sveuĈiliŠte hercegovina fakultet...

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

SVEUĈILIŠNI STUDIJ

HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI1

Akademska 2015/16. godina

1 Studij humanističkih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u

izuzetnim situacijama, kao integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.



ZNANSTVENO PODRUĈJE: HUMANISTIĈKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: PSIHOLOGIJA

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:


STUDIJSKI SMJER: OPĆA PSIHOLOGIJA

UVOD

Kod prvostupnika humanistiĉkih znanosti tijekom studija razvijene su kompetencija za struĉnu

osposobljenost,psihološko-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i

komunikacijsko-refleksivnu osposobljenost, poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je

osposobljavanju prvostupnika za rad u multikulturalnim mješovitim skupinama i za rad sa djecom

s posebnim potrebama i za integraciju te djece u odgojne ustanove. U radu s djecom s posebnim

potrebama su u dovoljnoj mjeri osposobljeni za rad na prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i

tretmanu osoba sa posebnim potrebama te sudjelovanju u edukaciji.

Prvostupnici humanistiĉkih znanosti na zavidnoj razini su osposobljeni za cjeloţivotno

obrazovanje i za primjenu suvremene ICT tehnologije u onoj mjeri u kojoj je to moguće na prvom

ciklusu visokog obrazovanja.

Prvostupnik psihologije moći će kompetentno sudjelovati u realizaciji raznolikih razvojnih i

akcijskih istraţivanja, uspješno će moći suraĊivati sa pedagogom na unapreĊivanju nastave,

savjetodavnim poslovima, psihološkim poslovima u okviru struĉnih sluţbi, organizaciji

izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena mladih, suradnji sa roditeljima i njhovim

organizacijama, u savjetovalištima i drugim poslovima.

Plan i program studija psihologije provodiće se sukladno europskim standardima uvoĊenja ECTS-

bodovnog sustava i promicanja europske saradnje. Struĉni profil prvostupnika psihologije

pretpostavljen je kao ĉlan tima u drţavnim i privatnim školama, struĉno razvojnim sluţbama,

predškolskih, osnovnoškolskih,srednjoškolskih ustanova, struĉnim sluţbama velikih sustava,

kadrovskim sluţbama tvrtki ( interna osposobljavanja, cjeloţivotno obrazovanje vezano za znanost

psihologije), raznolikim agencijama za specijalistiĉku psihološku izobrazbu, kao i drugim

ustanovama (industrija, trţište rada, uĉeniĉki domovi, umirovljeniĉki domovi, galerije, djeĉija

kazališta,vojna uĉilišta i novaĉkim centrima,bolnicama, socijalnim sluţbama, školama/ustanovama

za djecu sa posebnim potrebama, nakladaĉkim tvrtkama, u razliĉitim medijima, upravljanju

prosvetnim ustanovama, vjerskim školama,sluţbama za profesionalno usmjeravanje i orijentaciju,

organizaciji odgojnog i obrazovnog rada, u andragoškim ustanovama,

ljetovalištima,savjetovalištima, znanstvenim i istraţivaĉkim organizacijama.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe zsvršetkom studija

Preddiplomski studij humanistiĉkih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom

preddiplomskog studija humanistiĉkih znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/ca

(baccalaureus/baccalaureua) humanistiĉkih znanosti, s naznakom smjera

b) uvjeti za upis na studijski program:

Uvjet za upis u studijski program je završena ĉetverogodišnja srednja škola odgovarajuće struke i

polaganje prijemnog ispita. o ĉemu odluĉuje povjereništvo u sustavu : prodekan za nastavu

(predsjednik) proĉelnik i tajnik katedre za psihologiju.

Na studij se mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi i drugi ciklus studija po Bolonjskom

procesu ili višu ili visoku spremu odgovarajuće struke o ĉemu odluĉuje navedeno povjereništvo.

Ovisno o završenoj višoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno

povjereništvo moţe upisanom studentu odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon

što poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija iz

humanistiĉkih znanosti znanstveno polje psihologija.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u nastavnom planu u sljedećoj tablici.

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI - SMJER OPĆA

PSIHOLOGIJA 1 2 3 4 5 6 7 8

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK

I. SEMESTAR

Uvod u psihologiju 1 1 2 6 Obvezni

Akademsko pisanje 1 2 2 6 Zajedniĉki

Osnove informatike 1 1 1 5 Zajedniĉki

Osnove hrvatskog jezika-lektorske

vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Osnove engleskog jezika – lektorske


Osnove kineziologije 1 1 1 3 Izborni (1 od

2)

Osnove rekreacije 1 1 1 3 Izborni (1 od

2)

II. SEMESTAR

Povijest psihologije 1 1 2 6 Obvezni

Uvod u statistiku 1 1 2 6 Obvezni

Fiziologija ţivĉanog sustava 3 0 0 5 Obvezni

Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

.

Engleski jezik struke – lektorske


Psihologijski portfolij 0 0 3 3 Izborni (1 od

2)

Psihologijski praktikum 0 0 3 3 Izborni (1 od

2)

III. SEMESTAR

Razvojna psihologija 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija osjeta i percepcije 1 1 2 6 Obvezni

Statistika u psihologiji 1 0 2 6 Obvezni

Osnove sociologije 0 0 3 6 Obvezni

Škole i pravci u psihologiji 1 0 2 3 Izborni 1 od 2

Biološka psihologija 1 1 2 3 Izborni 1 od 2

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i

smjera

IV. SEMESTAR

Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6 Obvezni

Uvod u psihologiju liĉnosti 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni

Kognitivni razvoj i inteligencija 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Osnove komunikologije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)


smjera

V. SEMESTAR

Metodologija istraţivanja u psihologiji 1 1 2 6 Obvezni

Uvod u psihometriju 1 1 2 6 Obvezni

Uvod u kliniĉku psihologiju 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija djece s teškoćama u

razvoju 1 1 1 5 Obvezni

Metode evaluacije rada 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Psihologijski instrumenti 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera

VI. SEMESTAR

Emocije i motivacija 1 1 2 6 Obvezni

Socijalna percepcija 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija odrasle dobi i starenja 1 1 2 6 Obvezni


smjera

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije ili psihologije.

Nakon završetka studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca humanistiĉkih znanosti, smjer opća psihologija

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija: UVOD U PSIHOLOGIJU

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, komponentama strukture psihološke nauke koji su nuţan

uslov za studij psihologije: definisanje predmeta, metoda i odnosa psihologije sa drugim naukama;

upoznavanje sa cjelokupnim saznajnim putem izgradnje psihološke nauke preko psiholoških ĉinjenica,

zakona,hipoteza,teorija,sistema, do objašnjenja i predviĊanja u psihologiji.

Okvirni sadrţaj kolegija:

Psihologija kao nauka o pojavama i procesima svijesti;Psihologija kao nauka o ponašanju i sintetiĉka

shvatanja predmeta psihologije;Osnovne ĉinjenice i metode psihologije – introspektivne,

fenomenološke,objektivne;Operacionalizam u psihologiji;Intervenišuće varijable i hipotetiĉki konstrukti ;

Kriterijumi nauĉne objektivnosti, nauĉni zakoni u psihologiji;Modeli u psihologiji;Sistemi u psihologiji

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Radonjić S: Uvod u psihologiju

2. Kreĉ i Kraĉfild(1980) : Elementi psihologije, Nauĉna knjiga Beograd

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja

provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni

uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije

i završni ispit polaţu pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena

kooperativna procjena kvalitete izvedbe

programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada

seminarskog rada, i završni ispit po

literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,

Izrada seminarskog rada do 25 bodova,

Završni ispit do 60 bodova.

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

www.hercegovina.edu.b

a

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultetdruštvenihznanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski program Godina I. preddipl.

Imenositeljakolegija/nas

tavnika

Imesuradnikanakolegiju


ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifične kompetencije:

Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje.

Ovladati će vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova.

Moći će definirati osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim

pristupom odreĊenom problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim

zapisima. Ovladati će dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.

Okvirnisadrţajkolegija:

Izrada ţivotopisa.

Bbliog rafskizapisi ,tematskebibliografije, popisi literature i reference.

Vrste znanstvenih i struĉnihradova.

Formuliranje i pisanjena slova.

Strukturaznanstvenihi struĉnihradova.

Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga.

Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan,

Vancouverski).

Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa).

Jezik i stilznanstvenograda.

Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica.

Tabliĉnoprikazivanjepodataka.

Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka.

Oblikovanjetekstaakademskograda.

Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice

NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):


Obrazovanjenadaljinu

Konzultac

ije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi

Seminarski

rad Eksperimentalni rad

Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt - Vjeţbe Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum.Bijakovići:

Sveuĉilište Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.

Dodatnaliteratura:

1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta

u Zagrebu

3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo

unutarnjih poslova Republike Hrvatske

4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb:

Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.

7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko

izdanje.

9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska

naklada.

10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:

Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se

tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave.

Prijeizlaskanazavršniispitstudentisuduţniuraditiseminarski rad

premapravilimaakademskogpisanja. Završniispit je u oblikutesta.

Naĉin praćenja kvalitete rada i

uspješnosti izvedbe programa:

Tijekomsemestrabitićeizvršenakooperativnaprocjenakvaliteteizv

edbeprograma, a u odnosunaoĉekivanja i obvezestudenata i

nastavnika, tepostavljeneciljeve i zadaćeprograma.

Obveze studenata:

Sudjelovanjenanastavi;

izradaseminarskogradapremapravilimaakademskogpisanja;

polaganjeispita.

Vrjednovanjeradastudenata i

izvoĊenjeocjene:

Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –

25 bodova

Veţbe u Praktikumu – 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)





www.hercegovina.edu.ba



Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski smjerovi BS

Godina

Semestar

I.

I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5




Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatičkim (informacijsko-komunikacijskim)

tehnologijama I vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici de

ovladati s određenom akademskom razinom informatičke pismenosti kroz korištenje standardne

informatičke tehnologije I softverskih alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj način polaznicima

de biti omogudeno stjecanje I znanja I vještina iz informatičke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini

obrazovanja. Stoga, informatička pismenosti osobne vještine vezane uz poznavanje I rukovanje

kompjutorske tehnologije su u fokusu izučavanja ovoga predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji

procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,

Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i

extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi

današnje globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske

komunikacije.


1. Informatički izazov kao svjetski proces 2. Temeljne informatičke postavke 3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava 4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava 5. Mrežno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava 6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava 7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava 8. Perspektive razvoja informatike

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne

http://www.hercegovina.edu.ba/

kategorije):



Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u

Zagrebu, DOIK 2010, Zagreb

2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.

Dodatna literatura:


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne

radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim

putem.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka;

izrada seminarskih radova, izlaganje radova;

polaganje ispita.


Seminarski rad: 25 bodova

1.kolokvij: 30 bodova

2.kolokvij: 30 bodova

Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova

Vjeţbe i zadaće: 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih

obveza studenta








Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)

Opći podatci:

Studijski programi

Studij prirodnih znanosti

Studij humanistiĉkih znanosti

Studij društvenih znanosti

Semestar

Godina

I.

I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,

spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja,

spoznaje i vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama:

fonološkoj, morfološkoj, leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će

osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju

i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje,

pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i

pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom

u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i

predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će govornim i pisanim sluţenjem jezikom u

svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem retorike, estetike, strukturalizma,

semiotike i teorije komunikacije.


Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.

Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu.

Indoeuropska skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen,

ujednaĉen, uĉvršćen funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga

knjiţevnoga jezika. Knjiţevni jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i

sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice, zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine

jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija

hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor.

Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon i fonostilem. Morf, alomorf i

morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije glasova, slogova, pojaĉani

govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna glasovna svojstva:

samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji. Artikulacija

suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m, n, nj,

r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.

Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema –

alofoni. Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst.

Pravogovor (ortoepija). Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni;

morfem, morf i alomorf – fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i

morfemi. Odnos fonem – glasnik. Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku.

Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga

s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje


glasova. Ispadanje glasova.

Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje

vlastitih imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe

ćirilicom. Pisanje vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća

naĉela, imenice, pisanje polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika.

Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom,

dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove,

polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje,

priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim

veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje, trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica,

izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa

crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf). Kratice s toĉkom,

kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu: pisanje navezaka. Primjeri

alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u doĉetcima

prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporuĉenih i

dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija nedavnih

zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.

Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike

(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost

(kongruencija), upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak.

Intonacija rijeĉi, sintagme i reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo

(reĉeniĉna brzina), ritam, stanke, tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene.

Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici.

Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih

suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija. Epentetsko l. Fonetika i fonologija.

Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga (kvantiteta). Pismo. Transkripcija

i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne jeziĉne, logopedske

vjeţbe.

Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i

gramatiĉko znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka.

Metafora, leksikalizirane metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi.

Hiperonimi, hiponimi, kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika:

zastarjelice, pomodnice, oţivljenice, novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori.

Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi. Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni,

publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci.

Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe. Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija.

Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika. Struktura rjeĉnika.

Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka,

zahvalnica, pozivnica, saţalnica.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari

Metodiĉko-didaktiĉke

pripreme za nastavu

Samostalni

zadatci Terenska nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice

Mentorski

rad E-uĉenje



Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i

jezikoslovlje.

3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za

nastavu jezika u osnovnoj školi i gimnaziji.

Dodatna literatura:

Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim

školama (2007, zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.

Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.

Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.

Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.

Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz

filoloških škola i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.

Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.

Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta,

Zagreb: Školska knjiga.


Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i

seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin

uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o

proĉitanoj literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu

provjeravaju se brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i

pravopisna znanja i spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni

osjećaji za pravilan izgovor, artikulaciju, akustiku i jeziĉnu

pismenost, te za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu

raznolikih pisanih radova.


izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz

analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana

postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i

samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi,

ĉlanaka, eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje.

Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu

ispita.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15

bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja,

pismenog i usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad

na tekstovima uz korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora

nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1,

dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Opća jeziĉna

kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti usvojena znanja u

pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje

jednostavnih zadataka objektivnog tipa.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu

razliĉitih tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje

anglofonih kultura i razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s

problematikom koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi,

poretka rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se

usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje

ne korespondiraju u materinjem jeziku.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne

kategorije):


Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

2. Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.

3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge

University Press.

4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti

upućeni na ostalu dopunsku literaturu.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi

se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje

presipitne obveze (esej). Završni ispit polaţu

pisanim putom.


izvedbe programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu

na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz

definiranje relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim

promjenama antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima

kinezioloških transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba

ĉovjeka, Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u

kineziološkim aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje,

Kineziološki sustavi i upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti,

Metodologija istraţivanja u kineziologiji, Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj

kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja








Osnovna literatura:

3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta),

Ljubljana: Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove

transformacijskih postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno –

matematiĉkih znanosti i kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom.

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu

ispunili svoje predispitne obveze.


izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna




Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za

izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada

referata, i završni ispit po literaturi.


Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,

Kolokvij do 10 bodova,

Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,

Izrada referata do 30 bodova,


od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske

rekreacije. Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i

realizaciju transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.








Osnovna literatura:

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i

odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22.

ljetne škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski

programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.





Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe

programa:





Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada

referata, i završni ispit po literaturi.



Kolokvij do 20 bodova,

Izrada referata do 20 bodova,





od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: POVIJEST PSIHOLOGIJE

Opći podaci:


Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 2



ECTS – bodovi 6




Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, Upoznavanje sa istorijskim razvojem psiholoških ideja do

formiranja psihologije kao samostalne nauke. Student je upoznat sa istorijskim korijenima razvoja psihologije;

predmetom, zadacima i savremenim odreĊenjem psihologije, osnovnim zadacima psihologa i naĉinima

primjene psiholoških saznanja u praksi.


Istorijski korijeni razvoja psihologije; Predmet, zadatak i savremeno odreĊenje psihologije; Struktura

psihologije kao nauke; Strukturalizam; Funkcionalizam; Psihoanaliza; Bihejviorizam; Geštalt psihologija;

Asocijacionizam; Fenomenologija i egzistencijalizam; Humanistiĉka psihologija;Moderna medicina i

fiziologija; Raĉunarska metafora; Kognitivizam ; Postmoderna psihologija








Osnovna literatura:

1. Radonjić, S. (1999). Uvod u psihologiju. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.

2. Hothersall, D. (2002). Povjest psihologije. Zagreb. Naklada slap.

Dodatna literatura:








putom.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a

u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog

rada, i završni ispit po literaturi.


Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada

seminarskog rada do 25 bodova,






www.jhercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: FIZIOLOGIJA ŢIVĈANOG SUSTAVA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 5




Cilj predmeta je da studenti dobiju kompletno znanje o fiziologiji nervnog sistema i umešnost primene

teorijskog znanja u praksi.Osposobljavanje studenata da: koriste osnovnu nauĉnu terminologiju u oblasti

psihologije ; da razumeju prirodu ţivĉanog sustava i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da kritiĉki

diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja .


Увод у анатомију ЦНС-а, глија И нервне ћелије, Хемоенцефалична баријера, Метаболизам ЦНС,

Makroskopska anatomija i razvoj CNS; Funkcionalna organizacija NC i endokrinog sistema; GraĊa i uloga

ćelijske membrane, nervna vlakna, Membranski potencijal, Draţ i razdraţenje, Akcioni potencijal, generatorski

potencijal; Sinapse (hemijske, elektriĉne), neurotransmiteri; Mišići, Anatomske osnove somatosenzornog

sistema, Fiziologija receptora, nociocepcija (osećaj bola); Ĉulo vida, vidna kora ; Ĉulo sluha, ĉulo okusa i ĉulo

mirisa; Anatomske osnove i funkcionalna organizacija motornog sistema; Kontrola motornog akta








Osnovna literatura:

1 Stevanović, J.: FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA, Autorsko izdanje, Beograd, 2004.

2. Sudakov Sudakov K. V.: FIZIOLOGIJA. Osnovi i funkcionalni sistemi (Prevod: B. Laţetić), Stilos, Novi

Sad, 2002.

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz ovog podruĉja







putom.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,

te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:













Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK - lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program

Studij odgojnih znanosti, studij humanistiĉkih

znanosti, studij turizma, studij defektoloških

znanosti Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija

Poznavanje okvirnih sadrţaja kolegija Osnove

hrvatskoga jezika


Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jeziĉnih i jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, kljuĉnih

gramatiĉkih i pravopisnih praktiĉnih znanja i spoznaja, vještina i kompetencija, razvijanje jeziĉnoga osjećaja

za i jeziĉnu pismenost, za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.


Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf

– fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi.Glasovi i

glasovni skupovi. Funkcionalna svojstva glasova. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s

dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje

glasova. Ispadanje glasova. Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi.

Opća naĉela, imenice, pisanje polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga,

veznika. Rastavljanje rijeĉi na kraju retka. Reĉeniĉni znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik,

zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici

uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi.Razlika

izmeĊu reĉeniĉnih i pravopisnih znakova. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje, trotroĉje, crtica,

spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi

pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak

ponavljanja, paragraf. Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice.Preporuka pisanja prema

tradicionalnome naĉelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija,

sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri

pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i

neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade

Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):







Osnovna literatura:

4. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

5. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

6. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

7. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

8. Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uĉilišta,


Dodatna literatura:

8. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi.

9. Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

10. Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jeziĉnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.




ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove/

seminareZavršni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada seminarskih radova;

polaganje završnog ispita.


Dolazak 10 bodova,Aktivnost u nastavi 10 bodova,

Seminarski rad 30 bodova, pismeni ispit 50 bodova.







Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i

usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz

korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i

razvoj. Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne

utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti

usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti

na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i

pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja

rjeĉnika, detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara,

razumijevanja stilski razliĉitih tekstova, prijevod tekstova.

c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s

problematikom koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se

primarne i sekundarne informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se

usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija

koje ne korspondiraju u materinjem jeziku.








Osnovna literatura:

9. Skripta/izbor tekstova.

10. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

11. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London,

Longman.

12. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti

upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




ispit, studenti su duţni ispuniti svoje presipitne

obveze (izrada eseja). Završni ispit polaţu pisanim

putom.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na



Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

esej20 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOŠKI PORTFOLIJ

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Upoznavanje studenata sa: osnovnim pojmovima u radu psihologa na prikupljanju informacija o

korisnicima usluga; Izrada liĉnog portfolija (pisanje CVa,edukacije,nauĉni i struĉni radovi i uĉešće na

skupovima i konferencijama; izlaganje timski i grupni rad; izrada, popunjavanje i dopunjavanje

portfolija korisnika : uĉenika, roditelja, nastavnika. Primjena etiĉkog kodeksa i zakonskih odredbi u

radu psihologa. Cilj svih postupaka psihologa je ostvarivanje pozitivnih promjena i nastavka osobnog

rasta i razvoja ljudi s kojima rade.


Problemi ili krize u odnosima s bliskim i/ili vaţnim ljudima;Problemi s proradom gubitaka- smrt

bliskih osoba, razvod, gubitak posla;Problemi u vezi s novonastalim ili dugotrajnim obiteljskim

poteškoćama;Teško nošenje s promjenama u ţivotnim/razvojnim fazama, stilu ţivota te donošenjem

vaţnih odluka;Oboljenje (fiziĉko, psihiĉko);Teško nošenje sa svakodnevnim ţivotnim zadacima i

odgovornostima. Osjećaji depresije, tuge, beznadnosti i besmislenosti;Osjećaji tjeskobe, nesigurnosti,

straha i panike;Osjećaji napetosti i stresa;Osjećaj blokiranosti, manjka energije, ideja i

kreativnosti;Osjećaj bezvrijednosti, niskog samopoštovanja i samopouzdanosti;Krizna stanja;Osjećaj

teţnje za samoupoznavanjem i samoizraţavanjem, promjenama i pronalaskom smisla ţivota;Osjećaj

teţnje za ostvarivanjem dubokih i autentiĉnih odnosa s drugim ljudima.Psihološko savjetovanje;

Psihološka procjena

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne

kategorije):



Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne

kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1.Etiĉki kodeks rada psihologa

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja primjenjene psihologija





izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi

struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni

ispit polaţu pisanim putom.


programa:



programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:


seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.



Izrada seminarskog rada do 25

bodova, Završni ispit do 60

bodova.





Naziv kolegija

PSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM

Opći podaci

Studijski program

Godina I/M

Ime nositelja kolegija

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 3

Broj sati po semestru 0-0-3


Opće i specifične kompetencije

Kroz sprovedbu istraţivanja studenti: (1) uĉe temeljna naĉela prikupljanja podataka, (2) uĉe primjenu općih

i posebnih psihologijskih metoda, postupaka i tehnika i (3) uvjeţbavaju se u samostalnoj interpretaciji

prikupljenih podataka te (4) usvajaju dio specifiĉnih sadrţaja vezanih uz podruĉje istraţivanja. Cilj je

nadalje da studenti usvoje i temeljnu kritiĉnost u procjeni valjanosti rezultata na temelju planiranog i

provedenog mjerenjam kao i uĉenje osnovnih elemenata, strukture i formalnog oblika pisanja znanstvenog i

struĉnog izvješća.

Okvirni sadrţaj kolegija

Temeljni elementi istraţivaĉkog procesa

Pisanje istraţivaĉkog izvještaja

Eksperiment

Kvazi-eksperiment

Opaţanje

Anketno istraţivanje

Etiĉki problemi istraţivanja

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)



Projekt Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Milas, G. (2005). Istraţivaĉke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Naklada Slap,

Jastrebarsko. (str. 63-88; 217-265; 341-367; 395-474; 51-62.)

DETALJNE UPUTE KOJE SVAKI STUDENT/STUDENTICA DOBIJE OD PREDMETNOG

NASTAVNIKA

Dodatna literatura

Provjera znanja i polaganje ispita

Ocjena se formira na temelju ocjena iz 5 pisanih

izvještaja

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe

programa

Studentski izvještaji se kontinuirano ocjenjuju, nakon

svake provedene vjeţbe.

Obveze studenata

Studenti su obvezni prisustvovati nastavi i napisati

izvještaj o provedenom mjerenju koji mora biti

barem u 80% pozitivno ocijenjen. Planira se

provedba 5 vjeţbi koje trebaju rezultirati izvještajem.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Izvještaj 1 – 20 bodova




Izvještaj 5 - 20 bodova

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5

Naziv kolegija

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Opći podaci

Studijski program Humanistiĉkih znanosti Godina II.



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa osnovnim zakonitostima ĉovjekova razvoja, komponentama koje se

prouĉavaju kako bi se taj razvoj pratio, te aspektima razvoja. Kolegij prouĉava ĉovjekov razvoj od zaĉetka

do postizanja zrelosti, sa posebnim osvrtom na tjelesne, psihomotorne, emocionalne, socijalne i

intelektualne znaĉajke koje definiraju stupanj zrelosti u odreĊenom razvojnom periodu. TakoĊer, kolegij

ima za cilj upoznati polaznike i sa razvojno-psihologijskim teorijama i konceptima koji su najviše

doprinjeli razumijevanju ĉovjekova razvoja i njegovih najvaţnijih odrednica.


Uvod u razvojnu psihologiju

- povijest i filozofski korijeni razvojne psihologije,

- biološke osnove ponašanja i razvoja i utjecaj okolinskih faktora na razvoj,

- pristupi izuĉavanju problema razvojne psihologije (psihoanalitiĉki, neoanalitiĉki, bihevioristiĉki,

humanistiĉki, ekološki),

- periodizacija psihiĉkog razvoja

Metodologija istraţivanja ĉovjekovog razvoja

- Vrste metodološkog istraţivanja,

- Metode i tehnike istraţivanja u razvojnoj psihologiji,

Prenatalni razvoj

- zaĉeće,

- germinalni period

- embrionalni period

- fetusni period,

- utjecaj okoline na prenatalni razvoj,

- poremećaji koji nastaju u prenatalnom razvoju

Razdoblje novoroĊenĉeta i dojenĉeta

- tjelesni i psihomotorni razvoj

- kognitivni razvoj

- socijalni i emocionalni razvoj

Period ranog djetinjstva

- Tjelesni i psihomotorni razvoj

- Kognitivni razvoj

- Razvoj govora kod djece

- Socijalni i emocionalni razvoj

Predškolska dob

- Tjelesni razvoj

- Kognitivni razvoj

- Socijalni i emocionalni razvoj

Školska dob

- tjelesni razvoj

- kognitivni razvoj

- socijalni i emocionalni razvoj školske djece

Razdoblje puberteta i adolescencije

- Tjelesni razvoj

- Kognitivni razvoj

- Socijalni i emocionalni razvoj u pubertetu I adolescenciji

Razdoblje rane odrasle dobi

- Tjelesne karakteristike rane odrasle dobi I poĉetak starenja

- Socijalno-emocionalne karakteristike rane odrasle dobi

- Kognitivne promjene uranoj odrasloj dobi

Razdoblje srednjih godina

- Tjelesne karakteristike srednje dobi

- Kognitivne promjene u srednjoj dobi

- Socijalno-emocionalna obiljeţja srednje dobi

-

Razdoblje starosti

- Tjelesna oviljeţja I najĉešće bolesti I poremećaji

- Socio-emocionalne karakteristike I potrebe starih osoba


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava





Provjera steĉenih znanja

Provjera razumijevanja

nauĉenog gradiva sa

praktiĉnim ciljevima


Udţbenik

1. P. Hwang, B. Nillsen: Razvojna psihologija,, Sarajevo, 2000. (cijela knjiga)

2. Ĉudina, M., Andrilović, V: Osnove opće i razvojne psihologije, Zagreb, 1994.

3. Berk, l. (2009) : Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko (str. 345-607)

Dodatna literatura

. R.Vasta, M.Haith i S.Miller.: Djeĉja psihologija, Jastrebarsko, 1998;

Grgin-Lacković, K.: Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, 2006.

Grgin-Lacković, K.: Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, 1994.

Furlan, I: Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Zagreb, 1991.

Piaget, J.Inhelder, B.: Intelektualni razvoj djeteta, Beograd, 1986

D. Wood, Kako djeca misle i uĉe, Zagreb, 1995.


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

napisati i odbraniti esej, te uraditi tri zadaće. Završni

ispit je pismeni i usmeni.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja

i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve

i zadaće programa.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni

uraditi zadaće: psihomotorni i razvoj govora,

teispitivanje konzervacije materije


Zadaća 1 = 10 bodova,




Završni ispit = 60 bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OSJETA I PERCEPCIJE

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar 2



ECTS – bodovi 6




Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, Upoznavanje sa istorijskim razvojem psiholoških ideja do

formiranja psihologije kao samostalne nauke. Student je upoznat sa istorijskim korijenima razvoja

psihologije; predmetom, zadacima i savremenim odreĊenjem psihologije, osnovnim zadacima psihologa i

naĉinima primjene psiholoških saznanja u praksi.


Istorijski korijeni razvoja psihologije; Predmet, zadatak i savremeno odreĊenje psihologije; Struktura

psihologije kao nauke; Strukturalizam; Funkcionalizam; Psihoanaliza; Bihejviorizam; Geštalt psihologija;

Asocijacionizam; Fenomenologija i egzistencijalizam; Humanistiĉka psihologija;Moderna medicina i

fiziologija; Raĉunarska metafora; Kognitivizam ; Postmoderna psihologija








Osnovna literatura:

1. Radonjić, S. (1999). Uvod u psihologiju. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.

2. Hothersall, D. (2002). Povjest psihologije. Zagreb. Naklada slap.

Dodatna literatura:








putom.


programa:





Obveze studenata:













Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski

studij

Godina I.

2. semestar

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da

upoznaju osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u

bosanskohercegovaĉkom) društvu i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati

probleme populacije kojom se u okviru studija pobliţe bave.


1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim

disciplinama

2. Kultura i društvo; svijet u promjeni

3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot

4. Rod i spolnost

5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje

6. Obitelj

7. Zloĉin i devijantnost

8. Rasa, etnicitet i migracije

9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost

10. Rad i ekonomski ţivot

11. Religija i simboli. Magija.

12. Masovni mediji i komunikacija

13. Obrazovanje

14. Metode istraţivanja u sociologiji.


Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje






Osnovna literatura:

1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić

Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition.

New York, Palgrave Macmillan

Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing

(odreĊena poglavlja)

Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag

Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet

Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing

Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus

Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih

teorija




tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni

ispit polaţu se pisanim putom.


izvedbe programa:





Obveze studenata:

Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ;

izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;

završni ispit do 45 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: ŠKOLE I PRAVCI U PSIHOLOGIJI

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Upoznavanje studenata: sa osnovnim karkteristikama psiholoških škola i pravaca ; sa koncepcijom

javljanja i razvoja pojedinih psiholoških škola i pravaca; sa sliĉnostima i razlikama izmeĊu pojedinih škola i

pravaca u pogledu predmeta prouĉavanja, metoda i osnovnih pojmova; sa elementima koji će omogućiti

studentima da kritiĉki posmatraju pojedine škole i pravce


Škole i pravci u psihologiji i njihova istorijska pozadina; Karakteristike pojedinih škola i pravaca; Evropska

psihologija; Psihologija u SAD; Komparacija evropske i ameriĉke psihologije; Eksperimentalne i

neeksperimentalne psihološke škole i pravci; Empiristiĉki i nativistiĉki orijentisane škole i pravci;

Strukturalizam, Funkcionalizam, Asocijacionizam, Bihejviorizam, Geštaltpsihologija, Sovjetska psihološka

škola, Psihoanaliza, Fenomenološka i Egzistencijalna psihologija, Neonalitiĉke škole, Kognitivne teorije,

Zeorije socijalnog uĉenja, Ostale psihološke škole i pravci, Uticaj pojedinih škola i pravaca na savremenu

psihologiju








Osnovna literatura:

1. Marfi, G. (1963). Istorijski uvod u savremenu psihologiju, Beograd: Savremena škola

2. Radonjić, S. (1968). Uvod u psihologiju, Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva

3. Jaroševski, M.G. (1981). Psihologija u XX stoleću, Sarajevo: Svetlost

4. Peĉjak, V. (1984). Stvaranje psihologije, Sarajevo: Svetlost , Beograd: Zavod za udţbenike i

nastavna sredstva

1. Dodatna literatura:

2. Mišĉević, N. (1990). Uvod u filozofiju psihologije, Zagreb: Grafiĉki zavod Hrvatske

Miler, F.L. (2005). Istorija psihologije, Novi Sad, Sremski Karlovci: Izdavaĉka knjiţarnica Zorana

Stojanovića

3. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost

4. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu






putom.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,

te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:













Naziv kolegija: BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi




Cilj predmeta je da studenti dobiju kompletno znanje bioloskim aspektima psihickih funkcija. Cilj će biti

ostvaren ako studenti, pored usvojenog teorijskog znanja, pokaţe i umešnost njegove primene u praksi..


Mogućnosti i istraţivanja biloške osnove psihiĉkog ţivota, Biološke osnove percepcije;Osnovi humane

genetike;Osnovi humane genetike;Osnovi humane genetike;Biološke osnove uĉenja i pamćenja; Biološka

osnova bioloških ritmova, spavanje, san i budnost;Biološke osnove paţnje i radne memorije;Lateralizacija

funkcija CNS, hemisferna specijalizacija, biološke osnove verbalne I neverbalne komunikacije ;Biološke

osnove emocionalnog i seksualnog ponašanja;Biološki aspekti motivacionog ponašanja – unos hrane i

vode;Neurohemisjka osnova ponašanja, adikcija, neurohemisjka osnova poremećaja ponašanja ;Molekularne

i ćelijske osnove kognitivnih funkcija, Biološke osnove inteligencije ;Biološki aspekti stresne reakcije,

psihosomatraska oboljenja




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1 Stevanović, J.: FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA, Autorsko izdanje, Beograd, 2004.

2. Sudakov Sudakov K. V.: FIZIOLOGIJA. Osnovi i funkcionalni sistemi (Prevod: B. Laţetić), Stilos, Novi

Sad, 2002.

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz ovog podruĉja







putom.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,

a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:







bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina preddipl. II

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu

podataka. Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na

osnovu kojih će umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za

istraţivanje te ovladati vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.



Paradigme i vrste istraţivanja.

Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Varijable i indikatori u istraţivanju.

Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.

Populacija i uzorak istraţivanja

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog

poloţaja, mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Projekat istraţivanja,

Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.



Samostalni

zadaci E-uĉenje





Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići:

Sveuĉilište Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska

knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela

educa

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska

knjiga



tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu

istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja

i odbrane skice istraţivanja.


izvedbe programa:



oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova

Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Opći podaci:

Studijski program Studij Psihologija i pedagogija Godina II.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te

ĉimbenicima koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i

osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost

procesiranja informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl.

TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih

znanja u školskim uvjetima.


Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do

adolescencije (razvoj govora, mišljenja);Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ;Pamćenje;

Sposobnosti; Analiza znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na

vjeţbama

Uĉenje i poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;

Evaluacija edukacijskih dostignuća.

.








Osnovna literatura:

1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja;

Vern , Zagreb (Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja)

Dodatna literatura:

1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije

3.Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.

4.V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska

knjiga;

5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja,

Školska knjiga, Zagreb,.

6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology

(3rd ed.).New York: Wiley.

7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and

Bacon.

8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


izvedbe programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10

bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,

završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: KOGNITIVNI RAZVOJ I INTELIGENCIJA

Opći podaci: : izborni

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti –II ciklus studija Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar I



ECTS – bodovi 6



Opće i specifiĉne kompetencije

Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima kognitivne

psihologije, koja se bavi prouĉavanjem procesa koji se obavljaju na podacima dobivenim od naših ĉula

Na koji naĉin primamo odabiremo i osmišljavamo informacije o spoljašnjem svijetu, kako se te

informacije uskladište u pamćenju i kako se koriste u riješavanju razliĉitih vrsta sloţenih i manje

sloţenih problema i relacije opaţanja,jezika i inteligencije.TakoĊer, studenti se trebaju informirati i


procesiranja informacija, percepcije govora ,operantne I dugotrajne memorije,obrade morfologije I

sintakse,karakteristika jeziĉke komunikacije i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste

studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.


Uvod u kognitibnu psihologiju:predmet,metode i tehnike i problemi kognicije; Uticaj razlićitih disciplina na

razvoj kognitivne psihologije; Radni procesi kognitivne obrade i paţnja; Operativna memorija; Dugotrajna

memorija i organizacija znanja; Jezik: Percepcija govora i kognitivna obrada pojedinaĉnih rijeĉi; Kognitivna

obrada morfološki sloţenih rijeĉi,sintaksa i obrada reĉenice; Pragmatika i jeziĉka komunikacija;

Inteligencija;

Vrste inteligencije,sposobnosti; Evaulacija obrazovnog procesa; Evaluacija edukacijskih dostignuća.








Osnovna literatura:

1. Robert J. Sternberg (2005): Kognitivna psihologija,Jastrebsko,Zagreb ( 1., 3., 8. I 9. Poglavlje)

Dodatna literatura:

1. Kostić A.(2010): Kognitivna psihologija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd


3. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.

4. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New

York: Wiley.

5. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kognitivne i opće psihologije.





studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


izvedbe programa:





Obveze studenata:





seminarskog rada do 25 bodova, Završni

ispit do 60 bodova.





www.hercegovina.edcu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA MEDIJA

Opći podaci:

Studijski program

Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, II.

CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 3




Upoznavanje studenata sa psihologijom medija i komunikacije i naĉinima uticaja medija na

ponašanje, percepciju, interpretaciju svijeta i dogaĊaja na pojedinca i grupe

Osposobljavanje studenata za adekvatno korištenje društvenih mreţa u istraţivanjima u psihologiji

medija i njihovog na individue i grupe


Istorija prouĉavanja medija(radio, televizija, novi mediji:kompjuter, internet isl);Uvod u psihologiju

medija; Teorijske postavke;Prosocijalni efekti; Djeĉija televizija; Adolescenti i mediji; Propaganda,

reklama , vjesti i aktuelnosti; Društvene mreţe;Sport; sapunice, Realityna TV, Psihologija medijske

publike


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Giles,D (2003) Media Psychology

2. 2.Baćević LJ.(2004) Efekti medija,Institut društvenih nauka, Beograd

Dodatna literatura:

Struĉna i nauĉna literatura iz oblasti psihologije medija i komunikacija









programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:







bodova.





Opći podaci

Naziv kolegija

PSIHOLOGIJA DAROVITIH

Studijski program Psihologija Godina

studija I.

Smjer Svi smjerovi na I. ciklusu studija. Semestar

studija 2.

Ime i prezime nositelja kolegija

Ime i prezime asistenta


ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru (predavanja-seminara-vjeţbi) 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta za upis kolegija.


Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja nadarenog ponašanja i

nadarenog produkta. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje

pojavavnih oblika nadarenosti, podsticati i razvijati darovitost i kreativnost TakoĊer, jednan od središnjih

ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima


Nauĉni pristup i potrebe za prouĉavanjem darovitosti i nadarenosti;

Sposobnosti,darovitost i kreativnost;

Suvremeni modeli podsticanja i razvijanja darovitosti: naĉin mišljenja,emocionalne karakteristike osobine

liĉnosti;

Razliĉita shvaćanja nadarenosti;

Priroda nadarenostii;

Sposobnosti,motivacija i kreativnost;

Prepoznavanje i identifikacija nadarenih;

Talenti;

Modeli kreativnog riješavanja problema;

Model podsticanja i razvijanja višestrukog talenta

Uloga znanja u razvoju sposobnosti;

Podsticanja i razvijanje kreativnosti na mladjem školskom uzrastu.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je

relevatno)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

E-uĉenje

zadaci


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je

relevantno)

PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pisani ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraţivanje

Projekt

Kontinuirana provjera

znanja

Referat

Praktiĉni rad

Udţbenici

Kobola Alojz(1991) Nadarenost(razumjevanje,prepoznavanje,razvijanje) Školska knjiga Zagreb

Dodatna literatura

- Stojaković P (2000) Darovitost i kreativnost,Zavod za udţbenike I nastavna

sredstva.Srpsko Sarajevo

- Kvašĉev R(1974) Razvijanje stvaralaĉkih sposobnosti kod uĉenika,Zavod za udţbenike I

nastavna sredstva, Beograd

- Kamenov,E.(1998) Kako podrţati darovite,Zbornik 4, Viša škola za vaspitaĉe, Vršac

- Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.

- Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz ovog podruĉja .


Evaluacija


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni predati dva rada (kritiĉki

osvrt i seminar). Završni ispit polaţe se pisanim putom.

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu

ispunili svoje predispitne obveze.


izvedbe programa


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature, za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni

tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene









od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5

Naziv kolegija

OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

Opći podaci

Studijski program Svi studijski program Godina I.



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o

komunikacijama. Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i

smisao ljudskog komuniciranja.


Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe

Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija

Komunikacija i znaĉenje ; Komunikacija i ljudske potrebe

Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija

Komunikacija u grupi ;Komunikacija u organizaciji

Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije

Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Test znanja Kontinuirana provjera

znanja

Esej na temu

prema vlastitom

odabiru

Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja

2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja

Dodatna literatura

1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja

2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja

3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja


Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem.

Pismeni dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih

informacija iz podruĉj kolegija, dok će usmeni dio

ispita biti usmjeren na preispitivanje razumijevanja

nauĉenih sadrţaja, te njihovu primjenu u budućem

praktiĉnom radu.


programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na

neku od tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih

spoznaja te dati svoj kritiĉki osvrt na problematiku

koju su u radu tretirali, te seminar u vidu prikaza

knjige.


Esej = 25 bodova

Seminarski rad = 15 bodova








Naziv kolegija: UVOD U KLINIĈKU PSIHOLOGIJU

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.


Ime suradnika na kolegiju .


ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa podruĉjem kliniĉke psihologije kao specifiĉne discipline i osnovnim

podruĉjima rada kliniĉkog psihologa. Razumjet će probleme i kriterije definiranja normalnog i abnormalnog

ponašanja i doţivljavanja. Usvojiti će znanja o osnovnim paradigmama u kliniĉkoj psihologiji, njhovoj

opravdanosti, kao i o nedostatcima i suvremenim stremljenjima k njihovoj integraciji. Nadalje, studenti će

steći znanja o osnovnim metodama kliniĉke procjene.


Definicija kliniĉke psihologije i njezin odnos sa srodnim disciplinama kroz sliĉnosti i razliĉitosti, Povijest

razvoja kliniĉke psihologije, Modeli normalnog i abnormalnog doţivljavanja i ponašanja, Kriteriji

normalnosti kroz povijest sve do danas, Današnje paradigme u kliniĉkoj psihologiji. Biološka paradigma.

Psihoanalitiĉka paradigma. Paradigma uĉenja. Kognitivna paradigma, Kritiĉki osvrt na posljedice

prihvaćanja samo jedne od paradigmi, Dijateza-stres - prijedlog nove paradime, Osnovne metode kliniĉke

procjene, Podruĉja rada kliniĉkog psihologa, Posebnosti istraţivaĉkih metoda u prouĉavanju abnormalnog

doţivljavanja i ponašanja








Osnovna literatura:

1. Nietzel M.T., Bernstein D.A., Milich R. (2002) Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko:

Naklada Slap (osim poglavlja 9, 12 ,13,14)

Dodatna literatura:

1. Kaplan H.I., Sadock B.J. (1998) Priručnik kliničke psihijatrije, Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Janković J. (1998) Savjetovanje – nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea

3. Corey G. (2003) Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Davison GC, Neale JM. (1999.) Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja. Odabrana

poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap





radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

PohaĊanje nastave, Izrada radnih zadataka, prikaz

znanstvenog ĉlanka, polaganje ispita


Dolazak 10 bodova, Prikaz znanstvenog ĉlanka 30

bodova, završni ispit po literaturi 60 bodova.

.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je studente upoznati s etiologijom razliĉitih poremećaja, kao i sa specifiĉnostima u

psihodijagnostici i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju. Raspravljati će se o mogućnostima rane

socijalizacije, te o rizicima u adolescentskom prijelazu. TakoĊer će se upoznati s psihološkom procjenom te

lijeĉenjem i prevencijom.


Razvojni pristup; Normalan razvoj; Most prema psihopatologiji; Autizam: teško oštećenje u dojenaĉkoj dobi;

Depresija, suicid i posljedice gubitka; Anksiozni poremećaji i pretjerana samokontrola; Poremećaji ophoĊenja i

nedostatna samokontrola; Shizofrenija: teško oštećenje školske dobi i adolescencije; Psihopatološki fenomeni i

rizici u adolescentnom prijelazu; Razvojne posljedice mentalne retardacije; Rizici kod tjelesnih bolesti i

oštećenja mozga; Rizici u interpersonalnom kontekstu: loše postupanje prema djetetu i rastava; Psihološka

procjena; Lijeĉenje i prevencija.








Osnovna literatura:

11. Wenar, C. ( ) Razvojna psihopatologija i psihijatrija od dojenaĉke dobi do adolesccencije, Naklada

Slap, Zagreb.

Dodatna literatura:

1. Ribić, K. (1991.). Psihofiziĉke razvojne teškoće. ITP Forum: Zadar

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će

biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova,

polaganje ispita.



seminarskog rada do 25 bodova, Završni

ispit do 60 bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJSKI INSTRUMENTI

Opći podaci:

Studijski program

Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, II

CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 3




Upoznavanje studenata sa psihologijskim instrumentima i naĉinima izrade,upotrebe i ĉuvanja

instrumenata i dobivenih podataka

Osposobljavanje studenata da za primjenu skala,testova,upitnika u praktiĉnom i nauĉno-istraţivaĉkom

radu


Opis instrumenata, psihometrijska provjera i validizacija; Instrumenti za ispitivanje

liĉnosti(Copersmitov upitnik samopoštovanja,Skala opće samoefikasnosti,Skala za mjerenje opće

koherentnosti,Skalaoptimizma i pesimizma, Skala nade,Skala zadovoljstva ţivotom) Emocionalna

stanja i motivacija(Upitnici emocionalne kompetentnosti,skala afilijativne motivacije,skala motivacije

za roditeljstvo); Interpersonalni odnosi((Skala interpersonalne orijentacije,Skala altruizma,upitnik

braĉne usklaĊenosti)Stavovi: skale stavova o ravnopravnosti polova, prema osobama s teškoćama i i

integraciji djece s posebnim potrebama)Anksioznost, stres i suoĉavanje; Testovi znanja, profesionalne

orijentacije.Nabavka psihologijskih instrumenata


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Grupa autora(2002) Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Filozofski fakultet Zadar

Dodatna literatura:

Struĉna i nauĉna literatura iz oblasti psihologijskih instrumenata









programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:













Naziv kolegija: EMOCIJE I MOTIVACIJA

Opći podaci:


Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 3



ECTS – bodovi 6




Upoznavanje studenata sa: osnovnim pojmovima u oblasti psihologije motivacije i emocija; sa glavnim

teorijskim shvatanjima i pristupima u istraţivanju u oblasti psihologije motivacije i emocija; sa savremenim

saznanjima o fenomenološkim i funkcionalnim aspektima pojedinih motivacionih i emocionalnih procesa.

Osposobljavanje studenata da: koriste osnovnu nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije motivacije i emocija;

da razumeju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da kritiĉki diskutuju

probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i emocija


Osnovni motivacioni pojmovi: motiv, podsticaj, potreba, instinkt, nagon. Teorije motivacije (instinktivistiĉke,

teorije nagona, hedonistiĉke, kognitivne teorije ). Razvoj motiva, klasifikacije i upoznavanje pojedih motiva;

Motivacija i liĉnost. Pristupi u istraţivanju i merenju motivacije. Emocije: pojmovno odreĊenje, opis emocija i

dimenzije emocionalnog doţivljaja, neurofiziološke osnove emocija, telesne promene za vreme emocija,

izraţavanje emocija. Emocije i kultura. Teorije emocija (fiziološke teorije, aktivaciona teorija, kognitivne

teorije, bihejvioristiĉko shvatanje emocija. Razvoj emocija; klasifikacije emocija i upoznavanje pojedinih

emocija.








Osnovna literatura:

1. Kreĉ i Kraĉfild, Elementi psihologije, Nauĉna knjiga, Beograd

2 Ognjenović P.: Psihologija opaţanja, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva

Dodatna literatura:








putom.


programa:





Obveze studenata:













Naziv kolegija: SOCIJALNA PERCEPCIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa osnovnim determinantama procesa percepcije, te socijalnim faktorima koji

doprinose njenom formiranju. Studenti bi ovim kolegijem trebali razviti bolje razumijevanje znaĉaja

perceptivnih procesa za formiranjeimpresija, stavova, sustava vrijednosti, ali i predrasuda, te bolje razumjeti

koliko percepcija kao objektivan saznajni proces moţe biti saturirana netoĉnim i subjektivnim informacijama

koje kao takve ĉine ĉovjekov realitet


Pojam socijalizacije i njen znaĉaj u spoznajnim procesima

Socijalizacija i percepcija

Socijalna percepcija

Pojam atribucije i atribucijski procesi

Stvaranje dojmova o sebi i drugima

Taĉnost percipiranja sebe i drugih

Socijalna percepcija i kultura








Osnovna literatura:

1. Aronson, E.; Wilson, D.T; Akert, R., M.(2005): Socijalna psihologija, Mate d-o.o., Zagreb

2. Pennington, D.(2004): Osnove socijalne psihologije , Naklada Slap, Jastrebarsko

Dodatna literatura:

1. Zvonarević, M (1989) : Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb

2. Korać, Ţ. (1985): Razvoj psihologije opaţanja, Nolit, Beograd

3. Krstić, D. (1999): Psihološki rijeĉnik, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva , Beograd

4. Znanstvene publikacije iz podruĉja socijalne percepcije




ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.


Dolazak 10 bodova, , esej 20 bodova, praktikum 15

bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.





a) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima:

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada je iskazana u koloni (5) nastavnog plana

iskazanog u gornjoj tablici a što omogućava prohodnost studenata sa drugih studija u BiH i

inostranstvu, a prema standardima o kriterijima kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i

Hercegovini.

b) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih i srodnih programa studija:

Prelazak na studij s drugog studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno

povjereništvo. Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin,što student podnosi zahtjev za

prelazak ili nastavak studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na

prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija dostavlja i

uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa zahtjevom za priznavanje ispita i nastavnim programom iz

tih kolegija. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedeno povjerenstvo koje

utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na

temelju prijedloga, kojeg utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi odgovarajuće riješenje koje

se dostavlja studentu.

c) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa :

Predmete iz drugih studijskih programa( tzv. eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom

izboru, s tim što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studijskih programa. Izborni kolegiji

se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog

studija ili koji je nastavio ranije zapoĉet studij i koji je polagao odreĊene ispite, ti ispiti se mogu

priznati kao eksterni izborni kolegiji

d) uvjeti upisa u sledeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sledeću godinu studija te naĉin

završetka studija:

Uvjeti upisa semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student u naĉelu ne

upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili akademske

godine. Processe odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije

predviĊene nastavnim planom za studij psihologije i moţe upisati najviše 32 boda (ECTS). Ako

student tjekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog semestra, do upisa u naredni semestar, onda

moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom.

Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz

kolegije koje upisuje dodati i još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestrazimski-zimski ili

ljetni-ljetni) . Jednako tako , ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari

predviĊenih 30 bodova (ECTS) ne moţe u cjelosti upisati kolegije iz narednog semestra.

Prigodom upisa narednog semestra, student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranije

odgovarajućeg semestra ( zimski-zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko

kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda

(ECTS).

Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite,

student upisuje naredne semestre, po istom naĉinu dok ne poloţi sve ispite.

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnm obranom

završnog preddiplomskog rada.

,

e) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja zasvkai predmet i

Nastava za redovite sudente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se

izvodi tijekom tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne

nastave, sukladno prirodi pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i

završni ispiti. Turnusna nastava se organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi

predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po

posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i

mogućnostima nastavnka i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja nastave, ispiti se

organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se

obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne studente

organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom

procesu i polagati odgovarajuće ispite.

f) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa

Studijski program je maksimalno usklaĊen sa organizacijom rada i dostignućima znanosti i

umjetnosti ne smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima:

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni

sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

e) studij otovoren prema pokretljivosti nastavnika i suradnika



ZNANSTVENO PODRUĈJE: HUMANISTIĈKE ZNANOSTI


DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA

2 .OPĆA PSIHOLOGIJA

1. UVOD

S ciljem osposobljavanja kandidata za rješavanje odgojno-obrazovnih problema te kreiranje

suvremenih sustava koji bi omogućili kvalitetniji obrazovni sustav u široj društvenoj zajednici a

prvenstveno u svim ustanovama koje imaju odgojno-obrazovnu svrhu, kako bi se stvorili uvjeti za

stjecanje kompetencija u podruĉju primjene suvremenih odgojnih i obrazovnih metoda u širokom

spektru obrazovanja, kreiran je master program iz podruĉja humanistiĉkih znanosti

Magistar iz podruĉja humanistiĉkih znanosti će tokom izobrazbe na na istoimenom master programu

steći odgovarajuće kompetencije koje će omogućiti prepoznavanje i rješavanje sloţenih problema sa

kojima se u sustavima suvremenog obrazovanja susreće psiholog: kreiranje, provedba i evaluacija

nastavnih i drugih dopunskih programa, koordinacija aktivnosti izmeĊu nasatvnika i školskog

menadţmenta, kreiranje i realiziranje programa inkluzije u odgojno-obrazovnim institucijama,

savjetovanje te profesionalna orjentacija uĉenika, koordinacija savjetodavne aktivnosti kako uĉenika

tako i nastavnika, te uvoĊenje inovacija u nastavni proces u smislu interaktivnih procesa i praktiĉne

nastave koja bi unutar nastavnog procesa omogućila ne samo lakše i suvislije usvajanje ĉinjeniĉnog

znanja, već i njegovu primjenu u budućim procesima formalnog obrazovanja uĉenika, te kreiranje i

implementiranje rada sa darovitim pojedincima te uvoĊenje strategija za njihovo blagovremeno

prepoznavanje.

Plan i program studija humanistiĉkih znanosti provodit će sukladno europskim standardima uvoĊenja

ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Sposobnosti koje student mora steći u diplomskom studiju su specijalizirane na odgojno-obrazovnu

problematiku i prvenstveno omogućavaju upoznavanje sa suvremenim tredovima i teorijama koje

tretiraju odgojno-obrazovni rad. Studenti će trebati usvojiti znanja koja se tiĉu suvremenih teorija

saznajnih procesa, te uloge intrinziĉnih i ekstrinziĉnih motivaciskih procesa u podruĉju formalno

obrazovne spoznaje, te posebnih podruĉja kao što su teškoće u razvoju, te darovitost i kreativnost.

Akademska titula magistra struke takoĊer podrazumjeva stjecanje kompetencija za praktiĉno

evaluiranje odgojno-obrazovnih programa, te razvijanje osjetljivosti za probleme struke, te će se

proširiti kompetencije studenata u podruĉju metodologije istraţivaĉkog rada, te multivarijatnih

statistiĉkih strategija. TakoĊer, studenti će u okviru ovoga programa steći dodatna znanja iz podruĉja

suvremenih koncepata o razvoju ljudske spoznaje i pristupima testiranja sposobnosti te procjene

odreĊenih aspekata liĉnosti i motivaionih aspekata znaĉajnih za usvajanje znanja.

Završeni će student steći sljedeće kompetencije:

- Biti specijaliziran za razumijevanje problematike i poslova psihologa

- Razumjeti potrebe i specifiĉnosti rada u odgojnim i obrazovnim institucijama

- Poznavati zakonitosti kontinuiraanog i diskontinuiranog djeĉjeg i adolescentnog razvoja te

moći koordinirati izmeĊu nastavnog procesa i specifiĉnih potreba djece i adolescenata

- Prepoznati problematiku nastavnika i struĉnjaka u nastavnom i odgojnom procesu te

odgovoriti na njihove potrebe s ciljem unapjeĊenja odgojno-obrazovnih procesa

- Kreirati strategije koje bi bile uĉinkovite za inkluzivne procese uobrazovanju djece i mladeţi

- SuraĊivati sa nastavnim osobljem s ciljem evaluiranja i unapjeĊivanja nastavnih planova i

programa s ciljem poboljšanja kvaliteta obrazovanja

- Kreiranje i provoĊenje profesionalne orijentacije uĉenika s ciljem daljnjeg profesionalnog

usmjeravanja uĉenika u skladu sa njihovim sposobnostima i interesima

- Kreiranje strategija koje bi omogućavale blagovremeno prepoznavanje darovitih uĉenika te

koordiniranje rada sa nastavnicima s ciljem unaprjeĊenja njihovih sposobnosti

- Osposobljeni sa profesionalnu komunikaciju sa nastavnicima i roditeljima, te za koordiniranje

školskih aktivnosti izmeĊu nastavnog osoblja i školskog menadţmenta

- Prepoznati uĉenike sa teškoćama u radu te adekvatno koordinirati aktivnosti s ciljem

unaprjeĊenja njihova rada

- Asistirati i koordinirati aktivnosti koje bi vodile unaprjeĊenju strategija nastavnoga rada s

ciljem povećanja motivacije uĉenika za rad

- UnaprjeĊivati interakciju izmeĊu roditelja i školskog osoblja

- Provoditi edukaciju razrednih starješina s ciljem unaprjeĊenja komunikacije sa roditeljima te

evaluirati rezultate takve saradnje

- Koordinirati i unaprjeĊivati rad izvannastavnih aktivnosti s ciljem dopunske izobrazbe uĉenika

- Posjedovati sve potrebne kompetencije za nastavak nauĉnog i struĉnog obrazovanja

Struĉni profil magistra opće psihologije obavezan je dio struĉnog osoblja ili voditelj u svim odgojnim

i obrazovnim ustanovama kao što su pred opće ustanove, škole, internati, specijalizirane opće

institucije (za slijepa i slabovidna lica, gluhe i nagluhe osobe, osobe sa teškoćama u razvoju) te

obrazovnim religijskim ustanovama, drţavnim i nevladinim organizacijama koje tretiraju suvremene

probleme odgoja i obrazovanja poput pedagoških zavoda, te svim institucijama koje tretiraju probleme

i evaluaciju odgojnih i obrazovnih programa, sluţbama za razliĉite vidove izobrazbe i prekvalifikacije

kadrova, te znanstvenim i istraţivaĉkim odjelima i ustanovama. Poseban doprinos ovaj profil moţe

pruţiti u sektoru profesionalne orjentacije i prekvalifikacije te evaluaciji i unaprjeĊenju formalnih i

drugih vidova obrazovanja.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Diplomski studij humanistiĉkih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom

diplomskog studija humanistiĉkih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.)

humanistiĉkih znanosti s naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen prvi ciklus preddiplomskog studija ili završen fakultet u

trogodišnjem ili ĉetverogodišnjem trajanju odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo

u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se

mogu upisati i kandidati drugih struka, uz prethodno odobrenje navedenog povjerenstva.

Ovisno o prethodno završenom fakultetu na temelju kojeg se osoba upisala na studij,

navedeno povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti polaganje diferencijalnog ispita, o

ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje odgovarajuće rješenje. Diferencijalni ispit, u

naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru prvog ciklusa

izabranog studija. Nakon što poloţi diferencijalne ispite, student stjeĉe pravo polagati ispite po

nastavnom planu.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.

DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI-ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA

1 2 3 4 5 6 7 8


I. SEMESTAR

Suvremena psihologijska dostignuća u školi

1 1 2 6 Obvezni

Suvremena psihologijska dijagnostika 1 1 2 6 Obvezni

Specijalna pedagogija i inkluzija 1 1 2 6 Obvezni

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki

Psihologijski praktikum 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Emocionalna inteligencija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera

II. SEMESTAR

Darovitost i kreativnost 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija uĉenja i pouĉavanja 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija adolescenata s teškoćama u

razvoju 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija obitelji 1 1 2 6 Opći

Psihološko savjetovanje 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MeĊuljudski odnosi 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)


smjera

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja sa

statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki

Grupa i grupni procesi 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija komunikacije 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija razvojne dobi 1 1 2 6 Obvezni

Stavovi i predrasude 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Profesionalna orijentacija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra drugog smjera

IV. SEMESTAR

Psihometrija 1 1 2 6 Obvezni

Metodološki praktikum iz podruĉja teze 1 1 2 6 Obvezni

Konstrukcija i validacija testova 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija adolescencije 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

Psihologija religioznosti 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: psihologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) humanistiĉkih znanosti, smjer školska psihologija

../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/user/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.MSO/12194592.xlsx#Sheet3!_ftn1



Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DOSTIGNUĆA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija upoznati studente sa suvremenim dostignućima iz podruĉja psihologije kao što su suvremene

spoznaje u oblasti fizioloških osnova psihiĉkog ţivota, kognitivnih i emocionalnih komponenti, uloge

motivacijskih ĉimbenika, povjesni osvrt i suvremeni pristup prouĉavanja ĉovjekova razvoja, te osnova

psihologije svakodnevnog ţivota. Prouĉavanje najvaţnihijih aspekata ĉovjekova funkcioniranja ima za svrhu

pruţiti studentima znanstveni pogled na ljudski razvoj te omogućiti im pribliţavanje problematici ljudskoga

razvoja i svakodnevnice kroz najnovije teorije i istraţivaĉke pristupe u psihologijskoj znanosti.


Suvremeni pristupi biološkim osnovama ĉovjekova razvoja; Suvremena shvaćanja o kognitivnom pristupu;

Suvremena shvaćanja o emocionalnom aspektu razvoja; Suvremena shvaćanja o motivaciji; Suvremena

shvaćanja o istraţivanju ĉovjekova razvoja; Psihologija svakodnevnog ţivota.








Osnovna literatura:

1. K. Warner Schaie; Sherry L. Willis (2000): Psihologija odrasle dobi i starenja. Naklada Slap.

Jastrebarsko.

2. Laura E. Berk (2008):Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko.

3. Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko.

4. Oatley, K. i Jenkins, J.M. (2001). Razumijevanje emocija , Naklada Slap, Jastrebarsko.

5. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert. Socijalna psihologija. Mate naklada.

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije.







putom.


programa:





Obveze studenata:













Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s postupcima kliniĉke procjene, klasifikacijom, dijagnozom i

neuropishološkom procjenom. Osposobiti studente za praktiĉnu primjenu testova kognitivnih funkcija u

psihodijagnostiĉkom postupku, te ih upoznati na koji naĉin napraviti psihološku procjenu, i pritom se

pridrţavati etiĉkih i pravnih pitanja.


Zadaci kliniĉke procjene, Proces kliniĉke procjene, Validnost, Studija sluĉaja u kliniĉkoj psihologiji, Etiĉki

problemi, Intervju, Testovi, Procjena inteligencije, Neuropsihološka procjena, Kliniĉka procjena liĉnosti,

Testovi liĉnosti, MMPI- Minesota multifazni inventar liĉnosti, MCMI-Millonov kliniĉki inventar, NEO PI-R,

Projektivni testovi, Psihološki nalaz-izvještaj








Osnovna literatura:

12. Ćeranić, S. (2011), Kliniĉka procjena liĉnosti i sposobnosti, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Istoĉno

Sarajevo

Dodatna literatura:

1. Berger, J. Psihodijagnostika (1979), Nolit, Beograd . (odabrana poglavlja)

2. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada

Slap. (odabrana poglavlja)

3. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap i Poţega: OŢB

4. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap





radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova:

izlaganje radova; polaganje ispita


Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit 60

bodova.






Naziv kolegija



SPECIJALNA PEDAGOGIJA ZA II CIKLUS

Opći podaci Više studijskih programa

Studijski program Godina IV



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim razvojem i

elementarnim sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji je ĉovjek ometen u

razvoju a s njim i njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za

rad su specifiĉne i neophodno je struĉno studente uvesti u tu problematiku da bi u praksi koristili steĉeno

znanje.


-- Istorijski razvoj specijalne pedagogije

-- Struktura specijalne pedagogije.

-- Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.

-- Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija

-- Dijagnostika i klasifikacija

-- Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu

-- Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.

-- Socijalna kompetencija

-- Emocionalni razvoj

-- Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom

-- Edukacija osoba s mentalnom

-- Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,

-- Srednjoškolska edukacija,

-- Profesionalno osposobljavanje)

-- Porodica i mentalna retardacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava






znanja


Udţbenik

1. Zeĉić. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

Dodatna literatura

Literatura :

1. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-

2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)

UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.

3. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.

4. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje.

Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.

5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom, teţom i

teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju Sveuĉilišta u

Zagrebu, 1994.

6. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog razvoja.

Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2007.

7.Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš

1980.

8.Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.

9.Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove

10.Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno

retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.

11.Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s teškoćama

socijalne integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju


Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni

poloţiti kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu

pismeno.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i

programa

uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu

na oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika)a na

osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su

duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i

obavezno još dvije reference predloţene literature.

Pristupni seminarski rad:

1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i

dati širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi

specijalna pedagogija i defektologija i popis 10

referenci literature koju su izuĉavali .

2. Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu

prema kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu,

centar za socijalni rad i opisati uĉenika sa posebnom

potrebom, ambijent u kome radi ili uĉi kao i njegove

sposobnosti i edukaciju


Zadaća 1. =20 bodova


Završni ispit = 60 bodova

60 do 70 bodova,ocjena D-2

71 do 80 bodova,ocjena C-3

81 do 90 bodova,ocjena B-4

91 do 100 bodova ,ocjenaA-5

www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Općipodaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I. dipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika


Bodovnavrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:

ECTS – bodovi 6



Opće i specifiĉnekompetencije:

Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu

magistarskog rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz

elektronskih i tiskanih izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima.

Moćiće primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova,

diskusijom i interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova,

organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova prema svjetskim metodološkim standardima

APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće osjetljivost za etiku u znanstvenom

stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.


Znanstveneinformacije.

Bazepodataka.

Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.

Argumentacija.

Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.

Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Formiranje uzoraka istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.

Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.

Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.

Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.

Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava


PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad

Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.

Dodatnaliteratura:

Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:

MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb:

Hrvatskipedagoško-knjiţevnizbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad: Autorskoizdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb: Medicinskanaklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.



tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

prikaz tj. analizu znanstvenog ĉlanka. Završni ispit

je u obliku testa.


programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna




Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu

seminarskog rada u vidu analize znanstvenog

ĉlanka; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova

Prikaz monografije– 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za

uspjeh)







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJSKI KURIKULUM



Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar I



ECTS – bodovi 3




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim pravilima i principima izvodjenja nastave

psihologije,psihoĉoških radionica . TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i

razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput znaĉajki

liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija

jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima


Svrha i ciljevi nastave psihologije;Planiranje i priprema nastave i radionice;Izvedba nastavnog sata I

psihološke radionice; Metode pouĉavanja: izlaganje; Metode pouĉavanja: instrukcija; Metode pouĉavanja:

voĊeno i ĉisto otkrivanje; Metode pouĉavanja: rasprava; Metode pouĉavanja: suradniĉko uĉenje; Praćenje i

ocjenjivanje uĉeniĉkog napretka; Usmeno ispitivanje; Pismeno ispitivanje: zadaci objektivnog tipa; Pismeno

ispitivanje: zadaci esejskog tipa; Praćenje i procjena vlastitog rada; Razredni ugoĊaj;Uspostava razredne

discipline








Osnovna literatura:

1. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;



2. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska

knjiga, Zagreb,. Ivić I (2001) Aktivno uĉenje- priruĉnik


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće i edukacijske psihologije







putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:











Opći podaci

Naziv kolegija

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

Studijski program Psihologija Godina

studija I.

Smjer Svi smjerovi na I. ciklusu studija. Semestar

studija 2.

Ime i prezime nositelja kolegija

Ime i prezime asistenta


ECTS – bodovi 3

Broj sati po semestru (predavanja-seminara-vjeţbi) 1+0+1

Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta za upis kolegija.


Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja konstrukta

emocionalne inteligencije. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i

razumijevanje emocija i strategija razvoja emocionalne inteligencije, podsticati i razvijati emocionalnu

inteligenciju TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu

primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima


Poĉetak i razvoj emocionalne inteligencije

Modeli emocionalne inteligencije;

Emocionalna inteligencija u kontekstu teprija inteligencije

Trijarhiĉni pristup inteligenciji R.Sternberga

Teorija višestrukih inteligencija

Relacije izmeĊu emocija i inteligencije;

osnovni tipovi emocionalne inteligencije

Polne razlike u emocionalnosti;

Mjerenje emocionalne inteligencije;

Kontrola i regulacija emocija;

Istraţivanja vezana za emocionalnu inteligenciju

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je

relevatno)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je

relevantno)

PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pisani ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraţivanje

Projekt


znanja

Referat

Praktiĉni rad

Udţbenici

1. Goleman, D (2001): Emocionalna inteligencija, Jastrebsko, Zagreb

Dodatna literatura

1. Boghdanović Ĉurić J. (2013) Stres i školski uspjeh adolescenata, Alu Trebinje

2. Gardner, H. Multiple intelligenes,The teory and practice, Basic Book, New York

3. Salovey, P and Mayer, J.D (2002) Emocionalni razvoj i emocionalna

inteligencija, Eduka, Zagreb

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja EMOCIJA I INTELIGENCIJE.


Evaluacija

Provjera znanja i polaganje

ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni predati dva rada (kritiĉki osvrt

i seminar). Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom

ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe programa


procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja

i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature, za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni

tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i

izvoĊenje ocjene












Naziv kolegija: DAROVITOST I KREATIVNOST

Opći podaci:


Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar II



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja nadarenog ponašanja

I nadarenog produkta. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje

pojavavnih oblika nadarenosti I podsticati I razvijati darovitost I kreativnost TakoĊer, jednan od središnjih

ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima


Nauĉni pristup i potrebe za prouĉavanjem darovitosti i nadarenosti; Sposobnosti,darovitost i kreativnost;

Suvremeni modeli podsticanja i razvijanja darovitosti i kreativnosti u nastavi; Razliĉita shvaćanja

nadarenosti;

Priroda nadarenostii; Sposobnosti,motivacija i kreativnost; Prepoznavanje i identifikacija nadarenih; talenti;

Modeli kreativnog riješavanja problema;Model podsticanja i razvijanja višestrukog talenta

Uloga znanja u razvoju sposobnosti; Podsticanja i razvijanje kreativnosti na mladjem školskom uzrastu.








Osnovna literatura:

13. Kobola Alojz(1991) Nadarenost(razumjevanje,prepoznavanje,razvijanje) Školska knjiga Zagreb

Dodatna literatura:

1. Stojaković P (2000) Darovitost i kreativnost,Zavod za udţbenike I nastavna sredstva.Srpsko Sarajevo

2. Kvašĉev R(1974) Razvijanje stvaralaĉkih sposobnosti kod uĉenika,Zavod za udţbenike I nastavna sredstva,

Beograd

3. Kamenov,E.(1998) Kako podrţati darovite,Zbornik 4, Viša škola za vaspitaĉe, Vršac



Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije, antropologije.


1.






putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; Kritiĉki osvrt na ponuĊeni

tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po

literaturi.


Dolazak 10 bodova




bodova

.Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,






Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA UĈENJA I POUĈAVANJA

Opći podaci: : obavezni


Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar II



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te

ĉimbenicima koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i

osposobiti za ptrepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost

procesiranja informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl.

TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih

znanja u školskim uvjetima


Mnemotehnike;Naĉini uĉenja; Svakodnevno i prospektivno pamćenje; Rastresenost; UnaprjeĊenje

svakodnevnog pamćenja; Modifikacija ponašanja – osnovni pojmovi; Kognitivistiĉki utjecaji na tehnike

modifikacije ponašanja; Nauĉena bespomoćnost; Uĉenje kroz igru; Razvoj socijalnih vještina kod djece ;

Praktiĉni savjeti u radu sa roditeljima; Vjerodostojnost pamćenja u kriviĉnom postupku; Stres i

vjerodostojnost pamćenja.




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

14. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap ( od 167.- 277. str.)


Dodatna literatura:


2. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska

knjiga;

3. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i

obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.

4. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school

psychology (3rd ed.).New York: Wiley.

5. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and

Bacon.


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije uĉenja i edukacijske

psihologije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne

pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.


Dolazak 10

bodova




bodova







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OBITELJI

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim pojmovima I teorijama koje objašnjavaju strukturu I

dinmiku obiteljskog ţivota. Studenti će se u okviru ovog kolegija upoznati sa temeljnim karakteristikama

predbraĉne I braĉne dinamike: predbraĉnim odnosima, braĉnim relacijama, braĉnim zadovoljstvom I

braĉnom nestabilnošću, roditeljstvom, braĉnom nevjerom, te razvodom. TakoĊer, kroz poznavanje

temeljnih odrednica obiteljskog ţivota studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju one braĉne procese

koji su vaţna odrednica braĉne nestabilnosti, te preventivnim metodama za unaprjeĊenje braĉne zajednice.


Povijesno odreĊenje ljubavi izmeĊu muškarca i ţene, Razvoj predbraĉnih partnerskih odnosa, Intimni

braĉni procesi, Braĉna kvaliteta i stabilnost, Roditeljstvo u obitelji, MeĊunaraštajni odnosi u obitelji,

Braĉno nasilje Razvod, Pregled osnovnih terapijskih intervencija u braku i obitelji




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Ĉudina-Obradović, M; Obradović, J.(2006): Psihologija braka I obitelji; Golden-marketing,

Tehniĉka knjiga, Zagreb (poglavlja: Razvoj predbraĉnih odnosa, Braĉna kvaliteta, Braĉna

stabilnost, Razvod, Roditeljstvo, Nasilje u obitelji)

Dodatna literatura:

1. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja

2. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme iz psihologije odraslih. Naklada

slap, jastrebarsko

3. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko

4. Dattillio, F.M.(2012): Kognitivno-biheviralna terapija parova i obitelji. Naklada Slap, Jastrebarsko





pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim

putom.


programa:






zadaće programa.

Obveze studenata: Prikaz knjige, polaganje ispita.


Prikaz knjige 30 bodova, , završni ispit 60

bodova







Naziv kolegija: PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE

Opći podaci: :izborni


Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar IV



ECTS – bodovi 3




Osnovni cilj kolegija je upoznati student sa psihoterapijskim radom, osnovnim psihoterapijskim pravcima

te meĊusobnim sliĉnostima i razlikama izmeĊu razliĉitih psihoterapijskih škola. Nakon odslušanog

kolegija student će posjedovati znanja o razlikama izmeĊu intervencije, savjetovanja i psihoterapije, steći

će teorijske osnove i informacije o teorijskim pretpostavkama razliĉitih psihoterapijskih pravaca, te

tehnikama kojima se sluţe da bi pomogli korisnicima usluga u prevauilaţenju teškoća zbog kojih traţe

profesionalnu pomoć. TakoĊer, student će steći neke od kompleksnih uvida u ciljeve psihoterapijskih

intervencija, te razliĉite naĉine koje razliĉiti psihoterapijski pravci koriste za evaluaciju uspješnosti svojih

tretmana.


Definicije psihoterapije i savjetovanja. Etiĉki principi u savjetovanju i psihoterapiji. Terapijski ugovor i

uspostavljanje terapijskog odnosa. Osnovne komunikacijske vještine u savjetodavnom i terapijskom

procesu. Strukturiranje seanse, definiranje terapijskih ciljeva, planiranje tretmana. Osnovni psihoterapijski

pravci. Psihodinamski prsitup: teorije i tehnike Humanistiĉki pristup: teorije i tehnike . Kognitivni-

bihevioralni psihoterapijski pristup: teorije i tehnike. Integrativni psihoterapijski prsitup: teorija i tehnike

Ostali psihoterapijski pristupi

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad




Osnovna literatura:

1. Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Naklada

Slap.Jastrebarsko;

2. Dumont F., Corsini R.J. (ur.) (2003) Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap

3. Nietzel, M.T., Bernstain, D.A., Milich A. (2001). Uvod u Kliničku psihologiju. Jasterbarsko:

Naklada Slap.

16.

Dodatna literatura:

1. Biro, M., Butollo, W. (ur.) (2003). Kliniĉka psihologija. Novi Sad: Katedra za kliniĉku

psihologiju, Ludvig Maximilians Univerzität

2. Bergin, A.E., Garfield, S.L. (2004). Handbook of psychotherapy and behavior change, New York:

Wiley



uraditi praktiĉni rad (studija sluĉaja).


programa:

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu

na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te


Obveze studenata:

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su

duţni uraditi seminarsku radnju.


Istraţivaĉki projekat = 40 bodova


Pismeni dio ispita = 30 bodova

Umeni dio ispita = 30 bodova







Naziv kolegija: MEĐULJUDSKI ODNOSI U ŠKOLI

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 3




Studenti će biti upoznati sa pojmom meĊuljudskog odnosa, karakteristikama i vidovima meĊuljudskih

odnosa u školi, te faktorima uspješnosti, sa znaĉajem vidovima i naĉinima razgovora, konfliktima,

svaĊama, agresivnošću u školi i njihovom uspješnom prevazilaţenju. Osposobit ćemo ih za primjenu

steĉenih znanja u praksi i kreiranju pozitivne pedagoške klime u školi ili drugoj instituciji u kojoj budu

radili, osposobit ih da prepoznaju prednosti pozitivne komunikacije i uoĉe posljedice negativne, da

uspješno prevazilaze i rješavaju konflikte, svaĊe, njeguju konstruktivnu agresivnost kod uĉeniĉkog i

ostalog kolektiva škole te da podstiĉu pozitivno školsko i razredno – nastavno ozraĉje.


Pojam i vidovi meĊuljudskog odnosa

Karakteristike meĊuljudskog odnosa i faktori uspješnosti

MeĊuljudski odnosi u školi

Faktori uspješnosti meĊuljudskog odnosa u školi

Razgovor u školi, pojam, verbalni i neverbalni, sadrţaji i odnosi, osobine, psihodinamski aspekti,

povratne informacije )

Problemi u školi i njihovo rješavanje

Konflikti u školi i naĉini rješavanja

SvaĊe ( vidovi, posljedice ),

Agresivnost u školi ( konstruktivna, prikrivena ), posljedice.

Školska pedagoška klima

Interakcijsko – komunikacijski aspekt pedagoške klime,

Interakcijsko – komunikacijski aspekt rukovoĊenja školom,

Interakcijsko – komunikacijski odnosi u školi (ravnatelj– nastavnik, pedagog – psiholog- nastavnik,

pedagog- psiholog – uĉenik, nastavnik – nastavnik, nastavnik – uĉenik, uĉenik – uĉenik, ravnatelj–

uĉenik, ravnatelj– struĉne sluţbe , pedagog – roditelji, nastavnik – roditelj ).

Uloga menadţmenta škole i pedagoga – psihologa u podsticanju pozitivne pedagoške klime.




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

17. Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb : Školska knjiga .

18. Bratanić, M. ( 2002 ). Paradoks odgoja. Zagreb:Hrvatska sveuĉilišna naklada

19. Brajša, P. ( 1994 ). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.

20. Domović, V. ( 2003 ). Školsko ozraĉje i uĉinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap

21. Glasser, W. ( 1994 ). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa

22. Hentig, H. ( 1997 ). Humana škola. Zagreb: Educa

23. Jurić, V. ( 1989 ). Razredno- nastavna klima- pozadina uĉeniĉkog rada. Zagreb: Institut za pedagogijska

istraţivanja Filozofskog fakulteta.

24. Selimović, H.i Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku.

Ĉlanci :

1. Tomić, R. MeĊuljudski odnosi u školi, temelj odgojnog djelovanja. Sarajevo : Prosvjetni list. 2002.

2. Tomić, R. Odgojno- obrazovna klima, Sarajevo : Prosvjetni list, 2003.

3. Tomić, R. Konflikti u školi. Zenica: Didaktiĉki putokazi.

4. Tomić, R. Za svaĊu se treba odgajati. 2003. Sarajevo : Prosvjetni list.

5. Osmić, I, Tomić, R. i Šehović, M. Agresivnost u školi. Defektologija. 2006. Tuzla: 355 – 360.

6. Tomić, R., Faktori uspješnosti meĊuljudskih odnosa. Sarajevo : Prosvjetni list. 933 – 2006. 10 -11.

Dodatna literatura:

1. Gordon, T. ( 2008 ). Kako biti uspješan nastavnik. Beograd: Most – kreativni centar.

2. Joksimović, S. ( 2004 ). Komunikacija u nastavi i psihosocijalna klima škole. Pedagogija, br. 2, str. 1 –

11, Bograd.

3. Ledić, J. ( 1996 ). Škola: presocijalna zajednica uĉenika, uĉitelja i roditelja. U : Vrgoĉ, H. (ur. ), ( 1996).

Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉe i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga ).

Zagreb: Hrvatski pedagoško- knjiţevni zbor 203 – 207.

4. Matijević, M. ( 1997 ). Didaktiĉki ĉimbenici odgojno – obrazovnog ozraĉja. U : Školstvo i razredno –

nastavno ozraĉje. Priredili : Bošnjak, B. i Vrgoĉ, H. Zagreb: HPKZ, str. 33 – 44.

5. Previšić, V. ( 1999 ). Suvremena škola: odgojno – socijalna zajednica. U: Vrgoĉ, H. (ur. ) ( 1996 ).

Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉer i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga ).

Zagreb: Hrvatski – pedagoško – knjiţevni zbor, 305 – 308.

6. Previšić, V. ( 1999 ). Škola budućnosti: humana i stvaralaĉka i socijalna zajednica. Napredak; 1 ( 140), 7

– 16.







pisanim putom.


programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i

eseja; predstaviti jednu knjigu po izboru, posjetiti

školu ili vrtić i saĉiniti izviješće o

socioemocionalnoj klimi, prikazati kvalitetu

socioemocionalne klime u školi tijekom osnovnog

školovanja, izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej

10 bodova, 15 bodova, kolokvij 25 bodova,









Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA

STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju

pedagoškog istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog

istraţivanja na osnovu kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu

istraţivanje, obrade i interpretiraju dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju


kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje





Projekt i izvještaj istraţivanja


znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:

Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo:

Jela educa.


Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.




završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu se pisanim putem.


programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se



(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno

seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih

radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;








Naziv kolegija: GRUPA I GRUPNI PROCESI

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim zakonitostima funkcioniranja grupe i grupnim procesima,

te odnosa pojedinca i grupe, kao i meĊugrupnih odnosa. Informiranje o specifiĉnostima istraţivaĉkih

postupaka u istraţivanju grupe, kao i integracije ĉovjeka u socijalnu sredinu, procesima koji naglašavaju

upitnost ĉovjekovog opstanka bez infiltracije u socijalnu sredinu i društveni kontekst koji ga okruţuje.


Grupa:definicija, odnos pojedinca i grupe, kontinuum interpersonalno – grupno, pojavljivanje

kolektivnog ponašanja, elmentarni procesi u grupama, strukturalni aspekti u grupi, socijalni utjecaj u

grupama, meĊugrupni sukob i suradnja, socijalni identitet i meĊugrupni odnosi.


kategorije):







Osnovna literatura:

25. Brown,R.(2004). Grupni procesi. Jastrebarsko:Naklada Slap

Dodatna literatura:

1. Aronson, E. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb.

2. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003): Socijalna psihologija - europske perspektive,

Naklada Slap, Jastrebarsko

3. Havelka, N. (2001): Socijalna percepcija.Beograd: Zavod. za udţbenike i

nastavna sredstva

4. Rot,N.(2004) Znakovi i znaĉenja:verbalna i neverbalna

komunikacija.Beograd:Plato

5. Rotaberg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma: Ĉuvstveni i spoznajni aspekti

prosocijalnog ponašanja, Alinea, Zagreb.






pisanim putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:

Prikaz knjige Gustav Le Bon, Psihologija gomile,

Zagreb, 1920., polaganje ispita.



bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE



Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Ciljkolegija je studenteupoznati s osnovnimkomunikacijskimzakonitostima, vrstamakomunikacije,

teznaĉajuverbalne i neverbalnekomunikacijezakomunikacijskisistemmeĊuljudima. Studenti bi

trebalistećikomunikacijskekompetencijezainterpersonalneodnose, zaprocesesamopredstavljanja i

stvaranjadojmova, asertivnost, tedrugeoblikekomunikacijskihvještina. Kolegijbi

takoĊertrebaoosposobitistudentezaprepoznavanjeodreĊenihznakovaverbalne i neverbalnekomunikacije i

kljuĉnihĉimbenikakojidoprinosenjenojuspješnosti.


Uvod u ljudsku komunikaciju. Znaĉajke interpersonalne komunikacije. Povijest prouĉavanja

interpersonalne komunikacije. Uĉenje komunikacije. Interpersonalna komunikacijska kompetencija.

Konverzacija. UbjeĊivanje. Priroda odnosa. Interpersonalna komunikacija u razliĉitim

odnosima.Smetnje u komunikaciji. Medijacija i konstruktivno rješavanje sukoba. Nenasilna

komunikacija.


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

26. Reardon, K.K. (1998): Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susreću; Alinea, Zagreb

27. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i komunikacija). Jastrebarsko: Naklada

Slap, 2002.

28.

Dodatna literatura:

• Ivić, I. D. Ĉovek kao animal symbolicum. Beograd: Nolit, 1987.

Morris, Pease, A., Pease, B. Velika škola govora tijela. Mozaik knjiga, Zagreb, 2008.

Pease, A. Govor tijela: Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM, 2002.

Lionel Bellenger, Umijeće komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.

Erving Gofman, Kako se predstavljamo u svakodnevnom ţivotu, Geopoetika, Beograd, 2000

Steven A. Beebe, Susan J. Beebe, Mark V. Redmond; Interpersonal comunication: relating to

others, Allyn& Bacon, 1999. Boston

Gahagan, J. (1978). Interpersonalno i grupno ponašanje. Beograd: Nolit.

Stangor, C.(2003). Social groups in action and interaction. New York: Psychology Press.

Peĉnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.

Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, 2006.

Rot, N. Znakovi i znaĉenja: Verbalna i neverbalna komunikacija. Beograd: Nolit, 1982.

Young, L. Govor lica: Kako lice otkriva osobnost. Zagreb: Mozaik knjiga, 1994.

D. Govor tijela: Priruĉnik o ljudskoj vrsti. Zagreb: August Cesarec, 1989






pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:


duţni uraditi dvije zadaće (prikaz knjige i esej).

Osim toga, studenti su duţni istraţivati literaturu

iz navedenih podruĉja.








Od 91 do 100 bodova, ocjenaodliĉan A-5



Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA RAZVOJNE DOBI

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1+1+ 2



Nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita studenti će poznavati tradicionalna i suvremena naĉela,

koncepte, teorije i metode istraţivanja ĉovjekova tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog

razvoja, koje će moći usporeĊivati po razliĉitim kriterijima i kritiĉki evaluirati. Razumjet će ĉinitelje i

procese koji uzrokuju razvojne promjene i nalaze se u njihovoj podlozi. TakoĊer će poznavati teškoće s

kojima se susreću istraţivaĉi razvojnih promjena i mogućnosti njihova otklanjanja te će razviti

osjetljivost za etiĉke dileme u istraţivanjima razvoja, osobito u posebno osjetljivim razvojnim

razdobljima. Kolegij će omogućiti uvid u isprepletenost teorija, istraţivanja i uĉinkovitog rješavanja

praktiĉnih pitanja vezanih uz podruĉje razvojne psihologije i osposobit će studente za kompetentnu

primjenu steĉenih znanja u rješavanju društveno relevantnih pitanja u podruĉju skrbi o osobama razliĉite

ţivotne dobi.


Ciljevi i problemi razvojne psihologije. Osnovni pojmovi razvojne psihologije. Povijest i filozofski

korijeni razvojne psihologije. Periodizacija razvoja i temeljne zakonitosti razvoja. Biološki i okolinski

ĉimbenici razvoja te mehanizmi njihove interakcije. Metodologija istraţivanja razvoja (longitudinalni,

transverzalni i sekvencijalni istraţivaĉki nacrti). Etiĉka naĉela istraţivanja u razvojnoj psihologiji.

Razvojne teorije (psihodinamske – Freud, Erikson; teorije uĉenja – Watson, Skinner, Bandura;

kognitivne – Piaget, Vigotski, Kohlberg; Bronfenbrennerova teorija ekoloških sustava; etološki pristupi

razvoju – Bowlby). Usporedba razvojnih teorija..


kategorije):







Osnovna literatura:

1.Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Djeĉja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 1-4).

Jastrebarsko: Naklada Slap.

2.Berk, L. (2006). Psihologija cjeloţivotnog razvoja (Pogl. 1-3). Jastrebarsko: Naklada Slap.

3.Fulgosi, A. (1982). Teorije liĉnosti (Pogl. 1 i 3). Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz Razvojne psihologije







pisanim putom.


programa:





programa.

Obveze studenata:







bodova.







Naziv kolegija: PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3

Broj sati po semestru 1+0+ 1



Studente upoznati sa povijesnim razvojem profesionalne orijentacije, sa faktorima koji utjeĉu na izbor

zanimanja, sa modelima programa profesionalne orijentacije, podsticati razvoj kreativnih kompetencija,

emocionalnih, socijalnih, te radno – akcionih, moralnih, osposobiti ih za kreiranje i realizaciju programa

profesionalne orijentacije.


Cilj, zadaci i znaĉaj profesionalne orijentacije i pojmovi vaţni za efikasno provoĊenje profesionalne

orijentacije

Korijeni i povijesni razvoj profesionalne orijentacije

Profesionalno informiranje, pojam, karakteristike, vidovi i znaĉaj.

Programiranje profesionalne orijentacije,

Sadrţaji profesionalne orijentacije,

Profesionalna selekcija, cilj, znaĉaj, naĉini, prednosti,

Profesionalna rehabilitacija kao sastavni dio kompleksne rehabilitacije osoba sa posebnim potrebama.

Interdisciplinarni – timski pristup na utvrĊivanju sposobnosti uĉenika.

Faze rada na profesionalnoj orijentaciji uĉenika.

Struĉne sluţbe za profesionalnu orijentaciju i njihova meĊusobna suradnja.

Profesionalno obrazovanje,osposobljavanje za rad,struĉno usavršavanje, prekvalifikacija, specijalizacija

Teorije profesionalne orijentacije

Faktori koji utiĉu na odabir i razvoj karijere

Teorije osobina ili „ teorije osobine – Zahtjevi „

Teorije strukture ili psihodinamiĉno – strukturološke teorije,

Teorije prilagoĊavanja ili razvojne teorije

Teorije odluĉivanja ili motivacijske teorije.

Interaktivne metode s ciljem razvijanja kod uĉenika kompetencija potrebnih za cjeloţivotno upravljanje

karijerom




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Ivanek, A. ( 1993 ): Savjetodavne sluţbe u školama nekih Evropskih drţava, Napredak, 134 ( 1993 ), 1,

str. 84 – 90. Zagreb.

2. Jakelić, F. ( 1993 ). Utjecaj tehnološkog razvitka na profesionalno usmjeravanje, Školski vjesnik, 39. (

1990 / 1993 ) ½, str. 35 – 39, Split.

3. Jelavić, F. ( 1991 ). Izbor zanimanja i profesionalna orijentacija od davnine do naših dana, Istraţivanja

odgoja i obrazovanja, Vol. 8. str. 45 – 57.

4. Koren, I. ( 1977 ): Struĉni timovi u profesionalnoj orijentaciji- Pravila o radu, USIZ za zapošljavanje

Sisak, Sisak.

5. Lipovac, J. ( 1996 ): Psiholozi i psihologija u Hrvatskoj danas. 4. Godišnja konferencija, Opatija. 28. 02

– 01.12. 1996. HPD. Zagreb.

6. Šverko, B. ( 2000 ). Vodiĉ kroz zanimanja – elektroniĉko izdanje: Prilozi vrednovanja profesionalnog

usmjeravanja putem Interneta, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, Sveuĉilišta u Zagrebu.

Zagreb.

7. Profesionalna orijentacija. Pet koraka do odluke o školi zanimanja. Pruruĉnik za trenere. Izdavaĉ: Axel

Sachs, Deutsche Gesellschaft fur Technische Zussamenarbeit GmBH ( GTZ ). Direktor ureda za Bosnu i

Hercegovinu i Hrvatsku, Koordinator i GTZ prosjek TA: „ Prelaz mladih“ u svijet rada na zapadnom

Balkanu u BiH ( Mirza Jusufović i Tanja Junuzović ).

8. Mandić, P. (, Gajanović, N., Babić, V., Rakić, B. ( 1981 ). Profesionalna orijentacija u školi. Sarajevo:

Svjetlost.

9. Ĉehić, E. ( 1990 ).Koje je zanimacije za mene, Model profesionalne orijentacije u funkciji izbora

zanimanja. Subotica: Narodna tehnika.

10. Milić, A. R. ( 1996 ). Uĉenik kao subjekt profesionalne orijentacije. Despotovac: Resavska škola.

Dodatna literatura:

Furlan, I. ( 1984). Primijenjena psihologija uĉenja. Zagreb.

Furlan, I. ( 1985 ). Ĉovjekov psihiĉki razvoj. Zagreb : III izdanje.

Raĉki, J. ( 1982 ). Odgoj i obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju. Zagreb. Obrazovanje i rad 4-5.

Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija djece i omladine s teškoćama u razvoju ( 1985 ). Zagreb

Vinski, D. ( 1969 ). Praćenje u profesionalnoj orijentaciji. Zagreb. Republiĉki zavod za zapošljavanje.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.






pisanim putom.


programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:


eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje




10 bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25

bodova, završni ispit 35 bodova.





Naziv kolegija

PSIHOMETRIJA

Opći podaci

Studijski program Godina



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa metodama i naĉelima mjerenja u psihologiji. U skladu

sa tim studenti se moraju upoznati sa specifiĉnostima i poteškoćama indirektnih mjerenja kakva su

najĉešća u psihologiji, te sa osnovnim metrijskim karakteristikama (objektivnost, osjetljivost,

pouzdanost, valjanost) koje moraju biti zadovoljene da bi se neki test nazvao psihologijskim mjernim

instrumentom. Praktiĉni zadaci kolegija usmjereni su na usvajanje vještina i tehnika koje će polaznicima

omogućiti znanja koja se tiĉu ispitivanja i utvrĊivanja metrijskih karakteristika testova. Poseban znaĉaj

kolegija je da će studenti shvatiti znaĉaj mjerenja u psiologiji, te znaĉaj testa u procesima profesionalne

orijentacije, selekcije i izrade psiholoških profila.


uvod u psihometriju

psihološki mjerni instrumenti

veliĉina, varijabla, konstanta

formiranje rezultata u zadatku i u testu

linerne kombinacije

aritmetiĉka sredina jednostavne linearne kombinacije

varijanca jednostavne linearne kombinacije

indeks lakoće i teţine zadatka

linearne transformacije rezultata

diferencijalno ponderirane linearne kombinacije

objektivnost testa

provjera objektivnosti testa

osjetljivost testa

mjerenje osjetljivosti

distribucija rezultata na prelaganom, primjerenom i preteškom testu

pouzdanost testa

teorija pouzdanosti

metode za odreĊivanje pouzdanosti

valjanost testa

sadrţajna valjanost

prediktivna valjanost

vrste kriterijske valjanosti

regresijska analiza

test kao selekcijsko sredstvo


Predavanja Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Nastava Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska

nastava



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Istraţivanje

Pismena prvjera znanja Kontinuirana provjera

zn.

Praktiĉni rad

Udţbenik

2. Bukvić, A.: Naĉela izrade psiholoških testova, ZZINS, Beograd, 1988.

Dodatna literatura

1. Bucik, V.: Osnovne psihološkog testiranja, FF odsjek psihologije, 1977.

2. Anastasi, A.: Psychological testing, McMillan, New York, 1988.

3. Krković, A. i sur. Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske

statistike, Društvo psihologa SRH, Zagreb i RZ za Zapošljavanje Zagreb, 1966.

4. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa Zagreb, 1992.

Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

uraditi istraţivaĉki rad. Završni ispit je pismeni i

usmeni.


programa





Obveze studenata


duţni sprovesti istraţivanje za koje će prethodno

osmisiti test. Tek nakon pozitivno ocjenjenog

istraţivaĉkog projekta studenti mogu pristupii

ispitu.










Naziv kolegija

METODOLOŠKI PRAKTIKUM IZ PODRUĈJA TEZE

Opći podaci

Studijski program Društvene znanosti, diplomski studij Godina 2.

Ime nositelja kolegija Šifra

MSSC09

Suradnik-ca na kolegiju Obvezni


ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.


Da se studenti uvedu u bit znanstvanog istraţivanja i definiranja problema.

Studenti stjeĉu kompetencije da prepoznaju i definiraju problem istraţivanja i da postave

tezu koju treba dokazati ili opovrgnuti primjenom napodesnijih znanstvenih metoda.

Studenti su nakon prohaĊanja kolegija sposobni da samostalno odrede širinu problema i

koriste se pomoćnim tezama ukoliko je potrebno kako bi rezultat istraţivanja bio

vjerodostojniji.

Studenti razlikuju i jasno definiraju podruĉje, problem i cilj znanstvenog rada što je

preduvjet za kvalitetno i ispoavno postavljenje osnovne i pomoćnih teza u provoĊenju

znanstvenog istraţivanja.

Studenti su osposobljeni da se u zakljuĉnom razmatranju pozovu na postavljenu tezu i

izvedu zakljuĉak provedenog istraţivanja- da li je teza potvrĊena ili odbaĉena


1. Uvod u znaĉaj kolegija i orijentacija, prezentacija sadrţaja silabusa i upoznavanje sa naĉinom

rada i korštenjem literature. Specifiĉnosti obrazovanja modelom praktikuma.

2. Znaĉaj kvalitetnog istraţivanja i potreba društva za novim spoznajama ili odbacivanjem starih

(prevaziĊenih).

3. Vrste znanstvenih istraţivanja i primjena informacionih tehnologija i stetistiĉkih alata. Kada je

istraţivanje znanstveno.

4. Definiranje predmeta i problematike istraţivanja.

5. Cilj i primjena rezultata znanstvenog istraţivanja.

6. Pojam teze i znaĉaj ispravne postavke teze.

7. Pomoćne teze i potreba za njihovom postavkom

8. Postavka teze i korištenje znansvenih metoda dokazivanja teze

9. Postavka teze i znaĉaj korelacione analize rezultata dokazivanja teze

10. OdreĊivanje uzorka prema postavljenoj tezi

11. Analiza podataka i tvrdnje iz teze

12. Interpretacija rezultata i postavke teze ( i pomoćnih teza)

13. Znaĉaj zakljuĉnog razmatranja i obvezni elementi zakljuĉka


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava




rad


Skica postavljanja teze Kontinuirana provjera

znanja


Osnovna literatura:

1. Sakan. M, (2008): Metodologija nauke, Nezavisni univerzitet Banja Luka. Banja Luka

2. Ĉekrlija.S, (2014): Praktikum iz područja teze, praktikum

Dodatna literatura

1. Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Školska knjiga.

2. Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata.




provodi se kontinuirano (tijekom

konzultacija i izvoĎenja nastave).

Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni uraditi skicu definiranja podruĉja

istraţivanja, pdoblema istraţivanja te

postaviti glavnu tezu koju dokazuju i

prema potrebi pomoćnu/e tezu/e.

istraţivanja.

Završni ispit je odbrana pomenute skice

uz diskusiju i dalje smjernice rada na

istraţivanju.


programa

Tijekom semestra prati se prisustvo, angaţiranost

i samostalan rad studenta prema praktikumu, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze


zadaće kolegija.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe

koje praktikum predviĊa.


Uĉešće na predavanjima, vjeţbama

i konsultacijama 10 bodova

Vjeţbe 30 bodova

Skica akcijskog 30 bodova,

Završni ispit 30 bodova.







Naziv kolegija: KONSTRUKCIJA I VALIDACIJA TESTOVA

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je razumijevanje baziĉnih pojmova, definicija i naĉela u domenu psiholoških testova i

testiranja. ; razumijevanje osnovnih problema u podruĉju skaliranja psiholoških atributa; stjecanje

vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata

psihologijskih mjerenja. Kolegij daje pregled osnovnih modela skaliranja psiholoških atributa. Studenti

se upoznaju sa teorijama testova i osnovnim problemima razliĉitih modela psiholoških testiranja.

Predstavljaju se osnovni koraci u konstrukciji testova i upitnika iz domena društvenih znanosti. Kao i

osnovne klasifikacije testova i vrsta testovnih zadataka. Pored konstrukcije testova znaĉajan dio kolegija

će se odnositi na mogućnosti primjene statistiĉkih paketa u validaciji testova i upitnika.


Test i vrste testova, Pojam indikatora varijable , Osobine indikatora varijable, Pojmovi nomološke

mreţe, indikatora i stavki, Testovi zasnovani na nauĉnim teorijama i ad-hoc testovi, SPSS kao statistiĉka

alatka, mogućnosti i ograniĉenja u društvenim naukama, PrilagoĊavanje podataka sa testa bazama

podataka, Izrada normi testa, Skorovi i njihova interpretacija ograniĉenja


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

29. Fajgelj, S. (2009): Psihometrija: Metod i teorija psihološkog merenja, Centar za primenjenu psihologiju,

Beograd.

30. Turjaĉanin, V. I Ĉekrlija, Đ. (2006). Osnovne metode i tehnike u SPSS-u, primjena SPSS-a u društvenim

nukama, Centar za socijalni i kulturni popravak, Banja Luka.

Dodatna literatura:

1. Havelka, N., Kuzmanović, B. I Popadić, D. (1993). Metode i tehnike socijalno psiholoških istraţivanja,

Društvo psihologa, Beograd.







pisanim putom.


programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:





ispitu.


Istraţivaĉki projekat =40 bodova










Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ADOLESCENCIJE

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 4




Cilj kolegija je unaprjeĊivanje znanja o adolescenciji koja zapoĉinje pubertetom i svim promjenama koje

se na psihološkom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i emocionalnom planu dogaĊaju pri

transformaciji djeteta u odraslu osobu. Nakon savladavanja ovog kolegija studenti će biti osposobljeni

znanjem koje će im pomoći da na sustavniji naĉin razumiju specifiĉnosti ovoga razvojnoga doba, a

samim tim i da unaprijede razliĉite praktiĉne vjaštine u radu sa ovom populacijom, ili da u skladu sa

razumijevanjem kompleksnosti dobnog perioda adolescencije na zreliji i sustavniji naĉin formiraju

istraţivaĉke nacrte koji bi eksplorirali brojna veoma aktualna pitanja u svezi sa ovim razvojnim dobom.


OdreĊenje razvojnog doba adolescencije

Adolescencija u kontekstu razliĉitih teorija ĉovjekova razvoja

Metodologija istraţivanja adolescencije

Tjelesni razvoj

Intelektualni razvoj adolescenata

Psihosocijalni razvoj adolescenata

Adolescencija i seksualnost

Profesionalna orijentacija adolescenata ipriprema za rad


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

3. Grgin-Lacković, K. (2006): Psihologija adolescencije, Naklada Slap, Jastrebarsko

4. Berk, L. (2008): Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko

Dodatna literatura:

5. Grgin-Lacković, K. (1994): Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko

6. Grgin-Lacković, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko

7. Ĉuturić, V. (1997): Adolescencija – revolucija i evolucija u razvoju; IP Ţarko Albulj, Beograd

8. Znanstveni ĉlanci iz podruĉja adolescentne psihologije






putom.


programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka; izrada seminarskih

radova: polaganje ispita.


Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit

60 bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA RELIGIOZNOSTI



Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar IV



ECTS – bodovi 4




Cilj kolegija je studente upoznati s psihologijskim obiljeţjima religioznosti. Razvijanje sposobnosti

razmatranja povezanosti suvremenih psihologijskih istraţivanja s drugim podruĉjima istraţivanja. ;

Izloţiti razvoj religioznog stava u razvojnoj dobi kao i osnovne suvremene religiozne pojave s

psihološkog stajališta; Izdvojiti i razlikovati religiozne stavove osoba, stavljajući ih u odnos s

psihološkim dinamikama osobe; Razlikovati svrhovite i nesvrhovite izriĉaje religioznosti; Napisati

seminarski rad o izbranoj temi s podruĉja psihologije religioznosti


Religija i religioznost. Odnos izmeĊu psihologije i teologije. Religija sa stajališta psihologije liĉnosti.

Religija u psihologijskim sustavima. Ljudski razvoj i religioznost. Religija i duševno zdravlje. Vjersko-

psihološki temelji religioznosti. Religioznost u kulturnom kontekstu. Religija i kriminal. Pastoralna

psihologija. Mjerenje religioznosti. Glavni smjerovi suvremene psihologije religije.


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

31. Šito-Ćorić, Š. (2003). Psihologija religioznosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. (izabrani dijelovi

udţbenika)

32. James, W. (1990). Raznolikosti religioznog iskustva. Zagreb: Naprijed. (izabrani dijelovi udţbenika)

Dodatna literatura:

1. Domazet, A. (2007). Teologija i psihologija: mogućnosti i granice dijaloga, Filozofska

istraţivanja, 27(2), 261-278.

2. Frankl, V. E. (2007). Ţivot uvijek ima smisla. Zagreb: Oko tri ujutro.

3. Fromm, E. (2000). Psihoanaliza i religija. Zagreb: V.B.Z.

4. Frankl, V. E. (2001). Bog kojega nismo svjesni. Zagreb: Provincijalat franjevaca trećoredaca.

5. Lütz, M. (2012). Bog – Mala povijest najvećega. Split: Verbum (izabrani dijelovi knjige).

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja psihologije. Tijekom nastave studenti će

biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.






pisanim putom.


programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:











DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI-OPĆA PSIHOLOGIJA

1 2 3 4 5 6 7


I. SEMESTAR

Primjenjena etika u psihologiji 1 1 2 6 Obvezni

Suvremena psihologijska dijagnostika 1 1 2 6 Obvezni

Specijalna pedagogija i inkluzija 1 1 2 6 Obvezni

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki

Psihologijski kurikulum 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Kognitivni razvoj i inteligencija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)


smjera

II. SEMESTAR

Darovitost i kreativnost 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija uĉenja i pouĉavanja 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija adolescenata s teškoćama u razvoju

1 1 2 6 Obvezni

Psihologija obitelji 1 1 2 6 Opći

Psihološko savjetovanje 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MeĊuljudski odnosi 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)


smjera

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja sa

statistikom

1 1 2 6 Zajedniĉki

Multivarijantne statistiĉke metode 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija spoznajnih procesa 1 1 2 6 Obvezni

Osnove kliniĉke psihologije 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija starenja 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Psihologija komunikacije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra Dr.ugog smjera

IV. SEMESTAR

Psihometrija 1 1 2 6 Obvezni

Metodološki praktikum (iz podruĉja teze) 1 1 2 6 Obvezni

Konstrukcija i validacija testova 1 1 2 6 Obvezni

Politiĉka psihologija 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

Razvoj liĉnosti i individualne razlike 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: psihologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) humanistiĉkih znanosti, smjer opća psihologija

../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/user/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.MSO/12194592.xlsx#Sheet3!_ftn1



Naziv kolegija: PRIMJENJENA ETIKA U PSIHOLOGIJI

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, III CIKLUS Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da studenti upoznaju opća etiĉka naĉela u istraţivanju i radu s ljudima.TakoĊer, jedan

od ciljeva kolegija jest i da studenti savladaju etiĉke standarde istraţivanja u psihologiji kao i

standarde profesionalnog ponašanja u praksi.Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali razviti

osjetljivost za etiĉke probleme i mogućnosti njihova prepoznavanja u razliĉitim profesionalnim

situacijama kao i sposobnost analiziranja i kritiĉkog evaluiranja etiĉkih dilema. Trebali bi formirati i

osjećaj odgovornost prema pojedincima, skupinama i institucijama.,


O etici i moralnom rezoniranju općenito;Etika u suvremenoj znanosti;Opća etiĉka naĉela u istraţivanju

i radu s ljudima; Etiĉki principi i pravilnici;Socijalno osjetljiva istraţivanja; Etika i psihologija u

praksi; Etika i psihologijska istraţivanja na posebnim skupinama; Znanstvena vrijednost studije vs.

Narušavanje etiĉkih principa (obmana);Etiĉnost u pouĉavanju, etiĉnost psihologijske struke i etiĉnost

ponašanja studenata na Sveuĉilištu


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Francis, R.D. (2009.). Ethics for psychologists. Blackwell Publishers.

2. Banard, P., Flanagan, C. (2005.) Ethical issues and guidelines in psychology. Routledge,

London.

3. Kodeks etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore

4. Meta‐code of ethics EFPA

5. Etiĉki kodeks APA‐e

Dodatna literatura:








pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:







bodova.








Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6





neuropishološkom procjenom. Osposobiti studente za praktiĉnu primjenu testova kognitivnih funkcija

u psihodijagnostiĉkom postupku, te ih upoznati na koji naĉin napraviti psihološku procjenu, i pritom

se pridrţavati etiĉkih i pravnih pitanja.


Zadaci kliniĉke procjene, Proces kliniĉke procjene, Validnost, Studija sluĉaja u kliniĉkoj psihologiji,

Etiĉki problemi, Intervju, Testovi, Procjena inteligencije, Neuropsihološka procjena, Kliniĉka procjena

liĉnosti, Testovi liĉnosti, MMPI- Minesota multifazni inventar liĉnosti, MCMI-Millonov kliniĉki

inventar, NEO PI-R, Projektivni testovi, Psihološki nalaz-izvještaj


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

33. Ćeranić, S. (2011), Kliniĉka procjena liĉnosti i sposobnosti, Zavod za udţbenike i nastavna

sredstva, Istoĉno Sarajevo

Dodatna literatura:


6. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja.

Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

7. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada

Slap i Poţega: OŢB

8. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju.

Jastrebarsko: Naklada Slap






putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih

radova: izlaganje radova; polaganje ispita



60 bodova.








Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6





neuropishološkom procjenom. Osposobiti studente za praktiĉnu primjenu testova kognitivnih funkcija

u psihodijagnostiĉkom postupku, te ih upoznati na koji naĉin napraviti psihološku procjenu, i pritom

se pridrţavati etiĉkih i pravnih pitanja.


Zadaci kliniĉke procjene, Proces kliniĉke procjene, Validnost, Studija sluĉaja u kliniĉkoj psihologiji,

Etiĉki problemi, Intervju, Testovi, Procjena inteligencije, Neuropsihološka procjena, Kliniĉka procjena

liĉnosti, Testovi liĉnosti, MMPI- Minesota multifazni inventar liĉnosti, MCMI-Millonov kliniĉki

inventar, NEO PI-R, Projektivni testovi, Psihološki nalaz-izvještaj


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

34. Ćeranić, S. (2011), Kliniĉka procjena liĉnosti i sposobnosti, Zavod za udţbenike i nastavna

sredstva, Istoĉno Sarajevo

Dodatna literatura:


10. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja.

Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

11. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada

Slap i Poţega: OŢB

12. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju.

Jastrebarsko: Naklada Slap






putom.


izvedbe programa:






zadaće programa.

Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih

radova: izlaganje radova; polaganje ispita



60 bodova.






Naziv kolegija



SPECIJALNA PEDAGOGIJA ZA II CIKLUS

Opći podaci Više studijskih programa

Studijski program Godina IV



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim

razvojem i elementarnim sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji

je ĉovjek ometen u razvoju a s njim i njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja,

obrazovanja i osposobljavanja za rad su specifiĉne i neophodno je struĉno studente uvesti u tu

problematiku da bi u praksi koristili steĉeno znanje.


-- Istorijski razvoj specijalne pedagogij

-- Struktura specijalne pedagogije.

-- Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.

-- Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija

-- Dijagnostika i klasifikacija

-- Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu

-- Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.

-- Socijalna kompetencija

-- Emocionalni razvoj

-- Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom

-- Edukacija osoba s mentalnom

-- Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,

-- Srednjoškolska edukacija,

-- Profesionalno osposobljavanje)

-- Porodica i mentalna retardacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava




rad



znanja


Udţbenik

2. Zeĉić. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

Dodatna literatura

Literatura :

1. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2):

169-

2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)

UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.

3. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.

4. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za

roditelje.

Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.

5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom,

teţom i

teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju Sveuĉilišta u

Zagrebu, 1994.

6. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog

razvoja.

Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2007.

7.Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom

razvoju.Niš 1980.

8.Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.

9.Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove

10.Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno

retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.

11.Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s

teškoćama socijalne integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju


Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni

poloţiti kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu

pismeno.


izvedbe programa

U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i

uspješnosti realizacije planiranih programa u

odnosu na oĉekivanja i obaveze (studenata i

nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i

zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti

su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija-

Zeĉić i obavezno još dvije reference predloţene

literature.

Pristupni seminarski rad:

3. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu

i dati širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi

specijalna pedagogija i defektologija i popis 10

referenci literature koju su izuĉavali .

4. Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu

prema kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu,

centar za socijalni rad i opisati uĉenika sa

posebnom potrebom, ambijent u kome radi ili

uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju





60 do 70 bodova,ocjena D-2

71 do 80 bodova,ocjena C-3

81 do 90 bodova,ocjena B-4

91 do 100 bodova ,ocjenaA-5



Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Općipodaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

I.

dipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika


Bodovnavrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:

ECTS – bodovi 6



Opće i specifiĉnekompetencije:


Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu

magistarskog rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke

iz elektronskih i tiskanih izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim

radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem

vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim

strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova prema svjetskim

metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće

osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.


Znanstveneinformacije.

Bazepodataka.

Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.

Argumentacija.

Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.

Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Formiranje uzoraka istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.

Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.

Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.

Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.

Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava


PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad

Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.

Dodatnaliteratura:

Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u

Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:

MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb:

Hrvatskipedagoško-knjiţevnizbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad:

Autorskoizdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb:

Medicinskanaklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.



tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

prikaz tj. analizu znanstvenog ĉlanka. Završni

ispit je u obliku testa.


izvedbe programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna


na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u

praktikumu seminarskog rada u vidu analize

znanstvenog ĉlanka; polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova

Prikaz monografije– 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za

uspjeh)







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJSKI KURIKULUM



Ime nositelja




ECTS – bodovi 3




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim pravilima i principima izvodjenja nastave

psihologije,psihoĉoških radionica . TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za

prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja

informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer,

jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u

školskim uvjetima


Svrha i ciljevi nastave psihologije;Planiranje i priprema nastave i radionice;Izvedba nastavnog sata I

psihološke radionice; Metode pouĉavanja: izlaganje; Metode pouĉavanja: instrukcija; Metode

pouĉavanja: voĊeno i ĉisto otkrivanje; Metode pouĉavanja: rasprava; Metode pouĉavanja: suradniĉko

uĉenje; Praćenje i ocjenjivanje uĉeniĉkog napretka; Usmeno ispitivanje; Pismeno ispitivanje: zadaci

objektivnog tipa; Pismeno ispitivanje: zadaci esejskog tipa; Praćenje i procjena vlastitog rada;

Razredni ugoĊaj;Uspostava razredne discipline



kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

2. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;



5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska

knjiga, Zagreb,. Ivić I (2001) Aktivno uĉenje- priruĉnik


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće i edukacijske psihologije







pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:







bodova.







Naziv kolegija: KOGNITIVNI RAZVOJ I INTELIGENCIJA


Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti –II ciklus studija Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 3




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima kognitivne

psihologije, koja se bavi prouĉavanjem procesa koji se obavljaju na podacima dobivenim od naših

ĉula Na koji naĉin primamo odabiremo i osmišljavamo informacije o spoljašnjem svijetu, kako se te

informacije uskladište u pamćenju i kako se koriste u riješavanju razliĉitih vrsta sloţenih i manje

sloţenih problema i relacije opaţanja,jezika i inteligencije.TakoĊer, studenti se trebaju informirati i


procesiranja informacija, percepcije govora ,operantne I dugotrajne memorije,obrade morfologije I

sintakse,karakteristika jeziĉke komunikacije i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste

studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.


Uvod u kognitibnu psihologiju:predmet,metode i tehnike i problemi kognicije; Uticaj razlićitih

disciplina na razvoj kognitivne psihologije; Radni procesi kognitivne obrade i paţnja; Operativna

memorija; Dugotrajna memorija i organizacija znanja; Jezik: Percepcija govora i kognitivna obrada

pojedinaĉnih rijeĉi; Kognitivna obrada morfološki sloţenih rijeĉi,sintaksa i obrada reĉenice;

Pragmatika i jeziĉka komunikacija; Inteligencija;

Vrste inteligencije,sposobnosti; Evaulacija obrazovnog procesa; Evaluacija edukacijskih dostignuća.


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

2. Robert J. Sternberg (2005): Kognitivna psihologija,Jastrebsko,Zagreb ( 1., 3., 8. I 9. Poglavlje)

Dodatna literatura:

7. Kostić A.(2010): Kognitivna psihologija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd



10. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd

ed.).New York: Wiley.



Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kognitivne i opće psihologije.







pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:







bodova.







Naziv kolegija: DAROVITOST I KREATIVNOST

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar II



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja nadarenog

ponašanja I nadarenog produkta. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje

i razumijevanje pojavavnih oblika nadarenosti I podsticati I razvijati darovitost I kreativnost TakoĊer,

jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u

školskim uvjetima


Nauĉni pristup i potrebe za prouĉavanjem darovitosti i nadarenosti; Sposobnosti,darovitost i

kreativnost;

Suvremeni modeli podsticanja i razvijanja darovitosti i kreativnosti u nastavi; Razliĉita shvaćanja

nadarenosti;

Priroda nadarenostii; Sposobnosti,motivacija i kreativnost; Prepoznavanje i identifikacija nadarenih;

talenti;

Modeli kreativnog riješavanja problema;Model podsticanja i razvijanja višestrukog talenta

Uloga znanja u razvoju sposobnosti; Podsticanja i razvijanje kreativnosti na mladjem školskom

uzrastu.


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

35. Kobola Alojz(1991) Nadarenost(razumjevanje,prepoznavanje,razvijanje) Školska knjiga

Zagreb

Dodatna literatura:

6. Stojaković P (2000) Darovitost i kreativnost,Zavod za udţbenike I nastavna sredstva.Srpsko

Sarajevo

7. Kvašĉev R(1974) Razvijanje stvaralaĉkih sposobnosti kod uĉenika,Zavod za udţbenike I

nastavna sredstva, Beograd

8. Kamenov,E.(1998) Kako podrţati darovite,Zbornik 4, Viša škola za vaspitaĉe, Vršac



Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije, antropologije.


2.






pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.


Dolazak 10

bodova




bodova







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA UĈENJA I POUĈAVANJA

Opći podaci: : obavezni


Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar II



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja

te ĉimbenicima koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju

informirati i osposobiti za ptrepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu

sposobnost procesiranja informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne

anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za

praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima


Mnemotehnike;Naĉini uĉenja; Svakodnevno i prospektivno pamćenje; Rastresenost; UnaprjeĊenje

svakodnevnog pamćenja; Modifikacija ponašanja – osnovni pojmovi; Kognitivistiĉki utjecaji na

tehnike modifikacije ponašanja; Nauĉena bespomoćnost; Uĉenje kroz igru; Razvoj socijalnih vještina

kod djece ; Praktiĉni savjeti u radu sa roditeljima; Vjerodostojnost pamćenja u kriviĉnom postupku;

Stres i vjerodostojnost pamćenja.


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

36. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap ( od 167.- 277.

str.)


Dodatna literatura:


6. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb,

Školska knjiga;

7. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i

obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.

8. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school

psychology (3rd ed.).New York: Wiley.

9. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn

and Bacon.


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije uĉenja i edukacijske

psihologije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.






pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.


Dolazak 10

bodova




bodova







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OBITELJI

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim pojmovima I teorijama koje objašnjavaju strukturu I

dinmiku obiteljskog ţivota. Studenti će se u okviru ovog kolegija upoznati sa temeljnim

karakteristikama predbraĉne I braĉne dinamike: predbraĉnim odnosima, braĉnim relacijama, braĉnim

zadovoljstvom I braĉnom nestabilnošću, roditeljstvom, braĉnom nevjerom, te razvodom. TakoĊer,

kroz poznavanje temeljnih odrednica obiteljskog ţivota studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju

one braĉne procese koji su vaţna odrednica braĉne nestabilnosti, te preventivnim metodama za

unaprjeĊenje braĉne zajednice.


Povijesno odreĊenje ljubavi izmeĊu muškarca i ţene, Razvoj predbraĉnih partnerskih odnosa, Intimni

braĉni procesi, Braĉna kvaliteta i stabilnost, Roditeljstvo u obitelji, MeĊunaraštajni odnosi u obitelji,

Braĉno nasilje Razvod, Pregled osnovnih terapijskih intervencija u braku i obitelji


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

2. Ĉudina-Obradović, M; Obradović, J.(2006): Psihologija braka I obitelji; Golden-

marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb (poglavlja: Razvoj predbraĉnih odnosa, Braĉna

kvaliteta, Braĉna stabilnost, Razvod, Roditeljstvo, Nasilje u obitelji)

Dodatna literatura:

5. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja

6. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme iz psihologije odraslih.

Naklada slap, jastrebarsko


8. Dattillio, F.M.(2012): Kognitivno-biheviralna terapija parova i obitelji. Naklada Slap,

Jastrebarsko






putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata: Prikaz knjige, polaganje ispita.



bodova







Naziv kolegija: PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE



Ime nositelja




ECTS – bodovi 3




Osnovniciljkolegija je upoznatistudentesapsihoterapijskimradom,

osnovnimpsihoterapijskimpravcimatemeĊusobnimsliĉnostima i

razlikamaizmeĊurazliĉitihpsihoterapijskihškola. Nakonodslušanogkolegijastudentićeposjedovatiznanja

o razlikamaizmeĊuintervencije, savjetovanja i psihoterapije, stećićeteorijskeosnove i informacije o

teorijskimpretpostavkamarazliĉitihpsihoterapijskihpravaca, tetehnikamakojima se sluţe da bi

pomoglikorisnicimausluga u prevauilaţennjuteškoćazbogkojihtraţeprofesionalnupomoć. TakoĊer,

studentićestećinekeodkompleksnihuvida u ciljevepsihoterapijskihintervencija,

terazliĉitenaĉinekojerazliĉitipsihoterapijskipravcikoristezaevaluacijuuspješnostisvojihtretmana.


Definicije psihoterapije i savjetovanja. Etiĉki principi u savjetovanju i psihoterapiji.Terapijski ugovor i

uspostavljanje terapijskog odnosa, Osnovne komunikacijske vještine u savjetodavnom i terapijskom

procesu. Strukturiranje seanse, definiranje terapijskih ciljeva, planiranje tretmana.Osnovni

psihoterapijski pravci Psihodinamski prsitup: teorije i tehnike Humanistiĉki pristup:

teorije i tehnike . Kognitivni-bihevioralni psihoterapijski pristup: teorije i tehnike. Integrativni

psihoterapijski prsitup: teorija i tehnike Ostali psihoterapijski pristupi


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

4. Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Naklada

Slap.Jastrebarsko;

5. Dumont F., Corsini R.J. (ur.) (2003) Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap

6. Nietzel, M.T., Bernstain, D.A., Milich A. (2001). Uvod u Kliničku psihologiju. Jasterbarsko:

Naklada Slap.

38.

Dodatna literatura:

3. Biro, M., Butollo, W. (ur.) (2003). Kliniĉka psihologija. Novi Sad: Katedra za kliniĉku

psihologiju, Ludvig Maximilians Univerzität

4. Bergin, A.E., Garfield, S.L. (2004). Handbook of psychotherapy and behavior change, New

York: Wiley



uraditi praktiĉni rad (studija sluĉaja).


izvedbe programa:





Obveze studenata:


duţni uraditi seminarsku radnju.












Naziv kolegija: MEĐULJUDSKI ODNOSI U ŠKOLI

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Studenti će biti upoznati sa pojmom meĊuljudskog odnosa, karakteristikama i vidovima meĊuljudskih

odnosa u školi, te faktorima uspješnosti, sa znaĉajem vidovima i naĉinima razgovora, konfliktima,

svaĊama, agresivnošću u školi i njihovom uspješnom prevazilaţenju. Osposobit ćemo ih za primjenu

steĉenih znanja u praksi i kreiranju pozitivne pedagoške klime u školi ili drugoj instituciji u kojoj budu

radili, osposobit ih da prepoznaju prednosti pozitivne komunikacije i uoĉe posljedice negativne, da

uspješno prevazilaze i rješavaju konflikte, svaĊe, njeguju konstruktivnu agresivnost kod uĉeniĉkog i

ostalog kolektiva škole te da podstiĉu pozitivno školsko i razredno – nastavno ozraĉje.


Pojam i vidovi meĊuljudskog odnosa

Karakteristike meĊuljudskog odnosa i faktori uspješnosti

MeĊuljudski odnosi u školi

Faktori uspješnosti meĊuljudskog odnosa u školi

Razgovor u školi, pojam, verbalni i neverbalni, sadrţaji i odnosi, osobine, psihodinamski aspekti,

povratne informacije )

Problemi u školi i njihovo rješavanje

Konflikti u školi i naĉini rješavanja

SvaĊe ( vidovi, posljedice ),

Agresivnost u školi ( konstruktivna, prikrivena ), posljedice.

Školska pedagoška klima

Interakcijsko – komunikacijski aspekt pedagoške klime,

Interakcijsko – komunikacijski aspekt rukovoĊenja školom,

Interakcijsko – komunikacijski odnosi u školi (ravnatelj– nastavnik, pedagog – psiholog- nastavnik,

pedagog- psiholog – uĉenik, nastavnik – nastavnik, nastavnik – uĉenik, uĉenik – uĉenik, ravnatelj–

uĉenik, ravnatelj– struĉne sluţbe , pedagog – roditelji, nastavnik – roditelj ).

Uloga menadţmenta škole i pedagoga – psihologa u podsticanju pozitivne pedagoške klime.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne

kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

39. Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb : Školska knjiga .

40. Bratanić, M. ( 2002 ). Paradoks odgoja. Zagreb:Hrvatska sveuĉilišna naklada

41. Brajša, P. ( 1994 ). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.

42. Domović, V. ( 2003 ). Školsko ozraĉje i uĉinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap

43. Glasser, W. ( 1994 ). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa

44. Hentig, H. ( 1997 ). Humana škola. Zagreb: Educa

45. Jurić, V. ( 1989 ). Razredno- nastavna klima- pozadina uĉeniĉkog rada. Zagreb: Institut za

pedagogijska istraţivanja Filozofskog fakulteta.

46. Selimović, H.i Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u

Travniku.

Ĉlanci :

7. Tomić, R. MeĊuljudski odnosi u školi, temelj odgojnog djelovanja. Sarajevo : Prosvjetni list. 2002.

8. Tomić, R. Odgojno- obrazovna klima, Sarajevo : Prosvjetni list, 2003.

9. Tomić, R. Konflikti u školi. Zenica: Didaktiĉki putokazi.

10. Tomić, R. Za svaĊu se treba odgajati. 2003. Sarajevo : Prosvjetni list.

11. Osmić, I, Tomić, R. i Šehović, M. Agresivnost u školi. Defektologija. 2006. Tuzla: 355 – 360.

12. Tomić, R., Faktori uspješnosti meĊuljudskih odnosa. Sarajevo : Prosvjetni list. 933 – 2006. 10 -11.

Dodatna literatura:

7. Gordon, T. ( 2008 ). Kako biti uspješan nastavnik. Beograd: Most – kreativni centar.

8. Joksimović, S. ( 2004 ). Komunikacija u nastavi i psihosocijalna klima škole. Pedagogija, br. 2, str. 1 –

11, Bograd.

9. Ledić, J. ( 1996 ). Škola: presocijalna zajednica uĉenika, uĉitelja i roditelja. U : Vrgoĉ, H. (ur. ), (

1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉe i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih

pedagoga ). Zagreb: Hrvatski pedagoško- knjiţevni zbor 203 – 207.

10. Matijević, M. ( 1997 ). Didaktiĉki ĉimbenici odgojno – obrazovnog ozraĉja. U : Školstvo i razredno –

nastavno ozraĉje. Priredili : Bošnjak, B. i Vrgoĉ, H. Zagreb: HPKZ, str. 33 – 44.

11. Previšić, V. ( 1999 ). Suvremena škola: odgojno – socijalna zajednica. U: Vrgoĉ, H. (ur. ) ( 1996 ).

Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉer i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga ).

Zagreb: Hrvatski – pedagoško – knjiţevni zbor, 305 – 308.

12. Previšić, V. ( 1999 ). Škola budućnosti: humana i stvaralaĉka i socijalna zajednica. Napredak; 1 ( 140),

7 – 16.







pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:


eseja; predstaviti jednu knjigu po izboru, posjetiti

školu ili vrtić i saĉiniti izviješće o

socioemocionalnoj klimi, prikazati kvalitetu

socioemocionalne klime u školi tijekom osnovnog

školovanja, izrada seminarskih radova: izlaganje




10 bodova, 15 bodova, kolokvij 25 bodova,









Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA

STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6





Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju

pedagoškog istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki

konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke

instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju


kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje



kategorije):



Projekt i izvještaj istraţivanja


znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:

Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja.

Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim

znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.




završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu se pisanim putem.


izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se




zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno

seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih

radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;








Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA SPOZNAJNIH PROCESA

Opći podaci:obvezni

Studijski program Godina II

Ime nositelja

kolegija/nastavnika II ciklus



ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije


Cilj kolegija je studente upoznati sa strukturom i razvojem sposobnosti, te sa najbitnijim ĉimbenicima

koji najviše doprinose razvoju sposobnosti. U okviru ovog kolegija student će se upoznati sa

temeljnim odrednicama hereditarnih I okolinskih ĉimbenika razvoja kompetencija te najistaknutijih

paradigm uĉenja I nasljeĊa kao odrednice razvoja. TakoĊer, student će steći I neka temeljna znanja o

inteligenciji, najbitnijim teorijskim principima, mjerenju inteligencije te ogranićĉenjima testovnog

pristupa prouĉavanja sposobnosti. TakoĊer, jedan od bitnih ciljeva kolegija jeste upoznati student sa

implikacijama individualnih razlika u praksi te mogućnostima poboljšanja uĉinka djece I mladih na

temelju poznavanja njihovih sposobnosti


Teorije djeĉijeg razvoja. Metodologija prouĉavanja djeĉijeg razvoja. Kognitivni razvoj. Pristup

testiranja inteligencije. Teorija Vygotskog. Individualne razlike u kognitivnom razvoju. Uĉenje u

školi. Posljedice apstraktnog mišljenja . Spolne razlike u sposobnostima. Odabir zanimanja .

Uĉenici u odrasloj dobi


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Udţbenici


2. Vasta, R.; Haitk, M.; Miller, S.;(1999): djeĉja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja obitelji i obiteljske dinamike






predati dva rada (kritiĉki osvrt i nacrt istraţivanja).

Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom

ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili

svoje predispitne obveze


izvedbe programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u

odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i

nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature, za sve studente: kritiĉki

osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog rada, i

završni ispit po literaturi

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:




Izradaseminarskog rada do 30 bodova,








Naziv kolegija: UVOD U KLINIĈKU PSIHOLOGIJU

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa podruĉjem kliniĉke psihologije kao specifiĉne discipline i

osnovnim podruĉjima rada kliniĉkog psihologa. Razumjet će probleme i kriterije definiranja

normalnog i abnormalnog ponašanja i doţivljavanja. Usvojiti će znanja o osnovnim paradigmama u

kliniĉkoj psihologiji, njhovoj opravdanosti, kao i o nedostatcima i suvremenim stremljenjima k

njihovoj integraciji. Nadalje, studenti će steći znanja o osnovnim metodama kliniĉke procjene.


Definicija kliniĉke psihologije i njezin odnos sa srodnim disciplinama kroz sliĉnosti i razliĉitosti,

Povijest razvoja kliniĉke psihologije, Modeli normalnog i abnormalnog doţivljavanja i ponašanja,

Kriteriji normalnosti kroz povijest sve do danas, Današnje paradigme u kliniĉkoj psihologiji. Biološka

paradigma. Psihoanalitiĉka paradigma. Paradigma uĉenja. Kognitivna paradigma, Kritiĉki osvrt na

posljedice prihvaćanja samo jedne od paradigmi, Dijateza-stres - prijedlog nove paradime, Osnovne

metode kliniĉke procjene, Podruĉja rada kliniĉkog psihologa, Posebnosti istraţivaĉkih metoda u

prouĉavanju abnormalnog doţivljavanja i ponašanja


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

2. Nietzel M.T., Bernstein D.A., Milich R. (2002) Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Naklada

Slap (osim poglavlja 9, 12 ,13,14)

Dodatna literatura:

4. Kaplan H.I., Sadock B.J. (1998) Priručnik kliničke psihijatrije, Jastrebarsko: Naklada Slap.

5. Janković J. (1998) Savjetovanje – nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea

6. Corey G. (2003) Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Davison GC, Neale JM. (1999.) Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja. Odabrana

poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap







putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:

PohaĊanje nastave, Izrada radnih zadataka, prikaz

znanstvenog ĉlanka, polaganje ispita


Dolazak 10 bodova, Prikaz znanstvenog ĉlanka

30 bodova, završni ispit po literaturi 60 bodova.

.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA STARENJA

Opći podaci:

Studijski program Humanistiĉkih znanosti Godina II

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije


Ciljkolegija je studenteupoznatisatemeljnimodrednicamastarenja, procesimakojiobiljeţavajutreću ţ

Ivotnu dob teizazovimasakojima se osobeovedobisuoĉavaju. Student ćeimatimogućnost da se

upoznajusavelikimrasponomindividualnihrazlika u starosti, tefaktorimakojisuuzroĉnicitihrazlika.

TakoĊer, kolegij se bavipsihhološkimposljedicamaprocesapoputumirovljenja, gubitkabraĉnogpartnera,

gubitkaprijatelja I straha od bolesti I smrti,

tetipiĉnimteškoćamakojeobiljeţavajuovajrazvojniperiod.posebanznaĉajovogkolegija je uvid u

specifiĉnostmetodologijeistraţivanjastarihosoba I teškoćasakojima se psiholozi u

ovakvimistraţivanjimasuoĉavaju


Karakteristike srednje dobi. Starost. Metodologija istraţivanja odraslih i starosti. Umirovljenje.

Liĉnost i motivacija. Mentalniporemećaji i smrt.


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Udţbenik

1. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja; naklada Slap,

Jastrebarsko

Dodatna literatura:

1. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme i8zpsihologije odraslih.

Naklada slap, jastrebarsko


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja obitelji i obiteljske dinamike

Tijekomnastavestudenti ćebitiupućeninaostaludopunskuliteraturu.



se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim

terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni predati dva rada (kritiĉki osvrt i nacrt

istraţivanja). Završni ispit polaţe se pisanim

putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti

koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.


izvedbe programa:



u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i

nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature, za sve studente:

kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog

rada, i završni ispit po literaturi


Prisustvonastavi(za redovne) do 10 bodova,



Izradaseminarskograda do 30 bodova,





od 91 do 100 bodova ocjenaodliĉan A-5



Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE



Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 3




Ciljkolegija je student upoznati s osnovnim komunikacijskim zakonitostima, vrstama komunikacije, te

znaĉaju verbalne i neverbalne komunikacije za komunikacijski system meĊu ljudima. Studenti bi

trebali steći komunikacijske kompetencije za interpersonalne odnose, za procese samopredstavljanja i

stvaranja dojmova, asertivnost, te druge oblike komunikacijskihvještina. Kolegij bi takoĊer trebao

osposobit student za prepoznavanje odreĊenih znakova verbalne i neverbalne komunikacije i kljuĉnih

ĉimbenika koji doprinose njenoj uspješnosti.


Uvod u ljudsku komunikaciju. Znaĉajke interpersonalne komunikacije. Povijest prouĉavanja

interpersonalne komunikacije. Uĉenje komunikacije. Interpersonalna komunikacijska kompetencija.

Konverzacija. UbjeĊivanje. Priroda odnosa. Interpersonalna komunikacija u razliĉitim

odnosima.Smetnje u komunikaciji. Medijacija i konstruktivno rješavanje sukoba. Nenasilna

komunikacija.


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

47. Reardon, K.K. (1998): Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susreću; Alinea, Zagreb

48. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i komunikacija). Jastrebarsko: Naklada

Slap, 2002.

49.

Dodatna literatura:

• Ivić, I. D. Ĉovek kao animal symbolicum. Beograd: Nolit, 1987.

Morris, Pease, A., Pease, B. Velika škola govora tijela. Mozaik knjiga, Zagreb, 2008.

Pease, A. Govor tijela: Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM,

2002.

Lionel Bellenger, Umijeće komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.

Erving Gofman, Kako se predstavljamo u svakodnevnom ţivotu, Geopoetika, Beograd, 2000

Steven A. Beebe, Susan J. Beebe, Mark V. Redmond; Interpersonal comunication: relating to

others, Allyn& Bacon, 1999. Boston

Gahagan, J. (1978). Interpersonalno i grupno ponašanje. Beograd: Nolit.

Stangor, C.(2003). Social groups in action and interaction. New York: Psychology Press.

Peĉnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.

Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek,

2006.

Rot, N. Znakovi i znaĉenja: Verbalna i neverbalna komunikacija. Beograd: Nolit, 1982.

Young, L. Govor lica: Kako lice otkriva osobnost. Zagreb: Mozaik knjiga, 1994.

D. Govor tijela: Priruĉnik o ljudskoj vrsti. Zagreb: August Cesarec, 1989






pisanim putom.


izvedbe programa:





Obveze studenata:


duţni uraditi dvije zadaće (prikaz knjige i esej).

Osim toga, studenti su duţni istraţivati literaturu

iz navedenih podruĉja.








Od 91 do 100 bodova, ocjenaodliĉan A-5

Naziv kolegija

PSIHOMETRIJA

Opći podaci

Studijski program Godina



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa metodama i naĉelima mjerenja u psihologiji. U

skladu sa tim studenti se moraju upoznati sa specifiĉnostima i poteškoćama indirektnih mjerenja kakva

su najĉešća u psihologiji, te sa osnovnim metrijskim karakteristikama (objektivnost, osjetljivost,

pouzdanost, valjanost) koje moraju biti zadovoljene da bi se neki test nazvao psihologijskim mjernim

instrumentom. Praktiĉni zadaci kolegija usmjereni su na usvajanje vještina i tehnika koje će

polaznicima omogućiti znanja koja se tiĉu ispitivanja i utvrĊivanja metrijskih karakteristika testova.

Poseban znaĉaj kolegija je da će studenti shvatiti znaĉaj mjerenja u psiologiji, te znaĉaj testa u

procesima profesionalne orijentacije, selekcije i izrade psiholoških profila.


uvod u psihometriju

psihološki mjerni instrumenti

veliĉina, varijabla, konstanta

formiranje rezultata u zadatku i u testu

linerne kombinacije

aritmetiĉka sredina jednostavne linearne kombinacije

varijanca jednostavne linearne kombinacije

indeks lakoće i teţine zadatka

linearne transformacije rezultata

diferencijalno ponderirane linearne kombinacije

objektivnost testa

provjera objektivnosti testa

osjetljivost testa

mjerenje osjetljivosti

distribucija rezultata na prelaganom, primjerenom i preteškom testu

pouzdanost testa

teorija pouzdanosti

metode za odreĊivanje pouzdanosti

valjanost testa

sadrţajna valjanost

prediktivna valjanost

vrste kriterijske valjanosti

regresijska analiza

test kao selekcijsko sredstvo


Predavanja Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje

nastava Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska

nastava




rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Istraţivanje

Pismena prvjera znanja Kontinuirana provjera

zn.

Praktiĉni rad

Udţbenik

3. Bukvić, A.: Naĉela izrade psiholoških testova, ZZINS, Beograd, 1988.

Dodatna literatura


2. Anastasi, A.: Psychological testing, McMillan, New York, 1988.

3. Krković, A. i sur. Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske

statistike, Društvo psihologa SRH, Zagreb i RZ za Zapošljavanje Zagreb,

1966.


Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni


usmeni.


izvedbe programa





Obveze studenata





ispitu.










Naziv kolegija

METODOLOŠKI PRAKTIKUM IZ PODRUĈJA TEZE

Opći podaci

Studijski program Društvene znanosti,humanistiĉke znanosti

diplomski studij

Godina 2.

Ime nositelja kolegija Šifra

MSSC09

Suradnik-ca na kolegiju Obvezni


ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.


Da se studenti uvedu u bit znanstvanog istraţivanja i definiranja problema.

Studenti stjeĉu kompetencije da prepoznaju i definiraju problem istraţivanja i da postave

tezu koju treba dokazati ili opovrgnuti primjenom napodesnijih znanstvenih metoda.

Studenti su nakon prohaĊanja kolegija sposobni da samostalno odrede širinu problema i

koriste se pomoćnim tezama ukoliko je potrebno kako bi rezultat istraţivanja bio

vjerodostojniji.

Studenti razlikuju i jasno definiraju podruĉje, problem i cilj znanstvenog rada što je

preduvjet za kvalitetno i ispoavno postavljenje osnovne i pomoćnih teza u provoĊenju

znanstvenog istraţivanja.

Studenti su osposobljeni da se u zakljuĉnom razmatranju pozovu na postavljenu tezu i

izvedu zakljuĉak provedenog istraţivanja- da li je teza potvrĊena ili odbaĉena


14. Uvod u znaĉaj kolegija i orijentacija, prezentacija sadrţaja silabusa i upoznavanje sa naĉinom

rada i korštenjem literature. Specifiĉnosti obrazovanja modelom praktikuma.

15. Znaĉaj kvalitetnog istraţivanja i potreba društva za novim spoznajama ili odbacivanjem starih

(prevaziĊenih).

16. Vrste znanstvenih istraţivanja i primjena informacionih tehnologija i stetistiĉkih alata. Kada je

istraţivanje znanstveno.

17. Definiranje predmeta i problematike istraţivanja.

18. Cilj i primjena rezultata znanstvenog istraţivanja.

19. Pojam teze i znaĉaj ispravne postavke teze.

20. Pomoćne teze i potreba za njihovom postavkom

21. Postavka teze i korištenje znansvenih metoda dokazivanja teze

22. Postavka teze i znaĉaj korelacione analize rezultata dokazivanja teze

23. OdreĊivanje uzorka prema postavljenoj tezi

24. Analiza podataka i tvrdnje iz teze

25. Interpretacija rezultata i postavke teze ( i pomoćnih teza)

26. Znaĉaj zakljuĉnog razmatranja i obvezni elementi zakljuĉka


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava




rad


Skica postavljanja teze Kontinuirana provjera

znanja


Osnovna literatura:

3. Sakan. M, (2008): Metodologija nauke, Nezavisni univerzitet Banja Luka. Banja Luka

4. Ĉekrlija.S, (2014): Praktikum iz područja teze, praktikum

Dodatna literatura

3. Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.


4. Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata.




provodi se kontinuirano (tijekom

konzultacija i izvoĎenja nastave).

Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni uraditi skicu definiranja podruĉja

istraţivanja, pdoblema istraţivanja te

postaviti glavnu tezu koju dokazuju i

prema potrebi pomoćnu/e tezu/e.

istraţivanja.

Završni ispit je odbrana pomenute skice

uz diskusiju i dalje smjernice rada na

istraţivanju.


izvedbe programa

Tijekom semestra prati se prisustvo, angaţiranost

i samostalan rad studenta prema praktikumu, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze


zadaće kolegija.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe

koje praktikum predviĊa.


Uĉešće na predavanjima, vjeţbama

i konsultacijama 10 bodova

Vjeţbe 30 bodova

Skica akcijskog 30 bodova,

Završni ispit 30 bodova.







Naziv kolegija: KONSTRUKCIJA I VALIDACIJA TESTOVA

Opći podaci:


Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je razumijevanje baziĉnih pojmova, definicija i naĉela u domenu psiholoških testova i

testiranja. ; razumijevanje osnovnih problema u podruĉju skaliranja psiholoških atributa; stjecanje

vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata

psihologijskih mjerenja. Kolegij daje pregled osnovnih modela skaliranja psiholoških atributa.

Studenti se upoznaju sa teorijama testova i osnovnim problemima razliĉitih modela psiholoških

testiranja. Predstavljaju se osnovni koraci u konstrukciji testova i upitnika iz domena društvenih

znanosti. Kao i osnovne klasifikacije testova i vrsta testovnih zadataka. Pored konstrukcije testova

znaĉajan dio kolegija će se odnositi na mogućnosti primjene statistiĉkih paketa u validaciji testova i

upitnika.


Test i vrste testova, Pojam indikatora varijable , Osobine indikatora varijable, Pojmovi nomološke

mreţe, indikatora i stavki, Testovi zasnovani na nauĉnim teorijama i ad-hoc testovi, SPSS kao

statistiĉka alatka, mogućnosti i ograniĉenja u društvenim naukama, PrilagoĊavanje podataka sa testa

bazama podataka, Izrada normi testa, Skorovi i njihova interpretacija ograniĉenja


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

50. Fajgelj, S. (2009): Psihometrija: Metod i teorija psihološkog merenja, Centar za primenjenu

psihologiju, Beograd.

51. Turjaĉanin, V. I Ĉekrlija, Đ. (2006). Osnovne metode i tehnike u SPSS-u, primjena SPSS-a u

društvenim nukama, Centar za socijalni i kulturni popravak, Banja Luka.

Dodatna literatura:

3. Havelka, N., Kuzmanović, B. I Popadić, D. (1993). Metode i tehnike socijalno psiholoških

istraţivanja, Društvo psihologa, Beograd.







pisanim putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:





ispitu.


Istraţivaĉki projekat =40 bodova










Naziv kolegija: POLITIĈKA PSIHOLOGIJA


Studijski program

Studij humanistiĉkih znanosti-ŠKOLSKA

PSIHOLOGIJA Godina II.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 4




Cilj kursa je da studenti usvoje definiciju i razumiju podruĉje politiĉke psihologije u odnosu na

druge grane psihologije i ostale društvene nauke. Treba da shvate i razumiju kako i zašto ljudi

pokazuju odrĊene aspekte politiĉkog ponašanja u nekim društvenim kontekstima.Ishodi uĉenja:

Student dobija osnovne teorijske postavke iz oblasti politiĉke psihologije. Student razumije i u stanju

je da konceptualizuje istraţivanja iz politiĉke psihologije.


Uvod upolitiĉku psihologiju;Liĉnost i politika;Kognicija, socijalni identitet, emocije i stavovi u

politiĉkoj psihologiji;Politiĉka psihologija društvenih grupa; Studije politiĉkih voĊa;Glasanje, mediji i

tolerancija.

Politiĉka psihologija rase i etniciteta;Politiĉka psihologija i nacionalizam;Politiĉka psihologija i

ekstremisti.

Politiĉka psihologija i meĊunarodni konflikti.


kategorije):



Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Šiber, I. (1998) Osnove politiĉke psihologije. Zagreb: Politiĉka kultura.

2.Cottam, M., Dietz-Uhler, B., Mastors, E. and Preston, T. (2004) Introduction to Political

Psychology.NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja psihologije. Tijekom nastave studenti

će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.






pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti Dva puta tijekom semestra bit će izvršena

izvedbe programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:


eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje



Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej

10 bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25

bodova, završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: RAZVOJ LIĈNOSTI I INDIVIDUALNE RAZLIKE


Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 4




Osnovni cilj ovog kolegija je upoznatistudente sa dinamikom i procesima razvoja liĉnosti kao i sa

razmatranje liĉnosti na osnovu prouĉavanja individualnih razlika. U skladu sa tim studentima će se i iz

drugih uglova predstaviti koncepti psihiĉkog razvoja, individualnih razlika, znaĉaja socijalnih faktora,

nomotetskog i idiografskog pristupa prouĉavanju liĉnosti, osobina liĉnosti i temperamenta. U

razmatranju razvojnoga spekta liĉnosti obratit će se paţnja na concept aetapnog razvoja, pojmove

razvojne krize i konflikta, vaţno stranog djetinjstva i uticaj okruţenja i posebno na razvoj psiholoških

struktura liĉnosti. Sa druge strane, u razmatranju psihologije individualnih razlikaće se akcenat

postaviti na danas prihvaćene teorije baziĉnih osobina liĉnosti. Posebna vaţnost će biti data

metodološkim pravilima koja je nuţno poznavati ukoliko se prouĉava razvojni aspect liĉnosti i ukoliko

se prouĉavaju odnosi izmeĊu razliĉtih struktura liĉnosti


pojam psihološkog i fiziĉkog razvoja

istraţivaĉke metode u prouĉavanju

psihiĉkog razvoja

odnos fiziĉkog razvoja i struktura

liĉnosti

razvoj kognitivnih struktura

pojma individualnih razlika u

psihologiji liĉnosti

istraţivaĉke metode i tehnike u

prouĉavanju individualnih razlika

faktorska analiza i analiza grupisanja

faktorske teorije liĉnosti

razvojni stadiji, krize i konflikti

teorije razvoja liĉnosti

znaĉaj socijalnih faktora

leksiĉke teorij eliĉnosti

biološke teorij eliĉnosti

self-koncept


kategorije):



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Smederevac, S. i Mitrović, D. (2006). Liĉnost;; Metodi i modeli, Centar za primenjenu

psihologiju, Beograd.

2. Smiljanić, V. (1989). Razvojna psihologija, Savez društava psihologa Srbije, Beograd.

Dodatna literatura:

6. Hall, C.S., and Lindzey, G. (1978). Theories Of Personality, Wiley and Co. New York.


.




usmeni.


izvedbe programa:




postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata:





ispitu.


.Istraţivaĉki projekat = 40 bodova






d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj

tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili za nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava se

rješenjem dekana. Prelazak ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev

za prelazak ili nastavak studija, kojeg uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom odobrava

prodekan za nastavu. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, moţe,

uz zahtjev za prelazak, ili naknadno, dostaviti i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa

zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra

prodekan za nastavu uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom, uzimajući u obzir, kod

pojedinih struka i diferencijalne ispite, te utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu

odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi prodekan za

nastavu, dekan donosi odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra

studija odgojnih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim

kolegijima na poĉetku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu.

Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne

semestre. U jednom semestru student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student

postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i

do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom

odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz sljedećeg

odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti

primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i

umjetnosti ne smatra se novim studijskim programom.

Studisjki program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

sveuĈiliŠte hercegovina fakultet...

Documents