sveuĈiliŠte hercegovina fakultet...

0

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

SVEUĈILIŠNI STUDIJ

PRIRODNIH ZNANOSTI

STUDIJSKI PROGRAMI

Akademska 2015/16. godina

1




PRIRODNIH ZNANOSTI1

STUDIJSKI PROGRAM

I. CIKLUS

1 Studij prirodnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao

integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.

2



ZNANSTVENO PODRUĈJE: PRIRODNE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: EKOLOGIJA

ZNANSTVENO PODRUĈJE: BIOTEHNIĈKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: ZAŠTITA OKOLIŠA

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA

1. UVOD

Preddiplomski studijski program Ekologija i zaštita okoliša ima jasno definiranu svrhu i ulogu u obrazovnom sustavu,

dostupnu široj javnosti. Program je koncipiran tako da prati i primjenjuje sve inovacije i uopće znanstvene spoznaje i

postignuća iz oblasti obrazovanja, a prije svega osnovne pravce razvoja visokog obrazovanja, kao i kljuĉne standarde

Bolonjskog procesa.

Preddiplomski studijski program Ekologija i zaštita okoliša, prije svega poštuje kriterije kvalitete, fleksibilnosti i

efikasnosti obrazovnog procesa. Na putu je definiranja razvojnih ciljeva i svih gospodarskih i izvan gospodarskih

sektora sa izgledima za uspjeh, gdje će samostalno i uz podršku meĊunarodne zajednice morati što prije izgraditi i

realizirati konkurentske strategije rasta utemeljene na postavkama i prihvaćenim principima humano odrţivog

razvitka. Zaštita okoliša se u tom kontekstu nameće kao nezaobilazan i širok kompleks koji zahtijeva sustavan i

temeljit pristup.

Potencijali bosanskog i hercegovaĉkog prostora, ali i šire nisu do sada dovoljno valorizirani s aspekta odnosa prema

okolišu i zaštiti okoliša i nisu nikada bili ozbiljna tema razvojne politike društva. Sa druge strane, mnoge drţave sa

sliĉnim ili ĉak slabijim potencijalima i razvojnim resursima su zahvaljujući proaktivnom odnosu prema okolišu i

strateškim voĊenjem svog razvoja usklaĊenim sa zaštitom okoliša i ulaganjem u okoliš posljednjih godina uĉinile

napore koji su ih doveli na mapu znaĉajnih gospodarskih moćnih zemalja. U tom kontekstu za ovu oblast Bosna i

Hercegovina treba nova znanja, istraţivaĉe i uopće profesionalce koji će znalaĉki integrirati teorijsko znanje sa

praktiĉnim kompetencijama, kreativno koristiti prostor, sadrţaje i resurse koji mogu biti postati osnovica

gospodarskog i uopće društvenog razvoja.

Ovaj program omogućava stjecanje znanja, sposobnosti i vještina potrebnih svima ĉiji posao ukljuĉuje odnos prema

okolišu bilo da su to potrebna znanja i vještine za rad u proizvodnji materijalnih dobara, prometu i pruţanju razliĉitih

usluga u organizacijama ili da se radi o participaciji unutar tima lokalne uprave i samouprave koji je zaduţen za

strateško upravljanje okolišem, organizacijom zaštite okoliša ili kontrolom te zaštite.

Cilj programa preddiplomskog studija Ekologije i zaštite okoliša ja da:

- Studentima omogući stjecanje znanja iz osnova ekologije, njenom razvitku kao znanosti, izvorima oneĉišćenja

vode, zraka i tla, mjerama zaštite vode, zraka i tla, oneĉišćujućim tvarima, pravnoj regulativi iz oblasti zaštite

okoliša, te praktiĉnoj primjeni steĉenih znanja.

- Obrazuje struĉnjake koji će zahvaljujući steĉenim znanjima biti osposobljeni za rješavanje praktiĉnih

problema iz oblasti zaštite okoliša i njegovog unapreĊenja, te koji će kroz svoj rad promovirati i poticati

poštivanje mjera odrţivog razvitka.

- Studentima omogući da postanu znanstveni djelatnici koji će u razliĉitim institucijama, organizacijama,

institutima, ustanovama raditi na unapreĊenju i širenju znanja i svijesti ljudi o potrebi aktivnog sudjelovanja

svih ljudi u zaštiti i osmišljavanju uĉinkovitije zaštite okoliša.

- Studentima omogući da postanu ĉlanovi tima koji će pri jedinicama lokalne samouprave uĉestvovati u

donošenju strateških planova i programa zaštite okoliša, organizacije u zaštiti okoliša, kontrole zaštite okoliša

i uopće svih upravljaĉkih odluka koje su u svezi zaštite okoliša na nivou lokalnih zajednica.

3

- Osposobi studente za poslove ne samo u razliĉitim organizacijama koje imaju zakonske obveze zaštite okoliša,

već i u jedinicama lokalne samouprave koje su izravno ukljuĉene u unapreĊenje ţivota svojih stanovnika i

koje moraju strateški promišljati i operativno djelovati u zaštiti i unapreĊenju okoliša.

Plan i program studija zaštite okoliša provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenjem ECTS-bodovnih

sustava i promicanje europske suradnje.

Opći podaci o studiju:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Preddiplomski studij prirodnih znanosti organiziran je kao dvopredmetni studij. Završetkom prediplomskog

studija prirodnih znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaureua)

prirodnih znanosti s naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje

povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se

mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu

odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje navedeno povjerenstvo.

Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno

povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što

poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student

upisao.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom

planu u sljedećoj tablici.

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI, EKOLOGIJE I ZAŠTITE

OKOLIŠA

1 2 3 4 5 6 7 8 9

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Uvod u prirodne

znanosti

1 1 2 6 Obvezni

PSPZ01

Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki

PSPZ02

Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki

PSPZ03

Osnove hrvatskog

jezika- lektorske vjeţbe

0 0 3 5 Opći

PSPZ04

Osnove engleskog jezika

– lektorske vjeţbe

0 0 3 5 Opći

PSPZ05

Osnove kineziologije 1 1 1 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ06

Osnove rekreacije 1 1 1 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ07

II. SEMESTAR

Biologija 1 1 2 6 Obvezni PSPZ08

Ekonomija okoliša 1 1 2 6 Obvezni PSPZ09

Povijest zaštite okoliša 1 1 1 5 Obvezni PSPZ10

Ekološki praktikum 0 0 3 5 Opći PSPZ11

Engleski jezik struke –

lektorske vjeţbe

0 0 3 5 Opći PSPZ12

4

Geografija-okolinski

aspekti

0 0 3 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ13

Nacionalni parkovi 0 0 3 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ14

III. SEMESTAR

Osnove ekologije 1 1 2 6 Obvezni PSPZ15

Ekotoksikologija 1 1 2 6 Obvezni PSPZ16

Osnove sociologije 1 1 2 6 Zajedniĉki PSPZ17

Prirodne vrijednosti BiH 1 1 2 6 Obvezni PSPZ18

Socijalna ekologija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ19

Ekologija i ranjivost

krša


2)

PSPZ20

Izborni kolegij s

eksterne liste

1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo

kojeg smjera

PSPZ21

IV. SEMESTAR

Osnove metodologije i

statistike

1 1 2 6 Zajedniĉki PSPZ22

Oneĉišćenje voda 1 1 2 6 Obvezni PSPZ23

Upravljanje otpadom 1 1 2 6 Obvezni PSPZ24

Terenska nastava iz

okoliša

0 0 3 6 Opći PSPZ25

Ekologija biljaka 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ26

Ekologija ţivotinja 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

PSPZ27

Izborni kolegij s

eksterne liste


kojeg smjera

PSPZ28

V. SEMESTAR

Oneĉišćenje zraka 1 1 2 6 Obvezni PSEZ01

Okoliš, javnost i mediji 1 1 1 6 Obvezni PSEZ02

Obnovljivi izvori

energije

1 1 2 6 Obvezni PSEZ03

Turizam i okoliš 1 1 2 6 Obvezni PSEZ04

Ekološki standardi i

norme


2)

PSEZ05

Ekologija kopnenih

voda


2)

PSEZ06

Izborni kolegij s

eksterne liste


kojeg smjera

PSEZ07

VI. SEMESTAR

Suvremene percepcije

prirode

1 1 1 6 Obvezni PSEZ08

Pravo u zaštiti prirode 1 1 2 6 Obvezni PSEZ09

Oneĉišćenje tla 1 1 2 6 Obvezni PSEZ10

Izborni kolegij s

eksterne liste


kojeg smjera

PSEZ11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik ekologije ili zaštite

okoliša.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca prirodnih znanosti, smjer ekologija i zaštite

okoliša.

5

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE ERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija

UVOD U PRIRODNE ZNANOSTI

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina I

Ime nositelja kolegija

Ime suradnice na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije

Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s osnovnim sadrţajima i naĉelima prirodoslovlja, sa specifiĉnostima

prirodoslovnih podruĉja i metodama prirodoslovnih istraţivanja, te suvremenom primjenom prirodoslovlja, osobito

povezanim sa zaštitom prirode, te da granicama prirodoslovlja.

Okvirni sadrţaj kolegija

Uvod u znanost općenito i uvod u prirodoslovlje

Osnovne razlika izmeĊu prirodoslovlja i društvenih znanosti

Razvoj znanosti i nastanak prirodoslovlja

Prirodoslovne metode istraţivanja

Osnovna podruĉja prirodoslovlja – posebno razlika i ţive i neţive prirode i posljedice koje su nastaju u u razvoju i

upravljanju suvremenim svijetom

Suvremena primjena prirodoslovlja

Granice prirodoslovlja

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

http://www.hercegovina.edu.ba/

6

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura

Charles Van Doren, Povijest znanja, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005.

Dodatna literatura

Dadić, Ţarko. Povijest ideja i metoda, Zagreb, 1992.

Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb, 2004.

Leksikoni, enciklopedije, pregledi povijesti prirodoslovlja

Provjera znanja i polaganje ispita

Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica

na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na

ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili

usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u

kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki

povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,

studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,

sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i

radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu

ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.

Obveze studenata

Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje

ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad

25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5

www.hercegovina.edu.ba

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultetdruštvenihznanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.

Imenositeljakolegija/nastavnik

a

Imesuradnikanakolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 6


7

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će

vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati

osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom

problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će

dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.

Okvirnisadrţajkolegija:

Izradaţivotopisa.

Bbliografskizapisi ,tematskebibliografije, popisi literature i reference.

Vrsteznanstvenih i struĉnihradova.

Formuliranje i pisanjenaslova.

Strukturaznanstvenihi struĉnihradova.

Dokumentiranjeznanstevnihizvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga.

Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).

Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa).

Jezik i stilznanstvenograda.

Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica.

Tabliĉnoprikazivanjepodataka.

Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka.

Oblikovanjetekstaakademskograda.

Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice

NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski

rad Eksperimentalni rad

Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt - Vjeţbe

Kontinuirana

provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum.Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.

Dodatnaliteratura:

1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih

poslova Republike Hrvatske

4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-knjiţevni zbor.

7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:

Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se

tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave.

Prijeizlaskanazavršniispitstudentisuduţniuraditiseminarski rad

premapravilimaakademskogpisanja. Završniispit je u oblikutesta.

8

Naĉinpraćenjakvaliteterada i

uspješnostiizvedbeprograma:

Tijekomsemestrabitićeizvršenakooperativnaprocjenakvaliteteizved

beprograma, a u odnosunaoĉekivanja i obvezestudenata i

nastavnika, tepostavljeneciljeve i zadaćeprograma.

Obvezestudenata:

Sudjelovanjenanastavi;

izradaseminarskogradapremapravilimaakademskogpisanja;

polaganjeispita.

Vrjednovanjeradastudenata i izvoĊenjeocjene:

Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja – 25

bodova

Veţbe u Praktikumu – 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.




Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski smjerovi BS

Godina I.

Semestar I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju


ECTS – bodovi 6




9

Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i

vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom

akademskom razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih

alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz

informatiĉke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga, informatiĉka pismenosti osobne

vještine vezane uz poznavanje i rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja

jedinica, središnji procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih

sustava.

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni

softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih

sustava,

Razlikovati funkcijske osobine organizacijeinformatiĉkog centra (središnji, lokalni i

periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te

inaĉice, (intranet i extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u

sferi današnje globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine

kompjutorske komunikacije.

Okvirni sadrţaj kolegija:

1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces

2. Temeljne informatiĉke postavke

3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava

4. Programska(softverska)osnova kompjutorskih sustava

5. Mreţno-komunikacijska,organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava

6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

8. Perspektive razvoja informatike

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):

PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi Seminarski



Projekt

Kontinuirana


Osnovna literatura:

1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u

Zagrebu, DOIK 2010, Zagreb

2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.

Dodatna literatura:

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

10

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putem.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada seminarskih

radova, izlaganje radova; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Seminarski rad: 25 bodova

1.kolokvij: 30 bodova

2.kolokvij: 30 bodova

Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova

Vjeţbe i zadaće: 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza studenta








Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)

Opći podatci:

Studijski programi

Studij prirodnih znanosti

Studij humanistiĉkih znanosti

Studij društvenih znanosti

Semestar

Godina

I.

I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika



11


ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija nema


Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,

spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i

vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,

leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim

jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim

i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih

radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i

tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim

medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će

govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem

retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.


Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.

Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska

skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen

funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni

jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,

zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i

diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i

slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon

i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije

glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna

glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.

Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,

n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.

Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.

Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).

Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –

fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.

Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i

glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po

zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova.

Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje vlastitih

imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje

vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća naĉela, imenice, pisanje

polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni

znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-

spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao

reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije

svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje,

trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak,

drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja,

paragraf). Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu:

pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u

doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti,

preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija

nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

12

Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.

Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike

(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),

upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i

reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,

tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni

samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje

suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.

Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga

(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne

jeziĉne, logopedske vjeţbe.

Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko

znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane

metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,

kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,

novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.

Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki

stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.

Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.

Struktura rjeĉnika.

Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,

pozivnica, saţalnica.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari

Metodiĉko-didaktiĉke

pripreme za nastavu

Samostalni

zadatci

Terenska

nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice

Mentorski

rad E-uĉenje

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski

rad

Eksperimentalni

rad

Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu

jezika u osnovnoj školi i gimnaziji.

Dodatna literatura:

Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama

(2007, zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.

Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.

Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.

Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.

Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga književnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških

škola i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.

Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.

13

Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.

Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb:

Školska knjiga.

Provjera znanja i polaganje ispita:

Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i

seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin

uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj

literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju se

brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i

spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor,

artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje,

oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.

Naĉin praćenja kvalitete rada i

uspješnosti izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz

analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća,

obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i

samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,

eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje. Studenti su

duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15

bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti

usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih

zadataka objektivnog tipa.

14


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih

tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i

razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka

rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u

materinjem jeziku.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):


Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

2. Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.

3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University

Press.

4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (esej).

Završni ispit polaţu pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova.







15

Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3



Opće i specifične kompetencije:

Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje

relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama

antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,

Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim

aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i

upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):



Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:

3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:

Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih

postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i

kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu

ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.


programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata: Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

16

prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.


Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,

Kolokvij do 10 bodova,

Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,

Izrada referata do 30 bodova,

Završni ispit do 40 bodova.

od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.

Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju

transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.








Osnovna literatura:

17

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne

škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski

programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.




tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.


Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,

Kolokvij do 20 bodova,

Izrada referata do 20 bodova,

Završni ispit do 40 bodova.

od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: BIOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina I




ECTS – bodovi 6




Razumijevanje temeljnih bioloških zakonitosti i njihove povezanosti kroz pregled podruĉja kojima se biologija bavi.

18

Detaljnije će biti predstavljene temeljne i najvaţnije cjeline te najnovije spoznaje iz evolucije, fiziologije, ekologije,

genetike te razvojne biologije. Studenti će se upoznati s osnovnim zakonitostima strukture i funkcije ţivog svijeta i

njegova odnosa s neţivom prirodom. Omogućuje im se shvaćanje šireg raspona zbivanja i odnosa, od molekularne

razine stanice, tkiva i organizama do populacije i svih taksonomskih kategorija ţivog svijeta te njihova odnosa s

okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere.


Biologija – znanost o ţivotu, metode istraţivanja, razvoj biologije (povijesni pregled)

Svojstva ţivih bića: funkcionalne i strukturne osobine, organizacija ţivog svijeta

Pojava i razvoj ţivota na zemlji

Stanica – osnovna graĊa i funkcija, staniĉne strukture, biokemijski procesi, metabolizam, prokariotske i

eukariotske stanice, biljna i ţivotinjska stanica

Jezgra, kromosomi, geni, mitoza, mejoza, Mendelova genetika

Osnove sistematike, Carl Linne i binarna nomenklatura, virusi i bakterije

Pregled carstva gljiva, biljaka, biljna tkiva

Tipovi ţivotinjskih stanica, tkiva, organi, organski sustavi, pokrovni sustav

Potporni (skeletni) sustav, mišićni (muskulatorni) sustav

Ţivĉani (nervni) sustav, probavni (digestivni) sustav

Dišni (respiratorni) sustav, krvotok

Hormonalni, reprodukcijski sustav, embrionalni i postembrionalni razvoj

Ponašanje ţivotinja, taksonomski sustav ţivotinjskog carstva

Mehanizmi evolucije, molekularna evolucija, evolucija genoma

Postanak i evolucija novih vrsta, filogenetska analiza

Ekologija kao znanost, osnovni pojmovi populacijske ekologije

Evolucijska ekologija, ekologija ţivotinjskih zajednica, zemlja kao jedinstven ţivotni sustav



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski

rad

Terenska

nastava





Osnovna literatura:

1. Berns, M.W., 1997. Stanica. Školska knjiga. Zagreb

2. Matoniĉkin, I., Erben, R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga Zagreb.

3. Mägdefrau K., Ehrendorfer F. 1984. Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga Zagreb.

4. Matoniĉkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1999. Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga.

Zagreb.

Dodatna literatura:

1. Galić M., Kuĉanda K.: Biologija, skripta za drţavnu maturu u šk. 2011./2012. godini

2. Purves, K. W., Sadava, D., Orians, G. H., Craig Heller, H. 2004. Life. The Science of Biology. Sinauer

Associates 1120 pp.

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski i

praktiĉni rad te pismeni i usmeni ispit.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Studentska anketa

Obveze studenata: Prisutnost na predavanjima i seminarski rad

na odabranu temu

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Dolazak - 30 bodova

19

Usmeni ispit – 70 bodova

Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: EKONOMIJA OKOLIŠA

Opći podaci:

Studijski program Više studijskih programa Godina I




ECTS – bodovi 6




Opće kompetencije temelje se na cjelovitom poslovnom i ekonomskom obrazovanju koje sadrţi temeljna teoretska,

metodološka i aplikativna znanja s podruĉja ekonomije okoliša. Studenti će se upoznati s ekološkim problemima koji

su globali problemi. Na globalnoj razini treba stvarati institucionalni, ekonomski i politiĉki okvir za njihov rješenje.

Materijalizacija tih rješenja poĉinje na mikro razini, u organizacijama. Temeljna prepreka brţem i cjelovitom

ostvarivanju ovog koncepta je postojeći globalni model društvenog i ekonomskog razvoja. Iako u svijetu, osobito u

najrazvijenijim zemalja, jaĉa svijest o potrebi korekcija ovog razvojnog modela, još uvijek je snaţan otpor korjenitim

promjenama. Studenti će biti educirani u pravcu razvojne logike ekonomskih i poslovnih aspekata u kontekstu

znanstvenih disciplina i praktiĉnog djelovanja u poslovnom okruţenju.


Cilj predmeta je da studenti razumiju osnovne principe ekonomije okoline i da ih mogu

primijeniti na tri glavna podruĉja okolinske analize: odnose izmeĊu ekonomskog razvoja i

kvaliteta okoline, beneficije i troškove okolinskih politika i instrumente okolinskih politika.

Poslije polaganja ispita studenti će moći da:

- pokaţu razumijevanje osnovnih koncepata i oblika analiza koje su relevantne

za ekonomiju okoline.

- kritiĉki procjene odnose izmeĊu ekonomskog razvoja i kvaliteta okoline.

- kritiĉki ocjene relativne vrijednosti mjerenja, u ekonomskim izrazima, šteta prouzrokovanih zagaĊenjima i

beneficija kontrole zagaĊenja.


20

- objasne glavne razlike izmeĊu regulatornih i ekonomskih instrumenata, te

njihove prednosti i nedostatke.



Samostalni

zadaci E-uĉenje





Projekt

Kontinuirana provjera

znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Goodstein E.S. (2003): Ekonomika i okoliš, Mate, Zagreb.

Culahović, B. (2002) Tehnološki razvoj i okolina, II dio, Sarajevo, Ekonomski fakultet.

Dodatna literatura:

1. Ĉrnjar, M. (2002): Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka. .

2. Bešker, M.,(2005): Politika okoliša, Oskar, Zagreb.

3. Turner, K., Pearce, D. (2000): Environmental Economics, London, Prentice Hall.

4. Perman, R., Common M., McGilvray J, Ma, Y. (2003): Natural Resource and Environmental Economic, 3/e,

Financial Times Prentice Hall.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije religije

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni

ispit polaţu se pisanim putem.


programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna


oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te

postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.


Dolazak do 10 bodova ;

izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;

završni ispit do 45 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



21

Naziv kolegija

POVIJEST OKOLIŠA

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša– preddiplomski Godina I




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija Uvod u prirodne znanosti


Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s poviješću upotrebe prirode i okoliša, s razvijem discipline, stjecanje

uvida u ovisnost ekonomskog razvoja i ekoloških problema, te poticanje proekološkog djelovanja studenata


1. Povijest okoliša kao disciplina

2. Povijest zbivanja u okoliša od starih Grka do modernoga doba

3. Nastanak i regionalni razvoj povijesti okoliša

4. Glavne teme povijesti okoliša

5. Neke studije sluĉaja

6. Metodologija povijesti okoliša

7. Povijest okoliša u BiH


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktiĉni rad

Obavezna literatura

J. Donald Hughes 2011. Što je povijest okoliša? Disput, Zagreb, 200 str.

Dodatna literatura

Delort, Robert i Walter, Francois 2002. Povijest europskog okoliša. Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog

ureĊenja RH, Zagreb, 300 str

Braudel, Fernand 1990. Civilizacije kroz povijest. Globus, Zagreb, 494. str.









izvedbe programa






Obveze studenata


ispita.

Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je

22

obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se

bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa

Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.










Naziv kolegija: EKOLOŠKI PRAKTIKUM

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina I




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim ekološkim pojmovima, ekologijom kao biološkom znanošću i njenom

znanstvenom rašĉlambom, obrazovati studente o razlici izmeĊu ekologije i zaštite okoliša.


Ekologija i njezin nastanak, definicija, rašĉlamba, razvoj.

Zaštita okoliša, razlika izmeĊu ekologije i zaštite okoliša.

Osnovni pojmovi u ekologiji: ekološki ĉimbenici (biotiĉki i abiotiĉk), jedinka, populacija, biotop, biocenoza, ekološka

niša, ekosustav, biosfera.

Osnovni pojmovi u zaštiti okoliša: oneĉišćenje, zagaĊenje, zagaĊivaĉ, zagaĊujujuća tvar, oneĉišćujuća tvar,

oneĉišćivalo (sliĉnosti i razlike ovih pojmova)..








Osnovna literatura:

1. Benac Ĉ., Zaštita okoliša, Sveuĉilište u Rijeci, GraĊevinski fakultet, Rijeka, 2008.

Dodatna literatura:

1. Galić M., Kuĉanda K.: Biologija, skripta za drţavnu maturu u šk. 2011./2012. godini

2. Publikacije, izvješća i studije dostupne putem Internet


Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost

studenata tijekom izvoĊenja nastave, izradu ekološkog

23

praktikuma, te pismenu provjeru usvojenih znanja.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima i izrada ekološkog

praktikuma.


Dolazak - 20 bodova

Ekološki prektikum - 30 bodova

Pismeni ispit - 50 bodova







Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i

analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke

strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,

24

detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih

tekstova, prijevod tekstova.

c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne

informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u

materinjem jeziku.








Osnovna literatura:

4. Skripta/izbor tekstova.

5. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

8. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

9. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada

eseja). Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i


zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova, esej20

bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija

NACIONALNI PARKOVI

Opći podaci

Studijski program EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA-

preddipl..

Godina II.

25




ECTS – bodovi 3

Broj sati po semestru 1-0-1



Upoznati studente sa teorijskim postavkama, etiĉkim zasadima i praktiĉnim mjerama zaštićivanja prirode putem

nacionalnih parkova i drugih oblika zaštićene prirode; s politiĉkim i društvenim kontekstom u kojem postoje

nacionalni parkovi; s iskustvima nacionalnih parkova na zaštiti prirode, osobito u BiH, te potaknuti njihov angaţman

prema zaštićivanju prirode i podupiranju prakse nacionalnih parkova.


1.Teorijska i zakonska odreĊenja nacionalnih parkova

2. Povijest nastanka nacionalnih parkova

3. Nacionalni parkovi u kontekstu zaštićene prirode

4. Najpoznatiji nacionalni parkovi u svijetu

5. Nacionalni parkovi u BiH

6. Funkcije nacionalnih parkova

7. Perspektive nacionalnih parkova u BiH


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Obvezna literatura

Vidaković, P., 1997: Nacionalni parkovi u svijetu. Priroda – kultura – turizam. Zagreb.

Dodatna literatura

World Database on Protected Areas - http://www.wdpa.org/

The Voice of Europe's Protected Areas - http://www.europarc.org/home/

Ecological Sciences for Sustainable Development - http://www.unesco.org/new/en/natural-

sciences/environment/ecological-sciences/

National Parks Worldwide http://www.staff.amu.edu.pl/~zbzw/ph/pnp/swiat.htm


Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na

nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na ispitima.

Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.


izvedbe programa

Obveze studenata


ispita






http://www.europarc.org/home/

http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/

http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/

http://www.staff.amu.edu.pl/~zbzw/ph/pnp/swiat.htm

26





Naziv kolegija: OSNOVE EKOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Više studijskih programa Godina II




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz kolegija Ekološki praktikum


Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim ekološkim pojmovima, ekologijom kao biološkom znanošću i njenom

znanstvenom rašĉlambom, obrazovati studente o razlici izmeĊu ekologije i zaštite okoliša (ekolog, ekologist), isticati

vaţnost ekologije za razumijevanje ţivota na Zemlji, stjecati uvid u djelovanje ĉovjeka na izazivanje globalnih

promjena okoliša, te na potrebu primjene ekoloških principa na upravljanje okolišem i društvom u cjelini. TakoĊer,

suoĉiti se sa globalnim promjenama te primjenjivati struĉno znanje i vlastite stavove, utjecati na promjenu svijesti o

prirodi i okolišu, te na organiziran i primjeren naĉin teţiti ka odrţivom razvoju i inicirati njegovu primjenu u svim

segmentima društva.


Ekologija i njezin nastanak, definicija, rašĉlamba, razvoj

Osnovni ekološki pojmovi

Ĉimbenici vaţni za odrţavanje ţivota


27

Organizacijske razine u prirodi

Odnos meĊu vrstama

Kruţenje tvari i protjecanje energije

Tipovi ishrane, hranidbeni lanci i sukcesija

Biološka raznolikost

Zaštita prirode i okoliša te globalne promjene u okolišu

Ekologija voda (stajaćice, tekućice)

Ekologija kopnenih staništa

Ekologija i turizam

Ekologija i upravljanje okolišem

Ekologija kao pokret za promjenu svijeta

Ekologija i javnost







Projekt Kontinuirana provjera Terenska nastava Praktiĉni rad

Osnovna literatura:.

Đukanović, M.: 1999., Ţivotna sredina i odrţivi razvoj, Elit, Beograd

Dodatna literatura:

1. Luĉić, Ivo 2003.Vjetrenica-pogled u dušu zemlje (Ţivotinjski svijet Vjetrenice/Boris Sket) Zagreb, 332 str.

2. Đikić, Domagoj…(et.al.) 2001.Ekološki leksikon Zagreb, 357 str.

3. Visković, Nikola 2001. Stablo i ĉovjek. Prilog kulturnoj botanici. Izdanje Antibarbarus, Zagreb, 844 str.

4. Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te znanstvena-popularna periodika.

5. Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu.


Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost

studenata tijekom izvoĊenja teoretske i terenske nastave,

izradu i izlaganje seminara, praćenje aktualnosti, uĉešće u

projektima i znanje na ispitima.

Da bi pristupili ispitu studenti moraju izraditi i obraniti

seminarski rad, poloţiti pismeni kolokvij te priloţiti

terenski dnevnik (kratki osvrt na viĊeno i nauĉeno na

terenu). Završni ispit je usmeni.


programa:



postavljene zadatke i ciljeve programa (studenta

/nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,

izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih

zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.


Dolazak do 10 bodova

Seminarski rad 25 bodova

Kolokvij 25 bodova

Završni ispit 40 bodova




28

Od 91-100 bodova,ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: EKOTOKSIKOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina II




ECTS – bodovi 6




Upoznati studente s osnovnim pojmovima u ekotoksikologiji, vrstama toksiĉnih tvari, osnovama kvalitativnih

aspekata toksiĉnosti i propisa u ekotoksikologiji. Obradit će se prisutnost zagaĊenja u okolišu, naĉin procjene rizika i

mogućnost sprjeĉavanja i zbrinjavanja štetnih posljedica. Osposobljavanje studenata za samostalno i objektivno

procjenjivanje djelovanja otrova na ţivi svijet na temelju dostupnih informacija.


Uvod, definicije pojmova, povijest ekotoksikologije.

Pregled glavnih vrsta štetnih tvari – zagaĊivala (anorganski, organski) otrovi i otrovnost.

Naĉin toksiĉnog djelovanja otrova.

Vrste štetnih uĉinaka

Oneĉišćenje okoliša.

Osnove procesa unosa, biotransformacije, detoksikacije, eliminiranje i akumulacije štetnih tvari

Putovi apsorpcije štetnih tvari.

Apsorpcija i distribucija otrova u ĉovjekovom organizmu.

Uĉinci štetnih tvari na populacije zajednica i ekosustava.

Promjene na razini ekosustava, uĉinci oneĉišćenja okoliša na izgled i fiziologiju ekosustava.

ZagaĊivanje mora i vode, tla i atmosfere.

Širenje alohtonih biljnih i ţivotinjskih vrsta i posljedice po populacije, zajednice i ekosustave.

Kisele kiše, uĉinak staklenika, kruţenje otrova u biosferi.

Procjena rizika od oneĉišćenja, biomarkeri i njihova uloga u procjeni rizika, metode i naĉin utvrĊivanja i

mjerenja utjecaja oneĉišćenja toksikanata na okoliš.








Osnovna literatura:

1. Plavšić F. i sur. Priruĉnik o toksikologiji. Korunić d.o.o., Zagreb 1998.

2. Sreboĉan V. Veterinarska toksikologija. Medicinska naklada, Zagreb 1993.


29

Dodatna literatura:

Newman M.C. Fundamentals of ecotoxicology. Lewis Publishers, London 2001


Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i

usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata: Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu

temu


Dolazak - 10 bodova

Seminarski - 20 bodova









Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.

2. semestar




ECTS – bodovi 6



30


U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju

osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu

i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija

pobliţe bave.


1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama

2. Kultura i društvo; svijet u promjeni

3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot

4. Rod i spolnost

5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje

6. Obitelj

7. Zloĉin i devijantnost

8. Rasa, etnicitet i migracije

9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost

10. Rad i ekonomski ţivot

11. Religija i simboli. Magija.

12. Masovni mediji i komunikacija

13. Obrazovanje

14. Metode istraţivanja u sociologiji.








Osnovna literatura:

1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić

Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New

York, Palgrave Macmillan

Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena

poglavlja)

Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag

Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet

Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing

Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus

Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit

polaţu se pisanim putom.


programa:






31


polaganje ispita












Naziv kolegija

PRIRODNE VRIJEDNOSTI BOSNE I HERCEGOVNE

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina II




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Uvod u prirodne znanosti


Cilj kolegija je detaljnije upoznavanje studente s osnovnim prirodnim vrijednostima Bosne i Hercegovine, njezinim

potencijalima za odrţivi razvoj, sliĉnostima i prednostima u odnosu na druge zemlje uţeg i šireg okruţja,

ugroţenosti prirodnih vrijednosti te razviti brigu prema zaštiti tih vrijednosti.


1. Koncept prirodnih vrijednosti; prirodne vrijednosti po sebi i njihova upotreba

2. Kratka povijest istraţivanja BiH prirode

3. Geoznanstvena obiljeţja i vrijednosti BiH

4. Ţivi svijet BiH

5. Zaštićena priroda u BiH

6. Ugroţenosti prirode u BiH

7. Pokret za zaštitu prirode u BiH


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





32


znanja


Obavezna literatura

Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne

raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.

Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630

Ĉaldarović, Ognjen 2006. Konceptualizacija prirode kao vrijednosti javnog dobra i aspekti njezine valorizacije.

Revija za sociologiju, Vol. 37 No. 1-2, 2006

Dodatna literatura

Enciklopedije, priruĉnici, zakoni


Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti

studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i

znanje na ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u

pismenom ili usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o

seminarskom radu, u kojem student/ica uz pomoć nastavnika

nastoji istraţivaĉki povezati opće prilike i lokalni

mikrokozmos.


izvedbe programa



sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama

i radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu


Obveze studenata


ispita.














Naziv kolegija

EKOLOGIJA I RANJIVOST KRŠA

Opći podaci





ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija

33


Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata sa osnovnim obiljeţjima krša, a njegovoj ekologiji i ranjivosti krša, te

mjerama njegove zaštite. TakoĊer, cilj je poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim

zbivanjima i javnim odlukama u vezi prirode i okoliša.


Osnove geografije, geologije, hidrogeologije hidrologije krša

Dinarski krš

Osnovna obiljeţja krške ekologije

Biodiverzitet Dinarskog krša

Ranjivost krških okoliša

Zaštita krša


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura

Bonacci, Ognjen et al. 2008. Krš bez granica : popularno-znanstvena monografija. Zagreb, Zadar, Sarajevo, 157

Sanja Gottstein Matoĉec... [et al] 2002. Raznolikost i ugroţenost podzemne faune hrvatske, Zagreb: Ministarstvo

zaštite okoliša i prostornog ureĊenja RH, 82 str. ISBN: 953-6793-15-6

Dodatna literatura

Culver, D.C. 2001. The dark zone. The Sciences 41(2):30-35.

Gams, Ivan, 2004. Kras u Sloveniji v prostoru in ĉasu. Ljubljana, 2004. str. 508. [1974. i 2005.]

Hamilton-Smith, Elary 2002. Menagement Assessment in Karst Areas. Acta carsologica 31/1, Ljubljana, 13-20.

Hamilton–Smith, E. 2004. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Paper to US / ICOMOS 7th

International Sypomosium. Natchitoches, Lousiana.

Hamilton-Smith: Elery 2006. Spatial planning and protection measures for Karst area. Acta carsologica 35/2,

Ljubljana, 5-11.

Kranjc, Andrej 1995. Anthropogenic impact on karst polje morphology in Slovenia. Cave and karst science, vol

21, no. 2, March 1995, 51-53.

Luĉić, Ivo 2003. Zakašnjeli requijem, Motrišta, Mostar, 27, lipanj 2003, str. 177-184.

Luĉić, Ivo, 2003. Vjetrenica - pogled u dušu zemlje : znanstveno-popularna monografija. I. Luĉić, ArTresor,

Zagreb-Ravno.

Luĉić, Ivo; Perica, Draţen 2009. BiH krš: bogatstvo, ugroţenost i potreba za zaštitom. Zbornik radova

MeĊunarodna konferencija Zaštićena podruĉja u funkciji odrţivog razvoja, Bihać, 6-6.11.2008., Sarajevo

(Mostar), 2009. 67-78.

Milanović, Petar 2006. Karst istoĉne Hercegovine i dubrovaĉkog priobalja. Beograd 362.

Mulaomerović, J., Luĉić, I. i Osmanković, J., 2011. Krš i pećine Bosne i Hercegovine : prošlost za budućnost.

Sarajevo : Speleo dodo, ISBN 978-9958-9932-0-6, COBISS.BH-ID 16958982




Riter – Studniĉka, Hilda 1954. Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog

instituta Univerziteta Sarajevo, VII, Sarajevo, 1954. str. 25-113.

Sket, Boris, 2005. Dinaric Karst, Diversity in. Enciclopedia od Caves. Ed. Cuvler, D. C. And White, W. B.,

Elsevier Academic Press, 158-165.

Šilić, Ĉedomil, 2002. Endemiĉne i rijetke biljke Parka prirode Blidinje. Ĉitluk : Matica hrvatska, Ogranak Ĉitluk,

Edicija Priroda BiH ; knj. 1. 280 str. ISBN 9958-9442-2-7 COBISS.BH-ID 11700742

34








mikrokozmos.


izvedbe programa



sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima,

tribinama i radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se

promiĉu ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.

Obveze studenata


ispita.





Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene

Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski

rad 25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

pred

dipl.

II




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu

podataka. Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na

osnovu kojih će umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za

istraţivanje te ovladati vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.


Paradigme i vrste istraţivanja.

Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Varijable i indikatori u istraţivanju.


35

Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.

Populacija i uzorak istraţivanja

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,

mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Projekat istraţivanja,

Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.







Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska

knjiga



tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska

na završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu

istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa

znanja i odbrane skice istraţivanja.


programa:



oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova

Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)





36



Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE VODA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša- preddiplomski Godina II




ECTS – bodovi 6




Shvatiti vaţnost vode za ţivot na zemlji te utjecaj ĉovjeka na razliĉite vidove oneĉišćenja vode i djelovanje toksiĉnih

tvari unutar vode na ţivi svijet u njima, kao i kako organska oneĉišćenja utjeĉu na ekološke sustave kopnenih voda.

Nauĉiti metode proĉišćavanja otpadnih voda i reguliranje i obnavljanje tekućica.


Kruţenje vode u biosferi, raspored na zemlji i potreba za vodom

Utjecaj ĉovjeka na kopnene vode (oneĉišćenje, crpljenje vode, hidroelektrane, poljoprivreda, ribarstvo,

rekreacija)

Vrsta oneĉišćenja kopnenih voda

Toksiĉne tvari i djelovanje na ţivi svijet

Organsko oneĉišćenje i utjecaj na ekološke sustave kopnenih voda

Termalno oneĉišćenje i utjecaj na vodene ekološke sustave

Biološko oneĉišćenje i posljedice

Makrozoobentos kao pokazatelj kakvoće vode, biološke metode za odreĊivanje kakvoće vode

Metode proĉišćavanja otpadnih voda, ekološki inţenjering – pojam i primjena

Eutrofikacija – uzroci i posljedice, metode za usporavanje procesa eutrofikacije ili smanjenja stupnja

trofije (mehaniĉke, kemijske i biološke)

Reguliranje i obnavljanje tekućica, utjecaj pregradnje (brane) na tekućice te problem biološkog minimuma

Kategorizacija voda








Osnovna literatura:

1. Kristoferović-Ilić, M.: Komunalna higijena, Prometej, Novi Sad, 1998.

Dodatna literatura:

Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.



usmeni ispit.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Studentska anketa

37

programa:

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu

temu


Dolazak - 10 bodova










Naziv kolegija

UPRAVLJANJE OTPADOM

Opći podaci





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je upoznati studente s institucijskim okvirom gospodarenja otpadom u BiH, sa sustavom gospodarenja

otpadom, osposobiti ih za adekvatnu kategorizaciju otpada , s tehnikama ĉistije proizvodnje u svrhu izbjegavanja

prijenosa oneĉišćenja u druge sastavnice okoliša, i potaknuti na ekološki pristup upravljanju otpadom. TakoĊer, cilj je

poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim odlukama u vezi prirode i

okoliša.


Osnovni pojmovi i definicije

Zakonski propisi iz podruĉja gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom

Nadleţnosti drţavnih tijela u sustavu gospodarenja otpadom

Izvori podataka vezanih uz gospodarenje otpadom


38

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Osnovna literatura

Lovrić, D.: Gospodarenje otpadom. - Zagreb: IPROZ, 2010.

Schmidheiny, S.: Novim smjerom - globalni poslovni pristup razvoju i okolišu. - Zagreb:1995.

Dodatna literatura

1. Batstone, R., Smith, J.E., Jr., Wilson, D.: The Safe Disposal of Hazardous Wastes - the Special Needs and

Problems of Developing Countries. - Volume I - III, World Bank Technical Paper Number 93

2. Bridgwater, A. V., Mumford, C. J.: Waste Recycling and Pollution Control Handbook. George Godwin Limited,

1979









izvedbe programa






Obveze studenata


ispita.














39

Naziv kolegija

TERENSKA NASTAVA

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – prediplomski

studij

Godina II




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s realnim prirodnim datostima na terenu, te koreliranje i primjena steĉenog

znanja u uĉioniĉkoj nastavi. TakoĊer, osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u praćenju zamjećivanju prirodnih

procesa, pomoć u ovladavanju praksom istraţivanja, osposobiti ih za uoĉavanje ljudskog utjecaja na prirodu i

okoliš, te poticanje proekološkog djelovanja studenata.


Student će prema preporuci nastavnika iz literature pripremiti odabrane teme o prirodi podruĉja koje će biti

posjećeno, stanju prirode, upravljanju okolišem, ugroţenosti ekosistema, geodiverziteta i biodiverziteta.

Terenska nastava odrţava se na razliĉitim prirodnim lokalitetima, po mogućnosti u blizini podruĉja koja već imaju

izgraĊenu pouĉnu stazu. Ondje se primjenjuju razliĉite metode prikupljanja podataka, sluţi se literaturom i mjernim

ureĊajima, podatke koji će kasnije pripremiti u obliku predispitnih i/ili ispitnih zadataka.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura




Izvješće o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Fond za

dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva.

Dodatna Literatura

Enciklopedije, priruĉnici, zakoni

http://aarhus.ba



studenata/ica na nastavi, javne aktivnosti i znanje na ispitima.

Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom

obliku. Konaĉan rad studenta nastoji istraţivaĉki povezati

prirodu i okoliš s ljudskim djelovanjem.


izvedbe programa





http://aarhus.ba/

40


Obveze studenata

Sudjelovanje u nastavi; polaganje ispita.






Dolazak do 30 bodova; praktiĉni rad do 30 i završni ispit do 40

bodova.







Naziv kolegija: EKOLOGIJA BILJAKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne

organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji te ekologiju najvaţnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju

floristiĉke klasifikacije.


Pojam i znaĉenje poznavanja biljnog pokrova, autoekologija, ekologija stresa, abiotiĉki ĉimbenici (svjetlost,

voda, temperatura, klima, tlo, soli, kiselost, teški metali, led, poţari)

Biotiĉki ĉimbenici (bolesti, herbivori, mikorize, kompeticija)

Strategija preţivljavanja i ţivotni oblici biljaka

Invazivne vrste, sinekologija, povijest istraţivanja vegetacije i tipovi klasifikacije

Dinamika sukcesije, metode u istraţivanju vegetacije

Uzorkovne analize (klasifikacija, indeksi raznolikosti)

Kartiranje vegetacije

Znaĉaj vegetacije u ekologiji krajobraza, u bioindikaciji








Osnovna literatura:


41

1. Gračanin, M. (1977). Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga Zagreb.

2. Mägdefrau K., Ehrendorfer F. (1984). Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga Zagreb.

3. Lakušić, R (1980). Ekologija biljaka. Svjetlost, Sarajevo.

4. Šegulja, Topić, 2000. Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije.

Dodatna literatura:




usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:


temu


Dolazak - 10 bodova









Naziv kolegija: EKOLOGIJA ŢIVOTINJA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II




ECTS – bodovi 3




Ovaj kolegij za cilj ima omogućiti studentima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti koje su im potrebne za

promatranje, analizu i interpretiranje ĉinjenica vezanih uz ekologiju ţivotinja i ekoloških sustava te korištenje tih

informacija u cilju zaštite.


Abiotiĉki ĉimbenici vaţni za ţivotinje, temperatura, ekologija, termoregulacija

Biotiĉki odnosi – simbioza (ekološko znaĉenje), teritorijalnost i kompeticija, teorija srodstvenog prepoznavanja

(odabira), altruizam i razvoj socijalnih zajednica, parazitizam i mutatizam

Migracije – uzroci, ekološko znaĉenje migracija, ekološki zahtjevi pred jedinkom i populacijom

Predatorstvo – teorija optimalne prehrane

42

Stabilnost zajednica – tipovi stabilnosti, predvidljivost, zajednice varijabilnih okoliša

Hrandibene mreţe i stabilnost, raznolikost i stabilnost

Ekologija voda na kopnu (razlika slatkovodnih ekosustava od kopnenih)

Podzemna staništa – ekstremni okoliš

Ekotoni i problem fragmentacije staništa

Ekologija ţivotinja u zatoĉeništvu (zaštita vrsta, problemi drţanja, uzgoja i reintrodukcije)








Osnovna literatura:

1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing.

2. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company

3. Kerovec, M. Ekologija kopnenih voda, 1998: Mala ekološka biblioteka, knjiga 3. Hrvatsko ekološko društvo

Zagreb.

Dodatna literatura:

Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta



usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:


temu


Dolazak - 10 bodova









Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE ZRAKA

Opći podaci:

Studijski program Godina III



43



ECTS – bodovi 6




Steći znanje o uĉincima nekontroliranog ispuštanja aeropolutanata u zrak. Razumijeti posljedice globalnih promjena

na ravnoteţne odnose ţivih bića i okoliša. Prepoznati oneĉišćivaĉe zraka u ţivotnom okruţenju. Odabrati i znati

primjenit odgovarajuće metode kojima se smanjuje i kontrolira intenzitet oneĉišćenje zraka u okolišu.


Izvori oneĉišćenja zraka

Uĉinak staklenika

Kisele kiše

Ozonski omotaĉ

Uzroci klimatskih promjena

Oneĉišćenje zraka na otvorenom prostoru

Oneĉišćenje zraka u zatvorenom prostoru

Opasne tvari, oneĉišćivaĉi zraka



Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava



Seminarski




Osnovna literatura:

Herceg, N.,: Okoliš i odrţivi razvoj, Sveuĉilište u Mostaru, Mostar, 2013.

Dodatna literatura:

Ekološka skripta

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje

aktivnosti studenata na nastavi, te uraĊen

seminarski rad kao preduvjet pismenom

i usmenom obliku ispitivanja

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Sudjelovanje na tribinama, radionicama,

znanstvenim i struĉnim skupovima.

Objavljivanje struĉnih radova i ĉlanaka

istraţivaĉkog karaktera temeljenih na

naĉelima razvoja ekološke svijesti.

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima;

izrada seminarski radova na odabranu

temu; polaganje ispita.


Dolazak - 10 bodova







44


Naziv kolegija

OKOLIŠ, JAVNOST I MEDIJI

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – Preddiplomski Godina III.




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Povijest okoliša


Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s odnosima medija, javnost i okoliša, osposobiti ih za suradnju s medijima

na zaštiti prirode i okoliša, te za poslovno komuniciranje u okolišu. TakoĊer, cilj je poticanje proekološkog

djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim odlukama u vezi prirode i okoliša.


Mjesto prirode i okoliša u medijskoj javnosti BiH; uvodna analiza nekih kljuĉnih primjera kao nultog stanja.

Osnovni problemi izvješćivanja o prirodi i okolišu u BiH.

Mediji i afirmacija znanstvene slike svijeta.

Okoliš, incidenti i upravljanje riziĉnim stanjima.

Pravo javnosti na informacije i na sudjelovanje u odluĉivanju o okolišu.

Priroda i okoliš kao predmet poslovnog komuniciranja i odnosa s javnostima.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura

Malović, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden Marketing–Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.,

Lana Ofak: Sudjelovanje javnosti u odluĉivanju o pitanjima okoliša, Hrvatska javna uprava, god. 9. (2009.), br. 2.,

str. 443–470

Luĉić, Ivo 2011: I „Boţji“ i „vraţji“ protiv prirode. Medianali, Vol. 5 (2011), No. 9, 75-88.

Dodatna Literatura

Braudel, Fernand 1990. Civlizacije kroz povijest. Globus, Zagreb, 494. str.

Eliade, Mirce 2002. Sveto i profano, AGM, Zagreb, 138.

Šakaja, Laura 1997. Kultura kao objekt geografskog prouĉavanja. Društvena istraţivanja, god. 7, br. 3 (35), Zagreb,

461-484.

http://www.aarhus.ba/index.php

http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/aarhus%20manual_interactive.pdf

http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/IZVJESTAJ.pdf

http://www.aarhus.ba/index.php

http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/aarhus%20manual_interactive.pdf

http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/IZVJESTAJ.pdf

45









izvedbe programa






Obveze studenata


ispita.














Naziv kolegija: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina III




ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1++2



Nauĉiti studente razliku izmeĊu obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, naĉinu korištenja obnovljivih izvora, te

trendovima u svijetu


Uvod: Energija. Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Zaštita okoliša. Trendovi u svijetu, EU i BiH.

Osnovne znaĉajke Sunĉeve energije. Praktiĉna primjena. Trendovi u svijetu. Potencijali u BiH.

Osnovne znaĉajke energije vjetra. Vjetroelektrane. Trendovi u svijetu.

Energija vodenih tokova, osnovne znaĉajke. Hidroelektrane.

Osnovne znaĉajke geotermalne energije.

Osnovne znaĉajke energije plime i oseke.

Osnovne znaĉajke energije vodika.

Energija iz biomase, osnovne znaĉajke.

Spalionice otpada. Trendovi u svijetu.

Budućnost obnovljivih izvora energije.


46








Osnovna literatura:

5. Đonlagić M., Energija i okolina, Print.com., Tuzla, 2005

Dodatna literatura:

Publikacije, izvješća i studije dostupne putem Internet


Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski i praktiĉni rad te

pismeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:


temu


Dolazak - 10 bodova










Naziv kolegija

TURIZAM I OKOLIŠ

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša - preddiplomski Godina III




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je stjecanje uvida u odnose i meĊuzavisnosti turizma i okoliša, te davanja osnovnih informacija o

ekološki prihvatljvom turizmu, i poticanje razvoja svijesti o potrebi turizma na konceptu ravnoteţe sveukupnih

resursa i ukazivanje na vaţnost javnog komuniciranja ovih pitanja.


47

Znaĉenje prirode za turizam

Turizam i izgraĊeni okoliš

Povijest odnosa turizma i okoliša

Krizna ţarišta u odnosima ĉovjeka i okoliša (geografski pogled)

Turizam i industrija

Turizam, energija i otpad

Vrednovanje krajolika u turizmu

Turizam i promicanje prirode

Negativne posljedice turizma na okoliš

Prostorno planiranje, turizam i okoliš

Odrţivi turizam

Ekoturizam

Javnost u odnosima turizma i okoliša


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Osnovna literatura

Hansruedi Müller, 2004.Turizam i ekologija, Masmedia d.o.o. Zagreb.

Dodatna literatura

Jadrešić, Vlatko. 1992/1993., Ekološke osnove i aspekti turizma. Radovi Filozofskog fakulteta 32(9), 25-36,

Zadar.

Carić, Hrvoje (ur) (2006): Odrţivi turizam u deset koraka. Odraz - Odrţivi razvoj zajednice, Zagreb

Ĉrnjar, M.(2002) Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa Rijeka


Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na

nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na

ispitima. Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili

usmenom obliku.


izvedbe programa

Kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa u odnosu na

oĉekivanja te postavljene ciljeve i zadaće

Obveze studenata


ispita








http://www.superknjizara.hr/index.php?page=nakladnik&id_nakladnik=1125

48



Naziv kolegija: EKOLOŠKI STANDARDI I NORME

Opći podaci:

Studijski program Turizam Godina III




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznati studente s kontrolom i ograniĉavanjem tehnološkog razvoja, te procjenom rizika u okolišu i

konceptom procesa procjene. Definicija i povijest ISO meĊunarodnih standarda, osnovni principi sustava

upravljanja okolišem 14001:1998 i upravljanje sustavom kvalitete ISO 9001:2002. Definiranje općih i

pojedinaĉnih ciljeva, vrednovanje aspekata i utjecaja, izrada programa upravljanja okolišem, nadzor rada, svijest,

struĉnost, ĉistija proizvodnja, ušteda energije, principi. Upravljanje procesima koji utjeĉu na okoliš.


Povijest normizacije

Definicija i ciljevi

Znaĉenje normizacije za gospodarstvo

Vrste normi

Europske organizacije

MeĊunarodne norme

MeĊunarodna organizacija za normizaciju

Ekološki standardi i norme u zaštiti okoliša

Osnovni zahtjevi norme ISO 14001

Razvoj standarda

Internacionalizacija normi

Izvori informiranja o normama








Osnovna literatura:

Udţbenik

Skripta predavanja

49

Dodatna literatura:

Cifrić,I.2000.Odrţivi razvoj strategija zaštite okoliša,Zagreb

Katalog normi(ISO;IEC)

Bilten za normizaciju

Tekstovi o normama


Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost

studenata tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi,

praćenje aktualnosti, te završni usmeni ispit.


programa:

Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe

programa u odnosu na postavljene zadatke i ciljeve

programa (studenata - nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje zadataka

s vjeţbi i usmeno polaganje ispita.


Dolazak – 10 bodova

Vjeţbe - 30 bodova

Završni ispit - 60 bodova

Od 60-70 bodova ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: EKOLOGIJA KOPNENIH VODA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina III




ECTS – bodovi 3




Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji kopnenih voda, upoznati strukture i zajednice u kopnenim

vodama, zakonitosti ekoloških sustava voda, obiljeţja planktonskih zajednica, nektona, obraštaja te praćenje stanja

kvalitete kopnenih voda.


Fizikalni, kemijski i biološki uvjeti u kopnenim vodama

Tekućice – struktura i zajednica kopnenih voda

Produkcija i trofiĉka struktura kopnenih voda

Zakonitosti ekoloških sustava voda stajaćica

Fiziĉka obiljeţja, struktura i dinamika ţivotnih zajednica

Jezera, lokve, moĉvare – zakonitosti i obiljeţja ekoloških sustava voda stajaćica

50

Potoci i rijeke; ekologija podzemnih voda

Obiljeţja planktonskih zajednica, zajednica dna (bentos), obraštaja, nektona

Procesi i interakcije u ekološkim sustavima kopnenih voda

Praćenje stanja kvalitete kopnenih voda

Principi konzervacijske biologije kopnenih voda




Terenska

nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Studenti koriste odgovarajuću znanstvenu i struĉnu literaturu iz relevantnog podruĉja, kao i dostupne publikacije,

izvješća i studije.

Dodatna literatura:



Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni

i usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na

odabranu temu


Dolazak - 10 bodova











51

Naziv kolegija

SUVREMENE PERCEPCIJE PRIRODE

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina III




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Povijest okoliša


Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s povijesnim i kulturalnim uvjetima naše percepcije prirode i okoliša, s

poviješću ljudskog vrednovanja prirode, s modernim otuĊenjem ĉovjeka od prirode, stjecanje uvida u ovisnost

ekonomskog razvoja i ekoloških problema, upoznavanje sa slobodama, pravima i obavezama graĊanina u odnosu

prema okolišu, te poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim odlukama

u vezi prirode i okoliša.


1. Osnovni i izvedeni pojmovi prirode

2. „Konstrukcija“ prirode

3. Tradicionalni pogledi na prirodu

4. Moderni pogledi na prirodu

5. Ekološki pogledi na prirodu

6. Priroda i kultura

7. Priroda i politika


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura

Geiger, Marija (2009), S onu stranu monokulture - tradicijska znanja o okolišu i mreţa ţivota. Zagreb, Antibarbarus,

775.

Dodatna literatura

Eliade, Mirce 2002. Sveto i profano, AGM, Zagreb, 138.

Gavazzi, Milovan 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb, 290.

Šakaja, Laura 1997. Kultura kao objekt geografskog prouĉavanja. Društvena istraţivanja, god. 7, br. 3 (35), Zagreb,

461-484.









izvedbe programa




52



Obveze studenata


ispita.















Naziv kolegija PRAVO U ZAŠTITI PRIRODE

Opći podaci

Studijski program Studij ekologije i zaštite okoliša Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati sa pojmovima i osnovnim naĉelima vezanim za zaštitu prirode i okoliša. Studenti će

se uputiti u osnovne izvore (domaće i meĊunarodne) zaštite prirode i okoliša, te naĉin njihovog korištenja i

tumaĉenja. Obradit će se zaštita posebnih dijelova prirode i okoliša, te analizirat osnove graĊanskopravne i

kaznenopravne zaštite prirode i okoliša, uz naznaku osnovnih drţavnih, federalnih i ţupanijskih/kantonalnih tijela

nadleţnih za zaštitu prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini.


-Uvod u zaštitu prirode i okoliša: zadaća, predmet, osnovni pojmovi i naĉela zaštite prirode i okoliša;

-Izvori prava zaštite prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini: opći i posebni izvori zaštite prirode i okoliša na

drţavnoj, federalnoj i ţupanijskoj/kantonalnoj razini;

-Institucije i tijela koja sudjeluju u provedbi zaštite prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini;

-Zaštita posebnih dijelova prirode i okoliša;

-GraĎanskopravna zaštita prirode i okoliša: izvori graĊanskopravne zaštite prirode i okoliša, pravno ureĊenje

53

graĊanskopravne zaštite prirode i okoliša, odgovornost za štetu nastalu oneĉišćenjem prirode i okoliša;

-Kaznenopravna zaštita prirode i okoliša: kaznena djela protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara;

-MeĎunarodnopravna zaštita prirode i okoliša: razvoj i izvori meĊunarodnog prava zaštite prirode i okoliša,

meĊunarodne organizacije posvećene zaštiti prirode okoliša.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)




znanja


Udţbenik

Lonĉarić-Horvat, Oliverai dr., Pravookoliša, treće, izmijenjenoidopunjenoizdanje, Organizator, Zagreb, 2003.

Dodatna literatura

Pregled pravnog i i institucionalnog okvira za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini (finalni nacrt), UNEP Bosna i

Hercegovina, 2011.

- Zakon o zaštiti prirode („ Sl.novine FBiH“, broj 33/03)

- Zakon o zaštiti okoliša („ Sl.novine FBiH“, broj 33/03, 38/09)

- Kriviĉni zakon FBiH („ Sl.novine FBiH“, broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11)


Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja nastave.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvijizavršniispitpolaţu se pismenimputem.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe programa

U toku semestraizvršit ćesekooperativnaprocjenakvaliteteizvedbeprograma,

auodnosunaoĉekivanjaiobveze (studenata/nastavnika),

tepostavljeneciljeveizadaćeprograma.

Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i

izvoĊenje ocjene

10 % - Prisutnost na predavanjima

10 % - Participacija tijekom nastave

15 % - Kolokvij (pismeni ispit)

10 % - Prvi draft seminarskog rada (esej)

15 % - Seminarski rad (esej)

10 % - Prezentacija seminarskog rada

15 % - Završni pismeni ispit

15 % - Završni usmeni ispit

0 - 59 % = Negativan (1)

60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)

54




Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE TLA

Opći podaci:

Studijski program

Ekologija i zaštita

okoliša Godina III

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Ime suradnika na

kolegiju


ECTS – bodovi 6




Steći znanje o teksturi, fiziĉkim i kemijskim svojstvima tla. Znati uzroke degradacije i moći predlagati naĉine

zaustavljanja smanjenja plodnog tla.Razumijeti gospodarski utjacaj na tlo u sastavu odrţivog razvoja.


Narav i funkcije tla

Kemijska i fizikalna svojstva tla

Zakiseljavanje, alkalizacija, salinizacija

Utjecaj teških kovina na pedogenetske procese

Gubitak plodnosti tla, oblik degradacije

Opustinjavanje, dezertifikacija tla

Kruti otpad i oneĉišćavanje tla

Medicinski otpad

Gospodarski utjecaj na tlo


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadaci E-uĉenje



PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana


Osnovna literatura:

Martinovid, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.

Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013

Dodatna literatura:

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti

studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao

preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja

55

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i

struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i

ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima

razvoja ekološke svijesti.

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada

seminarski radova na odabranu temu; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Dolazak - 10 bodova








d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u

gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno povjerenstvo.

Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak

studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene

ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima, sa

zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedno

povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba

polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi odgovarajuće

rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa (izborni kolegiji);

Predmete iz drugih studijskih programa (tzv eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s tim

što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim

kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije zapoĉeti

studij i koji je polagao odreĊene ispite, tijekom priznavanja tih ispita, odreĊeni ispiti se mogu priznati kao

eksterni izborni kolegiji.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka studija;

Uvjeti upisa sljedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u naĉelu

ne upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine. Proces se

odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene nastavnim planom

za taj studij i moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog

semestra, do upisa u naredni semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom. Brţe

napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje

upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako

tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe

u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog semestra, student je duţan najprije

upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni), i iz

narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima kolegija koji se

ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i ako na

kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne poloţi sve

ispite.

56

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom

završnog preddiplomskog rada.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi tijekom

tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno prirodi

pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava se

organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju

se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva vida

nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja

nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se

obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne studente organizirat će se

uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u sudjelovati u nastavnom procesu i polagati

odgovarajuće ispite.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, društva, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,

studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

57




PRIRODNIH ZNANOSTI2

STUDIJSKI PROGRAM

II.CIKLUS



ZNANSTVENO PODRUĈJE: PRIRODNE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: EKOLOGIJA

2 Studij prirodnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao

integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.

58

ZNANSTVENO PODRUĈJE: BIOTEHNIĈKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: ZAŠTITA OKOLIŠA

DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA

1. UVOD

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima, a siromašna brigom o istim, zemlja u kojoj degradacija

okoliša i kontinuirano oneĉišćenje traju decenijama unazad, u kojoj je nepoštivanje mjera u zaštiti okoliša

svakodnevnica. Navedeno upućuje da je, u našoj zemlji, neophodna hitna promjena ponašanja prema okolišu. Mora se

uspostaviti sustav kroz koji bi se uz sanaciju naslijeĊenog stanja poštivale preventivne mjere u zaštiti okoliša, a sve

sukladno okolinskoj legislativi i okolinskoj praksi.

Jedna od osnovnih karika, koja bi omogućila postizanje istog, je kvalitetno obrazovanje kadra iz ove oblasti. U

obrazovnom sustavu Bosne i Hercegovine ekologiji i zaštiti okoliša se, do posljednje decenije, nije posvećivala

posebna pozornost. Posljednja decenija je period u kojem se pokreću studiji iz ove oblasti

u visokoškolskim ustanovama naše zemlje.

Na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, u okviru diplomskog studijskog programa Ekologija i zaštita

okoliša student stjeĉe znanja iz kolegija kemija okoliša, opća ekologija, ekologija ţivotinja, ekologija biljaka i drugi

koji pripadaju prirodnim znanostima, ali i kolegiji koji pripadaju biotehniĉkim i društvenim znanostima.

kologija i zaštita okoliša, od posebne su vaţnosti kolegiji koji studentu omogućuju stjecanje znanja uz koja će mu biti

omogućeno da:

- prepozna i otkrije uzroke i posljedice oneĉišćenja okoliša,

- prepozna štetne utjecaje oneĉišćenja na ĉovjeka, biljni i ţivotinjski svijet,

- da predlaţe najbolja rješenja za ublaţavanje ili sanaciju nastalih oneĉišćenja,

- da, u cilju zaštite, predlaţe mjere prevencije,

- da vrše tretman ĉvrstog otpada,

- da sudjeluje u izradi studijskih projekata i elaborata iz oblasti zaštite okoliša.

Navedenim interdisciplinarnin pristupom studentu je omogućeno stjecanje znanja iz razliĉitih disciplina uz njihovo

meĊusobno povezivanje.

Priroda ovog studija je takva da je sam teorijski pristup nedovoljan, pa se u toku studija organizira terenska nastava

ĉiji je cilj da se student upozna sa praktiĉnom primjenom prethodno steĉenih teorijskih znanja.

Na studiju Ekologija i zaštita okoliša obrazovanje kadrova prati principe razvijenih zemalja Svijeta i zemalja Evropske

unije. Svladavanjem programa diplomskog studija Ekologije i zaštite okoliša, student stjeĉe skompetencije za

obavljanje posla:

- Struĉnog suradnika iz oblasti zaštite okoliša u zavodima, institutima, laboratorijama, a koji je osposobljen

da uĉestvuje u izradi elaborata, planova, lokalnih strategija odrţivog razvoja i zaštite okoliša,

- Kretivnog menadţera koji će u svome radu uvijek polaziti od unapreĊenja i ulaganja u okoliš i koji će

konkurentsku sposobnost svojih organizacija izgraĊivati na osnovu odnosa prema okolišu,

- Menadţera koji će izravno raditi na poslovima operativnog provoĊenja zaštite okoliša unutar razliĉitih

tvrtki javnih i privatnih poduzeća koja se bave prevencijom i zbrinjavanjem oneĉišćenjanja okoliša.

Plan i program diplomskog studija zaštite okoliša provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenjem ECTS-

bodovnih sustava i promicanje europske suradnje. Cilj programa je da osposobi studente za poslove ne samo u

razliĉitim organizacijama koje imaju zakonske obveze zaštite okoliša, već i u jedinicama lokalne samouprave koje su

izravno ukljuĉene u unapreĊenje ţivota svojih stanovnika i koje moraju strateški promišljati i operativno djelovati u

zaštiti i unapreĊenju okoliša. Uz ovladavanje znanjima i vještinama koje im nudi ovaj program diplomskog studija to

će realno moći ostvariti.

59

Opći podaci o studiju:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Diplomski studij prirodnih znanosti organiziran je kao dvopredmetni studij. Završetkom diplomskog

studija prirodnih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) prirodnih znanosti

s naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjet za upis na studij je prethodno završen srodan studij prirodnih, tehniĉkih ili biotehniĉkih znanosti

u trogodišnjem ili ĉetverogodišnjem trajanju

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici:

DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI - SMJER

EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA

1 2 3 4 5 6 7 8 9

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Kemija okoliša 1 1 2 6 Obvezni MSPZ01

Opća ekologija 1 1 2 6 Obvezni MSPZ02

Ekologija biljaka 1 1 2 6 Obvezni MSPZ03

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki MSPZ04

Zaštita prirode 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSPZ05

Ekološka pedagogija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSPZ06

Izborni kolegij s

eksterne liste

1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,

bilo kojeg smjera

MSPZ07

II. SEMESTAR

Ekologija ţivotinja 1 1 2 6 Obvezni MSPZ08

Upravljanje ĉvrstim

otpadom

1 1 2 6 Obvezni MSPZ09

Ekonomija zaštite

okoliša


Oneĉišćenje i zaštita

voda


Agroekologija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSPZ12

Socijalna ekologija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSPZ13

Izborni kolegij s

eksterne liste


bilo kojeg smjera

MSPZ14

III. SEMESTAR

Metodologija

znanstvenih

istraţivanja sa

statistikom

1 1 2 6 zajedniĉki MSEZ01


tla

1 1 2 6 Obvezni MSEZ02


zraka


Okolišne studije i

projekti


60

Odrţivi razvoj i

okoliš

1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSEZ05

Urbana ekologija i

prostorno planiranje

1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSEZ06

Izborni kolegij s

eksterne liste


bilo kojeg smjera

MSEZ07

IV. SEMESTAR

Tehnološki procesi i

zaštita okoliša


Buka u okolišu 1 1 2 6 Obvezni MSEZ09

Terenska nastava iz

ekologije


Ţivot u kršu 1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSEZ11

Zaštita biološke i

krajobrazne

raznolikosti

1 0 1 4 Izborni (1

od 2)

MSEZ12

magistarski/diplomski

rad

1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik ekologije ili zaštite

okoliša.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra(mag.) prirodnih znanosti, smjer ekologije

i zaštite okoliša



Naziv kolegija: KEMIJA OKOLIŠA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina I




ECTS – bodovi 6




Steći znanje o temeljnim ekološkim pojmovima. Razumjeti kemizam okoliša (tla,zraka i vode). Prepoznati promjene

nastale djelovanjem ljudske aktivnosti na resurse okoliša. Znati i primjenjivati parametre kojim se umanjuje štetno

djelovanje tvari na okoliš i ĉovjeka.


Klimatske promjene

Istanjivanje ozonskog omotaĉa

Kemijske tvari i zdravlje

Ekološki znaĉaj jonizirajućeg zraĉenja

Promjene u atmosferskom tlaku i zdravlje

Trošenje minerala i stijena

Biološko trošenje prirodnih resursa

Svojstva i znaĉaj produkata trošenja i transformacije struktura tvari

Ekološki znaĉaj mineralnog sastava tla

Osnove za biološke, kemijske i fiziĉke procese obrade otpada

Parametri i utjecaji štetnih tvari na ĉovjeka i okoliš


61



Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Sredojević, J.,: Obrada i deponije otpada, Mašnski fakultet, Zenica, 2003.

Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.

Dodatna literatura:

Zdravstvena ekologija



preduvjet pismenom i usmenom obliku

ispitivanja


znanstvenim i struĉnim skupovima. Objavljivanje

struĉnih radova i ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera

temeljenih na naĉelima razvoja ekološke svijesti.


seminarski radova na odabranu temu; polaganje

ispita.


Dolazak - 10 bodova










Naziv kolegija: OPĆA EKOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina I




ECTS – bodovi 6




Cilj je upoznati studente s osnovnim postavkama ekologije,odnosom ekologije prema drugim znanstvenim

podruĉjima,abiotiĉkim i biotiĉkim ĉimbenicima,te elementima biosfere i degradacije istih.

62


1.Definicija ekologije

2.Kratki prikaz povjesnog razvoja

3.Temeljne postavke ekologije

4.Odnos ekologije prema drugim znanstvenim podruĉja

6.Ekološka valenca

7.Ţivotno stanište

8.Ekološka niša

9.Abiotiĉki i biotiĉki ĉinbenici

10.Biotiĉki sustavi (jedinka,populacija,ţivotna zajednica,ekološki sustav,biomi,biosfera)

11.Biogeokemijski ciklusi

12.Ţivotna podruĉja (podruĉja mora i oceana,podruĉja kopnenih voda,kopnena ţivotna podruĉja)

13.Planet Zemlja kao ekološki sustav (ekosfera)

14.Atmosfera

15.Litosfera

16.Pedosfera

17.Hidrosfera

18.Biosfera

19.Degratacija biosfere

20.Poloţaj ĉovjeka u biosferi








Osnovna literatura:

Glavaĉ,V., 2001.Uvod u globalnu ekologiju,Zagreb,210 str.

Đikić D.,(et.ol.)2001.Ekološki leksikon,Zagreb,357.str.

Dodatna literatura:

Cochrane.,J.1987:Air ecology.Franklin Watts Publishing.


Provjera znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti

studenata,pohaĊanje nastave ,te polaganje usmenog i

pismenog ispita


programa:

Anketa studenata

Obveze studenata:

PohaĊanje nastave,uĉešće u raspravi,pismena i usmena

provjera znanja


Dolazak na nastavu- 10 bodova

Pismeni ispit-40 bodova

Usmeni ispit-50 bodova

Od 60-70 bodova dovoljan D-2

70-80 bodova –dobar C-3

80-90bodova vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova odliĉan A-5




63

Naziv kolegija: EKOLOGIJA BILJAKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne

organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji te ekologiju najvaţnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju

floristiĉke klasifikacije.


Pojam i znaĉenje poznavanja biljnog pokrova, autoekologija, ekologija stresa, abiotiĉki ĉimbenici (svjetlost,

voda, temperatura, klima, tlo, soli, kiselost, teški metali, led, poţari)

Biotiĉki ĉimbenici (bolesti, herbivori, mikorize, kompeticija)

Strategija preţivljavanja i ţivotni oblici biljaka

Invazivne vrste, sinekologija, povijest istraţivanja vegetacije i tipovi klasifikacije

Dinamika sukcesije, metode u istraţivanju vegetacije

Uzorkovne analize (klasifikacija, indeksi raznolikosti)

Kartiranje vegetacije

Znaĉaj vegetacije u ekologiji krajobraza, u bioindikaciji








Osnovna literatura:

1. Gračanin, M. (1977). Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga Zagreb.

2. Mägdefrau K., Ehrendorfer F. (1984). Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga Zagreb.

3. Lakušić, R (1980). Ekologija biljaka. Svjetlost, Sarajevo.

4. Šegulja, Topić, 2000. Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije.

Dodatna literatura:




usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:


temu


Dolazak - 10 bodova


64









Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

I.

dipl.




ECTS – bodovi 6




Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog

rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil

pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,

izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova

prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće

osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.

Okvirnisadrţajkolegija:

Znanstveneinformacije.

Bazepodataka.

Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.

Argumentacija.

Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.

Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Formiranje uzoraka istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.

Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.

Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.

Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.

Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad

Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad


65

Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.

Dodatnaliteratura:

Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:

MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatskipedagoško-

knjiţevnizbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad: Autorskoizdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb: Medicinskanaklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:

Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se

tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave. Prije izlaska na

završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu

znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.


programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i


zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu

seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;

polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova

Prikaz monografije– 25 bodova








Naziv kolegija

ZAŠTITA PRIRODE

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – Diplomski studij Godina I


66




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s opasnostima i oneĉišćenjima prirode, te sa teorijskim podlogama,

strategijama i taktikama zaštite prirode. TakoĊer, osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u sustavu zaštiti prirode i

okoliša. TakoĊer, cilj je poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim

odlukama u vezi prirode i okoliša.


Opasnosti i oneĉišćenja prirode

Teorije, strategije i taktike zaštite prirode

Konzervacija prirode

Procjena utjecaja na okoliš

Norme ISO i ekološki menadţment

Upravljanje kriznim stanjima.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura

Carter, Neil. Strategije zaštite okoliša: ideje, aktivizam, djelovanje. Barbat, Zagreb, 2004.

Dodatna Literatura

Izvješće o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Fond za

dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva.

2013.https://docs.google.com/file/d/0B92aGqcMg96CYmh2M0ZjNG5mWlU/edit

http://aarhus.ba









izvedbe programa






Obveze studenata


ispita.




http://www.google.hr/search?hl=hr&tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Neil+Carter%22

https://docs.google.com/file/d/0B92aGqcMg96CYmh2M0ZjNG5mWlU/edit

http://aarhus.ba/

67











Naziv kolegija: EKOLOŠKA PEDAGOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina I. dipl.




ECTS – bodovi 3




Razvijena ekološka svest i ekološka kultura na spoznajnoj, vrijednosnoj, emocionalnoj i voljnoj razini.Studenti će

biti upoznati sa teorijskim i praktiĉnim aspektima i razvojnim tendencijama odnosa ĉovjeka i prirode (unutarnje i

vanjske), i uvjetima brzih i korjenitih društvenih i ekonomskih promjena i problema. BuĊenje svijesti studenata za

probleme orjentirane na ekološke uvjete okoline. Razvijanje emocionalne (odgovornosti) zainteresiranosti,

racionalne (znanja o povezanosti eko-sustava) sposobnosti studenata, kao i sposobnosti svjesnog spoznavanja

odnosa izmeĊu ljudi, okoline, prirode. Razviti će konkretne sposobnosti za rješavanje aktualnih i budućih ekoloških

problema, kompetencija djelovanja pojedinca (u smislu procjenjivanja postupaka i njihovih posljedica). Jaĉanje

samoorganizacije i vlastite inicijative studenata procesom uĉenja u kojemu oni sami odluĉuju o svom ţivotu,

razvijaju maštu i kreativnost, ne prihvaćaju bespomoćne tehnološke i ostale uloge.


Ekološki odgoj iobrazovanje prema konceptu odrţivog razvoja.

Povijesne naznake djelatnosti ekološkog odgoja.

Nove orijentacije u prostoru ekološkog odgoja.

Nove tendencije u odnosu pedagogije i ekologije.

Potreba za ekološkom kompetencijom. Nedosljednosti ekološkog odgoja.

Pedagogija partnerstva sa prirodom. Novi doseg ekološkog uĉenja.

Ekološki odgoj i obrazovanje i njihovi aspekti.

Dimenzije ekološke svijesti.

Zadatci ekološkog odgoja i obrazovanja.

Ĉinioci razvoja ekološke osjetljivosti kod djece.

Strategije, metode, postupci i metodiĉki pristupi u ekološkom odgoju.






68


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Milenko Kundaĉina (2010): Ekološko vaspitanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Dodatna literatura:

Milenko Kundaĉina (2006): Ĉinioci ekološkog vaspitanja i obrazovanja uĉenika. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Andevski Milica i Milenko Kundaĉina (2005): Ekološko obrazovanje – Od brige za okolinu do odrţivog razvoja.

Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Stipe Golac ... et al. (2004): Ekologija u odgoju i obrazovanju. Gospić : Visoka uĉiteljska škola.

Uzelac, V. (1990): Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine.



tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska

na završni ispit studenti su duţni uraditi zadane

zadatke. Završni ispit je u obliku testa.


programa:



oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada zadataka; izlazak na

ispit.


Sudjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada zadataka – 50 bodova








Naziv kolegija: EKOLOGIJA ŢIVOTINJA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II




69


ECTS – bodovi 6




Ovaj kolegij za cilj ima omogućiti studentima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti koje su im potrebne za

promatranje, analizu i interpretiranje ĉinjenica vezanih uz ekologiju ţivotinja i ekoloških sustava te korištenje tih

informacija u cilju zaštite.


Abiotiĉki ĉimbenici vaţni za ţivotinje, temperatura, ekologija, termoregulacija

Biotiĉki odnosi – simbioza (ekološko znaĉenje), teritorijalnost i kompeticija, teorija srodstvenog prepoznavanja

(odabira), altruizam i razvoj socijalnih zajednica, parazitizam i mutatizam

Migracije – uzroci, ekološko znaĉenje migracija, ekološki zahtjevi pred jedinkom i populacijom

Predatorstvo – teorija optimalne prehrane

Stabilnost zajednica – tipovi stabilnosti, predvidljivost, zajednice varijabilnih okoliša

Hrandibene mreţe i stabilnost, raznolikost i stabilnost

Ekologija voda na kopnu (razlika slatkovodnih ekosustava od kopnenih)

Podzemna staništa – ekstremni okoliš

Ekotoni i problem fragmentacije staništa

Ekologija ţivotinja u zatoĉeništvu (zaštita vrsta, problemi drţanja, uzgoja i reintrodukcije)




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing.

2. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company

3. Kerovec, M. Ekologija kopnenih voda, 1998: Mala ekološka biblioteka, knjiga 3. Hrvatsko ekološko

društvo Zagreb.

Dodatna literatura:

Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta


Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni

i usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:


odabranu temu


Dolazak - 10 bodova








70



Naziv kolegija: UPRAVLJANJE ĈVRSTIM OTPADOM

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-doplomski studij Godina II




ECTS – bodovi 6




Osposobljavanje studenata da prepoznaju globalne razmjere ugroţavanja okoliša sve većim koliĉinama i vrstama

otpada.Vaţnost gospodarenja otpadom i njegovog zbrinjavanja.Moraju shvatiti vaţnost

oporabe,recikliranja,kompostiranja te naĉela smanjenja otpada te ulogu pojedinca i lokalne zajednice.


1.Definicija krutog otpada

2.Otpad kao osnovni ekološki problem današnjice i pokazatelj stupnja razvijenosti

3.Oneĉišćenje okoliša uzrokovano otpadom

4.Opći,fizikalni i kemijski parametri krutog otpada

5.Osnovna pitanja uklanjanja otpada

6.Klasifikacija otpada

7.Opasni otpad

8.Utjecaj otpada na okoliš

Sprjeĉavanje i smanjenje nastajanja,obrada,recikliranje,,odlaganje,vrednovanje

9.Mjere i postupci za smanjenje otpada

10.Naĉin i organizacija skupljanja,transporta,obrade krutog otpada

11.Tehnologije i postupci obrade otpada

12.Postupci zbrinjavanja

13.biološki,kemijski,fizikalni procesi obrade ĉvrstog otpada

14.UreĊaji i oprema za obradu otpada

15.Nove tehnologije

16.Prikupljanje sekundarnih sirovina i recikliranje

17.Odlaganje otpada na ureĊenim deponijama

18.Izgradnja odlagališta

19.Obrada otpada prije odloaganja

20.Utjecaj deponija na okoliš i mjere zaštite

21.Naĉin smanjenja nastajanja otpada,uloga pojedinca i lokalne zajednice




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura.

1. Milinović Z: Otpad nije smeće, Gospodarstvo i okoliš, 2002.

2. Zakon o otpadu

3. Bilješke s predavanja i skripte


71

Dodatna literatura:

1.Gilbert Masters.Introdukcion to Enviromental Engineering and science.Prentice hall.

2.Ilić,M.,Miletić,S.,:Osnove upravljanja ĉvrstim otpadom,Beograd,2002.


Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad,pismeni i

usmeni ispit


programa:

Studenska anketa

Obveze studenata:


odabranu temu


Dolazak-10 bodova

Seminarski rad-20 bodova



Od 60-70 bodova,ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova,ocjena dobar-C-3

Od 80-90 bodova,ocjena vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova,ocjena odliĉan A-5




Naziv kolegija: EKONOMIJA ZAŠTITE OKOLIŠA

Opći podaci:

Studijski program

Diplomski sveuĉilišni studij prirodnih

znanosti:Turizam i ekologija Godina/Semestar II/II




ECTS – bodovi 6




Kolegij pomaţe studentima u razumijevanju dalekoseţnih posljedica degradacije okoliša i resursa (suvremena pitanja

od globalnog zagrijavanja, rasta stanovništva, oneĉišćenja zraka, energetske politike, zakonodavstva koje se odnosi na

kemijsko oneĉišćenje i smještanje odlagališta otpada itd.), te razvija ekonomske alate potrebne za iznalaţenje rješenja

za probleme okoliša, kako bi odrţivi razvoj bio realno moguć.


1. Uvod

2. Uloga ekonomike u upravljanju okolišem

3. Pregled modelirana trţišnog procesa

4. Modeliranje nedostataka trţišnog mehanizma

5. Ekonomski instrumenti upravljanja okolišem

6. Konkurentske prednosti organizacije kroz upravljanje okolišem


72

7. Menadţment i okoliš

8. Ulaganja u okoliš-projekti ulaganja

9. Rizici ulaganja u okoliš

10. Oneĉišćenje zraka

11. Oneĉišćenje voda

12. Kruti otpad i toksiĉni materijali


Predavanja Izrada Seminarskog rada Konzultacije


Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura:

Goodstein, E. S., Ekonomika i okoliš, 2003., MATE, Zagreb

S. Nakić,sveuĉilišni udţbenik,“Osnove menadţmenta“;Fakultet društvenih znanosti dr.Milenko

Brkić,MeĊugorje,2014.

Dopunska literatura

M. Ĉrnjar, Ekonomika i politika zaštite okoliša, 2002., Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa, Rijeka

Field, B. C., Field, M. K., Environmental Economics, 2001, McGraw-Hill, New York


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit

polaţu pisanim putom.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja

i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada

seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,

praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6



73



Studenti moraju shvatiti vaţnost vode za ţivot svih ţivih bića na zemlji.TakoĊer se moraju upoznati sa vrstama

oneĉišćenja i zagaĊenja kako mora tako i kopnenih voda. Moraju upoznati tehnike i naĉinime proĉišćavanja kao i

naĉinima smanjenja oneĉišćenja i kontrole i zaštite voda.


1.Voda na zemlji

2.Fizikalna i kemijska obiljeţja te podjela slatkih voda

3Stajaćice,tekućice,podzemne vode

4.Vrste oneĉišćenja kopnenih voda

5.Organska oneĉišćenja i poslijedice

6.Biološke metode odreĊivanja kakvoće vode

7.Kriteriji za odreĊivanje kakvoće vode

8.Klasifikacija voda

9.Klasifikacija morske vode

10.Glavni oblici oneĉišćenja

11.Elementi sadrţani u prirodnim vodama

12.Anorganski zagaĊivaĉi

13.Organski oneĉišćivaĉi

14.Eutrofikacija

15.Sastojci komunalnih otpadnih voda

16.Industrijske otpadne vode

17.Vaţnost oĉuvanja kakvoće voda

18.Postupci samoproĉišćavanja voda

19.Biokemijski postupci

20.Upravljanje kakvoćom voda

21.Izrada planova i programa zaštite voda








Osnovna literatura:

Tuhtar D., ZagaĊenje zraka i vode,Svjetlost OOUR,Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,Sarajevo,1984.

Skripte sa predavanja,publikacije,studije iz ovog podruĉja

Dodatna literatura:

Mihanović-Perina (1982): Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagaĊenosti vode,priruĉnik za nastavnike,Školska

knjiga,Zagreb,132 pp.


Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski

rad(projekt,,Poster) te pismeni i usmeni ispit


programa:

Studenska anketa

Obveze studenata:


Dolazak na nastavu-10 bodova

Seminarski rad-20 bodova



Od 60-70 bodova,ocjena dovoljan D-2


Od 80-90bodova ocjena vrlo dobar-B-4

Od 90-100bodova ocjena odliĉan A-5

74



Naziv kolegija: AGROEKOLOGIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Steći znanje o genetiĉkim i ekološkim karakteristikama tla. Razumjeti meĊuodnose tla, vegetacije i utjecaje ĉovjeka.

Prepoznati uzroke degradacije i moći predlagati naĉine oĉuvanja njegove plodnosti, te stvaranja uvjeta za proizvodnju

zdrave hrane.


Globalna uloga tla

Odnos tla i vegetacije

Tlo kao dio okoliša

Utjecaj ĉovjeka na stanje humizacije

Anorganski i organski oneĉišćivaĉi tla

Erozija tla u poljodjelskom prostoru

Zaštita plodnog tla i stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane.



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski

rad Terenska nastava


PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski



Projekt

Kontinuirana


Osnovna literatura:

Martinović, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.

Markovina, S.,: Umornost tla, razlozi-izbjegavanje-otklanjanje, Roko Markovina „ČIKO“, Lumbarda,2007.


75

Dodatna literatura:

Milivoje , Ć., 1989: Pedologija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva „Svjetlost“, Sarajevo.



preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja.


programa:





Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski

radova na odabranu temu; polaganje ispita.


Dolazak - 10 bodova

seminarski - 20 bodova









Naziv kolegija: SOCIJALNA EKOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina V.

3. semestar




ECTS – bodovi 3




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost uvida u temeljne pojmove iz podruĉja socijalne ekologije,

zatim mogućnost stjecanja znanja o odnosu društva (ĉovjeka) i okoliša (prirode) kroz povijest i u danas kao i o

teorijskoj i empirijskoj dimenziji toga odnosa; slijedom toga studenti će moći razvijati specifiĉne kompetencije

(znanja i vještina). Na temelju već steĉenih socioloških znanja studenti će usvojiti dodatna teorijska i empirijska

znanja i interpretacije o odnosu ĉovjeka i prirode, o suvremenom fenomenu socijalno-ekološke krize i njezinu

prevladavanju kao i o kompleksnoj i neraskidivoj povezanosti ĉovjeka i okoliša. Na taj naĉin moći će interpretirati

empirijske ĉinjenice u kontekstu suvremenih socioloških teorija, ali i razvijati teorijsko mišljenje o mogućim

perspektivama ĉovjeĉanstva u kontekstu odnosa društva i prirode, posebno u zrcalu suvremenih globalizacijskih

procesa, zagaĊenja okoliša (zemlje, podzemlja i nadzemlja).


Odnos: društvo – priroda – tehnika; ekološke orijentacije: antropocentrizam, ekocentrizam, tehnocentrizam; odnosu

prirode i kulture; nasilja u društvu i «nasilja» u prirodi; ekologija kao prirodoznanstvena ali i kao socijalna ekologija;

raznolikost kultura u prirodnoj raznolikosti; kultura zidova; ĉovjekov „upad“ u prirodu; socijalno-ekološke krize;

globalizacija i ekološki problemi, odrţivi razvoj, religija i okoliš; suvremena kretanja u socijalnoj ekologiji: ekozofija,

ekološki pokreti, ekofeminizam; etika okoliša; bioetika; suvremeni krajobrazi; industrijsko zagaĊenje, komunalni

76

otpad i njegovo zbrinjavanje; ekologiji vremena (prirodno i socijalno vrijeme), ekološka edukacija.








Osnovna literatura:

1. Cifrić, I. (2012). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola «Baltazar Adam Krĉelić».

2. Cifrić, I. (2002). Okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Hrvatsko soc. dr. i Zavod za sociologiju.

3. Ibraković, Dţ. (2010), Socijalna ekologija, FPN Sarajevo – hrestomatija

4. Des Jardin, R. J. (2006), Ekološka etika (Uvod u ekološku filozofiju), Beograd, Sluţbeni glasnik

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.

Cifrić, I. (2000). Moderno društvo i svjetski ethos. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju

Cifrić, I. (1994). Napredakiopstanak. Zagreb: HSD iZavodzasociologiju Fil. fakultet.

Cifrić, I. (2007). Bioetiĉkaekumena. Zagreb: Pergamena.

Cifrić, I. (2009). Pojmovnikkultureiokoliša. Zaprešić: Visokaškola «B. A. K.».

Ţiga, Jusuf (2012), Vrijemesve(politike) iluzijesavremenogekologizma, Sarajevo, KZB Preporod

Ponting, C. (1993). A Green History of the World. New York: Penguin Books.

Redclift, M./Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Northampton

(Ma): Edward Elgar Publishing, Inc.

Diamond, J. (2008). Slom. Kako se društvaodluĉujuzapropastiliuspjeh. Zagreb: Algoritam.

Gidens, Entoni (2010), Klimatske promene i politika, Beograd, Clio

Glavaĉ. V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatskasceuĉil. Nakladaidrugi.

Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.

Hughes, J. Donald. (2011). Što je povijestokoliša? Zagreb: Disput.

Ponting, Klajv (2009), Ekološka istorija sveta, Beograd, Odiseja

Mayer-Tasch, Cornelius, P. (1999). Politische Ökologie. Eine Einführung. Opladen: Leske+Budrich.

Meadows, D./Meadows D./Randers, J. (2006). Grenzen des Wascstums. Das 30-Jahre-Update. Stuttgart:

Hirzel.

Simmons, I. G. (2010). Globalnapovijestokoliša. Zagreb: Disput.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije okoliša, etike, odrţivog razvoja






ispit polaţu se pisanim putom.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa



polaganje ispita.









77





Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA

Opći podaci:

Studijski program Svi programi Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog

istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu

kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju

dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju







Projekt i izvještaj istraţivanja

Kontinuirana provjera

znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:


78

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.





ispit polaţu se pisanim putem.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa



polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;








Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA TLA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Steći znanje o tlu kao sastavnom dijelu okoliša. Razumjeti povezanost tla i vegetacije. Prepoznati uzroke

degradacije, te pratiti promjene i primjenjivati suvremene metode zaštite tla.


Tlo kao dio okoliša

Kruti otpad i oneĉišćenje tla

Odnos tla i vegetacije

Gospodarsko vrednovanje tla

79

Utjecaj ĉovjeka na stanje huminizacije

Akumulacija teških kovina u tlu

Organski oneĉišćivaĉi tla

Ublaţavanje utjecaja acidifikacije

Praćenje promjena u tlu, vegetaciji

Uzroci erozije šumskih i poljodjelskih prostota

Suvremene metode zaštite tla



Samostalni

zadaci E-uĉenje



PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski



Projekt

Kontinuirana


Osnovna literatura:

Martinović, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.


Dodatna literatura:


Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti studenata

na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao preduvjet

pismenom i usmenom obliku ispitivanja


programa:








Dolazak - 10 bodova










Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA ZRAKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6


80



Steći znanje o izvorima oneĉišćenja zraka. Prepoznati izvore,te posljedice oneĉišćenja zraka biljnoga i ţivotinjskoga

svijeta. Znati tehnološke mogućnosti smanjenja oneĉišćenja i oĉuvanja zdravog okoliša.


Uzroĉnici oneĉišćenja zraka

Istanjivanje ozonskog omotaĉa

AerozagaĊenje prometom

Taloţni prah – nulto stanje

AerozagaĊenje i biljni i ţivotinjski svijet

AerozagaĊenje i zdravlje

Metan stakleniĉki plin

Radioaktivno zraĉenje kao oneĉišćivaĉ zraĉnog omotaĉa

Tehnologije za proĉišćavanje otpadnih plinova

Metode mjerenja koncentracije aeropolutanata i odreĊivanje njihove emisije iz proizvodnih procesa u atmosferu.



Samostalni

zadaci E-uĉenje



PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski



Projekt

Kontinuirana


Osnovna literatura:

Sredojević, J.,: Obrada i deponije otpada, Mašnski fakultet, Zenica, 2003.


Dodatna literatura:






programa:








Dolazak - 10 bodova








81



Naziv kolegija: OKOLIŠNE STUDIJE I PROJEKTI

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Razumjevanje postupka provedbe procjene utjecaja na okoliš.Razumjevanje osnovnih poglavlja i upoznavanje s

izradom studije utjecaja na okoliš.Uoĉavanje i definiranje ekoloških problema te njihovo rješavanje kroz pripremu i

izradu i primjenu ekoloških projekata.Povezivanje teoretskog znanja s praktiĉnim rješavanjem ekoloških problema


1.Vrste procjena utjecaja na okoliš

2.Pravni okvir PUO

3.Koraci u postupku procjene

4.OdreĊivanje sadrţaja studije utjecaja na okoliš

5.PredviĊanje utjecaja i njegovo vrednovanje,utvrĊivanje mjera zaštite,priprema i ocjena studije utjecaja na okoliš

6.Identifikacija utjecaja

7.Studija polaznog osnova,predviĊanje utjecaja

8.Evaluacija znaĉenja utjecaja

9.Mjere ublaţavanja

10.Saĉinjavanje izvješća

11.Ukljuĉivanje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš

12.Prednosti i nedostatci sudjelovanja javnosti,zahtjevi za uĉinkovitim sudjelovanjem u procjeni

13.Prezentacija procjene utjecaja

14.Djelovanje nakon procjene,praćenje,nadzor,ocjena

15.Formulacija projekta

16.Stupnjevi pripreme projekta

17.Definicija ciljeva,aktivnosti,rizika,rezultata

18.Vrednovanje projekta,ekonomski,tehniĉki,financijska izdrţljivost,doprinos zaštiti okoliša

19.Natjeĉajni postupak,postupak ugovaranja projekta

20 Implementacija projekta-monitoring napredka provedbe projekta

21.Završetak projekta i procjena uspješnosti

22.Upoznavanje sa primjenom ekoloških projekata izraĊenih po kriterijima europskih i globalnih fondacija za okoliš

23.Izrada koncepta rješenja za hipotetski ekološki problem








Osnovna literatura:

Krebs,C.J.,1989.Ecological Methodology.Harper Collins,New York,620 pp.

Introduction to LIFE projects

http://europa.eu.int/comm/environment//life/home.htm

Bilješke s predavanja

Dodatna literatura:

Knight,R.L.,S.F.Bates,1995.A New Centtury for Natural Resources Management.Island Press,Wasington

D.C.,Covelo,California,396 pp.

http://europa.eu.int/comm/environment/life/home.htm

82


Provjera znanja ukljuĉivat će izradu seminara i projekta te

usmenu prezentaciju istih


programa:

Studenska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima,izrada seminara i projekta,te

usmena prezentacija


Dolazak na nastavu-10 bodova

Izrada seminara-20bodova

Izrada projekta- 40bodova

Prezentacija projekta-30 bodova

60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2

70-80 bodova,ocjena dobar-C-3

Od 80-90 bodova,ocjena vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: ODRŢIVI RAZVOJ I OKOLIŠ

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Steći znanje o opterećenju okoliša koji ima globalno-civilizacijski karakter. Razumjeti znaĉaj racionalnog korištenja

energetskih izvora. Razviti vještine izrade akcionog plana i praćenje parametara koji doprinose odrţivom razvoju.


Odrţivi razvoj – izazovi civilizacije

Pritisci na okoliš i odrţivi razvoj

Energetska sigurnost i efikasnost

Obnovljivi izvori energije

Akcijski planovi za zaštitu okoliša

Mjerenje prekograniĉnih vrijednosti u svrhu odrţivog razvoja



Samostalni

zadaci E-uĉenje



PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski




83

Projekt

Kontinuirana


Osnovna literatura:


Glavač, V., : Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1999.

Dodatna literatura:





programa:








Dolazak - 10 bodova










Naziv kolegija: URBANA EKOLOGIJA I PROSTORNO PLANIRANJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Steći znanje o mogućnostima postizanja ravnoteţe populacionog rasta ljudskog roda i okolišnih potencijala. Razumjeti

povezanost ekološkog koncepta sa društvenom i ekonomskom sferom. Znati znaĉaj prostornog planiranja u kontekstu

odrţivog razvoja.


Rast svjetskog stanovništva, okolišni pritisak

Potrošnja energije, oneĉišćenje atmosfere

Potrošnja sirovina, trajno odrţivi razvoj

Opskrba hranom

Zaĉeci nove gospodarske i socijalne politike

Ekološki koncepti i primjena u društvenoj i ekonomskoj sferi


84

Prostorno planiranje i trajno odrţivi razvoj



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski

rad

Terenska

nastava



Seminarski

rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Zovko, M., : Zaštita okoliša – pogled iz prakse, Ekološka udruga „Lijepa naša“, Čapljina, 2012.

Glavač, V., : Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1999.

Dodatna literatura:


Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje

aktivnosti studenata na nastavi, te uraĊen

seminarski rad kao preduvjet pismenom

i usmenom obliku ispitivanja


znanstvenim i struĉnim skupovima.

Objavljivanje struĉnih radova i ĉlanaka

istraţivaĉkog karaktera temeljenih na


Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima;

izrada seminarski radova na odabranu

temu; polaganje ispita.


Dolazak - 10 bodova










Naziv kolegija: TEHNOLOŠKI PROCESI I ZAŠTITA OKOLIŠA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6


85



Studenti se moraju upoznati sa znaĉenjem okoliša i odrţivog razvoja,oneĉišćenje ,zagaĊenja te tehnikama za

smanjenje oneĉišćenja te tehnologijama za smanjenje istoga.


1.Suvremeni okolišni problemi

2.Privredaq,okoliš i odrţivi razvoj

3.MeĊunarodna i nacionalna politika zaštite okoliša u funkciji odrţivog razvoja

4.Znanstveno –struĉni pristup odrţivom razvoju

5.Procjena utjecaja zagaĊenja na okoliš

6.Prevencija zagaĊenja okoliša iz energetskih i industrijskih postrojenja

7.metode i tehnike prevencije emisija u okoliš

8.modifikacija procesa,ponovna uporaba sirovina i sredstava,supstitucija i proizvodnja korisnih nus-proizvoda

9.Ekološke tehnologije:bezotpadna,malootpadna i reciklirane tehnologije

10.Principi implementacije odrţivih i podobnih procesa za okoliš

11.Procjena ţivotnog ciklusa kao osnovnog alata kod provoĊenja malozagaĊujućih tehnologija

12.Ĉistija proizvodnja u pojedinaĉnim privrednim granama

13.Projektiranje za okoliš

14.Eko-efikasnost kao odnos dobrobiti okolinskih opterećenja

15.Okolinski odgovorno trţište

16.Okolišno zakonodavstvo

17.Primjeri primjene ĉiste proizvodnje na pojedine industrijske procese

18.Projektiranje sistema za prećišćavanje i njihova kontrola

19.Zeleni inţenjering








Osnovna literatura:

Glavaĉ V.,:Uvod u globalnu ekologiju,Hrvatska sveuĉilišna naknada,Zagreb,2001.

Omanović,M.,:PrilogPrilog strategiji odrţivog razvoja u BiH.Ed.FDA,Krug 99 Sarajevo,Treaeqos biro Zenica,2000.

Bilješke s predavanja,sve dostupne studije i skripte na ovu temu

Dodatna literatura:

ISO 14000Environment.ISO Publication.Geneve,1996.

Goletić,Š.,i sur.:Upravljanje okolišem,Univerzitet u Zenici,2007.


Izrada seminarskog rada (projekta),usmeni ispit


programa:

Studenska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima,Izrada Seminarskog rada

(projekta)


Dolazak na predavanja-10 bodova

Seminarski rad ili projekt-20-30 bodova


Od 60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2


Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100bodova ocjena odliĉan A-5

86



Naziv kolegija: BUKA U OKOLIŠU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Steći znanje o fiziĉkim zakonitostima buke. Razumjeti utjecaj graniĉnih vrijednosti tolerantnih za funkcioniranje

ĉovjeka u ţivotnoj sredini. Prepoznati uzroke nastanka buke, te stvaranje nepovoljnih uvjeta u okolišu koji izravno

utjeĉu na zdravlje ĉovjeka.


Nastanak buke, mjerenje

Utjecaj povišenog i sniţenog atmosferskog tlaka na jaĉinu buke

Razdvajanje izvora buke i mehanizmi kontrole

Graniĉne vrijednosti i razine buke

Psiho-fiziološki efekti nastali bukom

Mjere za smanjenje oneĉišćenja okoliša bukom

Buka u okolišu i zdravlje

Zaštita naselja od buke



Samostalni

zadaci E-uĉenje


Mentorski

rad

Terenska

nastava



Seminarski




Osnovna literatura:

Zovko, M., : Zaštita okoliša – pogled iz prakse, Ekološka udruga „Lijepa naša“, Čapljina, 2012.

Popov,S.,: Biofizika, Naučna knjiga, Beograd, 1986.

Dodatna literatura:






programa:

Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim

i struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i

ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na



seminarski radova na odabranu temu; polaganje ispita.

87


Dolazak - 10 bodova








www.fhercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: TERENSKA NASTAVA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Terenskim nastavnim procesom primjenjuju se i praktiĉno provjeravaju teoretska znanja na terenu.Cilj je studente

osposobiti da kompariraju vizualne pojave i procese te to transformiraju sa usvojenim teoretskim znanjem,vrše

praktiĉna istraţivanja uz primjenu terenskih sredstava i pomagala.


1.Upoznavanje sa terenskim radom

2.Izrada plana i programa terenske nastave

3.OdreĊivanje vremena realizacije

4.Maršuta i lokacija

5.Uĉesnici terenske nastave

6.Donošenje kratkog programskog sadrţaja:

Ciljevi

Oblici nastavnog rada

Nastavne metode

Sadrţaj rada

Nastavna sredstva i pomagala

Zadatci i oĉekivani rezultati

Priprava za terenski rad

7.svladavanje vještina uzorkovanja

8.Sistematizacija rezultata

10.voĊenje terenskog dnevnika

11.Prezentacija rezultata

Ovisno o broju studenata nastava će se izvesti u nekom od zaštićenih podruĉja u BiH

Prijedlog je park prirode Hutovo blato

Vidjet će se raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijrta, brojnost ptica koje će se promatrati, biljeţiti vrste i staništa.

TakoĊer će se obratiti pozornost na raznolikost biljnog svijeta (fotografiranje). Identificirat će se i negativni utjecaji na

park (reţim voda, blizina poljoprivrednog zemljišta, pesticidi, odlaganje otpada)Lovoĉuvarske sluţbe,lov

,krivolov,ribolov

88

Naĉin financiranja, status parka, program razvoja, studije utjecaja








Osnovna literatura:

Dalmatin M., Drašković N., Đug S., Zaštićena podruĉja bosne i Hercegovine, ekološka udruga Lijepa naša, Ĉapljina,

2008.

Dostupna literatura o zaštićenim podruĉjima, publikacije, kljuĉevi za odreĊivanje ţivotinjskog i biljnog svijeta

Dodatna literatura:

Dostupna didaktiĉka literatura o terenskoj nastavi,pravilnik o izvoĊenju nastave

Kad se konkretizira cilj studenti će analogno tome dobiti i popis druge literature


Terenski dnevnik,prisustvo na terenskoj nastavi,praktiĉan

rad


programa:

Studenska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na terenskoj nastavi,aktivnost,voĊenje

terenskog dnevnika


Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova

Aktivnost na terenu-10 bodova

Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova

Od 60-70 bodova –dovoljn D-2

Od 70-80 bodova-dobar C-3

Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova odliĉan –A-5



Naziv kolegija

ŢIVOT U KRŠU

Opći podaci

Studijski program Studij ekologije i zaštite okoliša - diplomski

stupanj

Godina II


Suradnica na kolegiju


ECTS – bodovi 4




Cilj je student(ic)e odgojih znanosti upoznati s bitnom ulogom krša u nastanku i razvoju ţivota i kulture na ovim


89

prostorima, te njegovom presudnom ulogom u odreĊivanju aktualnih uvjeta ţivota. TakoĊer, cilj je uĉiniti

studentima dostupnom široku lepezu nazora i paradigmi o kršu kao obliku prirode i okoliša. Pored toga, cilj je

osposobiti ih da prepoznaju opasnosti po okoliše i kulturnu baštinu krša i motivirati ih za je štite i promiĉu.


1. Prirodna obiljeţja Dinarskoga krša i njegovi oblici

2. Povijest znanstvenog istraţivanja Dinarskoga krša

3. Povijesni oblici upotrebe Dinarskoga krša

4. Povijest kulturnog vrjednovanja krša: mitologija, religija i umjetnost.

5. Komparativna analiza percepcije krških pojava u prirodoslovlju, u praktiĉnoj upotrebi i u kulturi

6. Najutjecajniji kulturološki koncepti Dinarskog krša.

7. Istaknuti primjeri Dinarskog krša: krška polja kao svjetski istaknute pojave i kao središta ţivota u kršu; planine

središnjeg gorsko-planinskog lanca kao podruĉje transhumatnog stoĉarstva i pripadajuće poljoprivrede; krške rijeke

ponornice, naselja i gradovi u kršu, zaštićena podruĉja, te „potopljeni zaviĉaji“.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura

Mulaomerović, J., Luĉić, I. i Osmanković, J., 2011. Krš i pećine Bosne i Hercegovine : prošlost za budućnost.

Sarajevo : Speleo dodo, ISBN 978-9958-9932-0-6, COBISS.BH-ID 16958982

Bonacci, Ognjen et al. 2008. Krš bez granica : popularno-znanstvena monografija. Zagreb, Zadar, Sarajevo, 157 str.

Dodatna literatura

Bešlagić, Šefik 1982. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo 1983, 638.

Bonacci, Ognjen 1986. Polja u kršu – Utjecaj ĉovjeka na promjenu hidrološkog reţima, Acta carsologica XIV–XV.

(1985–86), Ljubljana, str. 229–238.

Boţiĉević, Srećko 1992. Fenomen krš. Zagreb, str. 104.

Bugarski, Astrida 1997. Hercegovaĉka suhozida stambena zgrada. Hercegovina 3 (17), Mostar, 151-178.

Culver, D.C. 2001. The dark zone. The Sciences 41(2):30-35.

Cvijić, Jovan 1925a. Karst i ĉovek. Glasnik Geografskog društva 11, Beograd, 1925, 1-11,

Freudenreich, Aleksandar 1962. Narod gradi na ogoljenom krasu - zapaţanja - snimci i crteţi arhitekta. Zagreb,

Beograd.

Gams, Ivan, 2004. Kras u Sloveniji v prostoru in ĉasu. Ljubljana, 2004. str. 508. [1974. i 2005.]

Gušić, Branimir 1936. Današnja Hercegovina. Nova Evropa Zagreb, 1936, XXIX broj 7. i 8., str. 202-207.

Hamilton-Smith, Elary 2002. Menagement Assessment in Karst Areas. Acta carsologica 31/1, Ljubljana, 13-20.

Hamilton–Smith, E. 2004. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Paper to US / ICOMOS 7th

International Sypomosium. Natchitoches, Lousiana.

Hamilton-Smith: Elery 2006. Spatial planning and protection measures for Karst area. Acta carsologica 35/2,

Ljubljana, 5-11.

Kranjc, Andrej 1995. Anthropogenic impact on karst polje morphology in Slovenia. Cave and karst science, vol 21,

no. 2, March 1995, 51-53.

Luĉić, Ivo 2003. Zakašnjeli requijem, Motrišta, Mostar, 27, lipanj 2003, str. 177-184.

Luĉić, Ivo, 2003. Vjetrenica - pogled u dušu zemlje : znanstveno-popularna monografija. I. Luĉić, ArTresor,

Zagreb-Ravno.

Luĉić, Ivo 2007: Shafts of life and shafts of death in Dinaric karst, Popovo polje case (Bosnia & Hercegovina),

Brezna ţivljenja in brezna smrti na Dinarskem krasu, primer Popovega polja (Bosna in Hercegovina). Acta

Carsologica 36/2, 321-330, Postojna, 2007.

90

Luĉić, Ivo 2009. Ĉovjeĉja ribica, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut

Bosne i Hercegovine, sv. 1., A-Đ, 518-519.

Luĉić, Ivo 2009. Dinarski krš, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i

Hercegovine, sv. 1., A-Đ, 569-571.

Luĉić, Ivo; Perica, Draţen 2009. BiH krš: bogatstvo, ugroţenost i potreba za zaštitom. Zbornik radova

MeĊunarodna konferencija Zaštićena podruĉja u funkciji odrţivog razvoja, Bihać, 6-6.11.2008., Sarajevo (Mostar),

2009. 67-78.

Luĉić, Ivo 2010. Interview with Derek C. Ford conducted by Ivo Luĉić. Acta Carsologica 39/1, 5–10, Postojna.

Malez, Mirko 1980. Speleokronološki odnosi u nekim spiljama Bosne i Hercegovine. Naš krš, vol. VI, broj 9,

Sarajevo, 1980, 3-32

Matas, Mate 2009. Krš Hrvatske : geografski pregled i znaĉenje Split : Geografsko društvo, 264 str.

Milanović, Petar 2006. Karst istoĉne Hercegovine i dubrovaĉkog priobalja. Beograd 362.

Mulaomerović, Jasminko 1998. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj, II/1, Sarajevo, str. 57–73.

Palavestra, Vlajko, 2004. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine : studija - zbornik i komentari.

Sarajevo : Buybook ; Zemun : Most Art, 585 str. ISBN 9958-63-052-4 (Buybook) 86-84149-06-8 (Most Art),

COBISS.BH-ID 13629702




Riter – Studniĉka, Hilda 1954. Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog

instituta Univerziteta Sarajevo, VII, Sarajevo, 1954. str. 25-113.

Roglić, Josip 1969. Geografski aspekt Dinarskog krša. Krš Jugoslavije 6, JAZU, Zagreb, 19-38. (Sabrana djela I.,

Split – Zadar - Zagreb 2004, 1-20)

Roglić, Josip 1976. Raznolikosti, specifiĉnosti i valoriziranje primorskih krških pejsaţa. Zbornik simpozija

Ekološko valoriziranje primorskog krša. Split, 1976. 7-17.(Sabrana djela I., Split – Zadar - Zagreb 2004, 57-69)

Sket, Boris, 2005. Dinaric Karst, Diversity in. Enciclopedia od Caves. Ed. Cuvler, D. C. And White, W. B.,

Elsevier Academic Press, 158-165.

Šilić, Ĉedomil, 2002. Endemiĉne i rijetke biljke Parka prirode Blidinje. Ĉitluk : Matica hrvatska, Ogranak Ĉitluk,

Edicija Priroda BiH ; knj. 1. 280 str. ISBN 9958-9442-2-7 COBISS.BH-ID 11700742

Vlahinić, Mihovil 2004. Poljoprivredno-melioracijska i agrohidrološka monografija Popova polja - Sarajevo (Djela

/ Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ; knj. 78. Odjeljenje prirodnih i matematiĉkih nauka ; knj. 6,

2004 294 str.








mikrokozmos.

Osim mogućnosti klasiĉnog polaganja ispita (usmeno ili

pismeno) imaju pravo polaganja ispita putem kolokvija uz

uvjet da aktivno sudjeluju u nastavi.


izvedbe programa






Obveze studenata


ispita.









91






Naziv kolegija: ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša - Diplomski studij Godina II




ECTS – bodovi 4




Cilj kolegija je upoznati studentice i studente osnovnim obijeţjima i vrijednostima biološke i krajobrazno

raznolikosti, osobito u BiH, s izvorima njihove ugroze i posljedicama, s politikama i mjerama zaštite raznolikosti, te

poticati studentice i studente da postanu zagovornici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.


OdreĊenje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Vrednovanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Endemizam faune, vruće toĉke biološke raznolikosti, nacionalne klasifikacije staništa.

Ĉimbenici koji narušavaju razine biološke i krajobrazne raznolikosti.

Oĉuvanje i upravljanje biološkom raznolikošću.

Zaštićena podruĉja i vrste, ekološke mreţe.

Procjena ugroţenosti, crveni popisi i crvene knjige.




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:




Dodatna literatura:

Gottstein Matoĉec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalţić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i

ugroţenost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja, Zagreb, str. 1-82.

Collen, Ben, Pettorelli, Nathalie, Baillie, Jonathan E. M., Durant, Sarah M. (Editors) 2013. Biodiversity

Monitoring and Conservation: Bridging the Gap Between Global Commitment and Local Action. Wiley-Blackwell.

ISBN: 978-1-4443-3292-6


92



studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne

aktivnosti i znanje na ispitima. Studenti/ce mogu

pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.

Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u kojem

student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki

povezati opće i globalne prilike.


programa:


studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno

djelovanje, sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim

skupovima.

Obveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova;

polaganje ispita.


Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova

Aktivnost na terenu-10 bodova

Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova

Od 60-70 bodova –dovoljan D-2

Od 70-80 bodova-dobar C-3

Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova odliĉan –A-5

d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Uvjet za prelazak na studij opće psihologije s drugih studija odgojnih i društvenih znanosti su poloţeni struĉni

predmeti iz podruĉja prediplomskog studija psihologije i pedagogije, na temelju ĉega dekan izdaje

odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija odgojnih

ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka

studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja

godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru

student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe

napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru

ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene

kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri vida

nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima:

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

sveuĈiliŠte hercegovina fakultet...

Documents