studijski program poslijediplomskog/doktorskog...
TRANSCRIPT
STUDIJSKI PROGRAM
POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI
UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE:
OPĆA PSIHOLOGIJA
Akademska 2015./16. godina
STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA
HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI
UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE
OPĆA PSIHOLOGIJA
OPRAVDANOST
Svrsihodnost trećeg ciklusa studija ogleda se prvenstveno u izraţavanju individualnih afiniteta
pojedinaca. Pojedinci koji se opredijele za stjecanje dodatnog znanja postaju fleksibilniji i
prilagodljiviji u bremenu konstantnih promjena i time prije nalaze svoje mjesto u organizacionom
okruţenju. Trećim ciklusem studija pomaţemo studentima da ostvare svoja karijerna oĉekivanja u
uslovima rizika u kojima ţivimo.
Ovakav profil školovanih kadrova na poĉetku 21. vijeka je sve traţeniji. Takvi kadrovi se već
dugo godina obrazuju na univerzitetima širom svijeta. Za njihovo školovanje potrebne su posebne
obrazovne ustanove, visokoprofesionalni predavaĉki kadar, male studijske grupe, mentorski rad,
istraţivaĉki i praktiĉni rad. Iskustva iz razvijenih zemalja, kao i poĉetni rezultati na pojedinim
odsjecima i katedrama na nekim univerzitetima u jugoistoĉnoj Europi ukazuju na to da, u uslovima
trţišne ekonomije, fakulteti koji djeluju na ekonomskoj osnovi mogu uspješnije da zadovolje
akademska mjerila modernih studija. Za takve studije treba omogućiti posebne uslove i velika
materijalna ulaganja. Ovo je posebno znaĉajno za male zemlje ĉije privrede, odnosno drţavni budţeti,
nisu u stanju da u potpunosti podrţe kvalitetno obrazovanje odreĊenih kadrova koji su im, s druge
strane, prijeko potrebni.
Ono što Sveuĉilište, kao prvo i osnovno, treba da pruţi svojim polaznicima jesu suvremena,
europska znanja i iskustva iz oblasti humanistiĉkih nauka koja se stjeĉu na Sveuĉilištu, prezentovana
na jedan novi metodiĉki naĉin. Ukupna organizacija nastavno - nauĉnog procesa na ovom Sveuĉilištu
predstavljala bi jedan novi nivo i kvalitet.
Studijski program: psihologija, pokazuje da je ĉak 55% studenata drugog ciklusa studija sa
podruĉja BiH, zainteresirano za nastavak studija na trećem ciklusu studija.
Prateći strategiju razvoja visokog obrazovanja i navedena istraţivanja, moguće je zakljuĉiti da
postoji potpuna ekonomska opravdanost izvoĊenja trećeg ciklusa studija jer na podrĉju Bosne i
Hercegovine doktorske studije imaju samo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu
UVOD
Doktorski studij humanistiĉkih/psiholoških znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180 ECTS
tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma fleksibilan.
Student je duţan odslušati prema predviĊenom, minimalnom planu nastave i konzultacija – obvezatne
kolegije koji će studentu omogućiti dalje individualno koncipiranje i praćenje studija. Studij se,
zapravo, organizira po naĉelu individualno planirane nastave. Kod obveznih kolegija, nastavnik za
svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu, stupnju i profilu obrazovanja, planira
odgovarajuću literaturu, zadatke, seminare, referate i sl, Izborne kolegije student bira sam u
dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu dogovoriti i o nekom drugom izbornom
kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog
plana odobrava Vijeće poslijediplomskih/doktorskih studija.
Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student moţe skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u
drugim oblicima znanstvenog rada:
- izlaganje na domaćem znanstvenom skupu 2 ECTS
- izlaganje na meĎunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS
- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS
- objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS
- sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS
Studenti doktorskoga studija humanistiĉkih/psiholoških znanosti mogu u okviru izbornih kolegija,
odabrati kolegije s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu.
Izbor odobrava Vijeće poslijediplomskog studija temeljem relevantnosti odabranih kolegija za studij i
budući znanstveno-istraţivaĉki profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa studenta
savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula i mentor.
Poslijediplomski/doktorski studij OPĆE PSIHOLOGIJE treba osigurati osposobljavanje suvremenog
profila doktora humanistiĉkih/psiholoških znanosti, smjer Opće psihologije, koji će kreativno i
djelatno istraţivati i unapreĊivati struĉne i znanstvene probleme iz oblasti Opće psihologije. Taj profil
će se moći kompetentno snalaziti i na brojnim radnim mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog
sustava u uvjetima istraţivanja poduzetništva i trţišta rada u javnom i privatnom sektoru.
Doktor humanistiĉkih/psiholoških znanosti iz podruĉja Opće psihologije moći će kompetentno
organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska istraţivanja, uspješno će moći
raditi na unapreĊivanju rane detekcije i razvrstavanja, organiziranju edukativne i socijalne
integracije/inkluzije poštujući temeljna psihološka naĉela rada, organizirati i voditi posebne struĉne i
znanstvene projekte, participirati u radu lokalne i šire zajednice, savjetodavnim poslovima, struĉno-
psihološkim poslovima u okviru struĉnih sluţbi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog
vremena, suradnji s roditeljima i roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.
Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Opće psihologije provodit će sukladno
europskim standardima uvoĊenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.
Znanstveni profil doktora humanistiĉkih/psiholoških znanosti iz podruĉja Opće psihologije moţe
voditi ili biti ĉlan raznih timova u drţavnim i privatnim školama, struĉno-razvojnim sluţbama
predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, struĉnim sluţbama velikih sustava,
kadrovskim sluţbama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloţivitno obrazovanje) raznolikim
agencijama za specijalistiĉku izobrazbu kao i u drugim ustanovama (industrija, trţište rada, uĉeniĉki
domovi, umirovljeniĉki domovi, penološke ustanove...) centrima za kulturu, ustanovama za
organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama, kazalištima lutaka i djeĉjim kazalištima,
vojnim uĉilištima i novaĉkim centrima, bolnicama, socijalnim sluţbama, školama/ustanovama za
djecu s posebnim potrebama, nakladniĉkim tvrtkama, u razliĉitim medijima, upravljanju prosvjetnim
ustanovama, vjerskim školama, sluţbama za profesionalno usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji
odgojnog i obrazovnog rada u andragoškim ustanovama, ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim
i istraţivaĉkim organizacijama...
Opći podaci:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija; Poslijediplomski/doktorski
studij Opće psihologije organiziran je kao jednopredmetni studij.
Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Opće psihologije stjeĉe se akademski naziv:
"doktor iz podruĉja humanistiĉkih znanosti, uţe znanstveno podruĉje – Opća psihologija".
b) uvjete za upis na studijski program;
Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgovarajuće struke, ili, po ranijem
sustavu završen ĉetverogodišnji studij odgovarajuće struke o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu:
prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre i rješenja kojeg potpisuje dekan
Fakulteta.
Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili znanstveni
magisterij odgovarajuće struke, o ĉemu odluku donosi dekan na prijedlog navedenog povjerenstva.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI- OPĆA PSIHOLOGIJA
1 2 3 4 5 6 7
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK
I. SEMESTAR
Psihologija emocija i motivacije 1 3 3 10 Obvezni
Metodologija istraţivanja u humanistiĉkim
znanostima
Obvezni
Psihologija obitelji i roditeljstva 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
Zdravstvena psihologija 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
II. SEMESTAR
Intervencija u traumi i krizi 1 3 3 10 Obvezni
Primjena statistike u znanstvenim
istraţivanjima
Obvezni
Vizualna percepcija 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
Informatika u psihologiji 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
III. SEMESTAR
Emocionalni razvoj i afektivno vezivanje 1 3 3 10 Obvezni
Profesionalne kompetencije psihologa i
etiĉki kodeks
1 3 3 10 Obvezni
Mentalno zdravlje u zajednici 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
Gerontološka psihologija 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
IV. SEMESTAR
Psihologija profesionalnog razvoja 1 3 3 10 Obvezni
Forenziĉka psihologija 1 3 3 10 Obvezni
Psihologija ljudske seksualnosti 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
Psihologija umjetnosti 1 2 3 10 Izborni (1
od 2)
V. SEMESTAR
Metodologija izrade i obrana studijskog
projekta
3 3 6 20 Zajedniĉki
Akademske vještine 2 3 3 10 Zajedniĉki
VI. SEMESTAR
Konzultativno-mentorski rad 3 3 6 20 Mentorstvo Mentor
Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada
(imenuje Senat Sveuĉilišta)
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA EMOCIJA I MOTIVACIJE
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 1
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje znanja o pokretaĉima ljudske aktivnosti. Zašto nešto ljudi rade, zašto se tako osećaju,
kakvom snagom i brzinom reaguju na situacije, okolnosti, vlastite doţivljaje je osnovni cilj znanja iz
ovog predmeta. TakoĊe, nuţno je shvatiti mesto i ulogu ovog psihološkog znanja u sistemu drugih
nauka koje se bave ljudskom motivacijom i emocijama.
Osposobljavanje studenata da: koriste nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije motivacije i
emocija; da razumeju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da
kritiĉki diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i emocija
Okvirni sadrţaj kolegija:
Emocije: pojmovno odreĊenje, opis emocija i dimenzije emocionalnog doţivljaja, neurofiziološke
osnove emocija, telesne promene za vreme emocija, izraţavanje emocija. Emocije i kultura. Teorije
emocija (fiziološke teorije, aktivaciona teorija, kognitivne teorije, bihejvioristiĉko shvatanje emocija.
Razvoj emocija; klasifikacije emocija i upoznavanje pojedinih emocija,emocionalna inteligencija i
emocionalne kompetentnosti.Teorije motivacije (instinktivistiĉke, teorije nagona, hedonistiĉke,
kognitivne teorije ). Razvoj motiva, klasifikacije i upoznavanje pojedih motiva; Motivacija i liĉnost.
Nesvesna i drugi oblici motivacije, Pristupi u istraţivanju i merenju motivacije.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Milivojević Z (2005), Emocije, Nauĉna knjiga, Beograd
2 .Pluĉik R.(2006) Emocije u psihoterapijskoj praksi, Centar za primjenjenu psihologiju, Beograd
3. Išta Leman (1976): Motivacija(sa testom i vjeţbama) laguna,Beograd
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja emocija i motivacije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OBITELJI I RODITELJSTVA
Opći podaci:
Studijski program
Doktorski studij društvenih znanosti – podruĉje
psihologija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim pojmovima i teorijama koje objašnjavaju strukturu i
dinmiku porodiĉnog ţivota. Student će se u okviru ovog kolegija upoznati sa temeljnim
karakteristikama predbraĉne i braĉne dinamike: predbraĉnim odnosima, braĉnim relacijama, braĉnim
zadovoljstvom i braĉnom nestabilnošću, roditeljstvom, braĉnom nevjerom, te razvodom. TakoĊer,
kroz poznavanje temeljnih odrednica obiteljskog ţivota studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju
one braĉne procese koji su vaţna odrednica braĉne nestabilnosti, te preventivnim metodama za
unaprjeĊenje braĉne zajednice.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesno odreĊenje ljubavi izmeĊu muškarca i ţene
Razvoj predbraĉnih partnerskih odnosa
Intimni braĉni procesi
Brak
Braĉna kvaliteta i stabilnost
Braĉna nevjera
Roditeljstvo u obitelji
MeĊunaraštajni odnosi u obitelji
Braĉno nasilje
Razvod
Alternativne braĉne zajednice
Pregled osnovnih terapijskih intervencija u braku i obitelji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Ĉudina-Obradović, M; Obradović, J.(2006): Psihologija braka I obitelji; Golden-
marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb;
2. Efendić-Spahić (2014) : Psihologija roditeljstva; Društvo psihologa Federacije BiH,
Sarajevo.
Dodatna literatura:
1. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja
2. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme i8zpsihologije odraslih.
Naklada slap, jastrebarsko
3. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko
4. Dattillio, F.M.(2012): Kognitivno-biheviralna terapija parova i obitelji. Naklada Slap,
Jastrebarsko
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja obitelji i obiteljske dinamike
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst,
izrada nacrta istraţivanja iz problematike koju
tretira sadrţaj kolegija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, završni ispit
ocjene:
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
semestar 1
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa ulogom i mogućnostima primjene psihologije u somatskoj medicini;Sa
osnovnim principima psihološkog pristupa i sprovoĊenja psiholoških intervencija sa oboljelim ili
hospitalizovanim pacijentima;Sa interakcijom bioloških, psiholoških i socijalnih faktora koji
uĉestvuju u nastanku ili pogoršanju bolesti;Sa faktorima koji djeluju na uspostavljanju, odrţavanju
i promociji zdravlja i zdravog ţivotnog stila;Da prepozna podruĉja somatske medicine u kojima
postoji mogućnost efektivnog psihološkog djelovanja;Da kompetentno djeluje u procesu
prevencije bolesti i promocije zdravlja;Definiše psihološke faktore koji utiĉu na nastanak,
pogoršanje ili izlijeĉenje bolesti;Definiše, odabira i sprovodi psihološke intervencije od znaĉaja za
oboljele i/ili hospitalizovane pacijente i ĉlanove njegove porodice ;Komunikacija u zdravstvu
evaluira efikasnost intervencija
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicije zdravstvene psihologije, pregled podruĉja rada zdravstvenih psihologa; Tradicionalni i
savremeni modeli zdravlja; Socijalna priroda bolesti; Epidemiologija i zdravstvena psihologija; Bol -
definicija, mehanizmi i vrste bola; Mjerenje bola; Psihološki tretmani bola- Tehnike suzbijanja bola;
Metodologija istraţivanja u zdravstvenoj psihologiji;
Uloga zdravstvenog psihologa u radu s oboljelom djecom; Psihološki pristup i intervencije u radu s
onkološkim bolesnikom; Uloga psihologa u zdravstvenom zbrinjavanju bolesnika oboljelih od šećerne
bolesti; Psihološka rehabilitacija osoba s povredama glave; Psihološke intervencije u radu sa starim i
nemoćnim osobama;
Psihološke promjene i mogućnosti intervencije kod ţena u razdobljima hormonalnih promena
(trudnoća, poroĊaj, menopauza); Stres i uloga psihologa u stresnim situacijama. - Promocija zdravlja
(faktori koji utiĉu na razvoj zdravih navika i stila ţivota, principi uspostavljanja zdravstvenih navika u
razliĉitim ţivotnim dobima.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Berger D., (2005);Zdravstvena psihologija, Društvo psihologa Srbije, Beograd.
2. Sarafino E. P.(1994): Health Psychology: Biopsychosocial Interactions, John Willey &
Sons Inc.
3. Havelka M. (1998): Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap,
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja zdravstvene psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvaliteta izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INTERVENCIJE U TRAUMI
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
semestar 1
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Sticanje suvremenih psiholoških znanja o teorijama, metodama i tehnikama kriznog intervenisanja
;Sticanje znanja o rezultatima istraţivanja krize, edukacije i superviziji u ovoj oblasti; Ovladaće
strategijama kriznog intervenisanja u posebnim kriznim situacijama: gubitka, bolesti, ratnim
stanjima,stanjima povreda i trauma; Primenjivanje baziĉnih tehnika intervencija u krzi;Moći će kritiĉki
proceniti prednosti i ograniĉenja kriznih intervencija.Osvestiće potrebu za brigom o struĉnjacima koji
vrše takvu vrstu psiholoških intervencija
Okvirni sadrţaj kolegija:
Teorija, metod i tehnike kriznog intervenisanja; Nastanak i razvoj kriznih intervencija; Opšte
strategije i veštine prevazilaţenja; Teorija krize i teorije psihološkog razvoja,poremećaja i leĉenja- ka
integraciji; Baziĉni koncepti; Primarna i sekundarna procjena .Mehanizmi odbrane i mehanizmi
prevazilaţenja; Metod kriznog intervenisanja. Specifiĉnost metoda u odnosu na psihoterapiju i
savetovanje; Komponente i oblici kriznog intervenisanja; Modeli kriznog intervenisanja A. kod
pojedinca; Modeli kriznog intervenisanja B. porodice u krizi. Modeli kriznog intervenisanja u grupi;
Modeli kriznog intervenisanja u zajednici; Telefonske krizne intervencije; Specifiĉnost edukacije i
supervizije intervencija u krizi; Krizne intervencije kod suicida i pokušaja suicida – antisuicidalni
ugovor. Krizne intervencije kod nasilja u porodici; Krizne intervencije kod bolesti i smrtnog gubitka.
Saţeta psihološka integracija traume;Psihodramske tehnike igranja uloga kao pomoć u prevazilaţenju
traume.Profesionalna i liĉne krize pomagaĉa – intervencija i prevencija sindroma sagorevanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Arambašić L., Ajduković M.(2000): Saţeta psihološka integracija traume Zagreb, Društvo
za psihološku pomoć
2. Asen E., Tomson P. (2001): Porodiĉna rešenja u praksi, Beograd ,UNICEF
Dodatna literatura:
Vlajković J. (2005): Ţivotne krize i njihovo prevazilaţenje, Beograd, IP ''Ţarko Albulj''
Everly, G.S. (ur.) (1995.). Innovations in disaster and trauma psychology, Volume one:
Applications in emergency services and disaster response, Chevron Publishing Corp.,
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije krize i traume
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvaliteta izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM
ISTRAŢIVANJIMA
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I/2
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna znanja i praktiĉnu osposobljenost za izbor statistiĉkih mjera,
izraĉunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uslovi za izbor statistiĉkih postupaka.
Tipovi istraţivaĉkih varijabli.
Mjere oblika raspodjele.
Mjere relativnog poloţaja.
Mjere korelacije. Regresija.
Parametrijski statististiĉki testovi.
Neparametrijski statistiĉki testovi.
t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova.
Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test.
Faktorska analiza
Organizacija statistiĉkih tabela.
Grafiĉko predstavljanje rezultata.
Obradapodataka pomoću SPSS programa.
Iskazivanje rezultata istraţivanja statistiĉkim mjerama.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski rad –
rešavanje
zadatak
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovnaliteratura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja.
Sarajevo: Jela educa.
Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dodatna literatura:
1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga.
2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea.
2. Koţuh, Boris i Suzić, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka: Univerzitet u
Banjoj Luci. Filozofski Fakultet.
3. Koţuh, Boris i Maksimović, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet.
4. Papić, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.
5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomoću programa SPSS.
Beograd: Mikro knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi
uraditi vjeţbe u rješavanju zadataka. Završni ispit
je pismeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bitić e izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u
rješavanju zadataka, praktiĉno ovladavanje SPSS
programom i polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova
Izrada vjeţbi rješavanja zadataka – 15 bodova
Praktiĉna poznavanje SPSS programa – 40
bodova
Završni ispit – 40 bodova (min. 25 )
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: VIZUELNA PERCEPCIJA
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 2
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje znanja iz oblasti psihologije opaţanja,. je koncipiran tako da studentima omogućava
objedinjenje znanja iz ostalih predmeta, te primjenu vizuelne percepcije u psihologiji. Razvijanje
urednosti i preciznosti u radu; shvatanje meĊusobne povezanosti pojedinih elemenata objekta na crtezu
i prostoru; shvatanje medusobne povezanosti oblika, materijala i boje objekta; razvijanje vizuelne
percepcije; usklaĊenost(mjerilo i harmonija);promatranje i analiza ;sticanje i unapreĊenje vještine
obrazlaganja rjesenja;sticanje vještine timskog rada
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Teorije vida: Jangova,Helmholcova teorija,Heringova teorija, Teorija Kristine Led-Frenklin;
Granitova ispitivanja;Psihološki atributi osjeta vida; Mješanje boja;, Opaţanje
oblika;Unutrašnji faktori opaţanja;Pokreti oka,, aktivaciona teorija;Opaţanje prostora
vremena i pokreta; kontrasta, princip pokreta, princip velicine,princip ponavljanja); analizirati
percepciju distanci (princip blizine, princip sliĉnosti i princip kontinuiteta); ustanoviti primjere
opticke iluzije
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Ognjenović P. (2002) Psihologija opaţanja; Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd
2. Zdravković S . (2012). Percepcija, II izdanje. Zrenjaninska biblioteka, Zrenjanin
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihofizike i percepcije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EMOCIONALNI RAZVOJ I AFEKTIVNO VEZIVANJE
Opći podaci:
Studijski program Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa znaĉajem emocionalnog razvoja djece sa razliĉitim aspektima
dobrobiti u kasnijim razvojnim priodima te teorijama koje najadekvatnije oslikavaju kljuĉne taĉke
emocionalnog ţivota djeteta i odraslog. U okviru emocionalnog razvoja studenti će steći i neka
osnovna znanja o emocionalnim kompetencijama kao osnovi za samoregulaciju i fomiranje adekvatnih
obrazaca ophoĊenja sa svijetom koji nas okruţuje. U okviru razvoja privrţenosti studenti će se
upoznati sa razvojem privrţenosti, sigurnim i nesigurnim obrascima privrţenosti, posljedicama
obrazaca nesigurne privrţenosti, dimenzijama roditeljskog prihvaćanja i odbijanja, tipovima
roditeljstva koji je proizvode te refleksijama i odnosima izmeĊu privrţenosti i opće dobrobiti u
adolescenciji i odrasloj dobi
Okvirni sadrţaj kolegija:
Emocionalni razvoj u djece
Rana emocionalna diferencijacija
Emocionanost, temperament i okolina
Emocionalne kompetencije i njihov razvoj
Odnos emocipnalnih kompetencija i slike o sebi
Privrţenost – odreĊenje
Teorija o razvoju privrţenosti
Teorija roditeljskog prihvaćanja i odbijanja
Unutrašnji radni modeli
Privrţenost i intimni odnosi u odraslih
Odnos privrţenosti i dobrobiti u odrasloj dobi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kuburić, Z. ( 1999) : Porodica i pssihiĉko zdravlje djece . Ĉigoja štampa, Beograd.
2. Efendić-Spahić, T. (2014) : Psihologija roditeljstva; Društvo psihologa Federacije
BiH, Sarajevo.
3. Vulić-Prtorić, A. (2004): Depresivnost u djece i adolescenata, Naklada Slap,
Jastrebarsko
4. Grgin-Lacković, K. (2000): Stres u djece i adolescenata; Naklada Slap, Jastrebarsko
5. Grgin-Lacković, K. (2006): Psihologija adolescencije; Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja emocionalnog razvoja i attachmenta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst,
izrada nacrta istraţivanja iz problematike koju
tretira sadrţaj kolegija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, završni ispit
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija:
PROFESIONALNE KOMPETENCIJE PSIHOLOGA I
ETIĈKI KODEKS
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 3
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U svakom podruĉju djelatnosti psiholog svoj posao obavlja na nivou standarda koji vaţe za dato
podruĉje. Pri tome on prihvata da nikakvi ciljevi strukovni ili vanstrukovni, ne mogu doći iznad
dostojanstva i dobrobiti pojedinca koji je neposredno ili posredno ukljuĉen u profesionalni
odnos.Psiholog ne sme istraţivaĉke podatke, testovne rezultate i
nalaze krivotvoriti i krivotvorene prikazivati pojedincima ili javnosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Svjesni psihiĉki doţivljaj kao predmet psihologije,Kvaliteti svjesnog psihiĉkog doţivljaja,
Metode koje psihologiji omogućavaju spoznaju duše;psihološke determinante ĉovjekovog
ponašanja; procjena normalnosti i patologije i procjena razvojnih tokova liĉnosti;psihologija
pojedinaĉnih sposobnosti; Opća etiĉka naĉela u istraţivanju i radu s ljudima; Etiĉki principi i
pravilnici;Socijalno osjetljiva istraţivanja; Etika i psihologija u praksi; Etika i psihologijska
istraţivanja na posebnim skupinama; Znanstvena vrijednost studije vs. Narušavanje etiĉkih
principa (obmana);Etiĉnost u pouĉavanju, etiĉnost psihologijske struke
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Francis, R.D. (2009.). Ethics for psychologists. Blackwell Publishers.
2. Banard, P., Flanagan, C. (2005.) Ethical issues and guidelines in psychology. Routledge,
London.
3. Kodeks etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore
4. Meta‐code of ethics EFPA
5. Etiĉki kodeks APA‐e
Dodatna literatura:
Todorović ; (2014) Uvod u psihologiju kao nauku i struku;Ĉigoja štampe, Kosovska Mitrovica
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovvina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI
Opći podaci:
Studijski program Doktorski studij društenih znanosti - psihologija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente podrobnije upoznati sa suvremenim izvorima stresa poput ţivota u urbanim
sredinama, sresa na radnom mjestu, stresa usljed slabljenja obitljskih i prijateljskih veza i usamljenosti
te njegovim posljedicama. TakoĊer, studenti će se moći upoznati i sa suvremenim strategijama
suoĉavanja i prevazileţenja navedenih stresora te naĉinu ţivota koji ojaĉava kapacitete i rezistentnost
pojedinca na negativne posljedice suvremene svakodnevnice i pritisaka kojima je svakodnevno
izloţen.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Razliĉita shvaćanja stresa i njegove iplikacije
Odnos izmeĊu stresa i dispozicijskih karakteristika - osobine liĉnosti, motivacija
Stres i socijalna podrška
Urbani stres i njegove posljedice
Profesionalno sagorijevanje i njegove posljedice
Alkoholizam i pušenje
Stres i imunološke bolesti
Obrasci u suoĉavanju sa stresom
Razvoj novih strategija
Uloga socijalne podrške u izgradnji coping mehanizama
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
3. Berger, D. (1999) : Zdravstvena psihologija. Društvo psihologa Srbije, Centar za
primenjenu psihologiju, Beograd
4. Davidson, G. C.; Neale, M. (1999): Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja;
Naklada Slap, Jastrebarsko
5. Havelka, M. (1995):Zdravstvena psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
6. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert (2005): Socijalna psihologija, Naklada Mate,
Zagreb
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja tema kojima se bavi kolegij.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst,
izrada nacrta istraţivanja iz problematike koju
tretira sadrţaj kolegija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, završni ispit
60 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: GERONTOLOŠKA PSIHOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente podrobnije upoznati sa starenjem i razvojnim razdobljem starosti. U okviru
kolegija studenti će se podrobno upoznati sa specifiĉnostima navedenog razvojnog perioda sa fiziĉkog,
intelektualnog, emocionalnog i socijalnog aspekta, kao i specifiĉnim problemima sa kojima se susreću
ljudi treće ţivotne dobi te mogućim naĉinima njihovoga preveniranja i prevazilaţenja
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definiranje razvojnog perioda starosti
Individualne razlike
Psihološke karakteristike starih osoba
Intelektualne odrednice starih
Emocinalno-socijalne karakteristie ravojnog perioda starosti
Uloga djelotvornih stategija suoĉavanja sa stresom u starosti
Teškoće treće ţivotne dobi : demencije, psihiĉki poremećaji, tjelesne smetnje
Teškoće vezane uz samaĉki ţivot
Problemi zlostavljanja i zanemarivanja starih
Suoĉavanje sa smrću i kreiranje uĉinkovitih strategija
Religioznost, dispozicijski optimizam i druge znaĉajne varijable dobrobiti u starosti
Integritet i oĉajanje
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
7. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja; Naklada Slap,
Jastrebarsko
8. Berk, L. (2008): Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko
9. Davidson, G. C.; Neale, M. (1999): Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja;
Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja tema kojima se bavi kolegij.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst,
izrada nacrta istraţivanja iz problematike koju
tretira sadrţaj kolegija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, ispit 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTEnHERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 3
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznati studente s teorijama i metodama profesionalne orijentacije i osposobiti ih za poĉetni rad u
podruĉju profesionalnog informiranja i savjetovanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Profesionalna orijentacija: odreĊenje i osnovne sastavnice. Osnovni metode profesionalnog
usmjeravanja. Teorije profesionalnog izbora i razvoja: Hollandova tipološka teorija, Lofquistova i
Dawisova teorija prilagodbe radu; Superova razvojna teorija, Gottfredsonina teorija ograniĉavanja
mogućnosti i kompromisa. Brownina teorija izbora karijere i ţivotnih uloga. Krumboltzova teorija
socijalnog uĉenja. Teorija i tehnike profesionalnog savjetovanja: vrste savjetovanja i njihova
namjena, osnovni principi savjetovanja, model profesionalnog savjetovanja i njegova primjena.
Mogućnosti savjetovanja preko Interneta. Profesionalno usmjeravanje u nas.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1 Brown, D. Brooks, L., & associates. (1996): Career Choice and Development: Applying
contemporary theories to practice (Third Edition). Jossey-Bass, San Francisco.
Šverko B. (Ur.) (1998): Vodič kroz zanimanja. Zagreb: Razbor,. Elektroniĉko izdanje na URL
http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/
Dodatna literatura:
Holland, J.L., (1992): Making Vocational Choices: A Theory of Vocational Personalities and Work
Environments. Odessa, FL: Psychological Assessment Resources.
O*NET OnLine. http://online.onetcenter.org/
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: FPRENZIĈKA PSIHOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 3
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje znanja za uspešno prepoznavanje psiholoških specifiĉnosti i procesa koji su vezani za
prekršioce zakona i za ţrtvu.Povezivanje psiholoških znanja i veština sa pravnim
propisima,ovladavanje osnovnim i posebnim naĉelima forenziĉke psihologije i poslovima vještaĉenja,
kao i osnovnim pravilima za izradu psihološke ekspertize. Osposobljavanje studenata za
razumjevanje i prepoznavanje uticaja osnovnih psiholoških procesa i zakonitosti te karakteristika i
dinamike liĉnosti svih sudionika na proces istraţnog postiupka, a nroĉito na onaj dio koji se odnosi na
davanje iskaza, svedoĉenja.
Osposobljavanje studenata da uĉestvuju kao psiholozi u procesu uzimanja izjava, dijagnostici
poremećaja (posebno anitisocijalne liĉnosti) i da aktivno uĉestvuju u rehabilitaciji procesu poĉinioca
kriviĉnog dela.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u forenziĉku psihologiju; Kriviĉna odgovornost; Uraĉunljivost; Sposobnost svjedoĉenja;
Ekstremni emocionalni distres (afekti); Patološki afekat; Vjerodostojnost iskaza; simulacija,
konfabulacija; Forenziĉko–psihološki aspekti znaĉajnih dijagnostiĉkih grupa. Personalni rizici
antisocijalnog ponašanja; Duševna zaostalost; Poremećaji kontrole impulsa; Seksualni poremećaji;
Poremećaji vezani za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci; Profil poĉinioca; Homicidijum;
Temibilnost i mjere bezbjednosti; Vještaĉenje poslovnih sposobnosti; Veštaĉenje valjanosti
oporuke;Veštaĉenje valjanosti ugovora; Veštaĉenje dodele dece u procesu razvoda; Dijagnostikovanje
bolnih sindroma; Procena nematerijalnih prava liĉnosti; Agresivno abnormalno ponašanje;
selftranscedentnost i nasilje; selfimanentnost i nasilje; Biološka baza nasilja; Nasilje u porodici;
Destruktivni kultovi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kostić M. (2002): Forenziĉka psihologija – teorija i praksa, Beograd, Zavod za udţbenike
i nastavna sredstva,
2. Kostić M. (2007): Forenziĉka psihologija: psiholozi kao sudski veštaci, u: Kliniĉka
psihologija, Beograd, Društvo psihologa Srbije, Centar za primenjenu psihologiju
Dodatna literatura:
Ćirić Z. (2004): Osnovi sudske psihijatrije, Niš, Bona fides
Milić A. (1998) ,Uloga porodice i škole u prevenciji socio-patoloških pojava, Banja Luka,
Defendologija br.13.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz forenziĉke psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA LJUDSKE SEKSUALNOSTI
Opći podaci:
Studijski program POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ PSIHOLOGIJE Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa osnovnim biološkim te psihološkim odrednicama ljudske
seksualnosti te njenom doprinosu u ukupnom adaptivnom funkcioniranju pojedinca. TakoĊer, studenti
će imati priliku da se upoznaju sa razvojem djeĉje seksualnosti kroz razliĉite tazvojne periode,
usvajanje spolnih uloga, ali i varijacijama koje su dio suvremenih društvenih tokova poput
homoseksualnodti, transeksualnosti, te seksualnom ponašanju uopće.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definiranje i znaĉaj seksualnosti
Razvojni aspekti seksualnosti
Seksualnost kroz razliĉite psihološke paradigme
Psihološki aspekti seksualnosti
Seksualnost i ljubav
Seksualnost i spolna uloga
Sekksualnost i religija
Seksualnost i zakon
Osnovni seksualni poremećaji
Seksualno zdravlje, prevencija i tretman
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
10. Masters, W.H.; Johnson, V.E.; Kalodny, V.C. (2006): Ljudska seksualnost. Naklada Slap,
Jastrebarsko
Dodatna literatura:
1. Znanstveni ĉlanci iz podruĉja psihologije seksualnosti
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita. Tokom kolegija
studentova obveza je saĉiniti teorijski rad na temu
koju tretira sadrţaj kolegija u smislu komparacije
dvaju teorija, ili saĉiniti istraţivaĉki nacrt na
temu koja aktualizira problematiku seksualnosti
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolazak 20 bodova, esej 20 bodova, završni ispit
60 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA UMJETNOSTI
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 2
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje znanja iz oblasti psihologije umjetnosti i psihologije stvaralaštva.
Osposobljavanje studenata da: koriste nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije motivacije i
emocija; da razumeju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da
kritiĉki diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i emocija
Okvirni sadrţaj kolegija:
Univerzalnost u umjetnosti; predmet psihologije stvaralaštva i njen odnos prema drugim naukama; od
magiĉnog i mitskog do estetskog; korijeni i funkacija mašte; Sposobnosti i stvaralaštvo,razvoj
stvaralaĉke sposobnosti djece; Rigidnost i spontanost;Znaci,simboli i teorije znaĉenja;Posrednici u
tumaĉenju umjetnosti; Umjetnik i publika;Biografski metod istraţivanja u umjetnosti, fenomenološki
metod,asocijativni metod,psihoanalitiĉka teorija i metod u umjetnosti;rezultati Krisovih
psihoanalitiĉkih istraţivanja u umjetnosti, analitiĉki metod, sociopsihološki metod,semiotiĉko
istraţivanje umjetnosti, geštalt i umjetnost, analiza estetske emocionalne reakcije s aspekta odnosa
forme i sadrţine, teorija dinamiĉkih kompetencija; reparativna funkcija umjetnosti; psihološke
karakteristike savremenog stvaralaštva
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Panić Vladislav (2005) Psihologija i umjetnost; Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja umjetnosti i stvaralaštva
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina III/5
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 2+3+3
Preduvjeti upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu
doktorske disertacije. Bitiće sposobni pretraţivati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih
izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Moći će primjenjivati
znanastveni stil pisanja, ovladatiće argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i
interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem
rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim standardima APA
sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditi će osjetljivost za etiku u znanstvenom
stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Modeli doktorskih disertacija
Struktura doktorskih disetacija.
Baze podataka, korisnenje e-lokacija.
Definiranje središniih istraţivaĉkih pitanja.
Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja.
Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt.
Organizacija poglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova.
Izrada studijskog projekta istraţivanja.
Organizacija istraţivanja.
Iskazivanje i interpretacija rezultata istraţivanja (brojĉano, tabliĉno, grafiĉki i statistiĉkim mjerama).
Organizacija rukopisa za tisak.
Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije.
PreraĊivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.
Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad
Osnovnaliteratura:
1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti.
Sveuĉilištaeu Zagrebu.
2. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.
Dodatna literatura:
Finci, Ţak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“
Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Jokić, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveuĉilišna
knjiţara.
Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb:
Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.
Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
Silobrĉić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska
naklada.
Suzić, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi
projek tistraţivanja, izvesti istraţivanje i napisati
izvještaj istraţivanja i rad za objavljivanje,
analizu monografije i prikaz monografije. Završni
ispit je usmeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta
istraţivanja, izvoĊenje istraţivanje i pisanje
izvještaja istraţivanja, pisanje ĉlanka za
objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize
znanstvene monografije po protokolu analize,
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 10 bodova
Izrada izvještaja istraţivanja – 10 bodova
Izrada ĉlanka za objavljivanje – 10 bodova
Analiza znanstvene monografije – 10 bodova
Izrada ĉlanka za objavljivanje – 10 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za
uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.