studijski program poslijediplomskog/doktorskog...

STUDIJSKI PROGRAM

POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI

UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE:

OPĆA PSIHOLOGIJA

Akademska 2015./16. godina

STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA

HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI

UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE

OPĆA PSIHOLOGIJA

OPRAVDANOST

Svrsihodnost trećeg ciklusa studija ogleda se prvenstveno u izraţavanju individualnih afiniteta

pojedinaca. Pojedinci koji se opredijele za stjecanje dodatnog znanja postaju fleksibilniji i

prilagodljiviji u bremenu konstantnih promjena i time prije nalaze svoje mjesto u organizacionom

okruţenju. Trećim ciklusem studija pomaţemo studentima da ostvare svoja karijerna oĉekivanja u

uslovima rizika u kojima ţivimo.

Ovakav profil školovanih kadrova na poĉetku 21. vijeka je sve traţeniji. Takvi kadrovi se već

dugo godina obrazuju na univerzitetima širom svijeta. Za njihovo školovanje potrebne su posebne

obrazovne ustanove, visokoprofesionalni predavaĉki kadar, male studijske grupe, mentorski rad,

istraţivaĉki i praktiĉni rad. Iskustva iz razvijenih zemalja, kao i poĉetni rezultati na pojedinim

odsjecima i katedrama na nekim univerzitetima u jugoistoĉnoj Europi ukazuju na to da, u uslovima

trţišne ekonomije, fakulteti koji djeluju na ekonomskoj osnovi mogu uspješnije da zadovolje

akademska mjerila modernih studija. Za takve studije treba omogućiti posebne uslove i velika

materijalna ulaganja. Ovo je posebno znaĉajno za male zemlje ĉije privrede, odnosno drţavni budţeti,

nisu u stanju da u potpunosti podrţe kvalitetno obrazovanje odreĊenih kadrova koji su im, s druge

strane, prijeko potrebni.

Ono što Sveuĉilište, kao prvo i osnovno, treba da pruţi svojim polaznicima jesu suvremena,

europska znanja i iskustva iz oblasti humanistiĉkih nauka koja se stjeĉu na Sveuĉilištu, prezentovana

na jedan novi metodiĉki naĉin. Ukupna organizacija nastavno - nauĉnog procesa na ovom Sveuĉilištu

predstavljala bi jedan novi nivo i kvalitet.

Studijski program: psihologija, pokazuje da je ĉak 55% studenata drugog ciklusa studija sa

podruĉja BiH, zainteresirano za nastavak studija na trećem ciklusu studija.

Prateći strategiju razvoja visokog obrazovanja i navedena istraţivanja, moguće je zakljuĉiti da

postoji potpuna ekonomska opravdanost izvoĊenja trećeg ciklusa studija jer na podrĉju Bosne i

Hercegovine doktorske studije imaju samo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

UVOD

Doktorski studij humanistiĉkih/psiholoških znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180 ECTS

tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma fleksibilan.

Student je duţan odslušati prema predviĊenom, minimalnom planu nastave i konzultacija – obvezatne

kolegije koji će studentu omogućiti dalje individualno koncipiranje i praćenje studija. Studij se,

zapravo, organizira po naĉelu individualno planirane nastave. Kod obveznih kolegija, nastavnik za

svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu, stupnju i profilu obrazovanja, planira

odgovarajuću literaturu, zadatke, seminare, referate i sl, Izborne kolegije student bira sam u

dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu dogovoriti i o nekom drugom izbornom

kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog

plana odobrava Vijeće poslijediplomskih/doktorskih studija.

Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student moţe skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u

drugim oblicima znanstvenog rada:

- izlaganje na domaćem znanstvenom skupu 2 ECTS

- izlaganje na meĎunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS

- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS

- objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS

- sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS

Studenti doktorskoga studija humanistiĉkih/psiholoških znanosti mogu u okviru izbornih kolegija,

odabrati kolegije s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu.

Izbor odobrava Vijeće poslijediplomskog studija temeljem relevantnosti odabranih kolegija za studij i

budući znanstveno-istraţivaĉki profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa studenta

savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula i mentor.

Poslijediplomski/doktorski studij OPĆE PSIHOLOGIJE treba osigurati osposobljavanje suvremenog

profila doktora humanistiĉkih/psiholoških znanosti, smjer Opće psihologije, koji će kreativno i

djelatno istraţivati i unapreĊivati struĉne i znanstvene probleme iz oblasti Opće psihologije. Taj profil

će se moći kompetentno snalaziti i na brojnim radnim mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog

sustava u uvjetima istraţivanja poduzetništva i trţišta rada u javnom i privatnom sektoru.

Doktor humanistiĉkih/psiholoških znanosti iz podruĉja Opće psihologije moći će kompetentno

organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska istraţivanja, uspješno će moći

raditi na unapreĊivanju rane detekcije i razvrstavanja, organiziranju edukativne i socijalne

integracije/inkluzije poštujući temeljna psihološka naĉela rada, organizirati i voditi posebne struĉne i

znanstvene projekte, participirati u radu lokalne i šire zajednice, savjetodavnim poslovima, struĉno-

psihološkim poslovima u okviru struĉnih sluţbi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog

vremena, suradnji s roditeljima i roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.

Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Opće psihologije provodit će sukladno

europskim standardima uvoĊenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Znanstveni profil doktora humanistiĉkih/psiholoških znanosti iz podruĉja Opće psihologije moţe

voditi ili biti ĉlan raznih timova u drţavnim i privatnim školama, struĉno-razvojnim sluţbama

predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, struĉnim sluţbama velikih sustava,

kadrovskim sluţbama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloţivitno obrazovanje) raznolikim

agencijama za specijalistiĉku izobrazbu kao i u drugim ustanovama (industrija, trţište rada, uĉeniĉki

domovi, umirovljeniĉki domovi, penološke ustanove...) centrima za kulturu, ustanovama za

organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama, kazalištima lutaka i djeĉjim kazalištima,

vojnim uĉilištima i novaĉkim centrima, bolnicama, socijalnim sluţbama, školama/ustanovama za

djecu s posebnim potrebama, nakladniĉkim tvrtkama, u razliĉitim medijima, upravljanju prosvjetnim

ustanovama, vjerskim školama, sluţbama za profesionalno usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji

odgojnog i obrazovnog rada u andragoškim ustanovama, ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim

i istraţivaĉkim organizacijama...

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija; Poslijediplomski/doktorski

studij Opće psihologije organiziran je kao jednopredmetni studij.

Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Opće psihologije stjeĉe se akademski naziv:

"doktor iz podruĉja humanistiĉkih znanosti, uţe znanstveno podruĉje – Opća psihologija".

b) uvjete za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgovarajuće struke, ili, po ranijem

sustavu završen ĉetverogodišnji studij odgovarajuće struke o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu:

prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre i rješenja kojeg potpisuje dekan

Fakulteta.

Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili znanstveni

magisterij odgovarajuće struke, o ĉemu odluku donosi dekan na prijedlog navedenog povjerenstva.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.

POSLIJEDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI- OPĆA PSIHOLOGIJA

1 2 3 4 5 6 7

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK

I. SEMESTAR

Psihologija emocija i motivacije 1 3 3 10 Obvezni

Metodologija istraţivanja u humanistiĉkim

znanostima

Obvezni

Psihologija obitelji i roditeljstva 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

Zdravstvena psihologija 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

II. SEMESTAR

Intervencija u traumi i krizi 1 3 3 10 Obvezni

Primjena statistike u znanstvenim

istraţivanjima

Obvezni

Vizualna percepcija 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

Informatika u psihologiji 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

III. SEMESTAR

Emocionalni razvoj i afektivno vezivanje 1 3 3 10 Obvezni

Profesionalne kompetencije psihologa i

etiĉki kodeks

1 3 3 10 Obvezni

Mentalno zdravlje u zajednici 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

Gerontološka psihologija 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

IV. SEMESTAR

Psihologija profesionalnog razvoja 1 3 3 10 Obvezni

Forenziĉka psihologija 1 3 3 10 Obvezni

Psihologija ljudske seksualnosti 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

Psihologija umjetnosti 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

V. SEMESTAR

Metodologija izrade i obrana studijskog

projekta

3 3 6 20 Zajedniĉki

Akademske vještine 2 3 3 10 Zajedniĉki

VI. SEMESTAR

Konzultativno-mentorski rad 3 3 6 20 Mentorstvo Mentor

Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada

(imenuje Senat Sveuĉilišta)

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA EMOCIJA I MOTIVACIJE

Opći podaci:

Studijski program

Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, III

CIKLUS Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika semestar 1

Ime suradnika na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru 1+3+3

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Usvajanje znanja o pokretaĉima ljudske aktivnosti. Zašto nešto ljudi rade, zašto se tako osećaju,

kakvom snagom i brzinom reaguju na situacije, okolnosti, vlastite doţivljaje je osnovni cilj znanja iz

ovog predmeta. TakoĊe, nuţno je shvatiti mesto i ulogu ovog psihološkog znanja u sistemu drugih

nauka koje se bave ljudskom motivacijom i emocijama.

Osposobljavanje studenata da: koriste nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije motivacije i

emocija; da razumeju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da

kritiĉki diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i emocija

Okvirni sadrţaj kolegija:

Emocije: pojmovno odreĊenje, opis emocija i dimenzije emocionalnog doţivljaja, neurofiziološke

osnove emocija, telesne promene za vreme emocija, izraţavanje emocija. Emocije i kultura. Teorije

emocija (fiziološke teorije, aktivaciona teorija, kognitivne teorije, bihejvioristiĉko shvatanje emocija.

Razvoj emocija; klasifikacije emocija i upoznavanje pojedinih emocija,emocionalna inteligencija i

emocionalne kompetentnosti.Teorije motivacije (instinktivistiĉke, teorije nagona, hedonistiĉke,

kognitivne teorije ). Razvoj motiva, klasifikacije i upoznavanje pojedih motiva; Motivacija i liĉnost.

Nesvesna i drugi oblici motivacije, Pristupi u istraţivanju i merenju motivacije.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne

kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne

kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Milivojević Z (2005), Emocije, Nauĉna knjiga, Beograd

2 .Pluĉik R.(2006) Emocije u psihoterapijskoj praksi, Centar za primjenjenu psihologiju, Beograd

3. Išta Leman (1976): Motivacija(sa testom i vjeţbama) laguna,Beograd

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja emocija i motivacije

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja

provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi

struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni

ispit polaţu pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena

kooperativna procjena kvalitete izvedbe

programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada

seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,

Izrada seminarskog rada do 25

bodova, Završni ispit do 60

bodova.

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.



Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OBITELJI I RODITELJSTVA

Opći podaci:

Studijski program

Doktorski studij društvenih znanosti – podruĉje

psihologija Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim pojmovima i teorijama koje objašnjavaju strukturu i

dinmiku porodiĉnog ţivota. Student će se u okviru ovog kolegija upoznati sa temeljnim

karakteristikama predbraĉne i braĉne dinamike: predbraĉnim odnosima, braĉnim relacijama, braĉnim

zadovoljstvom i braĉnom nestabilnošću, roditeljstvom, braĉnom nevjerom, te razvodom. TakoĊer,

kroz poznavanje temeljnih odrednica obiteljskog ţivota studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju

one braĉne procese koji su vaţna odrednica braĉne nestabilnosti, te preventivnim metodama za

unaprjeĊenje braĉne zajednice.


Povijesno odreĊenje ljubavi izmeĊu muškarca i ţene

Razvoj predbraĉnih partnerskih odnosa

Intimni braĉni procesi

Brak

Braĉna kvaliteta i stabilnost

Braĉna nevjera

Roditeljstvo u obitelji

MeĊunaraštajni odnosi u obitelji

Braĉno nasilje

Razvod

Alternativne braĉne zajednice

Pregled osnovnih terapijskih intervencija u braku i obitelji

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne

kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne

kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Ĉudina-Obradović, M; Obradović, J.(2006): Psihologija braka I obitelji; Golden-

marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb;

2. Efendić-Spahić (2014) : Psihologija roditeljstva; Društvo psihologa Federacije BiH,

Sarajevo.

Dodatna literatura:

1. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja

2. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme i8zpsihologije odraslih.

Naklada slap, jastrebarsko

3. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko

4. Dattillio, F.M.(2012): Kognitivno-biheviralna terapija parova i obitelji. Naklada Slap,

Jastrebarsko

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja obitelji i obiteljske dinamike

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi

se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne

pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim

putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:

Za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst,

izrada nacrta istraţivanja iz problematike koju

tretira sadrţaj kolegija

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, završni ispit

ocjene:

60 bodova.







Naziv kolegija: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

semestar 1



ECTS – bodovi 10




Upoznavanje studenata sa ulogom i mogućnostima primjene psihologije u somatskoj medicini;Sa

osnovnim principima psihološkog pristupa i sprovoĊenja psiholoških intervencija sa oboljelim ili

hospitalizovanim pacijentima;Sa interakcijom bioloških, psiholoških i socijalnih faktora koji

uĉestvuju u nastanku ili pogoršanju bolesti;Sa faktorima koji djeluju na uspostavljanju, odrţavanju

i promociji zdravlja i zdravog ţivotnog stila;Da prepozna podruĉja somatske medicine u kojima

postoji mogućnost efektivnog psihološkog djelovanja;Da kompetentno djeluje u procesu

prevencije bolesti i promocije zdravlja;Definiše psihološke faktore koji utiĉu na nastanak,

pogoršanje ili izlijeĉenje bolesti;Definiše, odabira i sprovodi psihološke intervencije od znaĉaja za

oboljele i/ili hospitalizovane pacijente i ĉlanove njegove porodice ;Komunikacija u zdravstvu

evaluira efikasnost intervencija


Definicije zdravstvene psihologije, pregled podruĉja rada zdravstvenih psihologa; Tradicionalni i

savremeni modeli zdravlja; Socijalna priroda bolesti; Epidemiologija i zdravstvena psihologija; Bol -

definicija, mehanizmi i vrste bola; Mjerenje bola; Psihološki tretmani bola- Tehnike suzbijanja bola;

Metodologija istraţivanja u zdravstvenoj psihologiji;

Uloga zdravstvenog psihologa u radu s oboljelom djecom; Psihološki pristup i intervencije u radu s

onkološkim bolesnikom; Uloga psihologa u zdravstvenom zbrinjavanju bolesnika oboljelih od šećerne

bolesti; Psihološka rehabilitacija osoba s povredama glave; Psihološke intervencije u radu sa starim i

nemoćnim osobama;

Psihološke promjene i mogućnosti intervencije kod ţena u razdobljima hormonalnih promena

(trudnoća, poroĊaj, menopauza); Stres i uloga psihologa u stresnim situacijama. - Promocija zdravlja

(faktori koji utiĉu na razvoj zdravih navika i stila ţivota, principi uspostavljanja zdravstvenih navika u

razliĉitim ţivotnim dobima.


kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Berger D., (2005);Zdravstvena psihologija, Društvo psihologa Srbije, Beograd.

2. Sarafino E. P.(1994): Health Psychology: Biopsychosocial Interactions, John Willey &

Sons Inc.

3. Havelka M. (1998): Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap,

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja zdravstvene psihologije









izvedbe programa:


kooperativna procjena kvaliteta izvedbe



zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.







Naziv kolegija: INTERVENCIJE U TRAUMI

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

semestar 1



ECTS – bodovi 10




Sticanje suvremenih psiholoških znanja o teorijama, metodama i tehnikama kriznog intervenisanja

;Sticanje znanja o rezultatima istraţivanja krize, edukacije i superviziji u ovoj oblasti; Ovladaće

strategijama kriznog intervenisanja u posebnim kriznim situacijama: gubitka, bolesti, ratnim

stanjima,stanjima povreda i trauma; Primenjivanje baziĉnih tehnika intervencija u krzi;Moći će kritiĉki

proceniti prednosti i ograniĉenja kriznih intervencija.Osvestiće potrebu za brigom o struĉnjacima koji

vrše takvu vrstu psiholoških intervencija


Teorija, metod i tehnike kriznog intervenisanja; Nastanak i razvoj kriznih intervencija; Opšte

strategije i veštine prevazilaţenja; Teorija krize i teorije psihološkog razvoja,poremećaja i leĉenja- ka

integraciji; Baziĉni koncepti; Primarna i sekundarna procjena .Mehanizmi odbrane i mehanizmi

prevazilaţenja; Metod kriznog intervenisanja. Specifiĉnost metoda u odnosu na psihoterapiju i

savetovanje; Komponente i oblici kriznog intervenisanja; Modeli kriznog intervenisanja A. kod

pojedinca; Modeli kriznog intervenisanja B. porodice u krizi. Modeli kriznog intervenisanja u grupi;

Modeli kriznog intervenisanja u zajednici; Telefonske krizne intervencije; Specifiĉnost edukacije i

supervizije intervencija u krizi; Krizne intervencije kod suicida i pokušaja suicida – antisuicidalni

ugovor. Krizne intervencije kod nasilja u porodici; Krizne intervencije kod bolesti i smrtnog gubitka.

Saţeta psihološka integracija traume;Psihodramske tehnike igranja uloga kao pomoć u prevazilaţenju

traume.Profesionalna i liĉne krize pomagaĉa – intervencija i prevencija sindroma sagorevanja.


kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Arambašić L., Ajduković M.(2000): Saţeta psihološka integracija traume Zagreb, Društvo

za psihološku pomoć

2. Asen E., Tomson P. (2001): Porodiĉna rešenja u praksi, Beograd ,UNICEF

Dodatna literatura:

Vlajković J. (2005): Ţivotne krize i njihovo prevazilaţenje, Beograd, IP ''Ţarko Albulj''

Everly, G.S. (ur.) (1995.). Innovations in disaster and trauma psychology, Volume one:

Applications in emergency services and disaster response, Chevron Publishing Corp.,

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije krize i traume









izvedbe programa:


kooperativna procjena kvaliteta izvedbe



zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM

ISTRAŢIVANJIMA

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I/2

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10




Studenti stjeĉu odreĊena i precizna znanja i praktiĉnu osposobljenost za izbor statistiĉkih mjera,

izraĉunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraţivanja.


Uslovi za izbor statistiĉkih postupaka.

Tipovi istraţivaĉkih varijabli.

Mjere oblika raspodjele.

Mjere relativnog poloţaja.

Mjere korelacije. Regresija.

Parametrijski statististiĉki testovi.

Neparametrijski statistiĉki testovi.

t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova.

Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test.

Faktorska analiza

Organizacija statistiĉkih tabela.

Grafiĉko predstavljanje rezultata.

Obradapodataka pomoću SPSS programa.

Iskazivanje rezultata istraţivanja statistiĉkim mjerama.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski rad –

rešavanje

zadatak

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje


Osnovnaliteratura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja.

Sarajevo: Jela educa.

Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dodatna literatura:

1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga.

2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea.

2. Koţuh, Boris i Suzić, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka: Univerzitet u

Banjoj Luci. Filozofski Fakultet.

3. Koţuh, Boris i Maksimović, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet.

4. Papić, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.

5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomoću programa SPSS.

Beograd: Mikro knjiga.



se tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

uraditi vjeţbe u rješavanju zadataka. Završni ispit

je pismeni.


izvedbe programa:

Tijekom semestra bitić e izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu

na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u

rješavanju zadataka, praktiĉno ovladavanje SPSS

programom i polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova

Izrada vjeţbi rješavanja zadataka – 15 bodova

Praktiĉna poznavanje SPSS programa – 40

bodova

Završni ispit – 40 bodova (min. 25 )







Naziv kolegija: VIZUELNA PERCEPCIJA

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 10




Usvajanje znanja iz oblasti psihologije opaţanja,. je koncipiran tako da studentima omogućava

objedinjenje znanja iz ostalih predmeta, te primjenu vizuelne percepcije u psihologiji. Razvijanje

urednosti i preciznosti u radu; shvatanje meĊusobne povezanosti pojedinih elemenata objekta na crtezu

i prostoru; shvatanje medusobne povezanosti oblika, materijala i boje objekta; razvijanje vizuelne

percepcije; usklaĊenost(mjerilo i harmonija);promatranje i analiza ;sticanje i unapreĊenje vještine

obrazlaganja rjesenja;sticanje vještine timskog rada


- Teorije vida: Jangova,Helmholcova teorija,Heringova teorija, Teorija Kristine Led-Frenklin;

Granitova ispitivanja;Psihološki atributi osjeta vida; Mješanje boja;, Opaţanje

oblika;Unutrašnji faktori opaţanja;Pokreti oka,, aktivaciona teorija;Opaţanje prostora

vremena i pokreta; kontrasta, princip pokreta, princip velicine,princip ponavljanja); analizirati

percepciju distanci (princip blizine, princip sliĉnosti i princip kontinuiteta); ustanoviti primjere

opticke iluzije


kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Ognjenović P. (2002) Psihologija opaţanja; Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd

2. Zdravković S . (2012). Percepcija, II izdanje. Zrenjaninska biblioteka, Zrenjanin

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihofizike i percepcije









izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.







Naziv kolegija: EMOCIONALNI RAZVOJ I AFEKTIVNO VEZIVANJE

Opći podaci:

Studijski program Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je studente upoznati sa znaĉajem emocionalnog razvoja djece sa razliĉitim aspektima

dobrobiti u kasnijim razvojnim priodima te teorijama koje najadekvatnije oslikavaju kljuĉne taĉke

emocionalnog ţivota djeteta i odraslog. U okviru emocionalnog razvoja studenti će steći i neka

osnovna znanja o emocionalnim kompetencijama kao osnovi za samoregulaciju i fomiranje adekvatnih

obrazaca ophoĊenja sa svijetom koji nas okruţuje. U okviru razvoja privrţenosti studenti će se

upoznati sa razvojem privrţenosti, sigurnim i nesigurnim obrascima privrţenosti, posljedicama

obrazaca nesigurne privrţenosti, dimenzijama roditeljskog prihvaćanja i odbijanja, tipovima

roditeljstva koji je proizvode te refleksijama i odnosima izmeĊu privrţenosti i opće dobrobiti u

adolescenciji i odrasloj dobi


Emocionalni razvoj u djece

Rana emocionalna diferencijacija

Emocionanost, temperament i okolina

Emocionalne kompetencije i njihov razvoj

Odnos emocipnalnih kompetencija i slike o sebi

Privrţenost – odreĊenje

Teorija o razvoju privrţenosti

Teorija roditeljskog prihvaćanja i odbijanja

Unutrašnji radni modeli

Privrţenost i intimni odnosi u odraslih

Odnos privrţenosti i dobrobiti u odrasloj dobi


kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Kuburić, Z. ( 1999) : Porodica i pssihiĉko zdravlje djece . Ĉigoja štampa, Beograd.

2. Efendić-Spahić, T. (2014) : Psihologija roditeljstva; Društvo psihologa Federacije

BiH, Sarajevo.

3. Vulić-Prtorić, A. (2004): Depresivnost u djece i adolescenata, Naklada Slap,

Jastrebarsko

4. Grgin-Lacković, K. (2000): Stres u djece i adolescenata; Naklada Slap, Jastrebarsko

5. Grgin-Lacković, K. (2006): Psihologija adolescencije; Naklada Slap, Jastrebarsko

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja emocionalnog razvoja i attachmenta.







putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:





ocjene:

Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, završni ispit

60 bodova.







Naziv kolegija:

PROFESIONALNE KOMPETENCIJE PSIHOLOGA I

ETIĈKI KODEKS

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 10




U svakom podruĉju djelatnosti psiholog svoj posao obavlja na nivou standarda koji vaţe za dato

podruĉje. Pri tome on prihvata da nikakvi ciljevi strukovni ili vanstrukovni, ne mogu doći iznad

dostojanstva i dobrobiti pojedinca koji je neposredno ili posredno ukljuĉen u profesionalni

odnos.Psiholog ne sme istraţivaĉke podatke, testovne rezultate i

nalaze krivotvoriti i krivotvorene prikazivati pojedincima ili javnosti.


Svjesni psihiĉki doţivljaj kao predmet psihologije,Kvaliteti svjesnog psihiĉkog doţivljaja,

Metode koje psihologiji omogućavaju spoznaju duše;psihološke determinante ĉovjekovog

ponašanja; procjena normalnosti i patologije i procjena razvojnih tokova liĉnosti;psihologija

pojedinaĉnih sposobnosti; Opća etiĉka naĉela u istraţivanju i radu s ljudima; Etiĉki principi i

pravilnici;Socijalno osjetljiva istraţivanja; Etika i psihologija u praksi; Etika i psihologijska

istraţivanja na posebnim skupinama; Znanstvena vrijednost studije vs. Narušavanje etiĉkih

principa (obmana);Etiĉnost u pouĉavanju, etiĉnost psihologijske struke


kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Francis, R.D. (2009.). Ethics for psychologists. Blackwell Publishers.

2. Banard, P., Flanagan, C. (2005.) Ethical issues and guidelines in psychology. Routledge,

London.

3. Kodeks etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore

4. Meta‐code of ethics EFPA

5. Etiĉki kodeks APA‐e

Dodatna literatura:

Todorović ; (2014) Uvod u psihologiju kao nauku i struku;Ĉigoja štampe, Kosovska Mitrovica

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije









izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.





www.hercegovvina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI

Opći podaci:

Studijski program Doktorski studij društenih znanosti - psihologija Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je studente podrobnije upoznati sa suvremenim izvorima stresa poput ţivota u urbanim

sredinama, sresa na radnom mjestu, stresa usljed slabljenja obitljskih i prijateljskih veza i usamljenosti

te njegovim posljedicama. TakoĊer, studenti će se moći upoznati i sa suvremenim strategijama

suoĉavanja i prevazileţenja navedenih stresora te naĉinu ţivota koji ojaĉava kapacitete i rezistentnost

pojedinca na negativne posljedice suvremene svakodnevnice i pritisaka kojima je svakodnevno

izloţen.


Razliĉita shvaćanja stresa i njegove iplikacije

Odnos izmeĊu stresa i dispozicijskih karakteristika - osobine liĉnosti, motivacija

Stres i socijalna podrška

Urbani stres i njegove posljedice

Profesionalno sagorijevanje i njegove posljedice

Alkoholizam i pušenje

Stres i imunološke bolesti

Obrasci u suoĉavanju sa stresom

Razvoj novih strategija

Uloga socijalne podrške u izgradnji coping mehanizama


kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

3. Berger, D. (1999) : Zdravstvena psihologija. Društvo psihologa Srbije, Centar za

primenjenu psihologiju, Beograd

4. Davidson, G. C.; Neale, M. (1999): Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja;

Naklada Slap, Jastrebarsko

5. Havelka, M. (1995):Zdravstvena psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

6. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert (2005): Socijalna psihologija, Naklada Mate,

Zagreb

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja tema kojima se bavi kolegij.







putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:





ocjene:

Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, završni ispit

60 bodova







Naziv kolegija: GERONTOLOŠKA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Godina I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je studente podrobnije upoznati sa starenjem i razvojnim razdobljem starosti. U okviru

kolegija studenti će se podrobno upoznati sa specifiĉnostima navedenog razvojnog perioda sa fiziĉkog,

intelektualnog, emocionalnog i socijalnog aspekta, kao i specifiĉnim problemima sa kojima se susreću

ljudi treće ţivotne dobi te mogućim naĉinima njihovoga preveniranja i prevazilaţenja


Definiranje razvojnog perioda starosti

Individualne razlike

Psihološke karakteristike starih osoba

Intelektualne odrednice starih

Emocinalno-socijalne karakteristie ravojnog perioda starosti

Uloga djelotvornih stategija suoĉavanja sa stresom u starosti

Teškoće treće ţivotne dobi : demencije, psihiĉki poremećaji, tjelesne smetnje

Teškoće vezane uz samaĉki ţivot

Problemi zlostavljanja i zanemarivanja starih

Suoĉavanje sa smrću i kreiranje uĉinkovitih strategija

Religioznost, dispozicijski optimizam i druge znaĉajne varijable dobrobiti u starosti

Integritet i oĉajanje


kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

7. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja; Naklada Slap,

Jastrebarsko

8. Berk, L. (2008): Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko

9. Davidson, G. C.; Neale, M. (1999): Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja;

Naklada Slap, Jastrebarsko

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja tema kojima se bavi kolegij.







putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:





ocjene:

Dolazak 20 bodova, , esej 20 bodova, ispit 60

bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTEnHERCEGOVINA


Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 10




Upoznati studente s teorijama i metodama profesionalne orijentacije i osposobiti ih za poĉetni rad u

podruĉju profesionalnog informiranja i savjetovanja.


http://www.hercegovina.edu.ba/

Profesionalna orijentacija: odreĊenje i osnovne sastavnice. Osnovni metode profesionalnog

usmjeravanja. Teorije profesionalnog izbora i razvoja: Hollandova tipološka teorija, Lofquistova i

Dawisova teorija prilagodbe radu; Superova razvojna teorija, Gottfredsonina teorija ograniĉavanja

mogućnosti i kompromisa. Brownina teorija izbora karijere i ţivotnih uloga. Krumboltzova teorija

socijalnog uĉenja. Teorija i tehnike profesionalnog savjetovanja: vrste savjetovanja i njihova

namjena, osnovni principi savjetovanja, model profesionalnog savjetovanja i njegova primjena.

Mogućnosti savjetovanja preko Interneta. Profesionalno usmjeravanje u nas.


kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1 Brown, D. Brooks, L., & associates. (1996): Career Choice and Development: Applying

contemporary theories to practice (Third Edition). Jossey-Bass, San Francisco.

Šverko B. (Ur.) (1998): Vodič kroz zanimanja. Zagreb: Razbor,. Elektroniĉko izdanje na URL

http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/

Dodatna literatura:

Holland, J.L., (1992): Making Vocational Choices: A Theory of Vocational Personalities and Work

Environments. Odessa, FL: Psychological Assessment Resources.

O*NET OnLine. http://online.onetcenter.org/

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije









izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.

http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/

http://online.onetcenter.org/







Naziv kolegija: FPRENZIĈKA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 10




Usvajanje znanja za uspešno prepoznavanje psiholoških specifiĉnosti i procesa koji su vezani za

prekršioce zakona i za ţrtvu.Povezivanje psiholoških znanja i veština sa pravnim

propisima,ovladavanje osnovnim i posebnim naĉelima forenziĉke psihologije i poslovima vještaĉenja,

kao i osnovnim pravilima za izradu psihološke ekspertize. Osposobljavanje studenata za

razumjevanje i prepoznavanje uticaja osnovnih psiholoških procesa i zakonitosti te karakteristika i

dinamike liĉnosti svih sudionika na proces istraţnog postiupka, a nroĉito na onaj dio koji se odnosi na

davanje iskaza, svedoĉenja.

Osposobljavanje studenata da uĉestvuju kao psiholozi u procesu uzimanja izjava, dijagnostici

poremećaja (posebno anitisocijalne liĉnosti) i da aktivno uĉestvuju u rehabilitaciji procesu poĉinioca

kriviĉnog dela.


Uvod u forenziĉku psihologiju; Kriviĉna odgovornost; Uraĉunljivost; Sposobnost svjedoĉenja;

Ekstremni emocionalni distres (afekti); Patološki afekat; Vjerodostojnost iskaza; simulacija,

konfabulacija; Forenziĉko–psihološki aspekti znaĉajnih dijagnostiĉkih grupa. Personalni rizici

antisocijalnog ponašanja; Duševna zaostalost; Poremećaji kontrole impulsa; Seksualni poremećaji;

Poremećaji vezani za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci; Profil poĉinioca; Homicidijum;

Temibilnost i mjere bezbjednosti; Vještaĉenje poslovnih sposobnosti; Veštaĉenje valjanosti

oporuke;Veštaĉenje valjanosti ugovora; Veštaĉenje dodele dece u procesu razvoda; Dijagnostikovanje

bolnih sindroma; Procena nematerijalnih prava liĉnosti; Agresivno abnormalno ponašanje;

selftranscedentnost i nasilje; selfimanentnost i nasilje; Biološka baza nasilja; Nasilje u porodici;

Destruktivni kultovi.



kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Kostić M. (2002): Forenziĉka psihologija – teorija i praksa, Beograd, Zavod za udţbenike

i nastavna sredstva,

2. Kostić M. (2007): Forenziĉka psihologija: psiholozi kao sudski veštaci, u: Kliniĉka

psihologija, Beograd, Društvo psihologa Srbije, Centar za primenjenu psihologiju

Dodatna literatura:

Ćirić Z. (2004): Osnovi sudske psihijatrije, Niš, Bona fides

Milić A. (1998) ,Uloga porodice i škole u prevenciji socio-patoloških pojava, Banja Luka,

Defendologija br.13.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz forenziĉke psihologije









izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA LJUDSKE SEKSUALNOSTI

Opći podaci:

Studijski program POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ PSIHOLOGIJE Godina II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa osnovnim biološkim te psihološkim odrednicama ljudske

seksualnosti te njenom doprinosu u ukupnom adaptivnom funkcioniranju pojedinca. TakoĊer, studenti

će imati priliku da se upoznaju sa razvojem djeĉje seksualnosti kroz razliĉite tazvojne periode,

usvajanje spolnih uloga, ali i varijacijama koje su dio suvremenih društvenih tokova poput

homoseksualnodti, transeksualnosti, te seksualnom ponašanju uopće.


Definiranje i znaĉaj seksualnosti

Razvojni aspekti seksualnosti

Seksualnost kroz razliĉite psihološke paradigme

Psihološki aspekti seksualnosti

Seksualnost i ljubav

Seksualnost i spolna uloga

Sekksualnost i religija

Seksualnost i zakon

Osnovni seksualni poremećaji

Seksualno zdravlje, prevencija i tretman


kategorije):


Samostalni

zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

10. Masters, W.H.; Johnson, V.E.; Kalodny, V.C. (2006): Ljudska seksualnost. Naklada Slap,

Jastrebarsko

Dodatna literatura:

1. Znanstveni ĉlanci iz podruĉja psihologije seksualnosti






putom.


izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i

eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita. Tokom kolegija

studentova obveza je saĉiniti teorijski rad na temu

koju tretira sadrţaj kolegija u smislu komparacije

dvaju teorija, ili saĉiniti istraţivaĉki nacrt na

temu koja aktualizira problematiku seksualnosti


ocjene:

Dolazak 20 bodova, esej 20 bodova, završni ispit

60 bodova







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA UMJETNOSTI

Opći podaci:

Studijski program


CIKLUS Godina I.

Ime nositelja




ECTS – bodovi 10




Usvajanje znanja iz oblasti psihologije umjetnosti i psihologije stvaralaštva.

Osposobljavanje studenata da: koriste nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije motivacije i

emocija; da razumeju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da

kritiĉki diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i emocija


Univerzalnost u umjetnosti; predmet psihologije stvaralaštva i njen odnos prema drugim naukama; od

magiĉnog i mitskog do estetskog; korijeni i funkacija mašte; Sposobnosti i stvaralaštvo,razvoj

stvaralaĉke sposobnosti djece; Rigidnost i spontanost;Znaci,simboli i teorije znaĉenja;Posrednici u

tumaĉenju umjetnosti; Umjetnik i publika;Biografski metod istraţivanja u umjetnosti, fenomenološki

metod,asocijativni metod,psihoanalitiĉka teorija i metod u umjetnosti;rezultati Krisovih

psihoanalitiĉkih istraţivanja u umjetnosti, analitiĉki metod, sociopsihološki metod,semiotiĉko

istraţivanje umjetnosti, geštalt i umjetnost, analiza estetske emocionalne reakcije s aspekta odnosa

forme i sadrţine, teorija dinamiĉkih kompetencija; reparativna funkcija umjetnosti; psihološke

karakteristike savremenog stvaralaštva


kategorije):


zadaci E-uĉenje


Terenska

nastava


kategorije):


Eksperimentalni

rad




Osnovna literatura:

1. Panić Vladislav (2005) Psihologija i umjetnost; Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja umjetnosti i stvaralaštva









izvedbe programa:





zadaće programa.

Obveze studenata:




ocjene:




bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III/5

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10


Preduvjeti upis kolegija Nema


Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu

doktorske disertacije. Bitiće sposobni pretraţivati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Moći će primjenjivati

znanastveni stil pisanja, ovladatiće argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i

interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem

rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim standardima APA

sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditi će osjetljivost za etiku u znanstvenom

stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.


Modeli doktorskih disertacija

Struktura doktorskih disetacija.

Baze podataka, korisnenje e-lokacija.

Definiranje središniih istraţivaĉkih pitanja.

Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja.

Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt.

Organizacija poglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova.

Izrada studijskog projekta istraţivanja.

Organizacija istraţivanja.

Iskazivanje i interpretacija rezultata istraţivanja (brojĉano, tabliĉno, grafiĉki i statistiĉkim mjerama).

Organizacija rukopisa za tisak.

Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije.

PreraĊivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovnaliteratura:

1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti.

Sveuĉilištaeu Zagrebu.

2. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.

Dodatna literatura:

Finci, Ţak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo

unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Jokić, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveuĉilišna

knjiţara.

Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb:

Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.

Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

Silobrĉić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska

naklada.

Suzić, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.



se tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

projek tistraţivanja, izvesti istraţivanje i napisati

izvještaj istraţivanja i rad za objavljivanje,

analizu monografije i prikaz monografije. Završni

ispit je usmeni.


izvedbe programa:

Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu

na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta

istraţivanja, izvoĊenje istraţivanje i pisanje

izvještaja istraţivanja, pisanje ĉlanka za

objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize

znanstvene monografije po protokolu analize,

polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 10 bodova

Izrada izvještaja istraţivanja – 10 bodova

Izrada ĉlanka za objavljivanje – 10 bodova

Analiza znanstvene monografije – 10 bodova

Izrada ĉlanka za objavljivanje – 10 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za

uspjeh)





studijski program poslijediplomskog/doktorskog...

Documents