Republike Hrvatske. Znak

Hrvatska kvaliteta je priznanje proizvodu i proizvođaču a jamstvo kupcu da je riječ o

proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh svjetske

ponude. Znak Izvorno hrvatsko do sada je dobilo 106 proizvoda i 2 usluge. Ti proizvodi

nastali su na području Republike Hrvatske kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno

istraživačkog rada, inovacije i invencije.

Formalni postupak stjecanja prava uporabe znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno

Hrvatsko zahvaljujući hvale vrijednoj organiziranosti i efikasnosti Odjela kvalitete

Hrvatske gospodarske komore vrlo je jednostavan proces, no postizanje kvalitete

proizvoda koji zadovoljava kriterijima za stjecanje prava uporabe znakova te održavanje

tog nivo kvalitete dugotrajan je i zahtjevan proces provedbe potpunog upravljanja

kvalitetom.

U intervju obavljenom za potrebe ovog rada gospodin Franjo Toljanić istaknuo je da

Poljoprivredna zadruga Gospoja od kako posjeduje pravo uporabe oznaka kvalitete

Hrvatska kvaliteta i Izvorno Hrvatsko za proizvod Žlahtina Toljanić bilježi godišnji

porast prodaje tog proizvoda od 15% na domaćem i 2% na stranom tržištu. Nadalje

54

ističe kako je ovakav način obilježavanja kvalitetnih proizvoda i usluga u svijetu

odavno prisutan te pozdravlja inicijativu Hrvatske gospodarske komore da obilježi

najkvalitetnije hrvatske proizvode te ih kao takve, visokokvalitetne predstavi svjetskom

tržištu.

Gospodin Toljanić je naglasio da od početka uporabe znakova Hrvatska kvaliteta i

Izvorno hrvatsko iz godine u godinu bilježi visok porast prodaje Žlahtine Toljanić na

domaćem te nešto niži ali kontinuirani porast na stranom tržištu. Navodi kako su

znakovi kvalitete svakako utjecali na prepoznatljivost njihove Žlahtine Toljanić na

domaćem i stranom tržištu te kako strani kupci daju veći značaj oznakama kvalitete

nego li domaći.

Anketa provedena za potrebe ovog rada i istraživanje Hrvatske gospodarske komore

„Kupujmo hrvatsko 2013“ potvrdili su da se pri kupnji proizvoda prednost daje

proizvodima s oznakom kvalitete odnosno jamstvom kvalitete pa je prodaja takvih

proizvoda u sve većem porastu što dovodi do veće zarade proizvođača ali i

prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i svjetskom tržištu.

Identificiranjem najkvalitetnijih hrvatskih proizvoda te njihovim obilježavanjem

znakovima kvalitete hrvatsko je gospodarstvo uspješno prepoznalo ono najbolje

što ima te takve proizvode može ponuditi cijelom svijetu.

55

LITERATURA

Knjige

1. I. Bakija: Kontrola kvalitete, Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

2. H. Skoko: Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2000.

3. T. Lazibat: Upravljanje kvalitetom, Znanstvena knjiga, Zagreb, 2009.

4. Z. Krivokapić: Laboratorija i kvaliteta vina, Zadužbina Andrejević, Beograd,

2010.

Članci

1. M. Drljača: Troškovi kvalitete – povijesni razvoj spoznaja i perspektive,

Zbornik radova 5. Simpozija Suvremena stremljenja u upravljanju kvalitetom,

Hrvatsko društvo menadžera kvalitete i Oskar, Zagreb, Trogir, 2003, str. 151-

159.

2. Z. Pavlek: Nove vrijednosti za potrošača, Suvremena trgovina, broj 01/2007

Web

1. Agroklub – Vino kao destinacijski suvenir, Zdravko Milić, 2012.

(http://www.agroklub.com/vinogradarstvo/vino-kao-destinacijski-suvenir/7805/,

07.07.15.)

2. Agroklub – Vinska manifestacija, Nikolina Fako, 2014.

(http://www.agroklub.com/pretraga/vinska-manifestacija/66829/, 13.07.15.)

3. Autralian Journal of Grape and Wine Research - Gawel, R., & Gooden, P. W –

Evaluation of consistancy of wine quality assesments from expert wine tasters,

2008 (http://www.aromadictionary.com/articles/tasterconsistency_article.pdf,

12.07.15.)

4. Bakovič: Upravljanje kvalitetom – Skripta, Ekonomski fakultet Zagreb, 2013.

(http://web.efzg.hr/dok/TRG/tbakovic/4.%20Upravljanje%20kvalitetom.pdf,

22.11.14.)

5. European wine academy (http://www.europeanwineacademy.org, 28.01.15.)

56

6. Hrvatska gospodarska komora (https://www.hgk.hr, 15.12.14.)

7. Chartered Quality Institute (http://www.thecqi.org/Knowledge-

Hub/Resources/Factsheets/Total-quality-management/ , 06.03.15.)

8. International wine and spirit competition (http://www.iwsc.net, 06.03.15.)

9. I. Mencer: Marketing kvalitetete – Skripta, Ekonomski fakultet Rijeka, 2011.

(http://issuu.com/kvaliteta.net/docs/mencer-/1, 02.04.2015.)

10. IWSC (http://www.iwsc.net/overview, 13.07.15.)

11. Journal of wine economics - Robert T.Hodgson – An Examination of Judge

Reliability at major U.S. Wine Competition, 2008

(http://www.letastevin.org/Hodgson%202008%20Examination%20of%20judge

%20reliability%20at%20major%20us%20wine%20competition.pdf, 12.07.15.)

12. Limun.hr (http://limun.hr/afterwork/main.aspx?ID=40576&pojam=toljanić,

06.07.15.)

13. Ministarstvo poljoprivrede – Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. –

2018.(http://www.mps.hr/UserDocsImages/Nacionalni%20program%20pomo%

C4%87i%20sektoru%20vina%202014%20-2018.pdf, 06.07.2015.)

14. Nepce (nepce.com, 19.12.14.)

15. N. Jolić: Kvaliteta i normizacija – Skripta, Fakultet prometnih znanosti,

Sveučilište u Zagrebu, 2014.

(http://www.fpz.unizg.hr/njolic/dip/pdf/Kvaliteta_i_normizacija_Predavanja.pdf,

02.04.15.)

16. Pearl touch of Croatia (http://www.pearlsofcroatia.com/, 12.12.14.)

17. Prvi hrvatski vinogradski portal – Biološko smanjenje kiselina u vinu ili

malolaktičko vrenje, AFP, 2015. (http://www.vinogradarstvo.hr/preporuke-i-

aktualni-savjeti/aktualni-savjeti-vinarstvo/pretok-i-bistrenje-vina/410-biolosko-

smanjenje-kiselina-u-vinu-ili-malolakticko-vrenje, 07.07.15.)

18. Poljoprivredna zadruga Gospoja (http://www.gospoja.hr, 13.12.14.)

19. Svijet kvalitete – portal o kvaliteti (http://www.svijet-kvalitete.com,18.01.15)

20. The Australian Wine Research Institute, Wine History

(http://winehistory.com.au/wiki/Wine_History, 09.02.15.)

21. Total Quality Managment, R. Dan Reid, 2015.

(http://www.wiley.com/college/sc/reid/chap5.pdf , 17.03.15.)

57

22. Vinogradarstvo (http://www.vinogradarstvo.hr, 18.12.14))

23. Z. Perić: Upravljanje kvalitetom – Skripta, Veleučilište u Rijeci, 2013.

(http://www.veleri.hr/?q=node/737, 18.12.14)

24. Wine-searcher (http://www.wine-searcher.com/m/2013/07/controversial-wine-

judging-study-the-real-story,12.07.15.)

Ostali izvori

1. Uredba Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj

organizaciji tržišta u vinarstvu

2. Pravilnik o minimalno tehničko-tehnološkim uvjetima za proizvodnju vina i

voćnih vina te prodaju vina, drugih proizvoda od grožđa i vina kao i voćnih vina

(NN 102/04, 91/05, 71/06, 73/07, 08/08, 88/09, 24/11, 152/11)

3. Pravilnik o uvjetima analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina te

voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina (NN 102/04, 64/05)

4. Pravilnik o oglašavanju vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i voćnih

vina (NN 105/04)

5. Pravilnik o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (NN 106/04,

137/12, 142/13)

6. Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04, 14/05,

42/05, 62/05, 03/06, 37/06, 76/06, 44/07, 118/07, 133/07, 86/08, 117/08, 148/08,

45/09, 153/09, 46/10, 129/10, 31/11, 78/11, 67/12, 101/12)

7. Pravilnik o superanalizi vina, voćnih vina i drugih proizvoda od vina i voćnih

vina (NN 71/08)

8. Pravilnik o stavljanju u promet vina i vina sa zaštićenom oznakom izvornosti

(NN 142/13)

9. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom

„Hrvatski otočni proizvod“ (NN 47/07)

10. Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze (NN 74/12, 80/12,

48/13, 159/13)

11. Lista tradicionalnih izraza za vino (NN 96/07, 62/10, 133/10, 14/11, 52/12,

75/13, 138/13)

58

12. Pravilnik o proizvodnji vina (NN 02/05)

13. Lista zemljopisnih oznaka (NN 06/04, 112/08)

14. Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06)

59

POPIS GRAFIKONA

Broj Naziv Stranica

1 Udio stanovnika koji su čuli za znakove kvalitete Hrvatska kvaliteta i

Izvorno hrvatsko 39

2 Utjecaj znakova kvalitete na odluku kupca o kupnji proizvoda 39

3 Spremnost kupaca da izdvoje do 10 % veću svotu novca za proizvod s

oznakom kvalitete 40

POPIS SLIKA

Broj Naziv Stranica

1 Kvaliteta prema učinku stajališta 11

2 Uporabna vrijednost robe 12

3 Karakteristike kvalitete 14

4 PlanDoCheckAct Krug 17

5 Ocjenjivanje vina 26

POPIS TABLICA

Broj Naziv Stranica

1 Tok razvoja tradicionalnog u moderni koncept kvalitete 9

2 Tržišta prema platežnoj moći kupca 13

3 Povijest vina i vinarstva IWSC 20

4 IWC grupa 23

5 Hrvatska vina koja posjeduju IWSC nagradu 24

6 Rezultati istraživanja „Kupujmo hrvatsko 2013“ 41

60

POPIS PRILOGA

Broj Naziv

1 Zahtjev za dodjelu prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno

hrvatsko

2 Rješenje Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo o davanju dopuštenja za

stavljanje proizvoda u promet

3 Obavijest o pokretanju postupka za dodjelu prava uporabe znakova

Izvorno hrvatsko

4 Odluka o dodjeli prava uporabe znaka Hrvatska Izvorno hrvatsko

5 Ugovor o pravu uporabe znaka Izvorno hrvatsko

6 Izjava proizvođača u svrhu produženja prava uporabe znaka Izvorno

hrvatsko

61

Prilog 1: Zahtjev za dodjelu prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

62

Prilog 2: Rješenje Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo o davanju dopuštenja za

stavljanje proizvoda u promet

63

64

Prilog 3: Obavijest o pokretanju postupka za dodjelu prava uporabe znakova

Izvorno hrvatsko

65

Prilog 4: Odluka o dodjeli prava uporabe znaka Hrvatska Izvorno hrvatsko

66

Prilog 5: Ugovor o pravu uporabe znaka Izvorno hrvatsko

67

68

Prilog 6: Izjava proizvođača u svrhu produženja prava uporabe znaka Izvorno hrvatsko

69