sveuĈiliŠte hercegovina fakultet...

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

SVEUĈILIŠNI STUDIJ

ODGOJNIH ZNANOSTI1

STUDIJSKI PROGRAM

Akademska 2015/16. godina

1 Studij odgojnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao

integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.



ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: ODGOJNE ZNANOSTI

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM

2. PREDŠKOLSKI ODGOJ – NASTAVAK STUDIJA

3. RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM

4. RAZREDNA NASTAVA – NASTAVAK STUDIJA

5. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM

6. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM

7. OPĆA PEDAGOGIJA

UVOD

Prvostupnik odgojnih znanosti nakon studiranja na studiju odgojnih znanosti osposobljen je za slijedeće

kompetencije:

a/ Profesionalne kompetencije

- raspolaţe solidnom razinom općih znanja,

- osposobljen je za planiranje vlastitih radnih i profesionalnih aktivnosti,

- osposobljen je za izvoĊenje i realizaciju zadataka iz domena njegove struke,

- kroz sadrţaje iz metodologije i statistike osposobljen je za sudjelovanje u akcijskim istraţivanjima i

manjim operativnim projektima,

- postigao je solidna znanja iz oblasti samovrjednovanja i vrjednovanja postignuća djece razliĉitog

uzrasta

b/ Pedagoško-didaktičke i metodičke kompetencije

- Na zavidnoj razini osposobljen je za razumijevanje pedagoške i didaktiĉke teorije i njene primjene u

radu s djecom razliĉitog uzrasta

- osposobljen je za snalaţenje u podruĉju odgojne djelatnosti,

- ovladao je vještinama pouĉavanja i praćenja,

- osposobljen je za izradu priprema i za izvoĊenje praktiĉnog odgojnog rada s djecom razliĉitog

uzrasta,

- ovladao je tehnikama i procedurama rješavanja brojnih pitanja odgojne prakse u radu s djecom

razliĉitog uzrasta,

- posjeduje vještine upravljanja odgojnom skupinom,

- osposobljen je za motiviranje djece i njihovo aktivno sudjelovanje u radu.

c/Radne kompetencije

- Izgradio je solidne vještine suradnje, kako s djecom i kolegama na radnom mjestu, tako i sa

roditeljima i starateljima,

- Osposobljen je za njegovanje predanosti u poslu, za timski rad, za njegovanje kvalitete,

- Za izgraĊivanje i njegovanje odgovornosti na poslu, za savjesnost i ustrajavanje na postavljenim

cijevima i zadacima,

- Zbog uzrasta s kojim radi kod prvostupnika je posebno njegovan i izgraĊivan optimizam, motivacija

za rad, osjećaj za pravilan govor i jeziĉnu pismenost, kao i uĉenje engleskog jezika

Kod prvostupnika odgojnih znanosti tijekom studija razvijane su kompetencije za struĉnu osposobljenost,

pedagoško-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i komunikacijsko-refleksivnu

osposobljenost.

Poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je osposobljavanju prvostupnika za rad u multikulturalno

mješovitim skupinama i za rad s djecom s posebnim potrebama i za integraciju te djece u redovite odgojne

skupine. U radu s djecom s posebnim potrebama u dovoljnoj mjeri je osposobljen za rad na prevenciji,

detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu osoba s posebnim potrebama te sudjelovanju u rehabilitaciji i

edukaciji.

Prvostupnici odgojnih znanosti na zavidnoj razini su osposobljeni za cjeloţivotno obrazovanje i za primjenu

suvremene ICT tehnologije, u onoj mjeri u kojoj je to moguće na prvom ciklusu visokog obrazovanja.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Preddiplomski studij odgojnih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom

prediplomskog studija odgojnih znanosti stjeće se akademski naziv: prvostupnik/ca

(baccalaureus/baccalaureua) odgojnih znanosti s naznakom smjera.

b) uvjete za upis na studijski program;

Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje

povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se

mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku

spremu odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje navedenop povjerenstvo.

Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno

povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što

poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student

upisao.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u nastavnom

planu u sljedećoj tablici.

I. SEMESTAR

Uvod u odgojne znanosti 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ01

Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki

PSOZ02

Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki

PSOZ03

Osnove hrvatskog jezika -

lektorske vjeţbe

0 0 3 5 Opći

PSOZ04

Osnove engleskog jezika –

lektorske vjeţbe

0 0 3 5 Opći

PSOZ05

Osnove kineziologije 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ06

Osnove rekreacije 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ07

II. SEMESTAR

Osnove pedagogije 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ08

Osnove psihologije 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ09

Osnove defektologije 1 1 2 5 Obvezni

PSOZ10

Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

PSOZ11

Engleski jezik struke – lektorske

vjeţbe

0 0 3 5 Opći

PSOZ12

Pedagogijski praktikum 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ13

Pedagogijski portfolij 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ14

III. SEMESTAR

Obiteljska pedagogija 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ15

Osnove sociologije 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ16

Rani edukacijsko-rehabilitacijski

tretman 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ17

Razvojna psihologija 1 1 2 6 Zajedniĉki

PSOZ18

Osnove upravljanja i rukovoĊenja 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ19

Osnove ekologije 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ20

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo

kojeg studija i smjera

PSOZ21

IV. SEMESTAR

Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6

Zajedniĉki

PSOZ22

Osnove specijalne pedagogije 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ23

Psihologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni

PSOZ24

Odgojni praktikum 0 0 3 6 Opći

PSOZ25

Osnove komunikologije 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ26

Administracija i školsko

zakonodavstvo

1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSOZ27

Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3

Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo


PSOZ28

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija: UVOD U ODGOJNE ZNANOSTI

Šifra kolegija: PSOZ01 Status kolegija: obvezni

Opći podaci:

Studijski program Preddiplomski sveuĉ. Studij odgojnih znanosti Ciklus I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika Godina I.

Ime suradnika na kolegiju Semestar I.

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim spoznajama odgojnih znanosti. Srediti i kritiĉki promisliti pojedinaĉna

znanja. Steĉeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s odgojem, na organiziran naĉin, suĉeliti

sa širinom pedagogijske teorije.

Okvirni sadrţaj kolegija:

Pedagogija znanost o odgoju; Povijesni razvitak pedagoške misli; Discipline znanosti o odgoju; Temeljni pedagoški

procesi; Odgoj kao temeljni pedagoški pojam; Odgojni ideal, cilj i zadatci; Metodika odgojnog rada; Faktori odgojnog

rada; Naĉela odgojnog rada; Metode odgojnog rada; Sredstva odgojnog rada; Obrazovanje, izobrazba; Permanentno

obrazovanje i cjeloţivotno obrazovanje; Odgojno-obrazovni i školski sustav; Menadţment u odgoju i obrazovanju.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Thomas, G. (2014): Kratak uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.

2. Lenzen, D. (2002):Vodič za studij znanosti o odgoju, Zagreb: Educa.

3. Vukasović, A.(1995):Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor»MI«.

Dodatna literatura:

1. Bezić, Ţ. (1990):Zašto i kako odgajati, Đakovo: UPT.

2. Mijatović, A. /ur./ (1999):Osnove suvremene pedagogije,Zagreb: PKZ, (Odabrana poglavlja).

3. Silov, M. (2003):Pedagogija, Zagreb: Persona.

4. xxx, (1963):Enciklopedijski rječnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska.

5. xxx, (1989):Pedagoška enciklopedija I. i II. tom, Beograd-Zagreb-Sarajevo.

6. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.

7. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.

http://www.hercegovina.edu.ba/

www.hercegovina.edu.ba

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika

Imesuradnikanakolegiju


ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema


Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će

vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati

osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom

problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će

dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.

Okvirnisadrţajkolegija:

Izrada ţivotopisa.

Bbliografskizapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.

Vrste znanstvenih i struĉnih radova.

Formuliranje i pisanje naslova.

Struktura znanstvenih i struĉnih radova.

Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjena fusnota, zabilješki i priloga.

Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostali stilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).

Izbor rijeĉi, formuliranje reĉenica,oblikovanje odlomaka, formiranje alineja (popisa).

Jezik i stil znanstvenog rada.

Upotreba interpunkcije, naglašavanje teksta i upotreba skraćenica.

Tabliĉno prikazivanje podataka.

Grafiĉko i slikovno predstavljanje podataka.

Oblikovanje teksta akademskog rada.

Upotreba zagrade, kose crte, crte i crtice

NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.


Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenjenastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit-test Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt – Vjeţbe

Kontinuirana

provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.

Dodatna literatura:

1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih

poslova Republike Hrvatske

4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-knjiţevni zbor.


7. Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit studenti su duţni uraditi seminarski rad

prema pravilima akademskog pisanja. Završni ispit je u

obliku testa.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema

pravilima akademskog pisanja; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog

pisanja – 25 bodova

Veţbe u Praktikumu – 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.



Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski smjerovi BS

Godina I.

Semestar I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju


ECTS – bodovi 5

Broj sati po semestru 1+1+2



Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i

vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom akademskom

razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologe i softverskih alata zasnovanih na

tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz informatiĉke znanosti

primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja.Stoga, informatiĉka pismenost i osobne vještine vezane uz poznavanje i

rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji procesor,

sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,

Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI),

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje

globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske

komunikacije.


1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces

2. Temeljne informatiĉke postavke

3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava

4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava

5. Mreţno-komunikacijska,organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava

6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

8. Perspektive razvoja informatike


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje



Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, DOIK

2010, Zagreb

2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.

Dodatna literatura:


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit

polaţu pisanim putem.


programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada

seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.


Seminarski rad: 25 bodova

1.kolokvij: 30 bodova

2.kolokvij: 30 bodova

Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova

Vjeţbe i zadaće: 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza

studenta







Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (A)

Opći podatci:

Studijski programi

Studij odgojnih znanosti:

Predškolski odgoj

Razredna nastava

Socijalna pedagogija s defektologijom

Opća pedagogija

Defektološke znanosti (edukacijsko - rehabilitacijske)

Humanistiĉke: Psihologija Društvene znanosti:

Turizam

Semestar

Godina

I.

I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,

spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i

vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,

leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim

jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim

i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih

radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i

tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim

medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti, ovladat će

govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem

retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.


Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.

Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska

skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen

funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni

jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,

zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i

diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i

slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon

i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije

glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna

glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.

Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,

n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.

Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.

Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).

Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –

fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.

Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Glasovi i glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ,


h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po

izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova. Rijeĉi, vrste rijeĉi. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko

standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike

(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),

upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i

reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,

tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni

samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje

suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.

Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga

(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne

jeziĉne, logopedske vjeţbe.

Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko

znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane

metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,

kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,

novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.

Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki

stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.

Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.

Struktura rjeĉnika.

Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,

pozivnica, saţalnica.

Vjeţbe: Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĎice, pisanje tuĎica. TuĎa vlastita imena. Pisanje vlastitih imena iz

jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje vlastitih

imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Opća načela, imenice, pisanje

polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje riječi. Rečenični

znakovi: točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, točkice, crtica-

spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao

rečenični znakovi, nadrečenični znakovi. Nizanje riječi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije

svoje imenice i apozicije, riječi i rečenice sa suprotnim veznicima. Rečenični i pravopisni znakovi. Pravopisni znaci i

razgodci: točka, zarez, dvotočje, trotročje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak

podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak

mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf). Kratice s točkom, kratice bez točke, sloţene kratice.

Preporuka pisanja prema tradicionalnome načelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici,

palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u dočetcima prezentskih oblika, suglasnički skupovi tc, dc; primjeri

pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporučenih i dopuštenih inačica, primjeri višestrukosti i neujednačene

pravopisne prakse, itsl.

Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.


Predavanja Seminari

Metodiĉko -didaktiĉke

pripreme za nastavu

Samostalni

zadatci

Terenska

nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice

Mentorski

rad E-uĉenje



Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska

knjiga.

Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj školi i

gimnaziji.

Dodatna literatura:

Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,

zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.

Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.

Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.

Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.

Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i

njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.

Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.

Provjera znanja i polaganje

ispita:

Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i seminarskih vjeţba. Prati

se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga

i biljeţaka o proĉitanoj literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju

se brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i spoznaje, vještine

i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor, artikulaciju, akustiku i jeziĉnu

pismenost, te za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih

radova.

Naĉin praćenja kvalitete

rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz analizu kvalitete

izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća, obveze studenata i nastavnika te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje u analiziranju i raspravi; izrada biljeţaka o

proĉitanoj literaturi, izrada radnih zadataka i samostalnih pisanih priloga, ĉlanaka, eseja,

interpretacija te njihovo obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i

usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje rada

studenata i izvoĊenje

ocjene:

Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15 bodova, pisana provjera

40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti

usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih

zadataka objektivnog tipa.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih

tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i

razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka

rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u

materinjem jeziku.





PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski

rad Eksperimentalni rad



Osnovna literatura:

1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

2. Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

3. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

4. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.

5. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University

Press.

6. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

7. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

8. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

9. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu

dopunsku literaturu.


Praćenje rada studenata i provjera znanja

provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni

ispuniti svoje presipitne obveze (esej). Završni


ispit polaţu pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu

na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i

eseja; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi 10

bodova, seminarski rad 20 bodova, završni ispit

60 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3



Opće i specifične kompetencije:

Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje

relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama

antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,

Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim

aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i

upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):


Seminarski




Osnovna literatura:

1. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:

Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih

postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i

kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

predati referat. Završni ispit polaţe se pisanim

putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti

koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.


Dva puta tijekom semestra bit će izvršena

kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a

u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i


nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za

izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada

referata, i završni ispit po literaturi.


Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,

Kolokvij do 10 bodova,

Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,

Izrada referata do 30 bodova,

Završni ispit do 40 bodova.

od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.

Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju

transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.



Samostalni

zadaci E-uĉenje






Osnovna literatura:

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne

škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski

programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.






predati referat. Završni ispit polaţe se pisanim

putom.






Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada


referata, i završni ispit po literaturi.



Kolokvij do 20 bodova,

Izrada referata do 20 bodova,








Naziv kolegija: OSNOVE PEDAGOGIJE

Šifra kolegija: PSOZ08 Status kolegija: Obvezni

Opći podaci:

Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti Ciklus I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika Godina I.

Ime suradnika na kolegiju Semestar II.


ECTS – bodovi 6




Cilj programa jeste usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije, razvijanje pedagoškog mišljenja, stavova i

vrijednosti, bogaćenje i razvijanje pedagoškog rjeĉnika i poticanje istraţivaĉkog odnosa prema pedagoškoj teoriji i

praksi.Korištenje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije. Razvijeno pedagoško mišljenje. Objedinjeno teorijsko i

praktiĉno pedagoško znanje. Razvijen aktivan, istraţivaĉki pristup prema pedagoškoj djelatnosti.


Pedagogija kao znanost i studijska disciplina. Epistemološko-metodološke osnove pedagogije. Osnovni pojmovi u

pedagogiji. Cilj odgoja. Odgoj i razvoj. Vrijednosti i odgoj. Kultura i odgoj. Strukturalne komponente odgoja:

intelektualni odgoj, estetski odgoj, tjelesni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj. Odgoj u slobodnom vremenu. Osnove

metodike odgojnog rada. Sustav odgoja i obrazovanja.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:


2. Brkić, M. i Radovanović, I. (2012):Pedagoški praktikum, Bijakovići: FDZMB.

3. Vukasović, A.(1995):Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor»MI«.

Dodatna literatura:

4. Bezić, Ţ. (1990):Zašto i kako odgajati, Đakovo: UPT.

5. Mijatović, A. /ur./ (1999):Osnove suvremene pedagogije,Zagreb: PKZ, (Odabrana poglavlja).

6. Silov, M. (2003):Pedagogija, Zagreb: Persona.

7. xxx, (1963):Enciklopedijski rječnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska.

8. xxx, (1989):Pedagoška enciklopedija I. i II. tom, Beograd-Zagreb-Sarajevo.





izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su

duţni uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski


rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i obrane

seminarskog rada.


programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog

praktikuma; izrada seminarskog rada i primjer prezentacije

na izabranu temu.


Raspodjela bodova:

sudjelovanje na predavanjima,

seminarima, vjeţbama i konsultacijama……....5 bodova

izrada prezentacije s obranom..………………15 bodova

izrada seminarskog rada...................................40 bodova

završni ispit......................................................40 bodova

Ukupno:.........................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……..…D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……….…. C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar………B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…….…A-5.



Naziv kolegija: OSNOVE PSIHOLOGIJE

Opći podaci: obvezni

Studijski program Svi studijski programi

Godina I.




ECTS – bodovi 6



Opće i specifiĉne kompetencije

Ciljkolegija je studenteupoznati s temeljnim spoznajama psihologijske znanosti. Svrha kolegija je i detaljnije

informirati studente o studiju i psihologiji kao struci, te im dati opći uvid u neka temeljna podruĉja i znanja iz

psihologije. Steĉeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s psihologijom nauĉiti primijeniti i

kritiĉki promišljati odnos teorije u praksi. U raspravama razvijati sposobnost jasnog izraţavanja mišljenja i kritiĉkog

slušanja drugih; na temelju pisanih radova razvijati sposobnost konciznog i preciznog izraţavanja u struĉnom i drugim

oblicima rada


Psihologija kao znanost i struka .Metodepsihologije. Biološkitemeljipsihologije. Osjeti i percepcija. Uĉenje i

pamćenje. Inteligencija. Mišljenje i govor. Motivacija i emocije .Razvoj pojedinca. Liĉnost. Psihiĉki poremećaji i

terapija. Stres i zdravlje Socijalne osnove doţivljavanja i ponašanja

Primjen apsihologije u razliĉitim podruĉjima ţivota i rada.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):







Osnovna literatura:

Za studente društvenih znanosti:

1. Ĉorkalo Biruški, D. (Ur.) (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska

knjiga.

Za izradu prikaza ĉlanka preporuĉamo

2. Hock, R.R. (2004): Ĉetrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju, Naklada Slap,

Jastrebarsko

ili neki drugi znanstveni ĉlanak iz polja psihologije. Moţe se potraţiti na www.hrcak.srce.hr ili na nekoj

drugoj web adresi ili bazi podataka Dodatna literatura:

1. Petz, B. (2001): Uvod u psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko.

2. Smith, E.E. i dr. (2007.) Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. Hartley, J. and Branthwaite, A. (2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. Vasta, R., Haith, M., Miller, S. (1998) Djeĉja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

5. Andrilović, V., Ĉudina-Obradović, M. (1994) Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga,

Zagreb. (155-228 str.)

6. Furlan, I. (1991). Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Školska knjiga, Zagreb.


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije



predati:

1. Prikaz (definiranje i osnovne karakteristike) 20

pojmova iz psihologije, po vlastitom izboru, od

kojih će 5 biti jedno od ispitnih pitanja;

2. Prikaz znanstvenog ĉlanka (Detaljne upute će te

dobiti od predmetnog asistenta).

Završni ispit je pismeni.


Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te


Obveze studenata:

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni

uraditi dvije zadaće (prikaz pojmova i prikaz

znanstvenog ĉlanka). Osim toga, studenti su duţni

istraţivati literaturu iz navedenih podruĉja.


Prikaz pojmova = 20 bodova

Prikaz ĉlanka = 20 bodova

Završni ispit = 60 bodova

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5




Naziv kolegija OSNOVE DEFEKTOLOGIJE

Opći podaci Defektologija

Studijski program Više studijskih programa Godina II

Ime nositelja kolegija

Suradnik na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim konceptima historijskog razvoja defektologije kao znanosti, promišljanje

o teorijskim konceptima kroz koje su prolazile osobe s invaliditetom i hendikepom, povezanost sa specijalnom

pedagogijom, logopedijom, surdoaudiologijom, somatopedijom, sociopedijom, i današnje gledanje na osobe s

poteškoćama. Upoznati studente s temeljnim spoznajama inkluzije,i sa potrebama ovog profila struke u školama i

specijaliziranim ustanovama.

Okvirni sadrţaj kolegija

Teorijske osnove defektologije

Osnovno naĉelo defektologije kao znanstvenog polja

Konceptualne i terminološke razliĉitosti

Djeca s poteškoćama i ometenošću u razvoju kroz historiju

Osobe s teškoćama socijalne integracije i proces osposobljavanja za samoţivot

Dijagnostika i rehabilitacija

Metode istraţivanja u defektologiji

Aktuelne poteškoće u defektološkoj znanosti

Inkluzija kao proces utemeljen na historijskom saznanju i iskustvu

Odnos prema osobama sa psiho-fiziĉkim smetnjama u inkluzivnom obrazovanju

Principi inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)



Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

1.Udţbenik ili skripta ; Kovaĉević, V., Stanĉić, V., Mejovšek, M. (1998): Osnove teorije defektologije. Fakultet za

defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu.

Dodatna literatura

1. Slavnić, S. (2007): Uvod u defektologiju. Skripta. Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

2. Univerzitet u Beogradu.

3. Zeĉić. S., Jeina. Z. (2006): Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.

4. Zeĉić. S. (2009): Specijalna pedagogija. Skripta

5. Cerić, H., Alić, A., (2005): Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo star.

6. Bašić, J., Brestovci, B., Dobrenić, T., Igrić, Lj. (1997): Znanost u defektologiji (1962.-1997.).

7. Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu. Zagreb.


8. Stanĉić, V. (2001): Promišljanje o edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti. ERF. Zagreb.

9. Johnsen, H.B. (2007): Razred u pravcu inkluzije. Sarajevo: Connectum.

10. Suzić, N. (2008): Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.

11. Zeĉić, S. (2005): Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.

12. Mustać,V., Vicić, M. (1996): Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za

prosvjetne djelatnike.

13. Ilić, M. (2010): Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.

Provjera znanja i polaganje ispita

Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti

realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze

(studenata i nastavnika), a na osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Tokom predavanja realizirati će se praktiĉna radionica na kojoj će

studenti prezentirati pristupni rad na jednu od prethodno odabranih

tema. Svaki je student duţan samostalno napisati i pred grupom

izloţiti rad ĉija se tema odabire u dogovoru s profesorom, a prema

uţem interesu studenta

1.Prouĉiti ACADIA test razvoja sposobnosti i kratko ga opisati.

Koristeći test AAMD-skalu adaptivnog ponašanja istestirati dva

uĉenika (po vlastitom izboru koristiti prvi ili drugi dio testa).

2.Prema uputama u knjizi "Nastavnik u inkluzivnom okruţenju"

uraditi sedmiĉni individualni prilagoĊeni program za dijete

integrisano u redovnu školu.

3.Opis sluĉaja djeteta za koje je uraĊen sedmiĉni individualni

program.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene

Zadaća 1. = 20 bodova


Zadatak3. = 10 bodova


60 do 70 bodova, ocjena D-2

71 do 80 bodova, ocjena C-3

81 do 90 bodova, ocjena B-4

91 do 100 bodova, ocjena A-5



Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija

Godina I.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija

Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske

vjeţbe


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i

analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke

strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,

detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih

tekstova, prijevod tekstova.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne

informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u

materinjem jeziku.



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):


Seminarski




Osnovna literatura:

1. Skripta/izbor tekstova.

2. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

1. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.


2. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu

dopunsku literaturu.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi

se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje

presipitne obveze (izrada eseja). Završni ispit

polaţu pisanim putom.


Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu

na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

esej 20 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: PEDAGOGIJSKI PRAKTIKUM

Opći podaci:

Studijski program

Studij odgojnih znanosti

Godina I.




ECTS – bodovi 3




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:

S razumijevanjem primjenjivati suvremene pedagoške spoznaje u praksi,

Razumjeti, planirati, analizirati i vrednovati odgojno-obrazovni proces,

Konstruktivno sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnog kurikuluma,

Primjenjivati suvremene strategije uĉenja i poduĉavanja,

Afirmativno prihvaćati integraciju pojedinaca s posebnim potrebama ,

Primijeniti pristupe i metode koje doprinose inkluziji pojedinca (djeteta s teškoćama u razvoju),

Primjenjivati tehnike rješavanja problemskih situacija,

refleksivno razvijati osobnu praksu,

Aktivno, afirmativno i konstruktivno sudjelovati u timskom radu,

Konstruktivno pridonositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma odgojno-obrazovnog procesa,

Razvijati i njegovati partnerske odnose sa svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa.


Nove pedagoške paradigme,

Kvalitativni idiografski pristup razumijevanju pedagoških aspekata institucionalnog odgoja i obrazovanja,

Humanistiĉki otvoreni kurikulum- sukonstrukcija, razvoj i vrednovanje,

Kompetencije kao oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa,

Kultura odgojno-obrazovne zajednice,

Partnerstvo dionika odgojno-obrazovnog procesa.



Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Jurić,V., (2004) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb

Ajanović,Dţ.,Stevanović,M. (1998) Školska pedagogija, Prosvjetni list, Sarajevo

Ilić,M., (2006) Školska pedagogija, Uĉiteljski fakultet u Uţicama, Uţice

Gavari Starkie, E. (2007.) Praktikum: primjer promjena u procesima poduĉavanja i uĉenja na europskome prostoru

višeg obrazovanja, Odgojne znanosti, 9 (1 (13)).

Slunjski, E. (2011.): Kurikulum ranog odgoja – istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.


Stoll, L.,Fink,D.(2000), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa. Str. 115-160

Vujiĉić, L. (2011), Istraţivanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor. Sveuĉilište u Rijeci


UraĊen detaljno seminarski rad na temu koja se bazira na

poslovima pedagoga.

Pozitivno ocijenjene predispitne obveze preduvjet za

pristupanje završnom ispitu. završni ispit polaţu pisanim

putom.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada

idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-

obrazovnog procesa; kritiĉki prikaz jednog struĉno-znanstvenog

rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje ispita.


Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-

znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni projekt

15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: PEDAGOGIJSKI PORTFOLIJ

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti

Godina I.




ECTS – bodovi 3





S razumijevanjem primjenjivati suvremene pedagoške spoznaje u praksi,

Razumjeti, planirati, analizirati i vrednovati odgojno-obrazovni proces,

Konstruktivno sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnog kurikuluma,

Primjenjivati suvremene strategije uĉenja i poduĉavanja,

Afirmativno prihvaćati integraciju pojedinaca s posebnim potrebama ,

Primijeniti pristupe i metode koje doprinose inkluziji pojedinca (djeteta s teškoćama u razvoju),

Primjenjivati tehnike rješavanja problemskih situacija,

refleksivno razvijati osobnu praksu,

Aktivno, afirmativno i konstruktivno sudjelovati u timskom radu,

Konstruktivno pridonositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma odgojno-obrazovnog procesa,

Razvijati i njegovati partnerske odnose sa svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa.


Nove pedagoške paradigme,

Kvalitativni idiografski pristup razumijevanju pedagoških aspekata institucionalnog odgoja i obrazovanja,

Humanistiĉki otvoreni kurikulum- sukonstrukcija, razvoj i vrednovanje,

Kompetencije kao oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa,

Kultura odgojno-obrazovne zajednice,

Partnerstvo dionika odgojno-obrazovnog procesa.








Osnovna literatura:

Jurić,V., Metodika rada školskog pedagoga

Gavari Starkie, E. (2007.) Praktikum: primjer promjena u procesima poduĉavanja i uĉenja na europskome prostoru

višeg obrazovanja, Odgojne znanosti, 9 (1 (13)).

Slunjski, E. (2011.): Kurikulum ranog odgoja – istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga.

Temeljna nastavna umijeća

Dodatna literatura:

Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.

Stoll, L.,Fink,D.(2000), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa. Str. 115-160

Vujiĉić, L. (2011), Istraţivanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor. Sveuĉilište u Rijeci

Provjera znanja i polaganje ispita: Prikupljanje i predavanje obrazaca koji spadaju u pedagogijski


portofolij.

Pozitivno ocijenjene predispitne obveze preduvjet za

pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena


studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:



obrazovnog procesa; kritiĉki prikaz jednog struĉno-znanstvenog

rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje ispita.











Naziv kolegija: OBITELJSKA PEDAGOGIJA

Opći podaci:

Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti

Godina II.




ECTS – bodovi 6




Oĉekuje se da će studenti po uspješno poloţenom ispitu iz ovog kolegija:

- Razumjeti obiteljske strukture i naĉine funkcioniranja obitelji i uĉinke na djecu

- Analizirati odgojno-obrazovne aspekte obiteljskog funkcioniranja

- Konstruktivno usmjeravati ponašanja roditelja u optimalnom interesu djece.

- Doprinosti kvaliteti suradniĉkog odnosa obitelji i odgojno-obrazovne ustanove.


Obitelj – zajednica u društvu; OdreĊenje obitelji: strukturalne determinante, obiteljske funkcije i obiteljsko

funkcioniranje te ishodi za djecu; Obitelj kao nelinearni dinamiĉki sustav; Obiteljske snage i rizici; Propusnost

obiteljskog sustava i uĉinci okruţenja; Obiteljske funkcije; Odgojno-obrazovna funkcija obitelji; Odgojno-obrazovni

aspekti obiteljskog funkcioniranja; Roditeljstvo - odnos, uloga i proces (roditeljstvo i ĉimbenici koji na njega utjeĉu;

roditeljski stilovi i ponašanja djece kao mogući odgovori na njih, utjecaj majke i oca na djeĉji razvoj i odgoj);

Pedagoško obrazovanje roditelja kao pretpostavka roditeljske pedagoške kompetentnosti (metarazina).


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadatci E-uĉenje



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski




Osnovna literatura:

1. Maleš, D., Kušević, B. (2011). Nova paradigma obiteljskog odgoja. U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D.

ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju

2. Brkić, M. (2006). Serija članaka iz obiteljskog odgoja. Sarajevo: Svjetlo rijeĉi.

3. Brkić, M. (2007). Praktikum obiteljske pedagogije,. Sarajevo: Jela educa.

4. Skripte za internu upotrebu

Preporuĉena literatura:

Ĉudina-Obradović, M. Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb, Golden Marketing -

Tehniĉka knjiga (odabrana poglavlja).

Jankovic, J. (2004). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.

- Jurĉević Lozanĉić, A. (2011). Redefiniranje odgojne uloge obitelji. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje,

13(4), 122-150.

Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb, Mali profesor.


Widmer, E.D. (2010). Family Configurations: a Structural Approach to Family Diversity, England, Ashgate

Publishing Limited.



konzultacija i izvoĊenja nastave. Preduvjet za pristupanje

završnom ispitu je pozitivno ocijenjen seminarski rad (analiza

publiciranog znanstvenog ĉlankaiz podrĉja obiteljske

pedagogije). Završni ispit je u pismeni i usmeni.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada,

završni ispit.


Sudjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada seminarskog rada – 50 bodova

Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)







Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.

2. semestar

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju

osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu

i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija

pobliţe bave.


1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama

2. Kultura i društvo; svijet u promjeni

3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot

4. Rod i spolnost

5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje

6. Obitelj

7. Zloĉin i devijantnost

8. Rasa, etnicitet i migracije

9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost

10. Rad i ekonomski ţivot

11. Religija i simboli. Magija.

12. Masovni mediji i komunikacija

13. Obrazovanje

14. Metode istraţivanja u sociologiji.








Osnovna literatura:

1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić

Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New

York, Palgrave Macmillan

Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena

poglavlja)

Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag

Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet

Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing

Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus

Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu




duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se

pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ;

Izrada seminara do 20 bodova;

Kolokvij do 25 bodova;

Završni ispit do 45 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: RANI TRETMAN DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti

Godina II.




ECTS – bodovi 6




Kolegij obuhvaća teoretske osnove koncepta rane intervencije i ranog tretmana, zakonsko regulisanje prava djece s

poteškoćama u razvoju i njihovih porodica na programe rane intervencije i ranog tretmana u cilju inkluzije i

socijalizacije u ranom razvojnom periodu. Cilj nastave je upoznati studente s ranim tretmanima i intervencijama kod

djece kod kojih su primijećene teškoće u razvojnom periodu. Poticanje razvoja potencijala predškolskog djeteta s

poteškoćama u razvoju, ostvarivanje programskih sadrţaja s naglaskom na korelaciji i integraciji pojedinih

rehabilitacijskih sadrţaja i individualizaciji sukladno potrebama djeteta te sprjeĉavanje nastanka sekundarnih

poteškoća kod djeteta.Nakon poloţenog kolegija studenti će biti osposobljeni da definiraju predmet, zadatke i ciljeve

rane intervencije i ranog tretmana; identificiraju i opišu kljuĉne elemente programa rane interevencije; procjene i

normiraju razvoj djeteta; definiraju korake rane interevencije; kreiraju i provode IPPU; razlikuju i predloţe razliĉite

metode rada unutar IPPU; organiziraju, evaluiraju i valoriziraju rad multidisciplinarnog tima.


Osnovna znanja o ranom tretmanu i ranoj intervenciji

Rani tretman i rana intervencija: konceptualni okvir

Ekološki sistemski pristup: holistiĉki, dinamiĉni, transakcijski i individualni.

Rani tretman. Prognostiĉki znaĉaj faktora rizika.

Koraci u ranom tretmanu i ranoj intervenciji

Karakteristike uspješnog provoĊenja ranog tretmana i programa rane intervencije.

UnaprijeĊenje inkluzije odojĉadi i male djece sa onesposobljenjem i njihovih porodica.

Ciljevi ranog uĉenja. Posebne potrebe teškoće i izazovi za struĉnjake i roditelje.

Planiranje usmjereno na dijete s poteškoćama u razvoju

Multidisciplinarni pristup u praćenju i stimulaciji razvoja djece s intelektualnim teškoćama

Analiza i situacija u Evropi: kljuĉni aspekti i preporuke

Rani tretman i rana intervencija u Evropi: trendovi u Evropskim zemljama


Predavanja Seminari

Vjeţbe Samostalni

zadaci E-uĉenje




Pismeni ispit Usmeni ispit

Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

* * *, Skripta/Izbor tekstova (ur. Edin Mujkanović)


Dodatna literatura:

Ĉuturić, N. (2001). Psihomotoriĉki razvoj djeteta u prve dvije godine ţivota. Naklada Slap, Jastrebarsko. str.

34-72

Diamond, M., Hopson, J. (2002). Ĉarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju kreativnosti i zdrave

emocije u vašeg djeteta od roĊenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje.

Guralnick, M.J. (2000). An agenda for change in early childhood inclusion. Journal of Early intervention, 23

(4): 213-222.

Klein, P., Alony, S. (1993). Improving the quality of parental interaction with very low-birth weight children:

A longitudinal study using mediational learning experience model. Infant Mental Health Journal, 12, 321-337

Levandovski, D., Teodorović, B. (1990). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za

defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu.

Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj, Model dijagnostiĉko-savjetodavnog praćenja ranoga djeĉjeg razvoja i

podrške obitelji s malom djecom, Drţavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeţi, Zagreb, 85-100,

256-286

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja defektologije.





Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom

ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili

svoje predispitne obveze.



kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u

odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i

nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Detaljno opisati jedan defektološki tretman s

djetetom s poteškoćama u razvoju uz osobni osvrt na

kvalitet provedenog tretmana. Jednim od mjernih

instrumenata koje pripremi voditelj kolegija istestirati

dvoje djece s poteškoćama u razvoju prije i nakon

provedenog jednomjeseĉnog (višemjeseĉnog)

tretmana. Završni ispit u skladu s literaturom.


Opis defektološkog tretmana do 10 bodova,

Testiranje do 10 bodova,

Izrada seminarskog rada do 30 bodova,





od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Opći podaci

Studijski program Godina II.



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa osnovnim zakonitostima ĉovjekova razvoja, komponentama koje se prouĉavaju

kako bi se taj razvoj pratio, te aspektima razvoja. Kolegij prouĉava ĉovjekov razvoj od zaĉetka do postizanja zrelosti,

sa posebnim osvrtom na tjelesne, psihomotorne, emocionalne, socijalne i intelektualne znaĉajke koje definiraju

stupanj zrelosti u odreĊenom razvojnom periodu. TakoĊer, kolegij ima za cilj upoznati polaznike i sa razvojno-

psihologijskim teorijama i konceptima koji su najviše doprinjeli razumijevanju ĉovjekova razvoja i njegovih

najvaţnijih odrednica.


Uvod u razvojnu psihologiju

- povijest i filozofski korijeni razvojne psihologije,

- biološke osnove ponašanja i razvoja i utjecaj okolinskih faktora na razvoj,

- pristupi izuĉavanju problema razvojne psihologije (psihoanalitiĉki, neoanalitiĉki, bihevioristiĉki,

humanistiĉki, ekološki),

- periodizacija psihiĉkog razvoja

Metodologija istraţivanja ĉovjekovog razvoja

- Vrste metodološkog istraţivanja,

- Metode i tehnike istraţivanja u razvojnoj psihologiji,

Prenatalni razvoj

- zaĉeće,

- germinalni period

- embrionalni period

- fetusni period,

- utjecaj okoline na prenatalni razvoj,

- poremećaji koji nastaju u prenatalnom razvoju

Razdoblje novoroĊenĉeta i dojenĉeta

- tjelesni i psihomotorni razvoj

- kognitivni razvoj

- socijalni i emocionalni razvoj

Period ranog djetinjstva

- Tjelesni i psihomotorni razvoj

- Kognitivni razvoj

- Razvoj govora kod djece

- Socijalni i emocionalni razvoj

Predškolska dob

- Tjelesni razvoj

- Kognitivni razvoj

- Socijalni i emocionalni razvoj

Školska dob

- tjelesni razvoj

- kognitivni razvoj

- socijalni i emocionalni razvoj školske djece

Razdoblje puberteta i adolescencije


- Tjelesni razvoj

- Kognitivni razvoj

- Socijalni i emocionalni razvoj u pubertetu i adolescenciji

Razdoblje rane odrasle dobi

- Tjelesne karakteristike rane odrasle dobi i poĉetak starenja

- Socijalno-emocionalne karakteristike rane odrasle dobi

- Kognitivne promjene uranoj odrasloj dobi

Razdoblje srednjih godina

- Tjelesne karakteristike srednje dobi

- Kognitivne promjene u srednjoj dobi

- Socijalno-emocionalna obiljeţja srednje dobi

Razdoblje starosti

- Tjelesna oviljeţja i najĉešće bolesti i poremećaji

- Socio-emocionalne karakteristike i potrebe starih osoba



zadaci

E-uĉenje





Provjera steĉenih znanja Provjera razumijevanja

nauĉenog gradiva sa

praktiĉnim ciljevima

Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

1. P. Hwang, B. Nillsen: Razvojna psihologija,, Sarajevo, 2000. (cijela knjiga)

2. Ĉudina, M., Andrilović, V: Osnove opće i razvojne psihologije, Zagreb, 1994.

3. Berk, l. (2009) : Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko (str. 345-607)

Dodatna literature

- R.Vasta, M.Haith i S.Miller.: Djeĉja psihologija, Jastrebarsko, 1998;

- Grgin-Lacković, K.: Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, 2006.

- Grgin-Lacković, K.: Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, 1994.

- Furlan, I: Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Zagreb, 1991.

- Piaget, J.Inhelder, B.: Intelektualni razvoj djeteta, Beograd, 1986

- D. Wood, Kako djeca misle i uĉe, Zagreb, 1995.

Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni napisati i odbraniti

esej, te uraditi tri zadaće. Završni ispit je pismeni i usmeni.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe

programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni uraditi

zadaće: psihomotorni i razvoj govora, teispitivanje konzervacije

materije.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Zadaća 1 = 10 bodova,




Završni ispit = 60 bodova.





www.herecegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih i humanistiĉkih znanosti 2015/16

Godina II.




ECTS – bodovi 3




Usvojiti temeljna znanja o upravljanju i rukovoĊenju u ustanovama, resursima, posebno u odgojno obrazovnim

ustanovama, i razvijati smisao za uspješno upravljanje i rukovoĊenje.


Temeljni pojmovi menadţmenta u odgoju i obrazovanju. Upravljanje. RukovoĊenje. VoĊenje. Osposobljavanje i

usavršavanje menadţmenta.



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:

1. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada, Rijeka, 2006.godine.

2. Gutić, D., Matković, I.: Osnove Menadţmenta, Fakultet društveni znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

2013.godine.

3. Sikavica, P., Bahtijarević – Šiber, F.,: Menadţment – Teorija menadţmenta i veliko empirijsko istraţivanje u

Hevatskoj, Masmedija, Zagreb, 2004.godine.

Dodatna literatura:

1. Mašić, B., Lonĉarević, R.,: Menadţment škole i novi pristupi, Ekonomski fakultet Banja Luka 2004.godine

2. Eletronski izvori.




tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne

radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim

putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Dva puta tijekom semestra bit će izvršena


http://www.herecegovina.edu.ba/



Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i

eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10

bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,

završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

preddipl.

II




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu podataka.

Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će

umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te ovladati

vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.


Paradigme i vrste istraţivanja.

Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Varijable i indikatori u istraţivanju.

Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.

Populacija i uzorak istraţivanja

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,

mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Projekat istraţivanja,

Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.







Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga





završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu

istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane skice istraţivanja.


programa:





Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova








Naziv kolegija

OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE

Opći podaci

Studijski program Više studijskih programa Godina I



ECTS – bodovi 6




Temeljni zadatakspecijalne pedagogijeje prepoznati razliĉitosti u razvoju djece , u njihovim kognitivnim

sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja.Cilj je da studenti ovladaju

metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u toku

edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima


- Osnove specijalne pedagogije

- Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji

- Struktura specijalne pedagogije

- Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.

- Discipline specijalne pedagogije.

- Cilj specijalne pedagogije

- Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.

- Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije

- Metode specijalne pedagogije

- Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.

- Graniĉni sluĉajevi

- Lako mentalno retardirani

- Umjereno retardirani

- Teţe i teško retardirani

- Školovanje i smještaj u institucije.

- Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju.



zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije

Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)



Projekt Kontinuirana provjera

znanja


Udţbenik


- Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

- Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb

Dodatna literatura

Literatura:

1. Popadić,R.,(2006) Specijalna pedagogija s metodikom. Filozofski fakultet u Istoĉnom Sarajevu.

Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd

2. Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje. :

Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu

3. Mustać.V. & Vicić.M.:(1996) Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga

Zagreb.

4. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata s umjerenom, teţom i

teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta z defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,

1994.

5. ACADIA Test razvojasposobnosti-priredilaMarijaNovoselSveuĉilište u zagrebu.1995.

6. AAMD SkalaadaptivnogponašanjaprirediliIgrić&Fulgosi-MasnjakSveuĉilište u Zagrebu 1991.

7. Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš

8. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-

9. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj

(ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.

10. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju.

Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti

kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.


programa


realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i

obaveze (studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih

ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu studenti

su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i

Priruĉnik za prosvjetne djelatnike Autora Vicić & Mustać

„Rad s djecom s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi.

Studenti su obavezni napisati seminarski rad pod

naslovom“Osnove specijalne pedagogije“.

Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja sposobnosti i

kratko ga opisati.


Aktivnost na konsultacijama i na nastavi = 10 bodova

Zadaća 1. =30 bodova


Završni ispit =40 bodova

60 do 70 bodova,ocjena D-2

71 do 80 bodova,ocjena C-3

81 do 90 bodova,ocjena B-4

91 do 100 bodova ,ocjena A-5



Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Opći podaci: obvezni

Studijski program Studij Psihologija i pedagogija

Godina II.

Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 4



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te ĉimbenicima

koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za

prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput

znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva

kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.


Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do adolescencije

(razvoj govora, mišljenja);Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ;Pamćenje; Sposobnosti; Analiza

znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na vjeţbama. Uĉenje i

poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;

Evaluacija edukacijskih dostignuća.


Predavanja Seminari

Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja; Vern ,

Zagreb (Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja).

Dodatna literatura:

1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije

3. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.

4. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;

5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.

6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New York:

Wiley.

7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.

8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb





završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne

pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.



kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,

a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:



polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej

10 bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25

bodova, završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: ODGOJNI PRAKTIKUM

Opći podaci:


Godina

II.

(4.sem)

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3





- Analizirati i tumaĉiti odgojne procese,

- Razlikovati pristupe i tumaĉenja odgojnim procesima (humanistiĉki, biheviaristiĉki, psihoanalitiĉki pristupi),

- Definirati odgojne ciljeve,

- Prihvatiti i razvijati odgojne vrijednosti,

- Primjenjivati komunikacijske modalitete primjerene partnerskim odnosima,

- Analizirati aspekte suvremenog odgoja,

- IzgraĊivati identitet pojedinca i zajednice,

- Odgojno djelovati.


˗ Razumijevanje i tumaĉenje odgoja kroz povijest pedagogije,

˗ Strukturalni model odgoja,

˗ Ĉimbenici odgoja,

˗ Odnos kao polazište i ishodište odgoja,

˗ Komunikacija kao operativni odgojni modalitet,

˗ Odgojne vrijednosti,

˗ Odgoj i obrazovanje,

˗ Kultura odrastanja kao referentni okvir odgoja,

˗ Nove paradigme odgoja: ekološki odgoj, interkulturalni odgoj, graĊanski odgoj, odgoj za demokraciju.


Predavanja Seminari

Vjeţbe Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:


- Herbert, G. (1994). Pedagogija–temeljna znanja

- Ajanović,DŢ., Odgojna funkcija srednje škole, Planjax, Tešanj, 1995.

- Dubravka Maleš (ur.), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu,

Zavod za pedagogiju, 2011., 301 str.

Dodatna literatura:

˗ Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.

˗ Baran, J. (2013). Predškolski odgoj i obrazovanje kao socijalna investicija. Revija za socijalnu politiku, 20(1),

43-62.

˗ Maleš, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrtić, obitelj, 18(67), 13-15.

˗ Rakić, V., & Vukušić, S. (2010). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti. Društvena istraţivanja, 19(4-5 (108-

109)), 771-795.

˗ Uzelac, V., Lepiĉnik-Vodopivec, J., &AnĊić, D. (2014). Djeca–odgoj i obrazovanje–odrţivi razvoj. U potrazi

za novim perspektivama razvoja odgoja i obrazovanja djece za odrţivi razvoj.


Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno

sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i

radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje studenata

prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene

predispitne obveze preduvjet za pristupanje završnom

ispitu. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama;

samoprocjena sukladno strukturalnom modelu; kritiĉki

prikaz jednog struĉno-znanstvenog rada publiciranog u

recentnom ĉasopisu; polaganje ispita.



znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni

projekt 15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

Opći podaci

Studijski program Svi studijski programi Godina I.



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.

Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog

komuniciranja.


Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe

Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija

Komunikacija i znaĉenje ; Komunikacija i ljudske potrebe

Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija

Komunikacija u grupi ;Komunikacija u organizaciji

Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije

Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije) PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Test znanja Kontinuirana provjera

znanja

Esej na temu

prema vlastitom

odabiru

Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja

2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja

Dodatna literatura


1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja

2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja

3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja


Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem. Pismeni

dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih informacija iz

podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti usmjeren na

preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja, te njihovu

primjenu u budućem praktiĉnom radu.


program




Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku od

tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te dati svoj

kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu tretirali, te seminar

u vidu prikaza knjige.


Esej = 25 bodova

Seminarski rad = 15 bodova

Završni ispit = 60 bodova.







Naziv kolegija: ADMINISTRACIJA I ŠKOLSKO ZAKONODAVSTVO

Opći podaci:

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti

Izborni kolegij (I. od II.)

Godina

Semestar

Šifra

II.

III.

PSOZ2-

6

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je spoznaja o potrebi i provedbi zakonske regulative u djelatnosti odgoja i obrazovanja te razvijanje

promišljanja o kvalitetu i unaprijeĊeniju istih. Posebna pozornost obratiti će se na administrativno i nastavno osoblje i

njihove kompetencije u cilju pravilne primjene propisa. Zadaća je prvostupnike osposobiti za profesionalne i radne

kompetencije, cjeloţivotno obrazovanje i primjenu IT /Comm. tehnologije


Osnovni pojmovi o zakonodavstvu i administraciji u djelatnosti odgoja i obrazovanja. Povjesni pregled uspostave

zakonodavstva i administracije u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Zakonodavni okviri kojima se ureĊuje,

organizira i izvodi djelatnost odgoja i obrazovanja (ustavi, zakoni, uredbe, i podzakonski propisi). Prava djeteta. Prava

uposlenika i njihova zaštita. Pedagoški standardi. Programi rada. Uĉenici s posebnim potrebama. Praćenje,

ocjenjivanje i napredovanje. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Upravljanje ustanovama odgoja i obrazovanja.

Prava i obveze roditelja. Pedagoška dokumentacija i evidencija. Financiranje. Fleksibilno uĉenje i pripreme za trţište

rada. Struĉni nadzor i nadzor nad zakonitošću rada.



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski

rad Terenska nastava






Osnovna literatura:

1. Puškar, S.: Hrvatsko osnovno školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1997.godine.

2. Puškar, S.: Hrvatsko srednje školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1998.godine.

3. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naklada Rijeka 2006.godine.

4. Cindrić, M.: Profesija uĉitelj u svijetu i Hrvatskoj, V. Gorica 1995; 1998.godine.

5. Cindrić, M.: Pripravnici u školskom sustavu, Zagreb 1998.godine.


Dodatna literatura:

1. Ustavi, zakoni, i provedbeni propisi u BiH i RH.

2. Uredbe o uredskom poslovanju u BiH i RH.

3. Cindrić, M.:Pripravniĉki staţ kao etapa cjeloţivotnog uĉiteljskog obrazovanja, Školski vjesnik, Zagreb 1999.

godine.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.









SMJER: PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM

V. SEMESTAR

Predškolska pedagogija 1 1 2 6 Obvezni

PSPO01

Metodika predškolskog

odgoja

1 1 2 6 Obvezni

PSPO02

Inkluzija 1 1 2 6 Zajedniĉki

PSPO03

Tjelesna kultura s metodikom 0 0 3 6 Opći

PSPO04

Metodika hrvatskog jezika 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSPO05

Osnovni matematiĉki

pojmovi s metodikom

1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSPO06

Izborni kolegij s eksterne

liste

1 1 1 3 Izborni

Kolegij se bira iz istog semestra, bilo


PSPO07

VI. SEMESTAR

Inovacije u predškolskom

odgoju

1 1 2 6 Obvezni

PSPOO8

Likovni odgoj 1 1 2 6 Opći

PSPOO9

Glazbena kultura s

metodikom

1 1 2 6 Opći

PSPOO10


liste

1 0 2 4 Izborni



PSPOO11

Završni rad 0 1 4 8

Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije, psihologije,

metodike i defektologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer predškolski odgoj s

defektologijom.



Naziv kolegija: PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA (PSPO01)

Opći podaci:


Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će biti kompetentni:

- Pravilno analizirati odgojne procese u ranom i predškolskom djetinjstvu

- Opisati i interpretirati pristupe, koncepcije i programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

- Analizirati odgojne ĉimbenike,

- Konstruktivno doprinijeti osmišljavanju i obogaćivanju prostorno-materijalnog i socijalnog okruţenja djece

rane i predškolske dobi,

- Doprinositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma,

- Procijeniti i vrednovati razvojni status djece rane i predškolske dobi,

- Razvijati temeljne i specifiĉne kompetencije djece rane i predškolske dobi kao oĉekivane ishode odgojno-

obrazovnog procesa

- IzgraĊivati partnerske odnose sa svim ĉimbenicima odgoja djece rane i predškolske dobi.

- Konstruktivistiĉki vrednovati odgojno-obrazovne procese.


Predškolska pedagogija kao znanstvena i nastavna disciplina. Ideje o predškolskom odgoju i obrazovanju kod klasika

pedagogije. Smisao predškolskog odgoja i obrazovanja i odgojne filozofije. Poloţaj djeteta u suvremenom svijetu

(Nove paradigme ranog djetinjstva). Cilj i naĉela predškolskog odgoja i obrazovanja. Rast i razvoj djece rane i

predškolske dobi. Igra i uĉenje. Razvijanje djeĉjeg stvaralaštva. Odgojno-obrazovne vrijednosti, naĉela, pristupi,

metode i sredstva; Suradnja predškolske ustanove s roditeljima. Karakteristike i vrste programa za rani odgoj i

obrazovanje. Vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja i obrazovanja.



Samostalni

zadatci E-uĉenje








Osnovna literatura:

1. Maleš, D. (2011.) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet

Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.

2. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (23015). MZOS, RH.

3. Skripta za internu upotrebu

Dodatna literatura:

1. Baran, J., Dobrotić, I., & Matković, T. (2011). Razvoj institucionaliziranog predškolskog odgoja: promjene

paradigme ili ovisnost o prijeĊenom putu?. Napredak, 152(3-4), 521-540.

2. Jurĉević-Lozanĉić, A. (2005). Izazovi odrastanja-predškolsko dijete u okruţju suvremene obitelji i vrtića. Petrinja:

Visoka učiteljska škola u Petrinji.Miljak, A. (1996.): Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja.

Zagreb: Persona.

3. Miljak, A. (2007). Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U: Kurikulum—teorije, metodologija,

sadrţaj, struktura (ur: Previšić, V.), Školska knjiga, Zagreb,(177-216).



tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene

predispitne obveze uvjet su izlaska na završni

ispit.Kolokvije i završni ispit polaţu pisano i usmeno.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,

te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada radnih zadataka

i eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.


Raspodjela bodova:


seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova

referat……....................................... 10 bodova

izrada seminarskog rada.................... 25 bodova

kolokvij........................................... 15 bodova

završni ispit........................................ 40 bodova

Ukupno:............................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan…. D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…… C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…..A-5.



Naziv kolegija: METODIKA PREDŠKOLSKOG ODGOJA (PSPO02)

Opći podaci:


Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti mogu:

- Pravilno interpretirati temeljne pojmove i postavke metodike predškolskog odgoja,

- Imati afirmativne stavove o mogućnostima i pozitivnih ishodima odgojno-obrazovnog procesa s djecom rane i

predškolske dobi,

- Imati polazne metodiĉke kompetencije za rad s djecom rane i predškolske dobi

- Moći planirati, organizirati, provoditi i vrednovati odgojno-obrazovni proces s djecom rane i predškolske

dobi.

- Razvijati osobnu refleksivnu praksu.


Metodika odgojno-obrazovnog rada u predškolskom odgoju – osnovni metodološki problemi i terminološka pitanja.

Organizacija ţivota u predškolskoj ustanovi. Uloga odgojitelja u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa. Odgoj kao

proces; razvoj djeĉje samostalnosti, razvijanje osobnog identiteta, slike o sebi i vlastitoj ulozi. Odgojno- obrazovne

metode, oblici rada. Odgojno-obrazovni procesi: pristupi, metode i naĉela. Djeĉja igra. Planiranje, organiziranje,

provedba i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. Oblikovanje prostorno-materijalnog okruţenja. Socijalni

poticaji u radu s djecom rane i predškolske dobi. Razvojne zadaće. Kompetencijski pristup. Aktivnosti djece rane i

predškolske dobi. Uĉenje djece rane i predškolske dobi. Projekti djece. Modaliteti dokumentiranja odgojno-

obrazovnog procesa. Konstrukcija i vrednovanje otvorenog, humanistiĉkog, razvojnog i fleksibilnog odgojno-

obrazovnog kurikuluma.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na






Osnovna literatura:

1. Miljak, A. (2009). Ţivljenje djece u vrtiću. Zagreb: SM naklada.


2. Slunjski, E. (2012). Tragovima djeĉjih stopa. Zagreb: Profil.


Dodatna literatura:

1. Miljak, A. (1996.): Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb: Persona.

2. Vujiĉić, L. (2011). Kultura vrtića–sustav koji se kontinuirano mijenja i uĉi. Pedagogijska istraţivanja, 8(2), 231-

238.







programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja

i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada pisane pripreme za odgojno-

obrazovni rad, izrada plana prostorno-materijalnog okruţenja

vrtića, izlaganje radova; polaganje ispita.


Raspodjela bodova:



seminar…....................................................10 bodova

izrada pripreme aktivnosti......................... .25 bodova

kolokvij....................................................... 15 bodova

završni ispit................................................. 40 bodova

Ukupno:.....................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar……………. B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.



Naziv kolegija: INKLUZIJA

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim

sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,

uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,

konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne

prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.

Studenti će biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike izmeĊu procesa integracije i inkluzije, shvate

vaţnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nuţnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja

pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u

procesu inkluzije.


Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoća

Terminologija: inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost

Indeks inkluzije i njegova primjena

Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije

Argumenti za i protiv inkluzije

Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu

Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne

Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad

Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu

Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih

potreba u nastavi

Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama

Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi

Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu


Predavanja Seminari

Vjeţbe Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:


1. Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.

2. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.

Dodatna literatura:

Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the

Children UK.

Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.

Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi

Sad.

Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodiĉ kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.

Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb:

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Ilić, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.

Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet.

Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju.

Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Sveuĉilište Hercegovina.

Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za


Pašalić-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja

neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo:

Filozofski fakultet.

Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim

vlastima u Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.

Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New

York: Greenwood Press.

Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.

Veljković, V. (2002). Inkluzija. U zborniku: Priruĉnik za inkluzivnu nastavu, str. 4–10. Sarajevo: Duga

Zeĉić, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.







predispitne obveze.





nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prema uputama uraditi tjedni individualni

prilagoĊeni program i primjer prilagoĊenog

programa za nastavni satza dijete ukljuĉeno u

inkluzivni proces.Izrada seminarskog rada i završni

ispit u skladu s literaturom.


Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova,

Individualni program do 10 bodova,









Naziv kolegija: TJELESNA KULTURA S METODIKOM

Opći podaci:

Studijski program


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Dobivanje spoznaja o znaĉaju, funkcijama, organizaciji i naĉinu provoĊenja tjelesne kulture u obrazovnom sustavu i

rekreaciji, te osposobiti studente za organizaciju i provoĊenje kinezioloških sadrţaja u odgojno-obrazovnim

ustanovama.


Utjecaj tjelesne kulture na zdravlje, stvaralaštvo, socijalnu integraciju i afirmaciju. Odgojno-obrazovna funkcija

tjelesnog vjeţbanja u smislu transformacijskih procesa. Zadaci, principi i faktori organizacije tjelesne kulture. Plan i

program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina. Organizacijski

oblici rada u predškolskom odgoju i razrednoj nastavi. Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne kulture u

predškolskim ustanovama i razrednoj nastavi. Oblici i naĉin provoĊenja izvannastavnih i izvanškolskih tjelesnih

aktivnosti.


Predavanja Seminari







Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Findak, V. (1990). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priruĉnik za nastavnike razredne nastave.

Školska knjiga, Zagreb.

2. Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju – priruĉnik za odgojitelje.


Dodatna literatura:

Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb.

Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski fakultet

Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave). Školska

knjiga, Zagreb.

Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u predškolskom odgoju (1991).

Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb.

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za odgajatelje. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.




tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

minimalno jednu Pripremu za sat tjelesnog odgoja.

Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu

ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te


Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature, za sve studente: pisanje

Priprema na sat tjelesnog odgoja, i završni ispit po

literaturi.


Prisusutnost nastavi (za redovne) do 20 bodova,


Izrada priprema za sat do 30 bodova,








Naziv kolegija: METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA

Opći podatci:

Studijski program

Sveuĉilišni studij odgojnih znanosti:

- Predškolski odgoj s defektologijom

- Razredna nastava s defektologijom

Semestar

Godina

V.

III.




ECTS – bodovi 3


Status kolegija Izborni (1 od 2)


Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik –

lektorske vjeţbe


Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava knjiţevnoteorijskih i metodiĉkih znanja u njihovoj dubini i širini te znanja iz

medijske kulture, zatim razvijanje literarne senzibilnosti, jeziĉnoga izraţavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne

kompetencije, spoznavanja i stjecanja metodiĉkih kompetencija i metodiĉkoga stvaralaštva. Studenti će steći teorijska

i praktiĉna znanja, vještine i kompetencije potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup u radu s djecom predškolske i

osnovnoškolske dobi. Bit će osposobljeni za ovladavanje receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama u

obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, analizi raznolikih knjiţevnih rodova, vrsta i oblika

knjiţevnoga stvaralaštva, potom ĉitanju, vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju jeziĉnoga osjećaja za pravilan

izgovor, artikulaciju i akustiku, takoĊer i vještina, kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno

pisanje, oblikovanje, interpretacije i tumaĉenja, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.


Metodika hrvatskoga jezika. Metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,

interdisciplinarnost: teorija knjiţevnosti, povijest knjiţevnosti, knjiţevno-znanstvena metodologija, psihologija –

razvojna, spoznajna, pedagoška; didaktika, gnoseologija tj. teorija spoznaje, sociologija, estetika, komunikologija,

informatika, teorija medija. Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Problemska nastava.

Eksplikacija teksta. Njemaĉka interpretacijska škola. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija: literarno-likovni

susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Metode knjiţevnoga odgoja. Sredstva i vrste

komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Ĉitanje. Vrste ĉitanja, vještine javnoga nastupa. Ĉitateljski tipovi. Ĉitanje

knjiţevnoga teksta. Ĉitanje poezije. Ĉitanje proznih i dramskih tekstova. Ĉitanje dnevnih novina. Sredstva i vrste

komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Teorija knjiţevnosti. Knjiţevni rodovi i knjiţevne vrste. Kratki pregled

povijesnih knjiţevnih teorija: Aristotel, Kvint Horacije Flak: Poslanica Pizonima, Nicolas Boileau: Pjesniĉko

umijeće… Verifikacijski sustavi: kvantitativna, silabiĉna, silabiĉno-tonska i silabiĉno-akcenatska verifikacija, versi

oslabljene silabiĉnosti. Mikrostrukture stila i knjiţevne forme: razine strukture, knjiţevna slojevitost. Stih. Strofa, srok

i glasovna ponavljanja. Stalni oblici. Stihovi i strofe klasiĉnoga podrijetla. Otkriće rime. Tradicionalne vrste: himna,

oda, elegija, ditiramb, psalam, idila, epigram, epitaf. Emocionalne i refleksivne pjesme. Tema: ljubavne, domoljubne,

rodoljubne, pejsaţne, socijalne, religiozne. Stihovi i strofe romanskoga, germanskoga, orijentalnoga i slavenskoga

podrijetla. Figure dikcije: asonanca, aliteracija, onomatopeja, figure ponavljanja: anafora, epifora, simploka i

anadiploza; figure konstrukcije: inverzija, retoriĉko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton; figura misli: poredba,

antiteza, eufemizam, hiperbola, perifraza, litota, gradacija, ironija, paradoks, oksimoron, hijazam, aluzija. Metaforika:


simbol, metafora, metonimija, sinegdoha, personifikacija, alegorija. Metode knjiţevnoga odgoja. Programi,

metodiĉari, vrijednosni odnos. Lirika u nastavi. Faze pjesniĉkoga odgoja: obrada lirske pjesme. Doţivljajno-spoznajna

motivacija. Vrste motivacije. Pjesniĉki jezik. Stil i stilistika. Pripovjedna proza u nastavi. Novela, bajka i basna u

problemskoj nastavi. Motiviranje uĉenika. Citiranje. Anotacija. Recenzija. Školska interpretacija priĉe, pripovijetke,

novele. Školska interpretacija romana. Dominanta, kljuĉna sastavnica, duhovni etimon knjiţevnoga djela. Dramski i

scenski odgoj. Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu. Teorijske osnove za interpretaciju dramskoga lika. Esej

u nastavi knjiţevnosti (izraţavanja). Pisanje eseja. Pristupi piscu. Sat o djelu i piscu. Knjiţevna razdoblja i smjerovi u

nastavi knjiţevnosti. Znanost o knjiţevnosti. Problematika knjiţevne povijesti. Knjiţevna kritika. Knjiţevnost i jezik.

Usmena knjiţevnost. Pisana knjiţevnost. Knjiţevnost i retorika. Recepcija knjiţevnoga djela. Mimetiĉnost i

dijegetiĉnost knjiţevnoga djela. Knjiţevnoteorijski pojmovi u programu nastave knjiţevnosti.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari

Metodiĉko-

didaktiĉke pripreme

za nastavu Samostalni

zadatci Terenska nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti samo relevantne kategorije):


Izrada jedne metodiĉko-

didaktiĉke pripreme za nastavu Usmeni ispit

Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.

2. Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.

3. Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

4. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj

školi i gimnaziji.

5. Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom predškolskoga

uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom osnovnoškolskoga doba. (Vidi

popis u dodatku silabusa.)

Dodatna literatura:



Frangeš, Ivo (1987) Povijest hrvatske knjiţevnosti, Zagreb-Ljubljana: NZ MH – Cankarjeva zaloţba.


Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb: Zavod za hrvatski jezik, Školska knjiga.

Solar, Milivoj (2005) Teorija knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.

Teţak, Stjepko (1967) Film u nastavi, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.




knjiga.

Katiĉić, Radoslav (1986) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.

Katiĉić, Radoslav (2003) Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Školska knjiga.



Vonĉina, Josip (1988) Jezična baština, Split: Knjiţevni krug.

Alerić, Marko – Gazdić-Alerić, Tamara (2013) Hrvatski u upotrebi, Zagreb: Profil.

Antoš, Antica (1974) Osnove lingvističke stilistike, Zagreb: Školska knjiga.

Bratulić, Josip (1990) Sjaj baštine. Rasprave i članci…, Split: Knjiţevni krug.



Pranjić, Krunoslav (1986) Jezikom i stilom kroza knjiţevnost, Zagreb: Školska knjiga.

Pranjković, Ivo (2001) Druga hrvatska skladnja, Zagreb: Hrvatska sveuĉilišna naklada.

Teţak, Stjepko (2004) Hrvatski naš nepodobni, Zagreb: Školske novine.

Uspenski, Boris A.(1979) Poetika kompozicije. Semiotika ikone, Beograd: Nolit.

Škarić, Ivo (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: ŠK-SN Liber.


Škarić, Ivo (2006) Govorili hrvatski!, Zagreb: Školska knjiga.

Škreb, Zdenko (1976) Studij knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.


Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave, seminara

i vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin uspješnost u

izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi,

ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te metodiĉko-didaktiĉkih

priprema za nastavu i njihovim obrazloţenjima. Pisanim dijelom ispita

provjeravaju se usvojene knjiţevnoteorijske i metodiĉke spoznaje, a

usmenim dijelom razine njihove kompetencije, njihova primjena na

konkretnim primjerima.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz analizu

kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća, obveze

studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i

samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,

eseja, interpretacija i rasprava, metodiĉko-didaktiĉkih priprema te

njihova obrazloţenja. Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i

usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Dolasci na nastavu 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5 bodova,

izrada i obrana ĉlanka, eseja, interpretacije ili studijske rasprave 25

bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te za usmeni ispit

40 bodova.





DODATAK SILABUSU PSPO05, PSRN05 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:

Ivan Gundulić, Himna slobodi (Dubravka)

Luko Paljetak, Mjeseĉina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma o njegovu

preminulom ocu: Nebeski parketar?)

Vinko Nikolić, Gorak je zemje kruv, Kiša je maćala štrade, Kampanel, Duga

Drago Ivanišević, Moj did, Lokva; Ol tercana, ol kvartana, Hrvatska

Dubravko Horvatić, Trula tvrĊava, Ispovijed, Bašćina, Bugaršćica, Prošćansko jezero, Crveno jezero

Dobriša Cesarić, Oblak, Balada iz predgraĊa, Slap, Jesen

Zvonimir Balog, Mornar, Priĉica o deminutiviću, Što se od vode pravi, Olovka, Veseli zemljopis

Pajo Kaniţaj, Prelijepa naša, Ljudi i ţivotinje

Miro Gavran, Halo ljubavi, Kako je tata osvojio mamu, kako smo lomili noge, Zaljubljen do ušiju

Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš, Slike proljeća u našim oĉima, Rani pijetlovi moga oca

Nikola Milićević, Kruh, Moţda je tako pisano

Zvonimir Golob, Novosti, Prva ljubav, Kako se piše pjesma o domovini

Sanja Pilić, Velika ljubav, Više cvijeća manje smeća, Jozef

Tin Kolumbić, Zemlja Hrvatska, Maslina, Dubrovnik 1991., Hrvatski zvonici

Vladimir Nazor, Hrvatski jezik, Velebit, Tomislav

Mladen Kušec, Rijeĉi

Gustav Krklec, Val, Školska ĉestitka

Milivoj Matošec, Tiki traţi neznanca, Suvišan u svemiru (ulomci)

Vjekoslav Mayer, Veliki vojvoda Hrvoje, Hrvatske bajke, Djevojka iz ruţmarina, Mala vila

Ivan Kušan, Koko u Parizu, Laţeš Melita

Petar Preradović, Dvije ptice, Naša zemlja

Mladen Bjaţić, Maškare

Antun Mihanović, Horvatska domovina

Jagoda Truhelka, Zlatni danci (Boţić, ulomak)

Dragutin Tadijanović, Grmljavina, Visoka ţuta ţita

August Šenoa, Zagrebu, Dolazak Hrvata

Slavko Mihalić, Metamorfoze, Prolazim Zrinjevcem dotiĉe me more;

Mladen Šarić, Trešnjevaĉke trešnje (ulomak)

Ivana Brlić-Maţuranić, Priĉe iz davnine

Sunĉana Škrinjarić, Plesna haljina ţutog maslaĉka

Milivoj Matošec, Zviţduk s Bukovca

Hrvoje Hitrec, Eko, eko

Nikola Pulić, Kljuĉić oko vrata, Krkom uzvodno

Alojz Majetić, Omiški gusari

Ivan Meštrović, Uspomene na politiĉke ljude i dogaĊaje

Marin Drţić, Novela od Stanca (ulomak)

Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Djevojĉici umjesto igraĉke

Antun Branko Šimić, Opomena, Molitva na putu, Hercegovina, Oproštaj

Miroslav Krleţa, Bonaca u predveĉerje

Vladimir Vidrić, Pejzaţ I., Pejzaţ II.

Tin Ujević, Daţd, Ove su rijeĉi crne od dubine

Viktor Vida, Sjećanje na Dalmaciju, Zbogom kućo bijela, Bilješke za ţivotopis

Majka Margarita (bugaršćica)

Dinko Šimunović, Duga

Josip Pupaĉić, Tri moja brata i ja, More, Cetina, Zvijezda da mi je biti

Drago Britvić, Boţe ĉuvaj Hrvatsku

Ivan Slamnig, Barbara

Mak Dizdar, Modra rijeka

Miljenko Buljac, Ta rijeĉ hrvatska, Umjesto oprosta

Danijel Dragojević, Bajka o vratima

Vladan Desnica, Pravda (novela i film Ante Babaje)

Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anĊelima

Ranko Marinković, Zagrljaj, Ruke, Kiklop

Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan

Richard Green: Put ljubavi

Pjesme namijenjene djeci: brzalice, brojalice, bajalice…

Pajo Kaniţaj, Kuća (pjesma)

Luko Paljetak, Jedna se maĉka samo smijala, Miševi i maĉke naglavaĉke

Zvonimir Balog, Gnjavator, Olovka

Gustav Krklec, U zoološkom vrtu

Grigor Vitez, Ševina jutarnja pjesma

Mala vila (naša narodna bajka)

Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho, Palĉica, Mala sirena

Lewis Carroll, Alica u zemlji ĉudesa

Ivana Brlić – Maţuranić, Šuma Striborova, Kako je Potjeh traţio istinu

Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ

Jean de la Fontaine, Cvrĉak i mrav (basna)

Mark Twain: Doţivljaji Huckleberryja Finna

Mato Lovrak, Druţba Pere Kvrţice

Rudyard Kipling, Knjiga o dţungli

Felix Saten, Bambi

Charles Perrault, Trnoruţica, Pepeljuga, Maĉak u ĉizmama, Ljepotica i zvijer

Slikovnice i stripovi.



Naziv kolegija: OSNOVNI MATEMATIĈKI POJMOVI S METODIKOM

Opći podaci:


Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Cilj je osposobljavanje za razumijevanje i primjenu steĉenih znanja elementarne matematike uz adekvatnu pripremu i

korištenje odgovarajućih metoda. Osposobljavanje studenata za uvoĊenje uĉenika u uĉenje matematike.


Predmet, cilj , zadaci, znaĉaj metodike poĉetne nastave matematike,

Mjesto nastave matematike u sustavu općeg osnovnog obrazovanja,

Psihološko – spoznajne osnove poĉetne nastave matematike,

Vidovi i uloga matematiĉkih zadataka,

Principi, oblici, metode i sredstva nastavnog rada u nastavi matematike,

Elementi organizacije i realizacije nastave matematike,

Praćenje i vrednovanje uĉeniĉkog napretka,

Uloga nastavnika u radu sa nadarenim uĉenicima i uĉenicama koji zaostaju u uĉenju matematike

Vannastavne aktivnosti u nastavi matematike,

Domaći radovi uĉenika,

Planiranje nastavnog rada u nastavi matematike. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na






Osnovna literatura:

1. Tomić, R. ( 2009 ). Metodika nastave matematike, Tuzla: Offset

2. Liebeck, P. ( 1995 ). Kako djeca uĉe matematiku. Zagreb: Educa

3. Rešić, S. ( 2013 ). Matematika i metodika poĉetne nastave. Tuzla. Papir – Karton doo.

4. Lekić, Đ. ( 1993 ). Metodika razredne nastave. Beograd : Nova prosveta.

Dodatna literatura:

1. Piter. J., Petrović, N. Sotirović, V., Lipovac, D. ( 1996 ). Opšta metodika nastave matematike. Sombor:

Univerzitet u Novom Sadu, Uĉiteljski fakultet Sombor.

2. Kadum, V. ( 2005 ). Uĉenje rješavanjem problemskih zadataka u nastavi ( matematike ). Pula : Visoka

uĉiteljska škola u Puli.


3. Kadum – Bošnjak, S. ( 2013 ). Darovitost i daroviti u nastavi ( matematike ) primarnog obrazovanja. Koper:

Univerza na primorskem. Pedagoška fakulteta.





duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni



programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada

seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,

praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija: INOVACIJE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU (PSPO03)

Opći podaci:


Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Ime suradnika na

kolegiju


ECTS – bodovi 6




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će moći:

- Samostalno uoĉavati, analizirati i vrednovati inovacije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.


- Aktivno sudjelovati u konstrukciji inovativnih kurikuluma, organizirati prostorno-materijalno i socijalno

okruţenje i poticaje za optimalan rast i razvoj djece.


Pojam inovacije. Mogućnosti i mjesto inovacija u sustavu pedagogijske znanosti, a posebice u predškolskom odgoju.

Uĉiti kako pouĉavati. Aplikativna istraţivanja u odgojno-obrazovnom procesu. Strategije uĉenja. Istraţivaĉko i

suradniĉko uĉenje kao oblik aktivnoga uĉenja. Projektno uĉenje. Kvalitativna istraţivanja ranog i predškolskog odgoja

i obrazovanja. Akcijska istraţivanja kao kvalitetan modalitet razvoja osobne refleksivne prakse.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice

Mentorski







Osnovna literatura:

1. Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja–istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga

2. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007): Projektno učenje, Osijek: Sveuĉilište J. J. Strossmayera u Osijeku,

Filozofski fakultet u Osijeku i Uĉiteljski fakultet u Osijeku.

Dodatna literatura:

1. Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja, Zagreb: Educa.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze


preduvjet su za pristupanje ispitu.


programa:





Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova:

izlaganje radova; polaganje ispita.


Raspodjela bodova:



referat………………………......................10 bodova

izrada pripreme aktivnosti.......................... 25 bodova

kolokvij....................................................... 15 bodova


Ukupno:.....................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……………..….D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……………………C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar……………....B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…………….….A-5.



Naziv kolegija: GLAZBENA KULTURA S METODIKOM

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina II.

Ime nositelja kolegija/nastavnika -

Ime suradnika na kolegiju -


ECTS – bodovi 6




Tokom nastave ovog kolegija, student bi trebali svladati osnovnu muziĉku pismenost, koju će pri tome pokazati tokm

praktiĉne nastave, koja podrazumjeva sviranje na klaviru djeĉijih kompozicija, a koje se obraĊuju po nastavnom

kurikulumu od I-IV razreda osnovne škole. Nakon usvajanja teorije glazbe, nastava ovog kolegija će se usmjeriti ka

metodici rada glazbenog odgoja u nastavi. Studenti bi tokom ove nastave, pored savladavanja teroijskog dijela

metodike glazbenog odgoja, trebat će obaviti jedan praktiĉni ĉas u nekoj od osnovnih škola ili predškolskoj ustanovi i

pri tome napisati pripremu za taj ĉas.


Teorija muzike, Orffov instrumentarij, Razvoj muziĉkih sposobnosti, Slušanje i upoznavanje muzike, Sviranje i

improviziranje u nastavi, Praktiĉna primjena sviranja klavira u nastavi glazbenog odgoja, Muziĉke igre, Korelacija

nastave muziĉke kulture sa ostalim predmetima, Nastava glazbe i estetski odgoj, Nastavni kurikulum za Glazbeni

odgoj u osnovnim školama, Nastavni kurikulum za glazbeni odgoj u predškolskom odgoju.








Osnovna literatura:

Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb

Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:

Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb


Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd

Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd

Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita:



studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove,

pismene pripreme za ĉas Glazbenog odgoja, te preći 5

malih kompozicija za klavir.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; prisustvovanje vjeţbama; izrada

pismene pripreme za ĉas; izrada seminarskih radova:



Dolazak 5 bodova, pismena priprema 10 bodova, sviranje

20 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni ispit 50

bodova.





SMJER: PREDŠKOLSKI ODGOJ – NASTAVAK STUDIJA

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI JEDNOGODIŠNJI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI-

PREDŠKOLSKI ODGOJ - NASTAVAK

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Predškolska

pedagogija 1 1 2 6

Obvezni PPON01

Psihologija ranog

djetinjstva 1 1 2 6

Obvezni PPON02

Akademsko pisanje 1 1 2 5 Zajedniĉki PPON03

Specijalna pedagogija

i inkluzija 1 1 1 5

Obvezni PPON04

Metodika odgojnog

rada 1 1 1 5

Obvezni PPON05

Odgojni praktikum 0 0 2 3 Opći PPON06

II. SEMESTAR

Istraţivanja u

predškolskom odgoju 1 1 2 6

Zajedniĉki PPON07

Inovacije u

predškolskom odgoju 1 1 2 6

Obvezni PPON08

Metodiĉki praktikum 1 1 2 6 Opći PPON09

Završni rad 0 2 6 12

Mentor moţe biti nastavnik pedagogije, psihologije,

defektologije

www.hercegoovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA (PSPO01)

Opći podaci:


Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će biti kompetentni:

- Pravilno analizirati odgojne procese u ranom i predškolskom djetinjstvu

- Opisati i interpretirati pristupe, koncepcije i programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

- Analizirati odgojne ĉimbenike,

- Konstruktivno doprinijeti osmišljavanju i obogaćivanju prostorno-materijalnog i socijalnog okruţenja djece

rane i predškolske dobi,

- Doprinositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma,

- Procijeniti i vrednovati razvojni status djece rane i predškolske dobi,

- Razvijati temeljne i specifiĉne kompetencije djece rane i predškolske dobi kao oĉekivane ishode odgojno-

obrazovnog procesa

- IzgraĊivati partnerske odnose sa svim ĉimbenicima odgoja djece rane i predškolske dobi.

- Konstruktivistiĉki vrednovati odgojno-obrazovne procese.


Predškolska pedagogija kao znanstvena i nastavna disciplina. Ideje o predškolskom odgoju i obrazovanju kod klasika

pedagogije. Smisao predškolskog odgoja i obrazovanja i odgojne filozofije. Poloţaj djeteta u suvremenom svijetu

(Nove paradigme ranog djetinjstva). Cilj i naĉela predškolskog odgoja i obrazovanja. Rast i razvoj djece rane i

predškolske dobi. Igra i uĉenje. Razvijanje djeĉjeg stvaralaštva. Odgojno-obrazovne vrijednosti, naĉela, pristupi,

metode i sredstva; Suradnja predškolske ustanove s roditeljima. Karakteristike i vrste programa za rani odgoj i

obrazovanje. Vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja i obrazovanja.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na






http://www.hercegoovina.edu.ba/

Osnovna literatura:

1. Maleš, D. (2011.) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet

Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.

2. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (23015). MZOS, RH.


Dodatna literatura:

1. Baran, J., Dobrotić, I., & Matković, T. (2011). Razvoj institucionaliziranog predškolskog odgoja: promjene

paradigme ili ovisnost o prijeĊenom putu?. Napredak, 152(3-4), 521-540.

2. Jurĉević-Lozanĉić, A. (2005). Izazovi odrastanja-predškolsko dijete u okruţju suvremene obitelji i vrtića.

Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji.Miljak, A. (1996.): Humanistički pristup teoriji i praksi

predškolskog odgoja. Zagreb: Persona.

3. Miljak, A. (2007). Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U: Kurikulum—teorije,

metodologija, sadrţaj, struktura (ur: Previšić, V.), Školska knjiga, Zagreb,(177-216).




uvjet su izlaska na završni ispit.Kolokvije i završni ispit polaţu

pisano i usmeno.


programa:




programa.

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Raspodjela bodova:



referat……..................................................10 bodova

izrada seminarskog rada............................. 25 bodova

kolokvij........................................... ...........15 bodova

završni ispit................................................ 40 bodova

Ukupno:....................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan…. D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…… C-3,


Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…..A-5.



Naziv kolegija: PSIHOPATOLOGIJA RANOG DJETINJSTVA

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti

Godina II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim dimenzijama abnormalnog ponašanja i doţivljavanja. Kritiĉki

razmotriti i unaprijediti znanja o psihološkim stanjima i unutarnjem funkcioniranju uz davanje naglaska

cjelokupnom razvojnom procesu u nastanku odstupajućeg ponašanja. TakoĊer, cilj je steći sposobnost prepoznavanja

odstupanja u psihiĉkom funkcioniranju i usvojiti nazivlje osnovnih psihopatoloških fenomena. Upoznati se s glavnim

psihijatrijskim poremećajima i njihovom psihopatologijom. Student će dobiti informacije o diferencijalno-

dijagnostiĉkom razlikovanju psihijatrijskih tegoba i poremećaja, posebno na razini razlika u njihovoj psihopatologiji.


Abnormalno ponasanje, Povijest psihopatologije, Anksiozni poremećaji, Somatoformni poremaćaji, Stres i zdravlje,

Psihoaktivne tvari, Poremećaji liĉnosti, Kliniĉki simptomi shizofrenije, Emocionalni poremećaji i poremećaji

ponašanja u djetinstvu i adolescenciji, Teskoće uĉenja , Mentalna retardacija, Autistiĉni poremećaj

Seksualni poremećaji.


Predavanja Seminari


Obrazovanje na






Osnovna literatura:

1. Gerald C. Davison i John M. Neale (1999) Psihologija abnormalnog dozivljavanja i ponasanja. «NAKLADA

SLAP» Jastrebarsko (odabrana poglavlja)

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani iz podruĉja psihologije i psihopatologije. Tijekom konzultacije studenti

će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:






Obveze studenata: Izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Izrada seminarskog rada 40, završni ispit 60 bodova.








Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina II. preddipl.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6










Izrada ţivotopisa.

Bbliografski zapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.



Struktura znanstvenih i struĉnih radova.


Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostali stilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).











Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski



PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski


Pismeni ispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt - Vjeţbe

Kontinuirana


Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.



Dodatna literatura:










7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.







konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit

studenti su duţni uraditi seminarski rad prema pravilima

akademskog pisanja. Završni ispit je u obliku testa.


programa:




Obveze studenata:

Sudjelovanjenanastavi; izrada seminarskog rada prema pravilima

akademskog pisanja; polaganje ispita.



Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –

25 bodova









Naziv kolegija


Opći podaci

Studijski program Više studijskih programa Godina



ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija nema


Temeljni zadatak specijalne pedagogije je prepoznati razliĉitosti u razvoju djece, u njihovim kognitivnim

sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja. Cilj je da studenti

ovladaju metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u

toku edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima.


Osnove specijalne pedagogije

Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji

Struktura specijalne pedagogije

Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.

Discipline specijalne pedagogije.

Cilj specijalne pedagogije

Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.

Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije

Metode specijalne pedagogije

Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.

Graniĉni sluĉajevi

Lako mentalno retardirani

Umjereno retardirani

Teţe i teško retardirani

Školovanje i smještaj u institucije.

Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)


rad

Eksperimentalni rad



znanja


Udţbenik


- Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

- Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb Dodatna literatura

Literatura:


2. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd

3. Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom.

Priruĉnik za roditelje. : Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,


Zagreb.



1994.


7. AAMD SkalaadaptivnogponašanjaprirediliIgrić&Fulgosi-MasnjakSveuĉilište u Zagrebu 1991.

8. Stefanović, D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš


10. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj

(ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.

11. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti



programa

U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i

uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu na

oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika)a na

osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu

studenti su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija-

Zeĉić i Priruĉnik za prosvjetne djelatnike Autora Vicić

& Mustać „Rad s djecom s teškoćama u razvoju u

osnovnoj školi.



Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja

sposobnosti i kratko ga opisati.


Aktivnost na konsultacijama in

na nastavi = 10 bodova







91 do 100 bodova ,ocjenaA-5



Naziv kolegija METODIKA ODGOJNOG RADA

Opći podaci

Studijski program Studij odgojnih znanosti, Socijalna

pedagogija sa defektologijom

Godina 1.


Ime suradnika :


ECTS – bodovi 5




Upoznati studente sa pojmom, predmetom, mjestom i zadacima metodike, pojmom, metodama, principima i

sredstvima odgojnog rada, odgojnim radom u nastavi, vannastavnim aktivnostima, savjetodavnim odgojnim radom.

Osposobiti ih da steĉena znanja primjenjuju u praktiĉnom radu sa djecom predškolske i mlaĊe školske dobi, u procesu

uĉenja i pouĉavanja u vannastavnim aktivnostima i drugim vidovima odgojno – obrazovnog rada, u moralnom

oblikovanju i rehabilitaciji, da u svome radu primjenjuju steĉene emocionalne, moralne i druge kompetencije i

olakšavaju djeci uĉenje i razvoj.


Pojam, mjesto, zadaci , predmet prouĉavanja i mjesto metodike odgojnog rada u sustavu pedagoških znanosti,

Pojam i karakteristike odgojnog rada,

Metode i sredstva odgojnog rada,

Principi odgojnog rada

Kriteriji za izbor sadrţaja odgojnog rada

Odgojni rad u nastavi

Odgojni rad u vannastavnim aktivnostima,

Igra kao temeljni oblik uĉenja,

Savjetodavni odgojni rad,

Nastavnik kao odgajatelj,

Metodika odgojnog rada u razvijanju sposobnosti uĉenja,

Metodika odgojnog rada u oblasti moralnog odgoja.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Izrada prezentacije

Obavezna literatura

Tomić, R. ( 2006 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla : Offset.

Pehar – Zvaĉko, L. ( 2004 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo : Filozofski fakultet

Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21, vijek. Banja Luka :TT. Centar.

Nebrigić, D. ( 1983 ). Metodika vaspitnog rada. Sremska Mitrovica, Novi Sad : Pedagoška akademija S. Mitrovica i

Zavod za udţbenike Novi Sad.

Isenberg, J.P. ( 1998 ). Kurikulum usmjeren na dijete. Zagreb : Udruga roditelja korak po korak.

Roller – Halaĉev, Vegar, Z. ( 1986 ). Igre djece predškolske dobi I i II., Zagreb: Školska knjiga.

Rakić B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.

Kamenov, E. ( 1985 ). Metodika vaspitno – obrazovnog rada sa predškolskom djecom za IV godinu pedagoške

akademije. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Dodatna literatura

Lekić, Đ. ( 1993 ). Metodika razredne nastave. Beograd: Nova prosveta

Terhart, E. ( 2001 ). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb.:Educa.

Selimović, H. Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet.

Došen – Dobud, A. ( 1995 ). Malo dijete – veliki istraţivaĉ. Zagreb: Alineja. Provjera znanja i polaganje ispita


konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i

seminarski rad.Izabrati jedan sluĉaj, pratiti ga, raditi s njime i

saĉiniti studiju. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane

seminarskog rada.


programa




Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije,

uraditi seminarski rad, primjer prezentacije za izabranu temu i

uraditi studiju sluĉaja.


Uĉešće na predavanjima, vjeţbama

i konsultacijama 5 bodova

Prikaz nauĉne monografije 15 bodova

Izrada izvještaja istraţivanja

I studije sluĉaja 50 bodova,

Završni ispit 30 bodova.







Naziv kolegija: ODGOJNI PRAKTIKUM

Opći podaci:


Godina

II.

(4.sem)

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3





- Analizirati i tumaĉiti odgojne procese,

- Razlikovati pristupe i tumaĉenja odgojnim procesima (humanistiĉki, biheviaristiĉki, psihoanalitiĉki pristupi),

- Definirati odgojne ciljeve,

- Prihvatiti i razvijati odgojne vrijednosti,

- Primjenjivati komunikacijske modalitete primjerene partnerskim odnosima,

- Analizirati aspekte suvremenog odgoja,

- IzgraĊivati identitet pojedinca i zajednice,

- Odgojno djelovati.


˗ Razumijevanje i tumaĉenje odgoja kroz povijest pedagogije,

˗ Strukturalni model odgoja,

˗ Ĉimbenici odgoja,

˗ Odnos kao polazište i ishodište odgoja,

˗ Komunikacija kao operativni odgojni modalitet,

˗ Odgojne vrijednosti,

˗ Odgoj i obrazovanje,

˗ Kultura odrastanja kao referentni okvir odgoja,

˗ Nove paradigme odgoja: ekološki odgoj, interkulturalni odgoj, graĊanski odgoj, odgoj za demokraciju.



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski




Seminarski




Osnovna literatura:

- Herbert, G. (1994). Pedagogija–temeljna znanja


- Ajanović,DŢ., Odgojna funkcija srednje škole, Planjax, Tešanj, 1995.

- Dubravka Maleš (ur.), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu,

Zavod za pedagogiju, 2011., 301 str.

Dodatna literatura:

˗ Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.

˗ Baran, J. (2013). Predškolski odgoj i obrazovanje kao socijalna investicija. Revija za socijalnu politiku, 20(1),

43-62.

˗ Maleš, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrtić, obitelj, 18(67), 13-15.

˗ Rakić, V., & Vukušić, S. (2010). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti. Društvena istraţivanja, 19(4-5 (108-

109)), 771-795.

˗ Uzelac, V., Lepiĉnik-Vodopivec, J., &AnĊić, D. (2014). Djeca–odgoj i obrazovanje–odrţivi razvoj. U potrazi

za novim perspektivama razvoja odgoja i obrazovanja djece za odrţivi razvoj.



sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i radionicama.

Individualno uĉenje i napredovanje studenata prati se tijekom


preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni



programa:




Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; samoprocjena

sukladno strukturalnom modelu; kritiĉki prikaz jednog struĉno-

znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje

ispita.











Naziv kolegija: INOVACIJE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU (PSPO03)

Opći podaci:

Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Ime suradnika na

kolegiju


ECTS – bodovi 6




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će moći:

- Samostalno uoĉavati, analizirati i vrednovati inovacije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.


- Aktivno sudjelovati u konstrukciji inovativnih kurikuluma, organizirati prostorno-materijalno i socijalno

okruţenje i poticaje za optimalan rast i razvoj djece.


Pojam inovacije. Mogućnosti i mjesto inovacija u sustavu pedagogijske znanosti, a posebice u predškolskom odgoju.

Uĉiti kako pouĉavati. Aplikativna istraţivanja u odgojno-obrazovnom procesu. Strategije uĉenja. Istraţivaĉko i

suradniĉko uĉenje kao oblik aktivnoga uĉenja. Projektno uĉenje. Kvalitativna istraţivanja ranog i predškolskog odgoja

i obrazovanja. Akcijska istraţivanja kao kvalitetan modalitet razvoja osobne refleksivne prakse.



zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na






Osnovna literatura:

1. Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja–istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga

2. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007): Projektno učenje, Osijek: Sveuĉilište J. J. Strossmayera u Osijeku,

Filozofski fakultet u Osijeku i Uĉiteljski fakultet u Osijeku.

Dodatna literatura:

1. Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja, Zagreb: Educa.




preduvjet su za pristupanje ispitu.



programa:




programa.

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova:



Raspodjela bodova:



referat………………………......................10 bodova

izrada pripreme aktivnosti.......................... 25 bodova

kolokvij....................................................... 15 bodova


Ukupno:.....................................................100 bodova







Naziv kolegija: METODIĈKI PRAKTIKUM

Opći podaci:

Studijski program


ŠKOLSKA PEDAGOGIJA

PO NASTAVAK STUDIJA Godina II.




ECTS – bodovi 3




Studenti su u kolegiju didaktika uz didaktiĉke teorije upoznali opće zakonitosti nastavnog procesa, a u metodiĉkom

praktikumu primjenjuju te spoznaje.

Naglasak je na vještinama kao i stjecanju ranog iskustva u izvedbi nastave, što je podlogom za studentsku raspravu o

kvaliteti izvedbe i potvrdi ili osporavanju razliĉitih modela i koncepata nastave. Moći će planirati, organizirati,

provoditi i vrednovati nastavni i odgojno-obrazovni proces.

Analizirati, razumjeti i pravilno tumaĉiti odgojno-obrazovni proces te pedagoške aspekte odgojno-obrazovnog rada u

školi. Vrednovati i razvijati osobnu metodiĉku praksu, te organizirati optimalno socijalno, psihološko i prostorno-

materijalno okruţenje za uĉenje.

Razvijati će afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa

svim relevantnim subjektima. Razumjeti i primjenjivati razliĉite oblike i pristupe u realizaciji odgojno-obrazovnog

procesu.


Dizajniranje nastavnog sata - simulacija.

Planiranje, programiranje i priprema odgojno-obrazovnog procesa.

Funkcija priprave i posebnost pripremanja pedagogijskih sadrţaja za nastavu.

Analiza sadrţaja – hrestomacijski prilozi. Tekstualna graĊa i analiza sadrţaja.

Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.

Samostalan rad na pedagoškoj dokumentaciji.

Analiza izvedbe nastave (didaktiĉko-metodiĉki aspekt analize, analitiĉki koraci – konaĉno vrednovanje). Usporedne

konstrukcije u projektiranju nastave i meĊusobno vrednovanje.

Nastavno ozraĉje: motivacija, odnosi, disciplina ili dogovorna pravila. Oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa

u nastavi. Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.

Nastavne metode, oblici uĉenja i pouĉavanja.

Temeljne i specifiĉne kompetencije kao oĉekivani ishodi uĉenja u nastavnom procesu.

Revidirana Bloomova taksonomija kao indikator postignuća uĉenika.









Osnovna literatura:

Jukić, T. (2010). Odnos kurikuluma i nastavnoga plana i programa. Pedagogijska istraţivanja, 7(1), 55-64.

Klippert, H. (2001). Kako uspješno uĉiti u timu, zbirka praktiĉnih primjera. Zagreb: Educa.

Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa. Dodatna literatura:

Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s posebnim

potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji

Itković, Z. (1997). Opća metodika nastave. Knjiţevne Krug.

Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za defektologiju,

Sveuĉilišta u Zagrebu: Kratis

Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na uĉenika. Zagreb: Školska knjiga.




radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje

studenata prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno

ocijenjene pred ispitne obveze preduvjet su za

pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit

studenti polaţu pisanim putem.


programa:





Obveze studenata:



obrazovnog rada škole; kritiĉki prikaz jednog struĉno-

znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu;

polaganje ispita.




projekt 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.





SMJER: RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM

V. SEMESTAR

Didaktika 1 1 2 6 Obvezni

PSRN01

Temeljna nastavna umijeća 1 1 2 6 Obvezni

PSRN02


PSRN03

Tjelesna kultura s metodikom 0 0 3 6 Opći

PSRN04

Metodika hrvatskog jezika 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSRN05

Osnovni matematiĉki pojmovi s

metodikom 1 0 1 3

Izborni (1

od 2)

PSRN06



PSRN07

VI. SEMESTAR

Školska pedagogija 1 1 2 6 Opći

PSRN

08

Likovna kultura 1 1 2 6 Opći

PSRN

09

Glazbena kultura s metodikom 1 1 2 6 Opći PSRN

10



PSRN

11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,

psihologije, metodike i defektologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer razredna nastava s

defektologijom.




Naziv kolegija: DIDAKTIKA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1-1-2



Usvajanje osnovnih didaktiĉkih znanja (razvijanje elementarne didaktikĉke sposobnosti za razumijevanje suštine cilja

i zadataka nastave i obrazovanja). Osposobljavanje za kurikularno oblikovanje sadrţaja, ishoda obrazovanja, za

adekvatniji izbor i stvaralaĉku upotrebu nastavnih metoda, oblika, didaktiĉkih medija, strategija u procesu planiranja,

realizacije i evaluacije nastavnog procesa.

Znanja (deklarativna i proceduralna) i sposobnosti za primjenu didaktiĉkih zakonitosti, principa i pravila u nastavi

školskih predmeta i integrativnih tema.


Didaktika kao nauka. Znaĉaj i karakteristike nastavniĉkog poziva. Nastava kao kreativni proces. Komponente

nastavnog procesa. Subjektski poloţaj uĉenika u nastavi. Nastavni program. Planiranje u nastavi. Didaktiĉki principi.

Aktivne metode rada. Organizacija nastave. Obrazovna tehnologija. Obrazovanje informacione ere. Odgojno –

obrazovna klima. Mediji u odgoju i obrazovanju. Procjenjivanje i mjerenje znanja i sposobnosti uĉenika..




Terenska

nastava





Osnovna literatura:Poiljak, V. (....) : Didaktika, Zagreb.

Filipović, N. (1981. ili 1988.) Didaktika, «Svjetlost», Sarajevo Dodatna literatura:

Brkić, M. Temeljna obiljeţja I uĉinkovitost programirane nastave, Jela educa, Sarajevo,

Desforges, Ch. (2001) Uspješno uĉenje i pouĉavanje, Zagreb, Educa.

Matijević, M (2005) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb.

Meyer, H . (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb, Educa.

Mail, A.( 1966) : Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.

Marsh, J.C. (1994). : Kurikulum, Educa, Zagreb.

Grgin, T. (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.





završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene

monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku

testa znanja i obrane seminarskog rada.


programa:



oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obveze studenata:

U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz

monografije i uraditi seminarski rad i primjer

prezentacije za izabranu temu.


Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama

i konzultacijama 5 bodova

Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova

Izrada seminarskog rada 40 bodova

Završni ispit 40 bodova



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4




Naziv kolegija: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj predmeta je upoznavanje studenata s temeljnim nastavnim umijećima i njihovim bitnim obiljeţjima te

kompetencijama koje je nuţno kod uĉenika sustavno razvijati.


Temeljna nastavna umijeća i njihove bitne karakteristike.

Elementi planiranja i priprave nastave.

Nastavnikove aktivnosti pri izvedbi nastave i njihova prilagodba uĉenicima, njihovim

pozicijama i stilu uĉenja.

Kompetencije uĉenika koje je nuţno razvijati u nastavi.

Kompetencije nastavnika za uspostavu pozitivnog razrednog ugoĊaja te motiviranja i razvoja zainteresiranosti za

uĉenje.

Praćenje i provjera znanja i općeg uĉenikovog napretka.



zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:

1. C. Kyriacou: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001.

2. E. C. Wragg: Primary teaching skills, London, Routledge, 1993.

3. J. Robertson: Effective classroom control, London, Hodder and Stoughton, 1996. Dodatna literatura:

1. N. Filipović: Mogućnost i dometi stvaralaštva uĉenika i nastavnika, Svjetlost, Sarajevo, 1988.




ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i

završni ispit polaţu se pisanim putem.



Dva puta tijekom semestra izvršit će se


u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno

seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih radova:




izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;

završni ispit do 45 bodova:








Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6












procesu inkluzije.












potreba u nastavi






Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski





Osnovna literatura:



Dodatna literatura:


Children UK.



Sad.



























predispitne obveze.






programa.

Obveze studenata:

















Naziv kolegija: TJELESNA KULTURA S METODIKOM

Opći podatci

Studijski program


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Dobivanje spoznaja o znaĉaju, funkcijama, organizaciji i naĉinu provoĊenja tjelesne kulture u obrazovnom sustavu i

rekreaciji, te osposobiti studente za organizaciju i provoĊenje kinezioloških sadrţaja u odgojno-obrazovnim

ustanovama.


Utjecaj tjelesne kulture na zdravlje, stvaralaštvo, socijalnu integraciju i afirmaciju. Odgojno-obrazovna funkcija

tjelesnog vjeţbanja u smislu transformacijskih procesa. Zadaci, principi i faktori organizacije tjelesne kulture. Plan i

program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina. Organizacijski

oblici rada u predškolskom odgoju i razrednoj nastavi. Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne kulture u

predškolskim ustanovama i razrednoj nastavi. Oblici i naĉin provoĊenja izvannastavnih i izvanškolskih tjelesnih

aktivnosti.



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:





Dodatna literatura:


Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski fakultet

Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave). Školska

knjiga, Zagreb.









predati minimalno jednu Pripremu za sat tjelesnog

odgoja. Završni ispit polaţe se pisanim putom.

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji

nisu ispunili svoje predispitne obveze.






programa.

Obveze studenata:




literaturi.


Prisusutnost nastavi (za redovne) do 20

bodova,










Naziv kolegija: METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA

Opći podatci:

Studijski program

Sveuĉilišni studij odgojnih znanosti:

Predškolski odgoj s defektologijom

Razredna nastava s defektologijom

Semestar

Godina

V.

III.




ECTS – bodovi 3


Status kolegija Izborni (1 od 2)


Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik

– lektorske vjeţbe







obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, analizi raznolikih knjiţevnih rodova, vrsta i oblika

knjiţevnoga stvaralaštva, potom ĉitanju, vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju jeziĉnoga osjećaja za pravilan

izgovor, artikulaciju i akustiku, takoĊer i vještina, kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno

pisanje, oblikovanje, interpretacije i tumaĉenja, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.


Metodika hrvatskoga jezika. Metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,






























Predavanja Seminari

Metodiĉko-

didaktiĉke

pripreme za

nastavu Samostalni zadatci Terenska nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti samo relevantne kategorije):


Izrada jedne metodiĉko-

didaktiĉke pripreme za nastavu Usmeni ispit Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.

Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.


Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj školi i

gimnaziji.

Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom predškolskoga

uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom osnovnoškolskoga doba. (Vidi popis

u dodatku silabusa.)

Dodatna literatura:











knjiga.

Katiĉić, Radoslav (1986) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.

Katiĉić, Radoslav (2003) Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Školska knjiga.



Vonĉina, Josip (1988) Jezična baština, Split: Knjiţevni krug.

Alerić, Marko – Gazdić-Alerić, Tamara (2013) Hrvatski u upotrebi, Zagreb: Profil.


Bratulić, Josip (1990) Sjaj baštine. Rasprave i članci…, Split: Knjiţevni krug.



Pranjić, Krunoslav (1986) Jezikom i stilom kroza knjiţevnost, Zagreb: Školska knjiga.

Pranjković, Ivo (2001) Druga hrvatska skladnja, Zagreb: Hrvatska sveuĉilišna naklada.

Teţak, Stjepko (2004) Hrvatski naš nepodobni, Zagreb: Školske novine.

Uspenski, Boris A.(1979) Poetika kompozicije. Semiotika ikone, Beograd: Nolit.

Škarić, Ivo (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: ŠK-SN Liber.


Škarić, Ivo (2006) Govorili hrvatski!, Zagreb: Školska knjiga.



Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave,

seminara i vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin

uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj

literaturi, ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te metodiĉko-

didaktiĉkih priprema za nastavu i njihovim obrazloţenjima. Pisanim

dijelom ispita provjeravaju se usvojene knjiţevnoteorijske i

metodiĉke spoznaje, a usmenim dijelom razine njihove kompetencije,

njihova primjena na konkretnim primjerima.


izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz

analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana

postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:


samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,

eseja, interpretacija i rasprava, metodiĉko-didaktiĉkih priprema te

njihova obrazloţenja. Studenti su duţni pristupiti zakazanom

pisanom i usmenom dijelu ispita.


ocjene:

Dolasci na nastavu 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5

bodova, izrada i obrana ĉlanka, eseja, interpretacije ili studijske

rasprave 25 bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te za

usmeni ispit 40 bodova.





DODATAK SILABUSU PSPO05, PSRN05 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:


Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma o njegovu




Dubravko Horvatić, Trula tvrĎava, Ispovijed, Bašćina, Bugaršćica, Prošćansko jezero, Crveno jezero

Dobriša Cesarić, Oblak, Balada iz predgraĎa, Slap, Jesen

Zvonimir Balog, Mornar, Pričica o deminutiviću, Što se od vode pravi, Olovka, Veseli zemljopis



Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš, Slike proljeća u našim očima, Rani pijetlovi moga oca






Mladen Kušec, Riječi

Gustav Krklec, Val, Školska čestitka










Slavko Mihalić, Metamorfoze, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more;

Mladen Šarić, Trešnjevačke trešnje (ulomak)

Ivana Brlić-Maţuranić, Priče iz davnine

Sunĉana Škrinjarić, Plesna haljina ţutog maslačka



Nikola Pulić, Ključić oko vrata, Krkom uzvodno


Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i dogaĎaje


Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Djevojčici umjesto igračke


Miroslav Krleţa, Bonaca u predvečerje


Tin Ujević, Daţd, Ove su riječi crne od dubine





Drago Britvić, Boţe čuvaj Hrvatsku



Miljenko Buljac, Ta riječ hrvatska, Umjesto oprosta



Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anĎelima






Luko Paljetak, Jedna se mačka samo smijala, Miševi i mačke naglavačke





Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho, Palčica, Mala sirena

Lewis Carroll, Alica u zemlji čudesa



Jean de la Fontaine, Cvrčak i mrav (basna)




Felix Saten, Bambi

Charles Perrault, Trnoruţica, Pepeljuga, Mačak u čizmama, Ljepotica i zvijer




Naziv kolegija: OSNOVNI MATEMATIĈKI POJMOVI S METODIKOM

Opći podaci:


Godina II




ECTS – bodovi 3




Cilj osposobljavanje za razumijevanje i primjenu steĉenih znanja elementarne matematike uz adekvatnu pripremu i

korištenje odgovarajućih metoda. Osposobljavanje studenata za uvoĊenje uĉenika u uĉenje matematike.


Elementi matematiĉke logike. Matematiĉki pojmovi, sudovi i zakljuĉci. Skupovi i operacije skupovima. Linearne i

kvadratne funkcije. Osnovni pojmovi Euklitdske geometrije u ravnini. Predmet, cilj, zadaci, znaĉaj metodike poĉetne

nastave matematike. Mjesto nastave matematike u sustavu općeg i osnovnog obrazovanja. Psihološko – spoznajne

osnove poĉetne nastave matematike.Vidovi i uloga matematiĉkih zadataka. Principi, oblici, metode i sredstva

nastavnog rada u nastavi matematike. Elementi orgaizacije i realizacije nastave matematike. Praćenje i vrednovanje

uĉeniĉkog napretka. Uloga nastavnika u radu sa nadarenim uĉenicima i uĉenicima koji zaostaju u uĉenju matematike.

Vannastavne aktivnosti u nastavi matematike. Domaći radovi uĉenika. Planiranje nastavnog rada u nastavi

matematike. IzvoĊenje nastave matematike.



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:

1. Tomić, R. ( 2009 ). Metodika nastave matematike, Tuzla: Offset

2. Pavković. B, Veljan, D.( 1995 ): Elementarna matematika I. i II. Zagreb. Školska knjiga

3. Markovac, J.( 2001 ); Metodika poĉetne nastave matematike , Zagreb : Školska knjiga.

4. Liebeck, P. ( 1995 ). Kako djeca uĉe matematiku, Zagreb: Educa.

5. Rešić, S. ( 2013 ). Matematika i metodika poĉetne nastave. Tuzla: Papir – Karton d.o.o.

Dodatna literatura:

1. Piter, J., Petrović, N., Sotirović, V., Lipovac, D. (1996). Opšta metodika nastave matematike. Sombor: Univerzitet

u Novom Sadu. Uĉiteljski fakultet Sombor.

2. Kadum, V. ( 2005 ). Uĉenje rješavanjem problemskih zadataka u nastavi (matematike). Pula: Visoka uĉiteljska

škola u Puli.

3. Kadum – Bošnjak , S. ( 2013 ). Darovitost i daroviti u nastavi (matematike) primarnog obrazovanja. Koper:

Univerza na primorskom. Pedagoška fakulteta.








putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:



polaganje ispita.











Naziv kolegija ŠKOLSKA PEDAGOGIJA

Opći podaci

Studijski program Studiji odgojnih znanosti

Razredna nastava s defektologijom Godina II


Suradnik


ECTS – bodovi 6




Usvojiti i znati primijeniti opća znanja o predmetu, razvoju i metodama istraţivanja školskog odgoja i obrazovanja.

Upoznati osnovne pristupe organiziranju školskih sustava (nacionalni i internacionalni kontekst).

Upoznati vodeće teorije škole, teorijska utemeljenja organizacije školskog odgoja i obrazovanja i ostvariti uvide u

kritiĉki diskurs o školi kao instituciji. Samostalno interpretirati struĉnu literaturu, koristiti struĉnu terminologiju i

pratiti razvoj suvremenih teorija škole.

Motivirati studente za praćenje rasprava o reformi obrazovnih sustava i organiziranju školskog ţivota u skladu sa

zahtjevima razvoja pojedinca.

Pratiti i kritiĉki promišljati suvremene promjene u organizaciji institucionalnog odgoja i obrazovanja. Samostalno

provoditi istraţivanja kvalitete razliĉitih tipova škola. Okvirni sadrţaj kolegija

Pojmovno-terminološka odreĊenja: školska pedagogija, škola, alternativna škola, školski kurikulum, koncepcija,

program.

Školska pedagogija kao znanstvena disciplina.

Predmet i metode istraţivanja fenomena školskog odgoja i obrazovanja. Kvantitativne i kvalitativne metode:

fenomenološka metoda, akcijska istraţivanja, etnografska metoda, biografske studije. Vodeće teorije škole: duhovno

znanstvena, strukturalno-funkcionalna, emancipatorska, konstruktivistiĉka.

Alternativne škole: Montessori, Waldorfska, Humana škola Hartmuta von Hentiga, Kvalitetna škola... Radikalna

kritika škole i "kraj škole". Budućnost škole?

Školska pedagogija u sustavu pedagogijskih i znanstenih disciplina.

Predmet prouĉavanja školske pedagogije.

Koncepcije teoretskih pristupa u razvoju škole.

Aktualna kretanja i karakteristike suvremene škole.

Podsticanje i kreiranje uĉešĉa studenata u reformskim procesima obrazovanja.

Modernizacija i reorganizacija školskog sustava .

Metodološke specifiĉnosti prouĉavanja školske pedagogije. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)


zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski

rad

Terenska nastava






Obavezna literatura:

Hentig,H. (1997). Humana škola. Zagreb: Educa.

Illich. (1980). Dolje škole. Beograd: BIGZ.

Jurić, V. (2005). Metodika rada školskoga pedagoga. Zagreb: Školska knjiga (treće dopunjeno i preraĊeno izdanje).

Matijević, M. (1994). Alternativne škole. Zagreb:

Neill, A. S. (1980). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ.

Pivac, J. (2000). Inovativnom školom u društvo znanja (škola i razvoj). Zagreb: HPKZ.

Tillmann, K. - J., (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa.

Vrcelj, S., (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. Dodatna literatura:

Brkić, M., (1985). Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika. Sarajevo.

Brkić, M., Suljkić, M. (2003). Preopterećenost uĉenika. Sarajevo: Jela educa.

Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.

M. Resman. (2001). Suvremeno upravljanje i rukovoĊenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona.

Gordon,T. (1998). Kako biti uspješan nastavnik.Beograd: Kreativni centar.

Marsh,C. (1996). Kurikulum. Zagreb: Educa.

Meyer, H. (1997). Schulpädagogik (Band II). Berlin: Cornelsen Scriptor.

Walford, G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa. Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoĊenja

nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne

pristupne radove- Kolokvij i završni ispit polaţu pismenim putom.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete



Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada



ocjene

Dolazak do 10 bodova ; Prikaz knjige do 5 bodova, Esej do 10 bodova,

Praktikum do 15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35

bodova;







Naziv kolegija: LIKOVNA KULTURA

Opći podaci:

Studijski program Razredna nastava s defektologijom Godina III.




ECTS – bodovi 6




Osposobiti studente za razumijevanje, prepoznavanje i interpretiranje vizualnog jezika, likovnog jezika, vizualnih

komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna.

Uoĉavanje, opisivanje, tumaĉenje i interpretacija osnovnih pojmova u likovnoj umjetnosti, likovnog jezika, te podjela

i meĊuovisnosti raznorodnih podruĉja umjetnosti Okvirni sadrţaj kolegija:

Uvod u likovnu teoriju

Predmet i podruĉja likovne teorije. Vizualna percepcija. Vizualni jezik i vizualni govor.

Likovni jezik i likovni govor. Likovni elementi: toĉka, crta, boja, površina, ploha, volumen, prostor. Elementi gradnje

likovne sintakse: ritam, ravnoteţa, kontrast, proporcija, jedinstvo, dominanta . Vrste kompozicija. Rekompozicija,

redefinicija.

Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i design.

Likovne tehnike: crtaće, slikarske, grafiĉke tehnike, tehnike prostornog plastiĉnog oblikovanja.

Analiza baziĉnih djela likovne umjetnosti. Vrste izvoĊenja nastave. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):







Osnovna literatura:

1. Brešan, D. (2008). Djeĉja likovna kreativnost od 1. do 10. godine ţivota. Osijek: Sveuĉilište J.J. Strossmayera,

Uĉiteljski fakultet.

2. Ivanĉević, R. (1997). Likovni govor. Profil, Zagreb.

3. Peić, M. (1986). Pristup likovnom djelu. Zagreb: Školska knjiga.

4. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost: uvod u likovno obrazovanje. Zagreb: Školska knjiga. Dodatna literatura:

1. Arnhajm, R. (1981). Umetnost i vizualno opaţanje. Beograd .


2. Breber, P., D. Leg, (1976). Percepcija i informacija. Beograd.

3. Belamarić. D., (1986). Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga.

4. Jakubin, M., (1989), Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Zagreb. Educa,



tijekom izvoĊenja nastave. Izrada seminarskog rada na

zadanu temu.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi i konzultacije, izrada radnih

zadataka i seminarskih radova te polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, seminarski rad 10 bodova, priprema i

realizacija praktiĉnog rada 25 bodova, pedagoška

samoprocjena 20 bodova, završni ispit 35 bodova.








Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Osnovna literatura:

1. Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb

2. Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:

1. Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb

2. Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd

3. Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd


4. Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd


ostalu dopunsku literaturu.








programa:





Obveze studenata:







bodova.





SMJER: RAZREDNA NASTAVA – NASTAVAK STUDIJA

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI JEDNOGODIŠNJI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI-RAZREDNA

NASTAVA - NASTAVAK

NAZIV

KOLEGIJA

P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Didaktika 1 1 2 6 Obvezni PRNN01

Školska

pedagogija

1 1 2 6 Obvezni PRNN02

Metodika

nastavnog rada


Specijalna

pedagogija i

inkluzija


Akademsko

pisanje

1 1 1 5 Zajedniĉki PRNN05

Didaktiĉki

praktikum

0 0 2 3 Opći PRNN06

II. SEMESTAR

Metodologija sa

statistikom

1 1 2 6 Zajedniĉki PRNN07

Psihologija

odgoja i

obrazovanja


Metodiĉki

praktikum

1 1 2 6 Opći PRNN09

Završni rad 0 2 6 12 Mentor moţe biti nastavnik pedagogije, psihologije, defektologije




Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Osnovna literatura:

1. Poiljak, V. (....): Didaktika, Zagreb.

2. Filipović, N. (1981. ili 1988.) Didaktika, «Svjetlost», Sarajevo

Dodatna literatura:

1. Brkić, M. Temeljna obiljeţja i uĉinkovitost programirane nastave, Jela educa, Sarajevo,

2. Desforges, Ch. (2001) Uspješno uĉenje i pouĉavanje, Zagreb, Educa.

3. Matijević, M (2005) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb.

4. Meyer, H . (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb, Educa.

5. Mail, A.( 1966) : Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.

6. Marsh, J.C. (1994). : Kurikulum, Educa, Zagreb.

7. Grgin, T. (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.









programa:





Obveze studenata:


monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije

za izabranu temu.













Naziv kolegija ŠKOLSKA PEDAGOGIJA

Opći podaci

Studijski program Studiji odgojnih znanosti

Razredna nastava s defektologijom

Godina II


Suradnik


ECTS – bodovi 6




Usvojiti i znati primijeniti opća znanja o predmetu, razvoju i metodama istraţivanja školskog odgoja i obrazovanja.

Upoznati osnovne pristupe organiziranju školskih sustava (nacionalni i internacionalni kontekst).

Upoznati vodeće teorije škole, teorijska utemeljenja organizacije školskog odgoja i obrazovanja i ostvariti uvide u

kritiĉki diskurs o školi kao instituciji. Samostalno interpretirati struĉnu literaturu, koristiti struĉnu terminologiju i

pratiti razvoj suvremenih teorija škole.

Motivirati studente za praćenje rasprava o reformi obrazovnih sustava i organiziranju školskog ţivota u skladu sa

zahtjevima razvoja pojedinca.

Pratiti i kritiĉki promišljati suvremene promjene u organizaciji institucionalnog odgoja i obrazovanja. Samostalno

provoditi istraţivanja kvalitete razliĉitih tipova škola.


Pojmovno-terminološka odreĊenja: školska pedagogija, škola, alternativna škola, školski kurikulum, koncepcija,

program.

Školska pedagogija kao znanstvena disciplina.

Predmet i metode istraţivanja fenomena školskog odgoja i obrazovanja. Kvantitativne i kvalitativne metode:

fenomenološka metoda, akcijska istraţivanja, etnografska metoda, biografske studije. Vodeće teorije škole: duhovno

znanstvena, strukturalno-funkcionalna, emancipatorska, konstruktivistiĉka.

Alternativne škole: Montessori, Waldorfska, Humana škola Hartmuta von Hentiga, Kvalitetna škola... Radikalna

kritika škole i "kraj škole". Budućnost škole?

Školska pedagogija u sustavu pedagogijskih i znanstenih disciplina.

Predmet prouĉavanja školske pedagogije.

Koncepcije teoretskih pristupa u razvoju škole.

Aktualna kretanja i karakteristike suvremene škole.

Podsticanje i kreiranje uĉešĉa studenata u reformskim procesima obrazovanja.

Modernizacija i reorganizacija školskog sustava .

Metodološke specifiĉnosti prouĉavanja školske pedagogije. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)


zadaci

E-uĉenje


rad

Terenska nastava






Obavezna literatura:

Hentig,H. (1997). Humana škola. Zagreb: Educa.

Illich. (1980). Dolje škole. Beograd: BIGZ.

Jurić, V. (2005). Metodika rada školskoga pedagoga. Zagreb: Školska knjiga (treće dopunjeno i preraĊeno izdanje).

Matijević, M. (1994). Alternativne škole. Zagreb:

Neill, A. S. (1980). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ.

Pivac, J. (2000). Inovativnom školom u društvo znanja (škola i razvoj). Zagreb: HPKZ.

Tillmann, K. - J., (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa.

Vrcelj, S., (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. Dodatna literatura:

Brkić, M., (1985). Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika. Sarajevo.

Brkić, M., Suljkić, M. (2003). Preopterećenost uĉenika. Sarajevo: Jela educa.

Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.

M. Resman. (2001). Suvremeno upravljanje i rukovoĊenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona.

Gordon,T. (1998). Kako biti uspješan nastavnik.Beograd: Kreativni centar.

Marsh,C. (1996). Kurikulum. Zagreb: Educa.

Meyer, H. (1997). Schulpädagogik (Band II). Berlin: Cornelsen Scriptor.

Walford, G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa. Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoĊenja

nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne

pristupne radove- Kolokvij i završni ispit polaţu pismenim putom.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete



Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada



ocjene

Dolazak do 10 bodova ; Prikaz knjige do 5 bodova, Esej do 10 bodova,

Praktikum do 15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35

bodova;







Naziv kolegija: METODIKA NASTAVNOG RADA

Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 5




Upoznavanje studenata sa suvremenim teoretskim i praktiĉnim problemima metodika nastavnog rada u procesu uĉenja

i pouĉavanja.

Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktiĉkih struktura, studenti upoznaju vertikalu, kako induktivno-

uzlaznu tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko priruĉniĉke materije za izvedbu nastave, predmetnih

metodika do didaktike – i obratno).

Specifiĉne metode i tehnike nastavnog rada te razliĉiti pristupi u organizaciji praćenja i valorizacije.


Povezanost didaktike i metodika.

Mjesto metodika nastavnog rada u odgoju i obrazovanju. Razgraniĉenje pojmova opće, posebne i specijalne didaktike.

Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktiĉkog modela. Makro, mezo i mikro

metodika.

Metodika kao predmetom odreĊena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). Metodika stupnjeva, metodiĉka

podruĉja, metodike nastavnih predmeta, metodike medija.

Metodike kao konkretizacije didaktike. Eklektiĉki koncept u metodikama nasuprot zatvorenom. Metodike odgojnih

podruĉja. Metodike prirodno znanstvenog podruĉja. Metodika nastave jeziĉno umjetniĉkog podruĉja. Integralna

metodika nastave društvenog podruĉja.

Specifiĉnosti spoznaje u pojedinim nastavnim podruĉjima.

Nastavna umijeća i metodike nastavnog rada.

Jezgrovno kurikularna metodika kao orijentacijski okvir za sve. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):







Osnovna ILI OBVEZNA literatura:


1. Jurić, V. (1979). Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta:

Pedagoško-knjiţevni zbor.

2. Jurić, V. (1993). Odnos didaktike i školske pedagogije, Ţivot i škola, 5 (42), str. 453-458.

3. Liebeck, P. (1995). Kako djece uĉe matematiku. Zagreb: Educa.

4. De, Zan, I. (1999). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

5. Jurić, V. (1986). Strukturiranje integralne metodike prirodno-znanstvenog podruĉja.

6. Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

Preporuĉena literatura:

1. Brkić, M. (1998). Temeljna obiljeţja i uĉinkovitost programirane nastave. Sarajevo: Jela Educa.

2. Rosandić, D. (1986). Metodika knjiţevnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.





Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.


programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10









Naziv kolegija


Opći podaci

Studijski program Više studijskih programa Godina



ECTS – bodovi 5




Temeljni zadatakspecijalne pedagogijeje prepoznati razliĉitosti u razvoju djece, u njihovim kognitivnim

sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja. Cilj je da studenti

ovladaju metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u

toku edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima.


Osnove specijalne pedagogije

Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji

Struktura specijalne pedagogije

Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.

Discipline specijalne pedagogije.

Cilj specijalne pedagogije

Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.

Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije

Metode specijalne pedagogije

Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.

Graniĉni sluĉajevi

Lako mentalno retardirani

Umjereno retardirani

Teţe i teško retardirani

Školovanje i smještaj u institucije.

Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

1. Zeĉić. S.: (2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

2. Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb Dodatna litertura

Literatura:


2. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd

3. Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje. :

Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,


Zagreb.



1994.


7. AAMD SkalaadaptivnogponašanjaprirediliIgrić&Fulgosi-Masnjak Sveuĉilište u Zagrebu 1991.

8. Stefanović,D.: Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš


10. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U:

11. Došen A, Igrić Lj (ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u

Zagrebu: Matra projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.

12. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju.




izvedbe programa



(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i

zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu studenti su

duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i Priruĉnik za

prosvjetne djelatnike Autora Vicić & Mustać „Rad s djecom s

teškoćama u razvoju u osnovnoj školi.



Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja sposobnosti i kratko

ga opisati. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene

Aktivnost na konsultacijama i na nastavi = 10 bodova







91 do 100 bodova ,ocjena A-5




Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III. preddipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika

Imesuradnikanakolegiju


ECTS – bodovi 5










Izrada ţivotopisa.

Bbliografski zapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.



Struktura znanstvenihi struĉnih radova.


Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).











Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice

Mentorski

rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski


Pismeniispit- test Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt - Vjeţbe

Kontinuirana


Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.



Dodatna literatura:










7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.







konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit

studenti su duţni uraditi seminarski rad prema pravilima

akademskog pisanja. Završni ispit je u obliku testa.


programa:




Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema

pravilima akademskog pisanja; polaganje ispita.



Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –

25 bodova









Naziv kolegija: DIDAKTIĈKI PRAKTIKUM

Opći podaci:

Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 3




a) Za vrijeme struĉne studentske prakse u školi – ustanovi studenti su duţni provesti najmanje pet radnih dana i po

ĉetiri sata nazoĉiti nastavnom procesu i aktivno se ukljuĉiti u realizaciju nastave s dodijeljenim mu mentorima u školi.

b) U realizaciji posebnih zadataka student će pratiti nastavne sate kod mentora i biljeţiti tijek sata od uvoda nastavne

jedinke do glavnog i završnog dijela sata. Isto tako student će pripremiti za vrijeme prakse, te će najmanje ĉetiri

ogledna sata izvesti sa uĉenicima pod kontrolom mentora.

c) Sudjelovati u izradi zadataka objektivnog tipa – testova i kontrolnih zadataka

d) Upoznati se s specifiĉnostima rada škole – ustanove, interpretirati i analizirati stanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi

i eventualno izraziti mišljenje o poboljšanju rada u istoj. Okvirni sadrţaj kolegija:

- Godišnji plan i program ustanove – škole;

- Godišnji plan i program nastavnog predmeta;

- Mjeseĉni plan odreĊenog nastavnog predmeta;

- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva;

- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva ( sada iz drugog nastavnog predmeta );

- Plan i program rada uĉenika s posebnim potrebama;

- Tijek nastavnog sata- obrada novog gradiva (odrţati student najmanje tri sata iz razliĉitih predmeta ili oblasti)

- Izrada zadataka objektivnog tipa: testovi, kontrolni zadaci;

- Uraditi s mentorom i realizirati jedan test znanja;

- Naĉin ispravljanja pismenih zadataka uĉenika;

- Grupni i individualni oblici rada u nastavi;

- Tradicionalna i suvremena nastavna sredstva u nastavi i korištenje istih;

- Godišnji plan i program rada ped. – psihološke sluţbe u školi – ustanovi;

- Domaće zadaće uĉenika

- Mišljenje studenta o odrţanoj praksi u školi, zapaţanja i analiza rada u školi.









Osnovna literatura:

V. Poljak: Didaktika, ŠK, Zagreb,1984.

N. Filipović: Didaktika II. IGKRO „ Svjetlost „ Sarajevo, 1980. Dodatna literatura:

I. Furlan: Pouĉavanje i vrste uĉenja, Pedagogijski rad, Zagreb, 1990; br. 1.

V. Poljak: Didaktiĉke inovacije i pedagoška reforma škole, ŠN, Zagreb, 1984.

V. Švarc: Grupna kao subjekt obrazovanja, Zagreb, 1964.

B. Rakić. Motivacija i školsko uĉenja, IGKRO, „Svjetlost“, Sarajevo,1977.

E. Raspudić:Grupni oblik rada u nastavi prirode i društva, „Naša škola“ Sarajevo, 1985. Provjera znanja i polaganje ispita:



studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Ispit se

polaţe usmeno.


programa:





Obveze studenata:



ispita.



bodova, praktikum 15 bodova, seminarski rad 25 bodova,








Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE

Opći podaci:


preddipl.

II




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu podataka.

Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će

umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te ovladati

vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.


Paradigme i vrste istraţivanja.

Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Varijable i indikatori u istraţivanju.

Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.

Populacija i uzorak istraţivanja

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,

mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Projekat istraţivanja,

Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.







Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga





završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu

istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane skice istraţivanja.


programa:





Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Sudjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova








Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Opći podaci:obvezni

Studijski program Studij Psihologija i pedagogija

Godina II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar 4



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te ĉimbenicima

koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za

prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput

znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva

kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.


Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do adolescencije

(razvoj govora, mišljenja); Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ; Pamćenje; Sposobnosti; Analiza

znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na vjeţbama; Uĉenje i

poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;

Evaluacija edukacijskih dostignuća.



zadaci E-uĉenje






Osnovna literatura:

1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja; Vern , Zagreb

(Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja)

Dodatna literatura:

1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije

3.Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.

4.V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;

5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.

6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New York: Wiley.

7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.

8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb








programa:





Obveze studenata:




Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,


bodova.








Opći podaci:

Studijski program


ŠKOLSKA PEDAGOGIJA

PON, RNN Godina II.




ECTS – bodovi 3














procesu.























Osnovna literatura: .



















programa:





Obveze studenata:





polaganje ispita.





bodova.





SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM

V. SEMESTAR

Socijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni

PSSP01

Maloljetniĉka delinkvencija 1 1 2 6 Obvezni

PSSP02

Socijalna psihologija 1 1 2 6 Obvezni

PSSP03


PSSP04

Pedagogija medija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSP05

Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSP06



PSSP07

VI. SEMESTAR

Savjetodavni odgojni rad 1 1 2 6 Obvezni

PSSP08

Psihologija liĉnosti 1 1 2 6 Obvezni

PSSP09

Osnove kaznenog prava 1 1 2 6 Obvezni

PSSP10


kojeg studija i smjera PSSP11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije ili

defektologije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer socijalna pedagogija

s defektologijjom




Naziv kolegija

SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Opći podaci

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 1II.


Ime suradnika:


ECTS – bodovi 6




Upoznavanje studenata sa širim pojmovima i podruĉjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim

pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumijevanje holistiĉke socijalne uslovljenosti

pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraţivanje u oblasti socijalne pedagogije.


Teorijska nastava: Predmet prouĉavanja i etape u razvoju socijalne pedagogije; Interdisciplinarnost socijalne

pedagogije; Podruĉja prouĉavanja i djelovanja socijalne pedagogije; Teorijske osnove socijalne pedagogije;

Metodologija istraţivanja na polju socijalne pedagogije; Metode i postupci socijalno-pedagoških istraţivanja;

Socijalna priroda odgoja i mobilnost pojedinca u strukturi društva; Socijalizacija - proces humanizacije pojedinca;

Oblici socijalnog uĉenja; Socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u obitelji, školi, grupi vršnjaka, slobodnom

vremenu, medijima, javnim ustanovama; Poremećaji u ponašanju mladih; Disocijalnost mladih; Novi socijalno-

pedagoški pristupi u tretmanu disocijalnosti mladih; Pedagoška viktimologija: preopterećenost uĉenika, školske fobije,

izostajanje sa nastave, nasilje, agresivnost – uzroci, posljedice, terapija, prevencija; Pedagoška metodologija u funkciji

sagledavanja i prevencije pojava pedagoške viktimologije; Bolestio visnosti i mladi: pedagoški programi prevencije;

Socijalna uslovljenost obitelji; Kriza obitelji; Nepotpuna obitelj: djeca razvedenih roditelja, djeca samohranih majki;

Socijalna zaštita djece i obitelji i multiproblemske obitelji

Vjeţbe: skice za diskusiju u pisanoj formi za svaku temu; prezentacija realiziranog istraţivanja na predloţenu ili

slobodno izabranu temu vezanu za programske sadrţaje. U realizaciji praktiĉne nastave, vjeţbi, aktivno uĉestvuju

studenti uz mentorsko voĊenje nastavnika; nastavna strategija praktiĉne nastave podrazumijeva problemsko izlaganje

studenata, uĉenje otkrivanjem, raspravu na unaprijed najavljenu temu i suĉeljavanje mišljenja. Izrada programa

prevencije sociopatoloških manifestacija. Rad sa jednim sluĉajem ( djetetom) i izrada studije sluĉaja ( prikaz ) i

prezentacija.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Izrada prezentacije

Osnovna literarura

Uzelac, S.(1995), Socijalna edukologija, Zagreb: Sagena.


Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla: Offset

Tomić, R., Hasanović, I. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset

Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla :Offset.

Dodatna literatura

Dervišbegović, M. ( 1997 ), Socijalna pedagogija sa andragogijom. Sarajevo.

Kneţević – Florić, O. ( 2007 ). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad: SPD Vojvodine.

Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb.

Gudjons, H. ( 1994 ). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb : Educa.

Marburger, H. ( 1979 ). Razvoj i koncepti Socijalne pedagogije. Zagreb : Fakultet za Defektologiju.

Rot, N. ( 2002 ). Socijalna psihologija. Beograd: ZUNS.

Tadić, N. ( 2003 ). Socijalna psihijatrija. Beograd: ZUNS.

Tomić, R., Osmić, I., Karić, E. ( 2005 ). Pedagogija. Tuzla: Filozofski fakultet

Tomić, R. Ĉišić, B, Ĉišić, A i Karić, E. ( 2006 ). Prisutnost pušenja alkoholizma i droge meĊu djecom i mladima.

Tuzla: Offset

Tomić, R. , Šehović, M i Hatibović, Ć ( 2005 ). Prisutnost zlostavljanja meĊu djecom i mladima. Tuzla : Offset



tijekom konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na


monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa

znanja i odbrane seminarskog rada.


programa



obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz


za izabranu temu.





Izrada izvještaja istraţivanja 50 bodova,








Naziv kolegija MALOLJETNIĈKA DELIKVENCIJA

Opći podaci

Studijski program studij odgojnih znanosti Godina 3.



ECTS – bodovi 6




Upoznavanje studenata sa pojmom, vidovima, uzocima, odnosno etiologijom maloljetniĉke

delinkvencije, sa prevencijom, rehabilitacijom i odgojnim radom sa maloljetnim delinkventima,

komunikacijom sa djecom delinkventnog ponašanja sa teorijskim razmatranjem, adekvatno uoĉiti i analizirati problem

, analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema, uĉestvovati u

izvršenju predloţenih mjera, uĉestvovati u istraţivanju maloljetniĉke delinkvencije.

Upoznavanje sa ulogom agenasa socijalizacije u nastanku i rehabilitaciji delinkvenata, sa recidivizmom, „tamnom

brojkom“, odgojnim mjerama Okvirni sadrţaj kolegija

Pojam maloljetniĉke delinkvencije

Teorijska razmatranja maloljetniĉke delinkvencije

Etiologija maloljetniĉke delinkvencije

Opseg i struktura maloljetniĉke delinkvencije

MeĊunarodni instrumenti u radu s maloljetnim delinkventima

Odnos maloljetniĉke delinkvencije i kriminalnog ponašanja odraslih

Riziĉni i zaštitni faktori za nastanak kriminalnog i delinkventnog ponašanja

Razumijevanje kulturološkog i spolnih razlika u maloljetniĉkoj delinkvenciji

Uloga obitelji, odgojno-obrazovnih i društvenih prilika u razvoju maloljetniĉke delinkvencije

Recidivizam maloljetniĉke delinkvencije

Odgojne mjere i sankcije

Prevencija maloljetniĉke delinkvencije

Komunikacija sa djecom delinkventog ponašanja

Uloga agenasa socijalizacije u prevenciji i rehabilitaciji maloljetnih delinkvenata

Socijalni rad s maloljetnim delinkventima Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava



rad

Eksperimentalni rad


Kontinuirana provjera

znanja


Obavezna literarura:

Buljubašić,S.(2008) Maloljetniĉka delinkvencija,Sarajevo : DES.

Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla : Denfas.


Tomić, R., Šehović, M., Karić, N. I Hasanović, J. ( 2008 ). Delinkventno ponašanje djece i mladih. Tuzla.: Denfas. Dodatna literatura

Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,

Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb

Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine

Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet

Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :

Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece s

poremećajima u ponašanju

Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea

Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo

Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.

Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset

Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:

Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.

Sva literatura koja tretira fenomen maloljetniĉke delinkvencije

Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika,

Beograd: Defektološki fakultet

Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni

Koncepti rada sa djecom u sukobu sa zakonom, Sarajevo : Save the Children

Tomić, R. 2003 ). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla : Edukacijski

fakultet, 131 – 136.

Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika ( 1998 ).

Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta

Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o

Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju kriviĉnih sankcija, Zakon o

Osnovama socijalne zaštite, itd )




studenti su duţni uraditi seminarski rad i studiju sluĉaja. Završni

ispit je u obliku testa znanja..


programa




Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s

asistentom




Vjeţbe 10 bodova

Seminarski rad 10 bodova,

Studija sluĉaja 20 bodova








Naziv kolegija: SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkihznanosti

Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa predmetom prouĉavanja socijalne psihologije, te povezanosti ove discipline sa

mnogim aktualnim društvenim pitanjima, informiranje o specifiĉnostima istraţivaĉkih postupaka u socijalnoj

psihologiji, te osnovnim procesima socijalizacije i integracije ĉovjeka u socijalnu sredinu, procesima koji naglašavaju

upitnost ĉovjekovog opstanka bez infiltracije u socijalnu sredinu i društveni kontekst koji ga okruţuje; stjecanje

saznanja o socijalnim kategorijama stavova, predrasuda, socijalnog konformizma, agresivnosti i prosocijalnog

ponašanja i manifestiranja posljedica tih procesa u svakodnevnom ţivotu i primjenom socijalnih spoznaja u praksi,

preveniranju sukoba, izbjegavanju stresa i poboljšanju mentalnog zdravlja.


Uvod i metodologiju socijalne psihologije, Socijalizacija, Socijalna kognicija i percepcija, Samopoimanje: kako

spoznajemo sami sebe, Samo-opravdavanje i potreba za oĉuvanjem samopoštovanja, Stavovi i promjena stavova;

konformizam ,Grupni procesi: utjecaj u socijalnim grupama, Interpersonalna privlaĉnost: od prvih dojmova do bliskih

veza, Prosocijalno ponašanje: zašto ljudi pomaţu?, Agresija: zašto nanosimo bol drugima?, Predrasude: kako nastaju i

kako ih smanjiti, Neverbalna komunikacija i meĊuljudsko ponašanje, Socijalna psihologija u praksi.



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:

1. Aronson, E. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb.(Pog.2, str.26-55; Pog.8, str.250-297; Pog.10, str.336-

379).

2. Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko. (Sva poglavlja osim pog.8 i

pog.10). Dodatna literatura:

1. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003): Socijalna psihologija - europske perspektive, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Brown,R.(2004)Grupni procesi.Jastrebarsko:Naklada Slap

3. Havelka, N. (2001): Socijalna percepcija.Beograd: Zavod. za udţbenike i nastavna sredstva

4. Rot,N.(2004) Znakovi i znaĉenja:verbalna i neverbalna komunikacija.Beograd:Plato

5. Rotaberg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma: Ĉuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja, Alinea,

Zagreb.

6. Kreĉ D., Kraĉfild S.R, Balaki L. I.(1972). Pojedinac u društvu.:Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd






radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka

(Tema 1: MeĊuljudska privlaĉnost, Tema 2:

Neverbalna komunikacija) izlaganje radova;

polaganje ispita.


Zadaća 1- 20 bodova

Zadaća 2 – 20 bodova, završni ispit 60 bodova.








Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6












procesu inkluzije.












potreba u nastavi






Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:




Dodatna literatura:


Children UK.



Sad.



























predispitne obveze.


programa:



u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i


programa.

Obveze studenata:

















Naziv kolegija: SAVJETODAVNI ODGOJNI RAD

Šifra kolegija: PSSP07 Status kolegija: Obvezni

Opći podaci:

Studijski program PREDDIPLOMSKI SVEUĈ. STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

Ciklus I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika Godina III.

Ime suradnika na kolegiju Semestar VI.


ECTS – bodovi 6




Upoznavanje općih karakteristika pedagoško-savjetodavnog rada i uoĉavanje njegovog znaĉaja u procesu odgoja i

obrazovanja. Stjecanje znanja o specifiĉnostima i naĉinima voĊenja savjetodavnog razgovora. Ukazivanje na ulogu

pedagoga i stjecanje kompetencija za savjetodavni rad sa uĉenicima, nastavnicima i roditeljima.


Opće karakteristike pedagoško-savjetodavnog rada. Metode i tehnike pedagoško-savjetodavnog rada. Specifiĉnosti

savjetodavnog razgovora. Individualni savjetodavni rad. Grupni savjetodavni rad. Aktivnosti i uloga pedagoga u

savjetodavnom radu. Pedagoško-savjetodavni rad s nastavnicima. Pedagoško-savjetodavni rad s uĉenicima.

Pedagoško-savjetodavni rad s roditeljima. Analiza rezultata i vrednovanje pedagoško-savjetodavnog rada.



zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski







Osnovna literatura:

1. Mandić, P. (1986):Savjetodavni vaspitni rad, Sarajevo: Svjetlost.

2. Jurić, V.(2005):Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

1. Trnavac, N. (1993):Pedagog u školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet u Beogradu.

2. Janković, J. (1997):Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alineja.

3. Juul, J. (1995):Razgovori s obiteljima - perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.

4. Reardon, K.K. (1998):Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja.

5. Resman, M. (2000):Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.

6. Rakić, B. (1981):Intervju u vaspitanju. Sarajevo: Svjetlost.

7. Brajša, P. (1996):Umijeće razgovora. Pula:C.A.S.H.



9. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni

uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad. Završni ispit

je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.


izvedbe programa:




Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog praktikuma;

izrada seminarskog rada i primjer prezentacije na izabranu temu.


ocjene:

Raspodjela bodova:


seminarima, vjeţbama i konsultacijama…….5 bodova


izrada seminarskog rada.............................40 bodova

završni ispit................................................40 bodova

Ukupno:....................................................100 bodova



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4,




Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA LIĈNOSTI

Opći podaci:

Studijski program Školska psihologija

Godina III

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije


Na osnovu programskih sadrţaja i postavljenih ciljeva studenti će biti osposobljeni za:

Razumijevanje pojmova iz psihologije liĉnosti

Savladavanje odreĊenih metoda i tehnika za ispitivanje osobina liĉnosti;

Usvajanje najvaţnijih postavki o razliĉitim shvatanjima liĉnosti kroz humanistiĉka, bihevioralna, faktorsko-analitiĉka

shvatanja liĉnosti, te suvremene koncepte

Usvajanje najvaţnijih ĉinjenica o pojmu zdrave i poremećene liĉnosti

Usvajanje osnovnih pojmova koji se odnose na psihopatologiju (poremećaje) liĉnosti a naleze se u okviru izuĉavanjih

paradigm

Upoznavanje sa sistemima znanstvene validacije postojećih teorija


Rogersova teorija liĉnosti

Rogersova psihoterapija usmjerena na klijenta

Kellyeva kognitivna psihologija liĉnosti

Pristupi u prouĉavanju liĉnosti sa aspekta istoĉnjaĉke filozofije

Behavioristiĉke teorije liĉnosti: klasiĉno i instrumentalno uvjetovanje

Skinnerova behavioralna analiza liĉnosti

Eysenckova dimenzionalna tipologija liĉnosti

Cattelova faktorsko-analitiĉka teorija liĉnosti

Suvremena shvatanja liĉnosti, petofaktorski model liĉnosti (Big five)

Pojam zrelosti liĉnosti

Psihopatologija liĉnosti, poremećaji liĉnosti


Predavanja Seminari

Vjeţbe Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na






Udţbenik

Fulgosi, A. (1997). Psihologija ličnosti: teorije i istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

(str. 1-115; 215-311; 383-419)

Larsen, R.J. i Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko:


(str. 2-22; 24-56; 62-125 Dodatna literatura:

1. Erikson, E.H. (1950). Childhood and Society. New York: Norton.

2. Erikson, E.H. (1968). Identity: Youth and Crisis. New York: Norton.

3. Frager, R. Fadiman, J., (1998).Personality and Personal Growth. Institute of Transpersonal Psychology:

Longman.

4. Freud, S. (1970). O seksualnoj teoriji, Totem i tabu. Beograd: Matica Srpska.

5. Freud, S. (1970). Psihopatologija svakodnevnog ţivota. Beograd: Matica Srpska.

6. Freud, S. (1970). Uvod u psihoanalizu. Beograd: Matica Srpska.

7. Fulgosi, A. (1994). Biološke osnove osobina ličnosti: Uvod u prirodoznanstvenu psihologiju. Naklada Slap:

Jastrebarsko.

8. Hol, K.S. i Lindzi, G. (1983).Teorije ličnosti. Beograd: Nolit.

9. Hornaj, K. (1987). Neurotična ličnost našeg doba. Titograd: NIO „Pobjeda“.

10. Janković, N. i Jovanović, A. (2006).Ličnost od normalnosti do abnormalnosti.Novi Sad: Studio Versis.

11. Jung, C.G. (1968). Man and his symbols. New York: Laurel.

12. Milas, G., (2004).Ličnost i društveni stavovi. Naklada Slap: Jastrebarsko.

13. Petz, B., i sur.(1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta.

14. Popović, B.V. (2002). Bukvar teorije ličnosti. Beograd: Psihologija.

15. Rot, N. (1994). Psihologija ličnosti. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni napisati i

odbraniti esej, te uraditi tri zadaće. Završni ispit je

pismeni i usmeni


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:













Naziv kolegija: OSNOVE KAZNENOG PRAVA

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Student će nakon savladavanja nastavnog programa biti u mogućnosti da poznaje osnovne institute kaznenog prava

kao pravne znanosti i da raspoznaje obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim zakonodavstvom u BiH.

Student će takoĊer moći kazneno pravno orjentirati jednostavnije kazneno pravne sluĉajeve u skladu sa savladanom

materijom,jaĉati sposobnosti: samostalne teorijske i struĉne analize pojmova kaznenog djela, sposobnost samostalne

teorijske i struĉne analize kaznene odgovornosti, sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize kaznenih sankcija,

sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim

zakonodavstvom BiH, osnaţiti timski rad i suradnju, te jaĉati prezentiranje ideje.


Pojam i dioba kaznenog prava, odnos prema drugim granama prava, predmet i metode, izvori kaznenoga prava,

funkcije kaznenoga zakona, tumaĉenje zakona, vaţenje: osobno, prostorno, vremensko, kazneno djelo i poĉinitelj,

opći pojam i osnovni sastojci: ponašanje ĉovjeka, protupravnost, skrivljenost, kaţnjivost, krivnja, ubrojivost, namjera,

nehaj, zabluda, stadiji kaznenoga djela, individualno i kolektivno ostvarenje kaznenoga djela, kaznenopravne sankcije,

odgovornost pravnih osoba za kaznena djela i upoznavanje kaznenih dijela po podjeli iz Zakona.



Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:

1. Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine - Opći dio, Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu.

2.Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine – Posebni dio, Pravni fakultet


Dodatna literatura:

1. Tomić, Z. (2008), Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

2. Tomić, Z. (2007), Kriviĉno pravo II-Posebni dio, drugo izmjenjeno i

dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

3. Đurić B.-Jovašević D.(2008), Praktikum za kriviĉno pravo, opšti deo, drugo

izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd.


4. Komentari kriviĉnih zakona u BiH (2005),"Vijeće Evrope i Evropska Komisija",

Sarajevo, (grupa autora).

5. Babić, M., Marković I. (2008), Kriviĉno pravo , opšti dio, Banja Luka.

6. Babić, M.,Marković, I. (2007), Kriviĉno pravo , posebni dio, Banja Luka.

7. Novoselec, P.(2007), Opći dio kaznenog prava, Zagreb.

8. Petar Novoselec (ur) i dr. (2007), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb.

9. Srzentić, N. – Stajić, A. – Lazarević, Lj. (1998), Kriviĉno pravo SRJ – Opšti deo,

Savremena administracija Beograd.

10. Baĉić, F. (1978) Kriviĉno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.


12. Baĉić, F. (1998) Kazneno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.

13. Baĉić, F. – Šeparović., Z. (1997) Kriviĉno pravo – Posebni dio, Informator, Zagreb.

14. Horvatić, Ţ. (1997), Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb.

15. Horvatić, Ţ.- Šeparović, Z.i saradnici (1999), Kazneno pravo – Posebni dio,

Masmedija, Zagreb.

16. Komentar kriviĉnog zakona SFRJ, grupa autora, pod redakcijom N.

Srzentića, (1978), Savremena administracija, Beograd.

17. Pavišić, B. – Veić, P. (1979), Komentar Kaznenog zakona, MUP Republike

Hrvatske, Zagreb.

18. Bavcon, Lj. Bele, I.- Kobe, P. – Šelih, A. (1979) Komentar kriviĉnog zakona SFRJ,

Ljubljana.

Pravni dokumenti:

Kazneni zakon Federacije BiH ( Sluţbene novine FBiH 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11).

Kriviĉni zakon BiH (Sl. glasnik BiH br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06 i 32/07, 8/10 i 47/14).






putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada eseja; izrada

seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.


Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, seminarski rad

30 bodova, završni ispit 40 bodova.





http://www.advokat-prnjavorac.com/zakoni/Krivicni_zakon_FBiH.pdf

http://www.advokat-prnjavorac.com/zakoni/Krivicni_zakon_BiH.pdf

SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM

V. SEMESTAR

Osnove penologije 1 1 2 6 Zajedniĉki

PSPN0

1


PSPN0

2

Socijalna psihologija 1 1 2 6 Obvezni

PSPN0

3

Maloljetniĉka

delinkvencija 0 0 3 6 Obvezni

PSPN0

4

Preventivne odgojne

mjere 1 0 1 3

Izborni (1

od 2)

PSPN0

5

Psihologija nagrade i

kazne 1 0 1 3

Izborni (1

od 2)

PSPN0

6


liste 1 1 1 3 Izborni

Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg

studija i smjera

PSPN0

7

VI. SEMESTAR

Osnove kaznenog prava 1 1 2 6 Obvezni

PSPN0

8

Forenziĉna psihologija 1 1 2 6 Obvezni

PSPN0

9

Nagrade i kazne u odgoju 1 1 2 6 Obvezni

PSPN1

0



Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg

studija i smjera

PSPN1

1

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije, psihologije ili

defektologije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer socijalna pedagogija

s penologijom




Naziv kolegija

SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Opći podaci



Ime suradnika :


ECTS – bodovi 6
























prezentacija.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Izrada prezentacije

Osnovna literarura






Dodatna literatura










Tuzla: Offset






monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa

znanja i odbrane seminarskog rada.


programa




zadaće programa.

Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz


za izabranu temu.













Naziv kolegija: SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa predmetom prouĉavanja socijalne psihologije, te povezanosti ove discipline sa

mnogim aktualnim društvenim pitanjima, informiranje o specifiĉnostima istraţivaĉkih postupaka u socijalnoj

psihologiji, te osnovnim procesima socijalizacije i integracije ĉovjeka u socijalnu sredinu, procesima koji naglašavaju

upitnost ĉovjekovog opstanka bez infiltracije u socijalnu sredinu i društveni kontekst koji ga okruţuje; stjecanje

saznanja o socijalnim kategorijama stavova, predrasuda, socijalnog konformizma, agresivnosti i prosocijalnog

ponašanja i manifestiranja posljedica tih procesa u svakodnevnom ţivotu i primjenom socijalnih spoznaja u praksi,

preveniranju sukoba, izbjegavanju stresa i poboljšanju mentalnog zdravlja.


Uvod i metodologiju socijalne psihologije, Socijalizacija, Socijalna kognicija i percepcija, Samopoimanje: kako

spoznajemo sami sebe, Samo-opravdavanje i potreba za oĉuvanjem samopoštovanja, Stavovi i promjena stavova;

konformizam ,Grupni procesi: utjecaj u socijalnim grupama, Interpersonalna privlaĉnost: od prvih dojmova do bliskih

veza, Prosocijalno ponašanje: zašto ljudi pomaţu?, Agresija: zašto nanosimo bol drugima?, Predrasude: kako nastaju i

kako ih smanjiti, Neverbalna komunikacija i meĊuljudsko ponašanje, Socijalna psihologija u praksi.



Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje

na daljinu Konzultacije Radionice

Mentorski




Seminarski




Osnovna literatura:

1. Aronson, E. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb.(Pog.2, str.26-55; Pog.8, str.250-297; Pog.10, str.336-

379).

2. Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko. (Sva poglavlja osim pog.8 i

pog.10). Dodatna literatura:

1. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003): Socijalna psihologija - europske perspektive, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Brown,R.(2004)Grupni procesi.Jastrebarsko:Naklada Slap

3. Havelka, N. (2001): Socijalna percepcija.Beograd: Zavod. za udţbenike i nastavna sredstva

4. Rot,N.(2004) Znakovi i znaĉenja:verbalna i neverbalna komunikacija.Beograd:Plato

5. Rotaberg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma: Ĉuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja, Alinea,

Zagreb.

6. Kreĉ D., Kraĉfild S.R, Balaki L. I.(1972). Pojedinac u društvu.:Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd




izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

uraditi struĉne pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim

putom.


izvedbe programa:




Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka (Tema 1:

MeĊuljudska privlaĉnost , Tema 2: Neverbalna komunikacija)



ocjene:

Zadaća 1- 20 bodova

Zadaća 2 – 20 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija

MALOLJETNIĈKA DELIKVENCIJA

Opći podaci

Studijski program Osgojnih znanosti Godina 3.



ECTS – bodovi 6







analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema, uĉestvovati u



brojkom“, odgojnim mjerama.
















Socijalni rad s maloljetnim delinkventima


Predavanja

Seminari Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u

nastavi

Seminarski

rad

Eksperimentalni rad


Kontinuirana

provjera znanja



1. Buljubašić,S.(2008) Maloljetniĉka delinkvencija,Sarajevo : DES.


2. Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla : Denfas.

3. Tomić, R., Šehović, M., Karić, N. I Hasanović, J. ( 2008 ). Delinkventno ponašanje djece i mladih. Tuzla.:

Denfas.

Dodatna literatura

1. Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,

2. Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb

3. 2. Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine

4. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet

5. 3..Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :

Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece

s poremećajima u ponašanju

6. 4.Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea

7. Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo

8. Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.

9. Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset

10. Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:

11. Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.

12. Sva literatura koja tretira fenomen maloljetniĉke delinkvencije

13. Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika, Beograd: Defektološki fakultet

14. Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni koncepti rada sa djecom u sukobu sa zakonom,

Sarajevo : Save the Children

15. Tomić, R. 2003). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla :

Edukacijski fakultet, 131 – 136.

16. Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika

(1998). Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta

17. Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju

kriviĉnih sankcija, Zakon o Osnovama socijalne zaštite, itd )




studenti su duţni uraditi seminarski rad i studiju sluĉaja.

Završni ispit je u obliku testa znanja..


izvedbe programa



(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s

asistentom




Vjeţbe 10 bodova










Naziv kolegija: PREVENTIVNI ODGOJNI RAD

Opći podaci:

Studijski program Socijalna pedagogija s penologijom 2015./2016. Godina I.




ECTS – bodovi 3



Cilj i zadaci kolegija:

UvoĊenje studenata u osnovne spoznaje o vaţnosti preventivnog odgojnog rada, pojmovna odreĊenja, etiologiju,

društveno znaĉenje i fenomenologiju poremećaja u ponašanju, putem samostalnog i kritiĉkog prouĉavanja literature i

rasprava.

Ostvarivanje sadrţaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u preventivni odgojni rad kao znaĉajan dio

socijalne pedagogije i penologije. Kroz terensku nastavu omogućiti stjecanje iskustva o ponašanju djece i mladeţi s

poremećajima u ponašanju. Razine preventivnog odgojnog rada promatrati kroz: Nacionalnu strategiju u školskom

kurikulumu, planiranje i evaluacija školskih preventivnih programa. Nacionalni program spreĉavanja zlouporabe

sredstava ovisnosti. Preventivni odgojni rad u školi i domovima. Mogućnost prevencije na lokalnoj razini. Tehnike

uspješnog uĉenja, metode i oblici rada u pristupu odgoju, izrada sustavnih planova djelovanja protiv agresije u školi,

razvoj motivacije za rad i postizanje uspjeha u školi kao zaštitnog ĉimbenika. Stjecanje komunikacijskih kompetencija

i socijalnih vještina. Oblici individualnog pristupa uĉeniku u školi. Struĉni timovi i permanentno usavršavanje

nastavnika. Prepoznati, dijagnosticirati i rješavati pedagoške probleme na razini odgojno-obrazovne ustanove s ciljem

preventivnog odgojnog djelovanja.

ISHODI UĈENJA Procijeniti, analizirati i interpretirati socijalne odnose u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Prepoznati, dijagnosticirati i

rješavati pedagoške probleme na razini odgojno-obrazovne ustanove.

Nakon poloţenog ispita studenti će moći: sudjelovati u ranoj detekciji djece i mladeţi s poremećajem u ponašanju,

steći temeljna znanja o prevenciji, biti sposobni provoditi kraća struĉna i znanstvena istraţivanja, steći struĉna i

praktiĉna znanja o preventivnom odgojnom radu. Opisati, definirati i objasniti proces poremećaja u ponašanju u

suvremenom društvu.

Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društvenih i socijalnih odrednica poremećaja u ponašanju.

Raspravljati o mogućnosti primjene modela preventivnog odgojnog rada, prevencije i resocijalizacije poremećaja u

ponašanju.

Primijeniti razliĉite pristupe u prevenciji poremećaja u ponašanju u odnosu na institucionalni/školski i obiteljski

kontekst.

Razumjeti specifiĉnost cjelokupnog ustroja pedagoškog preventivnog odgojnog rada, prevencije i resocijalizacije.

Moći prepoznati simptome koji mogu ukazivati na poremećaje u ponašanja kod djece i adolescenata.


Na uvodnom predavanju studentima će biti predstavljen plan i program kolegija, uz naznaku temeljnih sadrţaja,

obveze tijekom semestra, naĉin rada, mogućnosti korištenja izvora znanja (knjiţnica, internet, konzultativni

razgovori). Plan i program terenske nastave biti će usklaĊen s ostalim nastavnim obvezama studenata

Uloga pedagogije i pedagoga u preventivnom odgojnom radu i preodgojno resocijalizacijskim djelatnostima prema

poremećajima u ponašanju djece, mladih i odraslih.

Socijalna pedagogija i pedagoška resocijalizacija. Preventivni odgojni rad i pedagoška resocijalizacija kao dio

socijalne pedagogije. Pozicioniranje preventivnog odgojnog rada i pedagoške resocijalizacije u okviru socio-

pedagoških pristupa. Pojam, znaĉenje, povijesna i suvremena odreĊenja.

Adolescenti i vršnjaĉke skupine. Pedagogija adolescencije, uloga vršnjaĉkih skupina u procesu odgoja i socijalizacije.

Poremećaji u ponašanju djece i mladih. Pojmovno odreĊenje, klasifikacija i razine poremećaja u ponašanju.

Preventivni odgojni rad kod društveno neprihvatljivog ponašanja djece i maloljetnika.

Etiologija i društveno znaĉenje poremećaja u ponašanju. Teorije poremećaja u ponašanju.

Poremećaji u ponašanju – pojavni oblici. Poremećaji procesa školovanja. Od preventivnog, preko kurativnog do

terapijskog poimanja i odnosa prema asocijalnim pojavama.

Ovisniĉka ponašanja adolescenata. Delikvencija mladih. Stanje i kretanje kriminaliteta djece i maloljetnika, pojavni


oblici, kriminalni povrat. Školski preventivni programi. Sekundarna prevencija, tercijarna prevencija (dijagnostika,

rehabilitacija i resocijalizacija). Pedagoška prevencija poremećaja u ponašanju.

Penološki tretman – odgojni domovi, kaznionice.

Modeli institucionalnog tretmana poĉinitelja kaznenih djela (programi rehabilitacije).

Terenski studijski posjet KPZ Mostar. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):







Obvezna literatura:

Bašić, J. (2009), Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece mladih, Zagreb,

Školska knjiga.

Bašić, J., Ferić, M., Kranţelić, V. (2002). Od primarne prevencije do ranih intervencija. Zagreb: Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.

Mehringer, A. (2003), Mala specijalna pedagogija, Zagreb: Educa.

Previšić, V. (1999), Pedagoško-socijalna obzorja nasilja (i agresivnosti) u školi. U: Agresivnost i nasilje u školi.

Zagreb: HPKZ

Singer, M. i sur. (2008), Kriminološke osobitosti maloljetničke delikvencije. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Ţiţak,A., Koller-Trbović N., Lebedina-Manzoni M. (2001). Od rizika do intervencije. Zagreb: Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.

Winkel, R. (1996), Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb Preporuĉena literatura:

Bašić, J., Kooler-Trbović. N & Uzelac,S. (2004), Poremećaji u ponašanju i riziĉna ponašanja: pristup i pojmovna

odreĊenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.

Bognar, L. (2004), Govor nenasilja. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.

Gruden, Z.(1989), Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Školske novine.

Singer, M., Mikšaj-Todorović, Lj. (1993), Delikvencija mladih. Zagreb: Globus.




zadanu temu. Pismena i usmena provjera.


programa:





Obveze studenata:


zadataka i seminarskog rada te polaganje ispita.


Dolazak na predavanja i vjeţbe 15 bodova, seminarski

rad 15 bodova, završni ispit pismena provjera 45

bodova, usmena provjera 25.







Naziv kolegija: OSNOVE KAZNENOG PRAVA

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Student će nakon savladavanja nastavnog programa biti u mogućnosti da poznaje osnovne institute kaznenog prava

kao pravne znanosti i da raspoznaje obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim zakonodavstvom u BiH.

Student će takoĊer moći kazneno pravno orjentirati jednostavnije kazneno pravne sluĉajeve u skladu sa savladanom

materijom,jaĉati sposobnosti: samostalne teorijske i struĉne analize pojmova kaznenog djela, sposobnost samostalne

teorijske i struĉne analize kaznene odgovornosti, sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize kaznenih sankcija,

sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim

zakonodavstvom BiH, osnaţiti timski rad i suradnju, te jaĉati prezentiranje ideje.


Pojam i dioba kaznenog prava, odnos prema drugim granama prava, predmet i metode, izvori kaznenoga prava,

funkcije kaznenoga zakona, tumaĉenje zakona, vaţenje: osobno, prostorno, vremensko, kazneno djelo i poĉinitelj,

opći pojam i osnovni sastojci: ponašanje ĉovjeka, protupravnost, skrivljenost, kaţnjivost, krivnja, ubrojivost, namjera,

nehaj, zabluda, stadiji kaznenoga djela, individualno i kolektivno ostvarenje kaznenoga djela, kaznenopravne sankcije,

odgovornost pravnih osoba za kaznena djela i upoznavanje kaznenih dijela po podjeli iz Zakona.



Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski

rad

Terenska

nastava



Seminarski

rad

Eksperimentalni

rad


Projekt

Kontinuirana


Osnovna literatura:

1. Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine - Opći dio, Pravni fakultet


2.Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine – Posebni dio, Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu. Dodatna literatura:

1. Tomić, Z. (2008), Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

2. Tomić, Z. (2007), Kriviĉno pravo II-Posebni dio, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet


3. Đurić B.-Jovašević D.(2008), Praktikum za kriviĉno pravo, opštideo, drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje,

Beograd.

4. Komentari kriviĉnih zakona u BiH (2005),"Vijeće Evrope i Evropska Komisija", Sarajevo, (grupa autora).

5. Babić, M., Marković I. (2008), Kriviĉno pravo , opšti dio, Banja Luka.

6. Babić, M.,Marković, I. (2007), Kriviĉno pravo , posebni dio, Banja Luka.


7. Novoselec, P.(2007), Opći dio kaznenog prava, Zagreb.

8. Petar Novoselec (ur) i dr. (2007), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb.

9. Srzentić, N. – Stajić, A. – Lazarević, Lj. (1998), Kriviĉno pravo SRJ – Opštideo,

Savremena administracija Beograd.



12. Baĉić, F. (1998) Kazneno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.

13. Baĉić, F. – Šeparović., Z. (1997) Kriviĉno pravo – Posebni dio, Informator, Zagreb.

14. Horvatić, Ţ. (1997), Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb.

15. Horvatić, Ţ.- Šeparović, Z.i saradnici (1999), Kazneno pravo – Posebni dio,

Masmedija, Zagreb.

16. Komentar kriviĉnog zakona SFRJ, grupa autora, pod redakcijom N.

Srzentića, (1978), Savremena administracija, Beograd.

17. Pavišić, B. – Veić, P. (1979), Komentar Kaznenog zakona, MUP Republike

Hrvatske, Zagreb.

18. Bavcon, Lj. Bele, I.- Kobe, P. – Šelih, A. (1979) Komentar kriviĉnog zakona SFRJ,

Ljubljana.

Pravni dokumenti:

Kazneni zakon Federacije BiH ( Sluţbene novine FBiH 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11).

Kriviĉni zakon BiH (Sl. glasnik BiH br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06 i 32/07, 8/10 i 47/14).







izvedbe programa:




programa.

Obveze studenata:





seminarski rad 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija: NAGRADE I KAZNE U ODGOJU

Šifra kolegija: PSPN10 Status kolegija: obvezni

Opći podaci:

Studijski program Preddiplomski sveuĉ. Studij odgojnih znanosti

Ciklus I.

Ime nositelja


Ime suradnika na kolegiju Semestar VI.


ECTS – bodovi 6




Upoznavanje općih karakteristika odgojnog rada i u tom sklopu mjesta, uloge i znaĉaja permisivnih i represivnih

mjera u procesu odgoja i obrazovanja. Stjecanje znanja o specifiĉnostima i naĉinima nagraĊivanja i kaţnjavanja u

odgojnom radu. Ukazivanje na ulogu pedagoga i stjecanje kompetencija za odgojni rad s uĉenicima, nastavnicima i

roditeljima uz primjerenu primjenu permisivnih i represivnih mjera.


Opće karakteristike odgojnog rada. Metode i tehnike odgojnog rada. Specifiĉnosti permisivnih i represivnih mjera u

odgojno-obrazovanom procesu. Individualne mjere. Grupne mjere. Aktivnosti i uloga pedagoga u primjerenoj

primjeni permisivnih i represivnih mjera u odgojno-obrazovnom procesu. Pedagoško-savjetodavni rad s nastavnicima.

Pedagoško-savjetodavni rad s uĉenicima. Pedagoško-savjetodavni rad s roditeljima. Analiza rezultata i vrednovanje

primjerene primjene permisivnih i represivnih mjera.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski







Osnovna literatura:

1. Bognar, L. (2000.):Metodika odgojnog rada. Osijek: Alfa.

2. Ĉudina – Obradović, M., Teţak, D. (1995.):Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen

3. Gosen, D. (1994.):Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.

4. Plavac, Z., Balog, N. (2000.): Nagrade i kazne u odgoju djeteta mlaĊe školske dobi. Ţivot i škola, 3(1/2000) pp.

65.-74.

5. Tauš, J., Munjiza, E. (2006.): Represivne i permisivne mjere u odgoju djece mlaĊe školske dobi, Ţivot i

škola,15-16(1-2/2006) pp. 69-78.


Dodatna literatura:

1. Ajduković, M., Peĉenik, N. (2002.):Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alineja.

2. Bezić, Ţ. (1990.):Zašto i kako odgajati. Đakovo: Biskupski ordinarij Đakovo.

3. Borojević, M. (1901.): Tjelesna kazna. Napredak, XLII (27): 435.-438., 451.-453., 486.-489., 502.-504., 564.-

565., 623.-625., 679.-691.

4. Brajša, P. (1996.): Umijeće razgovora. Pula: C. A. S. H.

5. Janković, J. (1997.): Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alineja.

6. Jurić, V. (2005.): Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska.

7. Juul, J. (1995.): Razgovori s obiteljima - perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.

8. Mandić, P. (1986.): Savjetodavni vaspitni rad, Sarajevo: Svjetlost.

9. Rakić, B. (1981.): Intervju u vaspitanju. Sarajevo: Svjetlost.

10. Reardon, K. K. (1998.): Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja.

11. Resman, M. (2000.): Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.

12. Trnavac, N. (1993.): Pedagog u školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet u Beogradu.

13. Vlaisavljević, I. (1901.): O školskim kaznama. Napredak, XLII (13): 202.-204.; (10): 217.-220.; (15): 233.-

235.; (16): 249.-252.; (17): 265.-268.

14. Vukasović, A. (1995.), Pedagogija. Zagreb: Alfa.

15. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije i penologije.




tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit

studenti su duţni uraditi prezentaciju na izabranu temu i

seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i

obrane seminarskog rada.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog

praktikuma; izrada seminarskog rada i primjer

prezentacije na izabranu temu.


Raspodjela bodova:






Ukupno:....................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……………….

D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……………………

C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar…………….

B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan………………

A-5.

SMJER: OPĆA PEDAGOGIJA

V. SEMESTAR


PSOP01

Didaktika 1 1 2 6 Obvezni

PSOP02

Osnove metodika nastavnog

rada 1 1 2 6 Obvezni

PSOP03


PSOP04

Pedagogija medija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSOP05

Maloljetniĉka delinkvencija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSOP06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,

bilo kojeg studija i smjera

PSOP07

VI. SEMESTAR

Savjetodavni odgojni rad 1 1 2 6 Obvezni

PSOP08

Programiranje i praćenje u

odgoju 1 1 2 6 Obvezni

PSOP09

Mjerenje i vrjednovanje u


PSOP10


bilo kojeg studija i smjera PSOP11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer opća

pedagogija



Naziv kolegija SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Opći podaci



Ime suradnika:


ECTS – bodovi 6
























prezentacija.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Izrada prezentacije

Osnovna literarura





Dodatna literatura










Tuzla: Offset






seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane

seminarskog rada.


izvedbe programa



obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije i

uraditi seminarski rad i primjer prezentacije za izabranu temu.















Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Osnovna literatura: Poiljak, V. (....) : Didaktika, Zagreb.

Filipović, N. (1981. ili 1988.) Didaktika, «Svjetlost», Sarajevo Dodatna literatura:

Brkić, M. Temeljna obiljeţja I uĉinkovitost programirane nastave, Jela educa, Sarajevo,

Desforges, Ch. (2001) Uspješno uĉenje i pouĉavanje, Zagreb, Educa.

Matijević, M (2005) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb.

Meyer, H . (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb, Educa.

Mail, A.( 1966) : Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.

Marsh, J.C. (1994). : Kurikulum, Educa, Zagreb.

Grgin, T. (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.









programa:





Obveze studenata:



za izabranu temu.













Naziv kolegija: OSNOVE METODIKE NASTAVNOG RADA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktiĉkih struktura, upoznati vertikalu, kako induktivno-uzlaznu

tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko priruĉniĉke materije za izvedbu nastave, predmetnih metodika do

didaktike – i obratno).

Ovladati temeljnim pojmovima metodike nastavnog rada: organiziranje okoline; upravljanje vremenom, strategije

uĉenja, odluĉivanja i rješavanja problema; lingvistiĉke sposobnosti; sposobnost rješavanja problema; sposobnost

donošenja odluka. Razviti sposobnost kritike i samokritike, timskog rada, rada u interdisciplinarnom timu uz

sposobnost komunikacije s osobama koje nisu struĉnjaci.

Sposobnost primjene znanja u praksi, uĉenja i povezivanja razliĉitih pristupa, izvora spoznaje i znanja.

Sposobnost odabira adekvatne metode i postupaka u odgojno-obrazovnom procesu. Upoznavanje sa suvremenim

teoretskim i praktiĉnim problemima metodika nastavnog rada u procesu uĉenja i pouĉavanja. Specifiĉne metode i

tehnike nastavnog rada te razliĉiti pristupi u organizaciji praćenja i valorizacije. Razvijanje kompetencije koje

ukljuĉuju istraţivanje, pripremanje, izradu i prezentaciju zadane vjeţbe ili radionice, te metodiĉkih znanja za izradu

nastavne pripreme. Okvirni sadrţaj kolegija:

Mjesto i uloga metode rada u odgojno-obrazovnom procesu.

Deontologija nastavniĉkog poziva. Nastavnik – profesija ili poziv, vještina ili umjetnost.

Razliĉiti pristupi nastavniĉkom radu. Temeljne nastavniĉke kompetencije.

Standardi profesionalnih kompetencija nastavnika. Razvoj općih i specifiĉnih kompetencija.

Razvoj nastavniĉkog poziva, znaĉaj i ulogu nastavnika u tradicionalnoj i suvremenoj školi te uloga cjeloţivotnog

obrazovanja u društvu znanja.

Sloţena dinamika nastavniĉkog rada, kauzalitet izmeĊu obrazovanja nastavnika, nastavniĉkog djelovanja i uĉenja

uĉenika. Kljuĉne nastavniĉke kompetencije, metode i pristupi u radu.









Osnovna literatura:

Glasser, W. (1998). Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa.

Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa.

Kyriacou,C. (2001). Temeljna nastavna umijeća, II dopunjeno izdanje. Zagreb: Educa.

Dodatna literatura:

Desforges, Ch. (2001). Uspješno uĉenje i pouĉavanje. Zagreb: Educa.

De Zan, I. (1999). Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb 2.

Rosandić, D. (2000). Od curriculuma do meodiĉkih sustava u nastavi knjiţevnosti. Metodika, 1 (1), str. 91-102.







programa:





Obveze studenata:



ispita.












Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6












procesu inkluzije.












potreba u nastavi






Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:




Dodatna literatura:


Children UK.



Sad.



























predispitne obveze.


programa:





programa.

Obveze studenata:


















Naziv kolegija: PEDAGOGIJA MEDIJA

Opći podaci:

Studijski program


Opća pedagogija Godina III.




ECTS – bodovi 3




U okviru kolegija studenti će se upoznati s temeljnim spoznajama iz podruĉja pedagogije medija kao i s naĉinima

upotrebe medija u obrazovne svrhe .

Steći će znanja o vrstama i ulozi medija i mogućnostima korištenja medija u nastavnom procesu. Na temelju rezultata

znanstvenih i struĉnih istraţivanja analizirati i vrednovati utjecaj pojedinih medija na uĉenike.

Osmišljavati, analizirati i vrednovati mogućnosti primjene specifiĉnih medija u nastavnom procesu te u slobodnom

vremenu. Vrednovati prema glavnim znaĉajkama specifiĉnosti pojedinih medija - analizirati i vrednovati specifiĉne

medije s obzirom na njihovu odgojnu i obrazovnu ulogu, kvalitetu i utjecaj na mlade. Sadrţaj:

Temeljni pojmovi iz podruĉja medija u odgoju i obrazovanju. Što su mediji?

Temeljni pojmovi iz podruĉja (multi)medijske didaktike - odgojna i obrazovna funkcija medija s obzirom na vrstu,

funkciju i ulogu.

Osobitosti izrade i procjene kvalitete animiranih filmova u nastavnom procesu i slobodnom vremenu. Pedagogijska

analiza ĉasopisa za uĉenike i mlade. Osobitosti primjene pojedinih medija u odgojno – obrazovnom procesu.

Pedagogijska analiza popularnih emisija za djecu i mlade.

Analiza utjecaja medija na osobne, društvene i odgojno – obrazovne vrijednost.

Analiza edukativnih softvera u nastavnom procesu - auditivni mediji u odgoju i obrazovanju. Nasilje u medijima i

njihov utjecaj na uĉenike (medijska ovisnost).

Medijska pismenost i medijska kompetencija.








Miliša, Z; Tolić, M; Vertovšek, N. (2009). Mediji i mladi- prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji. Zagreb:

Sveuĉilišna knjiţara, ICEJ.

Malović, S. (2007). Mediji i društvo. Zagreb: Sveuĉilšna knjiţara, ICEJ.

Matijevć, M. (2007). Novo (multi)medijsko okruţenje i cjeloţivotno obrazovanje. Andragoške studije, 7(2), 168-177.


Matijević, M. (2013). Uvjetovanost izbora i didaktiĉkog oblikovanja medija u nastavnom procesu i uĉenju. Školski

vjesnik, 62(2-3), 303-325. Dodatna literatura:

Bauer, T. (2007). Mediji za otvoreno društvo. Zagreb: ICEJ, Sveuĉilišna knjiţara.

Miliša, Z.; Zloković J. (2007). Odgoj i manipuliranje u obitelji i medijima. Zagreb: Markom.








programa:





Obveze studenata:



za izabranu temu.













Naziv kolegija


Opći podaci

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 3.



ECTS – bodovi 3







, analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema, uĉestvovati u



brojkom“, odgojnim mjerama. Okvirni sadrţaj kolegija















Socijalni rad s maloljetnim delinkventima Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava




Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad






Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,

Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb

Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine

Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet

Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :

Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece s

poremećajima u ponašanju

Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea

Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo


Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset

Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:

Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.


Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika,


Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni


Tomić, R. 2003 ). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla : Edukacijski

fakultet, 131 – 136.

Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika ( 1998 ).

Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta

Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o

Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju kriviĉnih sankcija, Zakon o

Osnovama socijalne zaštite, itd )







izvedbe programa





asistentom.


ocjene



Vjeţbe 10 bodova










Naziv kolegija: SAVJETODAVNI ODGOJNI RAD

Šifra kolegija: PSSP07 Status kolegija: obvezni

Opći podaci:

Studijski program PREDDIPLOMSKI SVEUĈ. STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

Ciklus I.

Ime nositelja


Ime suradnika na

kolegiju Semestar VI.


ECTS – bodovi 6




Upoznavanje općih karakteristika pedagoško-savjetodavnog rada i uoĉavanje njegovog znaĉaja u procesu odgoja i

obrazovanja. Stjecanje znanja o specifiĉnostima i naĉinima voĊenja savjetodavnog razgovora. Ukazivanje na ulogu

pedagoga i stjecanje kompetencija za savjetodavni rad sa uĉenicima, nastavnicima i roditeljima.


Opće karakteristike pedagoško-savjetodavnog rada. Metode i tehnike pedagoško-savjetodavnog rada. Specifiĉnosti

savjetodavnog razgovora. Individualni savjetodavni rad. Grupni savjetodavni rad. Aktivnosti i uloga pedagoga u

savjetodavnom radu. Pedagoško-savjetodavni rad s nastavnicima. Pedagoško-savjetodavni rad s uĉenicima.

Pedagoško-savjetodavni rad s roditeljima. Analiza rezultata i vrednovanje pedagoško-savjetodavnog rada.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski







Osnovna literatura:

1. Mandić, P. (1986):Savjetodavni vaspitni rad, Sarajevo: Svjetlost.

2. Jurić, V.(2005):Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

1. Trnavac, N. (1993):Pedagog u školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet u Beogradu.

2. Janković, J. (1997):Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alineja.

3. Juul, J. (1995):Razgovori s obiteljima - perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.

4. Reardon, K.K. (1998):Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja.

5. Resman, M. (2000):Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.

6. Rakić, B. (1981):Intervju u vaspitanju. Sarajevo: Svjetlost.


7. Brajša, P. (1996):Umijeće razgovora. Pula:C.A.S.H.






uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad. Završni

ispit je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.


izvedbe programa:







ocjene:

Raspodjela bodova:






Ukupno:....................................................100 bodova








Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE U ODGOJU

Opći podaci:

Studijski program Prediplomski studij odgojnih znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1-1+2



Osposobljavanje studenata za razumijevanje meĊusobne povezanosti teorijskih modela (didaktiĉkih teorija i teorija

uĉenja i nastave) i njihove praktiĉne primjene, kao i pronalaţenje i primjenu novih spoznaja u koncipiranju suvremene

didaktiĉko-metodiĉke teorije i prakse.


Odgojno-obrazovna funkcija suvremene škole. Programiranje rada škole (znaĉaj, principi, funkcija, vrste). Godišnji

program rada škole: Pristup, faze i izbor struĉnog tima. Uslovi rada škole. Organizacija odgojno-obrazovnog rada

škole. Opći i interni normativi rada. Programiranje i normiranje rada u funkciji stimulativnije raspodjele prema

rezultatima rada. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada škole. Planiranje i pripremanje nastavnika za

odgojno-obrazovni rad. Programiranje rada rukovodnih organa škole. Programiranje rada direktora. Programiranje

rada struĉnih organa škole. Programiranje rada nastavniĉkog vijeća, razrednih vijeća, razrednog starješine i struĉnih

aktiva. Programiranje rada pedagoško-psihološke sluţbe (savjetodavnog rada). Praćenje i vrijednovanje rada škole.

Samovrednovanje i vrednovanje rada nastavnika.








Osnovna literatura:

Mandić, P, i Vilotijević, M: Programiranje rada škole. Svjetlost, Sarajevo

Dodatna literatura:







Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna


programa:




Obveze studenata:



za izabranu temu.











d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u gornjoj

tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno povjerenstvo.

Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak studija,

kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev

za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima, sa zahtjevom za priznavanje ispita.

Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedno povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje

ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo,

prodekan za nastavu donosi odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Predmete iz drugih studijskih programa (tzv. eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s tim što

izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na

poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije zapoĉeti studij i koji je polagao

odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka

studija;

Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u naĉelu ne

upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine. Proces se odvija na

slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene nastavnim planom za taj studij i

moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog semestra, do upisa u naredni

semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom. Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što

student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog

semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru

ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog

semestra, student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-

zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima

kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i

ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne završi studij..

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom završnog

preddiplomskog rada.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet

Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi tijekom tjedna

prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno prirodi pojedinih predmeta

obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava se organizira u turnusima od pet do

petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira

po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima

nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali

iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za

izvanredne studente organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom

procesu i polagati odgovarajuće ispite.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne smatra se

novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u cjelini i

znaĉajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.



ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: ODGOJNE ZNANOSTI

DIPLOMSKI SVEUĈLIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM

2. RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM

3. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM

4. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM

5. ŠKOLSKA PEDAGOGIJA

6. MENADŢMENT U OBRAZOVANJU

1. UVOD

Magistar studija odgojnih znanosti nakon završetka studija osposobljen je za slijedeće kompetencije:

a/ Profesionalne kompetencije

- raspolaţe zavidnom razinom općih znanja,

- osposobljen je za planiranje vlastitih radnih i profesionalnih aktivnosti,

- osposobljen je za izvoĊenje i realizaciju zadataka iz domena njegove struke,

- kroz sadrţaje iz metodologije i statistike osposobljen je za sudjelovanje u akcijskim istraţivanjima i

operativnim projektima,

- postigao je solidna znanja iz oblasti samovrjednovanja i vrjednovanja postignuća djece predškolskog

uzrasta

b/ Pedagoško-didaktičke i metodičke kompetencije

- U potpunosti je osposobljen je za razumijevanje pedagoške teorije i njene primjene u radu s djecom

razliĉitog uzrasta

- osposobljen je za cjelovito snalaţenje u podruĉju odgojne djelatnosti,

- u cijelosti je ovladao vještinama pouĉavanja i praćenja,

- osposobljen je za izradu priprema i za izvoĊenje praktiĉnog odgojnog rada s djecom razliĉitog

uzrasta,

- ovladao je tehnikama i procedurama rješavanja brojnih pitanja odgojne prakse u radu s djecom

razliĉitog uzrasta,

- posjeduje vještine upravljanja odgojnom skupinom,

- osposobljen je za motiviranje djece i njihovo aktivno sudjelovanje u radu.

c/Radne kompetencije

- Izgradio je vještine suradnje, kako s djecom i kolegama na radnom mjestu, tako i sa roditeljima i

starateljima,

- Osposobljen je za njegovanje predanosti u poslu, za timski rad, za njegovanje kvalitete,

- Za izgraĊivanje i njegovanje odgovornosti na poslu, za savjesnost i ustrajavanje na postavljenim

cijevima i zadacima,

- Zbog uzrasta s kojim radi kod magistra predškolskog odgoja i defektologije je posebno njegovan i

izgraĊivan optimizam, motivacija za rad, osjećaj za pravilan govor i jeziĉnu pismenost, kao i uĉenje

engleskog jezika

Kod magistra odgojnih znanosti tijekom studija razvijaju se kompetencije za struĉnu osposobljenost,

pedagoško-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i komunikacijsko-refleksivnu

osposobljenost.

Poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je osposobljavanju magistra odgojnih znanosti za rad u

multikulturalno mješovitim skupinama i za rad s djecom s posebnim potrebama i za integraciju te djece u

redovite odgojne skupine. U radu s djecom s posebnim potrebama u potpunosti je osposobljen za rad na

prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu osoba s posebnim potrebama te u njihovoj rehabilitaciji i

edukaciji.

Magistri odgojnih znanosti u potpunosti su osposobljeni za cjeloţivotno obrazovanje i za primjenu

suvremene ICT tehnologije, u onoj mjeri u kojoj je to moguće na drugom ciklusu visokog obrazovanja.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Diplomski studij odgojnih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom diplomskog

studija odgojnih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti s

naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen prvi ciklus preddiplomskog studija ili završen fakultet u trogodišnjem ili

ĉetverogodišnjem trajanju odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za

nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se mogu upisati i kandidati drugih

struka, uz prethodno odobrenje navedenog povjerenstva. Ovisno o prethodno završenom fakultetu na

temelju kojeg se osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti polaganje

diferencijalnog ispita, o ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje odgovarajuće rješenje. Diferencijalni

ispit, u naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru prvog ciklusa izabranog

studija. Nakon što poloţi diferencijalne ispite, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici.

DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

1 2 3 4 5 6 7 8

NAZIV KOLEGIJA P S V ECT

S

STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Suvremena pedagogijska

dostignuća 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ0

1

Suvremena psihologijska

dostignuća 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ0

2

Specijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ0

3

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉ

ki

MSOZ0

4

Pedagoška praksa 0 0 2 3 Izborni

(1 od 2)

MSOZ0

5

Psihološka praksa 0 0 2 3 Izborni

(1 od 2)

MSOZ0

6



MSOZ0

7

II. SEMESTAR

Suvremena dostignuća u uĉenju i

nastavi 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ0

8

Psihologija adolescencije 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ0

9

Psihopatologija ranog djetinjstva 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ1

0

Pedagogijska komunikologija 1 1 2 6 Obvezni

MSOZ1

1

Struktura i organizacija odgojnih

ustanova 1 0 1 3

Izborni

(1 od 2)

MSOZ1

2

Pedagogija sporta 1 0 1 3 Izborni

(1 od 2)

MSOZ1

3



MSOZ1

4

a) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u

gornjoj tablici.

b) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno

povjerenstvo. Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za

prelazak ili nastavak studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom

studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o

poloţenim ispitima, sa zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita

razmatra navedno povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku

ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi

odgovarajuće rješenje.

c) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Predmete iz drugih studijskih programa (tzv. eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s

tim što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s

obveznim kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije

zapoĉeti studij i koji je polagao odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji

../user/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.MSO/12194592.xlsx#'M-POD'!#REF!

d) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u

naĉelu ne upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine.

Proces se odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene

nastavnim planom za taj studij i moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite

iz prethodnog semestra, do upisa u naredni semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim

tempom. Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz

kolegije koje upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestra (zimski-zimski ili ljetni-

ljetni). Jednako tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari predviĊenih

30 bodova, ne moţe u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog semestra,

student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-

zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s

bodovima kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i

odsluša sve kolegije i ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom

naĉelu, sve dok ne završi studij..

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom

završnog preddiplomskog rada.

e) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet

Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi

tijekom tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno

prirodi pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava

se organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa

obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva

vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin

organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama

Fakulteta i ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne

studente organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom

procesu i polagati odgovarajuće ispite.

f) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.


e) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

f) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

g) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u

cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.

h) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.



Naziv kolegija: SUVREMENA PEDAGOGIJSKA DOSTIGNUĆA

Šifra kolegija: MSOZ01 Status kolegija: Obvezni

Opći podaci:

Studijski program MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

Ciklus II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika Godina I.

Ime suradnika na

kolegiju Semestar I.


ECTS – bodovi 6




Studenti će se upoznati i usvojiti najrelevantniju i najsuvremeniju znanstvenu i struĉnu literaturu iz podruĉja odgoja i

obrazovanja, osposobit će se za kvalitetnije razumijevanje odgojne i obrazovne teorije i kritiĉko gledanje na opća

pitanja i probleme suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse kod nas i u svijetu.


Znanost – znanstvene spoznaje – sustavi znanja. Pojmovi: odgoj, obrazovanje, edukacija, socijalizacija, akulturacija,

pouĉavanje, uĉenje. Permanentno obrazovanje. Povratno obrazovanje. Oblici povratnog obrazovanja (obrazovanje uz

rad, iz rada i na radu, osposobljavanje, usavršavanje). Kvalifikacijska ljestvica. Sustav odgoja i obrazovanja. Odgoj i

obrazovanje determinira društvo. Odgoj i obrazovanje determinira kultura. Promjenjivost ciljeva odgoja i obrazovanja.

Odgoj i obrazovanje kao ĉimbenici društvenog razvoja. Humanistiĉki, društveni, ekonomski ciljevi odgoja i

obrazovanja. Opće i struĉno obrazovanje. Formalno obrazovanje – neformalno obrazovanje. Vertikalno obrazovanje –

horizontalno obrazovanje. Funkcionalno obrazovanje. Nova kulturalna pismenost – informatiĉka pismenost. Odgoj i

obrazovanje kao društveno-kulturna vrijednost. Odgoj i obrazovanje kao humanistiĉka vrijednost. Društvena uloga

odgajatelja, uĉitelja i nastavnika. Poziv, profesija, struka, profil, zanimanje, amaterizam, profesionalizam.

Kompetencije odgajatelja, uĉitelja, nastavnika, profesora, instruktora.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski







Osnovna literatura:

1. Delors, J. (1998): Uĉenje – blago u nama. Zagreb: Educa.

2. Mijatović, A.(ur.)(1999):Osnove suvremen pedagogije, Zagreb: HPKZ (poglavlja: 7., 8., 9., 12., 14., 23.).

3. Vukasović, A. (1995): Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor »MI«.

Dodatna literatura:



2. Bratanić, M. (1993):Mikropedagogija, Zagreb: Školska knjiga.

3. Brkić, M. (1985):Teorija i praksa moralnog odgoja učenika, Sarajevo: Veselin Masleša.

4. Gudjons, H. (1999):Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa (str. 123-170).

5. Madelin, A. (1991):Osloboditi školu : Obrazovanje à la carte, Zagreb: Educa.

6. Pranjić, M. (1996):Religijska pedagogija, Zagreb: Katehetski salezijanski centar.

7. Pranjić, M. (prir.)(1991):Religijsko-pedagoškokatehetskileksikon,Zagreb: Katehetski salezijanski centar.

8. Pastuović, N. (2000):Edukologija, Zagreb: Znamen (poglavlja: I, II, III. iVII).

9. Walford, G. (1992): Privatne škole, Zagreb: Educa.

10. Giesecke, H. (1993):Uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.

11. Mialaret, G. (1989):Uvod u edukacijske znanosti, Zagreb: Školske novine.






uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad. Završni ispit

je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.


izvedbe programa:







ocjene:

Raspodjela bodova:


seminarima, vjeţbama i konsultacijama….10 bodova




Ukupno:....................................................100 bodova







Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DOSTIGNUĆA

Opći podaci:


Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija upoznati studente sa suvremenim dostignućima iz podruĉja psihologije kao što su suvremene spoznaje u

oblasti fizioloških osnova psihiĉkog ţivota, kognitivnih i emocionalnih komponenti, uloge motivacijskih ĉimbenika,

povjesni osvrt i suvremeni pristup prouĉavanja ĉovjekova razvoja, te osnova psihologije svakodnevnog ţivota.

Prouĉavanje najvaţnihijih aspekata ĉovjekova funkcioniranja ima za svrhu pruţiti studentima znanstveni pogled na

ljudski razvoj te omogućiti im pribliţavanje problematici ljudskoga razvoja i svakodnevnice kroz najnovije teorije i

istraţivaĉke pristupe u psihologijskoj znanosti.


Suvremeni pristupi biološkim osnovama ĉovjekova razvoja; Suvremena shvaćanja o kognitivnom pristupu;

Suvremena shvaćanja o emocionalnom aspektu razvoja; Suvremena shvaćanja o motivaciji; Suvremena shvaćanja

o istraţivanju ĉovjekova razvoja; Psihologija svakodnevnog ţivota.



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:

1. K. Warner Schaie; Sherry L. Willis (2000): Psihologija odrasle dobi i starenja. Naklada Slap. Jastrebarsko.

2. Laura E. Berk (2008):Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko.

3. Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko.

4. Oatley, K. i Jenkins, J.M. (2001). Razumijevanje emocija , Naklada Slap, Jastrebarsko.

5. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert. Socijalna psihologija. Mate naklada.

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu







putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog

rada, i završni ispit po literaturi.


Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,









Naziv kolegija

SPECIJALNA PEDAGOGIJA ZA

Opći podaci Više studijskih programa

Studijski program Godina IV



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim razvojem i elementarnim

sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji je ĉovjek ometen u razvoju a s njim i

njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za rad su specifiĉne i

neophodno je struĉno studente uvesti u tu problematiku da bi u praksi koristili steĉeno znanje.


-- Istorijski razvoj specijalne pedagogije

-- Struktura specijalne pedagogije.

-- Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.

-- Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija

-- Dijagnostika i klasifikacija

-- Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu

-- Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.

-- Socijalna kompetencija

-- Emocionalni razvoj

-- Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom

-- Edukacija osoba s mentalnom

-- Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,

-- Srednjoškolska edukacija,

-- Profesionalno osposobljavanje)

-- Porodica i mentalna retardacija Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik

1. Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo


Dodatna literatura

Literatura :


2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)

3. UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.

4. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.

5. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje.

Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.

6. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom, teţom i

teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju Sveuĉilišta u

Zagrebu, 1994.

7. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog razvoja.

Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2007.

Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš

1980.

8. Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.

9. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove

10. Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno retardiranom

djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.

11. Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s teškoćama socijalne

integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.


izvedbe programa




zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni

izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i obavezno još dvije

reference predloţene literature.

Pristupni seminarski rad:

1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi

opis zadataka i ciljeva kojima se bavi specijalna pedagogija i

defektologija i popis 10 referenci literature koju su izuĉavali

.

2. Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu prema

kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu, centar za socijalni

rad i opisati uĉenika sa posebnom potrebom, ambijent u

kome radi ili uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju


ocjene











Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Općipodaci:


I.

dipl.




ECTS – bodovi 6



Opće i specifiĉnekompetencije:

Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog

rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil

pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,

izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova

prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće

osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.


Znanstvene informacije.

Baze podataka.

Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.

Argumentacija.

Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.

Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Formiranje uzoraka istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.

Interpretacija i diskusija rezultata istraţivanja.

Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.

Izrada ekspozea i prezentacije magistarskog rada.

Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznake publikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

Naĉini zvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenjenastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad

Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Dodatna literatura:

Borozan, Đula (2009): Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisat disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i struĉnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova

Republike Hrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologija izrade nauĉnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

knjiţevni zbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.


Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje nauĉno djelo. Sarajevo: Svjetlost.




završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu

znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.


programa:



obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu

seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;

polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova

Prikaz monografije– 25 bodova









Naziv kolegija: SUVREMENA DOSTIGNUĆA U UĈENJU I NASTAVI

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Slušaju studenti odgojnih

znanosti




ECTS – bodovi 6




Studenti će se upoznati I usvojiti najrelevantniju i najsuvremeniju znanstvenu i struĉnu literaturu iz podruĉja odgoja i

obrazovanja, osposobit će se za kvalitetnije razumijevanje odgojne i obrazovne teorije i kritiĉko gledanje na opća

pitanja i probleme suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse kod nas i u svijetu.


Znanost - znanstvene spoznaje – sustavi znanja; Pojmovi: odgoj, obrazovanje, edukacija, socijalizacija, akulturacija,

pouĉavanje, uĉenje; Permanentno obrazovanje; Povratno obrazovanje; Oblici povratnog obrazovanja (obrazovanje uz

rad, iz rada i na radu, osposobljavanje, usavršavanje); Kvalifikacijska ljestvica; Sustav odgoja i obrazovanja; Odgoj i

obrazovanje determinira društvo; Odgoj i obrazovanje determinira kultura; Promjenjivost ciljeva odgoja i

obrazovanja; Odgoj i obrazovanje kao ĉimbenici društvenog razvoja; Humanistiĉki, društveni, ekonomski ciljevi

odgoja i obrazovanja; Opće i struĉno obrazovanje; Formalno obrazovanje - neformalno obrazovanje; Vertikalno

obrazovanje - horizontalno obrazovanje; Funkcionalno obrazovanje; Nova kulturalna pismenost – informatiĉka

pismenost; Odgoj i obrazovanje kao društveno-kulturna vrijednost; Odgoj i obrazovanje kao humanistiĉka vrijednost;

Društvena uloga odgajatelja, uĉitelja i nastavnika; Poziv, profesija, struka, profil, zanimanje, amaterizam,

profesionalizam; Kompetencije odgajatelja, uĉitelja, nastavnika, profesora, instruktora.



zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:

1. Delores, J. Uĉenje Blago u nama

2.Mijatović, A. /ur./ (1999), Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor (poglavlja:

VII, VIII, IX, XII, XVI, XXIII)

3.Vukasović, A. (1995.) Pedagogija, Zagreb: Alfa. Dodatna literatura:

Bratanić, M., (1993.) Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb.

Brkić, M., (1985.) Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika, V. Masleša, Sarajevo.


Gudjons, H. (1999), Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa (str. 123-170)

Madelin, A. (1991), Osloboditi školu : Obrazovanje à la carte, Zagreb: Educa

Pranjić, M., Religijska pedagogija, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1996.

Pranjić, M., /prir./, Religijsko-pedagoškokatehetskileksikon, Zagreb, 1991.

Pastuović, N. (2000), Edukologija, Zagreb: Znamen (poglavlja: I, II, III. iVII)

Walford, G. (1992): Privatne škole, Zagreb: Educa

Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb, Educa.

Mialaret, G. (1989), Uvod u edukacijske znanosti, Zagreb: Školske novine




završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu se pisanim putem.


programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se


a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno

seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih radova:




izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;








Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ADOLESCENCIJE

Opći podaci:


Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je unaprjeĊivanje znanja o adolescenciji koja zapoĉinje pubertetom i svim promjenama koje se na

psihološkom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i emocionalnom planu dogaĊaju pri transformaciji djeteta u

odraslu osobu. Nakon savladavanja ovog kolegija studenti će biti osposobljeni znanjem koje će im pomoći da na

sustavniji naĉin razumiju specifiĉnosti ovoga razvojnoga doba, a samim tim i da unaprijede razliĉite praktiĉne vjaštine

u radu sa ovom populacijom, ili da u skladu sa razumijevanjem kompleksnosti dobnog perioda adolescencije na zreliji

i sustavniji naĉin formiraju istraţivaĉke nacrte koji bi eksplorirali brojna veoma aktualna pitanja u svezi sa ovim

razvojnim dobom.


OdreĊenje razvojnog doba adolescencije

Adolescencija u kontekstu razliĉitih teorija ĉovjekova razvoja

Metodologija istraţivanja adolescencije

Tjelesni razvoj

Intelektualni razvoj adolescenata

Psihosocijalni razvoj adolescenata

Adolescencija i seksualnost

Profesionalna orijentacija adolescenata ipriprema za rad



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:

1. Grgin-Lacković, K. (2006): Psihologija adolescencije, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Berk, L. (2008): Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko

Dodatna literatura:


1. Grgin-Lacković, K. (1994): Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Grgin-Lacković, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko

3. Ĉuturić, V. (1997): Adolescencija – revolucija i evolucija u razvoju; IP Ţarko Albulj, Beograd

4. Znanstveni ĉlanci iz podruĉja adolescentne psihologije





radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka; izrada seminarskih radova:

polaganje ispita.


Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit

60 bodova.







Naziv kolegija: PSIHOPATOLOGIJA RANOG DJETINJSTVA

Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim dimenzijama abnormalnog ponasanja i dozivljavanja. Kriticki

razmotriti i unaprijediti znanja o psiholoskim stanjima i unutarnjem funkcioniranju uz davanje naglaska

cjelokupnom razvojnom procesu u nastanku odstupajuceg ponasanja. TakoĊer, cilj je steći sposobnost prepoznavanja

odstupanja u psihiĉkom funkcioniranju i usvojiti nazivlje osnovnih psihopatoloških fenomena. Upoznati se s glavnim

psihijatrijskim poremećajima i njihovom psihopatologijom. Student će dobiti informacije o diferencijalno-

dijagnostiĉkom razlikovanju psihijatrijskih tegoba i poremećaja, posebno na razini razlika u njihovoj psihopatologiji.


Abnormalno ponasanje, Povijest psihopatologije, Anksiozni poremecaji, Somatoformni poremacaji, Stres i zdravlje,

Psihoaktivne tvari, Poremecaji licnosti, Klinicki simptomi shizofrenije, Emocionalni poremecaji i poremecaji

ponasanja u djetinstvu i adolescenciji, Teskoce ucenja , Mentalna retardacija, Autisticni poremecaj

Seksualni poremećaji.








Osnovna literatura:

Gerald C. Davison i John M. Neale (1999) Psihologija abnormalnog dozivljavanja i ponasanja. «NAKLADA SLAP»

Jastrebarsko (odabrana poglavlja) Dodatna literatura:

Znanstveni i strucni casopisi, domaci i strani iz podruĉja psihologije i psihopatologije. Tijekom konzultacije studenti

ce biti upuceni na ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni



programa:






Obveze studenata:

Izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.


Izrada seminarskog rada 40, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija PEDAGOGIJSKA KOMUNIKOLOGIJA

Opći podaci

Studijski

program

Školska pedagogija Godina IV



ECTS – bodovi 6




Odgoj i izobrazba djece i omladine trebaju interpersonalnu komunikologiju kao znanost i kao vještinu, tj.kao struĉnu

uporabu interpersonalne komunikacije. S ozirom na iznetu ĉinjenicu, studenti treba da savladaju vještine

interpersonalne komunikacije, kao i rješavanje konflikata i problema koji se javljaju u školi.


Ponašanje, mozak, osobnost i identitet uĉenika

Definicija i oblici razgovora

Verbalni i neverbalni razgovori u školi

Sadrţaji i odnosi u tijeku razgovora

Osobni i psihodinamski aspekti razgovora

Naĉini i stilovi razgovora u školi

Problemi u školi

Promjene i škola

Teškoće i škola

Konflikti, svaĊe i agresivnost u školi


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik

Dr. Pavao Brajša, Pedagoška komunikologija, Školske novine-Zagreb, Zagreb, 1994.

Dodatna literatura

Tomić Z., Komunikologija, Ĉigoja, Beograd, 2004.



izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim

putom.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena


(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada seminarskih

radova: izlaganje radova; polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15

bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;






Naziv kolegija: STRUKTURA I ORGANIZACIJA ODGOJNIH USTANOVA

Opći podaci:

Studijski program

Ciklus

Diplomski/master Sveuĉilišni studij

odgojnih znanosti 2015/16,

II. – Izborni kolegij (I. od II.)

Godina

Semestar

Šifra

MSOZ11

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Steći osnovne pojmove o organizaciji rada odgojno obrazovnih ustanova. Prvostupnicima pruţiti pomoć u stjecanju

profesionalnih i pedagoških kompetencija kroz praktiĉna rješenja. Prvostupnike pripremiti za nastavak obrazovanja,

cjeloţivotno uĉenje, struĉno usavršavanje i praćenje inovacija.


Temeljna naĉela o konceptu i odrednicama odgojno obrazovne ustanove kao organizacije. Osnivanje, licenciranje i

prestanak rada. Organiziranje i rad odgojno obrazovnih ustanova. Planiranje. Organizacija upravljanja i rukovodne

strukture. Obrazovna kultura i „klima“ kao i njihove promjene. Mjesto i uloga djece – uĉenika, studenata i uposlenika

u unaprjeĊenju obrazovne kulture i „klime“ u odgojno obrazovnim ustanovama.



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski




Seminarski




Osnovna literatura:

Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada Veka, Rijeka, 2006.godine.

Bahtijarević – Šiber, F. i drugi: Organizacijska teorija, Informator, Zagreb 1991.godine.

Mijatović, A.: Osnove ustroja školskog sustava, Školske novine, Zagreb 1994.godine.

Dodatna literatura:


Novak, M.:Siokavica, P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb 1992.godine.

Stoll, L., Fink, D.: Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb 2000.godine.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita:






izvedbe programa:




programa.

Obveze studenata:






bodova.





SMJER: PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih

istraţivanja sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSPO01

Odgoj djece s govornim

teškoćama 1 1 2 6 Obvezni

MSPO02

Odgoj djece s teškoćama sluha i

vida 1 1 2 6 Obvezni

MSPO03

Odgoj djece s intelektualnim


MSPO04

Igre i igraĉke 0 0 2 3 Izborni (1

od 2) MSPO05

Igraonice i radionice 0 0 2 3 Izborni (1

od 2) MSPO06


bilo kojeg studija i smjera MSPO07

IV. SEMESTAR

Hrvatski jezik s metodikom 1 1 2 6 Obvezni

MSPO08

Matematiĉki pojmovi s

metodikom 1 1 2 6 Obvezni

MSPO09

Tjelesni odgoj s metodikom 1 1 2 6 Obvezni

MSPO10

Likovni odgoj s metodikom 1 0 1 4 Izborni (1

od 2) MSPO11

Glazbeni odgoj s metodikom 1 0 1 4 Izborni (1

od 2) MSPO12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,

psihologije, metodike ili defektologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti, smjer

predškolski odgoj s defektologijom




Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA

STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog

istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu

kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju

dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju







Projekt i izvještaj istraţivanja


znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni

ispit polaţu se pisanim putem.



programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna



postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i


polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;








Naziv kolegija

ODGOJ DJECE S GOVORNIM POTEŠKOĆAMA

Opći podaci





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja govora i jezika i govorne komunikacije kod

djece koji se javljaju u razvojnoj dobi, a proizilaze iz organskih, razvojno-psiholoških i socioloških uvjeta. Predmet

paţnje u logopediji je dijete ili ĉovjek ometen u sposobnosti da percipira i reprodukuje govor. Zadatak studenata je

upoznati se sa metodama rada, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja logopata za usvajanje pravilnog fonematskog

sluha i artikulacije koji su osnova sa CNS za verbalnu komunikaciju.


Definicija, predmet, struktura i zadaci logopedije

Teorijske osnove logopedije

Komunikacija i njen razvoj

Biološke osnove produkcije govora

Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije

Uzrroci poremećaja glasa, govora, jezika, ĉitanja i pisanja

Logopedska dijagnostika

Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama

Sticanje zvanja logopeda

Okruţenje kao faktor pomoći


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik

Zeĉić, S., Mujkanović, E., Devolli, A. (2010): LOGOPEDIJA. Sarajevo: CONNECTUM.

Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Zagreb: Mladost.


Dodatna literatura

Matić, M. (1968): Logopedija-nauka o govornim poremećajima. Beograd: Zavod za izdavanje udţbenika

Srbije.

Golubović, S. (1998): Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beogradu.

Lurija, A. R. (1982): Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.

Matić, R. (1997): Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd

Bjelica, J., Posokhova, I. (2001): Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, ĉitanja i

pisanja u djece. Nakladnik. Zagreb.

Vladisavljević,S.:( 1978) Disleksija i disgrafija. Univerzitet u beogradu.

Salihović,N . Junuzović-Ţunić,L & Ibrahimagić,A. ( 2006) Glas, govor I jezik.Tuzla.


kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.


programa



obaveze (studenata i nastavnika), a na osnovu postavljenih

ciljeva i zadataka.

Obveze studenata


prouĉiti knjigu Logopedija i drugu literaturu iz oblasti

Logopedije.

Pristupni seminarski rad – odabrati jednu od predloţenih

tema:

Logopedija kao nauka.

Zadaci u logopediji.

Mucanje i vrstemucanja.

Dislalija.

Testovi u logopediji.

Vrste govornih teškoća.

Šta je logoped i gdje moţe raditi.

Testom Artikulacije studenti su duţni istestirati dva logopata,

te dati struĉno pojašnjenje dijagnoze i preporuku ,to mogu

uraditi i u našem Centru. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Aktivnost i prisustvo na

Konsultacijama = 10 bod0va










Naziv kolegija:

ODGOJ DJECE S TEŠKOĆAMA SLUHA I VIDA

Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente za uvid u empirijska i teorijska saznanja o specifiĉnostima djece s

teškoćama sluha i vida.


Metode i tehnike u surdopedagogiji i tiflopedagogiji

Vizuelno funkcioniranje u uvjetima oštećenog vizuelnog aparata

Kognitivne sposobnosti osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida

Pamćenje i uĉenje - vizuelno pamćenje, auditivno pamćenje

Inteligencija i mišljenje osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida

Socijalizacija i moralna svojstva osoba oštećena sluha

Psihiĉki razvoj osobe oštećenog sluha (predškolski i školski period, odrasla dob)

Psihiĉki razvoj osobe oštećenog vida (predškolski i školski period, odrasla dob)

Faktori psihiĉkog razvoja: a) auditivnogovorni faktori b) sredinski faktori

Razvoj osoba oštećenog vida (kognitivni, senzoriĉko-perceptivni, motoriĉki, govorni)

PrilagoĊenost i mentalno zdravlje

Liĉnost osobe oštećenog sluha i vida i istraţivanja u ovoj oblasti

Odnos izmeĊu govora i mišljenja kod gluhih osoba

Opaţanje i predstave kod osoba oštećenog sluha



Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:

1. Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

2. Radovanĉić, B. (1995). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

3. Mujkanović, E. (2011). Surdopedagogija – skripta (pripremljeni materijal za studente).


Dodatna literatura:

Kostić, Đ. (1980). Govor i slušno oštećeno dijete. Gornji Milanovac: Kulturni centar.

Radovanĉić, B. (2004). Crtice za povijest hrvatske surdologije. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Moores, D. F. (1987). Educating the Deaf: Psychology, Principles, and Practices. Washington, DC: Gallaudet

University.

Bradarić-Šlujo, S., Pribanić, Lj., Radovanĉić, B. (1992). Education of Hearing impaired Children and

adolescents in the Republic Croatia. Deafness and Development, London, 3, 1, 8-9.

Furth, H.G. (1973). Deafness and Learning. California: Wadswarth.

Levine, E. S. (1981). The Ecology of Early Deafness. New York: Columbia University Press.

Myklebust, H. (1964). Psychology of Deafness. New York: Grune and Strutton.

Ţivković, M. (1996). Psihologija gluve i nagluve djece i omladine. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna

sredstva.

Oberman-Babić, M. (1987). Stavovi uĉenika redovne i specijalne škole prema odgojno obrazovnoj integraciji

djece sa smetnjama u razvoju. Disertacija, Fakultet za defektologiju, Sveuĉilište u Zagrebu. Zagreb.

Oberman-Babić, M. (1979). Poremećaji govora u djece oštećena vida, Magistarski rad, Škola narodnog

zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb: Medicinski fakultet, Sveuĉilište u Zagrebu.

Sefić, M. (1998). Oftalmologija. Sarajevo: Šahinpašić.

Dikić, S.(1997). Tiflologija, Defektološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja surdopedagogije i tiflopedagogije.












nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe

surdopedagogije i tiflopedagogije u "Dnevniku

struĉno pedagoške i metodiĉke prakse iz specijalne

pedagogije sa metodikom rada", te popuniti podatke

za najmanje dvoje djece oštećenog sluha i govora i

dvoje djece oštećenog vida.Izrada seminarskog rada i

završni ispit u skladu s literaturom.


Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,

Dnevnik struĉno pedagoške prakse do 10 bodova,









Naziv kolegija

ODGOJ DJECE SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA

Opći podaci

Studijski program Više studijskih programa Godina V


Saradnici na kolegiju


ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja u mentalnom razvoju sa genetskim

aspektima,osnovnim elementima i signigacijom na kliniĉku sliku posebnosti djece sa teškoćama u mentalnom

razvoju..Zadatak studenata je upoznati se sa psihologijom i pedagoškim principima te metodama rada , vaspitanja,

obrazovanja i osposobljavanja ove djece.


Definicija,predmet,struktura i zadaci odgoja djece sa intelektualnim teškoćama .

Smetnje funkcija psihiĉkog aparata

Kognitivne spoznajne disfunkcije

Mentalna retardacija ,klasifikacija,definicije, dijagnostika i kliniĉke slike

Genetski aspekti mantalnih poremećaja:

Dawnov sindrom,Turnerov sindrom(45,X)Klinefelterov sindro (47,XXY)

Prader-Willijev sindrom, Fenilketonurija,Lesch-Nyhanov sindrom

Psihotiĉke bolesti,kliniĉke slike .

Školski neuspjeh :uzroci:kvocjent inteligencije,sociokulturalna razina, smetnje prostorne i vremenske orijentacijei

druge teškoće u uĉenju.

Psihologija Lica s teškoćama u mentalnom razvoju

Pedagogija i pedagoški pristupi djeci sa intelektualnim teškoćama.

Procjena sposobnosti kod ove djece

Specifiĉnosti u metodikama rada sa djecom s teškoćama u mentalnom razvoju


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik


Zeĉić, S. („007) -Skripta za studente“ Odgoj djece s teškoćama u mentalnom razvoju.)

Levandovski.D.&Teodorović.B.: (1986) Program rada s djecom s teškoćama u ratvoju .Fakultet za defektologiju

Sveuĉilišta u Zagrebu.

Dodatna literatura

1. Nikolić.S.(1999)Mentalniporemećaji u djece i omladine 2.Školska knjiga Zagreb

2. ĐorĊević.D.(1982)Psihologijamentalnozaostalihlica. Djeĉijenovine G. Milanovac.

3. Korlaet.J. (1972)Pedagogijamentalnoretardiranihosoba.Zagreb.

4. Gunzburg.H.C.(1963)Procjenasposobnostikodumjereno i teţeretardiranedjece .Zagreb-internaupotreba

5. Povše-ivkić.V.&Govedarica.T.(2000)Praktikumpoštedefektološkedijagnostike. Beograd

6. Korlaet.J. (1976)Pedagogijamentalnonedovoljnorazvijenedjece. Zagreb.

7. Dmitrović.P. (2002)Uĉenicisateškoćama u uĉenju i ponašanju. Bijeljina.8. Svjetskazdravstvenaorganizacija –

Ţeneva2001-2009 implementira-MeĊunarodnaklasifikacijafunkcionisanja,onesposobljenja i zdravlja (MKF)

EducAid

8. Ajdinski.LJ. &Miladinović.V. Metodikaradasamentalnoretardiranomdjecomškolskoguzrasta !986.Beograd

9. Krizmanić. M.(2009)Ţivot s razliĉitima. Profil.Zagreb




izvedbe programa




zadataka.

Obveze studenata


izuĉiti Skriptu „ Odgoj djece s poteškoćama u mentalnom

razvoju“ i Program rada autora Levandovska i Teodorović.

1. Opisati –dati kliniĉku sliku jednog uĉenika u razredu

saintelektualnim poteškoćama.

2. Priloţiti spisak literature 10 referenci koju je koristio u

pripremanju ispita.


ocjene

Aktivnost u toku predavanja

i konsultacija = 10 Bodova



Završni ispit = 50bodova







Naziv kolegija: IGRA I IGRAĈKE

Opći podaci:

Studijski program


Predškolski odgoj i defektologija Godina

II.

(3.sem)

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Oĉekuje se da će student kroz ovaj kolegij razvijati temeljne i profesionalne kompetencije te da će, po poloţenom

ispiti, biti sposobni:

˗ Inicirati djeĉju igru,

˗ Kreirati optimalno okruţenje za djeĉju igru,

˗ Analizirati djeĉju igru i poticati razvoj suradniĉkih, proaktivnih odnosa djece,

˗ Zapaţati, razlikovati, klasificirati i tumaĉiti sastavnice djeĉje igre,

˗ Afirmativno vrednovati odgojno-obrazovne aspekte djeĉje igre,

˗ Razumjeti kognitivne aspekte igre i mogućnosti djeĉje metakognicije,

˗ Afirmativno i konstruktivno ukljuĉivati se u konstrukciju i razvoj djeĉje igre,

˗ Izabirati igraĉke primjerene psihofiziĉkom statusu djece i fazi idućeg razvoja.


Igra kao osnovna aktivnost djece rane i predškolske dobi,

Struktura igre (sastavnice, tijek odvijanja),

Klasifikacija djeĉje igre,

Interakcija kao mogući kriterij klasifikacije igara,

Igre odraslih i djece ,

Igra i kognitivni, socio-emocionalni i motoriĉki razvoj djece,

Simboliĉka igra.

Simboliĉka igra i razvoj simboliĉke funkcije,

Simboliĉka igra i razvoj metakognicije.



Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:


Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Petrović-Soĉo, B. (2014). Simboliĉka igra djece rane dobi. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 16(Sp.

Ed. 1), 235-251.

Dodatna literatura:

Rogulj, E. (2014). Utjecaj novih medija na djeĉju igru. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 16(Sp. Ed. 1),

267-277.

Ivon, H. (2014). Obiljeţja ponašanja u djeĉjoj igri i simboliĉka igra lutkama. Hrvatski časopis za odgoj i

obrazovanje, 16(Sp. Ed. 1), 161-180.

Slunjski, E., Ljubetić, M. (2014). Play and its Pedagogical Potential in a Preschool Institution. Hrvatski

časopis za odgoj i obrazovanje, 16(Sp. Ed. 1), 127-141.

Zagorac, I. (2006). Igra kao cjeloźivotna aktivnost. Metodički ogledi, 13 (1), 69–80.






ocijenjene predispitne obveze preduvjet su za




programa:





Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama;

prijedlog igara i igraĉaka koje mogu doprinijeti kvaliteti

odgojno-obrazovnog rada; kritiĉki prikaz jednog

struĉno-znanstvenog rada publiciranog u recentnom

ĉasopisu; polaganje ispita.


Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz

struĉno-znanstvenog rada iz recentne literature 10

bodova, pisana razrada pojedine igre 20 bodova,

kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: IGRAONICE I RADIONICE

Opći podaci:

Studijski program


Predškolski odgoj i defektologija Godina

II.

(3.sem.)




ECTS – bodovi 3




Oĉekuje se da će student kroz ovaj kolegij razvijati temeljne i profesionalne kompetencije te da će, po poloţenom

ispiti, biti sposobni:

˗ Planirati, organizirati, provoditi i vrednovati odgojno-obrazovni rad u igraonicama i na radionicama,

˗ Organizirati optimalno prostorno-materijalno okruţenje i poticaje za igru i uĉenje djece rane i predškolske dobi,

˗ Voditi odgojnu skupinu, poticati interaktivne socijalne procese i suradniĉke odnose djece rane i predškolske dobi,

˗ Imati afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa svim

dionicima procesa.

˗ Razlikovati i primijeniti razliĉite oblike praćenja i dokumentiranja (sudjelujuće promatranje, video-refleksivna

metodologija, dokumentiranje...) odgojno-obrazovne prakse,

˗ Razraditi i primijeniti postupke koji doprinose kvaliteti odgojno- obrazovne prakse u konkretnim socijalnim

situacijama.


˗ Oblici odgojno-obrazovnog rada prema namjeni i mjestu izvoĊenja,

˗ Znaĉajnost igre i oblici aktivnog uĉenja,

˗ Oblici socijalnog interaktivnog odgojno-obrazovnog rada: igraonice i radionice,

˗ Formiranje i voĊenje odgojne skupine,

˗ Cilj, zadaće i naĉela radioniĉkog oblika rada,

˗ Kreiranje poticajnog socijalnog i prostorno-materijalnog okruţenja primjerenog djeci rane i predškolske dobi,

˗ Integracija i inkluzijadjece s posebnim potrebama u odgojne skupine,

˗ Smjernice radioniĉkog oblika rada,

˗ Vrednovanje procesa.









Osnovna literatura:

1. Slunjski, E. (2012.) Tragovima djeĉjih stopa, Zagreb: Profil International.

2. Miljak, A. (2009.) Ţivljenje djece u vrtiću, Zagreb: SM naklada.

Dodatna literatura:

˗ Duran, M. (2003). Dijete i igra. Naklada Slap.

˗ Popov, D., (2010.) Enciklopedija razvojnih igara za djecu, Zagreb: Planet Zoedoo.




radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje studenata

prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene

predispitne obveze preduvjet za pristupanje završnom

ispitu. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; pisana

priprema za radionicu; pisana analiza jedne igre s djecom

rane i predškolske dobi; polaganje ispita.


Aktivno sudjelovanje na vjeţbama 10 bodova, pisana

priprema za radionicu 15 bodova; pisana analiza jedne igre

s djecom rane i predškolske dobi 15 bodova, kolokvij 25









Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK S METODIKOM

Opći podatci:

Studijski program


Semestar

Godina

IV.

(II./V.)




ECTS – bodovi 6



Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski

jezik – lektorske vjeţbe.







obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, njihovoj interpretaciji i tumaĉenju, analizi raznolikih

knjiţevnih rodova, vrsta i oblika knjiţevnoga stvaralaštva, potom vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju

jeziĉnoga osjećaja za pravilan izgovor te vještina i kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno

pisanje, oblikovanje, interpretaciju i tumaĉenje, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.


Rekapitulacija programa izbornoga kolegija Metodika hrvatskoga jezika prema silabusu PSPO05 i PSRN05. Hrvatski

jezik s metodikom - metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,





























Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Zagrebaĉka metodiĉka škola. Njemaĉka

interpretacijska škola. Problemska nastava. Eksplikacija teksta. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija:

literarno-likovni susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Empirijsko istraţivanje: promatranje i

pojedinaĉno istraţivanje: zadatci objektivnoga tipa, testovi, ljestvice (skale) postignuća, ankete, intervjui; akcijsko

istraţivanje, pokusi… Znanost o knjiţevnosti i nastava knjiţevnosti. Knjiţevnost i metodika. Metodika i jezikoslovlje.

Jezik knjiţevnoga djela: ruski formalizam, praški strukturalizam, francuski strukturalizam, danska glosemantika,

hermeneutika (antropološka lingvistika), distribucionizam, generativno-transformacijska lingvistika, generativna

poetika, lingvostilistika, tekstologija, intertekstualna teorija, stilistika. Stilistiĉki pristupi knjiţevnom djelu:

leksikologija i semantika (prenesena znaĉenja rijeĉi, ekspresivnost rijeĉi); fonetika, fonologija i fonostilistika

(ekspresivna glasovna svojstva, glasovne figure), morfologija (stilistika oblika), sintaksa (sintaktostilistika), tvorba

rijeĉi (ekspresivnost tvorenica, ekspresivnost sufiksa), ortografija (stilografija), ortoepija (stilistika govora). Metodika

i pedagogija. Metodika i psihologija. Knjiţevnost – nastavni predmet. Kriteriji izbora knjiţevnih sadrţaja (estetski,

nacionalni, recepcijski, pedagoški). Nastavni programi. Okvirni i izvedbeni. Stilsko oblikovanje programa. Integrirani

programi. Tematska, teorijsko-metodološka, knjiţevnopovijesna i stvaralaĉka integracija. Vrste nastavnih programa.

Katalozi znanja (HNOS, Kurikularna reforma). Literarne sposobnosti djece predškolskoga i osnovnoškolskog doba.

Knjiţevna lektira u programima. Slobodne aktivnosti, školske i izvanškolske. Nastavni sat knjiţevnosti, didaktiĉko

odreĊenje, metodiĉki sustavi, tipologija nastavnoga sata, modeli vrtićke i školske interpretacije. Vaţnost spoznavanja

u igri. Nastavne okolnosti u interpretaciji lirske pjesme, epskoga i dramskoga teksta. Tipologija nastavnih sati.

Dijaloški tip sata. Interpretacijski sat. Dramski sat. Knjiţevnoteorijski sat, knjiţevnopovijesni o smjeru, razdoblju i

epohi. Kombinirani sat, kompleksni sat. Lektirni sat. Ponavljanje gradiva i usustavljivanje znanja. Sat provjeravanja i

ocjenjivanja. Nastavna sredstva i pomagala. Didaktiĉki tekstovi: radni, nastavni listići… Prozirnice, uzorci prozirnica.

Film u nastavi knjiţevnosti. Knjiţevna uloţnica, mapa. Vizualna sredstva: knjiga, ilustracije, albumi, crteţi, ĉasopisi.

Udţbenik, didaktiĉko oblikovanje udţbenika.


Predavanja Seminari

Metodiĉko-

didaktiĉke

pripreme za

nastavu

Samostalni


Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje



Seminarski


Izrada tri metodiĉko-didaktiĉke

pripreme za nastavu Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Istraţivanje Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.

Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.


Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom predškolskoga

uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom osnovnoškolskoga doba. (Vidi popis

u dodatku silabusa.)

Dodatna literatura:













uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o

proĉitanoj literaturi, ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te

metodiĉko-didaktiĉkih priprema za nastavu i njihovim

obrazloţenjima. Pisanim dijelom ispita provjeravaju se usvojene

knjiţevnoteorijske i metodiĉke spoznaje, a usmenim dijelom

razine njihove kompetencije, njihova primjena na konkretnim

primjerima.


izvedbe programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:


eseja; izrada samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj

literaturi, ĉlanaka, eseja, interpretacija i rasprava te njihovo javno

obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanim kolokvijima i

ispitu.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:



rasprave 25 bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te

za usmeni ispit 40 bodova.





DODATAK SILABUSU MSRN07 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:

Prijedlozi odabranih lirskih pjesama za interpretaciju:


Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma

o njegovu preminulom ocu: Nebeski parketar?)





































































Felix Saten, Bambi





Naziv kolegija: TJELESNI ODGOJ S METODIKOM

Opći podaci:

Studijski program


Godina II.




ECTS – bodovi 6




Studenti će steći opća znanja i kompetencije zaizradu pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture, dati primjere za

pojedine metodiĉke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vjeţbanja,primijeniti opće metodiĉke postupke iz

podruĉja kineziološke edukacije kod djece predškolskog i mlaĊeg školskog uzrasta u odgojno obrazovnom sustavu, te

razumjeti naĉela i principe pri organizaciji i provoĊenju sportskih natjecanja djece i uĉenika.


Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja s djecom predškolske dobi

Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina

Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u razrednoj nastavi

Organizacijski oblici rada u predškolskom odgoju

Organizacijski oblici rada u razrednoj nastavi

Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskim ustanovama

Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi

Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s djecom predškolske dobi

Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s uĉenicima razredne nastave

Metodiĉkapraksa u predškolskomodgojuirazrednojnastavi


Predavanja Seminari






Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:





Dodatna literatura:


Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski

fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave).





Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Tjelesna i zdravstvena kultura. Republika Hrvatska,

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Zagreb.

Findak, V., V. Šnajder (1995). Tjelesne aktivnosti djece i uĉenika na zimovanju. Školske novine, Zagreb.

Findak, V. , Metikoš, D., M. Mraković (1993). Kineziološki priruĉnik za uĉitelje. Hrvatski pedagoško-

knjiţevni zbor i Fakultet za fiziĉku kulturu Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.




tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

minimalno Pripremu za sat tjelesnog odgoja. Završni ispit

polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu

pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje predispitne

obveze.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te


Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature, za sve studente: pisanje Priprema na sat

tjelesnog odgoja, i završni ispit po literaturi.












Naziv kolegija: LIKOVNI ODGOJ S METODIKOM

Opći podaci:


Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2+2



Osposobljenost studenata za razumijevanje vizualnog jezika, likovnog jezika, vizualnih komunikacija, likovne

umjetnosti i dizajna. Osposobljenost za planiranje i organizaciju poticajnog odgojno-obrazovnog konteksta i pristupa u

cilju poticanja likovnog izraţavanja i stvaranja u ranom i predškolskom odgoju. Osposobljenost za analizu i

razumijevanja djeĉjeg likovnog izraza.


Likovna umjetnost – sastavnica odgoja i obrazovanja. Mjesto, uloga i znaĉenje likovno-odgojnog podruĉja u ranom i

predškolskom odgoju. Obiljeţja likovnog izraţavanja i stvaranja kod djece rane i predškolske dobi. Posebne znaĉajke

likovnog izriĉaja kod djece rane i predškolske dobi. Proces spoznavanja (kriteriji i funkcija razlikovanja vizualnog od

likovnog mišljenja). Razvoj likovne kreativnosti kod djece. Razvoj sposobnosti promatranja i doţivljavanja vizualne

stvarnosti. Motivacija u likovnoj aktivnosti. Naĉela i metode u vizualno-likovnom odgoju. Organizacija i

samoorganizacija djece. Likovne tehnike u radu s djecom rane i predškolske dobi. Kreativna igra kao poticaj za

likovnu aktivnost. Poticaji u radu s djecom. Uloge odgajatelja



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski







Osnovna literatura:

Herceg, L., Ronĉević, A. i Karlavaris, B. (2010), Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Alfa, Zagreb

(odabrana poglavlja).

Brešan, D. (2008), Djeĉja likovna kreativnost od 1. do 10. godine ţivota, Sveuĉilište J.J. Strossmayera, Uĉiteljski

fakultet Osijek

Ĉasopisi i zbornici radova iz podruĉja predškolskog odgoja

Dodatna literatura:

Belamarić. D., (1986), Dijete i oblik, Školska knjiga, Zagreb

Jakubin, M., (1989), Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, Educa, Zagreb





duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije polaţu

pisano, a završni ispit usmenim putem.


programa:





Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; seminar; pisana priprema za

rad; polaganje ispita.


Raspodjela bodova:



scenarij ili instrument…..............................10 bodova

izrada pripreme aktivnosti............................25 bodova

kolokvij........................................................15 bodova

završni ispit...................................................40 bodova

Ukupno:......................................................100 bodova







Naziv kolegija: GLAZBENI ODGOJ S METODIKOM

Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 4






















Osnovna literatura:

1. Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb

2. Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:

1. Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb

2. Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd

3. Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd

4. Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd

5. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti

upućeni na ostalu dopunsku literaturu.









programa:





Obveze studenata:







bodova.





SMJER: RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM

III. SEMESTAR



MSRN01



MSRN02

Odgoj djece s teškoćama

sluha i vida 1 1 2 6 Obvezni

MSRN03

Odgoj djece s

intelektualnim teškoćama 1 1 2 6 Obvezni

MSRN04

Metodiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1

od 2) MSRN05

Didaktiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1

od 2) MSRN06



Kolegij se bira iz istog semestra,

bilo kojeg studija i smjera MSRN07

IV. SEMESTAR

Hrvatski jezik s


MSRN08

Matematiĉki pojmovi s


MSRN09

Tjelesni odgoj s


MSRN10

Likovni kultura s

metodikom 1 0 1 4

Izborni (1

od 2) MSRN11

Glazbeni odgoj s

metodikom 1 0 1 4

Izborni (1

od 2) MSRN12




razredna nastava s defektologijom





STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa



polaganje ispita.












Naziv kolegija ODGOJ DJECE S GOVORNIM POTEŠKOĆAMA

Opći podaci





ECTS – bodovi 6










- Definicija, predmet, struktura i zadaci logopedije

- Teorijske osnove logopedije

- Komunikacija i njen razvoj

- Biološke osnove produkcije govora

- Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije

- Uzrroci poremećaja glasa, govora, jezika, ĉitanja i pisanja

- Logopedska dijagnostika

- Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama

- Sticanje zvanja logopeda

- Okruţenje kao faktor pomoći



zadaci

E-uĉenje







znanja


Udţbenik




Dodatna literatura


Srbije.











programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata



Logopedije.


tema:




Dislalija.




Testom Artikulacije studenti su duţni istestirati dva logopata,

te dati struĉno pojašnjenje dijagnoze i preporuku ,to mogu

uraditi i u našem Centru. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene












Naziv kolegija:


Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 6























Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:





Dodatna literatura:




University.







sredstva.











se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim

terminima. Završni ispit polaţe se pisanim putem.




programa:





programa.

Obveze studenata:





pedagogije sa metodikom rada", te popuniti

podatke za najmanje dvoje djece oštećenog sluha i

govora i dvoje djece oštećenog vida.Izrada

seminarskog rada i završni ispit u skladu s

literaturom.












Naziv kolegija


Opći podaci





ECTS – bodovi 6









- Definicija,predmet,struktura i zadaci odgoja djece sa intelektualnim teškoćama .

- Smetnje funkcija psihiĉkog aparata

- Kognitivne spoznajne disfunkcije

- Mentalna retardacija, klasifikacija, definicije, dijagnostika i kliniĉke slike

- Genetski aspekti mantalnih poremećaja:

- Dawnov sindrom,Turnerov sindrom(45,X) Klinefelterov sindrom (47,XXY)

- Prader-Willijev sindrom, Fenilketonurija,Lesch-Nyhanov sindrom

- Psihotiĉke bolesti,kliniĉke slike .

- Školski neuspjeh :uzroci:kvocjent inteligencije,sociokulturalna razina, smetnje prostorne i vremenske orijentacijei


- Psihologija Lica s teškoćama u mentalnom razvoju

- Pedagogija i pedagoški pristupi djeci sa intelektualnim teškoćama.

- Procjena sposobnosti kod ove djece

- Specifiĉnosti u metodikama rada sa djecom s teškoćama u mentalnom razvoju


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik


Zeĉić,S. (2007) - Skripta za studente“ Odgoj djece s teškoćama u mentalnom razvoju.)



Dodatna literatura

1. Nikolić.S.(1999)Mentalniporemećaji u djece i omladine 2.Školska knjiga Zagreb

2. ĐorĊević.D.(1982)Psihologijamentalnozaostalihlica. Djeĉijenovine G. Milanovac.

3. Korlaet.J. (1972)Pedagogijamentalnoretardiranihosoba.Zagreb.

4. Gunzburg.H.C.(1963)Procjenasposobnostikodumjereno i teţeretardiranedjece .Zagreb-internaupotreba

5. Povše-Ivkić.V.&Govedarica.T.(2000)Praktikumpoštedefektološkedijagnostike. Beograd

6. Korlaet.J. (1976)Pedagogijamentalnonedovoljnorazvijenedjece. Zagreb.

7. Dmitrović.P. (2002)Uĉenicisateškoćama u uĉenju i ponašanju. Bijeljina. 8. Svjetska zdravstvena organizacija

–Ţeneva2001-2009 implementira-MeĊunarodnaklasifikacijafunkcionisanja,onesposobljenja i zdravlja (MKF)

EducAid

8. Ajdinski.LJ. &Miladinović.V. Metodikaradasamentalnoretardiranomdjecomškolskoguzrasta !986.Beograd

9. Krizmanić. M.(2009)Ţivot s razliĉitima. Profil.Zagreb Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti



izvedbe programa




zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni izuĉiti

Skriptu „ Odgoj djece s poteškoćama u mentalnom razvoju“ i

Program rada autora Levandovska i Teodorović.

1.Opisati –dati kliniĉku sliku jednog uĉenika u razredu

saintelektualnim poteškoćama.

2.Priloţiti spisak literature 10 referenci koju je koristio u

pripremanju ispita.


ocjene

Aktivnost u toku predavanja

i konsultacija = 10 Bodova



Završni ispit = 50bodova








Opći podaci:

Studijski program


ŠKOLSKA PEDAGOGIJA Godina II.




ECTS – bodovi 3














procesu. Okvirni sadrţaj kolegija:









































programa:





Obveze studenata:





polaganje ispita.





bodova.









Opći podaci:





ECTS – bodovi 3











i eventualno izraziti mišljenje o poboljšanju rada u istoj.
















- Mišljenje studenta o odrţanoj praksi u školi, zapaţanja i analiza rada u školi. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):








Osnovna literatura:







E. Raspudić:Grupni oblik rada u nastavi prirode i društva, „Naša škola“ Sarajevo, 1985.





polaţe usmeno.


programa:





Obveze studenata:



ispita.



bodova, praktikum 15 bodova, seminarski rad 25








Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK S METODIKOM

Opći podatci:

Studijski program


Semestar

Godina

IV.

(II./V.)




ECTS – bodovi 6



Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski

jezik – lektorske vjeţbe.







obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, njihovoj interpretaciji i tumaĉenju, analizi raznolikih

knjiţevnih rodova, vrsta i oblika knjiţevnoga stvaralaštva, potom vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju

jeziĉnoga osjećaja za pravilan izgovor te vještina i kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno

pisanje, oblikovanje, interpretaciju i tumaĉenje, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.


Rekapitulacija programa izbornoga kolegija Metodika hrvatskoga jezika prema silabusu PSPO05 i PSRN05. Hrvatski

jezik s metodikom - metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,





























Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Zagrebaĉka metodiĉka škola. Njemaĉka

interpretacijska škola. Problemska nastava. Eksplikacija teksta. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija:

literarno-likovni susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Empirijsko istraţivanje: promatranje i

pojedinaĉno istraţivanje: zadatci objektivnoga tipa, testovi, ljestvice (skale) postignuća, ankete, intervjui; akcijsko

istraţivanje, pokusi… Znanost o knjiţevnosti i nastava knjiţevnosti. Knjiţevnost i metodika. Metodika i jezikoslovlje.

Jezik knjiţevnoga djela: ruski formalizam, praški strukturalizam, francuski strukturalizam, danska glosemantika,

hermeneutika (antropološka lingvistika), distribucionizam, generativno-transformacijska lingvistika, generativna

poetika, lingvostilistika, tekstologija, intertekstualna teorija, stilistika. Stilistiĉki pristupi knjiţevnom djelu:

leksikologija i semantika (prenesena znaĉenja rijeĉi, ekspresivnost rijeĉi); fonetika, fonologija i fonostilistika

(ekspresivna glasovna svojstva, glasovne figure), morfologija (stilistika oblika), sintaksa (sintaktostilistika), tvorba

rijeĉi (ekspresivnost tvorenica, ekspresivnost sufiksa), ortografija (stilografija), ortoepija (stilistika govora). Metodika

i pedagogija. Metodika i psihologija. Knjiţevnost – nastavni predmet. Kriteriji izbora knjiţevnih sadrţaja (estetski,

nacionalni, recepcijski, pedagoški). Nastavni programi. Okvirni i izvedbeni. Stilsko oblikovanje programa. Integrirani

programi. Tematska, teorijsko-metodološka, knjiţevnopovijesna i stvaralaĉka integracija. Vrste nastavnih programa.

Katalozi znanja (HNOS, Kurikularna reforma). Literarne sposobnosti djece predškolskoga i osnovnoškolskog doba.

Knjiţevna lektira u programima. Slobodne aktivnosti, školske i izvanškolske. Nastavni sat knjiţevnosti, didaktiĉko

odreĊenje, metodiĉki sustavi, tipologija nastavnoga sata, modeli vrtićke i školske interpretacije. Vaţnost spoznavanja

u igri. Nastavne okolnosti u interpretaciji lirske pjesme, epskoga i dramskoga teksta. Tipologija nastavnih sati.

Dijaloški tip sata. Interpretacijski sat. Dramski sat. Knjiţevnoteorijski sat, knjiţevnopovijesni o smjeru, razdoblju i

epohi. Kombinirani sat, kompleksni sat. Lektirni sat. Ponavljanje gradiva i usustavljivanje znanja. Sat provjeravanja i

ocjenjivanja. Nastavna sredstva i pomagala. Didaktiĉki tekstovi: radni, nastavni listići… Prozirnice, uzorci prozirnica.

Film u nastavi knjiţevnosti. Knjiţevna uloţnica, mapa. Vizualna sredstva: knjiga, ilustracije, albumi, crteţi, ĉasopisi.

Udţbenik, didaktiĉko oblikovanje udţbenika.


Predavanja Seminari

Metodiĉko-

didaktiĉke pripreme

za nastavu Samostalni



Radionice Mentorski rad E-uĉenje



Seminarski


Izrada tri metodiĉko-didaktiĉke

pripreme za nastavu Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Istraţivanje Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.

2. Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.

3. Solar, Milivoj (2005) Teorija knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.

4. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

5. Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom

predškolskoga uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom

osnovnoškolskoga doba. (Vidi popis u dodatku silabusa.)

Dodatna literatura:













uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o

proĉitanoj literaturi, ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te

metodiĉko-didaktiĉkih priprema za nastavu i njihovim

obrazloţenjima. Pisanim dijelom ispita provjeravaju se usvojene

knjiţevnoteorijske i metodiĉke spoznaje, a usmenim dijelom

razine njihove kompetencije, njihova primjena na konkretnim

primjerima.


izvedbe programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:


eseja; izrada samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj

literaturi, ĉlanaka, eseja, interpretacija i rasprava te njihovo javno

obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanim kolokvijima i

ispitu.


ocjene:



rasprave 25 bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te

za usmeni ispit 40 bodova.





DODATAK SILABUSU MSRN07 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:

Prijedlozi odabranih lirskih pjesama za interpretaciju:


Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma o njegovu






































































Felix Saten, Bambi


Slikovnice i stripovi



Naziv kolegija: TJELESNI ODGOJ S METODIKOM

Opći podaci:

Studijski program


Godina II.




ECTS – bodovi 6




Studenti će steći opća znanja i kompetencije zaizradu pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture, dati primjere za

pojedine metodiĉke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vjeţbanja,primijeniti opće metodiĉke postupke iz

podruĉja kineziološke edukacije kod djece predškolskog i mlaĊeg školskog uzrasta u odgojno obrazovnom sustavu, te

razumjeti naĉela i principe pri organizaciji i provoĊenju sportskih natjecanja djece i uĉenika.


Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja s djecom predškolske dobi

Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina

Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u razrednoj nastavi

Organizacijski oblici rada u predškolskom odgoju

Organizacijski oblici rada u razrednoj nastavi

Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskim ustanovama

Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi

Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s djecom predškolske dobi

Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s uĉenicima razredne nastave

Metodiĉkapraksa u predškolskomodgojuirazrednojnastavi



Samostalni

zadaci E-uĉenje







Osnovna literatura:





Dodatna literatura:


Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski


fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave).




Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Tjelesna i zdravstvena kultura. Republika Hrvatska,

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Zagreb.

Findak, V., V. Šnajder (1995). Tjelesne aktivnosti djece i uĉenika na zimovanju. Školske novine, Zagreb.

Findak, V. , Metikoš, D., M. Mraković (1993). Kineziološki priruĉnik za uĉitelje. Hrvatski pedagoško-

knjiţevni zbor i Fakultet za fiziĉku kulturu Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.






predati minimalno Pripremu za sat tjelesnog

odgoja. Završni ispit polaţe se pisanim putom.




programa:





programa.

Obveze studenata:




literaturi.












Naziv kolegija: LIKOVNA KULTURA S METODIKOM

Opći podaci:

Studijski program Razredna nastava s defektologijom Godina III.




ECTS – bodovi 4




Upoznati studente s najnovijim struĉno-metodiĉkim spoznajama u podruĉju likovne kulture. Osposobiti studente za

uspješno izvoĊenje nastave likovne kulture na teorijskoj i praktiĉnoj razini.

Osposobiti studenata za razumijevanje likovnog jezika, poticanje likovno- stvaralaĉkih sposobnosti studenata.

Osposobljavanje za planiranje i pripremanje metodiĉko- praktiĉnih likovnih aktivnosti, te vrednovanje stvaralaĉkih

postignuća, razvijanje individualnosti i samostalnosti, te snalaţenja u timskom radu.

Znati odabrati najbolji metodiĉki put u ostvarenju likovnog izriĉaja u konkretnim situacijama odgojno-obrazovnog

procesa. Osposobljavanje za razumijevanje, prepoznavanje i interpretiranje vizualnog jezika, likovnog jezika,

vizualnih komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna.

Uoĉavanje, opisivanje, tumaĉenje i interpretacija osnovnih pojmova u likovnoj umjetnosti, likovnog jezika, metodike

rada te podjela i meĊuovisnosti raznorodnih podruĉja umjetnosti. Okvirni sadrţaj kolegija:

Upoznavanje i rašĉlamba nastavnog programa predmeta Likovna kultura.

Likovni jezik i likovni govor, likovni elementi- toĉka, crta, boja, ploha, površina, volumen, prostor. Likovne tehnike-

crtaĉke, slikarske, grafiĉke, prostorno- plastiĉke.

Karakteristike djeĉjeg likovnog stvaralaštva i faze razvoja likovnog izraza. Razvoj kreativnosti, kreativna igra kao

poticaj za likovnu aktivnost, motivacija, naĉela metode i tematski sadrţaji u radu sa uĉenicima te posebnost i vaţnost

likovne kulture u radu s djecom.

Vrednovanje djeĉjih radova sa stajališta djeĉje dobi, estetsko ureĊenje prostora. Analizi sadrţaja nastavnog predmeta

likovna kultura sa struĉnog i metodiĉkog stajališta.

Korelacijski pristup u planiranju i izvoĊenju nastave likovne kulture. Planiranje nastavnog program za izvoĊenje

nastave likovne kulture. Artikulacija nastavnog sata likovne kulture. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):








Osnovna literatura:

Brešan, D. (2008). Djeĉja likovna kreativnost od 1. do 10. godine ţivota, Sveuĉilište J.J. Strossmayera, Uĉiteljski

fakultet Osijek.

Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost: uvod u likovno obrazovanje. Zagreb: Školska knjiga.

Damjanov, J., (2001). Likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga.

Huzjak, M. (2002.). Uĉimo gledati – priruĉnik likovne kulture za nastavnike razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga.

Kušĉević, D. (2004). Kreativno – stvaralaĉki pristup u nastavi likovne kulture, Metodika: ĉasopis za teoriju i praksu

metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Uĉiteljska akademija Sveuĉilišta u Zagrebu:

Vol. 5. br. 8:76-85.

N. Jakubin, M. (1996). Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.

Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - priruĉnik za likovnu kulturu. Zagreb: Školska knjiga. Dodatna literatura:

Belamarić. D., (1986). Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga.

Huzjak, M. (2000). Korelacija u metodici likovne kulture, Zbornik Uĉiteljske akademije u Zagrebu 1(2): 225 – 231.

Jakubin, M. (1989). Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Zagreb: Educa.

Romić, S. (2001). Povezanost likovne kulture s ostalim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi. Zbornik uĉiteljske

akademije u Zagrebu 1/3: 345-353.




zadanu temu. Priprema i realizacija nastavnog sata

likovne kulture u razredu po dogovoru, te analiza i

samoprocjena procesa rada.


programa:





Obveze studenata:


zadataka i seminarskih radova, priprema i realizacija

praktiĉnog rada, te polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, seminarski rad 10 bodova,

priprema i realizacija praktiĉnog rada 25 bodova,

pedagoška samoprocjena 20 bodova, završni ispit 35

bodova.








Opći podaci:





ECTS – bodovi 4






















Osnovna literatura:

Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb

Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:

Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb

Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd

Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd


Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd


ostalu dopunsku literaturu.








programa:





Obveze studenata:





Dolazak 5 bodova, pismena priprema 10 bodova,

sviranje 20 bodova, seminarski rad 15 bodova,






SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM

III. SEMESTAR


istraţivanja sa statistikom

1 1 2 6 Zajedniĉki MSSP01


teškoćama

1 1 2 6 Obvezni MSSP02

Odgoj djece s teškoćama sluha

i vida

1 1 2 6 Obvezni MSSP03

Odgoj djece s intelektualnim


MSSP04

Okupacijsko-terapeutski

praktikum

0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

MSSP05

Neprihvatljivi oblici vladanja

kod mladih

0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

MSSP06



MSOZ07

IV. SEMESTAR

Edukacija i rehabilitacija 1 1 2 6 Obvezni MSSP08

Metodika odgojnog rada 1 1 2 6 Obvezni MSSP09

Etika i moral 1 1 2 6 Obvezni MSSP10

Maloljetniĉka delinkvencija 1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSSP11

Socijalna politika 1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSSP12




socijalna pedagogija s defektologijom




STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.






Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se






programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija ODGOJ DJECE S GOVORNIM POTEŠKOĆAMA

Opći podaci





ECTS – bodovi 6










- Definicija, predmet, struktura i zadaci logopedije

- Teorijske osnove logopedije

- Komunikacija i njen razvoj

- Biološke osnove produkcije govora

- Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije

- Uzrroci poremećaja glasa, govora, jezika, ĉitanja i pisanja

- Logopedska dijagnostika

- Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama

- Sticanje zvanja logopeda

- Okruţenje kao faktor pomoći


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik




Dodatna literatura


Srbije.











programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata



Logopedije.


tema:




Dislalija.




Testom Artikulacije studenti su duţni istestirati dva

logopata, te dati struĉno pojašnjenje dijagnoze i

preporuku, to mogu uraditi i u našem Centru. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene












Naziv kolegija:


Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 6























Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:





Dodatna literatura:




University.







sredstva.











se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim

terminima. Završni ispit polaţe se pisanim putem.




programa:





programa.

Obveze studenata:





pedagogije sa metodikom rada", te popuniti

podatke za najmanje dvoje djece oštećenog sluha i

govora i dvoje djece oštećenog vida.Izrada


literaturom.












Naziv kolegija


Opći podaci





ECTS – bodovi 6









- Definicija,predmet,struktura i zadaci odgoja djece sa intelektualnim teškoćama .

- Smetnje funkcija psihiĉkog aparata

- Kognitivne spoznajne disfunkcije

- Mentalna retardacija ,klasifikacija,definicije, dijagnostika i kliniĉke slike

- Genetski aspekti mantalnih poremećaja:

- Dawnov sindrom,Turnerov sindrom(45,X)Klinefelterov sindro (47,XXY)

- Prader-Willijev sindrom, Fenilketonurija,Lesch-Nyhanov sindrom

- Psihotiĉke bolesti,kliniĉke slike .

- Školski neuspjeh :uzroci:kvocjent inteligencije,sociokulturalna razina, smetnje prostorne i vremenske orijentacijei


- Psihologija Lica s teškoćama u mentalnom razvoju

- Pedagogija i pedagoški pristupi djeci sa intelektualnim teškoćama.

- Procjena sposobnosti kod ove djece

- Specifiĉnosti u metodikama rada sa djecom s teškoćama u mentalnom razvoju


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik


Zeĉić,S. („007) -Skripta za studente“ Odgoj djece s teškoćama u mentalnom razvoju.)





Naziv kolegija

OKUPACIONI TERAPEUTSKI PRAKTIKUM

Opći podaci

Studijski program Više studijskih programa Godina II.

Ime nositelja kolegij

Saradnik na kolegiju


ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je sticanje znanja o efektima okupacionog terapeutskog praktikuma i radne terapije na psihiĉke funkcije

djeteta ( pacijenta) i ovladavanje veštinama komunikacije, procjene, izbora i primjene metoda okupacione radne

terapije, te organizovanja rada u velikoj i maloj grupi sa (djecom) pacijentima. Zadatak studenata je upoznati se sa

metodama, oblicima i tehnikama rada, te pravilnim odgojem i obrazovanjem djece(pacijenta). Osposobiti studenta

za: aktivnosti svakodnevnog ţivota, prihvatanje sopstvenog identiteta, motivacija korisnika za rad i ozdravljenje,

poboljšanje koncentracije i paţnje pomoć u uspostavljanju interpersonalnih odnosa, djelovanje na raspoloţenje,

strpljenje i smostalnost korisnika, socijalizacija i razvijanje dobrih meĊuljudskih odnosa, usvajanje znanja i praktiĉnu

primjenu kroz korištenja razliĉitih jednostavnih za upotrebu instrumenata, (Orffov instrumentarij), slušanje muzike,

plesnih pokreta, a da bi se pri tome uspostavila komunikacija sa djetetom (pacijentom). Iste se trebaju upotrebljavati

u preventivne, dijagnostiĉke i terapijske svrhe, kao i za stimulaciju psihofiziĉkog i duhovnog razvoja.


Definicija,predmet,struktura Okupaciono terapeutskog praktikuma

Ciljevi i zadaci radne terapije

Uloga i znaĉaj (smisao) Okupaciono terapeutskog praktikuma

Oblici, metode, modeli i tehnike radne terapije

Aktivnosti u okviru Okupacionog terapeutskog praktikumu

Ciljne aktivnosti u individualnom i holistiĉkom pristupu

Naĉini koji pomaţu odrţanje i poboljšanje ţivota

Radno terapijski pristup koji poboljšavaju osiguranje i potrebe ţivota pojedinaca

Modeli rada u odgojno-obrazovnim ustanovama

Praktiĉna primjena i prikaz pristupa podreĊenog potrebama u Okupacionom terapeutskom praktikumu


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Husić, M. - Skripta - Okupacioni terapeutski praktikum (izvodi za parcijalne ispite)

Dodatna literatura

Zjuzin, N. Skripta fizikalna medicina i rehabilitacija, Tempus program Bosna i Hercegovuna, Sarajevo, 2004

Zjuzin, N., Muftić, M. „ ABC paraplegija“, DES, Sarajevo, 2005.

Stanković, I. Predavanja iz predmeta“Osnovi radne terapije“, Univerzitet Vitez studijska 2011/2012.godina

Druga dostupna literature Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti



programa



obaveze (studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih

ciljeva i zadataka.

Obveze studenata


izuĉiti datu Skriptu i drugu literaturu.


1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i

dati širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi

Okupacioni terapeutski praktikum i popis referenci

literature koju su izuĉavali .

2. Praktiĉan rad duţni su pojedinaĉno i grupno

objasniti i prikazati na koji naĉin treba sa djecom

(pacijentima) pimijeniti muziĉke relaksirajuće

aktivnosti (korištenje instrumenata, upotreba istih,

slušanje muzike, koraci uz muziku.(prema

mogućnostima djece (pacijenata) i njihovim

interesovanjima). Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene










Naziv kolegija

NEPRIHVATLJIVI OBLICI VLADANJA KOD MLADIH

Opći podaci

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 3 / II



ECTS – bodovi 3




Nakon završetka ovog kolegija studenti će biri u mogućnosti : prepoznati razliĉite vidove neprihvatljivih oblika

ponašanja kod djece i mladih, prouĉiti i otkriti uzroke ovakvih vidova ponašanja i tertirati ih, raditi na izradi

preventivnih i korektivnih programa tretmana djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja djece, graditi adekvatnu

komunikaciju sa ovom djecom i socioemocionalnu klimu u odjeljenju za njihov ravnopravan tretman od strane

vršnjaka i ostalih ĉlanova kolektiva, upoznati strategije obrazovanja i rehabilitacije ove djece u okruţenju i šire,

studenti će ovladati i tehnikama pisanja seminarskog rada i praktiĉnog rada ( studija sluĉaja ) gdje će se upoznati sa

metodom studije sluĉaja, tehnikama prikupljanja podataka ( intervju, djeĉiji crteţi, igra ), vjeţbat će se u samostalnoj

interpretaciji prikupljenih podataka i steći elementarne metodološke kompetencije.


Pojam ponašanja, moralno ponašanje ( vladanje ) i reagiranje.

Pojam i klasifikacija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih

Karakteristike djece s poremećajima u ponašanju

Vidovi neprihvatljivih oblika vladanja ( ponašanja ) kod mladih i njihove karakteristike

Etiološki faktori neprihvatljivih oblika ponašanja kod djece i mladih

Dijagnosticiranje poremećaja u ponašanju kod djece i mladih

Uloga struĉnih sluţbi škole i drugih agenasa socijalizacije u prevenciji i otklanjanju poremećaja u ponašanju

Tretman djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja.

Komunikacija sa djecom sa poremećajima u ponašanju

Odgojni rad sa djecom sa poremećajima u ponašanju.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava



Pismeni ispit Usmeni

ispit

Esej Istraţivanje


znanja


Izrada prezentacije

Osnovna literatura

Brkić, M. ( 1998 ). Etiologija i semantika neprihvatljivih oblika vladanja kod djece i mladih. Sarajevo : Zbornik.

Brkić, M. ( 2008 ). Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih. Sarajevo : Jela – Educa.


Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla: Denfas.

Tomić, R. , Hasanović, J. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset

Pehar – Zvaĉko, L. ( 2003 ). Oduzeto djetinjstvo. Zenica: Dom štampe.


Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla : Offset.

Dodatna literatura

Bašić, J. , Ţiţak, A. ( 1992 ). Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Zagreb.

Hajduković, Ĉ. ( 1975 ). Prestupniĉko ponašanje mladih. Beograd.

Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola pod nazivom „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja

maloljetnika . ( 1998 ). Institucija ombudsmena FBiH. Odjel za prava djeteta.





seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane

seminarskog rada.


izvedbe programa



(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije,

uraditi seminarski rad , primjer prezentacije za izabranu temu i

studiju sluĉaja.





Izrada seminarskog rada 15bodova,

Izrada studije sluĉaja 20 bodova








Naziv kolegija: EDUKACIJA I REHABILITACIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti, odgojnih znanosti

Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa sa najnovijim trendovima u edukacijsko-rehabilitacijskim

znanostima. Studenti će uĉiti o neuroplasticitetu, kognitivnoj rehabilitaciji, kao i o life-span pristupu tretmana i

podrške osobama sa razvojnim teškoćama. Studenti će nauĉiti kreirati, implementirati i evaluirati individualne

edukacijske i rehabilitacijske programe za uĉenike sa razvojnim teškoćama. Pred ovoga, studenti će razviti vještine

profesionalne komunikacije sa roditeljima/starateljima djece i ulozi koje porodica ima u cjelokupnom edukacijsko-

rehabilitacijskom tretmanu.


Savremeni trendovi u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima

Neuroplasticitet

Kognitivna rehabilitacija

Life-span pristup u podršci osobama sa razvojnim teškoćama

Individualni edukacijsko-rehabilitacijski programi- kreiranje, implementacija i evaluacija

Diferencijacija nastavnih planova i programa za djecu sa razvojnim teškoćama

Uloga porodice u edukaciji i rehabilitaciji djece sa razvojnim teškoćama

Istraţivanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima








Osnovna literatura:

1. Vicić, M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladeţ s mentalnom

retardacijom. Hrvatsko društvo defektologa, Zagreb.

2. Oliver, M. (1996). Understanding disability: From theory to practice. St Martin's Press.


Dodatna literatura:

Sohlberg, M. M., & Mateer, C. A. (Eds.). (2001). Cognitive rehabilitation: An integrative neuropsychological

approach. Guilford Press.

Bojanin, S., & Elim, M. G. (1985). Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod. Zavod za udţbenike i

nastavna sredstva.

Turnbull, A. P. (1995). Exceptional lives: Special education in today's schools. Merrill/Prentice Hall, Order

Department, 200 Old Tappan Rd., Old Tappan, NJ 07675.

Heward, W. L. (1996). Exceptional children: An introduction to special education..

Ĉasopisi:

Journal of special education

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraţivanja

Specijalna edukacija i rehabilitacija

Journal of special education and rehabilitation

Research in developmental disabilites




izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni predati seminarski rad.

Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom ispitu ne

mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje predispitne

obveze.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja

i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature. Od studenata se oĉekuje da samostalno

izvode zadate obveze i da pokaţu visok stupanj akademskog

i liĉnog integriteta. Preuzimanje tuĊih radova, materijala i

seminarskih radova je neprihvatljivo.











Naziv kolegija

METODIKA ODGOJNOG RADA

Opći podaci

Studijski program Studij odgojnih znanosti, Socijalna pedagogija sa

defektologijom

Godina 1.


Ime suradnika:


ECTS – bodovi 6




Upoznati studente sa pojmom, predmetom, mjestom i zadacima metodike, pojmom, metodama, principima i

sredstvima odgojnog rada, odgojnim radom u nastavi, vannastavnim aktivnostima, savjetodavnim odgojnim radom.

Osposobiti ih da steĉena znanja primjenjuju u praktiĉnom radu sa djecom predškolske i mlaĊe školske dobi, u procesu

uĉenja i pouĉavanja u vannastavnim aktivnostima i drugim vidovima odgojno – obrazovnog rada, u moralnom

oblikovanju i rehabilitaciji, da u svome radu primjenjuju steĉene emocionalne, moralne i druge kompetencije i

olakšavaju djeci uĉenje i razvoj.


Pojam, mjesto, zadaci , predmet prouĉavanja i mjesto metodike odgojnog rada u sustavu pedagoških znanosti,

Pojam i karakteristike odgojnog rada,

Metode i sredstva odgojnog rada,

Principi odgojnog rada

Kriteriji za izbor sadrţaja odgojnog rada

Odgojni rad u nastavi

Odgojni rad u vannastavnim aktivnostima,

Igra kao temeljni oblik uĉenja,

Savjetodavni odgojni rad,

Nastavnik kao odgajatelj,

Metodika odgojnog rada u razvijanju sposobnosti uĉenja,

Metodika odgojnog rada u oblasti moralnog odgoja.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava






znanja


Izrada prezentacije

Obavezna literatura

1. Tomić, R. ( 2006 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla : Offset.

2. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2004 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo : Filozofski fakultet

3. Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21, vijek. Banja Luka :TT. Centar.

4. Nebrigić, D. ( 1983 ). Metodika vaspitnog rada. Sremska Mitrovica, Novi Sad : Pedagoška akademija S. Mitrovica

i Zavod za udţbenike Novi Sad.

5. Isenberg, J.P. ( 1998 ). Kurikulum usmjeren na dijete. Zagreb : Udruga roditelja korak po korak.

6. Roller – Halaĉev, Vegar, Z. ( 1986 ). Igre djece predškolske dobi I i II., Zagreb: Školska knjiga.

7. Rakić B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.

8. Kamenov, E. ( 1985 ). Metodika vaspitno – obrazovnog rada sa predškolskom djecom za IV godinu pedagoške

akademije. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.

Dodatna literatura

1. Lekić, Đ. ( 1993 ). Metodika razredne nastave. Beograd: Nova prosveta

2. Terhart, E. ( 2001 ). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb.:Educa.

3. Selimović, H. Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet.

4. Došen – Dobud, A. ( 1995 ). Malo dijete – veliki istraţivaĉ. Zagreb: Alineja.





monografije i seminarski rad.

Izabrati jedan sluĉaj, pratiti ga, raditi s njime i saĉiniti

studiju. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane

seminarskog rada.


programa




zadaće programa.



Naziv kolegija


Opći podaci Studijski program, studij Odgojnih znanosti

Studijski progr SSS Godina 3.



ECTS – bodovi 4






komunikacijom sa djecom delinkventnog ponašanja sa teorijskim razmatranjem, adekvatno uoĉiti i analizirati

problem, analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema,

uĉestvovati u izvršenju predloţenih mjera, uĉestvovati u istraţivanju maloljetniĉke delinkvencije.


brojkom“, odgojnim mjerama. Okvirni sadrţaj kolegija















Socijalni rad s maloljetnim delinkventima Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski Eksperimentalni rad


rad



znanja






1. Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,

2. Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb

3. Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine

4. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet

5. .Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :

Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece

s poremećajima u ponašanju

6. Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea

7. Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo


9. Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset

10. Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:

11. Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.


12. Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika,


13. Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni


14. Tomić, R. 2003 ). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla :

Edukacijski fakultet, 131 – 136.

15. Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika (

1998 ). Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta

16. Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju

kriviĉnih sankcija, Zakon o Osnovama socijalne zaštite, itd )







izvedbe programa





asistentom


ocjene



Vjeţbe 10 bodova










Naziv kolegija: SOCIJALNA POLITIKA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti 2015/16 Godina II.




ECTS – bodovi 4




Spoznaja temeljnih pojmova i razvijanje suvremenih oblika socijalne sigurnosti pojedinaca i društvenih grupa.


Definicije i podruĉja temeljnih pojmova socijalne politike. Socijalna drţava. Socijalna prava. Socijalna pravda.

Socijalna kohezija. Socijalna sigurnost. Socijalna zaštita. Socijalno osiguranje. Socijalna i ekonomska politika.








Osnovna literatura:

Puljiz, V.: Socijalna politika, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, 2005.godine.

Pusić, E.: Drţava i drţavna uprava, Pravni fakultet, Sveuĉilišta u Zagrebu, 2007.godine.

Pusić, E.: Socijalna politika u konstituiranju moderne demokratske drţave, Revija za socijalnu politiku, Zagreb

1994.godine. Dodatna literatura:

Vuković, D.: Socijalna sigurnost, Fakultet politiĉkih nauka, Beograd 2009.godine.

Elektroniĉki izvori

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita:







programa:





Obveze studenata:



ispita.



bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.








Opći podaci:

Studijski program izborni( 1, od 2) Godina IV. semestar

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 4

Broj sati po semestru P-1, S-0, V-1



Cilj kolegija Socijalna politika je upoznavanje studenata sa osnovnim postulatima društvenog, sociološkog,pravnog

aspekta poimanja društva i prava osobe sa socijalnim potrebama, kao društveno-pravnom neizostavnom pojavom i

objektivnim zakonitostima u vezi sa razvojem socijalne politike u zajednici.Na osnovu steĉenih znanja iz predmeta

Socijalna politika, student je osposobljen i u mogućnosti je savladati društvene, pravne i organizacijske elemente u

cilju pomoći osobama u socijalnoj potrbi..

Okvirni sadţaj kolegija

Socijalna politika i socijalni razvoj, Metode i analize u socijalnoj politici, Socijalno pravo osoba,Siromaštvo i

socijalna iskljuĉivost, Radno i socijalno pravo, Osnove socijalne politike u BiH, Organizacija uprave i socijalnih

sluţbi, Sustavi socijalne pomoći, Socijalna politika u EU, Crkva i socijalna politika.








Osnovna literatura:

1.Boţo Ţepić radno i socijalno pravo, Mostar, 2001.

2. Pravo na socijalnu zaštitu u BiH, OSC-e, Sarajevo, 2012.godine Dodatna literatura:

M. Barabas , gospodarska i socijalna prava u EU, Zagreb, 2000, god.


Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost studenata

tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi, praćenje

aktualnosti, te završni pismeni ispit.


izvedbe programa:

Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe programa u

odnosu na postavljene zadatke i ciljeve programa (studenata -

nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje zadaća s vjeţbi i

usmeno ili pismeno polaganje ispita.



Dolazak – 10 bodova

Seminarski rad - 30 bodova

Završni ispit - 60 bodova

Od 60-70 bodova ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5

SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM

III. SEMESTAR



MSPN01

Viktimologija i penologija 1 1 2 6 Obvezni

MSPN02

Kriminologija i

penologija 1 1 2 6 Obvezni

MSPN03

Defektologija i penologija 1 1 2 6 Obvezni

MSPN04

Okupacijsko-terapeutski

praktikum 0 0 2 3

Izborni (1

od 2) MSPN05

Neprihvatljivi oblici

vladanja kod mladih 0 0 2 3

Izborni (1

od 2) MSPN06




kojeg studija i smjera MSPN07

IV. SEMESTAR

MeĊunarodno pravo i

penologija 1 1 2 6 Obvezni

MSPN08

Penološka dukacija i

rehabilitacija 1 1 2 6 Obvezni

MSPN09

Socijalno pedagoške

intervencije 1 1 2 6 Obvezni

MSPN10

Etika i moral 1 0 1 4 Izborni (1

od 2) MSPN11

Socijalna politika 1 0 1 4 Izborni (1

od 2) MSPN12


psihologije ili defektologije.


socijalna pedagogija s penologijom.




STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:




postavljene ciljeve i zadaće programa



polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova;










Naziv kolegija: VIKTIMOLOGIJA I PENOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti II ciklus

Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Cilj ovog kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama o Viktimologiji (lat. victima - ţrtva i grĉ. logos -

nauka) je mlada nauĉna disciplina koja izuĉava ţrtve, istraţuje uzroke, naĉin postanka i odvijanja procesa i

mehanizama viktimizacije, te njenim posljedicama. Ovako sveobuhvatno definirana nosi naziv opća viktimologija,

dok je u uţem smislu nazvana specijalna ili kriminalna viktimologija iskljuĉivo preokupirana ţrtvama kao

posljedicom izvršenog zloĉina. Osim zloĉina, u tu kategoriju spada i zloupotreba moći, pa se ovaj inovirani vid

discipline zove novom viktimologijom turizmu u obrazovanju a posebno u defektološkom ( obrazovanju djece s

posebnim potrebama).


1. Pojam, predmet viktimologije

2. Odnos viktimologije prema srodnim naukama

3. Znaĉaj, ciljevi i zadaci viktimologije

4. Viktimologija i samozaštita

5. Pojam ţrtve

6. Tipologija ţrtve

7. Uloga ţrtve

8. Rizik ţrtve

9. Ideološke karakteristike viktimološkog pokreta

10. MeĊunarodna pravna regulativa ţrtve

11. Deklaracija o pravima i pomoći ţrtvama

12. OUN i zaštita ţrtava

13. Deklaracija o osnovinim pravima ţrtava kriviĉnih djela

14. Svjetsko viktimološko društvo

15. Domet viktimizacije i potebe ţrtvama. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):






Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

Sva literatura o rehabilitaciji svih šest poteškoća u razvoju i autizam

Dodatna literatura:

Alija.A. Ramljak i Miodrag N.Simović ( 2006) Viktimologija II izdanje .Banja Luka.


Zvonimir šeparović (2015). Studije o ţrtvama.Univerzitet u Banja Luci.

Anita Kurtović-Mišić Viktimologija, Pravni fakultet. Split.

Crime, Community and Justice Group of Quaker Peace and Social Witness on behalf of Women

in Prison Project Group (2007.): Women in Prison and Children of Imprisoned Mothers:

A briefing for Friends.

Cosgrove F., O’Neill M., (2011.): The impact of social enterprise on reducing reoffending.

Durham University.

Vijeće Europe (1990.) Education in Prison: Recommendation No. R (89) 12 adopted by the

Committee of Minstres of the Council of Europe on 13 October 1989. Strasbourg. Council of

Europe.

Vijeće Europe (2006.): Council Conclusions of 12 May 2009 on a Strategic Framework for

European Cooperation in Education and Training. EU Council (2009/C 119/02). Brusseles

Publications Office of the European Union.

Kranjĉević V. (2014.): Odgojno-obrazovni rad s odraslim osobama u penalnim ustanovama.

Diplomski rad. Pravni fakultet Osijek.

Kneţević M. (2008.): Penologija u socijalnom radu (i socijalni rad u penologiji). Pravni fakultet

u Zagrebu: Zavod za socijalni rad.

Ministarstvo pravosuĊa (2014.): Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda

za 2013. godinu. Uprava za zatvorski sustav

Ministarstvo pravosuĊa (2014.): Akcijski plan za unaprjeĊenje zatvorskog sustava.

Quaker Council for European Affairs (2007.): Women in prison: A Review of the Condition in

Member States of the Council of Europe.

Piehl A.(2003.): Crime, Work and Reentry. Urban Institute Reentry Roundatble.

Simon F.(1999): Prisoners Work and Vocational Training London: Roundtable.

Šućur, Z., Ţakman-Ban, V., (2004.): Znaĉajke ţivota i tretmana ţena u zatvoru. Ĉasopis za

opća društvena istraţivanja. 6(80), 1055-1081.







programa:





Obveze studenata:


1.Izrada seminarskog rada: Viktimologijai njen zadatak kao

nauke. Izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, seminarski rad 20 bodova, esej 20








Naziv kolegija: KRIMINOLOGIJA I PENOLOGIJA

Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 6




Student će kroz kolegij integrirati teoriju s analitiĉkim i znanstveno istraţivaĉkim pokazateljima stanja, kretanja i

karakteristika kriminaliteta općenito i kriminaliteta pojedinih (skupina) kaznenih djela.

Usvajanje znanja o razvoju penološke znanosti, odnosa penološke znanosti i drugih srodnih znanosti; upoznavanje s

reakcijama društva na kršenje društvenih pravila i ponašanja, kriminalitet, osnove sankcioniranja, te temeljne

spoznaje o školama kaznenog prava i zakonitostima u penološkoj znanosti te njenim postignućima. Stjecanje znanja o

socijalno-etiĉkim funkcijama sankcije i naĉelu pravednosti poglavito u funkciji socijalno pedagoškog rada.


Definicija, pojam i predmet kriminologije

Opis vremena i razloga nastanka kriminologije

Predklasiĉna misao o kriminalitetu

Klasiĉna kriviĉno pravna škola, Sociološka škola kriviĉnog prava, Škola društvene obrane

Pozitivizam, pozitivisti i kriminologija kao znanost

Determinizam i indeterminizam;

Ranije i novije sociološke teorije u Europi i Americi

Biološke i psihološke teorije

Etimologija i objašnjenje temeljnih pojmova u penološkoj znanosti

Predmet, ciljevi, zadaci i metode penologije.

Pojava i razvoj penologije i argumentacija glede autohtonosti penološke znanosti

Sveza penologije i drugih znanosti

Razliĉita podruĉja penološke znanosti

Fenomeni kršenja društvenih pravila ponašanja te razdoblja, etape i naĉini društvenog reagiranja

Razvoj shvaćanja o pravnoj i društvenoj osnovi kazne i cilju kaţnjavanja

Vrste kaznenopravnih i prekršajnih sankcija

Škole kaznenog prava

Temelji meĊunarodne suradnje u penološkoj teoriji i praksi

Uloga meĊunarodnih organizacija i humanizacija sustava izvršavanja sankcija



Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski





Osnovna literatura:

Singer, M. (1994). Kriminologija. Zagreb: Globus. (I-IX poglavlje)

Sijerĉić – Ĉolić, H., Vranj, V. (2011) Uvod u penologiju i izvršno kriviĉno pravo Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet


Dodatna literatura:

Vold,G.B., Bernard,T.J., Snipes, J.B. (2002).Theoretical Criminology. NY-Oxford.

Leiner,M., S. Henry (2004): Essential Criminology. Westview Press. Boulder.

Cvitanović, L. (1999). Svrha kaţnjavanja u suvremenom kaznenom pravu. Hrvatsko udruţenje zakaznene znanosti i

praksu. MUP RH. Zagreb.

Kovĉo Vukadin, I., Ţakman-Ban, V., Jandrić Nišević, A. (2010). Prison rehabilitation in Croatia, Varstvoslovje,

Ljubljana, 12, 2.

Kanduĉ, Z. (1990). Kazna i rehabilitacija. Penološke teme. 5, 1-2.

Mejovšek, M. (1989). Evaluacija institucionalnog penološkog tretmana. Penološke teme. 4, 1-2.

MlaĊenović-Kupĉević, R. (1981). Osnovi penologije, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo: Svjetlost.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kriminologije i penologije.









programa:





programa.

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature iz podruĉja

kriminologije i penologije, za sve studente: izrada


literaturom.



Prikaz literature (za izvanredne) do 10 bodova,









Naziv kolegija: DEFEKTOLOGIJA I PENOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti II ciklus

Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Cilj predmeta penologija je proširivanje i produbljivanj znanja i vještina iz oblasti programa tretmana poremećaja u

ponašanju, (penoligiji) te osposobljavanje studenta za adekvatnu primjenu metodskih pristupa u procesa

rehabilitacije/resocijalizacije. Veoma vaţno je upoznati pravila i zakone vezane za defektologiju, odnosno kako se što

primjenjuje na osobe u defektološkom spektru poremećaja.Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

Primijeniti savremene pristupe i metode tretmana osoba sa poremećajima u ponašanju; Procijeniti mogućnosti

metodskih pristupa u procesu rehabilitacije osoba sa poremećajima u ponašanju;

Procijeniti i diferencirati razlike u primjeni institucionalnih i vaninstitucionalnih programa;

Utvrditi druge programske faktore efektivnosti; Osmisliti i provesti istraţivanje u podruĉju poremećaja u ponašanju,

tretmana, te na osnovu rezultata izvoditi zakljuĉke.). Okvirni sadrţaj kolegija:

Faze u razvoju penologije

- Predmet, metode i pojam penologije. Privatna i javna reakcija.

- Teorije o pravu na kaţnjavanje.Teorije specijalne i generalne prevencije.Vrste škola u prevenciji.

- Progonska deportacija, tjelesna i logorska kazna.

- Progresivni i irski sistemi..Argumenti u prilog kazni lišenja slobode.Kriviĉna sankcija pojam, vrste i osnovne

karakteristike.Prava osuĊenih lica

- Ograniĉenja prava os. Lica.Uslovi otpusta,pomoć poslije otpuštanja osuĊenih lica. Smrt osuĊenih

lica.Izvršenje kazne i novĉane kazne

- Sudska opomena . Obavezno psihijatrijsko lijeĉenje i ĉuvanje uz zdravstveni nadzor. U ustanovi.

- Obavezno lijeĉenje na slobodi, lijeĉenje narkomana,alkoholiĉara,obaveza prema intelektualno nesposobnim

licima.

- Zabrana upravljanja vozilom,oduzimanje predmeta, protjerivanje stranih drţavljana.

- Rehabilitacija po izlasku iz zatvora,zapošljavanje zatvorenika.. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):







Osnovna literatura:

Bošković, M. (2000). Osnovi penologije. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu. Dodatna literatura

Bogojević, S. (1991). Psihološka atmosfera zatvora. Zenica: KPZ Zenica.

Davidović, D. (1983). Osnovi penologije. Beograd: Defektološki fakultet.

Mejovšek, M. (2001). Uvod u penološku psihologiju. Zagreb: Naklada Slap.


Milosavljević, B. (2000). Socijalna patologija. Banja Luka: Filozofski fakultet Banja Luka.

Milutinović, M. (1977). Penologija. Beograd: Savremena administracija.

Milutinović, M. (1981). Penologija. dopunjeno izdanje. Beograd: Savremena administracija.

Nikolić, Z. (2000). Kriminologija sa socijalnom patologijom. Beograd: Narodna knjiga.

Radovanović, D. (1992). Ĉovek i zatvor: Studija integrisanosti u zatvoreniĉki društveni sistem. Beograd: Prometej.

Radovanović, D. (2007). Poremećaji ponašanja i prestupništvo mladih. Beograd: Fakultet za specijalnuedukaciju i

rehabilitaciju.

Rot, N. (1989). Osnovi socijalne psihologije. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.







programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, astudenti su duţni

obići jednu ustanovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju.

Obveze studenata:



ispita. 1. Izvještaj iz obilaska ustanove i 2. esej Osnove

penologija


Dolazak 10 bodova, prikaz Izvještajnog dnevnika 20

bodova, esej 20 bodova, završni ispit 60. bodova.








Naziv kolegija

OKUPACIONI TERAPEUTSKI PRAKTIKUM

Opći podaci Više studijskih programa

Studijski program Godina II.

Ime nositelja kolegij

Saradnik na kolegiju


ECTS – bodovi 3

Broj sati po semestru 0 0 2



Cilj kolegija je sticanje znanja o efektima okupacionog terapeutskog praktikuma i radne terapije na psihiĉke funkcije

djeteta ( pacijenta) i ovladavanje veštinama komunikacije, procjene, izbora i primjene metoda okupacione radne

terapije, te organizovanja rada u velikoj i maloj grupi sa (djecom) pacijentima. Zadatak studenata je upoznati se sa

metodama, oblicima i tehnikama rada, te pravilnim odgojem i obrazovanjem djece(pacijenta). Osposobiti studenta

za: aktivnosti svakodnevnog ţivota, prihvatanje sopstvenog identiteta, motivacija korisnika za rad i ozdravljenje,

poboljšanje koncentracije i paţnje pomoć u uspostavljanju interpersonalnih odnosa, djelovanje na raspoloţenje,

strpljenje i smostalnost korisnika, socijalizacija i razvijanje dobrih meĊuljudskih odnosa, usvajanje znanja i praktiĉnu

primjenu kroz korištenja razliĉitih jednostavnih za upotrebu instrumenata, (Orffov instrumentarij), slušanje muzike,

plesnih pokreta, a da bi se pri tome uspostavila komunikacija sa djetetom (pacijentom). Iste se trebaju upotrebljavati

u preventivne, dijagnostiĉke i terapijske svrhe, kao i za stimulaciju psihofiziĉkog i duhovnog razvoja.


Definicija,predmet,struktura Okupaciono terapeutskog praktikuma

Ciljevi i zadaci radne terapije

Uloga i znaĉaj (smisao) Okupaciono terapeutskog praktikuma

Oblici, metode, modeli i tehnike radne terapije

Aktivnosti u okviru Okupacionog terapeutskog praktikumu

Ciljne aktivnosti u individualnom i holistiĉkom pristupu

Naĉini koji pomaţu odrţanje i poboljšanje ţivota

Radno terapijski pristup koji poboljšavaju osiguranje i potrebe ţivota pojedinaca

Modeli rada u odgojno-obrazovnim ustanovama

Praktiĉna primjena i prikaz pristupa podreĊenog potrebama u Okupacionom terapeutskom praktikumu


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Husić, M. - Skripta - Okupacioni terapeutski praktikum (izvodi za parcijalne ispite)

Dodatna literatura

Zjuzin, N. Skripta fizikalna medicina i rehabilitacija, Tempus program Bosna i Hercegovuna, Sarajevo, 2004.

Zjuzin, N., Muftić, M. „ ABC paraplegija“, DES, Sarajevo, 2005.

Stanković, I. Predavanja iz predmeta“Osnovi radne terapije“, Univerzitet Vitez studijska 2011/2012.godina

Druga dostupna literature




izvedbe programa




zadataka.

Obveze studenata


izuĉiti datu Skriptu i drugu literaturu.


1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati

širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi Okupacioni

terapeutski praktikum i popis referenci literature

koju su izuĉavali .

2. Praktiĉan rad duţni su pojedinaĉno i grupno objasniti

i prikazati na koji naĉin treba sa djecom

(pacijentima) pimijeniti muziĉke relaksirajuće

aktivnosti (korištenje instrumenata, upotreba istih,

slušanje muzike, koraci uz muziku.(prema

mogućnostima djece (pacijenata) i njihovim

interesovanjima).


ocjene










Naziv kolegija NEPRIHVATLJIVI OBLICI VLADANJA KOD MLADIH

Opći podaci

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 3 / II



ECTS – bodovi 3




Nakon završetka ovog kolegija studenti će biri u mogućnosti : prepoznati razliĉite vidove neprihvatljivih oblika

ponašanja kod djece i mladih, prouĉiti i otkriti uzroke ovakvih vidova ponašanja i tertirati ih, raditi na izradi

preventivnih i korektivnih programa tretmana djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja djece, graditi

adekvatnu komunikaciju sa ovom djecom i socioemocionalnu klimu u odjeljenju za njihov ravnopravan tretman od

strane vršnjaka i ostalih ĉlanova kolektiva, upoznati strategije obrazovanja i rehabilitacije ove djece u okruţenju i

šire, studenti će ovladati i tehnikama pisanja seminarskog rada i praktiĉnog rada ( studija sluĉaja ) gdje će se

upoznati sa metodom studije sluĉaja, tehnikama prikupljanja podataka ( intervju, djeĉiji crteţi, igra ), vjeţbat će se u

samostalnoj interpretaciji prikupljenih podataka i steći elementarne metodološke kompetencije.


Pojam ponašanja, moralno ponašanje ( vladanje ) i reagiranje.

Pojam i klasifikacija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih

Karakteristike djece s poremećajima u ponašanju

Vidovi neprihvatljivih oblika vladanja ( ponašanja ) kod mladih i njihove karakteristike

Etiološki faktori neprihvatljivih oblika ponašanja kod djece i mladih

Dijagnosticiranje poremećaja u ponašanju kod djece i mladih

Uloga struĉnih sluţbi škole i drugih agenasa socijalizacije u prevenciji i otklanjanju poremećaja u ponašanju

Tretman djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja.

Komunikacija sa djecom sa poremećajima u ponašanju

Odgojni rad sa djecom sa poremećajima u ponašanju.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Izrada prezentacije

Osnovna literatura


1. Brkić, M. ( 1998 ). Etiologija i semantika neprihvatljivih oblika vladanja kod djece i mladih. Sarajevo :

Zbornik.

2. Brkić, M. ( 2008 ). Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih. Sarajevo : Jela – Educa.

3. Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla: Denfas.

4. Tomić, R. , Hasanović, J. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset

5. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2003 ). Oduzeto djetinjstvo. Zenica: Dom štampe.


7. Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla : Offset.

Dodatna literatura

Bašić, J. , Ţiţak, A. ( 1992 ). Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Zagreb.

Hajduković, Ĉ. ( 1975 ). Prestupniĉko ponašanje mladih. Beograd

Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola pod nazivom „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja

maloljetnika . ( 1998 ). Institucija ombudsmena FBiH. Odjel za prava djeteta.




studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i seminarski

rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane seminarskog rada.


izvedbe programa




Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije, uraditi

seminarski rad, primjer prezentacije za izabranu temu i studiju

sluĉaja.


ocjene




Izrada seminarskog rada 15bodova,

Izrada studije sluĉaja 20 bodova








Naziv kolegija:

MEĐUNARODNO PRAVO I PENOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Odgojnih znanosti

Godina IV. semestar

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru P-1,S-1, V-2



Student ovladava znanjima o penologij kao znanosti i postupcima i vrstama mjera kroz prošlost i sadašnja riješenja u

BiH i EU Stjeĉe uvid i saznanja praktiĉnih primjena kaznenog zakona i izricanja mjera u praksi kontinentalnog i

precedentnog prava u praksi. Oblici i vrste ustanova za izvršavanje kazni slabosti i norme.


Povijesni razvoj kaznenog prava i izricanja kaznenih mjera u BiH i EU. Razvoj Penologije kao znanosti. Student treba

ovladati materijom usavršavanja kaznenog prava u zemlji i svijetu, povezivanje meĊunarodna suradnja, te oblici

provoĊenja penoloških mjera i njihova humanizacija. Ustanove i institucije u BiH za izdrţavanje kazni i njihove

specifiĉnosti.Resocijalizacija osoba na izdrţavanju kaznenih mjera i njihova prava nakon, te obveze zajednice.







Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. MlaĊenović-Kupĉević, R.: Osnovi penologije, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Svjetlost, Sarajevo,

1981.

2. Šeparović, Z.: Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju. Pravni fakultet u

3. Zagrebu,Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Zagreb, 2003.

4. Zakon BiH o izvršavanju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera, (Sluţbeni Gl. BiH, br. 12/10, Sarajevo, 1.

veljaĉe 2010.

Dodatna literatura:

1. Boris Tot, Alternativa kazni zatvora- rad za opće dobro na slobodi, Zagreb, 2001.

2. MeĊunarodno udruţenje za kazneno pravo (Associjtion Internacionale de Droit Pence, 1924, , Pariz

3. Novoselec, P. Opći dio kaznenog prava, drugo izmijenjeno izdanje. Pravni fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu , 2007.




tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi, praćenje

aktualnosti, te završni pismeni ispit.


izvedbe programa:



nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje (seminar i esej),

zadataka s vjeţbi i pismeno polaganje ispita.


ocjene:










Naziv kolegija

SOCIJALNOPEDAGOŠKE INTERVENCIJE

Opći podaci

Studijski program Socijalna pedagogija i defektologija Godina



ECTS – bodovi

Broj sati po semestru

Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.


Student će moći:

objasniti razlike pristupa u socijalno pedagoškim intervencijama

opisati specifiĉnosti pojedinih pristupa

znati prepoznati ciljeve i svrhe pojedinih soc-ped intervencija

opisati osnovna obiljeţja pojedinih faza intervencija

opisati kriterije za izbor intervencije

opisati što je evaluacija intervencije

prepoznati etiĉke principe i dileme

rano prepoznati PUP i primjenu socijalno pedagoških intervencija

usklaĊeno s potrebama specifiĉne skupine djece i mladih s PUP

napraviti seminarski rad s opisom osobe s poremećajem u ponašanju

Te potrebu i mogućnost socijalno pedagoške intervencije za tu osobu Okvirni sadrţaj kolegija

klasiĉni, moderni i postmoderni pristup intervencija prema djeci s poremećajima u ponašanju (PUP)

pojam,znaĉaj i definicije intervencija za djecu i mlade s PUP

svrha i cilj socijalno pedagoških intervencija

kontinuum intervencija

osnovna obiljeţja socijalno pedagoških intervencija

kriteriji za izbor intervencija

sastavnice socijalno pedagoških intervencija

specifiĉnosti soc. ped. intervencija u školskom okruţenju

(soc. ped. metode i tehnike individualnog i grupnog rada)

meĊuljudski odnosi

standardi kvalitete i evaluacija intervencije

etika i etiĉka ponašanja u pomaţućim profesijama


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt – skica akcionog

istraţivanja


znanja


Udţbenik

Ţiţak,A.(2010)teorijske osnoveintervencije:socijalno-pedagoška perspektiva Zg edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Etiĉki kodeks socijalnih pedagoga ¸(2005) Zagreb Hrvatsko udruţenje socijalnih pedagoga

Kobalt (1997) Teorijske osnove socijalno. Pedagoških intervencija; kriminologija i socijalna intergracija 5, 1-2 129-

140; i i II dio 6.1 61-70

Kilen K. (2001) Izdani- Zlostavljena djeca su odgovornost svih nas Zagreb društvo za psihološku pomoć

Koler-Trbović N. (1999) Programiranje tretmana za djecu i mladeţ s PUP

Sva dostupna literatura koja obraĊuje socijalno pedagoške intervencije

Dodatna literatura

Bouillet D. Uzelac.S.Kopac V (2005) Iskaz razrednika o nasilniĉkom ponašanju u školama; Napredak 146 170-183

Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom


studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit je u obliku

testa znanja..


izvedbe programa





asistentom


ocjene



Vjeţbe 30 bodova










Opći podaci:

Studijski program izborni( 1, od 2) Godina IV. semestar

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 4

Broj sati po semestru P-1, S-0, V-1



Cilj kolegija Socijalna politika je upoznavanje studenata sa osnovnim postulatima društvenog, sociološkog,pravnog

aspekta poimanja društva i prava osobe sa socijalnim potrebama, kao društveno-pravnom neizostavnom pojavom i

objektivnim zakonitostima u vezi sa razvojem socijalne politike u zajednici.Na osnovu steĉenih znanja iz predmeta

Socijalna politika, student je osposobljen i u mogućnosti je savladati društvene, pravne i organizacijske elemente u

cilju pomoći osobama u socijalnoj potrbi..

Okvirni sadţaj kolegija

-socijalna politika i socijalni razvoj, Metode i analize u socijalnoj politici, Socijalno pravo osoba,Siromaštvo i

socijalna iskljuĉivost, Radno i socijalno pravo, Osnove socijalne politike u BiH, Organizacija uprave i socijalnih

sluţbi, Sustavi socijalne pomoći, Socijalna politika u EU, Crkva i socijalna politika.








Osnovna literatura:

1. Boţo Ţepić radno i socijalno pravo, Mostar, 2001.

2. Pravo na socijalnu zaštituu BiH, OSC-e, Sarajevo, 2012.godine Dodatna literatura:

M. Barabas , gospodarska i socijalna prava u EU, Zagreb, 2000, god.



tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi, praćenje aktualnosti,

te završni pismeni ispit.


izvedbe programa:



nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje zadaća s vjeţbi i

usmeno ili pismeno polaganje ispita.



ocjene:








SMJER: ŠKOLSKA PEDAGOGIJA

III. SEMESTAR


istraţivanja sa statistikom

1 1 2 6 Zajedniĉki MSŠP01

Odgojni rad u skupinama 1 1 2 6 Obvezni MSŠP02

Metodika rada školskog

pedagoga

1 1 2 6 Obvezni MSŠP03

Metodika nastavnog rada 1 1 2 6 Obvezni MSŠP04

Didaktiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

MSŠP05

Metodiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

MSŠP06



MSŠP07

IV. SEMESTAR

Edukometrija 1 1 2 6 Obvezni MSŠP08

Dokimologija 1 1 2 6 Obvezni MSŠP09

Testovi znanja 1 1 2 6 Obvezni MSŠP10

Programiranje i praćenje u

odgoju i obrazovanju

1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSŠP11

Mjerenje i vrjednovanje u

odgoju i obrazovanju

1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSŠP12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije.


školska pedagogija




STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: ODGOJNI RAD U SKUPINAMA

Opći podaci:

Studijski program Školska pedagogija i Menadţment u obrazovanju

Godina I / 2




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti upoznati sa pojmom karakteristikama, vidovima skupina kao i odgojnog rada u skupinama

( grupama) , tehnikama komuniciranja, rješavanja konflikata i donošenja odluka.

Podstaći ćemo razvoj svih navedenih kompetencija kod studenata ( kognitivnih ) da ovladaju navedenim sadrţajima,

emocionalnih, da razumiju i poštuju osjećanja uĉesnika odgojnog rada u skupinama i da podstiĉu i kod njih: razvoj

socijalnih kompetencija, radno – akcionih, moralnih i estetskih.

Studenti će razviti sposobnosti primjene steĉenih znanja u radu i ţivotu. Okvirni sadrţaj kolegija:

1. Odgojni rad, pojam , karakteristike , vidovi ( grupni rad u nastavi, grupni rad u izvannastavnim aktivnostima,

grupni savjetodavni rad, igre u skupinama, grupama

2. Pojam skupine ( grupe ), vidovi malih grupa, karakteristike grupe,

3. Komunikacija u malim grupama ( verbalna – neverbalna )

4. Grupna kohezija ( komunikaciona mreţa, hijerarhija i status ĉlanova grupe, osnova grupne kohezije, izgradnja

tima ).

5. Liderstvo u malim grupama ( pojam, izvori, moći, uloge lidera ( komunikativne kompetencije i komunikacija

sa ĉlanovima )

6. Duţnosti voĊe ( administrativne, voĊenje diskusije, podrška ),

7. Tehnike komuniciranja u malim grupama ( vidovi ),

8. Donošenje odluka u malim grupama ( kvalitet, faze, problemi, efikasno odluĉivanje ),

9. Rješavanje konflikata u malim grupama ( vrste, negativni efekti, prednosti, naĉini rješavanja ),

10. Uĉenje kroz grupni rad ( suradniĉko – kooperativno uĉenje, interaktivno uĉenje, uĉenje otkrivanjem, uĉenje

rješavanjem problema, i dr. strategije uĉenja ).

11. Kompetencije nastavnika , pedagoga, menadţera i drugih struĉnjaka neophodne za organizaciju i rad u

skupinama. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje


Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne

kategorije):





Osnovna literatura:


1. Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21. vijek. Banja Luka: TT. Centar

2. Desforges, C. ( 2001 ). Uspješno uĉenje i pouĉavanje. Zagreb: Educa,

3. Jensen, E. ( 2003 ). Super – nastava. Zagreb: Educa.

4. Rakić, B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.

5. Tomić, R. ( 2007 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla: Offset

Ĉlanci :

1. Tomić, R. Mjesto i uloga grupnog oblika rada u specijalnoj osnovnoj školi, 1999. Sarajevo: Naša škola.

2. Tomić, R., Šehović, M., Osmić, I.: Grupni oblik rada u nastavi ( 2006 ). Zenica: Didaktiĉki putokazi.

3. Terhart, E. ( 2001 ). Metode uĉenja i pouĉavanja. Zagreb : Educa

Dodatna literatura: izvori.

1. Suzić, N. i saradnici ( 1998 ). Interaktivno uĉenje, I, II, III. Banja Luka.

2. Rakić, B. ( 1976 ). Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.







putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:



polaganje ispita.











Naziv kolegija: METODIKA NASTAVNOG RADA

Opći podaci:

Studijski program

Studij odgojnih znanosti 2015./16.





ECTS – bodovi 6




Upoznavanje studenata sa suvremenim teoretskim i praktiĉnim problemima metodika nastavnog rada u procesu uĉenja

i pouĉavanja.

Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktiĉkih struktura, studenti upoznaju vertikalu, kako induktivno-

uzlaznu tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko priruĉniĉke materije za izvedbu nastave, predmetnih

metodika do didaktike – i obratno).

Specifiĉne metode i tehnike nastavnog rada te razliĉiti pristupi u organizaciji praćenja i valorizacije.


Povezanost didaktike i metodika.

Mjesto metodika nastavnog rada u odgoju i obrazovanju. Razgraniĉenje pojmova opće, posebne i specijalne didaktike.

Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktiĉkog modela. Makro, mezo i mikro

metodika.

Metodika kao predmetom odreĊena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). Metodika stupnjeva, metodiĉka

podruĉja, metodike nastavnih predmeta, metodike medija.

Metodike kao konkretizacije didaktike. Eklektiĉki koncept u metodikama nasuprot zatvorenom. Metodike odgojnih

podruĉja. Metodike prirodno znanstvenog podruĉja. Metodika nastave jeziĉno umjetniĉkog podruĉja. Integralna

metodika nastave društvenog podruĉja.

Specifiĉnosti spoznaje u pojedinim nastavnim podruĉjima.

Nastavna umijeća i metodike nastavnog rada.

Jezgrovno kurikularna metodika kao orijentacijski okvir za sve. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):








Osnovna ILI OBVEZNA literatura:

1. Jurić, V. (1979). Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta:

Pedagoško-knjiţevni zbor.

2. Jurić, V. (1993). Odnos didaktike i školske pedagogije, Ţivot i škola, 5 (42), str. 453-458.

3. Liebeck, P. (1995). Kako djece uĉe matematiku. Zagreb: Educa.

4. De, Zan, I. (1999). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

5. Jurić, V. (1986). Strukturiranje integralne metodike prirodno-znanstvenog podruĉja.

6. Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. Preporuĉena literatura:

Brkić, M. (1998). Temeljna obiljeţja i uĉinkovitost programirane nastave. Sarajevo: Jela Educa.

Rosandić, D. (1986). Metodika knjiţevnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.





Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.


programa:





Obveze studenata:



ispita.












Opći podaci:





ECTS – bodovi 3











i eventualno izraziti mišljenje o poboljšanju rada u istoj.
















- Mišljenje studenta o odrţanoj praksi u školi, zapaţanja i analiza rada u školi. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):








Osnovna literatura:







E. Raspudić:Grupni oblik rada u nastavi prirode i društva, „Naša škola“ Sarajevo, 1985.





polaţe usmeno.


programa:





Obveze studenata:



ispita.



bodova, praktikum 15 bodova, seminarski rad 25 bodova,









Opći podaci:

Studijski program






ECTS – bodovi 3














procesu. Okvirni sadrţaj kolegija: Dizajniranje nastavnog sata - simulacija.

























- Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s

posebnim potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i

obitelji

- Itković, Z. (1997). Opća metodika nastave. Knjiţevne Krug.

- Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za

defektologiju, Sveuĉilišta u Zagrebu: Kratis

- Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na uĉenika. Zagreb: Školska knjiga.










programa:





Obveze studenata:





polaganje ispita.





bodova.







Naziv kolegija: EDUKOMETRIJA

Opći podaci:

Studijski program

Diplomski studij

Socijalna pedagogija s defektologijom

Školska pedagogija Godina

II.

IV sem.




ECTS – bodovi 6




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne kompetencije koje im omogućavaju:

- vrednovati odgojno-obrazovni proces, razlikovati, razumjeti i primjenjivati kvantitativne i kvalitativne

istraţivaĉke postupke,

- mjeriti odgojno-obrazovne ishode,

- konstruirati mjerene instrumente,

- poznavati tehnike statistiĉke obrade podataka,

- koristiti kvalitativne postupke sakupljanja obrade podataka,

- izraditi projekt istraţivanja,

- provoditi istraţivanja.


1. Vrednovanje i mjerenje u odgoju i obrazovanju: znaĉajnost i svrha, odnos: vrednovanje – mjerenje

2. Metrijske karakteristike mjernih instrumenata (valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost, baţdarenost)

3. Mjerenje u odgoju, obrazovanju i nastavi

˗ Mjerenje znanja, sposobnosti i vještina

˗ Mjerenje crta liĉnosti

˗ Mjerenje stavova

4. Mjerni instrumenti

˗ Test postignuća/znanja i ZOT

˗ Skale/skaleri i ĉek liste

˗ Upitnik

˗ Inventar interesovanja

˗ Sociometrijski test

5. Konstrukcija mjernih instrumenata

6. Kvalitativne metode istraţivanja (promatranje, anegdotske bilješke, intervju, metoda sluĉaja, etnografija)

7. Obrada sakupljenih podataka

8. Izrada idejne skice istraţivanja







Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:


Brkić, M., Kundaĉina, M. (2003.) Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja, Mostar-Sarajevo: Educa. Dodatna literatura:

1. Cohen, L., Manion, L, Morrison, K. (2007.) Metode istraţivanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap.



tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne

obveze preduvjet su za pristupanje ispitu. Kolokvije i

završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada idejnog projekta istraţivanja;

izlaganje radova i rasprava; polaganje ispita.


Aktivno sudjelovanje na nastavi 10 bodova, izrada idejnog

projekta istraţivanja 20 bodova, izlaganje projekta 10

bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: DOKIMOLOGIJA (MSŠP08)

Opći podaci:


Godina II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim spoznajama iz podruĉja dokimologije. Srediti i kritiĉki promisliti

pojedinaĉna znanja. Steĉeno znanje, vještine, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi sa dokimologijom,

na organiziran naĉin, suĉeliti sa širinom pedagogijske teorije.


Osnovni dokimologijski pojmovi; razvoj, funkcija i forme ocjenjivanja, Efekti nastavnog rada; Problemi vrjednovanja:

ciljevi vrjednovanja, društvene funkcije vrjednovanja, pedagoška funkcija vrjednovanja, komponente vrjednovanja;

faktori subjektivnosti u ocjenjivanju: metrijska vrijednost ocjene, pogreške nastavnika kao faktor metrijske vrijednosti

ocjene, osobine uĉenika kao faktor metrijske vrijednosti ocjene; Prognostiĉke vrijednosti ocjene; Principi ocjenjivanja;

Metode ispitivanja i ocjenjivanja; Ciljevi, zadaci i operativni zadaci kao osnova utvrĊivanja razine uspješnosti; vrste

ocjenjivanja: numeriĉko, opisno; Individualizacija ocjenjivanja u školi; Kriteriji i standardi ocjenjivanja; Dokimastiĉki

faktori ispitivanja i ocjenjivanja: pedagoški egocentrizam, tipovi ispitivanja, oblik pitanja; Vidovi provjeravanja:

tekuće provjeravanje, završno provjeravanje, pismeno provjeravanje, pismene vjeţbe, kontrolni zadaci, nizovi

zadataka objektivnog tipa, petominutno ispitivanje, provjeravanje; testovi znanja (konstruiranje): Normativno

procjenjivanje i konstrukcija normativnih testova; Kriterijsko procjenjivanje u vrjednovanju; Faze u konstruiranju

kriterijskih testova; metrijske karakteristike testa znanja; Tipovi zadataka u testovima znanja; Osnovni elementi izrade

testa znanja; Administriranje testa; Primjena kriterijskih testova.



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski


Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):





Osnovna literatura:

1. Grgin, T. (2001): Školsko ocjenjivanje znanja, 4. izdanje, Jastrebarsko: Naklada Slap

2. Grgin T. (1994). Školska dokimologija. Jatrebarsko: Naklada Slap

3. Matijević, M. (2004): Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb: Tipex.

4. Matijević, M. (2005): Evaluacija u odgoju i obrazovanju. Pedagogijska istraţivanja, 2(2):279-298.

5. Matijević, M. (2006): Ocjenjivanje u finskoj obveznoj školi. Odgojne znanosti, 8(2):469-495.


Dodatna literatura:

1. Gojkov, G. (2003): Dokimologija, Vršac: Viša škola za obrazovanje vaspitaĉa.

2. Paintner-Vilenica, M. (2002): Ocjenjivanje. Ţivot i škola, 48(8):23-31.

3. Ĉudina-Obradović, M. (1995): Kako postati bolji učenik?, Đakovo: Temposhop.

4. Furlan, I. (1964/1966/1970): Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.

5. Pavelcu, V. (1968): Principii de docimologie, Bucureşti: Editura Didactică şi Pedagogică.

6. Piéron, H. (1963): Examens et docimologie, Paris: Les Presses Universitaires de France.

7. Pongrac, S. (1980): Ispitivanje i ocjenjivanje u obrazovanju, Zagreb: Školske novine.

8. Thorndike, R. & Hagen, E. (1955): Measurement and evaluation in psychology and education, New York.

9. Vrgoĉ, H. (Ed.) (2002): Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha, Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Raspodjela bodova:



prikaz knjige…………………………….......5 bodova

referat (izrada testa).....................................10 bodova

praktikum......................................................15 bodova

kolokvij........................................................25 bodova

završni ispit...................................................35 bodova

Ukupno:......................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar…………….B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………..A-5.



Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 4




Osposobljavanje studenata za razumijevanje meĊusobne povezanosti teorijskih modela (didaktiĉkih teorija i teorija

uĉenja i nastave) i njihove praktiĉne primjene, kao i pronalaţenje i primjenu novih spoznaja u koncipiranju suvremene

didaktiĉko-metodiĉke teorije i prakse.


Odgojno-obrazovna funkcija suvremene škole. Programiranje rada škole (znaĉaj, principi, funkcija, vrste). Godišnji

program rada škole: Pristup, faze i izbor struĉnog tima. Uslovi rada škole. Organizacija odgojno-obrazovnog rada

škole. Opći i interni normativi rada. Programiranje i normiranje rada u funkciji stimulativnije raspodjele prema

rezultatima rada. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada škole. Planiranje i pripremanje nastavnika za

odgojno-obrazovni rad. Programiranje rada rukovodnih organa škole. Programiranje rada direktora. Programiranje

rada struĉnih organa škole. Programiranje rada nastavniĉkog vijeća, razrednih vijeća, razrednog starješine i struĉnih

aktiva. Programiranje rada pedagoško-psihološke sluţbe (savjetodavnog rada). Praćenje i vrijednovanje rada škole.

Samovrednovanje i vrednovanje rada nastavnika.








Osnovna literatura:

Mandić, P, i Vilotijević, M: Programiranje rada škole. Svjetlost, Sarajevo

Dodatna literatura:







Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna


programa:




Obveze studenata:



za izabranu temu.













Naziv kolegija: MJERENJE I VREDNOVANJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Opći podaci:

Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Školsla ped. Godina II.




ECTS – bodovi 4




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost upoznavanja s pojmovima, sadrţajem, vrstama i oblicima

mjerenja i vrednovanja školskog rada (evaluacija organizacije nastavnih ĉasova, praćenje primjene inovacija u

nastavnom procesu, vrednovanje rada pedagoško-psihološke sluţbe, vrednovanje rada direktora škole).


Pojam praćenja, mjerenja i vrednovanja. Program vrednovanja rada u školi (kompleksno vrednovanje rada škole).

Instrumenti praćenja, mjerenja i vrednovanja (anketni upitnik, upitnik za intervju, ĉek-liste, uĉeniĉki dosije, testovi:

testovi znanja, testovi sposobnosti, testovi liĉnosti u uţem smislu. Sociometrija u prosuĊivanju i procjenjivanju.

Praćenje i vrednovanje rezultata rada uĉenika (vrednovanje znanja i kriterijumi ocjenjivanja, vrednovanje potreba i

interesovanja uĉenika, vrednovanje radnih navika, praćenje odnosa uĉenika prema radu, praćenje racionalnosti

organizacije uĉenja, ponašanje uĉenika u grupi, procjenjivanje osobina liĉnosti i odnos prema radu i uĉenju).

Vrednovanje nastavnog rada u školi. Praćenje i vrednovanje programskih zadataka nastavnog i drugog osoblja škole.








Osnovna literatura:

Mandić, P. Vilotijević, M. (1980).Vrednovanje rada u školi. Svjetlost, Sarajevo.

Vilotijević, M. (1992). Vrednovanje pedagoškog rada škole. Nauĉna knjiga, Beograd

Dodatna literatura:








programa:





Obveze studenata:



za izabranu temu.


SMJER MENADŢMENT U OBRAZOVANJU

III SEMESTAR



MSMO01

VoĊenje, rukovoĊenje i upravljanje u


MSMO02

Poslovna strategija 1 1 2 6 Obvezni

MSMO03

Odgojni rad u skupinama 1 1 2 6 Obvezni

MSMO04

MSMO02

Upravljanje ljudskim resursima u

obrazovanju 1 0 1 3

Izborni (1

od 2) MSMO05

Kompetencije nastavnika 1 0 1 3

Izborni (1

od 2)

MSMO06

MSMO07

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra

drugog smjera MSMO08

IV SEMESTAR

Menadţment neprofitnih

organizacija

1 1 2 6 Obvezni

MSMO08

Mjerenje i vrjednovanje u odgoju i

obrazovanju

1 1 2 6 Obvezni

MSMO09

Projektiranje organizacije 1 1 2 6 Obvezni MSMO10

Upravljanje kvalitetom 1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSMO11

Izborni (1

od 2) MSMO13

Upravljanje promjenama u

organizaciji

1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSMO12

Magistarski diplomski rad 1 0 5 8 Mentora, na prijedlog studenta imenuje katedra

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra(mag.) odgojnih znanosti , smjer menadţment

u obrazovanju




STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi programi Godina 2.




ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: VOĐENJE RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE

Opći podaci:

Studijski program

Ciklus

Diplomski/master Sveuĉilišni studij

odgojnih znanosti 2015/16,

II. – Obvezni kolegij

Godina

Semestar

Šifra

II.

III.

MSM002

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da studenti usvoje temeljna znanja voĊenja, rukovoĊenje i upravljanja u odgojno obrazovnim

ustanovama. Po završetku studija, studenti trebaju biti osposobljeni za profesionalne, pedagoške – didaktiĉke –

metodiĉke i radne kompetencije. Potrebno je studentima omogućiti i spoznaju kroz praktiĉna rješenja. Uz mogućnost

nastavka obrazovanja, magistri struke ukljuĉivati će se u programe cjeloţivotnog uĉenja i struĉnog usavršavanja.


Temeljni pojmovi upravljanja, rukovoĊenja i voĊenja u odgojno obrazovnim ustanovama. Upravljanje ljudskim

potencijalima u djelatnosti odgoja i obrazovanja. RukovoĊenje. VoĊenje. Stilovi upravljanja rukovoĊenja i voĊenja u

odgojno obrazovnoj djelatnosti. Profesionalizacija ravnatelja i tima menadţmenta. Osposobljavanje menadţmenta za

rukovodne funkcije. Kompetencije menadţera i menadţmenta. Motiviranje. Pojedinaĉno i timsko voĊenje.



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski





Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada Veka, Rijeka, 2006.godine.

2. Bahtijarević – Šiber, F. i drugi: Organizacijska teorija, Informator, Zagreb 1991.godine.

3. Mijatović, A.: Osnove ustroja školskog sustava, Školske novine, Zagreb 1994.godine.

Dodatna literatura:

1. Novak, M.:Siokavica, P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb 1992.godine.

2. Stoll, L., Fink, D.: Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb 2000.godine.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.








izvedbe programa:




programa.

Obveze studenata:






bodova.







Naziv kolegija POSLOVNA STRATEGIJA

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij

društvenih znanosti:

Opći menadţment

Odgojne znanosti

Godina/Semestar II/IV

Nositelj kolegija


ECTS – bodovi 6




Ovaj kolegij je namijenjen studentima druge godine diplomskog studija s ciljem upoznavanja s naĉinima oblikovanja,

analize i provedbe poslovne strategije poduzeća.


1. Strategija poduzeća

2. Strukturalistiĉki pristup strategiji

3. Resursni pristup strategiji

4. Niski troškovi kao konkurentska prednost

5. Diferencijacija kao konkurentska prednost

6. Industrijska evolucija i ekspanzija poduzeća

7. Okomita integracija

8. Diverzifikacija

9. Strateški savezi

10. Poslovne strategije na meĊunarodnim trţištima


Predavanja Izrada Seminarskog rada Konzultacije


Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura

1. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“;FDZMB,MeĊugorje,2014.

2. Darko Tipurić,“Konkurentska sposobnost poduzeća“,Sinergija,Zagreb,2000. Dodatna literatura

1. Tipurić, D., Markulin, G.: Strateški savezi, Sinergija, Zagreb, 2002.

2. Grant, R.: Contemporary Strategy Analysis, Blackwell, 2002.

3.Isak Adiţes,“Upravljanje ţivotnim ciklusima preduzeća“,Adiţes,Novi Sad,

4.Isak Adiţes,“Upravljanje promenama“,Adiţes,Novi Sad,2004. Provjera znanja i polaganje ispita


izvoĊenja predavanja. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje

studenata u nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja

utvrĊuju se polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se


izvedbe programa interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) na predavanjima.

Obveze studenata Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje u nastavi;



ocjene

Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,

Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.







Naziv kolegija: ODGOJNI RAD U SKUPINAMA

Opći podaci:

Studijski program Školska pedagogija i Menadţment u obrazovanju

Godina I / 2




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti upoznati sa pojmom karakteristikama, vidovima skupina kao i odgojnog rada u skupinama

(grupama) , tehnikama komuniciranja, rješavanja konflikata i donošenja odluka.

Podstaći ćemo razvoj svih navedenih kompetencija kod studenata ( kognitivnih ) da ovladaju navedenim sadrţajima,

emocionalnih, da razumiju i poštuju osjećanja uĉesnika odgojnog rada u skupinama i da podstiĉu i kod njih: razvoj

socijalnih kompetencija, radno – akcionih, moralnih i estetskih.

Studenti će razviti sposobnosti primjene steĉenih znanja u radu i ţivotu. Okvirni sadrţaj kolegija:

1. Odgojni rad, pojam , karakteristike , vidovi ( grupni rad u nastavi, grupni rad u izvannastavnim aktivnostima,

grupni savjetodavni rad, igre u skupinama, grupama

2. Pojam skupine ( grupe ), vidovi malih grupa, karakteristike grupe,

3. Komunikacija u malim grupama ( verbalna – neverbalna )

4. Grupna kohezija ( komunikaciona mreţa, hijerarhija i status ĉlanova grupe, osnova grupne kohezije, izgradnja

tima ).

5. Liderstvo u malim grupama ( pojam, izvori, moći, uloge lidera ( komunikativne kompetencije i komunikacija

sa ĉlanovima )

6. Duţnosti voĊe ( administrativne, voĊenje diskusije, podrška ),

7. Tehnike komuniciranja u malim grupama ( vidovi ),

8. Donošenje odluka u malim grupama ( kvalitet, faze, problemi, efikasno odluĉivanje ),

9. Rješavanje konflikata u malim grupama ( vrste, negativni efekti, prednosti, naĉini rješavanja ),

10. Uĉenje kroz grupni rad ( suradniĉko – kooperativno uĉenje, interaktivno uĉenje, uĉenje otkrivanjem, uĉenje

rješavanjem problema, i dr. strategije uĉenja ).

11. Kompetencije nastavnika , pedagoga, menadţera i drugih struĉnjaka neophodne za organizaciju i rad u

skupinama. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski


Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne

kategorije):





Osnovna literatura:


1. Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21. vijek. Banja Luka: TT. Centar

2. Desforges, C. ( 2001 ). Uspješno uĉenje i pouĉavanje. Zagreb: Educa,

3. Jensen, E. ( 2003 ). Super – nastava. Zagreb: Educa.

4. Rakić, B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.

5. Tomić, R. ( 2007 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla: Offset

Ĉlanci :

- Tomić, R. Mjesto i uloga grupnog oblika rada u specijalnoj osnovnoj školi, 1999. Sarajevo: Naša škola.

- Tomić, R., Šehović, M., Osmić, I.: Grupni oblik rada u nastavi ( 2006 ). Zenica: Didaktiĉki putokazi.Terhart, E. (

2001 ).

- Metode uĉenja i pouĉavanja. Zagreb : Educa

Dodatna literatura: izvori.

Suzić, N. i saradnici ( 1998 ). Interaktivno uĉenje, I, II, III. Banja Luka.

Rakić, B. ( 1976 ). Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.







putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:



polaganje ispita.











Naziv kolegija: UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U ODGOJU

Opći podaci:

Studijski program

Diplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti, smjer

menadţment u obrazovanju, izborni kolegij Godina

III

semestar




ECTS – bodovi 3 ECTS




Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti

poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim

resursima u obrazovanju, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz

primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa.


- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima

- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa

- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima

- Planiranje ljudskih resursa

- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa

- Analiza posla

- Praćenje radne uspješnosti

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa

- Motivacija i nagraĊivanje

- Konflikti u organizaciji

- Stres kod zaposlenih

- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih

- Upravljanje karijerom zaposlenih

- Specifiĉnosti upravljanja ljudskim resursima u obrazovanju


Predavanja Seminarski rad Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje








Obvezna literatura

Gutić, D., Peterschik, A., Menadţment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Bijakovići, MeĊugorje, 2013.

El MostafaHdiggui: Human Resource Management intheEducationSector,


DivisionofEducationalPoliciesandStrategies,UNESCO, Paris, 2006. dostupno na

http://unesdoc.unesco.org/images/0015/001508/150801e.pdf

Dopunska literatura

Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadţment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadţment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadţment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement,McGraw-Hill, Irwin,

New York, 2003.


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u

skladu s obavljenim konzultacijama realizirati

samostalne zadatke kroz struĉne pristupne radove u

obliku seminarskog rada. Ispit se polaţe pismeno i

usmeno. Sastavni dio usmenog ispita je i usmeno

prezentiranje seminarskih radova.


programa:

Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se

kvaliteta izvedbe programa, a u odnosu na



Obveze studenata:

Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje

radova; polaganje ispita.


Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: KOMPETENCIJE NASTAVNIKA (MSMO06)

Opći podaci:


Godina II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Upoznavanje studenata sa razvojnom linijom statusa nastavnika u školi (determinante i indikatori poloţaja

nastavnika); Razumijevanje znaĉaja nastavniĉke profesije i potrebe razvoja nastavniĉkih kompetencija; Upoznavanje

studenata sa brojnim pedeutološkim istraţivanjima koja su pretpostavka za konstituisanje i razvoj ove discipline;

Sticanje osnovnih znanja i razumijevanje nove konceptualizacije profesionalnog razvoja nastavnika.


Pedeutologija – nauka o nastavniku.

Nastavnik: profesija ili poziv, vještina ili umjetnost.

Pristupi u odreĊenju uloga i funkcija (kompetencija) nastavnika: opšte kompetencije i struĉne kompetencije nastavnika

(nastavna oblast, predmet i metodike nastave, pouĉavanje i uĉenje, podrška razvoju liĉnosti uĉenika i vrijednosti

socijalne inkkluzije, komunikacija i suradnja, samoevaluacija i profesionalni razvoj).

Determinante profesionalnih kompetencija nastavnika.

Tipologija nastavnika (istraţivanja o nastavniku).

Osobine nastavnika u percepciji uĉenika.

Odgojni stil nastavnika – pedagoško voĊenje.

Nastavnik – Pigmalion u razredu?

Nastavnik i menadţment u uĉionici.

Profesionalni razvoj nastavnika (PRESET I INSET).



Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na


Mentorski







Osnovna literatura:

4. Jurĉić, M. (2012). Pedagoške kompetencije suvremenog uĉitelja. Recedo d.o.o. Zagreb.

5. Willam Glasser (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Zagreb: Educa.

Dodatna literatura:

6. Chris Kyriacou (2001): Temeljna nastavna umijeća, II. dopunjeno izdanje Zagreb: Educa.


7. Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educ.a

8. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa.

9. Radovanović, I. (2008): Teacher as the creator of pedagogical climate in the class, in the book Teacher's Role in

Contemporary Education, Nowy Sacz, Poland.







programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada



Raspodjela bodova:



prikaz knjige………………………………………………

5 bodova

referat (izrada testa)...................................10 bodova

praktikum...................................................15 bodova

kolokvij.......................................................25 bodova


Ukupno:....................................................100 bodova







Naziv kolegija: MENADŢMENT NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij

Godina II.




ECTS – bodovi 6




Ciljevi nastave iz ovog kolegija su upoznavanje studenata Diplomskog sveuĉilišnog studija društvenih znanosti, smjer

Menadţment u javnoj upravi, s osnovnim pojmovima i suvremenim trendovima iz podruĉja menadţmenta neprofitnih

organizacija te ĉimbenicima koji utjeĉu na oblikovanje neprofitnih organizacija, teorijom i praksom menadţmenta,

voĊenja i upravljanja ljudskim potencijalima u neprofitnim organizacijama.


1. Definicija i specifiĉnosti neprofitnih organizacija

2. Planiranje u neprofitnim organizacijama

3. Organiziranje neprofitnih organizacija

4. VoĊenje u neprofitnim organizacijama

5. Menadţment ljudskih potencijala u neprofitnim organizacijama

6. Financijski menadţment neprofitnih organizacija

7. Upravljanje projektima u neprofitnim organizacijama

8. Mjerenje uspjeha neprofitnih organizacija

9. Socijalno poduzetništvo

10. Etiĉke dileme neprofitnih organizacija

11. Internacionalizacija neprofitnog sektora

12. Izazovi razvoja neprofitnih organizacija u budućnosti




Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne

kategorije):




Osnovna literatura:

1. Connors, T. D. : The Nonprofit Handbook: Management, Third Edition, John Wiley and Sons, Inc., New York

etc., 2001.

2. Herman, R. D. and Associates: The Jossey-Bass Handbook of Nonprofit Leadership and Management, Jossey-

Bass Publishers, San Francisco, 1994.

3. Salkić, I.: Javni menadţment – Upravljanje kvalitetom javnih usluga, BTC Šahinpašić, Zagreb, 2011.

Dodatna literatura:


1. Smith, Bucklin and Associates, Inc.: The Complete Guide to Nonprofit Management, second Edition, John Wiley

and Sons, Inc., New York etc., 2000.

2. Pynes, J. E.: Human Resources Management for Public and Nonprofit Organizations, Jossey-Bass

Publishers, San Francisco, 1994.

3. Allison, M., Kaye, J.: Strategic Planning for Nonprofit Organization, John Wiley and Sons, Inc., New York etc.,

1997.

4. Perko Šeparović, I.: Izazovi javnog menadţmenta – Dileme javne uprave, Golden marketing – Tehniĉka knjiga,

Zagreb, 2006.

5. Prester, J.: Operacijski menadţment u uslugama, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2014.







programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: MJERENJE I VREDNOVANJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Opći podaci:

Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Školsla ped. Godina II.




ECTS – bodovi 6




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost upoznavanja s pojmovima, sadrţajem, vrstama i oblicima

mjerenja i vrednovanja školskog rada (evaluacija organizacije nastavnih ĉasova, praćenje primjene inovacija u

nastavnom procesu, vrednovanje rada pedagoško-psihološke sluţbe, vrednovanje rada direktora škole).


Pojam praćenja, mjerenja i vrednovanja. Program vrednovanja rada u školi (kompleksno vrednovanje rada škole).

Instrumenti praćenja, mjerenja i vrednovanja (anketni upitnik, upitnik za intervju, ĉek-liste, uĉeniĉki dosije, testovi:

testovi znanja, testovi sposobnosti, testovi liĉnosti u uţem smislu. Sociometrija u prosuĊivanju i procjenjivanju.

Praćenje i vrednovanje rezultata rada uĉenika (vrednovanje znanja i kriterijumi ocjenjivanja, vrednovanje potreba i

interesovanja uĉenika, vrednovanje radnih navika, praćenje odnosa uĉenika prema radu, praćenje racionalnosti

organizacije uĉenja, ponašanje uĉenika u grupi, procjenjivanje osobina liĉnosti i odnos prema radu i uĉenju).

Vrednovanje nastavnog rada u školi. Praćenje i vrednovanje programskih zadataka nastavnog i drugog osoblja škole.








Osnovna literatura:

Mandić, P. Vilotijević, M. (1980).Vrednovanje rada u školi. Svjetlost, Sarajevo.

Vilotijević, M. (1992). Vrednovanje pedagoškog rada škole. Nauĉna knjiga, Beograd

Dodatna literatura:








programa:





Obveze studenata:



za izabranu temu.




Naziv kolegij PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij odgojnih

znanosti

Smjer: menadţment u obrazovanju

Godina III semestar

Ime nositelja kolegija Suradnik na kolegiju:

Mr. Branka Vukojević


ECTS – bodovi 6




Ciljevi su upoznati studente s metodama i tehnikama projektiranja organizacije i osposobiti ih da steĉeno znanje

mogu primijeniti u praksi odgojno obrazovnih organizacija.


1. Osnove projektiranja organizacije

2. Projektiranje organizacijske strukture

3. Projektiranje poslovnih procesa

4. Dizajniranjeposla

5. Specifiĉnosti projektiranja organizacije


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)




znanja


Udţbenik

Bebek, B.: Projektiranje procesa i strukture organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006.

Buble, M.: Metodika projektiranja organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006.

Dujanić, M.: Organizacija, Veleuĉilište u Rijeci, Rijeka, 2006.

Sikavica, P.; Hernaus, T.: Dizajniranje organizacije, Novi informator d.o.o., Zagreb, 2011.

Dodatna literatura

Đogić, R.: Organizovanje kao menadţerska funkcija, Univerzitet u Zenici, Ekonomski fakultet, Zenica, 2008.

Sadler, P.: DesigningOrganisations, Mercury, London, 1991.

White, W.: OrganisationalMethodology, Insight, CambridgeMass 2003.



Praćenje rada studenata provodi se konzultativno. Prije izlaska

na završni ispit, studenti su duţni izraditi seminarski rad. Završni

ispit se polaţe pismenim i usmenim putem. Sastavni dio

usmenog ispita je i prezentacija seminarskog rada.


izvedbe programa




Obveze studenata Konzultacije, izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita


Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija

UPRAVLJANJE KVALITETOM

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni

studij

Više smjerova

Godina/Semestar II/IV

Nositelj kolegija


ECTS – bodovi 4





Studenti usvajaju opće vještine potrebne za obavljanje poslova menadţera kvalitete u raznim organizacijama , kao i

specifiĉna znanja nuţna za rad u organizacijama i zavodima zaduţenim za normizaciju te identifikaciju i klasifikaciju

proizvoda.

1. Osnove teorije kvalitete

2. Gurui kvalitete

3. Kontrola, osiguranja i upravljanje kvalitetom

4. Kvaliteta i poslovanje

5. Normizacija kvalitete

6. Serija normi ISO 9000

7. Upravljanje potpunom kvalitetom i Šest Sigma

8. Alati i metode za upravljanje kvalitetom

9. Integrirani sustavi upravljanja

10. Kvaliteta u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva


Predavanja Izrada seminarskog

rada

Konzultacije


(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

Aktivnost na nastavi Prezentacija

Seminarski rad


Literatura

1. Lazibat, T. (2009) Upravljanje kvalitetom, Zagreb: Znanstvena knjiga

2. T. Lazibat, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2005.

3. Gryna F., Juran J. (2002) Planiranje i analiza kvalitete, Zagreb: Mate

4. Druga dostupna literatura,po izboru studenta,koja obraĊuje sadrţaj kolegija



izvoĊenja predavanja i vjeţbi. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje

studenata u nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja

utvrĊuju se polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.



izvedbe programa

Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se

interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) na predavanjima i

konsultacijama..

Obveze studenata Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje u nastavi;



ocjene

Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,

Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.







Naziv kolegija

UPRAVLJANJE PROMJENAMA U ORGANIZACIJI

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij društvenih

znanosti: Opći menadţment

Godina/Smjer II/IV



ECTS – bodovi 4




Kolegiju Upravljanje promjenama osnovni cilj je osposobiti student doktorskih studija da mogu ovladati znanjem

kako identificirati i konstruktivno upravljati promjenama ,te kako pomoći menadţmentu i menadţerima da se što

uspješnije nose sa promjenama u organizaciji.


1. Pojam,struktura i skeniranje okruţenja organizacije

2. Metode identifikacije promjena u okruţenju

3. Metode predviĊanja promjena

4. Metode i modeli prilagoĊavanja promjenama

5. Izrada i provedba plana za prilagoĊavanje promjenama u organizaciji

6. Društveni i ljudski ĉimbenici za provedbu promjena u organizaciji

7. Reakcije na promjene

8. Kako ostati konkurentan u procesu promjena


Predavanja

Izrada seminarskog

rada

Konzultacije


(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog

rada


Osnovna literatura

1. Stanislav Nakić,“Poĉela-osnove menadţmenta“, Suton tisak,Široki Brijeg,2013.

2. Isak Adiţes ,“Upravljanje promjenama“,,Adiţes menadţment konsalting“,Novi Sad,2004.

3. Upravljanje promjenama i tranzicijom,Harvard Business Essentials,2004.

Dodatna literatura

1. Elzepet Mekheit-Rudi Sevidţ,“Adiţesov bukvar za preduzetnike“,Adiţes menadţment konsalting, Novi Sad,2004.

2. Isak Adiţes,Stilovi dobrog i lošeg upravljanja“,Adiţes menadţment konsalting „,Novi Sad,2004.


3. Isak Adiţes,“Upravljanje ţivotnim ciklusima preduzeća“, Adiţes menadţment konsalting „,Novi Sad,2004.




završni ispit, studenti su duţni izraditi i

obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj

istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog

seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.


izvedbe programa




Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.

Polaganje ispita.


ocjene

Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova.




Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili za nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava se rješenjem dekana.

Prelazak ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak studija,

kojeg uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom odobrava prodekan za nastavu. Ukoliko je student na

prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, moţe, uz zahtjev za prelazak, ili naknadno, dostaviti i

uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije

poloţenih ispita razmatra prodekan za nastavu uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom, uzimajući u

obzir, kod pojedinih struka i diferencijalne ispite, te utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu

odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi prodekan za nastavu, dekan

donosi odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija

odgojnih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku

semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja

godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru

student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe

napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru

ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene

kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri

vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno uskalaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.


- suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

- usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

- za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u

cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.

- studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

sveuĈiliŠte hercegovina fakultet...

Documents