studija izvodljivosti · studija izvodljivosti dovođenja širokopojasnog superbrzog pristupa...
TRANSCRIPT
STUDIJA IZVODLJIVOSTI Dovođenja širokopojasnog superbrzog pristupa
internetu s podržanom brzinom od 1 Gbit/s za Općinu Vojnić
Izradio: Future Vision d.o.o.
e-mail: [email protected]
Zagreb, prosinac 2015.
1
Sadržaj Uvod ............................................................................................................. 8
1. Sažetak ................................................................................................... 11
1.1. Nositelj projekta .................................................................................. 11
1.2. Opis projekta ...................................................................................... 12
1.3. Cilj projekta ....................................................................................... 13
1.4. Kratak opis izvješća o ocjeni .................................................................... 14
2. Socio-ekonomski kontekst ............................................................................. 15
2.1. Osnovne karakteristike socio-ekonomskog konteksta ....................................... 15
2.1.1. Prostorni i okolišni aspekti ................................................................ 15
2.1.2. Demografija .................................................................................. 16
2.1.3. Socio-kulturni elementi .................................................................... 26
2.1.4. Gospodarski aspekti ......................................................................... 27
2.1.5. Utjecaj (doprinos) projekta na socio-ekonomsko okruženje ......................... 30
2.2. Politički aspekti ................................................................................... 32
2.2.1. Usuglašenost s europskim i nacionalnim okvirima ..................................... 32
2.2.2. Usuglašenost s regionalnim i lokalnim okvirima ........................................ 49
2.3. Institucionalni aspekt ............................................................................ 52
2.3.1. Mogući izvori financiranja ................................................................. 52
2.3.2. Mogući investicijski modeli ................................................................ 54
2.3.3. Mogući poslovni modeli .................................................................... 58
2.3.4. Preferirani investicijski i poslovni model ................................................ 61
2.3.5. Financijsko pokriće identificiranih izvora financiranja ............................... 64
2.3.6. Administrativne i proceduralne obveze ................................................. 66
2.3.7. Očekivano vrijeme ishodovanja dozvola i odobrenja .................................. 67
2.4. Analiza postojećeg stanja razvijenosti širokopojasnog pristupa .......................... 68
2.4.1. Stanje razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj ...................... 68
2.4.2. Stanje razvoja širokopojasnog pristupa na prostoru Karlovačke županije ......... 70
2.4.3. Stanje razvoja širokopojasnog pristupa na prostoru Općine Vojnić ................. 72
3. Identifikacija projekta ................................................................................. 75
3.1. Što je projekt? ..................................................................................... 75
3.2. Indirektni i mrežni efekti projekta ............................................................. 76
2
4. Analiza izvedivosti i opcija ............................................................................ 78
4.1. Što su alternative ................................................................................. 78
4.2. Analiza izvedivosti ................................................................................ 80
4.2.1. Analiza potražnje (sadašnja i planirana) ................................................ 80
4.2.2. Plan realizacije projekta ................................................................... 82
4.2.3. Kadrovi ........................................................................................ 84
4.2.4. Obim projekta ............................................................................... 85
4.2.5. Utjecaj na okoliš ............................................................................ 86
4.3. Izbor opcije ........................................................................................ 87
5. Tehnološke varijante i plan proizvodnje ............................................................ 88
5.1. Opis značajnih tehnoloških varijanti ........................................................... 88
5.1.1. Širokopojasna mmW backbone i širokopojasna infrastruktura ....................... 91
Literatura ...................................................................................................... 96
3
Popis tablica
Tablica 1. Struktura stanovništva prema naseljima, dobi i spolu .................................... 17 Tablica 2. Ciljevi Digitalne agende za Europu ........................................................... 33 Tablica 3. Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu ....................... 44 Tablica 4. Ciljne vrijednosti broja korisnika širokopojasnog pristupa ............................... 44 Tablica 5. Mogući investicijski modeli za projekte poticane izgradnje širokopojasne
infrastrukture ................................................................................................. 55 Tablica 6. SWOT analiza kao podloga utvrđivanju popisa pojedinačnih i kontinuiranih mjera i
aktivnosti sa svrhom ostvarivanja strateških ciljeva ................................................... 61 Tablica 7. Pregled jediničnih troškova širokopojasne infrastrukture. ............................... 65 Tablica 8. Gradovi i općine u Karlovačkoj županiji u kojima dijelom ne postoji osnovna
širokopojasna infrastruktura................................................................................ 70 Tablica 9. Općina Vojnić i naselja u sastavu općine u kojima dijelom ne postoji osnovna
širokopojasna infrastruktura................................................................................ 72 Tablica 10. Prikaz broja i udjela stanovnika općine Vojnić po fazama realizacije projekta ..... 83 Tablica 11. Usporedba osnovnih tehnoloških opcija izgradnje širokopojasne infrastrukture .... 88 Tablica 12. Usporedba osnovnih karakteristika vlakana i e-banda ................................... 92
Popis slika
Slika 1. Teritorijalni prikaz naselja Vojnić ............................................................... 15 Slika 2. Usporedba dobne strukture stanovništva Općine Vojnić s regionalnim i nacionalnim
podacima. ..................................................................................................... 24 Slika 3. Usporedba obrazovne strukture stanovništva Općine Vojnić s regionalnim i nacionalnim
podacima. ..................................................................................................... 25 Slika 4. Kretanje stope nezaposlenosti. Podaci su prikazani u postocima. (Izvor: Baza podataka
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje) ...................................................................... 25 Slika 5. Relativno kretanje broja aktivnih gospodarskih subjekata .................................. 27 Slika 6. Djelatnosti gospodarskih subjekata Slika 7. Zaposleni u pravnim osobama prema
djelatnostima 28 Slika 8. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika ..................................... 29 Slika 9. Kreposni ciklus digitalnog gospodarstva ........................................................ 34 Slika 10. Stupanj digitaliziranosti zemalja članica Europske unije ................................... 39 Slika 11. Primjer strukture FTTH poslovnog modela .................................................... 59 Slika 12. Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj. ............. 69 Slika 13. Postotak kućanstava na području Karlovačke županije s ugovorenim nepokretnim
širokopojasnim pristupom (brzine 2Mbit/s i veće) ...................................................... 71 Slika 14. Postotak kućanstava na području općine Vojnić s ugovorenim nepokretnim
širokopojasnim pristupom (brzine 2Mbit/s i veće). ..................................................... 74 Slika 15. Prikaz dostupnosti širokopojasnog interneta na području Općine Vojnić ................ 74 Slika 16. Korištenje informatičkih tehnologija u 2011. godini.. ...................................... 80 Slika 17. Usporedba bežične i svjetlovodne konekcije ................................................. 93
4
Slika 18. Agregacija WiFi 1Gbit/s na uličnoj razini ..................................................... 94
5
Pojmovnik
BO(O)T Build Operate (Own)
Transfer Izgradnja, upravljanje, (vlasništvo,) transfer
CAPEX Capital Expenditures Kapitalni troškovi
DB(F)O Design, Build(, Finance)
and Operate
Planiranje, izgradnja(, financiranje) i upravljanje –
oblik investicijskog modela
DSL (xDSL) (ADSL,
VDSL) Digital Subscriber Line
Digitalna pretplatnička linija – standard prijenosa
podataka u pristupnim mrežama bakrenih parica
DTK
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
FTTx (FTTB, FTTC,
FTTH, FTTN,
FTTO, FTTZ)
Fibre-to-the-x (Building,
Curb, Home, Node,
Office, Zone)
Svjetlovodni završetak (do zgrade, izvoda, kuće,
mrežnog čvora); pristup svjetlovodnim vlaknom do
korisnika
EDGE Enhanced Data Rates for
GSM Evolution Poboljšane podatkovne brzine za razvoj GSM-a
ESI European Structural and
Investment Funds Europski strukturni i investicijski fondovi
GPRS General Packet Radio
Service
Usluga paketnog prijenosa radijskom mrežom;
standard prijenosa podataka u GSM pokretnim
mrežama
GSM Global System for Mobile
Communications
Globalni sustav pokretnih komunikacija (druge
generacije); standard pokretne telefonije druge
generacije (2G)
HAKOM
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke
komunikacije
HFC Hybrid Fibre-Coaxial
Hibridni svjetlovodno-koaksijalni; kombinirana
arhitektura koaksijalnih i svjetlovodnih kablova u
pristupnim kabelskim mrežama
HSDPA High Speed Downlink
Packet Access Paketni pristup velike brzine na dolaznoj vezi
HSPA High Speed Packet Access Paketni pristup velike brzine; Napredni standard
pokretnih mreža treće generacije (nazivan i 3.5G)
ICT
Information and
Communications
Technology
Informacijska i komunikacijska tehnologija;
Informacijsko komunikacijske tehnologije
6
IPTV Internet Protocol
Television
Usluga digitalne televizije putem internetskog
protokola
JASPERS
Joint Assistance to
Support Projects in
European Regions
Zajednička asistencija potpori projektima u
europskim regijama, partnerski program između
Europske komisije (EC), Europske investicijske banke
(EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i
Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW)
LAN Local Area Network
Lokalna računalna mreža odnosno područna mreža,
namijenjena povezivanju računala i drugih mrežnih
uređaja na manjim udaljenostima
LTE Long Term Evolution Sustav pokretnih komunikacija četvrte generacije;
Standard pokretnih mreža četvrte generacije (4G)
MIMO Multiple-Input Multiple-
Output
Model komunikacijskog sustava s više prijamnih i
odašiljačkih antena
MMS Multimedia Messaging
Service Usluga multimedijske poruke
NGA
Next Generation Access;
Next Generation Access
network
Širokopojasni pristup sljedeće generacije; pristupna
mreža nove generacije
NGN Next Generation
Networks Mreže nove generacije
OiV
Odašiljači i veze d.o.o.
OPEX Operational Expenditures Operativni troškovi
PTM Point-to-Multipoint Točka koja ukazuje na više točaka
SoHo Small Office – Home
Office Mali ured – Kućni ured
SWOT
analysis,
matrix
Strengths, Weaknesses,
Opportunities and Threats Analiza/matrica snage, slabosti, prilika i prijetnji
UMTS
Universal Mobile
Telecommunications
System
Univerzalni pokretni komunikacijski sustav (treće
generacije); Standard pokretnih mreža trede
generacije (3G)
Wi-Fi Wireless-Fidelity Bežična lokalna mreža temeljena na normi IEEE
802.11
WiMAX Worldwide
Interoperability for
Svjetska interoperativnost pristupa putem
mikrovalnih veza; Standard pokretnih mreža – IEEE
7
Microwave Access 802.16
8
Uvod
Na razini grada, općine ili bilo koje druge uže teritorijalne jedinice nameću se važne
konceptualne dileme, povezane s potrebama pametnog, održivog i uključivog rasta koji nudi
prosperitet, otvara radna mjesta i širi prostor prosperiteta. Je li rješenje u kontinuitetu
dosadašnjih aktivnosti? Treba li možda, zagovarati tzv. disruptivne modele, koji označavaju
inovacijski, slabiji ili jači diskontinuitet u odnosu na dosadašnji razvoj? Dilema je još izraženija
uzme li se u obzir da se svaka takva prostorna (osobito urbana) cjelina time istodobno natječe
sa susjednim cjelinama (iako s njima može u mnogo čemu i surađivati). Danas imamo dovoljno
dokaza da će u prednosti biti one zajednice koje smisleno i dostatno uspiju akumulirati i
komercijalizirati informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu (kao svojevrsni hardver) i
odgovarajuća kreativna i inovativna znanja (kao softver i 'kvasac' procesa) koja pripadaju
njenim stanovnicima i poslovnim subjektima.
Promotre li se razvojne strategije prostornih cjelina u nas - i to bez obzira na njihovu razinu i
obuhvat, može se zapaziti da se kao važan preduvjet razvoja percipira komunalna
infrastruktura (prometna, vodoopskrba i odvodnja, električna energija, plin) unutar koje se s
različitim ponderom, ali obično na kraju 'liste' prepoznaje i komunikacijska infrastruktura.
Danas se međutim, takva infrastruktura mora razumjeti kao nužan, ne i dovoljan uvjet razvoja,
dok se komunikacijska (digitalna) infrastruktura sve jasnije pozicionira kao važan i razlikovni
element ostvarivanja konkurentske prednosti. Lokalna zajednica koja 'prepozna' ovu činjenicu,
povećava šanse za uspješan rast i razvoj.
Značaj telekomunikacijske (digitalne) širokopojasne infrastrukture za razvoj gospodarstva i
kvalitete života svih građana Europe, prepoznata je i od strane Europske komisije koja je
donijela Digitalnu agendu za Europu. (European Commission, 2015) Digitalna agenda za Europu
je tako na prvom mjestu od sedam predvodničkih inicijativa u sklopu strategije razvoja Europa
2020 (European Commission, 2010)., te se njome nastoji potaknuti europsko gospodarstvo
osiguranjem održivih gospodarskih i socijalnih pogodnosti jedinstvenoga digitalnog tržišta.
Digitalna agenda predviđa da bi se njenom provedbom europski bruto domaći proizvod (BDP)
povećao bi se za 5 % ili za 1.500 eura po stanovniku tijekom idućih osam godina povećanjem
ulaganja u informacijsko-komunikacijske tehnologije, unaprjeđenjem digitalnih i informacijsko-
tehnoloških vještina radne snage, omogućivanjem inovativnosti javnog sektora i
prilagođivanjem okvirnih uvjeta za internetsko gospodarstvo. Telekomunikacijska se
infrastruktura smatra 'željeznicom 21. stoljeća' pa je potpuno jasno zašto je nakon izgradnje
mreže autocesta, riječ o najvažnijem infrastrukturnom projektu Hrvatske s posljedicama na
razvoj u narednih više desetljeća (k tomu, usklađenom s Digitalnom agendom EU). Suočeni smo
međutim, s neizvjesnim ishodom sukoba dvaju koncepata koji se sučeljavaju na europskoj
razini, ali i na našoj nacionalnoj razini: (i.) Njemačka se zalaže da se izgradnja mreže
širokopojasnog interneta financira privatnim kapitalom kroz tzv. Junckerov plan davanja
jamstva za infrastrukturne investicije, a ne kroz EU fondove; (ii.) Vlada RH1 nastoji ponoviti
1 Vlada je svoja nastojanja artikulirala Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske
infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganje, kao preduvjet
9
rješenja koja su u EU široko primjenjivana dok još nismo bili članica EU, prema kojima bi
Europska komisija odobrila korištenje maksimalnih 85% sredstva za financiranje projekta,
odnosno 86 milijuna eura (iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, poglavito kroz JASPERS ili
drugi ekvivalentni program).
Temeljem ocjene da se primjenom modela javno-privatnog partnerstva postiže značajno
povećanje efikasnosti korištenja EU fondova, Europska je komisija favorizirala rješenja kojima
potiče i pojednostavljuje kombiniranje ova dva izvora financiranja. Kao uspješan primjer
javno-privatnog partnerstva na području izgradnje širokopojasne infrastrukture ističe se
Slovenija u kojoj su pokrenuta četiri natječaja gdje su prijavitelji lokalne zajednice, gradile su
se otvorene mreže koje su dostupne svim operaterima pod istim uvjetima, a gradio ih je
operator koji njima i upravlja. Gradila su se tri tipa otvorene širokopojasne mreže u različitim
kombinacijama tipa. 'Tip A' mreža u potpunosti je financiran od strane privatnog partnera, 'Tip
B' mreža je u potpunosti financiran od strane državnog proračuna za kohezijsku politiku,
strukturne politike Europske unije dok je 'Tip C' mreža dijelom financiran od strane lokalne
zajednice i dijelom od privatnog partnera.
Agregacijska širokopojasna infrastruktura svojevrsna je internetska autocesta, glavna mreža
spojnih putova (svjetlovodnih kabela ili bežičnih spojnih putova) koja brzi internet dovodi do
naselja, ali ne i do krajnjeg korisnika do kojeg od agregacijske mreže treba graditi pristupnu
mrežu. Organizaciju gradnje pristupne mreže država je prepustila lokalnim jedinicama koje
svoje projekte trebaju kandidirati za sredstva iz EU, a mogu na natječaju izabrati i privatnog
partnera.
Sukob dvaju koncepata ima zanimljive konzekvence. Dok Vladin pristup predmnijeva
organizaciju gradnje pristupne mreže u nadležnosti lokalnih jedinica koje svoje projekte
trebaju kandidirati za sredstva iz EU, a mogu na natječaju izabrati i privatnog partnera,
njemački pristup fokusira se na položaj i ulogu HT-a u razvoju nacionalne agregacijske ali
posljedično i pristupne infrastrukture, rezultirajući svojevrsnim monopolom. Stav je HT-a da
njihova agregacijska mreža već sada pokriva 605 naselja koja su predviđena programom i da
nema potrebe za izgradnjom paralelne mreže. Stoga bi, tvrde, bilo sasvim logično da država
zajedno s njima nadogradi tu postojeću mrežu, što bi bilo i jeftinije i brže. HT argumentira
kako za manje novca, 300 do 400 milijuna kuna, za razliku od OiV-ovih 600 do 700 milijuna
kuna, može ispuniti iste ciljeve za hrvatsko tržište zadane Unijinom Digitalnom agendom.
Time bi se bitno promijenili odnosi u razvoju i korištenju agregacijske širokopojasne
infrastrukture 2 , kao i pružanju usluga pristupa širokopojasnom internetu, odnosno razvoju
lepeze različitih digitalnih servisa3.
razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA), upućenim Glavnoj upravi Europske komisije za tržišno natjecanje koja bi uskoro trebala odgovoriti na pred‐notifikacijski zahtjev Hrvatske o suglasnosti.
2 Danas HT mora, a to nadzire HAKOM, svoju infrastrukturu dati u najam svima ostalima po jednakim cijenama, no ključna razlika dvaju pristupa jest u tome što bi država operatorima iznajmljivala svjetlovodnu nit, a oni bi potom na nju montirali vlastitu aktivnu opremu za pristup korisnicima, dok HT u najam daje pristup korisnicima, ali ne i svjetlovodne niti, što je konkurentima HT‐a bitno zbog kontrole faktora koji utječu na njihovu konačnu cijenu usluga.
3 Hrvatska, unatoč brzom razvoju infrastrukture širokopojasnog pristupa, još uvijek ima značajan zaostatak gustoće širokopojasnih priključaka za prosjekom država članica Europske unije. Ukupan broj širokopojasnih priključaka nepokretne komunikacijske mreže (lipanj 2013) je 909.444.
10
11
1. Sažetak
1.1. Nositelj projekta
Nositelj projekta „Dovođenje širokopojasnog superbrzog pristupa internetu s podržanom
brzinom od 1 Gbit/s za Općinu Vojnić“ je Općina Vojnić, koja kao jedinica lokalne samouprave
ulaže značajna sredstva kako bi svojim stanovnicima pružila poželjno mjesto za život.
Općina Vojnić je jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije, a čini ju 46
naselja (Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj), s ukupno 4.764
stanovnika (Državni zavod za statistiku, 2011).
Misija Općine Vojnić je obavljanje poslova lokalnog značaja u svom djelokrugu kako bi Vojnić
bio poželjno i sigurno mjesto življenja svih svojih građana. Vizija je, pak, učiniti Općinu Vojnić
centrom obnovljenog industrijskog razvoja, poznatu po čistom okolišu i proizvodnji zdrave
hrane, što će dovesti do životnog standarda bliskom europskom prosjeku.
Kako bi ostvarila svoju misiju i viziju, Općina Vojnić je u svom djelokrugu rada sukladno
postojećoj zakonskoj regulativi odredila sljedeće ključne razvojne ciljeve:
1. Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti
2. Izgradnja infrastrukture koja je nužna za razvoj poduzetništva i mudro gospodarenje
okolišem
3. Intenzivan razvoj obrazovnih sustava na način relevantan za gospodarstvo
4. Razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljšanja položaja osjetljivih grupa društva
(Općina Vojnić - službene stranice, n.d.).
Tijela Općine Vojnić su Općinsko vijeće i Načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo
građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine,
te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Općine Vojnić; dok Načelnik
zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti (Statut Općine Vojnić).
12
1.2. Opis projekta
Realizacijom projekta „Dovođenje širokopojasnog superbrzog pristupa internetu s podržanom
brzinom od 1 Gbit/s“ za Općinu Vojnić, znatno će se unaprijediti telekomunikacijska
infrastruktura. Postojeća telekomunikacijska infrastruktura ne omogućava brzi širokopojasni
pristup internetu za dio područja Općine Vojnić, dok gotovo cijelo područje nema ni superbrzi
ni ultrabrzi pristup internetu. Izgradnjom moderne infrastrukture koja omogućava superbrzi
pristup internetu, smanjit će se digitalni jaz koji trenutno postoji. Dugoročno gledano,
omogućavanje brzog i superbrzog pristupa internetu za lokalno stanovništvo trebalo bi
poboljšati obrazovnu strukturu stanovništva, unaprijediti poduzetničku klimu, te općenito
omogućiti bolju kvalitetu života.
S tehničke strane, projekt bi se trebao realizirati u 3 faze:
1. Izrada detaljne projektne dokumentacije
2. Izgradnja i/ili postavljanje agregacijske mreže
3. Izgradnja i širenje pristupne mreže
Za realizaciju projekta dostupni su različiti investicijski i modeli financiranja, te bi bilo
najpoželjnije da se državna i sredstva iz EU fondova iskoriste u maksimalnom mogućem omjeru,
kako bi se čim manje opteretio proračun Općine Vojnić kao naručitelja projekta.
13
1.3. Cilj projekta
Cilj projekta „Dovođenje širokopojasnog superbrzog pristupa internetu s podržanom brzinom od
1 Gbit/s za Općinu Vojnić“ je: unaprijediti održiv socioekonomski rast i razvoj općine Vojnić
poboljšanjem dostupnosti superbrzog širokopojasnog pristupa internetu. Razvoj intraneta za
lokalne, regionalne i državne javne institucije koje djeluju na području Općine Vojnić će
olakšati postizanje navedenog cilja.
Održiv socioekonomski rast i razvoj općine Vojnić poboljšat će se u sljedećim segmentima:
Omogućen superbrzi pristup širokopojasnom internetu i e-uslugama za kućanstva;
Razvoj novih poslovnih mogućnosti za poduzetnike;
Omogućavanje inovativnih rješenja za postojeće i nove poduzetnike;
Omogućavanje jednakosti širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima koje dovodi do
smanjenja digitalnog jaza;
Povećanje produktivnosti poduzeća korištenjem novih informatičkih tehnologija;
Osnaživanje rasta i razvoja novih (start-up) poduzeća;
Poboljšanje efikasnosti javnih usluga putem e-uprave;
Olakšano pružanje pouzdanih usluga e-zdravstva, e-obrazovanja, e-učenja, e-trgovine i e-kulture;
Jačanje tržišnog natjecanja u sektoru telekomunikacijskih usluga.
14
1.4. Kratak opis izvješća o ocjeni
Može se zaključiti kako je pokretanje razvoja širokopojasnog pristupa internetu projekt od
prvorazrednog društvenog i gospodarskog interesa, jer je temeljni infrastrukturni preduvjet
razvoju digitalnog društva i digitalnog gospodarstva. To je danas najpouzdaniji mehanizam
ubrzavanja gospodarskog rasta i razvoja, generiranja uvećanog broja radnih mjesta,
harmoniziranja prostornog razvoja te privlačenja stanovništva i poslovnog sektora. U uvjetima
kad sve više jača konkurencija među lokalnim zajednicama oko privlačenja osobito mlađe
populacije i poslovnih subjekata (što donosi veće prihode, profite, poreze i dr.), pristup
internetu velikih brzina nepobitno daje konkurentsku prednost.
Razvoj širokopojasnog pristupa koji se temeljio na svjetlovodnim tehnologijama bio je iznimno
skup, te je poticao stvaranja i širenje tzv. digitalnog jaza, koji je područja niže kupovne moći,
manjeg broja stanovnika, kao i udaljena i ruralna područja lišavao mogućnosti razvoja, jer su
se investicije teško mogle isplatiti. Suvremeni tehnološki razvoj omogućio je međutim, rješenja
koja polaze od integracije širokopojasne mmW backbone i širokopojasne PTM infrastrukture,
kojom se uz mnogostruko niže investicijske i operativne troškove (s troškovima održavanja)
može bitno dinamizirati razvoj.
Predlaže se:
1. Općina Vojnić u kontekstu primjene koncepta pametnog, održivog i uključivog rasta
treba akceptirati potrebu jačeg oslanjanja na razvoj digitalnog društva i digitalnog
gospodarstva;
2. integriranim razvojem širokopojasne mmW backbone i širokopojasne PTM infrastrukture
treba stvoriti temeljne pretpostavke takvom razvoju digitalnog društva i digitalnog
gospodarstva;
3. ovaj proces treba se realizira na kooperativan način, tj. u suradnji s poslovnim
sektorom,
4. potrebno je prihvatiti potvrđene investicijske modele po obrascu javno-privatnog
partnerstva, čime se istodobno štite javni i zajednički interesi, te akumulira dodatni
kapital za ubrzavanje rasta i razvoja;
5. mora se u najkraćem roku pristupiti razvoju izvedbenog tehnološkog rješenja koje
polazi od integrirane širokopojasne mmW backbone i širokopojasne PTM infrastrukture,
najbolje s predlagačem rješenja kao poslovnim partnerom u procesu.
15
2. Socio-ekonomski kontekst
2.1. Osnovne karakteristike socio-ekonomskog konteksta
2.1.1. Prostorni i okolišni aspekti
Općina Vojnić smještena je u središnjoj Hrvatskoj, podno Petrove Gore, te pripada Karlovačkoj
županiji. Općina graniči s gradovima Karlovcem i Slunjem, te općinama Krnjak i Cetingrad.
Općina Vojnić graniči i sa Sisačko-moslavačkom županijom, dok je granica Općine uz rijeku
Glinu međudržavna granica s Bosnom i Hercegovinom. Površina općine Vojnić je 248 km2.
Naselje Vojnić, u kojem je administrativno središte Općine Vojnić, udaljeno je od Zagreba 80
km, od Splita 326 km, od Rijeke 139 km, a od Osijeka 357 km.
Slika 1. Teritorijalni prikaz naselja Vojnić (Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Vojni%C4%87)
Po prirodno-geografskoj regionalizaciji, na području općine Vojnić razlikuju se tri
područja: Panonsko gorje, Kordunska zaravan i krško područje. To se u slici krajolika
manifestira kao blago brežuljkasto područje, prekriveno šumama, oranicama, pašnjacima i
prošarano manjim potocima. Na istočnom dijelu Općine dominira vrh Petrove gore (512 m).
Veći dio prostora zauzimaju šume. (Studio Urbana d.o.o., 2005)
16
2.1.2. Demografija
U sastavu Općine Vojnić je 46 naselja, s ukupno 4.764 stanovnika. Prosječna gustoća
naseljenosti je 20 st/km2, po čemu je područje Općine Vojnić izrazito ruralno područje. Na
području općine Vojnić nalazi se 2.521 stambenih jedinica, od kojih je 1.592 stalno nastanjeno,
te se u njima nalazi ukupno 1.620 kućanstava (Državni zavod za statistiku, 2011). Općina Vojnić
bilježi negativan demografski trend, pošto se broj stanovnika smanjio za 18,1% u razdoblju
između 2001. i 2011. Navedeni trend je višestruko lošiji od prosjeka na razini Hrvatske, koji
iznosi -3,3%, te nešto lošiji od prosjeka Karlovačke županije koji iznosi -9,1%.
Tablica 1. Struktura stanovništva prema naseljima, dobi i spolu
Ime naselja Spol Ukupno
Starost
0-4 5-9 10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
UKUPNO sv. 4.764 225 209 248 234 216 254 294 287 292 286 336 389 409 188 297 316 210 67 7 ‐
UKUPNO m 2.385 118 100 127 120 113 139 166 152 171 165 167 206 207 88 135 123 73 13 2 ‐
UKUPNO ž 2.379 107 109 121 114 103 115 128 135 121 121 169 183 202 100 162 193 137 54 5 ‐
Brdo Utinjsko sv. 73 2 1 3 2 2 4 4 3 2 2 4 7 8 3 6 10 8 2 ‐ ‐
Brdo Utinjsko m 29 1 ‐ 1 1 1 3 3 1 2 1 2 3 4 1 2 2 1 ‐ ‐ ‐
Brdo Utinjsko ž 44 1 1 2 1 1 1 1 2 ‐ 1 2 4 4 2 4 8 7 2 ‐ ‐
Bukovica
Utinjska sv. 80 3 1 4 5 ‐ 5 4 3 5 5 4 6 8 5 5 10 7 ‐ ‐ ‐
Bukovica
Utinjska m 36 2 ‐ 1 1 ‐ 4 4 ‐ 4 2 1 2 5 2 3 3 2 ‐ ‐ ‐
Bukovica
Utinjska ž 44 1 1 3 4 ‐ 1 ‐ 3 1 3 3 4 3 3 2 7 5 ‐ ‐ ‐
Donja Brusovača
sv. 122 10 6 7 4 8 8 12 3 11 9 10 8 9 4 4 4 3 2 ‐ ‐
Donja
Brusovača m 61 3 3 3 2 3 6 6 2 7 5 5 7 5 1 ‐ 1 1 1 ‐ ‐
Donja
Brusovača ž 61 7 3 4 2 5 2 6 1 4 4 5 1 4 3 4 3 2 1 ‐ ‐
Dunjak sv. 39 1 ‐ ‐ 3 2 1 1 ‐ 1 1 6 3 4 ‐ 2 10 2 1 1 ‐
Dunjak m 25 1 ‐ ‐ 2 1 1 ‐ ‐ 1 1 5 2 2 ‐ 1 5 2 ‐ 1 ‐
Dunjak ž 14 ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 1 1 2 ‐ 1 5 ‐ 1 ‐ ‐
Džaperovac sv. 12 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 3 ‐ 2 1 ‐ 1 3 1 ‐ ‐ ‐
Džaperovac m 8 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 2 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 3 1 ‐ ‐ ‐
Džaperovac ž 4 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 1 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
18
Ime naselja Spol Ukupno
Starost
0-4 5-9 10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
Gačeša Selo sv. 46 1 ‐ 1 1 ‐ 2 ‐ 3 1 3 3 5 8 1 5 6 4 2 ‐ ‐
Gačeša Selo m 19 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 2 ‐ 1 3 2 4 1 1 2 1 ‐ ‐ ‐
Gačeša Selo ž 27 ‐ ‐ 1 1 ‐ 1 ‐ 1 1 2 ‐ 3 4 ‐ 4 4 3 2 ‐ ‐
Gejkovac sv. 183 14 10 21 18 14 12 10 15 11 9 10 10 11 4 4 4 5 1 ‐ ‐
Gejkovac m 86 7 3 11 8 6 5 5 7 6 5 6 6 7 2 ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐
Gejkovac ž 97 7 7 10 10 8 7 5 8 5 4 4 4 4 2 4 3 4 1 ‐ ‐
Gornja Brusovača
sv. 33 ‐ 1 2 3 2 ‐ 1 2 3 3 1 3 2 2 2 4 2 ‐ ‐ ‐
Gornja
Brusovača m 18 ‐ 1 1 2 2 ‐ ‐ 1 2 2 ‐ 2 ‐ ‐ 2 1 2 ‐ ‐ ‐
Gornja
Brusovača ž 15 ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ 1 1 1 1 1 1 2 2 ‐ 3 ‐ ‐ ‐ ‐
Jagrovac sv. 44 5 4 4 2 1 4 3 4 1 6 2 2 1 2 1 ‐ 1 1 ‐ ‐
Jagrovac m 20 2 1 2 1 1 ‐ 3 1 1 4 1 1 ‐ 2 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
Jagrovac ž 24 3 3 2 1 ‐ 4 ‐ 3 ‐ 2 1 1 1 ‐ 1 ‐ 1 1 ‐ ‐
Johovo sv. 36 2 1 2 1 1 1 2 6 1 2 1 ‐ 5 1 4 3 2 1 ‐ ‐
Johovo m 22 1 1 2 ‐ 1 1 ‐ 4 1 2 1 ‐ 1 ‐ 2 2 2 1 ‐ ‐
Johovo ž 14 1 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 2 2 ‐ ‐ ‐ ‐ 4 1 2 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Jurga sv. 89 2 3 1 ‐ 2 4 7 3 6 5 2 11 15 2 8 9 8 1 ‐ ‐
Jurga m 51 2 2 1 ‐ 1 3 6 2 4 4 2 9 6 ‐ 3 3 3 ‐ ‐ ‐
Jurga ž 38 ‐ 1 ‐ ‐ 1 1 1 1 2 1 ‐ 2 9 2 5 6 5 1 ‐ ‐
Kartalije sv. 43 1 ‐ 2 ‐ 1 3 ‐ ‐ 4 2 3 5 8 1 4 5 2 2 ‐ ‐
Kartalije m 18 1 ‐ 1 ‐ 1 1 ‐ ‐ 2 1 1 2 3 1 1 3 ‐ ‐ ‐ ‐
Kartalije ž 25 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 2 ‐ ‐ 2 1 2 3 5 ‐ 3 2 2 2 ‐ ‐
19
Ime naselja Spol Ukupno
Starost
0-4 5-910-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44 45-
49 50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94 95 i
više
Kestenovac sv. 10 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 1 1 1 ‐ ‐ 2 1 1 1 ‐ ‐
Kestenovac m 3 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
Kestenovac ž 7 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 2 1 1 1 ‐ ‐
Klokoč sv. 64 ‐ 1 1 1 1 3 1 3 5 ‐ 7 10 6 7 6 5 5 2 ‐ ‐
Klokoč m 32 ‐ ‐ ‐ 1 1 1 1 2 3 ‐ 4 7 3 3 3 2 1 ‐ ‐ ‐
Klokoč ž 32 ‐ 1 1 ‐ ‐ 2 ‐ 1 2 ‐ 3 3 3 4 3 3 4 2 ‐ ‐
Klupica sv. 11 1 ‐ 1 ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 3 1 ‐ 1 ‐ 1 ‐ ‐
Klupica m 6 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 2 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Klupica ž 5 ‐ ‐ 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐
Ključar sv. 86 8 2 6 4 1 6 9 3 2 1 10 9 13 1 4 1 5 1 ‐ ‐
Ključar m 41 6 2 4 3 ‐ 1 5 3 1 1 3 2 8 ‐ 2 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
Ključar ž 45 2 ‐ 2 1 1 5 4 ‐ 1 ‐ 7 7 5 1 2 1 5 1 ‐ ‐
Knežević Kosa sv. 119 5 7 6 8 6 7 10 6 11 6 11 8 5 5 5 11 1 1 ‐ ‐
Knežević Kosa m 58 1 1 5 4 3 4 4 4 8 4 5 4 2 2 2 4 ‐ 1 ‐ ‐
Knežević Kosa ž 61 4 6 1 4 3 3 6 2 3 2 6 4 3 3 3 7 1 ‐ ‐ ‐
Kokirevo sv. 43 ‐ ‐ ‐ 1 2 ‐ ‐ 1 4 6 5 5 6 1 2 4 4 2 ‐ ‐
Kokirevo m 20 ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ 1 2 3 4 2 4 ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐
Kokirevo ž 23 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 2 3 1 3 2 1 2 3 3 2 ‐ ‐
Kolarić sv. 195 14 9 15 16 8 7 13 13 10 12 14 10 13 7 15 6 9 4 ‐ ‐
Kolarić m 97 8 6 9 6 2 3 8 8 6 8 8 4 6 2 8 1 2 2 ‐ ‐
Kolarić ž 98 6 3 6 10 6 4 5 5 4 4 6 6 7 5 7 5 7 2 ‐ ‐
20
Ime naselja Spol Ukupno Starost
0-4 5-910-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44 45-
49 50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94 95 i
više Krivaja
Vojnićka sv. 21 1 ‐ 2 2 1 ‐ ‐ ‐ 3 1 1 5 2 1 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐
Krivaja
Vojnićka m 11 ‐ ‐ 2 1 1 ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ 3 1 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
Krivaja Vojnićka
ž 10 1 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 2 ‐ 1 2 1 ‐ 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐
Krstinja sv. 82 2 ‐ 1 3 2 2 3 3 5 3 5 10 9 3 9 12 6 3 1 ‐
Krstinja m 32 1 ‐ 1 2 ‐ 2 2 1 2 1 3 4 5 1 3 3 1 ‐ ‐ ‐
Krstinja ž 50 1 ‐ ‐ 1 2 ‐ 1 2 3 2 2 6 4 2 6 9 5 3 1 ‐
Kupljensko sv. 317 17 15 13 20 13 20 19 13 18 20 17 27 26 15 26 22 10 6 ‐ ‐
Kupljensko m 167 8 5 9 7 7 15 12 5 11 14 7 13 17 6 17 9 3 2 ‐ ‐
Kupljensko ž 150 9 10 4 13 6 5 7 8 7 6 10 14 9 9 9 13 7 4 ‐ ‐
Kusaja sv. 45 2 ‐ ‐ ‐ 5 ‐ 2 2 ‐ 4 5 5 5 3 2 9 1 ‐ ‐ ‐
Kusaja m 26 1 ‐ ‐ ‐ 4 ‐ 2 1 ‐ 3 2 3 3 2 1 4 ‐ ‐ ‐ ‐
Kusaja ž 19 1 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 1 ‐ 1 3 2 2 1 1 5 1 ‐ ‐ ‐
Lipovac
Krstinjski sv. 7 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 2 2 2 ‐ ‐ ‐
Lipovac
Krstinjski m 4 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 2 1 ‐ ‐ ‐
Lipovac Krstinjski
ž 3 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 2 ‐ 1 ‐ ‐ ‐
Lisine sv. 11 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ 2 ‐ ‐ ‐ 1 2 1 2 ‐ ‐
Lisine m 7 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 2 ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ 1 ‐ ‐
Lisine ž 4 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 1 1 ‐ ‐
21
Ime naselja Spol Ukupno Starost
0-4 5-910-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44 45-
49 50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94 95 i
više
Loskunja sv. 58 3 3 2 5 4 ‐ 4 2 3 6 2 4 3 5 4 7 1 ‐ ‐ ‐
Loskunja m 34 2 3 1 4 2 ‐ 3 1 ‐ 3 2 2 2 3 1 4 1 ‐ ‐ ‐
Loskunja ž 24 1 ‐ 1 1 2 ‐ 1 1 3 3 ‐ 2 1 2 3 3 ‐ ‐ ‐ ‐
Malešević Selo sv. 44 1 ‐ ‐ 2 3 3 1 1 2 1 9 5 4 2 4 2 3 1 ‐ ‐
Malešević Selo m 23 1 ‐ ‐ 1 3 2 1 ‐ ‐ 1 4 3 3 ‐ 1 ‐ 2 1 ‐ ‐
Malešević Selo ž 21 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 1 ‐ 1 2 ‐ 5 2 1 2 3 2 1 ‐ ‐ ‐
Mandić Selo sv. 65 2 ‐ 2 2 ‐ 2 3 ‐ 4 5 4 7 7 5 8 10 3 ‐ 1 ‐
Mandić Selo m 32 ‐ ‐ 2 1 ‐ 1 2 ‐ 1 5 1 4 2 1 4 7 1 ‐ ‐ ‐
Mandić Selo ž 33 2 ‐ ‐ 1 ‐ 1 1 ‐ 3 ‐ 3 3 5 4 4 3 2 ‐ 1 ‐
Međeđak
Utinjski sv. 62 2 4 ‐ 3 2 1 3 7 3 ‐ 5 8 9 2 1 11 1 ‐ ‐ ‐
Međeđak Utinjski
m 27 1 2 ‐ 2 ‐ ‐ 2 5 1 ‐ 2 3 4 2 ‐ 2 1 ‐ ‐ ‐
Međeđak
Utinjski ž 35 1 2 ‐ 1 2 1 1 2 2 ‐ 3 5 5 ‐ 1 9 ‐ ‐ ‐ ‐
Miholjsko sv. 123 7 5 3 3 4 11 11 4 3 5 8 12 14 7 7 7 9 3 ‐ ‐
Miholjsko m 64 2 3 1 ‐ 3 3 9 4 2 2 3 7 11 4 4 2 4 ‐ ‐ ‐
Miholjsko ž 59 5 2 2 3 1 8 2 ‐ 1 3 5 5 3 3 3 5 5 3 ‐ ‐
Mracelj sv. 116 14 10 8 9 7 10 12 7 2 3 10 13 3 3 ‐ 2 2 1 ‐ ‐
Mracelj m 56 9 4 4 4 5 4 6 4 1 1 3 5 3 1 ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐
Mracelj ž 60 5 6 4 5 2 6 6 3 1 2 7 8 ‐ 2 ‐ 1 1 1 ‐ ‐
Ime naselja Spol Ukupno Starost
22
0-4 5-910-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44 45-
49 50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94 95 i
više Mračaj Krstinjski
sv. 7 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 1 ‐ 1 3 ‐ 1 ‐ ‐
Mračaj Krstinjski
m 2 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Mračaj
Krstinjski ž 5 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 1 2 ‐ 1 ‐ ‐
Petrova
Poljana sv. 17 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 1 1 2 1 2 2 2 ‐ 1 2 1 1 ‐ ‐
Petrova
Poljana m 6 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 2 ‐ 2 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Petrova Poljana
ž 11 ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 1 2 1 ‐ 2 ‐ ‐ 1 1 1 1 ‐ ‐
Podsedlo sv. 76 2 3 2 1 3 5 3 2 3 4 7 5 11 4 9 3 7 2 ‐ ‐
Podsedlo m 37 2 2 1 1 2 3 ‐ 2 1 2 4 2 6 3 4 2 ‐ ‐ ‐ ‐
Podsedlo ž 39 ‐ 1 1 ‐ 1 2 3 ‐ 2 2 3 3 5 1 5 1 7 2 ‐ ‐
Prisjeka sv. 24 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 2 1 1 1 3 6 2 2 2 3 1 ‐ ‐
Prisjeka m 11 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 1 1 1 ‐ 4 ‐ 1 1 1 ‐ ‐ ‐
Prisjeka ž 13 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ 3 2 2 1 1 2 1 ‐ ‐
Radmanovac sv. 33 1 ‐ 1 2 1 ‐ ‐ 2 1 2 4 2 4 4 1 5 3 ‐ ‐ ‐
Radmanovac m 14 1 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 1 3 2 2 2 1 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Radmanovac ž 19 ‐ ‐ 1 2 1 ‐ ‐ 2 ‐ 1 1 ‐ 2 2 ‐ 4 3 ‐ ‐ ‐
Radonja sv. 103 3 6 4 5 2 7 8 5 8 7 3 12 8 1 5 6 10 2 1 ‐
Radonja m 47 ‐ 4 2 2 1 4 6 2 4 4 1 5 4 1 ‐ 2 4 ‐ 1 ‐
Radonja ž 56 3 2 2 3 1 3 2 3 4 3 2 7 4 ‐ 5 4 6 2 ‐ ‐
23
Ime naselja Spol Ukupno Starost
0-4 5-910-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44 45-
49 50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94 95 i
više
Rajić Brdo sv. 26 1 ‐ ‐ 1 ‐ 1 1 2 1 ‐ 2 1 4 1 6 5 ‐ ‐ ‐ ‐
Rajić Brdo m 15 1 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 1 2 1 ‐ 1 1 2 1 3 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Rajić Brdo ž 11 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 ‐ 2 ‐ 3 4 ‐ ‐ ‐ ‐
Selakova
Poljana sv. ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
Svinica
Krstinjska sv. 253 16 24 15 15 13 15 22 18 23 16 11 21 16 7 5 9 7 ‐ ‐ ‐
Svinica
Krstinjska m 133 8 12 8 11 7 8 11 9 13 9 ‐ 15 7 2 5 5 3 ‐ ‐ ‐
Svinica Krstinjska
ž 120 8 12 7 4 6 7 11 9 10 7 11 6 9 5 ‐ 4 4 ‐ ‐ ‐
Široka Rijeka sv. 161 10 7 11 8 7 9 16 11 11 9 6 8 20 6 10 6 4 1 1 ‐
Široka Rijeka m 84 5 3 7 5 4 6 7 5 6 7 2 3 11 3 5 3 2 ‐ ‐ ‐
Široka Rijeka ž 77 5 4 4 3 3 3 9 6 5 2 4 5 9 3 5 3 2 1 1 ‐
Štakorovica sv. 23 1 1 1 ‐ 4 ‐ 2 2 1 ‐ 3 2 1 ‐ ‐ 3 2 ‐ ‐ ‐
Štakorovica m 11 1 ‐ 1 ‐ 1 ‐ 1 1 1 ‐ 1 2 ‐ ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐
Štakorovica ž 12 ‐ 1 ‐ ‐ 3 ‐ 1 1 ‐ ‐ 2 ‐ 1 ‐ ‐ 2 1 ‐ ‐ ‐
Utinja Vrelo sv. 18 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 2 ‐ ‐ 2 ‐ 4 2 2 ‐ 3 2 ‐ ‐ ‐ ‐
Utinja Vrelo m 8 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 2 ‐ ‐ ‐ ‐ 2 1 ‐ ‐ 1 1 ‐ ‐ ‐ ‐
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.
Dobna struktura Općine Vojnić pokazuje da 62,91% stanovnika radno sposobno (u dobi između
15 i 64 godine), 14,32% stanovništva je u dobi između 0 i 14 godina, a 22,77% stanovnika je
starije od 65 godina. Dobna struktura je slična prosjecima Karlovačke županije, te nacionalnim
prosjecima, (67,07% stanovnika u dobi od 15 do 64 godine, 15,23% stanovnika je u dobi do 14
godina, a 14,70% stanovnika je starije od 65 godina), s time da možemo uočiti da je u općini
Vojnić udio starijeg stanovništva nešto iznad hrvatskog prosjeka.
Slika 2. Usporedba dobne strukture stanovništva Općine Vojnić s regionalnim i nacionalnim podacima. Podaci su
prikazani u postocima. (Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku)
Obrazovna struktura stanovništva općine Vojnić pokazuje višestruko veći udio stanovnika bez
škole i s djelomično završenom osnovnom školom kao najvišim završenom stupnjem
obrazovanja u odnosu na nacionalne i regionalne pokazatelje (čak 8,1% stanovništva bez škole,
u odnosu na nacionalni prosjek od 1,7% i županijski prosjek od 2,5%). Udio stanovništva s
osnovnoškolskim obrazovanjem je također veći od prosjeka (27,3% u odnosu na nacionalni
prosjek koji iznosi 21,29%). Znatno je manji udio stanovnika s visokoškolskim i fakultetskim
obrazovanjem (4,6% u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi 16,39%). Udio stanovnika s
osnovnoškolskim obrazovanjem je znatno veći i od prosjeka Karlovačke županije (24,06%), a
udio stanovnika s visokoškolskim obrazovanjem je također manji od županijskog prosjeka
(12,85%).
14,32
62,91
22,77
13,44
65,45
21,11
15,23
67,07
17,7
0-14 godina 15-64 godine 65+ godina
Općina Vojnić
Karlovačka županija
Republika Hrvatska
25
Slika 3. Usporedba obrazovne strukture stanovništva Općine Vojnić s regionalnim i nacionalnim podacima. Podaci su
prikazani u postocima. (Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku)
Stopa registrirane nezaposlenosti u Općini Vojnić u 2014. godini iznosila je 38,7%, što je znatno
iznad nacionalnog prosjeka (22,2%) i iznad prosjeka Karlovačke županije (25,6%). Vidljiv je
trend znatnog pada nezaposlenosti na općinskoj razini.
Slika 4. Kretanje stope nezaposlenosti. Podaci su prikazani u postocima. (Izvor: Baza podataka Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje)
8,1 2,715,6
27,3
37,5
4,62,5 1,4 8,1
24,1
50,6
12,91,7 1,0 6,9
21,3
52,6
16,4
Bez škole 1-3 razredaosnovne škole
4-7 razredaosnovne škole
Osnovna škola Srednja škola Visokoobrazovanje
Obrazovna struktura stanovništva
Općina Vojnić Karlovačka županija Republika Hrvatska
0
10
20
30
40
50
60
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Stopa nezaposlenosti
Republika Hrvatska Karlovačka županija Općina Vojnić
26
2.1.3. Socio-kulturni elementi
Od zdravstvenih institucija, na području općine Vojnić djeluje Dom zdravlja Vojnić, u kojeg se
nalaze 3 ordinacije opće medicine, 2 ordinacije dentalne medicine, ginekološka ordinacija,
patronažna služba, sanitetski prijevoz, te nekoliko zdravstvenih savjetovališta Specijalističke
zdravstvene ordinacije nalaze se u Općoj bolnici Karlovac. Na području Vojnića rade i dvije
ljekarne. U Vojniću djeluje i ustanova za zdravstvenu njegu u kući.
Za socijalnu skrb na području Općine Vojnić nadležna je Centar za socijalnu skrb Karlovac,
podružnica Vojnić. Trenutno na području općine ne postoji institucija za smještaj osoba treće
životne dobi, ali na području općine djeluje program dnevnog boravka i pomoći u kući starijim
i nemoćnim osobama, koju izvodi udruga s područja susjedne općine Cetingrad. U naselju
Vojnić djeluje Centar za rehabilitaciju i radnu terapiju za stalni smještaj osoba s tjelesnim i
intelektualnim oštećenjima. U Vojnići djeluje i općinsko društvo Crvenog križa.
Od obrazovnih institucija, na području općine Vojnić djeluje Osnovna škola Vojnić koju pohađa
oko 290 učenika. Na području općine djeluje Dječji vrtić Vojnić, koji ostvaruje redoviti
predškolski program, program predškole za djecu, te programe ranog učenja stranih jezika.
Srednjoškolskih ustanova na području općine Vojnić nema, a najbliže srednje škole nalaze se u
Topuskom, Dugoj Resi, Glini i Karlovcu.
U naselju Vojnić radi Knjižnica i čitaonica Vojnić, dok u sklopu osnovne škole djeluje i školska
knjižnica.
Sportskim aktivnostima na području općine Vojnić organizirano se bave nogometni klub i
lovačka udruga. U planu je gradnja sportsko-rekreativnog centra.
Od upravnih sadržaja, dostupna je općinska uprava u naselju Vojnić. Svoje ispostave u Vojniću
imaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. U
Vojniću djeluje Ured državne uprave u karlovačkoj županiji s matičnim i katastarskim uredom.
U Vojniću se nalazi i Policijska postaja Vojnić.
Društvena i kulturna događanja odvijaju se u Domu kulture „Petar Svačić“ u Vojniću, te Domu
kutlure u Krstinji. Na području općine djeluju dva kulturno-umjetnička društva.
U sklopu osnovne škole djeluje i školska knjižnica.
U području sigurnosti i zaštite djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Vojnić.
Na području općine sveukupno je registrirana 31 udruga građana.
27
2.1.4. Gospodarski aspekti
Na području Općine Vojnić su u 2014. godini djelovala ukupno 142 gospodarska subjekata (110
tvrtki i 32 obrta), od kojih 98 subjekata (69%) spadaju u male gospodarske subjekte (obrte,
mikro i male gospodarske subjekte), dok srednjih i velikih gospodarskih subjekata nema. Ove
podatke treba uzeti sa zadrškom, pošto za čak 46 subjekata nije određeno u koju skupinu
spadaju, sukladno metodologiji Hrvatske gospodarske komore4.
Broj aktivnih poslovnih subjekata na nacionalnoj i regionalnoj razini u stalnom je porastu od
2011. godine, te možemo pretpostaviti da će se pozitivan trend nastaviti i na općinskoj razini u
narednom razdoblju.
Slika 5. Relativno kretanje broja aktivnih gospodarskih subjekata
Gledajući broj stanovnika po gospodarskom subjektu prema podacima iz 2014. godine, Općina
Vojnić u prosjeku ima 43 stanovnika po gospodarskom subjektu, što je ispod hrvatskog prosjeka
(19 stanovnika po subjektu) i županijskog prosjeka (29 stanovnika po subjektu).
Prema strukturi gospodarskih djelatnosti, na području Općine Vojnić, najveći broj gospodarskih
subjekata bavi se djelatnostima iz sektora: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (31%);
Građevinarstvo (15%); Ostale uslužne djelatnosti (12%).
Od ukupno 467 osoba zaposlenih kod pravnih osoba, najveći udio (26%), radi kod pravnih osoba
koje se bave djelatnostima u prerađivačkoj industriji, 19% zaposlenih radi kod pravnih osoba
4 Korišteni podaci iz Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, te Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Karlovačka županija 6,2% -13,3% 7,0% 10,5% 8,9%
Republika Hrvatska 7,3% -8,9% 8,3% 11,5% 9,9%
-15,0%
-10,0%
-5,0%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
Post
oci u
odn
osu
na b
roj
subj
ekat
a u
pret
hodn
oj g
odin
i
28
koje se bave zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi, dok je na trećem mjestu sektor jave
uprave i obrane, te obveznog socijalnog osiguranja (prema NKD-u 2007.). Manji broj
zaposlenika radi u pravnim osobama koje se bave djelatnošću obrazovanja, te djelatnošću
opskrbe vodom, uklanjanjem otpadnih voda, gospodarenjem otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša; te u pravnim osobama koje se bave poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom (Državni
zavod za statistiku, 2014).
Slika 6. Djelatnosti gospodarskih subjekata Slika 7. Zaposleni u pravnim osobama prema djelatnostima
Na području općine nalazi se Poduzetnička zona Vojnić, površine 17,6 ha, te poslovne zone
Kolarić i Kupljensko. Uskoro je planirano i otvaranje poduzetničkog inkubatora u naselju
Vojnić.
Podaci o bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika na razini jedinica lokalne samouprave,
pa tako i općine Vojnić, nisu dostupni, no možemo pretpostaviti da je BDP usporediv s
nacionalnim i regionalnim BDP-om5. Hrvatski bruto domaći proizvod stagnira od ekonomske
krize u 2009. godini, no vidljivo je kako je europski BDP u blagom porastu, te možemo
očekivati kako će do sličnog porasta doći i na nacionalnoj i regionalnoj razini.
5 Podaci preuzeti sa web stranica EuroStata i Državnog zavoda za statistiku
31%
15%
12%
12%
6%
5%
19%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Građevinarstvo
Prerađivačka industrija
Ostale uslužne djelatnosti
Trgovina i popravak vozila
Ugostiteljske i turističke djelatnosti
Ostalo
26%
19%
12%
11%
9%
8%
15%
Prerađivačka industrija
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Javna uprava
Obrazovanje
Opskrba vodom i gospodarenje otpadom
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Ostalo
29
Slika 8. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika
Prosječni dohodak po stanovniku u periodu od 2010. do 2012. za općinu Vojnić iznosio je
10.841 kn, što je gotovo trostruko manje od vrijednosti nacionalnog prosjeka (28.759,00 kn). U
istom periodu, prosječni izvorni proračunski prihod po stanovniku općine Vojnić iznosio je 587
kn, što je gotovo 5 puta manje od nacionalnog prosjeka (2.969,00 kn) (Ministarstvo
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - web stranica, 2015)
U 2014. godini, prihodi po stanovniku općine Vojnić iznosili su 1.633 kn, a rashodi 2.313,00 kn.
Po prihodu po stanovniku, vrijednost za općinu Vojnić je gotovo dvostruko manja od hrvatskog
prosjeka koji iznosi 3.082,00 kn, te je smještena na 297. mjesto od ukupno 428 općina u
Republici Hrvatskoj (Ott & Bronić, 2015).
Prema indeksu razvijenosti, spada u I. Skupinu jedinica lokalne samouprave, čija je vrijednost
indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske (Odluka o razvrstavanju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti)(u 2013.
godini indeks općine je iznosio 38,23%), te ima status potpomognutog područja (Zakon o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske).
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Europska unija Republika Hrvatska Karlovačka županija
30
2.1.5. Utjecaj (doprinos) projekta na socio-ekonomsko okruženje
Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u
kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture, 2014) (u daljnjem tekstu: ONP) donesen je u ožujku 2014., kao program
državnih potpora putem kojih bi se trebali ostvariti strateški ciljevi iz Strategije razvoja
širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj te Digitalne agende za Europu.
Prema ONP-u, koristi koje širokopojasni pristup može donijeti su:
kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture i mreže, kratkoročno se povećava
gospodarska aktivnost na lokalnoj razini, vezana uz poslove izgradnje i stavljanja u
operativni status širokopojasne mreže (uobičajeno jedna do tri godine);
kroz održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže
(očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže);
kroz samu dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jednog od osnovnih
preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici, i
to:
- gospodarskih, povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja
novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a;
- socijalnih i demografskih, povećanjem kvalitete života za sve građane (kroz
mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih
elektroničkih usluga itd.).
Nadalje, širokopojasni pristup dovodi do sljedećih pozitivnih promjena:
povećanje BDP-a – procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47% do 1,38% u razdoblju
od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika
širokopojasnog pristupa;
otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture – za Hrvatsku procjene govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva
DAE-a do kraja 2020.;
povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za
4,5%, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih
s obrazovanjem.
Okvirni nacionalni program posebno naglašava situaciju tržišnog neuspjeha koji nastaje kada
krajnji korisnici nemaju mogućnost dostupa do NGA širokopojasnih priključaka, u pravilu zbog
nepostojanja adekvatne širokopojasne infrastrukture. Nedostatak ponude NGA širokopojasnih
priključaka posljedica je odluke operatora da ne ulažu u izgradnju adekvatne infrastrukture,
prvenstveno zbog nepostojanja financijske isplativosti takvih ulaganja. Pri tome operatori prije
svega promatraju financijske aspekte ulaganja (npr. postojanje isplativosti i vrijeme povrata
ulaganja), bez sagledavanja ostalih ekonomskih koristi za društvo u cjelini, odnosno javnog
interesa. Da bi se tržišni neuspjeh ispravio, opravdano je korištenje državnih potpora, sukladno
31
kriterijima koji su navedeni u ONP-u, pogotovo tamo gdje ne postoji adekvatna širokopojasna
infrastruktura i/ili ponuda širokopojasnih usluga.
Okvirni nacionalni program je koncentriran na područja koja su tržišno neisplativa za ulaganja
od strane operatora, kao područja u kojima neće biti osigurani preduvjeti za samostalna
ulaganja operatora te je potrebno provođenje mjera državnih potpora.
Što se tiče tehnoloških rješenja, ONP poželjnim rješenjem smatra infrastrukturno rješenje koje
inicijalno podržava ultrabrzi pristup internetu, bez kasnijih većih nadogradnji i ulaganja.
Većina novoizgrađenih NGA priključaka na tržištu trenutno ne podržava ultrabrzi pristup, te on
ni neće biti moguć bez značajnih ulaganja u aktivnu mrežnu opremu.
ONP predviđa da će za potrebe svih planiranih javnih usluga putem širokopojasne mreže (e-
uprave), do 2020. biti potreban NGA brzi pristup internetu zbog pristupa sve većem broju
multimedijalnih sadržaja, ostvarenja multimedijalnih veza te upstream komunikacije.
Preporučuje se i razvoj sljedećih usluga e-uprave na lokalnoj i regionalnoj razini: pristup
središnjim informacijskim portalima tijela lokalne i regionalne vlasti, pristup relevantnim
dokumentima tijela lokalne vlasti, elektroničko slanje i obrada zahtjeva građana i gospodarskih
subjekata prema lokalnoj i regionalnoj vlasti, te pristup digitalnim planovima prostornog
uređenja na lokalnoj i regionalnoj razini. Uz javne usluge, bitan je pristup krajnjih korisnika
komercijalnim uslugama koje, uz uslugu širokopojasnog pristupa internetu, obuhvaćaju i usluge
slanja i primanja elektroničke pošte, glasovnih i video poziva putem IP protokola,
elektroničkog bankarstva, pristup vijestima i informacijama, pristup društvenim mrežama,
usluge isporuke televizijskih i video sadrža-ja, te usluge u oblaku. Razvojem usluga isporuke
televizijskih i video sadržaja te usluga u oblaku sve će više rasti potreba za većim kapacitetima
prijenosa podataka, a time i potreba za ultrabrzim NGA priključcima.
Trenutne demografske i gospodarske karakteristike Općine Vojnić pokazuju da unatoč
demografskim karakteristikama koje su lošije od nacionalnih, gospodarstvo ima potencijal za
daljnji rast i razvoj. Uvođenjem širokopojasne telekomunikacijske infrastrukture doprinijelo bi
se daljnjem gospodarskom razvoju Općine Vojnić.
32
2.2. Politički aspekti
2.2.1. Usuglašenost s europskim i nacionalnim okvirima
2.2.1.1. Digitalna agenda za Europu POJAM DIGITALNE AGENDE ZA EUROPU
Poznato je da digitalno gospodarstvo raste znatno brže od ostaloga gospodarstva6, ali taj se
potencijal trenutačno nedostatno koristi zbog neujednačenog sveeuropskog okvira politika što
vodi zaostajanju Europe za ostalim zemljama u pogledu brzih, pouzdanih i povezanih digitalnih
mreža koje podupiru gospodarstva i svaki dio poslovnog i privatnog života. S nakanom stvaranja
i aktiviranja jedinstvenoga digitalnog tržišta, Europska je unija 2010. godine pokrenula
Digitalnu agendu za Europu, nastojeći potaknuti europsko gospodarstvo da kapitalizira održive
gospodarske i socijalne pogodnosti postojanja i razvoja takvog tržišta. U tom je smislu
Digitalna agenda za Europu važnom sastavnicom desetogodišnje strategije razvoja Europske
unije, poznate pod nazivom Europa 2020 (Europe 2020), s temeljnim akcentima na 'pametnom,
održivom i uključivom rastu'7 podržanom boljom koordinacijom nacionalnih i europske politike.
Na podlozi temeljnih strateških ciljeva Unije8, izvode se najvažnije inicijative (tzv. glavne ili
predvodničke inicijative, flagship initiatives)9.
6 Štoviše, internetsko gospodarstvo stvara pet radnih mjesta za svaka dva izgubljena off-line radna mjesta, a
digitalno gospodarstvo EU-a raste za 12 % svake godine te je sada veće od belgijskoga nacionalnoga gospodarstva. U EU‐u je broj pretplata na mobilnu telefonsku mrežu veći od broja stanovnika, a u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije otvoreno je 7 milijuna radnih mjesta. Također, procjenjuje se da polovina rasta produktivnosti dolazi od ulaganja u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.
7 Strategija Europa 2020. polazi od tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: (1) pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji; (2) održiv rast: promicanjem ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija i (3) uključiv rast: njegovanjem ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.
8 Ti su najvažniji, a međusobno povezani i za sada nedostatno razrađeni ciljevi: (1) zapošljavanje: porast stope zaposlenosti populacije u dobi 20–64 sa sadašnjih 69% na najmanje 75%; (2) inovacije: postići ciljno ulaganje od 3% BDP‐a u istraživanje i razvoj (R&D) napose poboljšavanjem uvjeta za ulaganja privatnog sektora u R&D, kao i razvijanjem novog indikatora kako bi se pratile inovacije; (3) okoliš: smanjivanje emisija stakleničkih plinova za najmanje 20% u odnosu na razine 1990‐tih ili za 30% uspostave li se dobri uvjeti, povećanje udjela obnovljive energije u finalnoj potrošnji energije na 20% i postizanje 20%‐nog porasta energetske učinkovitosti; (4) obrazovanje: potrebno je smanjiti stopu preranog napuštanja škole sa sadašnjih 15% na ispod 10% i povećati udio mladih osoba (u dobi od 30‐34) s tercijarnim stupnjem obrazovanja sa sadašnjih 31% na najmanje 40%; (5) društvo: potrebno je smanjiti opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti smanjivanjem broja stanovnika koji žive ispod crte siromaštva za 25%, odnosno obuhvaćanjem najmanje 20 milijuna ljudi.
9 Glavne su inicijative: (1) 'Unija inovacija' s ciljem unapređenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i inovacije kako bi se osigurala mogućnost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta; (2) ‘Mladi u pokretu’ s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na tržište rada; (3) ‘Digitalni program za Europu’ s ciljem bržeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke; (4) ‘Resursno učinkovita Europa’ s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa, podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, povećanja korištenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske učinkovitosti; (5) ‘Industrijska politika za globalizacijsko doba’ s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja snažne i održive globalno konkurentne industrijske osnove; (6) ‘Program za nove vještine i radna mjesta’ s ciljem modernizacije tržišta rada te osnaživanja ljudi razvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života s ciljem
33
Digitalnu agendu za Europu oblikuju tri temeljna razvojna izazova i to: (i.) širokopojasni
pristup; (ii.) redizajnirani europski telekomunikacijski sektor i (iii.) jedinstveno digitalno
tržište prihvatljivo za potrošače.
Širokopojasni pristup internetu definira se kao 'digitalni kisik za sve', a kako digitalno
gospodarstvo raste sedam puta brže od ostaloga gospodarstva, velik dio tog rasta dolazi upravo
od širokopojasnog interneta. Često se navodi da razvoj mreža velike brzine danas ima isti
učinak kakav su u prošlom stoljeću imali razvoj električne energije i prometnih mreža.
Postizanje ciljeva Digitalne agende za Europu otvorilo bi stoga put inovativnim uslugama kao
što su e-zdravstvo, pametni gradovi i proizvodnja utemeljena na podacima.
Tablica 2. Ciljevi Digitalne agende za Europu. Izvor: (Europska komisija, 2014)
Širokopojasni pristup Prosjek EU-a
2014. Cilj
Dostupnost osnovnog širokopojasnog interneta za sve 100% 100% (2013.)
Jedinstveno digitalno tržište
Postotak stanovništva koje kupuje putem interneta 47% 50% (2015.)
Prekogranična e-trgovina 12% 20% (2015.)
Mala i srednja poduzeća s prodajom putem interneta 14% 33% (2015.)
Digitalna uključenost
Redovita uporaba interneta 72% 75% (2015.)
Postotak osoba u nepovoljnom položaju koje se redovito
služe internetom 57% 60% (2015.)
Postotak stanovništva koji se nikada nije koristio
internetom 20% 15% (2015.)
Javne usluge
Postotak građana koji komuniciraju s javnim tijelima
putem interneta 42% 50% (2015.)
Postotak građana koji elektronički šalju ispunjene obrasce
javnim tijelima do 2015. 21% 25% (2015.)
Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu uključuje brzi pristup (30 Mbit/s ili više) za
ukupni obuhvat stanovništva EU do 2020. godine te ultrabrzi pristup (100 Mbit/s ili više) za 50%
kućanstava EU do 2020. godine.
Redizajnirani europski telekomunikacijski sektor odnosno jedinstveno telekomunikacijsko
tržište bit će snažan generator gospodarskoga rasta i novih radnih mjesta a poticat će i
povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i potražnje, uključujući i kroz mobilnost radne snage i (7) ‘Europska platforma protiv siromaštva’ s ciljem jamčenja društvene i teritorijalne povezanosti na način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaštva i socijalne isključenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu.
34
ekonomije razmjera u telekomunikacijskom sektoru, veću produktivnost u drugim
gospodarskim sektorima zahvaljujući učinkovitijoj prekograničnoj povezanosti, povoljne
prekogranične cijene, veću inovativnost kao i diversifikaciju proizvoda i usluga.
Razvoj digitalnog gospodarstva i jedinstvenog digitalnog tržišta prihvatljivog potrošačima bit će
također snažnim generatorom gospodarskog rasta, poduzetništva i novih radnih mjesta (sve je
više novih poduzeća u području tehnologije u Europi, a gospodarstvo EU-a u aplikacijama
osigurava 17,5 milijardi EUR prihoda i 1,8 milijuna radnih mjesta). Primjerice, razvoj (još
uvijek nedovoljno razvijene) e-trgovine u EU-u trebao bi pomoći potrošačima da ostvare bolji
pristup internetskim trgovinama, a poduzećima da povećaju ponudu njihovih usluga u drugim
zemljama EU-a.
Veliki potencijal razvoja i primjene
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija može se mobilizirati
dobro funkcionirajućim tzv.
kreposnim ciklusom aktivnosti
digitalnog gospodarstva, prikazanim
slikom Slika 9. Stvaranje atraktivnih
novih multimedijalnih sadržaja i
pružanje usluga u interoperabilnom
internetskom okruženju bez granica
potiče potražnju za velikim
brzinama i kapacitetima mrežnog
prijenosa, generirajući spremnost na
jače investiranje u odgovarajuće,
sve brže i kapacitetnije mreže. Sve
dinamičniji razmještaj i
funkcioniranje komunikacijskih
mreža otvara dalje potrebu za
inovativnim uslugama/servisima za
koje su potrebne veće brzine. U
uvjetima poslovnog okruženja koje potiče investicije i poduzetništvo, dobri se ciklus digitalnog
gospodarstva sve jače ubrzava i to u mjeri u kojoj se rješavaju problemi tzv. internog kruga
prepreka također prikazanih slikom Slika 9, a zbog kojih Europa zaostaje za glavnim
industrijskim partnerima. Tvore ih (i.) fragmentirana digitalna tržišta, (ii.) nedostatna
interoperabilnost, (iii.) rastući kibernetički (cyber) kriminal i rizik niskog povjerenja u mreže,
(iv.) nedostatak ulaganja u infrastrukturu, (v.) nedostatni istraživačko-razvojni napori, (vi.)
nedostatak digitalne pismenosti i vještina, kao i (vii.) propuštene prilike u adresiranju
društvenih izazova (ove se prepreke na ovom se mjestu iscrpnije ne problematiziraju).
STRUKTURA I SADRŽAJ DIGITALNE AGENDE ZA EUROPU
Kao strategija koja treba omogućiti građanima i poslovnim subjektima da najbolje iskoriste
digitalne tehnologije, Digitalna agenda za Europu obuhvaća 101 mjeru, od kojih je Europska
Slika 9. Kreposni ciklus digitalnog gospodarstva. Izvor: Europska komisija
35
komisija dosad provela 72. Predviđa se provedba 23 dodatne mjere do isteka roka primjene, a
provedba šest mjera odgođena je ili postoji vjerojatnost njihove odgode. Podaci upućuju i na
to da stanovnici EU-a, posebno u ruralnim područjima, često ne raspolažu brzim
širokopojasnim pristupom koji bi zadovoljio njihove digitalne apetite, a neminovni jaz u
digitalnim vještinama i dalje je velik problem. Sve mjere u osnovi se koncentriraju unutar
četiri temeljna područja tj. (i.) digitalnog društva, (ii.) digitalnog gospodarstva, (iii.) pristupa i
konektiviteta i (iv.) istraživanja i razvoja, zajedno tvoreći iznimno složenu strukturu Digitalne
agende za Europu.
Digitalnom agendom za Europu utvrđeno je sedam prioritetnih područja (tzv. stupova)
djelovanja na razini Europske unije:
1. Stvaranje jedinstvenoga digitalnog tržišta,
2. Poboljšanje interoperativnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga,
3. Poticanje povjerenja i sigurnosti na internetu,
4. Osiguranje pružanja znatno bržeg pristupa internetu,
5. Poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj,
6. Poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-uključivosti,
7. Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva,
kao što su klimatske promjene, povećanje troškova zdravstvene skrbi i starenje stanovništva.
Digitalno društvo tematski obuhvaća e-usluge i e-rješenja koja trebaju učiniti naš život lakšim,
učinkovitijim i manje ovisnim o papiru. Razvoj digitalnih znanja i vještina trebao bi dovesti do
veće zaposlenosti, a prostore u kojima živimo učiniti pametnijima i energetski učinkovitijima
(pametni i energetski učinkovitiji gradovi). U sve većoj online izloženosti svi sudionici
digitalnog društva žele znati da su u potpunosti zaštićeni, da dobivaju usluge kakve žele i po
kvaliteti ujednačene na prostoru cijele Europske unije. Kao najvažniji temati izdvajaju se:
Javne usluge (Public Services) s naglaskom na e-upravi koja koristi digitalne alate i
sustave za pružanje boljih javnih usluga građanima i poslovnim subjektima.
Vještine i poslovi (Skills & Jobs) poticanjem usavršavanja u digitalnim vještinama tako da svi možemo uživati u digitalnom društvu (uključujući pristup tisućama nepopunjenih
ali i novootvorenih radnih mjesta u području informacijsko-komunikacijske industrije).
e-zdravlje i starenje (eHealth and ageing) gdje brojni digitalni alati omogućuju bolje
ostvarivanje socijalne skrbi, pružanje usluga e-zdravstva, online praćenje (monitoring)
i snimanje svih podataka relevantnih za pojedince ili skupine.
Povjerenje u online komunikaciju (Online trust) koje se temelji na poboljšanoj
sigurnosti pri korištenju online servisa i sprečavanju socijalne isključenosti, prijevara i
zloporaba te ohrabruje uživanje u digitalnom svijetu.
Pametno življenje (Smart living) gdje digitalna tehnologija može bitno doprinijeti smanjenju potrošnje energije u našim domovima, poboljšanju transportnih rješenja i
navika i smanjenju zagušenja u našim gradovima, kao i smanjenju negativnog utjecaja
naših aktivnosti na okruženje.
36
Digitalni sadržaj i mediji (Content & media) uz podršku medijskim politikama,
promicanje otvorenih podatka (open data), osiguravanje poticajnog regulatornog okvira
za autorska prava te digitalizaciju europske baštine.
Linije za hitne situacije i potporu (Emergency and support lines) koje odražavaju potrebu uspostave usklađenih (harmoniziranih) usluga dostupnih u cijeloj Europskoj
uniji.
Kibernetička sigurnost i privatnost (Cybersecurity and privacy) usmjerena jačanju
mrežne i informacijske sigurnosti u zemljama Europske unije, jačanje online
privatnosti, podržavanju istraživanja u području kibernetičke sigurnosti.
Digitalno gospodarstvo konceptualno polazi od zamisli Europe kao prostora u kojem se
ohrabruju investicije i poduzetništvo, u kojem cvjetaju poslovne aktivnosti, a europska
poduzeća postaju globalni predvodnici u sektorima budućnosti. S tržištem od 510 milijuna ljudi
'na dohvat ruke' poduzetnici moraju biti u poziciji pokretanja brojnih novih poslova (start-up),
njihova rasta (scale-up) i uopće, razvoja i korištenja konkurentske prednosti. Zato europske
tvrtke žele sigurnu okolinu, u kojoj će moći koristiti prednosti koje donose tzv. big data
revolucija, cloud computing i najmodernija tehnologija. Također, na raspolaganju im treba biti
i efikasno postavljen pristup financiranju i podršci za vlastite projekte. Kao relevantni ističu se
stoga, sljedeći temati:
Startup Europe ima za cilj jačanje poslovnog okruženja za web poduzetnike i
poduzetnike u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, tako da što
kvalitetnije mogu inicirati i razvijati svoje ideje i poslovna rješenja na ukupnom
prostoru Europske unije.
Internet budućnosti (Future internet) koji na svoj 40. rođendan stremi biti sve jačim, povezanijim i intuitivnijim, kako bi mogao odgovarati našim potrebama kod kuće, na
poslu ili na putu.
Podaci (Data) osobito vrlo vrijedni podaci kojima se pristupa u velikim razmjerima,
bitni su za razvijanje rješenja za brojne zajedničke probleme u sustavima poput
zdravstva i transporta.
Cloud computing u funkciji boljih standarda, sigurnijih ugovora i više cloud
infrastrukture i platformi u javnom i privatnom sektoru.
Savjetnici (Advisers) i brojni, redoviti i raznovrsni oblici njihova okupljanja i razmjene znanja i iskustava međusobno, s web poduzetnicima i različitim stručnim skupinama
(npr. Digital Champions i Leaders Club), kako bi razgovarali o novim načinima za
promicanje inkluzivnijeg digitalnog društva.
Pristup i konektivitet na svakom mjestu i bez ograničenja moraju osigurati dostup brzih i
pouzdanih širokopojasnih usluga. Povećana konektivnost (povezanost) uporištem je rastu
produktivnosti i unapređivanju poslovanja za svaki poslovni subjekt, omogućavajući razmjenu
ideja i njihovu komercijalizaciju na ukupnom prostoru Europske unije. Maksimiziranje bežičnih
kapaciteta diljem Europe u tom smislu nije samo pretpostavka slobodnog i otvorenog
interneta, već i brojnih koristi na podlozi najboljih sadržaja, poslovnih aranžmana i usluga.
Glavni su temati:
37
Širokopojasna Europa (Broadband Europe) polazi od spoznaje da se svi budući digitalni
servisi, od streaming TV-a, preko cloud computinga, do e-zdravstva ili e-obrazovanja,
oslanjaju na brze, učinkovite širokopojasne priključke.
Telekomi (Telecoms) tj. takav razvoj telekomunikacijskog sektora i njegova okruženja, koji će biti poticajan za promicanje ulaganja u širokopojasne mreže, podržavati
bežične tehnologije, smanjivati visoke troškove roaminga, jačati tržišno natjecanje i
prava potrošača.
Otvoreni internet (Open internet) koji znači da korisnici interneta mogu pristupiti
sadržajima, aplikacijama i uslugama po vlastitom izboru, uz poticanje konkurencije
među davateljima mreža, mrežnih servisa i multimedijskih sadržaja.
Istraživanje i razvoj najviše razine u informacijsko-telekomunikacijskom sektoru i digitalne
inovacije presudne su za ostvarivanje potrebne kompetitivnosti u utakmici s globalnim
konkurentima. Od osobitog značaja u promociji inovacija su javno-privatna partnerstva (PPP),
s dobrim opcijama financiranja kroz programe 'Obzora 2020' (Horizon 2020). Ključni su temati:
Inovacija (Innovation) s usmjerenošću na jačanje poslovnih ekosustava u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i potporu europskim istraživačima,
poduzećima i poduzetnicima.
Emergentne tehnologije (Emerging Technologies) kao odgovor na pitanje: odakle
dolaze buduće tehnologije i na čemu će se temeljiti razvoju u duljem vremenskom
razdoblju; istraživanje emergentnih tehnologija rezultatom je dugoročnih istraživanja i
ulaganja, mimo trenutnih potreba.
Digitalne infrastrukture (Digital infrastructures) nužne su kako bi se istraživačima omogućio jednostavan i kontroliran online pristup objektima, resursima i alatima za
suradnju, donoseći im moć informacijsko-komunikacijskih tehnologija za obradu
podataka, povezivanje, njihovu pohranu, kao i pristup virtualnim okruženjima
istraživanja.
Otvorena znanost (Open Science) istraživanje čini efikasnijim, transparentnijim i
efektivnijim i to korištenjem novih, digitalnih alata za znanstvenu suradnju,
eksperimente i analizu, kao i omogućavanjem da znanstvene spoznaje budu dostupnije.
Tehnologije robotike (Robotics) Europi pomažu da održi i proširi konkurentski
proizvodni sektor s milijunima radnih mjesta; ove tehnologije također nude i nova
rješenja za brojne društvene izazove u rasponu od starenja i zdravlja, do pametnog
prometa, sigurnosti, energije i okoliša.
Komponente i sustavi (Components and systems) proizvodni je i tehnološki segment u kojem Europa dominira, te se želi zadržati vodstvo kroz intenzivne istraživačke napore
u ovom području.
Savjetnici u istraživanjima (Research advisors) (CONNECT Advisory Forum for ICT
Research and Innovation - CAF i Future & Emerging Technologies Advisory Group -
FETAG) trebaju pomoći u postavljanju prioriteta za buduće programe rada u okviru
Obzora 2020.
OSTVARENJE CILJEVA DIGITALNE AGENDE ZA EUROPU
38
Europska komisija je utvrdila 13 pojedinačnih ciljeva koji bi trebali unijeti stvarne promjene u
životu ljudi:
1. Cijeli EU pokriven širokopojasnim pristupom internetu do 2013. (ostvareno);
2. Cijeli EU pokriven širokopojasnim pristupom brzine 30 megabita u sekundi do
2020.;
3. Ukupno 50 % kućanstava EU-a pretplatnici širokopojasnog pristupa internetu iznad
100 megabita u sekundi do 2020.;
4. Ukupno 50 % stanovništva kupuje putem interneta do 2015.;
5. Ukupno 20 % stanovništva kupuje prekogranično do 2015.;
6. Ukupno 33 % malih i srednjih poduzeća ima prodaju putem interneta do 2015.;
7. Razlika između roaminga i nacionalnih tarifa približila se nuli do 2015.;
8. Povećati redovnu uporabu interneta sa 60 % na 75 % do 2015. i s 41 % na 60 % među
osobama u nepovoljnom položaju;
9. Prepoloviti udjel stanovništva koje nikada nije rabilo internet s 30 % na 15 % do
2015.;
10. Ukupno 15 % građana koristi e-Vladu do 2015., uz više od polovine građana koji
dostavljaju popunjene obrasce;
11. Sve glavne prekogranične javne usluge, dogovorene između država članica 2011.,
dostupne putem interneta do 2015.;
12. Udvostručiti javna ulaganja u istraživanje i razvoj informacijsko-komunikacijske
tehnologije na 11 milijardi eura do 2020.;
13. Smanjiti uporabu energije za javnu rasvjetu za 20 % do 2020.
Podaci o ostvarenju ciljeva iz Digitalne agende iskazuju se Indeksom digitalnog gospodarstva i
društva (DESI – Digital Economy and Society Index) koji obuhvaća 30 relevantnih indikatora za
svaku državu članicu i pokazuje stupanj digitaliziranosti pojedine države. Republika Hrvatska
je tako u 2015. godini ostvarila ukupni rezultat od 0.38 na DESI indeksu (raspon je od 0 do 1,
viši indeks ukazuje na bolje ostvarenje ciljeva), čime zauzima nisko 24. mjesto među 28 država
članica Europske unije i spada u skupinu zemalja s niskim ostvarenjem rezultata. Europski
prosjek iznosi 0.48 na DESI indeksu. Posebno je zabrinjavajuće da je Hrvatska niže rangirana u
2015. godini nego što je bila u 2014. godini u odnosu na druge države članice (2014. godine je
bila na 22. mjestu).
39
Slika 10. Stupanj digitaliziranosti zemalja članica Europske unije. Izvor: (European Commission, 2015)
Osnovne odrednice DESI indeksa ukazuju sljedeće: 25% malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj
prodaje putem interneta, što je iznad europskog prosjeka koji iznosi 15%, a 8,4% poduzeća
prodaje putem interneta i van granica Hrvatske, što je također iznad europskog prosjeka koji
iznosi 6,5%. No, Hrvatska zaostaje u upotrebi interneta – 65% Hrvata redovito se služi
internetom, što je ispod europskog prosjeka od 75% građana. Unatoč činjenici da je fiksni
širokopojasni Internet dostupan u 97% kućanstva, samo 61% kućanstva posjeduje priključak.
Iako je Hrvatska na niskom stupnju razvijenosti online dostupnih javnih usluga, 99% liječnika
koristi eRecepte, po čemu je Hrvatska na visokom trećem mjestu u Europskoj uniji.
U dimenziji internetske povezanosti, Hrvatska zaostaje za drugim europskim zemljama, te
njen DESI indeks iznosi 0.38, što je znatno niže od europskog prosjeka koji iznosi 0.56 na DESI
indeksu. Iako je ostvaren napredak u odnosu na 2014. godinu, kad je rezultat Republike
Hrvatske iznosio 0.35 DESI indeksa, Hrvatska je u 2015. godini ostvarila najniži rezultat u
dimenziji internetske povezanosti i zauzima posljednje mjesto među državama članicama
Europske unije (u 2014. godini je bila na predzadnje, 27. mjestu)
CILJ 1. CIJELI EU POKRIVEN ŠIROKOPOJASNIM PRISTUPOM INTERNETU DO 2013.
U Republici Hrvatskoj je u 2014. godini 96,6% kućanstava imalo standardni fiksni širokopojasni
pristup internetu, što ukazuje na to da cilj nije ostvaren, iako se za teritorij cijele Europe u
službenim dokumentima Europske komisije prikazuje kao ostvaren na razini Europske unije, i
to u 2013. godini. Kao poseban indikator ovog cilja, navodi se i standardni fiksni širokopojasni
pristup internetu u ruralnim područjima (ruralna područja su definirana kao područja s manje
od 100 stanovnika po četvornom kilometru). Za Republiku Hrvatsku, standardni fiksni
40
širokopojasni pristup internetu je omogućen za tek 80,9% kućanstava u ruralnim područjima,
što je daleko ispod potpunog ostvarenja cilja.
CILJ 2. CIJELA EU POKRIVENA ŠIROKOPOJASNIM PRISTUPOM BRZINE 30 MEGABITA U SEKUNDI DO 2020.
U Republici Hrvatskoj je u 2014. godini 57,0% kućanstava imalo širokopojasni pristup internetu
brzine 30 MBit/s ili veće. Za usporedbu, u 2013. godini je tek 33,3% kućanstava imalo pristup
brzine 30 Mbit/s ili veće. Također, Hrvatska je po ostvarenju ovog cilja ispod prosječne
vrijednosti u Europskoj uniji prema kojem 68% kućanstava ima pristup brzom širokopojasnom
internetu. Iako podaci ukazuju na to da je poboljšanje dostupnosti širokopojasnog pristupa
brzom internetu u Hrvatskoj relativno zadovoljavajuća, zabrinjavajući je podatak da je tek
1,11% posto pretplatnika imalo brzi širokopojasni pristup internetu, što je najniža vrijednost
unutar Europske unije (prosjek u Europskoj uniji iznosi 26%). Ovako niska vrijednost se
objašnjava visokom tržišnom cijenom pristupa fiksnom širokopojasnom internetu, koji u
Hrvatskoj iznosi 2,5% prosječnog bruto dohotka, što je gotovo dvostruko više od europskog
prosjeka koji iznosi 1,4% prosječnog bruto dohotka.
CILJ 3. UKUPNO 50 % KUĆANSTAVA EU-A PRETPLATNICI ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA INTERNETU IZNAD 100
MEGABITA U SEKUNDI DO 2020.
U Hrvatskoj je u 2014. godini tek 0,0032% kućanstava bilo pretplatnik ultrabrzog
širokopojasnog internetu, dok europski prosjek iznosi 8,67%. Iako europski prosjek nije visok,
Hrvatska je po ostvarenju ovog indikatora druga najlošija država članica (jedino Grčka ima niži
indikator). Kao dobar primjer ostvarenja ovog cilja može nam poslužiti Rumunjska kod koje je
čak 48,8% kućanstava pretplatnika ultrabrzog širokopojasnog pristupa internetu, te Latvija sa
40,2% kućanstava s pristupom ultrabrzom širokopojasnom internetu.
2.2.1.2. Nacionalni strateški okvir DIGITALNA AGENDA ZA EUROPU I NACIONALNI STRATEŠKI OKVIR
Države članice Europske unije zadnjih godina, neovisno o naporima Europske komisije u
promicanju razvoja širokopojasnog pristupa internetu, samostalno donose nacionalne planove i
strategije razvoja širokopojasnog pristupa. Nacionalni planovi i strategije razlikuju se od
članice do članice, pri čemu se mogu uočiti sljedeći zajednički trendovi (v. (Vlada Republike
Hrvatske, 2014) (Vlada Republike Hrvatske, 2015) (Vlada Republike Hrvatske, 2011)):
a. planovi i strategije odnose se na razdoblje od tri do pet godina za osnovni širokopojasni
pristup, te sedam i više godina za brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup;
b. ciljevi su postavljeni u odnosu na pokrivanje određenog postotka stanovništva, odnosno
kućanstava širokopojasnim pristupom određene ili najmanje brzine;
c. ciljevi se razlikuju za osnovni širokopojasni pristup i brzi, odnosno ultrabrzi
širokopojasni pristup;
d. planovi i strategije promiču, u svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva, uvođenje mreža
nove generacije, uz primjenu tehnologije svjetlovodnih niti temeljene na FTTx
41
standardu u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, te dodjelom i uporabom raspoloživog
radiofrekvencijskog spektra za izgradnju mreža pokretnih komunikacija temeljenih na
LTE tehnologijama; alternativno, nedostatno se promišljaju i bežične opcije mreža
nove generacije, koje su temeljem recentnog tehnološkog razvoja, upravo predmetom
obrade u predlaganja rješenja u ovoj studiji;
e. osigurana su financijska sredstva kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi.
STRATEŠKI RAZVOJ ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA U RH: PRISTUP LANCA VRIJEDNOSTI
Razvoj širokopojasnih usluga od iznimnog je značenja za gospodarski razvoj te je od ključne
važnosti za omogućivanje stvaranja društva znanja/gospodarstva znanja u Republici
Hrvatskoj10. Temeljni pristup strategiji širokopojasnog pristupa u aktualnom je strateškom
dokumentu definiran primjenom triju osnovnih načela, tj. (i.) načela uslužne i tehnološke
neutralnosti 11 , (ii.) načela neutralnosti mreže 12 i (iii.) načela uključivanja širokopojasnog
pristupa internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog
regulatornog okvira Europske unije, a nakon prethodno provedene analize tržišta13.
Analizom lanca vrijednosti osobita se pozornost usmjerava na ciljnu skupinu korisnika, tj. svih
građana i gospodarskih subjekata kojima se želi omogućiti širokopojasni pristup u poslovanju i
svakodnevnom životu, neovisno o njihovoj lokaciji, stupnju obrazovanja, dobi ili interesima,
10 Relevantni dokumenti koje treba konzultirati su 'Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine' (Vlada Republike Hrvatske 2011), 'Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2015. godine' (Vlada Republike Hrvatske 2014) i 'Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine', prijedlog (Vlada Republike Hrvatske 2015). U pregledu Nacionalnog strateškog okvira ovi su dokumenti kompilirani, bez detaljnijeg navođenja izvornika.
11 Primjenom načela uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji se postići sljedeće: (i.) ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, (ii.) osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, (iii.) potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa i (iv.) osigurati djelotvorno tržišno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.
12 Primjenom načela neutralnosti mreže obuhvaća se sljedeće: (i.) mjere za upravljanje prometom u mreži koje moraju biti razmjerne i prikladne te ne smiju sadržavati neopravdanu diskriminaciju, (ii.) izbor pristupa korisnika legalnom sadržaju i uslugama, kao i uporabi aplikacija po njihovu izboru, (iii.) informiranost korisnika i davatelja usluga o svim mjerama upravljanja prometom u mreži koje utječu na njihov pristup sadržajima, aplikacijama ili uslugama i (iv.) mogućnost osporavanja odluka o upravljanju prometom u mreži od strane korisnika i davatelja usluga te mogućnosti zahtjeva, gdje je to prikladno, za naknadu eventualno nastale štete.
13 Primjena ovog načela usmjerena je mogućoj budućoj primjeni i to 'kada se ostvari značajan postotak gustoće širokopojasnih priključaka, a ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira Europske unije u području univerzalnih usluga'. Mogla bi uključivati: (u.) pružanje određenih usluga pojedinim krajnjim korisnicima po cijenama koje odstupaju od cijena koje su posljedica uobičajenih uvjeta na tržištu, (ii.) pružanje usluga pristupa nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži korisnicima na njihov zahtjev, po prihvatljivoj cijeni, pri čemu ne bi trebalo biti ograničenja u smislu tehničkih načina putem kojih se osigurava priključak, neovisno o tome je li riječ o žičnim ili bežičnim tehnologijama, (iii.) poduzimanje mjera, gdje je to potrebno, kako bi se osiguralo da podatkovna veza može poduprijeti zadovoljavajuće brzine prijenosa podataka koje su dostatne da se omogući djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir posebne okolnosti na tržištu, kao što su najčešće brzine pristupa internetu kojima se koristi većina pretplatnika i tehnološka izvodivost, i to uz uvjet da se navedenim mjerama nastoje smanjiti tržišni poremećaji.
42
što podrazumijeva veću gustoću širokopojasnih priključaka, raspoloživost, dostatne brzine i
pristupačne cijene. Unutar ciljne skupine korisnika razmatraju se osobito 'ključna ciljna
skupina'14 i 'značajna ciljna skupina'15. Za razumijevanje lanca vrijednosti bitno je obuhvatiti i
međusobno konvergentne i platformno integrirane usluge širokopojasnog pristupa, aplikacije
i sadržaje16 koje se pojavljuju kao bitne sastavnice informacijskog društva odnosno društva
znanja koje razvijamo (isto vrijedi i za digitalno društvo, odnosno digitalno gospodarstvo,
suglasno Digitalnoj agendi za Europu).
Elektroničke komunikacijske mreže i usluge mrežnog povezivanja daljnja su sastavnica
lanca vrijednosti, a u smislu aktualnog strateškog dokumenta razlikujemo (i.) žične mreže
[postojeće telefonske mreže (xDSL – bakrene mreže), mreže nove generacije (FTTx –
svjetlovodne mreže), mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže), hibridne svjetlovodno-
koaksijalne mreže (HFC)] i (ii.) bežične mreže [GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge
generacije, UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije, Wi-Fi – bežične lokalne
mreže, WiMAX – bežični pristup, LTE – pokretni sustav četvrte generacije, satelitski
širokopojasni pristup]. Prema aktualnom strateškom dokumentu širokopojasni se pristup za
samostalne male urede/kućne urede (SoHo) u osnovi osigurava putem tehnologija xDSL i
kabelskih tehnologija, kao i nekih alternativnih tehnologija (Wi-Fi, WiMAX, PTM itd.); za
poslovne korisnike u pravilu se koriste svjetlovodne pristupne mreže, dok se nove pristupne
mreže u načelu grade kao svjetlovodne mreže, bez obzira na vrstu krajnjih korisnika.
Zanimljivo je primijetiti da tvorci nacionalne strategije (vjerojatno inercijalno) ne prepoznaju
nova 'fiber like' tehničko-tehnološka rješenja koja su za trećinu brža od svjetlovodnih rješenja,
neusporedivo jeftinija investicijski i eksploatacijski (CapEx i OpEx), a predmetom rasprave
može biti i spoznaja da su zasigurno i podjednako pouzdana.
No, u strateškim ciljevima razvoja širokopojasnog pristupa, ipak je navedeno da se tehnološki
neutralnim pristupom nove Strategije potiče implementacija svih postojećih kao i budućih
novih NGA tehnologija koje će se pojaviti na tržištu, ne praveći razliku između nepokretnih i
bežičnih mrežnih rješenja. Nova Strategija će se i prilagođavati budućem razvoju sektora
elektroničkih komunikacija i inicijativama na razini Europske unije u cilju postizanja
zajedničkog europskog digitalnog tržišta.
GLAVNI I POSEBNI STRATEŠKI CILJEVI
14 Ključnu ciljnu skupinu korisnika širokopojasnih usluga predstavljaju središta gdje se okuplja veći broj ljudi.
To su odgojne i obrazovne ustanove (škole, vrtići i knjižnice), tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, razvojne i istraživačke institucije, zdravstvene ustanove, ustanove u kulturi, itd.
15 Značajnu ciljnu skupinu za uvođenje usluga širokopojasnog pristupa čine korisnici iz rubnih gradskih područja i ruralnih područja, koji su upoznati s mogućnostima korištenja usluga informacijskog društva, čime se pridonosi ravnomjernom razvoju svih hrvatskih regija.
16 Za razvoj širokopojasnog pristupa u smislu aktualnog strateškog dokumenta najznačajnije su sljedeće vrste usluga: (i.) informacijske usluge (novosti, šport, vrijeme, prometne informacije, zabava, zanimljivosti, lokalne informacije, elektronički programski vodič, itd.), (ii.) komunikacijske usluge (trenutačno obavješćivanje (IM), elektronička pošta, multimedijske poruke (MMS), videokonferencije, forumi, pričaonice, društvene mreže, itd.), (iii.) audiovizualne usluge (internetska televizija (IPTV), video na zahtjev, osobni uređaj za video snimanje, audio na zahtjev, itd.), (iv.) zabavne usluge (igre, igre na sreću, interaktivni kvizovi, itd.), (v.) usluge za starije osobe i osobe s posebnim potrebama ("veza uživo", nadzor, itd.), (vi.) e‐obrazovanje, (vii.) e‐poslovanje (e‐trgovina, e‐bankarstvo, itd.), (viii.) e‐zdravstvo, (ix.) e‐uprava i (x.) druge usluge.
43
Kao glavni strateški cilj u aktualnom se strateškom dokumentu identificira stvaranje
preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu i usluga za koje
su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog
društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa pod
jednakim uvjetima na cijelom području Republike Hrvatske. U prijedlogu strateškog
dokumenta za razdoblje od 2016. do 2020. godine utvrđuje se da je strateški cilj razvoj
infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu, brzinama većim od 30 Mbit/s i
dostizanje razine njegove dostupnosti i korištenja jednakih barem prosjeku Europske unije, do
kraja 2020. godine. Istodobno, naglasak se stavlja i na potrebu osiguranja dostupnosti
širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s, kako bi razvoj infrastrukture
širokopojasnog pristupa pratio i razvoj usluga i aplikacija kojima su, za nesmetani rad,
potrebne brzine širokopojasnog pristupa veće od 100 Mbit/s, što uključuje i simetričnost
pristupnih brzina. Postizanje postavljenih ciljeva uz svladavanje uočenih prepreka i
nedostataka (osobito u smislu digitalnog jaza, Hrvatske u cjelini prema EU i između urbanih i
ruralnih područja unutar države) moguće je ostvariti bitnim jačanjem uloge lokalne i područne
(regionalne) samouprave kojoj treba omogućiti i potaknuti je da djelatno sudjeluje u poticanju
i razvoju širokopojasnog pristupa.
Kao posebni strateški ciljevi navode se:
i. osiguranje djelotvornoga tržišnog natjecanja, tj. omogućavanje razvoja
infrastrukture otvorenog tipa uz odgovarajuću ponudu usluga širokopojasnog
pristupa koju će biti u mogućnosti koristiti svi sudionici na tržištu elektroničkih
komunikacija; u područjima gdje ne postoji dostatan interes za ulaganje u
infrastrukturu širokopojasnog pristupa trebali bi se koristiti državni poticaji te, u
mjeri u kojoj je to moguće, financijska sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova
Europske unije (pretpristupni fondovi do ulaska Hrvatske u punopravno članstvo), a
u svrhu poticanja izgradnje infrastrukture i u tim područjima Republike Hrvatske;
tržišno natjecanje može se odvijati na tehnološki različitim platformama, no
poželjno je da i na istim tehnološkim platformama postoji odgovarajuća razina
razvijenosti tržišnog natjecanja; ostvarivanju ovog cilja značajno mogu doprinijeti
širenje primjene pokretnog širokopojasnog pristupa kao i upravljanje izgrađenom
elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom trgovačkih društava u većinskom
vlasništvu Republike Hrvatske;
ii. osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu tendira poticanju
potražnje za širokopojasnim uslugama kako bi se povećao broj korisnika
širokopojasnog pristupa u najširem krugu stanovništva, a ciljevi su pregnantno
iskazani sljedećom tablicom:
44
Tablica 3. Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu. Izvor: (Vlada Republike Hrvatske, 2011)
Pokazatelj/Ciljna vrijednost 2013. 2015.
Dostupnost nepokretnih priključaka
širokopojasnog pristupa (udjel stanovnika
kojima je usluga dostupna)
75% (≥2 Mbit/s) 35% (≥30 Mbit/s)
Dostupnost širokopojasnog pristupa (udjel
stanovnika kojima je usluga dostupna) 90% (≥2 Mbit/s) 50% (≥30 Mbit/s)
iii. poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim
pristupom za građane i gospodarske subjekte također je kvantificirano na razini
posebnih ciljeva i kao takvo smjerokaz je svim subjektima u lancu vrijednosti
širokopojasnog pristupa (v. sljedeću tablicu).
Tablica 4. Ciljne vrijednosti broja korisnika širokopojasnog pristupa. Izvor: (Vlada Republike Hrvatske, 2011)
Pokazatelj/Ciljna vrijednost 2013. 2015.
Ukupan broj nepokretnih priključaka 1.000.000 (≥2 Mbit/s) 500.000 (≥30 Mbit/s)
Ukupan broj pokretnih priključaka 500.000 (≥2 Mbit/s) 700.000 (≥30 Mbit/s)
Udjel širokopojasnih priključaka u ukupnom
broju priključaka 50% 75%
Aktualni strateški dokument ostvarenje definiranih ciljnih vrijednosti prepoznaje u ostvarenju
ulaganja u razvoj postojećih komunikacijskih mreža i izgradnju nove infrastrukture
širokopojasnog pristupa, pri čemu treba voditi računa o načelima uslužne i tehnološke
neutralnosti i neutralnosti mreže. Veću dostupnost širokopojasnog pristupa u područjima gdje
ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa
moguće je ostvariti uz ciljane projekte na regionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, u izgradnju
infrastrukture širokopojasnog pristupa potrebno je uključiti u projekte koji obuhvaćaju
izgradnju nove i obnovu postojeće prometne i komunalne infrastrukture.
Ovaj cilj poticanja potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim pristupom
za građane i gospodarske subjekte moguće je u smislu Strategije, ostvariti djelatnim
poticanjem potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim pristupom od
strane građana i gospodarskih subjekata, u poslovanju i u svakodnevnom životu, kroz ciljanu
izobrazbu o korištenju i pogodnostima korištenja usluga širokopojasnog pristupa, te kroz
sveobuhvatnu informatizaciju sustava javne uprave na svim razinama. Također, potrebno je
osigurati dostupnost javnih usluga najširem krugu stanovništva uz uporabu širokopojasnog
pristupa tim uslugama, i to osobito mladima, starijim osobama i osobama s posebnim
potrebama, neovisno o njihovoj lokaciji, stupnju obrazovanja, dobi ili interesima, što
podrazumijeva veću gustoću priključaka širokopojasnog pristupa, raspoloživost, dostatne
45
brzine, pristupačne cijene i dostatnu količinu sadržaja na hrvatskom jeziku. Konačno, aktualni
strateški dokument povećanu potražnju za širokopojasnim uslugama prepoznaje i u područjima
zaštite osobnih podataka, autorskog prava i srodnih prava te prava intelektualnog vlasništva, u
kojima su zabilježene negativne posljedice proizašle iz neovlaštenog korištenja i iskorištavanja
elektroničkih podataka i sadržaja.
Temeljni ciljevi novog strateškog dokumenta su:
pokrivenost pristupnim mrežama slijedeće generacije (NGA, Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za
100% stanovnika Republike Hrvatske;
najmanje 50% kućanstava Republike Hrvatske korisnici usluge pristupa internetu
brzinom od 100 Mbit/s ili većom.
CILJEVI PO KATEGORIJAMA DRUŠTVENIH SKUPINA/KORISNIKA
Provođenje glavnog strateškog i posebnih strateških ciljeva prikazanih prethodnim tablicama
može se smatrati ambicioznim ciljevima koji zahtijevaju izgradnju pristupnih širokopojasnih
mreža sljedeće generacije na cijelom području Hrvatske. Infrastrukturna dostupnost
širokopojasnog pristupa velikih brzina osnovni je preduvjet daljnjeg društvenog i gospodarskog
razvoja kako države tako i pojedinih njenih dijelova, odnosno tranzicije prema digitalnom
društvu i gospodarstvu utemeljenom na digitalnim tehnologijama. Društvene i ekonomske
koristi vidljive su za različite društvene skupine (Vlada Republike Hrvatske, 2015):
Građani i kućanstva:
pristup i korištenje usluga elektroničke javne uprave (e-uprava), što povećava
zadovoljstvo građana javnom upravom i smanjuje ekonomske troškove korištenja javnih
usluga;
mogućnost konzumacije većeg broja multimedijalnih sadržaja, za potrebe zabave, obrazovanja i razvijanja gospodarske djelatnosti, što u konačnici ima multiplikativne
učinke na poboljšanje obrazovnog stanja populacije, gospodarski rast i razvitak novih
gospodarskih djelatnosti;
povećanje kvalitete života, zbog dostupnosti usluga i sadržaja koji su inače ograničeno
dostupni ili nedostupni, pogotovo u slučaju ruralnih i udaljenih krajeva, što ima
pozitivne učinke na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.
Gospodarski subjekti:
povećanje produktivnosti zbog korištenja širokopojasnog pristupa velikih brzina i
mogućnosti korištenja novih usluga na podlozi informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, uključujući i smanjenje troškova poslovanja;
uključenje u ekosustav digitalnog gospodarstva, prilika za otvaranje novih gospodarskih subjekata i povećanje broja radnih mjesta, te općenito gospodarski rast.
Javna uprava:
smanjenje troškova javne uprave kroz uvođenje elektroničke javne uprave (e-uprava);
46
povećanje učinkovitosti javnog zdravstvenog i obrazovnog sustava (sustavi e-zdravstva i
e-obrazovanja);
povećanje BDP-a i proračunskih prihoda zbog gospodarskog rasta uvjetovanog dostupnošću širokopojasnog pristupa velikih brzina.
POTICAJNE MJERE
Implementacija i izgradnja širokopojasnih mreža sljedeće generacije financijski je vrlo
zahtjevan poduhvat koji ovisi i o geodemografskim karakteristikama države. Općenito pravilo
je da jedinični troškovi izgradnje NGA mreža rastu sa smanjenjem gustoće naseljenosti. Prema
karakteristikama naseljenosti, Hrvatska je pretežno ruralna država, s prosječnom gustoćom
naseljenosti od 75,7 stanovnika po km2. Značajni dio stanovništva koncentriran je u 10
najvećih hrvatskih gradova, gdje živi trećina stanovništva. U preostalom dijelu Hrvatske
prisutna je prostorno disperzirana naseljenost, s velikim brojem manjih naselja (približno
sljedeća trećina hrvatskog stanovništva živi u 211 naselja veličine između 2.000 i 30.000
stanovnika, dok posljednja trećina hrvatskog stanovništva živi u preostalih 6.384 naselja s
manje od 2.000 stanovnika). Budući da, u pravilu, izgradnja NGA mreža izvan najvećih gradskih
središta nije isplativa za privatne operatore pod uobičajenim tržišnim uvjetima, izgradnju NGA
mreža potrebno je financijski poticati javnim sredstvima (državnim potporama). Procijenjeni
troškovi izgradnje NGA mreža u cijeloj Hrvatskoj vrlo su visoki (do 12 milijardi kn), te je u
praksi uputno implementirati optimalnu kombinaciju tehnologija za različite geodemografske
uvjete, kako bi se osigurala populacijska pokrivenost NGA mreža uz razumne financijske
troškove koji su razmjerni očekivanim gospodarskim koristima dostupnosti NGA mreža.
U razdoblju do 2020. godine u nas se predviđa provođenje tri skupine poticajnih mjera: (i.)
sveobuhvatno informiranje o širokopojasnom pristupu velikih brzina 17 ; (ii.) stvaranje
poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina 18 i (iii.) poticanje
izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina u područjima u kojima ne postoji dostatan
komercijalni interes za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina (Vlada Republike
Hrvatske, 2015). Upravo je zadnja skupina mjera zanimljiva za detaljniju analizu, a uključuje:
Javno sufinanciranje izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina nepovratnim
sredstvima.
U sklopu ove mjere unutar ONP-a i NP-BBI-ja, koji zajednički predstavljanju Nacionalni
NGN plan, provodi se sufinanciranje troškova izgradnje širokopojasnih mreža velikih
brzina javnim nepovratnim sredstvima. Sufinanciranje troškova izgradnje
17 Fokus ove skupine mjera na krajnjim je korisnicima (edukacija i zaštita prava korisnika interneta), kao i
tijelima javne vlasti na regionalnoj (županijskoj) i lokalnoj razini (gradovi i općine). Osobito je potrebno educirati lokalnu i regionalnu samoupravu na koji način mogu unaprijediti stupanj razvoja i kvalitetu života na svom području kroz izgradnju nove elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI), kako najbolje iskoristiti sufinanciranje iz EU fondova te na koji način privući privatne investicije, kako koristiti rezultate raznovrsnih tehnoloških i tržišnih istraživanja, sve sukladno stanju postojeće infrastrukture i regulatornom okviru, prateći globalni razvoj predmetnih tehnologija i standarda.
18 Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina kao poticajne mjere osobito uključuje (i.) smanjenje troškova izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina, (ii.) pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izgradnju širokopojasnih mreža velikih brzina na svim razinama tijela javne vlasti, kao i (iii.) politiku dodjele radiofrekvencijskog spektra za pružanje širokopojasnog pristupa velikih brzina.
47
širokopojasnih mreža velikih brzina bit će usklađeno s pravilima državnih potpora,
temeljem odobrenja dobivenih od Europske komisije.
Sukladno dinamici provedbe oba programa u razdoblju do 2020. godine, potrebno je
razmotriti mogućnost osiguranja dodatnih nepovratnih sredstava, budući da inicijalno
dodijeljena sredstva unutar europskih investicijskih fondova (ESI) za razdoblje
financijsko razdoblje EU 2014.-2020. nisu dostatna za sufinanciranje troškova izgradnje
širokopojasnih mreža velikih brzina u svim područjima u kojima ne postoji komercijalni
interes za ulaganja.
U sklopu ove mjere, a za provedbu Okvirnog nacionalnog programa, predviđeno je
258.975.389,00 € za sljedeće aktivnosti: Potpora jedinicama lokalne (regionalne)
samouprave u pokretanju i pripremi projekata razvoja širokopojasne pristupne
infrastrukture sljedeće generacije uz državne potpore u skladu s ONP-om kroz
mogućnost financiranja izrade studija izvodljivosti i Plana razvoja širokopojasne
infrastrukture kao pripremne dokumentacije za pokretanje projekata; Pružanje
podrške JRS/JLS u provedbi projekata razvoja širokopojasne pristupne infrastrukture
sljedeće generacije u skladu s ONP-om kroz osiguranje sredstava za nacionalni udio
sufinanciranja projekata; Potpora nositeljima pojedinačnih projekata na lokalnoj razini
prilikom utvrđivanja postojećeg stanja razvijenosti širokopojasnog pristupa; Priprema
javnog natječaja za prijavu projekata razvoja širokopojasne pristupne infrastrukture.
Nadalje, za provedbu NP-BBI-ja, previđeno je 101.429.566,00 € za razvoj NGA
agregacijske širokopojasne mreže do naselja obuhvaćenih NP-BBI te osiguranje
dostupnosti ultrabrzog širokopojasnog pristupa za potrebe tijela javne uprave u
ciljanim naseljima.
Javno sufinanciranje izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina kroz financijske
instrumente
Financijski instrumenti predstavljaju dodatni potencijal za sufinanciranje troškova
izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina. Za razliku od nepovratnih sredstava,
sredstva uložena kroz financijske instrumente vraćaju se tijelima javne vlasti koja
ulažu takva sredstva. Uzevši u obzir da financijski instrumenti dosada nisu značajnije
bili primjenjivani kod izgradnje širokopojasnih mreža, u sklopu ove mjere potrebno je
inicijalno napraviti detaljnu analizu potencijala primjene financijskih instrumenata u
Hrvatskoj, uz jasnu identifikaciju mogućih investicijskih slučajeva i oblika financijskih
instrumenata.
U slučaju da rezultati analize pokažu prikladnost primjene financijskih instrumenata za
poticanje ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, u sklopu mjere je potrebno
razraditi sve relevantne operativne aspekte takvih poticaja, pri čemu isti moraju biti
usklađeni s pravilima državnih potpora. Isto tako, u tom slučaju potrebno je osigurati i
dodatna financijska sredstva za poticaje u sklopu financijskih instrumenata, vodeći pri
tome računa da su financijski instrumenti komplementarni poticajima kroz nepovratna
sredstva19.
19 Najveći izvori financiranja informacijskog društva u financijskoj perspektivi EU od 2014. do 2020. godine
bit će program Obzor 2020 i financijski instrument Connecting Europe. Program Obzor 2020 objedinjava sve postojeće europske programe financiranja na području istraživanja i inovacija, kao npr. Competitiveness and Innovation Framework Programme (CIP) i Framework Programme (FP7). Connecting Europe će u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. godine biti jedan od ključnih instrumenata za promicanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti kroz ciljana infrastrukturna ulaganja na europskoj razini ‐ i
48
Osiguranje administrativnih i tehničkih kapaciteta u tijelima državne uprave koji će
omogućiti provedbu projekata sufinanciranja izgradnje širokopojasnih mreža
velikih brzina
U sklopu ove mjere potrebno je osigurati dostatne administrativne i tehničke
kapacitete u tijelima državne uprave koji će omogućiti nesmetanu provedbu projekata
poticane izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina u područjima u kojima na
postoji dovoljna komercijalna isplativost ulaganja, sukladno svim pravilima državnih
potpora i pravilima europskih fondova. Budući da su tijela javne uprave na regionalnoj
(županije) i lokalnoj razini (gradovi i općine) odgovorna za provedbu ovakvih projekata
za pristupne mreže unutar ONP-a, u sklopu mjere potrebno je osigurati i podršku i
pomoć tijelima regionalne i lokalne uprave i u pripremi tih projekata.
to na području prometa, energije i informatizacije. EU planira uložiti novac u projekte koji će privući dodatne privatne i javne izvore financiranja koristeći inovativne financijske instrumente, poput europskih projektnih obveznica, što bi u konačnici moglo značiti investicije višestruko vrjednije od sredstava uloženih od strane EU. Od 50 milijardi EUR, koliko je predviđeno za cijeli instrument, 9,2 milijarde EUR će biti namijenjene ulaganjima u brži internet i europske digitalne usluge od kojih će preko 100 milijuna Europljana imati izravne koristi (Erste & Steiermarkische Bank d.d., 2013)
49
2.2.2. Usuglašenost s regionalnim i lokalnim okvirima
ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETU U STRATEŠKIM DOKUMENTIMA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Razvoj širokopojasnog pristupa internetu nije sadržajno obuhvaćen u ključnim razvojnim
strateškim dokumentima Karlovačke županije, tj. u 'Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke
županije 2011.-2013.' (Karlovačka županija, 2011) i prethodnom 'Regionalnom operativnom
programu 2005-2012.' (Karlovačka županija, 2005)
Općina Vojnić članica je Lokalne akcijske grupe „Petrova Gora“ te je uvidom u njen dokument
lokalne razvojne strategije za razdoblje 2012-2014. moguće utvrditi percepciju razvoja
širokopojasnog pristupa.
LAG 'Petrova Gora' (LAG Petrova Gora, 2013) će u svojoj SWOT analizi segmenta tehnološkog
okruženja kao slabost navodi 'nepotpunu pokrivenost prostora telekomunikacijskim mrežama',
ne navodeći moguće mjere za unapređenje stanja.
ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETU U RAZVOJNOJ STRATEGIJI OPĆINE VOJNIĆ
Općina Vojnić inicirala je izradu svoje razvojne strategije. Na ovom se mjestu može sugerirati
da se suglasno ovom dokumentu i njegovim dominantnim uporištima razvoju širokopojasnog
pristupa posveti potrebna pozornost pri izradi Razvojne strategije Općine Vojnić.
KORELACIJA LOKALNIH I REGIONALNIH STRATEŠKIH CILJEVA S KORISTIMA KOJE DONOSI IZGRADNJA NOVE
ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE
Kako u trenutku stvaranja ovog dokumenta još nije izrađena lokalna razvojna strategija općine
Vojnić, nemoguće je izvršiti usporedbu ciljeva, no svakako se preporučuje da razvoj
širokopojasnog interneta bude naveden barem kao jedna od mjera Vojnić lokalne razvojne
strategije. Pretpostavljamo da će lokalna razvojna strategija Općine Vojnić u ciljevima biti
slična regionalnim strategijama. Isto tako još nije usvojena razvojna strategija Karlovačke
županije za buduće razdoblje, nego je trenutno dostupna samo Županijska razvojna strategija
Karlovačke županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Iako izgradnja širokopojasna
infrastruktura nije eksplicitno navedena u dokumentu, zasigurno se može reći da bi izgradnja
iste doprinijela ostvarenju sva 4 strateška cilja Karlovačke županije. Također pretpostavljamo
da će nova županijska razvojna strategija za razdoblje do 2020. godine imati slične strateške
ciljeve, mjere i prioritete kao i aktualni dokument. U postojećoj strategiji, kao strateški ciljevi
(SC) su navedeni: 1. Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja
Županije; 2. Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture; 3.
Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja; 4. Održivo upravljanje okolišem i
prirodnim resursima i kulturnom baštinom. Izgradnja širokopojasne infrastrukture doprinijet će
direktno ili indirektno ostvarenju prioriteta i/ili se mogu povezati s mjerama koje navodimo u
nastavku, a u nekim slučajevima i olakšati njihovo provođenje, a sukladno načelima iz
Digitalne agende za Europu.
50
Strateški cilj 1. Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije
- Prioritet 1: Razvoj ruralnog prostora: Mjera 1. Programi poticanja razvoja ruralnog
prostora i prostornog planiranja; Mjera 2. Izjednačavanje kvalitete života ruralnih
područja u odnosu na urbana područja i zaustavljanje procesa depopulacije; Mjera
4. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih
subjekata na ruralnom području - Prioritet 2: Civilno društvo, kultura i sport: Mjera 3. Unapređenje kulturnih i
sportsko-rekreacijskih programa i infrastrukture; - Prioritet 5. Razvoj ruralnog turizma: Mjera 4. Razvoj turističke infrastrukture na
ruralnom prostoru
Strateški cilj 2. Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture
- Prioritet 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva: Mjera 1. Ulaganje u nove
tehnologije i istraživanje i razvoj; Mjera 2. Poticanje proizvodnje i usluga visoke
dodane vrijednosti usmjerenih izvozu
- Prioritet 2. Poticajno okruženje za ulaganje i razvoj poduzetništva: Mjera 4.
Unapređenje poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija
- Prioritet 4. Unapređenje turističke ponude: Mjera 5. Unapređenje destinacijskog
menadžmenta i informacijskog sustava.
- Prioritet 5. Razvoj infrastrukture: Mjera 2. Razvoj komunalne infrastrukture; Mjera
4. Razvoj poslovne infrastrukture; Mjera 5. Razvoj turističke infrastrukture
Strateški cilj 3. Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja
- Prioritet 1. Unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnog sustava: Mjera 2. Izgradnja i
opremanje objekata u školstvu i poboljšanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih
programa obrazovanja
- Prioritet 2. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama gospodarstva i razvoj
cjeloživotnog učenja: Mjera 3. Razvoj obrazovnih programa u skladu s potrebama
gospodarstva; Mjera 4. Izgradnja i opremanje objekata i institucija za programe
cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja u struci
- Prioritet 3. Unapređenje zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite: Mjera 1.
Unapređenje zdravstvene zaštite, Mjera 4. Razvoj dodatnih zdravstvenih usluga
Strateški cilj 4. Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom
- Prioritet 1. Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i
kulturnim resursima: Mjera 2. Uspostava županijskog informacijskog sustava zaštite
okoliša
- Prioritet 4. Unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije i energetska
efikasnost: Mjera 1. Informiranje, sustavno planiranje i upravljanje korištenjem
obnovljivih izvora energije, Mjera 5. Energetska učinkovitost u zgradarstvu.
Kako je Općina Vojnić članica Lokalne akcijske grupe „Petrova Gora“, razmotrit ćemo i
aktualnu lokalnu razvojnu strategiju LAG-a, koja je također donesena za razdoblje do 2014.
godine, a izrada strategije za buduće razdoblje je u tijeku. Također pretpostavljamo kako se
51
razvojni ciljevi neće značajno mijenjati ni u strategiji za buduće razdoblje. U strategiji su
definirani sljedeći razvojni ciljevi: :
1. Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama LAG-a, 2. Razvoj lokalne opskrbe
prehrambenim proizvodima u LAG-u, 3. Razvoj turističke ponude i promocija lokalnih resursa
prirodnih i kulturnih resursa LAG-a, 4. Razvoj mogućnosti zapošljavanja u području LAG-a, 5.
Razvoj kvalitete života u LAG-u, 6. Multisektorska implementacija LEDAER pristupa u LAG-u.
Izgradnja širokopojasne infrastrukture doprinijet će razvojnim ciljevima, kroz sljedeće
prioritete i mjere:
Razvojni cilj 1. Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama
- Prioritet 1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i drugih
nepoljoprivrednih sektora: Mjera 1.1.1. Promicanje uvođenja novih tehnologija u
poljoprivredi, šumarstvu i poljoprivrednim aktivnostima, s naglaskom na obnovljive
izvore energije u cilju postizanja energetske učinkovitosti, Mjera 1.1.4. Razvoj
zajedničke infrastrukture za proizvodnju i preradu, te provedbu aktivnosti
značajnog razvojnog potencijala
- Prioritet 1.2. Promocija i marketing domaćih proizvoda i razvoj dodane vrijednosti:
Mjera 1.2.2. Pružanje zajedničke infrastrukture za marketing i promociju lokalnih
proizvoda i usluga
Razvojni cilj 3. Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i kulturnih resursa
- Prioritet 3.1. Razvoj poticajnog okoliša za turistički razvoj: Mjera 3.1.3. Poticanje
investicija u javnu turističku infrastrukturu i ponudu
Razvojni cilj 4. Razvoj mogućnosti zapošljavanja
- Prioritet 4.1. Razvoj poduzetništva: Mjera 4.1.1. Promicanje razvoja i proizvodnje
te inovacija u različitim oblicima poduzetništva; Mkkjera 4.1.2. Obuka i
obrazovanje ciljnih skupina za poduzetništvo
Razvojni cilj 5. Razvoj kvalitete života u LAG-u
- Prioritet 5.1. Povratak i naseljavanje stanovnika na području LAG-a: Mjera 5.1.1.
Razvoj infrastrukture, energetske učinkovitosti i uređenosti naselja
52
2.3. Institucionalni aspekt
2.3.1. Mogući izvori financiranja
U primjeni modela javno-privatnog partnerstva moguće je izdvojiti tri osnovne skupine izvora
financiranja (Lator d.o.o., 2012) (Lator d.o.o., 2012):
Javna sredstva, koja obuhvaćaju
- sva sredstva iz proračuna na nacionalnoj razini, razini regionalne (područne)
samouprave (županije) te lokalnoj razini (gradovi i općine), kao i sva sredstva koja
su investirana od strane tvrtki u javnom vlasništvu;
- sredstva iz EU strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj (EFRR/ERDF)
i Europski socijalni fond (ESF)) te EU kohezijskog fonda (KF/CF). Punopravnim
članstvom u EU-u ostvaruje se mogućnost sufinanciranja potpora u projektima
izgradnje širokopojasne infrastrukture s najvećim udjelom do 85%, dok će preostala
sredstva biti potrebno osigurati iz proračunskih izvora u Hrvatskoj (uvažavajući
ograničenje koje je izloženo u odjeljku (Pogreška! Izvor reference nije
pronađen.) ovog teksta).
Privatna sredstva, koja obuhvaćaju - sredstva privatnih operatora na tržištu elektroničkih komunikacija te, eventualno
- sredstva krajnjih korisnika koji mogu biti uključeni u sufinanciranje izgradnje
širokopojasne infrastrukture (uobičajeno krajnjih segmenata pristupne mreže na
manjim područjima).
Sredstva institucionalnih investitora, pri čemu se institucionalni investitori
identificiraju kao:
- banke, općenito se uključujući u projekte kao kreditori proračuna, iz kojih se
osiguravaju javna sredstva potrebna za izvođenje projekata te
- razni oblici investicijskih fondova, uključujući i socijalne i mirovinske fondove.
Budući da je njihov primarni interes sadržan u ostvarenju ekonomske dobiti, institucionalni
investitori pojavljuju se kao suinvestitori projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture
samo u najgušće naseljenim područjima u kojima postoje održivi poslovni modeli.
Potrebno je uočiti da se udio potpora, a time i udio javnih sredstava u financiranju projekata
mijenja ovisno o komercijalnom potencijalu projekata razvoja širokopojasnog pristupa. Kako je
isti značajno niži u rjeđe naseljenim područjima, udio potpora se povećava, dostižući i 100%.
Nasuprot tome, udio privatnih sredstava operatora povećava se prema gušće naseljenim
područjima, pri čemu opada i udio javnih sredstava u financiranju projekata. U komercijalno
najatraktivnijim područjima javna se sredstva mogu uložiti i pod uobičajenim tržišnim
uvjetima (ne predstavljajući državne potpore), zajedno sa sredstvima privatnih operatora i
institucionalnih investitora. Na obuhvat i strukturu ulaganja utječe i struktura projekata, tj.
jesu li obuhvaćene samo pristupne i/ili agregacijske mreže kao i procjene efekata mogućih
scenarija u rasponu od najnepovoljnijeg (worst case scenario) do najpovoljnijeg (best case
scenario). Spomenute spoznaje utječu i na oblikovanje mogućih poslovnih modela.
53
OBLICI DRŽAVNIH MJERA
Državnom potporom na razini EU u kontekstu širokopojasne infrastrukture smatra se svaka
potpora koja kumulativno zadovoljava sljedeće kriterije: dodijeljena je iz državnih sredstava,
donosi ekonomsku prednost poduzetnicima, prednost je selektivna i narušava ili prijeti
narušavanjem tržišnog natjecanja, te utječe na trgovinu unutar Eu. Državna sredstva
obuhvaćaju sve oblike bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, kredita uz kamatne stope
niže od tržišnih i ostalih modela koji uključuju financiranje uz neki oblik olakšica. Osim toga,
državna sredstva obuhvaćaju i sve slučajeve u kojima država investira djelomično ili u cijelosti
u izgradnju širokopojasne infrastrukture (bilo na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini).
Državna sredstva odnose se i na sredstva koja se dodjeljuju iz EU fondova, ukoliko su
dodijeljena odlukom države članice.
Implementacija i izgradnja širokopojasnih mreža sljedeće generacije financijski je vrlo
zahtjevan poduhvat koji ovisi i o geodemografskim karakteristikama države. Općenito pravilo
je da jedinični troškovi izgradnje NGA mreža rastu sa smanjenjem gustoće naseljenosti. Prema
karakteristikama naseljenosti, Hrvatska je pretežno ruralna država, s prosječnom gustoćom
naseljenosti od 75,7 stanovnika po km2. Značajni dio stanovništva koncentriran je u 10
najvećih hrvatskih gradova, gdje živi trećina stanovništva. U preostalom dijelu Hrvatske
prisutna je prostorno disperzirana naseljenost, s velikim brojem manjih naselja (približno
sljedeća trećina hrvatskog stanovništva živi u 211 naselja veličine između 2.000 i 30.000
stanovnika, dok posljednja trećina hrvatskog stanovništva živi u preostalih 6.384 naselja s
manje od 2.000 stanovnika). Budući da, u pravilu, izgradnja NGA mreža izvan najvećih gradskih
središta nije isplativa za privatne operatore pod uobičajenim tržišnim uvjetima, izgradnju NGA
mreža potrebno je financijski poticati javnim sredstvima (državnim potporama). Procijenjeni
troškovi izgradnje NGA mreža u cijeloj Hrvatskoj vrlo su visoki (do 12 milijardi kn), te je u
praksi uputno implementirati optimalnu kombinaciju tehnologija za različite geodemografske
uvjete, kako bi se osigurala populacijska pokrivenost NGA mreža uz razumne financijske
troškove koji su razmjerni očekivanim gospodarskim koristima dostupnost NGA mreža.
54
2.3.2. Mogući investicijski modeli
Aktualni nacionalni strateški dokument prepoznaje potrebu za velikim ulaganjima u novu žičnu
i bežičnu komunikacijsku infrastrukturu te djelotvornije tehnologije i metode za iskorištenje
postojeće pristupne infrastrukture, kako bi se zadovoljila potražnja tržišta i ostvarili zahtjevi
za pristup visokokvalitetnim širokopojasnim uslugama. U tom se smislu anticipira znatna
gradnja svjetlovodnih mreža te nadogradnja žičnih i bežičnih mreža novim tehnologijama, sve
u kontekstu infrastrukture mreža nove generacije (NGN – Next Generation Networks) kao jedne
i cjelovite mreže koja osigurava dobre temelje za razvoj elektroničkih komunikacijskih usluga
te prati trend razvoja suvremenih elektroničkih komunikacijskih sustava prema jednoj
unificiranoj mreži, odnosno migraciji postojećega glasovnog i podatkovnog prometa prema
jedinstvenoj komunikacijskoj infrastrukturi za 'tradicionalnu' glasovnu komunikaciju, ali i za
pružanje novih, naprednijih komunikacijskih usluga.
Osim u visokofrekventnim urbanim područjima koja nude višu razinu profitabilnosti i jamstava
glede smanjivanja rizika investicijskih ulaganja, u drugim područjima Hrvatske atraktivni će
biti projekti poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture, koji se mogu izvesti kroz nekoliko
investicijskih modela, definiranih prema odnosima tijela javnih vlasti i privatnih poduzetnika
(operatora) u projektu. Ti odnosi obuhvaćaju investicijske udjele, odgovornosti za izgradnju i
upravljanje infrastrukturom, te stjecanje i zadržavanje vlasništva nad izgrađenom
infrastrukturom. U praksi se najčešće koriste investicijski modeli po obrascu javno-privatnog
partnerstva koji su prikazani Tablicom Tablica 5. oslanjaju se na sheme 'Projektiranje,
izgradnja i upravljanje' (Design-Build-Operate – DBO) s mogućom referencom i na modele
'Projektiranje, izgradnja, financiranje i upravljanje' (Design-Build-Finance-Operate – DBFO)20, a
pozornost je korisno usmjeriti i na koncesijske aranžmane, odnosno na Build Operate Transfer
(BOT) projekte.
20 U projektima 'Projektiranje, izgradnja i upravljanje' (DBO) javni sektor posjeduje i financira izgradnju novih
sredstava. Privatni sektor projektira, gradi i upravlja imovinom kako bi ispunio određene dogovorene rezultate (outpute). Dokumentacija koja se izrađuje za DBO obično je jednostavnija nego u slučajevima Build‐Operate‐Transfer (BOT) ili koncesijskih rješenja jer nema dokumenata povezanih s financiranjem. Uglavnom se sastoji od građevinskog ugovora po načelu 'ključ u ruke' uz dodavanje ugovora o upravljanju ili u jednostavnijem slučaju, dodavanjem odjeljka u građevinskom ugovoru po načelu 'ključ u ruke'm kojim se pokriva poslovanje. Operator ne preuzima nikakav ili pak, preuzima tek minimalan rizik financiranja na tržištu kapitala i obično će mu biti isplaćen iznos za projektiranje i izgradnju postrojenja/infrastrukture (Build‐Operate), plativ u ratama po završetku građevinskih situacija (tzv. construction milestones). Taj će iznos biti uvećan za operativnu naknadu za razdoblje upravljanja imovinom. Operator je odgovoran za projektiranje i izgradnju, kao i za upravljanje pa, ako je potrebno neke komponente zamijeniti tijekom razdoblja upravljanja i to prije isteka njegova pretpostavljenog vijeka trajanja, vrlo je vjerojatno da će operator biti odgovoran za takvu zamjenu.
55
Tablica 5. Mogući investicijski modeli za projekte poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Izvor: (Lator d.o.o.,
2012)
Privatni DBO model Model vanjskih usluga (outsorcing)
Model obuhvaća slučajeve u kojima se privatnim
operaterima, korisnicima potpora, daje pravo izgradnje i upravljanja infrastrukturom, uz trajno
zadržavanje vlasništva nad tako izgrađenom
infrastrukturom. Ovaj model ne zahtijeva značajniji angažman tijela javne vlasti u provedbi projekata.
Pri tome je zaštita javnog interesa općenito
ograničena, budući da infrastruktura koja je
izgrađena uz poticaje ostaje u vlasništvu privatnog operatera.
Model je prikladan u slučajevima u kojima privatni operateri već posjeduju temeljnu infrastrukturu
(npr. Parična pristupna mreža ili radijska pristupna
mreža), te je primjenom državnih potpora moguće
unaprijediti istu infrastrukturu u svrhu ostvarenja javnog interesa.
Model sličan privatnom DBO modelu, s tom razlikom
da infrastruktura izgrađena poticajima nakon isteka ugovora o vanjskim uslugama ostaje u javnom
vlasništvu.
Model zajedničkog ulaganja Javni DBO model
Model podrazumijeva zajednički investicijski pothvat
tijela javne vlasti i privatnih operatera, eventualno
uz financijsko sudjelovanje institucionalnih
investitora. Modelom je moguće uravnotežiti javni interes (pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom)
i interese privatnih ulagača (ostvarenje ekonomske
dobiti).
Model se primjenjuje u područjima u kojima postoje
održivi poslovni modeli izgradnje širokopojasne
infrastrukture, pri čemu tijela javne vlasti (prvenstveno na lokalnoj razini) participacijom u
projektu olakšavaju privatnim operaterima ulaganja
u infrastrukturu (primjena modela zajedničkog ulaganja u pravilu se ne smatra državnom
potporom). Isto tako, unutar pojedinačnog projekta,
moguće je kombinirati više investicijskih modela
(npr. Izgradnja temeljne DTK infrastrukture modelom javnog DBO-a, te prepuštanje prava
upravljanja tako izgrađene infrastrukture privatnom
operatoru putem modela vanjskih usluga).
Model obuhvaća sve slučajeve u kojima je kompletna
provedba izgradnje širokopojasne infrastrukture pod
nadzorom tijela javne vlasti, pri čemu vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom ostaje u trajnom javnom
vlasništvu. Model javnog DBO-a zahtijeva značajan
angažman administrativnih i tehničkih kapaciteta
unutar tijela javne vlasti, no istovremeno omogućuje dugoročno očuvanje javnog interesa.
Prikladan u slučajevima:
kad bi primjena bilo kojeg drugog modela
omogućila davanje prevelike prednosti
pojedinačnom operatoru, kao što su slučajevi izgradnje temeljne infrastrukture (npr.
Distributivne telekomunikacijske kanalizacije –
DTK),
Izgradnje ekonomski neodržive infrastrukture (npr. Veze prema naseljima u rijetko
naseljenim područjima).
Koncesijom koncesionar ostvaruje dugoročno pravo korištenja sve komunalne imovine
prenesene na koncesionara, uključujući i odgovornost za poslovanje i neke investicije 21 .
Vlasništvo nad imovinom pripada javnoj vlasti, koja je obično odgovorna za veću zamjenu
21 Zanimljivo je primijetiti da se termin 'koncesija' uglavnom rabi u zemljama s kontinentalno europskom
pravnom kodifikacijom (civil law), dok se u anglosaskim zemljama (područje primjene common law) pojmom 'koncesije' obilježavaju oni projekti koji se inače pobliže opisuju kao projekti BOT.
56
imovine. Imovina se vlasniku vraća na kraju koncesijskog razdoblja, uključujući i imovinu
kupljenu od strane koncesionara. U koncesijskom aranžmanu koncesionar obično većinu svojih
prihoda ostvaruje izravno od potrošača razvijajući tako i izravan odnos s njima. Koncesija
pokriva cijeli infrastrukturni sustav (što za koncesionara može značiti preuzimanje postojećih
sredstava, kao i projektiranje i upravljanje novim sredstvima). Koncesionar vlasniku plaća
koncesijsku naknadu čija je uporaba obično ograničena i namijenjena zamjeni sredstava i
njihovu proširenju.
Glavna su obilježja koncesijskih projektnih i ugovornih rješenja na koja treba upozoriti:
Koncesija nameće osobnu odgovornost koncesionaru ne samo za uporabu i održavanje imovine, već i za financiranje i upravljanje cjelinom potrebne investicije.
Koncesionar preuzima rizik za stanje imovine i ulaganja.
Koncesija se može dodijeliti u odnosu na postojeću imovinu, postojeće javno dobro,
odnosno za opsežne sanacije i proširenja postojeće imovine (iako se često i projekti
novogradnje nazivaju koncesijama).
Koncesija se obično odnosi na razdoblje od 25 do 30 godina (tj dovoljno dugo da najmanje u potpunosti amortizira velika početna ulaganja).
Vlasništvo nad imovinom obično ostaje tijelu koje je istu dodijelilo, a sva druga prava u
odnosu na tu imovinu vraćaju se tome tijelu na kraju koncesijskog razdoblja.
Za koncesionara je obično široka javnost kupac i glavni izvor prihoda.
Kako često koncesionar odmah (od početka koncesije) može koristiti postojeću
imovinu, time ostvaruje neposredni tok novca kako za plaćanje koncesijske naknade,
tako i za otplatu investicije, duga, itd.
Za razliku od mnogih ugovora o upravljanju, koncesije su usmjerene prema rezultatima
- odnosno, isporuci usluga u skladu sa standardima izvedbe. Manje je težište na ulaznim
komponentama – tj. koncesionaru je ostavljeno da utvrdi kako postići dogovorene
standarde izvedbe, iako se mogu pojaviti određeni zahtjevi usmjereni utvrđivanju
učestalosti obnavljanja imovine i redovitom savjetovanju s tijelom koje je dodijelilo
koncesiju ili s regulatorom glede takvih ključnih značajki kakve su održavanje i obnova
imovine, povećanje kapaciteta ili zamjena imovine prema kraju koncesijskog
razdoblja.
Neke se infrastrukturne usluge smatraju bitnima, dok su neke monopoli. Zato se koncesionaru postavljaju određena ograničenja glede tarifa/naknade – i to zakonska,
ugovorna ili preko regulacije. Koncesionaru su potrebna jamstva da će biti u
mogućnosti u cijelosti financirati svoje obveze i dalje održavati profitabilnu stopu
povrata na ulaganja. Takve odgovarajuće mjere zaštite uključuju se u projekt ili se
rješavaju propisima. Potrebno je znati i jesu li tarife/naknade pristupačne
potrošačima, pa se u odnosu na njih moraju provesti potrebne due diligence analize.
Postoje sektori u kojima je ukupan novčani iznos prikupljen tarifama/naknadama
nedostatan za pokrivanje troškova uporabe imovine, a kamoli za daljnja ulaganja. U
tim slučajevima, potrebno je koncesijskim ugovorom jasno utvrditi osnovu
alternativnog povrata troškova – bilo iz općih subvencija, od oporezivanja ili iz kredita
koje će omogućiti vlada ili drugi izvori.
57
Suština koncesijskog aranžmana skriva se u javnoj naravi aranžmana (budući da je koncesionar
u izravnom kontaktu s korisnikom/potrošačem) te je potrebno osigurati zaštitne mehanizme u
korist korisnika/potrošača i njegovih/njihovih mijenjajućih potreba. Također, potrebno je
jamčiti i koncesionaru da se neće dodjeljivati nove koncesije koje bi utjecale na definiranu
razinu prava, oblikovanu koncesijskim ugovorom.
Projekti koje se razvijaju po obrascu Izgradnja-Upravljanje-Transfer (Build Operate Transfer
– BOT)22 koriste se obično za razvoj diskretnih sredstava, a manje cijelih mreža, te su općenito
po svojoj naravi posve novi ili tzv. greenfield projekti (iako mogu sadržavati i elemente
obnove). U BOT projektima projektna tvrtka ili operator općenito prihode ostvaruje kroz
naknadu na teret komunalnih organizacija/vlade a manje naknadama na teret potrošača.
22 Moguća je i inačica ovog rješenja, poznata kao Izgradnja‐Upravljanje‐Posjedovanje‐Transfer (Build Operate
Own Transfer ‐ BOOT), koja je kao koncesijska i istodobno vrlo složena varijanta financiranja projekata relativno novijega datuma, a uključuje privatizaciju infrastrukturnog projekta, povjerenog projektnoj kompaniji u statusu posebnog projektnog nositelja (Special Project Vehicle ‐ SPV).
58
2.3.3. Mogući poslovni modeli
Poslovnim modelom svaki mogući investitor provjerava izvodljivost poslovnih rješenja uz
zadana ograničenja; također, može se analizirati i distribucija ulaganja i koristi svih uključenih
sudionika, kako bi se anticipirale polazne pozicije, interesna struktura, pregovarački argumenti
te mogući ishod projekta u svim bitnim točkama njegova razvoja (ideacija, pregovori,
ugovaranje, izgradnja, izvedba s održavanjem). Osobito je takav pristup važan za tijela
državne vlasti koja tako mogu kvalitetnije inicirati procese u kojima se artikulira i partnerski
realizira javni ili zajednički interes.
Kako su mogući poslovni modeli bitno određeni obilježjima korisničke/potrošačke strukture,
njenim migracijskim procesima, razinom i tendencijama u kretanju maloprodajnih cijena,
realnom geodemografskom strukturom (koncentracija/disperzija populacije), a napose
dinamičnim i prevratničkim tehnološkim promjenama, operativnim poslovnim modelima nije
moguće pristupiti apstraktno, već poniranjem u puninu činjeničnog materijala, tehnoloških
obilježja procesa i opreme, strukture izvora financiranja, interesa uključenih sudionika,
modelima ugovaranja i sl. Kao donja točka nužnih zahtjeva postavlja se puna tehničko-
tehnološka struktura projekta, koju je potrebno finalizirati kako bi se pristupilo razradi
operativnog poslovnog modela, kao ključnog uporišta u razvoju investicijskog projekta. Slično
vrijedi i za detaljnu snimku geografskih obilježja prostora23. Kao dobar primjer načelno u tom
smislu može poslužiti poslovni model FTTH, prikazan slikom Slika 11, a kojim se obuhvaća
pristup svjetlovodnim vlaknom do korisnika24, te uzimaju u obzir geodemografske kategorije
naselja, potražnja za uslugama, agregacijska i jezgrena mreža te odgovarajući ekonomski
pokazatelji (CAPEX, OPEX, ukupni prihodi, neto sadašnja vrijednost i vrijeme povrata
investicije), sve u varijantama proračuna veličine investicija u FTTH mrežu, odnosno analize
isplativosti FTTH poslovnog modela u višegodišnjem razdoblju.
23 Na strukturu i efikasnost projekta bitno primjerice, utječu stupanj urbaniziranosti naselja, prevladavajući
oblik stanovanja (npr. u višestambenim zgradama ili u obiteljskim kućama), broj stanovnika u naselju, veličina – površina naselja.
24 Moguće je razviti pristup svjetlovodnim vlaknom do korisnika x (Fibre‐to‐the‐x – FTTx) s varijantama svjetlovodnog završetka do zgrade, izvoda, kuće, mrežnog čvora (Building, Curb, Home, Node – FTTB, FTTC, FTTH, FTTN).
59
Slika 11. Primjer strukture FTTH poslovnog modela (Izvor: (Lator d.o.o., 2010)
Složenost problema vidljiva je kad se uzme u obzir da se investicijskim ulaganjima mora
obuhvatiti određeni prostor unutar kojeg značajni dijelovi uopće ne moraju osiguravati povrat
ulaganja. Rješenje moguće amputacije takvih prostora međutim, uopće ne mora biti
prihvatljivo, što usložnjava traženje izvodljive i održive kombinacije.
Smisleno je generiranju poslovnog modela pristupiti logikom inkrementalne analize, tj.
inkrementalnih prihoda i troškova, pri čemu se relevantni troškovi prihodi i jedne alternative
uspoređuju s relevantnim troškovima/prihodima druge, a razlika se iskazuje relevantnim
troškovima/prihodima koji se nazivaju inkrementalnim (tehnički, zbroj su relevantnih
troškova/prihoda dviju alternativa). U tom je smislu važno u obzor uzeti i povijesne fiksne
troškove (tzv. sunk costs) i oportunitetne troškove. Kad se jednom identificiraju relevantni
troškovi i prihodi, nužno je razlučiti varijabilne i fiksne troškove, kao podlogu za donošenje
'informiranih' odluka.
Uzimanjem u obzir samo relevantnih dodatnih (inkrementalnih) troškova i dodatnih
(inkrementalnih) prihoda vezanih uz izgradnju, eksploataciju i ponudu usluga
analizirane/predložene širokopojasne (mmW backbone i PTM) infrastrukture, a na podlozi
postojećih i dodanih (unaprijeđenih i novih) usluga/servisa, može se doći do potrebne odluke.
U tom se kontekstu razmatra raspoloživa infrastruktura (npr. parična pristupna mreža,
korisnička oprema, prijenosni kapaciteti u agregacijskoj i jezgrenoj mreži) te nužnost njene
nadogradnje, ili potpune zamjene. Analiziraju se i prosječni prihodi po
korisnicima/segmentima korisnika, njihov povećani dio za postojeće korisnike temeljem
unaprijeđene usluge ili cijeli iznos za nove korisnike, odnosno korisnike s novim uslugama. Kao
atraktivne pojavljuju se primjerice, mogućnosti uvođenja IPTV standardne rezolucije (SD)
odnosno IPTV visoke rezolucije (HD), sve u kontekstu postojeće ili potencijalne korisničke
baze, te mogućih scenarija u rasponu od najnepovoljnijeg do najpovoljnijeg.
60
Osim komercijalnih sadržaja (priključci, multimedija) svakako treba analizirati i koristi koje
nastaju uključivanjem ruralnih i udaljenih područja, te nivelacijom ovog segmenta uvjeta
življenja, koji povećava atraktivnost spomenutih prostora te čak omogućava unapređivanje
postojećih te pokretanje pojedinih novih gospodarskih aktivnosti (npr. turističkih). Ovi
argumenti mogu biti toliko važni, da čak kao razvojni pretegnu pred striktno komercijalnim
kriterijima.
PREFERIRANI INVESTICIJSKI MODEL RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA
Ako su prepoznate moguće brojne i multiplikativne koristi razvoja širokopojasnog pristupa za
društveni i gospodarski život općine, te definirani odgovarajući strateški ciljevi, tad je nužno
uz odluku o gradnji takve infrastrukture, pristupiti i razradi pojedinačnih i kontinuiranih mjera
i aktivnosti sa svrhom ostvarivanja strateških ciljeva. Takva zadaća nije predmetom ovog
dokumenta, ali se u nastavku daje odgovarajući analitički prikaz primjene analize SWOT, kao
moguće podloge za izvođenje prethodnog zadatka.
Predlaže se da se pristupi razvoju integrirane širokopojasne mmW backbone i širokopojasne
PTM infrastrukture čija su obilježja dostatno iscrpno prikazana u točki '5.1.1. Širokopojasna
mmW backbone i širokopojasna infrastruktura' ovog dokumenta, kao i da se pristupi
kooperativnom (partnerskom) modelu njenog projektiranja, razvoja i korištenja.
Javno sufinanciranje troškova izgradnje širokopojasne mreže velikih brzina nameće se kao vrlo
zanimljiva opcija, jer se za razliku od nepovratnih sredstava, sredstva uložena kroz financijske
instrumente vraćaju tijelima javne vlasti koja ulažu takva sredstva, sukladno pravilima
državnih potpora (financijski instrumenti komplementarni su poticajima kroz nepovratna
sredstva). Pritom, na umu treba imati pravilo da jedinični troškovi izgradnje širokopojasnih
mreža nove generacije rastu sa smanjenjem gustoće naseljenosti, što pretpostavlja
implementaciju optimalne kombinacije tehnologija za različite geodemografske uvjete i
usložnjava financiranje, zbog intenzivnog smanjivanja komercijalnog potencijala ruralnih,
udaljenih i uopće, slabije naseljenih područja (već opisano u točki 2.3.2. Mogući investicijski
modeli).
Odabir kooperativnog modela razvoja širokopojasnog pristupa rezultira i sličnim investicijskim
modelima (prikazanim u točki 2.3.2. Mogući investicijski modeli), koji se predlažu za dublju
analizu i odabir pri implementaciji. Naime, ostvarivanje bilo kojeg od postavljenih ciljeva bit
će teško ostvarivo bez značajnog udjela države te lokalne i područne (regionalne) samouprave,
jer se ubikvitetna rješenja ravnomjernog pokrivanja čitavog općinskog prostora ne mogu
ostvariti pukom tržišnom logikom (zbog male, neujednačene i uopće, nedostatne potražnje).
Cijeli se odnos javnog i privatnog interesa danas bitno redefinira na podlozi iznimnog
tehnološkog razvoja i spremnosti poslovnog sektora da ulazi u aranžmane koji su u izračunima
za tehnologiju svjetlovoda i pridruženim poslovnim modelima bili neisplativi25.
25 Primjerice, izgradnja svjetlovodne mreže po kućnom priključku iznosi od 8.000 do 12.000 kuna u gradskim
područjima, odnosno od 15.000 do 18.000 kuna u ruralnim područjima, zbog visokih cijena građevinskih radova. U slučaju da već postoji izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, troškovi izgradnje svjetlovodne mreže iznose najmanje 3.000 kuna po kućnom priključku, što uključuje radove postavljanja svjetlovodnih niti.
61
2.3.4. Preferirani investicijski i poslovni model
Ako su prepoznate moguće brojne i multiplikativne koristi razvoja širokopojasnog pristupa za
društveni i gospodarski život grada općine, te definirani odgovarajući strateški ciljevi, tad je
nužno uz odluku o gradnji takve infrastrukture, pristupiti i razradi pojedinačnih i kontinuiranih
mjera i aktivnosti sa svrhom ostvarivanja strateških ciljeva. Takva zadaća nije predmetom
ovog dokumenta, ali se u nastavku daje odgovarajući analitički prikaz primjene analize SWOT,
kao moguće podloge za izvođenje prethodnog zadatka.
Predlaže se da se pristupi razvoju integrirane širokopojasne mmW backbone i širokopojasne
PTM infrastrukture čija su obilježja dostatno iscrpno prikazana u točki '5.1.1. Širokopojasna
mmW backbone i širokopojasna infrastruktura' ovog dokumenta, kao i da se pristupi
kooperativnom (partnerskom) modelu njenog projektiranja, razvoja i korištenja.
Javno sufinanciranje troškova izgradnje širokopojasne mreže velikih brzina nameće se kao vrlo
zanimljiva opcija, jer se za razliku od nepovratnih sredstava, sredstva uložena kroz financijske
instrumente vraćaju tijelima javne vlasti koja ulažu takva sredstva, sukladno pravilima
državnih potpora (financijski instrumenti komplementarni su poticajima kroz nepovratna
sredstva). Pritom, na umu treba imati pravilo da jedinični troškovi izgradnje širokopojasnih
mreža nove generacije rastu sa smanjenjem gustoće naseljenosti, što pretpostavlja
implementaciju optimalne kombinacije tehnologija za različite geodemografske uvjete i
usložnjava financiranje, zbog intenzivnog smanjivanja komercijalnog potencijala ruralnih,
udaljenih i uopće, slabije naseljenih područja.
Odabir kooperativnog modela razvoja širokopojasnog pristupa rezultira i sličnim investicijskim
modelima, prikazanim u točki '2.3.2. Mogući investicijski modeli', koji se predlažu za dublju
analizu i odabir pri implementaciji. Naime, ostvarivanje bilo kojeg od postavljenih ciljeva bit
će teško ostvarivo bez značajnog udjela države te lokalne i područne (regionalne) samouprave,
jer se ubikvitetna rješenja ravnomjernog pokrivanja čitavog gradskog općinskog prostora ne
mogu ostvariti pukom tržišnom logikom (zbog male, neujednačene i uopće, nedostatne
potražnje). Cijeli se odnos javnog i privatnog interesa danas bitno redefinira na podlozi
iznimnog tehnološkog razvoja i spremnosti poslovnog sektora da ulazi u aranžmane koji su u
izračunima za tehnologiju svjetlovoda i pridruženim poslovnim modelima bili neisplativi26.
Tablica 6. SWOT analiza kao podloga utvrđivanju popisa pojedinačnih i kontinuiranih mjera i aktivnosti sa svrhom
ostvarivanja strateških ciljeva
26 Primjerice, izgradnja svjetlovodne mreže po kućnom priključku iznosi od 8.000 do 12.000 kuna u gradskim
područjima, odnosno od 15.000 do 18.000 kuna u ruralnim područjima, zbog visokih cijena građevinskih radova. U slučaju da već postoji izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, troškovi izgradnje svjetlovodne mreže iznose najmanje 3.000 kuna po kućnom priključku, što uključuje radove postavljanja svjetlovodnih niti.
62
SNAGE SLABOSTI
- mogućnost zajedničkog korištenja elektroničke
komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (kabelska kanalizacija, antenski stupovi,
objekti i dr.)
- više od 95% pokrivenosti paričnom infrastrukturom, uključujući i ruralna područja, kao polazište za
implementaciju NGA FTTx rješenja temeljenih na
djelomičnom korištenju postojeće parične
infrastrukture (u slučajevima u kojima je to gospodarski najučinkovitije)
- licence-free rješenja pri primjeni širokopojasne
mmW backbone i širokopojasne WiFi infrastrukture kao i opcionalno, regulatorni okvir u sektoru
elektroničkih komunikacija kojim je definirana
gradnja FTTH svjetlovodnih pristupnih mreža
- znanje i iskustvo u implementaciji i razvoju bežične širokopojasne NGA infrastrukture
- mogućnost korištenja postojeće izgrađene
komunalne infrastrukture za razvoj širokopojasne NGA mreže
- nedostatna ulaganja u izgradnju mreža sljedeće
generacije
- nedostatna izgrađenost elektroničke komunikacijske infrastrukture sljedeće generacije
- mala dostupnost brzog interneta kućanstvima
- mali udio pretplatnika ultrabrzog pristupa
internetu - nedovoljna digitalna pismenost radno sposobnog
stanovništva
- nedostatna ponuda i ispodprosječno korištenje e-usluga
- slab investicijski potencijal alternativnih
operatora, što negativno utječe na infrastrukturno
natjecanje, uključujući i izgradnju novih NGA mreža - nestabilan pravni okvir, učestala promjena
poreznih propisa, te uvođenje i ukidanje naknada
operatorima pokretnih mreža što je rezultiralo smanjenjem investicijskog potencijala
- nepovoljne geodemografske karakteristike RH,
posebno disperzirana naseljenost na većem dijelu
zemljopisnog područja, rezultiraju visokim troškovima implementacije NGA mreža u tim
područjima
PRILIKE PRIJETNJE
- dostupnost širokopojasne mmW backbone i
širokopojasne WiFi infrastrukturne tehnologije za omogućavanje brzog širokopojasnog pristupa u
slabije naseljenim urbanim, ruralnim i teško
dostupnim područjima
- pravovremena implementacija EU direktive o mjerama za smanjenje troškova postavljanja
elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
- djelotvornija zajednička ulaganja (lokalne samouprave i operatora) kao i korištenje postojeće
elektroničke komunikacijske infrastrukture
- uvođenje novih e-sadržaja u obrazovanje,
zdravstvo i javnu upravu - razvoj komercijalnih rješenja na podlozi
unovčavanja WiFi-ja i poticanje inovativnih
poduzetnika na razvoj novih servisa i sadržaja - kontinuirani rast potražnje za uslugama koje se
temelje na širokopojasnom pristupu
- mogućnost iskorištavanja sredstava iz europskih i
strukturnih fondova, za sufinanciranje izgradnje NGA širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima
ne postoji tržišna isplativost izgradnje
- kontinuirani rast televizije utemeljene na internetskom protokolu (IPTV), što može biti dodatni
generator potražnje za NGA širokopojasnim
priključcima
- nastavak negativnih gospodarskih trendova
(smanjenje investicija, pad kupovne moći građana, pad prihoda operatora)
- pad prihoda i dobiti vodećih operatora na domaćem
tržištu elektroničkih komunikacija
- nedostatno razumijevanje, zainteresiranost i aktivnost lokalne i regionalne samouprave u odnosu
na koordinirano planiranje ulaganja u komunalnu
infrastrukturu prema načelu gradnje integrirane infrastrukture
- slaba apsorpcija sredstava fondova EU
- povećanje kibernetičkog kriminala i drugih
opasnosti vezanih uz sigurnost interneta - nedostatan udio javnih sredstava za sufinanciranje
projekata
- nedovoljna educiranost (su)vlasnika zgrada i predstavnika stanara u vezi uređivanja odnosa s
operatorima NGA mreža te odbijanje davanja
pristupa ili izvođenja instalacija unutar zgrada
63
64
2.3.5. Financijsko pokriće identificiranih izvora financiranja
Sufinanciranje razvoja širokopojasne infrastrukture bit će moguće iz fondova Europske unije,
te javnih sredstava na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Sufinanciranje iz EU fondova bit će moguće iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)
unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, u okviru Prioritetne osi 2. Korištenje
informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Investicijski prioritet 2a. Proširenje dostupnosti
širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija
i mreža za digitalno gospodarstvo ima za specifični cilj Razvoj infrastrukture širokopojasne
mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće
generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i
ekonomske dobrobiti.
Kroz ovaj investicijski prioritet podržat će se dvije akcije infrastrukturnih ulaganja:
1. Financiranje razvoja agregacijskih (backhaul) mreža sljedeće generacije i povezivanje
javnih ustanova na mreže sljedeće generacije, u NGN bijelim i sivim područjima (jedini
korisnik ove akcije će biti javno poduzeće Odašiljači i veze d.o.o.)
2. Financiranje razvoja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije
(NGA) u bijelim područjima pristupnih mreža sljedeće generacije – pristupne mreže se odnose
na dio mreže koji se proteže između krajnjih korisnika (kućanstava, tvrtki i javne ustanove) i
prvog koncentracijskog čvora mreže (posljednja milja) – korisnici ove potpore će biti tijela
lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima.
Unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, sufinanciranje izgradnje
širokopojasne infrastrukture će biti moguće i u okviru Prioritetne osi 3. Poslovna
konkurentnost. Investicijski prioritet 3a. Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući
ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem
poslovnih inkubatora sadrži Specifični cilj 3a2. Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj
poduzetništva unutar kojeg će biti moguće sufinancirati ulaganja za poboljšanje (obnovu)
postojeće / stvaranje nove poslovne infrastrukture, opreme i povezanih poslovnih usluga koje
se pružaju poduzetnicima, te razvoj osnovne poduzetničke infrastrukture (energija,
vodoopskrbe, odvodnje, prometa i veza) unutar postojećih poslovnih/poduzetničkih zona, gdje
je manjak takve infrastrukture prepreka razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Korisnici ove
potpore će biti: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mala i srednja poduzeća,
razvojne agencije i poduzetnički inkubatori. (Operativni program u okviru cilja investicija za
rast i zapošljavanje - Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., 2014)
Sufinanciranje izgradnje širokopojasne infrastrukture će biti moguće i iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u sklopu Programa ruralnog razvoja, unutar
mjere „Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“.
65
Sredstva iz oba fonda su nepovratna, s napomenom da udio sufinanciranja iz EFRR-a iznosi do
85% vrijednosti projekta, dok za EPFRR najveći udio sufinanciranja iznosi 2 milijuna € po
projektu.
Očekivani troškovi izgradnje širokopojasne infrastrukture u bijelim i sivim područjima, za
rasprostranjena tehnološka rješenja prikazani su u sljedećoj tablici. Podjela bijelih područja
na B1 i B2 područja temeljena je na broju stanovnika u naselju, te su B1 područja s manje od
50 stanovnika u naselju, a u B2 područja spadaju naselja s više od 50 stanovnika.
Tablica 7. Pregled jediničnih troškova širokopojasne infrastrukture. (Izvor: Prilagođeno iz (Lator d.o.o., 2012)
Skupina naselja
Investicijski trošak izgradnje pristupne mrežne infrastrukture (po kućanstvu)
Investicijski trošak izgradnje agregacijske infrastrukture (po naselju)
Udio potpora
Referentno tehnološko rješenje za pristupni dio mreže
Referentno tehnološko rješenje za agregacijski dio mreže
S 1.659 kn 0,80 mil. kn 91% Referentni trošak
izgradnje FTTC
mreže
uz izgradnju nadzemne
infrastrukture
za vođenje svjetlovodnih
kablova
Referentni trošak
izgradnje
agregacijske
veze sa svjetlovodnim
vlaknima uz
nadzemno vođenje
kablova
B1 2.776 kn 1,10 mil. kn 96% Referentni
trošak
izgradnje FTTC mreže
uz izgradnju
nadzemne infrastrukture
za vođenje
svjetlovodnih
kablova
Referentni
trošak
izgradnje agregacijske
veze sa
svjetlovodnim vlaknima uz
nadzemno
vođenje
kablova
B2 402.500 kn (po naselju) 100% Referentni trošak
izgradnje
pristupne
UMTS/HSPA bežične mreže
(bazne postaje)
Referentni trošak
uspostave
usmjerene
bežične veze prema jezgri
mreže
66
Troškovi prikazani u tablici predstavljaju najveće očekivane troškove. Udio potpora odnosi se
na minimalno potrebne potpore s obzirom na održivost poslovnih modela operatera kao
korisnika potpora.
2.3.6. Administrativne i proceduralne obveze
Za izgradnju kabelske kanalizacije i/ili nadzemne mreže, te lokalnih čvorova koji su nužni za
VDL ili GPON tehnologiju, potrebno je riješiti imovinske-pravne odnose na trasama mreža, te
ishoditi odgovarajuće dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje, što može biti izuzetno
dugotrajan postupak. Također, sami građevinski radovi potrebni za izgradnju infrastrukture
mogu biti dugotrajni.
Kombinacija mmW i PTM tehnologije može se smatrati naprednom bežičnom tehnologijom za
gradnju čije se infrastrukture donedavno bila potrebna značajna sredstva. Nedavnim razvojem
novih tehnoloških rješenja, omogućena je gradnja infrastrukture potrebne za mmW/PTM
tehnologiju po cijenama i do 50x nižim od dosadašnjih.
Za infrastrukturu koja je općenito potrebna za bežične mreže (kao što je ovdje razmatrana
mmW+PTM mreža), potrebno je jedino ishoditi tipske projekte, i to samo u slučajevima
gradnje novih antenskih stupova (što je rijetko potrebno) ili postavljanja antenskih stupova na
postojeće objekte. Kako se nužna infrastruktura gotovo u pravilu postavlja, nije potrebno ni
dodatno vrijeme za izvođenje građevinskih radova.
67
2.3.7. Očekivano vrijeme ishodovanja dozvola i odobrenja
Kako za infrastrukturu bežičnih mreža u pravilu nije potrebna gradnja novih objekata, nije
potrebno planirati vrijeme za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa niti za ishodovanje
građevinskih dozvola.
Za postavljanje opreme na postojeće građevine, potrebno je izraditi tipske projekte, za čiju je
izradu maksimalno potrebno 10 radnih dana po objektu. Osim tipskih dozvola, potrebno je
ishoditi dozvolu za mikrovalne veze od HAKOM-a, za što je maksimalno potrebno mjesec dana,
a dozvola se može ishoditi paralelno s obavljanjem ostalih radnji.
Dakle, za svaku pojedinu točku u backbone infrastrukturi potrebno je maksimalno mjesec dana
za ishodovanje svih potrebnih dozvola.
U slučaju potrebe gradnje novih antenskih stupova (što je vrlo rijetko, obzirom da se oprema
gotovo uvijek postavlja na već postojeće građevine), vrijeme potrebno za ishodovanje svih
dozvola maksimalno može iznositi tri mjeseca po lokaciji, obzirom da za gradnju antenskih
stupova nije potrebna lokacijska dozvola.
68
2.4. Analiza postojećeg stanja razvijenosti širokopojasnog pristupa
2.4.1. Stanje razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj
Prema nacrtu novog strateškog dokumenta (Vlada Republike Hrvatske, 2015), obilježja
dosadašnjeg razvoja mreža osnovnog širokopojasnog pristupa su:
kasni početak razvoja tržišta osnovnog širokopojasnog pristupa (2005. godine);
ispodprosječna gustoća priključaka širokopojasnog pristupa internetu27,
korištenje najrasprostranjenije mreže simetričnih bakrenih parica i DSL tehnologija za
ostvarenje osnovnog širokopojasnog pristupa za najveći dio populacije,
postojanje infrastrukturnog natjecanja u osnovnom širokopojasnom pristupu samo u
dijelovima najvećih urbanih sredina, zasnovanog najviše na kabelskoj infrastrukturi.
Krajem prvog tromjesečja 2015. godine broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu
putem nepokretne elektroničke komunikacijske mreže dosegnuo je 954.965 priključka (gustoća
22,29%). Istodobno, oko 70 posto stanovnika RH internetu pristupa putem pokretne mreže
zahvaljujući, između ostalog, porastu broja pametnih telefona među korisnicima. Od toga se
8,81% odnosi na korisnike koji internetu pristupaju putem podatkovnih kartica i M2M (eng.
machine to machine) korisnike. S obzirom na eksponencijalni rast korištenja pristupa internetu
putem pokretne mreže, kao i sve zahtjevnije potrebe korisnika za većim brzinama prijenosa
podataka, nove tehnologije poput LTE-a preduvjet su buduće umreženosti, a time i
zadovoljavajuće kakvoće u smislu brzine prijenosa podataka.
Ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa iznosi 1.332.486 (gustoća 31,10%). S obzirom
na kontinuirani rast broja priključaka, vjerojatno je da će do kraja 2015. broj priključaka
dosegnuti 1.000.000 u nepokretnoj mreži, odnosno 500.000 u pokretnoj mreži što predstavlja
ciljane vrijednosti definirane u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj
u razdoblju od 2012. do 2015. godine.
27 engl. broadband penetration rate, navedeni pokazatelj predstavlja udio širokopojasnih
priključaka u ukupnom broju stanovništva
69
Slika 12. Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj. Izvor: HAKOM
U Republici Hrvatskoj prevladava širokopojasni pristup internetu putem xDSL tehnologije koji
pruža većina operatora, ali da bi se omogućio značajan iskorak u dostupnosti širokopojasnog
interneta i pristupnim brzinama operatori će morati nastaviti ulaganja u NGA infrastrukturu
odnosno u četvrtu generaciju pokretnih mreža (LTE). Ulaganjem u tehnologiju podići će se
kvaliteta usluge i omogućit će se razvoj i korištenje novih usluga što će posredno doprinijeti
zadovoljstvu krajnjih korisnika.
Posebno zabrinjavajuće za Republiku Hrvatsku je što je prosječna cijena usluge širokopojasnog
pristupa internetu putem fiksnog priključka među najvišima u Europi, te iznosi 2,52%
prosječnog mjesečnog dohotka (jedine zemlje s još višom cijenom su Španjolska, Rumunjska i
Cipar). No, kad se dodatno usporedi kombinacija širokopojasnog pristupa internetu s drugim
uslugama (tzv. double play i triple play – kombinacije pristupa internetu s pristup IPTV-u i/ili
telefoniji), Hrvatska je najlošija u Europi. Prosječna cijena za navedene usluge u Europskoj
uniji iznosi 1,97% prosječnog dohotka, dok u Hrvatskoj ona iznosi čak 4,70% dohotka, što je
više nego dvostruko iznad europskog prosjeka. 28
28 Podaci preuzeti iz Broadband Internet Access Cost, European Commsion, 2015
70
2.4.2. Stanje razvoja širokopojasnog pristupa na prostoru Karlovačke županije
Sljedećom tablicom daje se pregled gradova i općina u Karlovačkoj županiji u kojima dijelom
ne postoji osnovna širokopojasna infrastruktura.
Tablica 8. Gradovi i općine u Karlovačkoj županiji u kojima dijelom ne postoji osnovna širokopojasna infrastruktura
Grad ili općina
Broj stanovnika bez pristupa osnovnoj širokopojasnoj infrastrukturi
Ukupno stanovnika
Udio stanovnika bez pristupa osnovnoj širokopojasnoj infrastrukturi
Karlovac 112 55.981 0,2%
Barilović 267 2.938 9,1%
Cetingrad 178 2.027 8,8%
Krnjak 355 2.019 17,6%
Slunj 442 5.019 8,8%
Vojnić 536 4.503 11,9%
Bosiljevo 9 1.289 0,7%
Netretić 89 2.860 3,1%
Ozalj 294 6.837 4,3%
Ribnik 4 477 0,8%
Josipdol 33 3.702 0,9%
Ogulin 42 13.910 0,3%
Plaški 31 2.076 1,5%
Rakovica 130 2.401 5,4%
Saborsko 18 645 2,8% Izvor: prema (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014)
Vidljivo je da 11,9% (536 od 4.503) stanovnika Općine Vojnić prema podacima iz 2014. godine
nema ni osnovni pristup širokopojasnom internetu.
Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa za Karlovačku županiju iskazuje se postotkom
kućanstava s ugovorenim nepokretnim širokopojasnim pristupom (brzine 2 Mbit/s i veće), a
daje se sljedećom slikom:
71
Slika 13. Postotak kućanstava na području Karlovačke županije s ugovorenim nepokretnim širokopojasnim pristupom
(brzine 2Mbit/s i veće). (Izvor: HAKOM, stanje u rujnu 2015. godine)
Vidimo da je tek 39% kućanstava ugovorilo nepokretni širokopojasni pristup internetu, a od
ugovorenih priključaka je tek 18% ugovorilo priključak brzinom od 10 ili više Mbit/s.
72
2.4.3. Stanje razvoja širokopojasnog pristupa na prostoru Općine Vojnić
Detaljniju je analizu moguće ostvariti prema raspoloživim podacima HAKOM-a, tabličnim
pregledom nedostupnosti širokopojasne infrastrukture temeljem trobojne kategorizacije
ciljanih područja primjene potpora.
Bijela područja obuhvaćaju područja u kojima nije dostupan širokopojasni pristup, odnosno u
kojima ne postoji adekvatna širokopojasna infrastruktura koja omogućuje minimalnu brzinu od
2 MBit/s, te nijedan operater ne planira izgradnju širokopojasne infrastrukture u iduće tri
godine. Siva područja odnose se na područja u kojima samo jedan operator nudi širokopojasne
usluge s minimalnom brzinom od 2 MBit/s, ili usluge nudi više operatora, ali uz nedostatnu
razinu tržišnog natjecanja, što za posljedicu ima neodgovarajuću ponudu širokopojasnih usluga
za krajnje korisnike, u pogledu kvalitete i cijena usluga. Uz navedeno, u sivim područjima
također nijedan operater ne planira izgradnju širokopojasnu mrežu u iduće tri godine. Crna
područja obuhvaćaju područja u kojima barem dva operatora nude širokopojasne usluge s
minimalnom brzinom od 2 MBit/s putem vlastite infrastrukture, uz zadovoljavajuću razinu
tržišnog natjecanja, odnosno kvalitete i cijene usluga za krajnje korisnike, ili će se ta usluga
pružati u iduće tri godine.
Kategorizacija boja područja može biti izvedena s obzirom na osnovni (tradicionalni)
širokopojasni pristup, odnosno NGA širokopojasni pristup. Državne potpore opravdane su u
bijelim i većim dijelom u sivim područjima, dok u crnim područjima većim dijelom nisu
opravdane. Važno je istaknuti da su u bijelim područjima potpore opravdane za gradnju i
pristupne i agregacijske mreže, dok su u sivim područjima potpore opravdane samo za pasivne
dijelove NGA širokopojasne infrastrukture.
Tablica 9. Općina Vojnić i naselja u sastavu općine u kojima dijelom ne postoji osnovna širokopojasna infrastruktura
(Izvor: (Lator d.o.o., 2012))
Naselje Broj stanovnika
Boja područja
Osnovni pristup NGA pristup
OPĆINA VOJNIĆ 4.503
Brdo Utinjsko 72 bijelo bijelo
Bukovica Utinjska 79 bijelo bijelo
Donja Brusovača 91 bijelo bijelo
Dunjak 41 bijelo bijelo
Džaperovac 13 bijelo bijelo
Gačeša Selo 45 bijelo bijelo
Gejkovac 150 bijelo bijelo
Gornja Brusovača 33 bijelo bijelo
Jagrovac 36 bijelo bijelo
73
Johovo 20 bijelo bijelo
Jurga 85 sivo bijelo
Kartalije 43 bijelo bijelo
Kestenovac 2 bijelo bijelo
Klokoč 62 bijelo bijelo
Klupica 10 bijelo bijelo
Ključar 81 bijelo bijelo
Knežević Kosa 117 sivo bijelo
Kokirevo 42 bijelo bijelo
Kolarić 183 bijelo bijelo
Krivaja Vojnićka 21 sivo bijelo
Krstinja 76 bijelo bijelo
Kupljensko 312 bijelo bijelo
Kusaja 46 bijelo bijelo
Lipovac Krstinjski 7 bijelo bijelo
Lisine 11 bijelo bijelo
Loskunja 54 bijelo bijelo
Malešević Selo 44 bijelo bijelo
Mandić Selo 66 bijelo bijelo
Međeđak Utinjski 63 bijelo bijelo
Miholjsko 82 bijelo bijelo
Mracelj 92 bijelo bijelo
Mračaj Krstinjski 7 bijelo bijelo
Petrova Poljana 9 bijelo bijelo
Podsedlo 75 bijelo bijelo
Prisjeka 25 bijelo bijelo
Radmanovac 31 bijelo bijelo
Radonja 104 sivo bijelo
Rajić Brdo 28 bijelo bijelo
Selakova Poljana - bijelo bijelo
Svinica Krstinjska 209 bijelo bijelo
Široka Rijeka 146 bijelo bijelo
Štakorovica 23 bijelo bijelo
Utinja Vrelo 17 bijelo bijelo
Vojišnica 405 bijelo bijelo
Vojnić 1.213 sivo bijelo
Živković Kosa 119 bijelo bijelo
74
Prema gore navedenim podacima, vidljivo je da cijelo područje općine Vojnić nema NGA
pristup internetu.
Slika 14. Postotak kućanstava na području općine Vojnić s ugovorenim nepokretnim širokopojasnim pristupom (brzine
2Mbit/s i veće). (Izvor: HAKOM, stanje u rujnu 2015. godine)
Prema podacima HAKOM-a iz rujna 2015. godine, tek 12,7% kućanstava na području Općine
Vojnić koristi nepokretni širokopojasni pristup internetu. Od navedenog, 7,0% kućanstava
koristi pristup brzine 2-4 MBit/s, 4,0% koristi brzinu 4-10 Mbit/s, dok tek 1,8% kućanstava
koristi širokopojasni pristup brzine iznad 10 Mbit/s. Unatoč tome što su u manjem dijelu
općine Vojnić dostupne i veće brzine pristupa internetu, vrlo je malo aktivnih priključaka s
brzinom većom od 10 MBit/s (tek 29 kućanstava)
Prikaz dostupnosti širokopojasnog interneta pak pokazuje da je na području općine Vojnić
većinom dostupan pristup internetu brzinama do 30 Mbit/s, na znatno manjem području je
dostupna brzina između 30 i 100 Mbit/s, dok je pristup internetu brzinama od 100 i više Mbit/s
dostupan tek u dva naselja.
Slika 15. Prikaz dostupnosti širokopojasnog interneta na području Općine Vojnić (Izvor: HAKOM, stanje u rujnu 2015.)
Nadalje, sva telekomunikacijska širokopojasna infrastruktura na području Općine je u
vlasništvu jednog operatera, što narušava tržišno natjecanje. Za pretpostaviti je da zbog
relativno malog broja stanovnika i velike raspršenosti naselja, operateri neće ulagati u NGA
mreže na području Općine Vojnić, zbog male isplativosti ulaganja.
75
3. Identifikacija projekta
3.1. Što je projekt?
Projekt „Dovođenje širokopojasnog superbrzog pristupa internetu s podržanom brzinom od 1
Gbit/s na područje Općine Vojnić“ će unaprijediti održiv socioekonomski rast i razvoj općine
Vojnić poboljšanjem dostupnosti i pristupanja širokopojasnim uslugama.
Projekt obuhvaća:
povećanje područja pokrivenosti pristupom širokopojasnoj infrastrukturi tamo gdje ista trenutno nije dostupna,
poboljšanje kvalitete pristupa širokopojasnoj infrastrukturi omogućavanjem superbrzog
pristupa internetu na područjima gdje trenutne brzine pristupa internetu nisu
adekvatne, i
spajanje javnih korisnika u zajedničku intranet mrežu
Projektom je obuhvaćeno cijelo teritorijalno područje općine Vojnić. Područje će biti
pokriveno mmw backbone + PTM tehnologijom, u nekoliko faza širenja.
Korisnici projekta su stanovnici, gospodarski subjekti i javni korisnici na cijelom području
općine Vojnić.
76
3.2. Indirektni i mrežni efekti projekta
Općina Vojnić na tragu implementacije svoje moguće razvojne strategije definirat će i
odgovarajuće ciljeve (razvoja malog i srednjeg poduzetništva, razvoja društvene i komunalne
infrastrukture, očuvanja prirodne i kulturne baštine), sa izvedenim prvenstvima. Suglasno
suvremenim spoznajama o razvojnom potencijalu digitalne ekonomije, može se konstatirati da
se svi tako postavljeni ciljevi i prvenstva mogu multiplicirati, broj radnih mjesta uvećati a
atraktivnost prostora i poslovnih mogućnosti uvećati, pristupi li se razvoju širokopojasnog
pristupa na području Općine Vojnić. U tu je svrhu potrebno definirati i odgovarajuće ciljeve
razvoja širokopojasnog pristupa:
strateški je cilj razvoj infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu,
brzinama većim od 30 Mbit/s, a raspoloživa tehnološka rješenja omogućavaju iskorak
prema ultrabrzom pristupu (100 Mbit/s ili više) kao primarnom cilju, udovoljavajući i
zahtjevima visoke propusnosti (high throughput) super brzog interneta i mrežnog
ubikviteta;
u razvoj širokopojasnog pristupa primijenit će se tri osnovna načela, tj. (i.) načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, (ii.) načelo neutralnosti mreže i (iii.) načelo
uključivanja širokopojasnog pristupa internetu;
teži se ravnomjernom razvoju ukupnog općinskog područja, osiguravanjem potpunog
obuhvata stanovništva definiranom dinamikom i redoslijedom;
težište razvoja jest na korisnicima, tj. svim građanima i gospodarskim subjekata kojima
se želi omogućiti širokopojasni pristup u poslovanju i svakodnevnom životu, neovisno o
njihovoj lokaciji, stupnju obrazovanja, dobi ili interesima, što podrazumijeva veću
gustoću širokopojasnih priključaka, raspoloživost, dostatne brzine i pristupačne cijene
(i to na donjoj razini vrijednosti definiranih tablicom 2);
osobita se pozornost treba usmjeriti na središta gdje se okuplja veći broj ljudi (kao ključna ciljna skupina korisnika širokopojasnih usluga): odgojne i obrazovne ustanove
(škole, vrtići i knjižnice), tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, zdravstvene ustanove, ustanove u kulturi, itd.;
razvojem širokopojasnog pristupa obuhvaćaju se i korisnici iz ruralnih područja (kao
značajna ciljna skupina) koji su upoznati s mogućnostima korištenja usluga
informacijskog društva, čime se pridonosi ravnomjernom razvoju lokalne zajednice i
smanjivanju digitalnog jaza (što kao bitan razvojni cilj i vrijednost zagovaraju i LAG-
ovi);
uporabom širokopojasnog pristupa povećava se dostupnost javnih usluga najširem krugu stanovništva i to osobito mladima, starijim osobama i osobama s posebnim potrebama,
neovisno o njihovoj lokaciji, stupnju obrazovanja, dobi ili interesima, što
podrazumijeva veću gustoću priključaka širokopojasnog pristupa, raspoloživost,
dostatne brzine, pristupačne cijene i dostatnu količinu sadržaja na hrvatskom jeziku;
povezivanjem javnih ustanova u jednu zajedničku mrežu, tzv. intranet omogućuje se
znatna ušteda resursa (vremenskih i financijskih) te se doprinosi njihovoj
transparentnosti;
77
preuzimanjem odgovornosti za vlastiti razvoj širokopojasnog pristupa, osobito u modelu
preferiranog partnerstva s privatnim sektorom, otvara se prostor odabira i izbora
pouzdanog strateškog partnera koji će u uvjetima upitne izravne komercijalne
isplativosti projekta osigurati povoljan i održiv razvoj širokopojasne infrastrukture.
78
4. Analiza izvedivosti i opcija
4.1. Što su alternative
Projekt ima sljedeće mjerljive krajnje rezultate:
Omogućavanje superbrzog širokopojasnog pristupa internetu za 1.370 korisnika s
područja Općine Vojnić
Povećanje u postocima pokrivenosti
Usporedba s ciljevima digitalne agende
a/ BAU – nema promjena
Ukoliko se projekt ne provede, malo je vjerojatno da će privatna poduzeća (teleoperateri)
investirati u gradnju ili obnovu infrastrukture koja bi omogućila superbrzi širokopojasni pristup
internetu za područje Općine Vojnić, pošto je većina područja kategorizirana kao područje u
kojem ne postoji dovoljna komercijalna isplativost ulagana u širokopojasne mreže.
Takav ishod nije u skladu niti s Digitalnom agendom niti s nacionalnim Strategijom razvoja
širokopojasnog pristupa, te ga smatramo neprihvatljivim. Neprovođenjem projekta došlo bi do
povećanja digitalnog jaza koji bi rezultirao digitalnom odsječenošću stanovnika općine Vojnić,
te negativnim efektima na lokalne poduzetnike.
b/ Učinci minimalno (Do minimum)
Kako bi se postigli minimalni učinci u skladu s Digitalnom agendom i Nacionalnom strategijom
razvoja širokopojasnog pristupa, moguće je izgraditi agregacijsku backbone te backhaul mrežu
za naselje Vojnić u prvoj fazi realizacije projekta. U drugoj fazi bi se gradila backbone i
backhaul infrastruktura za širokopojasni pristup internetu u još 18 naselja. Za kriterij odabira
uzeta su naselja koja imaju više od 70 stanovnika, a to su: Brdo Utinjsko, Bukovica Utinjska,
Donja Brusovača, Gejkovac, Jurga, Ključar, Knežević Kosa, Kolarić, Krstinja, Kupljensko,
Miholjsko, Mracelj, Podsedlo, Radonja, Svinica Krstinjska, Široka Rijeka, Vojišnica, i Živković
Kosa. Odabirom ovih naselja superbrzi širokopojasni pristup internetu bi bio omogućen za
sveukupno 2.582 stanovnika, što zajedno s naseljem Vojnić čini 79,82% sveukupnog
stanovništva Općine Vojnić. Iako bi za ovaj udio stanovništva bio omogućen superbrzi pristup
internetu u skladu s ciljevima Digitalne agende, u manjim naseljima ne bi bio omogućen
kvalitetni pristup širokopojasnom internetu, te bi došlo do povećanja digitalnog jaza upravo za
izrazito ruralna područja u kojima je i inače širokopojasna infrastruktura nedostupna ili
neadekvatna.
c/ Učini nešto drugo (Do something else)
Kao opcija pojavljuje se odabir neke druge tehnologije koja omogućava širokopojasni superbrzi
pristup internetu. Takva investicija bi zahtijevala znatno dulji vremenski period provedbe zbog
79
kompleksnih imovinsko-pravnih odnosa, te provođenja građevinskih radova za postavljanje DTK
mreže. UZ to, druge tehnologije zahtijevaju znatno veća financijska ulaganja.
80
4.2. Analiza izvedivosti
4.2.1. Analiza potražnje (sadašnja i planirana)
Korisnici širokopojasne mreže dijele se u tri osnovne kategorije: privatni korisnici, gospodarski
subjekti i javni korisnici (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014). Na području
općine Vojnić, prema Popisu stanovništva iz 2011. bilo je 1.620 kućanstava, s ukupno 4.764
stanovnika. 2011. godine 22% kućanstava na području općine je posjedovalo osobno računalo,
što je znatno manje od tadašnjeg regionalnog (46%) i nacionalnog (55%) prosjeka. Slično je i s
brojem kućanstava koje se koristilo internetom putem nepokretnog priključka, gdje je općinski
prosjek iznosio 17%, što je također bilo znatno manje od regionalnog (41%) i nacionalnog (51%)
prosjeka. Prema istom popisu, 29% stanovnika općine starijih od 10 godina, znalo se koristiti
internetom, što je također niži prosjek od regionalnog (49%) i nacionalnog (57%) prosjeka.
Slika 16. Korištenje informatičkih tehnologija u 2011. godini. Podaci su izraženi u postocima.
Nužno je napomenuti kako se prosječan broj kućanstava koja imaju osobno računalo na
nacionalnoj razini povećao, te u 2014. godini iznosi 65%. Broj kućanstava koji imaju fiksni
priključak za pristup širokopojasnom internetu također se povećao na 68% na nacionalnoj
razini, dok je na regionalnoj razini u 2014. godini iznosio 47%29. Prema podacima HAKOM-a, u
rujnu 2015. godine je 13% kućanstava na području općine Vojnić imalo pristup internetu
brzinom od 2Mbit/s ili veće. Ako usporedimo taj podatak s podatkom o 17% kućanstava s
pristupom internetu u 2011., možemo pretpostaviti da se broj priključaka smanjio (što nije
sukladno regionalnoj i nacionalnoj tendenciji rasta), no da preostali broj kućanstava ima
29 Izvori: Statističke informacije 2015., Državni zavod za statistiku; web stranica HAKOM‐a
22% 17% 29%46% 41% 49%55% 51% 57%0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Posjedovanje osobnog računala Pristup internetu Korištenje internetom
Korištenje IKT tehnologija 2011.
Općina Vojnić Karlovačka županija Republika Hrvatska
81
pristup internetu brzinama ispod 2Mbit/s, koje se po novijoj metodologiji ne smatraju
širokopojasnim priključcima.
Za pretpostaviti je da je nedostatak priključaka uvjetovan i lošom postojećom širokopojasnom
infrastrukturom. Za predviđanje finalnog broja korisnika, zasigurno možemo pretpostaviti da
će broj priključaka već u 2020. godini dostići nacionalni prosjek iz 2014. godine, koji iznosi
68%. Na temelju tih pretpostavki, možemo zaključiti da bi u 2020. na području Općine Vojnić
bilo oko 1.100 priključaka privatnih korisnika na širokopojasnu mrežu. Do 2036. godine (kao
zadnje godine za koju provodimo analizu), uz pretpostavku da će broj stanovnika i kućanstava
na području Općine Vojnić stagnirati, možemo očekivati 1.500 kućanstava koji će biti
priključeni na superbrzu širokopojasnu mrežu (što je 93% kućanstava).
Gospodarski subjekti – na području Općine Vojnić su u 2014. godini bila 142 aktivna
gospodarska subjekta. Sukladno ONP-u, mogli bi pretpostaviti da će svi gospodarski subjekti u
periodu do 2020. biti korisnici pristupa širokopojasnom internetu, prvenstveno zbog lakšeg
poslovanja povezanog s e-uslugama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je već u
2014. godini 96% poduzeća u Hrvatskoj koristilo pristup internetu. Broj poslovnih subjekata na
nacionalnoj i regionalnoj razini u stalnom je porastu od 2011. godine, te pretpostavljamo da će
se taj trend odraziti i na lokalnu razinu. Uz pretpostavku da se svake godine broj gospodarskih
subjekata poveća za 5% u odnosu na prethodnu godinu, već u 2020. godini bi u općini Vojnić
bilo 190 aktivnih gospodarskih subjekata. Uzimajući u obzir moguće nepovoljne utjecaje,
možemo zaključiti da bi na području općine u 2020. godini 170 priključaka gospodarskih
subjekata na širokopojasnu mrežu. Također treba uzeti u obzir da će gospodarskim subjektima
vjerojatno biti potrebni veći kapaciteti širokopojasnog pristupa u odnosu na privatne korisnike.
Uz pretpostavku porasta broja poduzetnika za 2,5% od 2020. do 2036. godine, u 2036. godini na
području općine bi bila 282 aktivna gospodarska subjekta. Uzimajući u obzir moguće negativne
trendove, možemo pretpostaviti da bi u 2036. godini 250 gospodarskih subjekata posjedovalo
priključak na superbrzi širokopojasni Internet.
Javni korisnici su svi korisnici unutar sustava javne uprave i pratećih javnih usluga. Trenutno
na području općine Vojnić djeluju sljedeći javni korisnici: Općina Vojnić; Ministarstvo financija
– porezna uprava, Ispostava Vojnić; Centar za socijalnu skrb Karlovac – Ispostava Vojnić;
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Ispostava u Vojniću; Područni ured za katastar
Karlovac – Ispostava Vojnić, Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji – Ispostava Vojnić,
Knjižnica i čitaonica Vojnić, Dječji vrtić Vojnić, Osnovna škola Vojnić, Dobrovoljno vatrogasno
društvo Vojnić, Vojnić-Krnjak Komunalac d.o.o., Dom kulture „Petar Svačić“, Dom zdravlja
Vojnić, Turistički centar Muljava, Policijska postaja Vojnić, Hrvatska pošta – poštanski ured
Vojnić, te Stanica za tehnički pregled Vojnić. U budućem razdoblju planira se otvaranje ureda
Turističke zajednice Vojnić u zasebnom objektu, te gradnja sportsko-rekreativnog centra.
Dakle, trenutno možemo previdjeti da će samo do 2020. biti minimalno 20 javnih korisnika
širokopojasne mreže. Za javne korisnike potrebno je predvidjeti znatno veći kapacitet
širokopojasnog pristupa u odnosu na privatne korisnike, pogotovo u kontekstu daljnjeg razvoja
usluga e-uprave, ali i samog tehnološkog razvoja. Kako se usluge e-uprave rapidno razvijaju,
pretpostavljamo da se broj novih javnih korisnika neće povećati, ali će doći do povećanja
zahtjeva za većim kapacitetom širokopojasnog pristupa.
82
4.2.2. Plan realizacije projekta
Projekt će se realizirati u sljedećim fazama:
1. Gradnja infrastrukture u administrativnom centru Općine Vojnić i poslovnim zonama
a) Gradnja agregacijske i pristupne širokopojasne bežične mrežne infrastrukture za
naselje Vojnić, poslovne zone Kolarić, Kupljensko, Kokirevo, te Turistički centar
Muljava
b) Postavljanje pristupnih točaka za krajnje korisnike unutar naselja Vojnić,
poslovne zone Kolarić, Kupljensko, Kokirevo i Turistički centar Muljava
c) Spajanje javnih ustanova u jednu zajedničku mrežu, tzv. intranet
2. Gradnja infrastrukture u većim naseljima
a) Gradnja agregacijske i pristupne širokopojasne bežične mrežne infrastrukture za
naselja s više od 70 stanovnika, koja nisu pokrivena agregacijskom i pristupnom
mrežom u prvoj fazi projekta (Brdo Utinjsko, Bukovica Utinjska, Donja
Brusovača, Gejkovac, Jurga, Ključar, Knežević Kosa, Kolarić, Krstinja,
Kupljensko, Miholjsko, Mracelj, Podsedlo, Radonja, Svinica Krstinjska, Široka
Rijeka, Vojišnica, i Živković Kosa)
b) Postavljanje pristupnih točaka za krajnje korisnike u naseljima Brdo Utinjsko,
Bukovica Utinjska, Donja Brusovača, Gejkovac, Jurga, Ključar, Knežević Kosa,
Kokirevo, Kolarić, Krstinja, Kupljensko, Miholjsko, Mracelj, Podsedlo, Radonja,
Svinica Krstinjska, Široka Rijeka, Vojišnica, i Živković Kosa
3. Gradnja infrastrukture u naseljima srednje veličine
a) Gradnja agregacijske i pristupne širokopojasne bežične mrežne infrastrukture za
naselja s više od 30 stanovnika (Dunjak, Gačeša Selo, Gornja Brusovača,
Jagrovac, Johovo, Kartalije, Klokoč, Kokirevo, Kusaja, Loskunja, Malešević Selo,
Mandić Selo, Međeđak Utinjski, Radmanovac)
b) Postavljanje pristupnih točaka za krajnje korisnike u naselja Dunjak, Gačeša
Selo, Gornja Brusovača, Jagrovac, Johovo, Kartalije, Klokoč, Kusaja, Loskunja,
Malešević Selo, Mandić Selo, Međeđak Utinjski, Radmanovac
4. Gradnja infrastrukture u malim naseljima
a) Gradnja agregacijske i pristupne mreže za preostalih 11 naselja na području
općine Vojnić (Džaperovac, Kestenovac, Klupica, Krivaja Vojnićka, Lisine,
Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Prisjeka, Rajić Brdo, Štakorovica, Utinja
Vrelo)
b) Postavljanje pristupnih točaka za krajnje korisnike u naseljima Džaperovac,
Kestenovac, Klupica, Krivaja Vojnićka, Lisine, Mračaj Krstinjski, Petrova
Poljana, Prisjeka, Rajić Brdo, Štakorovica, Utinja Vrelo
83
Tablica 10. Prikaz broja i udjela stanovnika općine Vojnić po fazama realizacije projekta
Faza realizacije projekta
Broj stanovnika s pristupom
širokopojasnom internetu
Udio stanovnika s pristupom
širokopojasnom internetu
Kumulativni broj stanovnika s pristupom
širokopojasnom internetu
Kumulativni udio stanovnika s pristupom
širokopojasnom internetu
1 1.221 25,63% 1.221 25,63%
2 2.701 56,70% 3.922 82,33%
3 655 13,75% 4.577 96,08%
4 187 3,92% 4.764 100,00%
UKUPNO 4.764 100% 4.764 100%
Važno je napomenuti da je plan realizacije projekta moguće mijenjati, ovisno o potrebama na
terenu. Finalna dinamika provedbe projekta utvrdit će se tijekom izrade projektne
dokumentacije.
Gradnja agregacijske i pristupne mreže ne zahtijeva ishodovanje posebnih dozvola. U slučaju
postavljanja opreme na postojeće objekte, potrebno je izraditi samo tipske projekte. U slučaju
potrebe postavljanja novih antenskih stupova, također nije potrebno ishodovanje posebnih
dozvola, ali je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose.
Uz pretpostavku brzog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, cjelokupnu projektnu
dokumentaciju za svaku pojedinu fazu realizacije projekta moguće je izraditi u roku od dva
mjeseca.
Sama gradnja mrežne infrastrukture, postavljanje i puštanje u pogon mrežne opreme za svaku
pojedinu fazu projekta u prosjeku će trajati od 4 do 6 tjedana.
Postavljanje pristupnih točaka za krajnje korisnike u svakoj fazi projekta u prosjeku traje 1-2
tjedna, s time da se može odvijati paralelno s postavljanjem mrežne opreme.
84
4.2.3. Kadrovi
Općina Vojnić je naručitelj ovog projektnog prijedloga. Za samu provedbu projekta bit će
zadužen izvođač odabran putem postupka javne nabave. Pod pretpostavkom da će se gradnja
širokopojasne bežične mrežne infrastrukture realizirati putem privatnog DBO modela, neće biti
potrebno angažirati dodatne zaposlenike u Općini Vojnić. Ljudski resursi od strane naručitelja
bit će potrebni samo kod definiranja lokacija opreme, u fazi izrade projektne dokumentacije.
U tijeku postavljanja i puštanja u pogon mrežne bežične infrastrukture, neće biti potrebni
dodatni ljudski resursi, osim od strane izvođača radova.
85
4.2.4. Obim projekta
a) Lokacija
Sve projektne aktivnosti provodit će se na području Općine Vojnić. Točnije zemljopisne zone
obuhvata razdijeljene po fazama provedbe projekta bit će definirane tijekom izrade projektne
dokumentacije.
b) Materijalni ulazi
Za izgradnju bežične mrežne infrastrukture koristit će se standardna oprema navedena u
tehničkoj specifikaciji, koju je također potrebno detaljnije specificirati u samoj projektnoj
dokumentaciji.
c) Vremenski plan s implementacijom
Vremenski plan izrađen je s pretpostavkom da provedba projekta počinje u ožujku 2016.
godine. Za provedbu sve četiri faze projekta potrebno je 15 mjeseci, te bi projekt u potpunosti
bio završen u lipnju 2017. godine.
d) Faze širenja
Ovim projektom trenutno nije definirano budeće širenje, iako je projekt moguće nadograđivati
i proširivati ukoliko se za to ukaže potreba (npr. zbog otvaranja novih poslovnih ili
poduzetničkih zona).
86
4.2.5. Utjecaj na okoliš
Projekt izgradnje agregacijske i pristupne bežične mrežne infrastrukture neće imati štetnih
utjecaja na okoliš pošto je previđeno da se većina opreme postavlja na postojeće objekte. U
slučaju gradnje novih antenskih stupova predviđene su adekvatne mjere uređenja i zaštite
okoliša. Oprema koja se postavlja koristi električnu energiju, te ima izuzetno nisku potrošnju
energiju. Oprema ne onečišćuje zrak ni na koji način, te ne prouzročuje zagađenje bukom.
Uređaji koji će biti postavljeni su uređaji za usmjerene nepokretne mikrovalne veze, te se
sukladno (Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja, 2014) ne smatraju
visokofrekvencijskim izvorom elektromagnetskog polja i nemaju negativnih utjecaja na okoliš.
Zahvati u toku implementacije ovog projekta nisu na popisu priloga I., II. I III. Uredbe o
procjenu utjecaja zahvata na okoliš. (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, 2014)
87
4.3. Izbor opcije
U odnosu na opcije učiniti minimalno ili učiniti nešto drugo, kompletna investicija uključuje
izgradnju cjelokupne infrastrukture u 4 faze unutar obuhvaćenog područja, teritorija Općine
Vojnić.
Ovaj dokument će promatrati kompletnu investiciju te predložiti odgovarajuću dinamiku
investicije.
88
5. Tehnološke varijante i plan proizvodnje
5.1. Opis značajnih tehnoloških varijanti
Osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se ADSL (ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS
2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže te pristup putem satelita (Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture, 2014). NGA mrežama se mogu smatrati FTTx (FTTH i FTTC) mreže,
napredne kabelske mreže (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom), te određene napredne bežične
mreže 30 . Kao osnovne kriterije za odabir preferirane tehnologije širokopojasnog pristupa,
odabrali smo cijenu ulaganja u infrastrukturu, brzinu realizacije, te buduće zahtjeve (u smislu
minimalnih investicija u slučaju povećane potražnje za kapacitetom prijenosa ili većeg broja
priključaka od očekivanog). Kako i ulaganje u tehnologiju bilo dugoročno, u obzir su uzete samo
tehnologije koje omogućuju NGA širokopojasni pristup. U analizu nije uzet u obzir kabelski
pristup (DOCSIS, HFC) pošto je za isplativost izgradnje potrebno minimalno 100 priključaka,
čime se ne bi zadovoljio uvjet pokrivenosti za veliku većinu naselja u Općini Vojnić
(podsjetimo, čak 33 naselja na području općine imaju manje od 100 stanovnika). Iz analize je
izostavljen i LTE (4G) pristup, pošto samo u teoriji omogućuje brzi širokopojasni pristup
(prosječna brzina po baznoj stanici u dolaznom smjeru je 100 Mbit/s koja se dijeli po broju
korisnika, te priključkom od samo 10 korisnika uvjet brzog pristupa internetu više nije
zadovoljen).
Tablica 11. Usporedba osnovnih tehnoloških opcija izgradnje širokopojasne infrastrukture
Tehnologija
Cijena
izgradnje
po
priključku
Cijena
izgradnje
po naselju
Vrijeme
potrebno
za
realizaciju
Prosječna
brzina u
dolaznom
smjeru
Prosječna
brzina u
odlaznom
smjeru
Kategorija
brzina
pristupa
VDSL
(FTTC) 200-500€
100.000-150.000€
Godine 40-80 Mbit/s
16-40 Mbit/s
Brzi
GPON
(FTTH
P2MP)1
500-1.300€ 150.000-350.000€
Godine 36-230 Mbit/s
18-115 Mbit/s
Brzi
FTTH P2P 600-1.500€ 200.000-400.000€
Godine 925 Mbit/s 925 Mbit/s Ultrabrzi
mmW +
PTm2 20-50€
15.000-50.000€
Mjeseci 500 MBit/s 500 Mbit/s Ultrabrzi
1 S pretpostavkom da brzinu dijeli minimalno 10, a maksimalno 64 korisnika 2 S pretpostavkom da brzinu po pojedinom čvoru dijeli minimalno 10, a maksimalno 64 korisnika
VDSL tehnologija se oslanja na infrastrukturu svjetlovodnih vlakana do agregacijske mreže, te
tehnologiju bakrenih parica u završnom segmentu (postojeće telefonske linije). Problem je što
se brzi pristup internetu može postići tek kod krajnjih korisnika koji su udaljeni do 1km od 30 Okvirni nacionalni progiram
89
pristupnih čvorova, koji se u prosjeku u Hrvatskoj nalaze u rasponu od 2-3km, te bi bilo
potrebno izgraditi nove pristupne čvorove. Nadalje, postojeća infrastruktura je u lošem stanju i
vjerojatno bi bila potrebna i nadogradnja postojeće: kabelske kanalizacije i nadzemne mreže
kako bi ona podržavala VDSL tehnologiju. Prema dostupnim podacima, na području Općine
Vojnić je VDSL trenutno dostupan samo u naseljima Mracelj, Štakorovica i Vojnić. Također, sva
postojeća kabelska kanalizacija i nadzemna infrastruktura su u vlasništvu Hrvatskog telekoma.
Uz pretpostavku pristupa HT-ovoj infrastrukturi koja ne bi zahtijevala dodatna ulaganja, VDSL
tehnologija bi omogućila brzi pristup širokopojasnom internetu za područja radijusa do 1km.
GPON (FTTH P2MP) i FTTH P2P tehnologija se naslanja na infrastrukturu svjetlovodnih vlakana
koja trenutno ne postoji na području općine Vojnić, te bi zahtijevala izgradnju kompletne
infrastrukture. Uz to, tehnologije koje zahtijevaju svjetlovodnu infrastrukturu zahtijevaju
najveća ulaganja (gledano ili po korisniku ili po naselju) u infrastrukturu, no stoga omogućuju
ultrabrzi pristup širokopojasnom internetu.
Za izgradnju kabelske kanalizacije i/ili nadzemne mreže, te lokalnih čvorova koji su nužni za
VDSL ili GPON tehnologiju, potrebno je riješiti imovinske-pravne odnose na trasama mreža, te
ishoditi odgovarajuće dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje, što može biti izuzetno
dugotrajan postupak. Također, sami građevinski radovi potrebni za izgradnju infrastrukture
mogu biti dugotrajni.
Kombinacija mmW i PTM tehnologije može se smatrati naprednom bežičnom tehnologijom za
gradnju čije se infrastrukture donedavno bila potrebna značajna sredstva. Nedavnim razvojem
novih tehnoloških rješenja, omogućena je gradnja infrastrukture potrebne za širokopojasni
pristup po cijenama i do 50x nižim od dosadašnjih.
Za infrastrukturu koja je općenito potrebna za bežične mreže (kao što je ovdje razmatrana
mmW+PTM mreža), potrebno je jedino ishoditi tipske projekte, i to samo u slučajevima gradnje
novih antenskih stupova (što je rijetko potrebno) ili postavljanja antenskih stupova na
postojeće objekte. Kako se nužna infrastruktura gotovo u pravilu postavlja, nije potrebno ni
dodatno vrijeme za izvođenje građevinskih radova.
Od navedenih tehnologija, jedino FTTH P2P i mmw+PTM omogućuju ultrabrzi pristup internetu
što je bitno za dugoročnu opravdanost investicije. Kako bi se ostvario cilj iz Digitalne agende
prema kojem minimalno 50% kućanstava ima pristup ultrabrzom internetu do 2020. godine,
preporučujemo da se, gdje god je to moguće, razmatra samo infrastruktura i tehnološka
rješenja koja omogućuju ultrabrzi pristup internetu. Naime, ne smatramo opravdanim
investirati u gradnju infrastrukture koja će omogućiti brzi pristup internetu u 2016. godini,
kako bi se ona ponovno gradila ili poboljšavala u periodu do 2020. godine.
Kriterij budućih zahtjeva za infrastrukturu jednako govori u prilog i FTTH P2P i mmW+PTM
infrastrukturi. Jednom izgrađena infrastruktura svjetlovodnih vlakana s podržanim brzinama do
925 Mbit/s zadovoljava zahtjeve za prijenosom podataka znatno većim od 100 Mbit/s, te
omogućuje priključivanje povećanog broja korisnika bez znatnih novih ulaganja u
infrastrukturu. Za mmW+PTM infrastrukturu je također moguće priključenje povećanog broja
korisnika uz minimalna nova ulaganja, dok se omogućavanje većeg kapaciteta prijenosa
podataka od 100 MBit/s također može ostvariti minimalnim ulaganjima u postojeću
infrastrukturu.
90
Infrastruktura namijenjena za mmW+PTM tehnologija bi bila najprikladnija za ultrabrzi
širokopojasni pristup internetu na cijelom području općine Vojnić, zbog niske cijene izgradnje,
brzog vremena implementacije, te realizacije budućih zahtjeva korisnika uz minimalna nova
ulaganja.
91
5.1.1. Širokopojasna mmW backbone i širokopojasna infrastruktura
PREMA PROMJENI U STRATEŠKOM PRISTUPU
Sukladno analitičkim potrebama i kutu gledanja, suvremeno se društvo može pojmiti kao
informacijsko društvo, kao društvo znanja, društvo koje uči, post-industrijsko društvo, kao
digitalno društvo … a takvim (i sličnim) atributima društva mogu se pridružiti i istovjetni
atributi za gospodarstvo. Svima je zajednička pretpostavka ubikvitetne (svugdje prisutne)
'supstance' koja određuje karakter društva, a koja se u konačnici svodi na pohranu i
komuniciranje golemih količina podataka i informacija, odnosno sadržaja koji se pojavljuju u
međusobno konvergirajućem i multimedijskom obliku. Njihova akumulacija, pohrana, obrada,
isporuka (emitiranjem, publiciranjem), konzumacija u kružnom kretanju postaju sve
zahtjevnije, osobito u odnosu na zahtjeve visoke propusnosti (high throughput) super brzog
interneta i već spomenutog mrežnog ubikviteta. Uslijed iznimnog tehnološkog napretka koji je
zadnjih godina bežične fiber like opcije učinio najprije konkurentnima, a onda i u brojnim
situacijama prihvatljivijim od fiber rješenja (tj. rješenja temeljenih na svjetlovodnim
vlaknima), danas smo suočeni s potpuno novim i investicijski mnogo povoljnijim mogućnostima,
koje se u konačnici pojavno iskazuju kao narastanje 'informacijskog društva', 'društva znanja',
'društva koje uči', 'post-industrijskog društva', 'digitalnog društva' … odnosno gospodarstva.
PREGLED ŠIROKOPOJASNIH TEHNOLOGIJA
Trenutno najpoznatije širokopojasne tehnologije su: ADSL, VDSL/FTTC, GPON (FTTH P2MP),
FFTG P2P, Kabelske mreže (DOCSIS), UMTS/3G, LTE/4G, WiMAX, te satelitski pristup
(Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014). No, prema Smjernicama Europske
komisije za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih
mreža31, NGA mreže bi trebale imati sljedeće karakteristike: (i) omogućiti pouzdani prijenos
podataka velikom brzinom putem svjetlovodne ili ekvivalentne agregacijske mreže dovoljno
blizu korisnikovog objekta kako bi stvarni prijenos podataka vrlo velikom brzinom bio
zajamčen; (ii) podržavati različite napredne digitalne usluge uključujući konvergentne servise i
(iii) omogućavati znatno veću brzinu uploada u odnosu na standardne širokopojasne mreže.
Sukladno ovim karakteristikama, NGA mrežama se trenutno mogu smatrati: pristupne mreže
bazirane na vlaknima (FTTx); poboljšane napredne kabelske mreže, te napredne bežične
pristupne mreže koje omogućuju pouzdan pristup velikim brzinama za svakog korisnika.
Zbog nedavnog razvoja nove bežične tehnologije koja omogućava širokopojasni ultrabrzi pristup
internetu, u pregled ćemo uvrstiti i kombinaciju mmW backbone i PTM backhaul infrastrukture,
skraćeno e-band bežični sustav.
31 Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks,
European Commission, OJ 2013/C 25/01
92
Vlakna (optika i kabeli) e-band
Prijenos podataka Do 100 Gbit/s Trenutno 100 Mbit/s do 3
Gbit/s, 10 Gbit/s u budućnosti
Tipične udaljenosti za
optimalan prijenos podataka 20-60 kilometara 1.5 – 5 kilometara
Relativni trošak vlasništva Visok Srednji
Vrijeme potrebno za
instalaciju i puštanje u pogon Mjeseci/godine Tjedni/mjeseci
Tablica 12. Usporedba osnovnih karakteristika vlakana i e-banda
SUVREMENA BEŽIČNA MREŽNA INFRASTRUKTURA
Bežičnim umrežavanjem izbjegava se vrlo skupo povezivanje različitih mrežnih čvorova putem
kablova/svjetlovodnih vlakana te se podaci transferiraju bežičnom komunikacijom, općenito
radijskom komunikacijom. Kao primjeri mogu se navesti celularne telefonske mreže, lokalne
Wi-Fi mreže ili zemaljske (terestrijalne) mikrovalne mreže.
Recentnim tehnološkim razvojem postalo je moguće bežično pokriti određeni zemljopisni
prostor razvojem širokopojasne mmW backbone infrastrukture koja obuhvaća gigabitno
povezivanje, na što se nastavlja širokopojasna PTM backhaul32 infrastruktura, koja uključuje
strukturiranu i višeslojnu središnje upravljanu i samooptimizirajuću fleksibilnu i skalabilnu
infrastrukturu, a usmjerena je podršci nizu konvergentnih komunikacijskih servisa33 u funkciji
dinamiziranja ponude kao i unapređivanja kvalitete življenja lokalne populacije. Time se
otvara i prostor razvoju inovativnih poduzetničkih rješenja, koja mogu ponuditi različite i
inovativne digitalne servise, zanimljive različitim društvenim skupinama i pojedincima. Ističu se
sljedeće prednosti nove bežične širokopojasne infrastrukture:
u odnosu na druge tehnologije, vrlo niski kapitalni/investicijski (CAPEX) i operativni (OPEX) troškovi, kao i troškovi tekućeg i investicijskog održavanja u relativno dužem
vremenskom razdoblju u trajanju od najmanje 5 godina; taj najpovoljniji mogući omjer
funkcionalnosti u odnosu na troškove u svim fazama izgradnje (CAPEX) i korištenja
sustava (OPEX) i uz minimalne troškove održavanja rezultatom je dostupnih tehnoloških
i inženjerskih rješenja u području telekomunikacija koja obuhvaćaju prije svega
32 U hijerarhijskom poimanju telekomunikacijskih mreža backhaul udjel mreže uključuje internedijarne
poveznice (linkove) između glavne mreže primarnih čvorova (tzv. core network ili network core) ili backbone mreže (backbone network ili network backbone) koja predstavlja putanju razmjene informacija između pod‐mreža (sub‐networks ili LANs), obično s mesh topologijom. Njihova je uobičajena ugovorna obveza da prenose pakete prema i od globalnih mreža, pa se ovdje može navesti ne‐tehnička poslovna definicija backhaula kao davatelja komercijalnog veleprodajnog bandwitha koji nudi QoS (Quality of Service) jamstva retaileru. Kriterij backhaul konekcije u ovom se slučaju ne određuje tehnički, već prema kriteriju upravljanja i operacija, kao i pravne odgovornosti za konekciju odnosno uptime (pouzdanost i stabilnost pristupa, bez crasha i poduzimanja akcije reboot) prema internetu i to po veleprodajnim komercijalnim pristupnim tarifama.
33 Općenito se konvergentnim servisima smatraju uslužna rješenja nastala konglomeriranjem četiri temeljne industrije tj. informacijskih tehnologija/sadržaja, telekomunikacija, potrošačke elektronike i zabave (uključujući i edutainment), čime nastaju brojna inteligentna (pametna/smart) rješenja uporabljiva u svim segmentima društva ili posla.
93
integrirana rješenja sustava bežične komunikacije, vodeći optimizaciji sustava kao
cjeline;
nelicencirana eksploatacija spektra koja ne samo što pojeftinjuje, već i ubrzava a u određenom smislu u lokalnoj zajednici i demokratizira komunikacijske i socijalne
procese, pokazujući se dugoročno kompetitivnom u odnosu na LTE34 tehnologije;
iznimno kratko razdoblje implementacije, kako zbog prestanka potrebe da se rješavaju
često komplicirani, pa i skupi procesi uređivanja vlasničko-pravnih odnosa, tako i zbog
kompaktnih i jednostavnih projektantskih, agregacijskih i implementacijskih
inženjerskih aktivnosti (v. slike Pogreška! Izvor reference nije pronađen.. i Pogreška!
Izvor reference nije pronađen.. u nastavku);
znatno bolje korištenje lokalnih poduzetničkih i financijskih resursa, osobito u odnosu
na inkumbente (povijesne tvrtke koje su često generatorom monopolističkih
tendencija);
bolja artikulacija javnog interesa, te podržavanje aktivnosti i inicijativa od zajedničkog ili javnog interesa po kalkulacijama koje se ne ravnaju isključivo profitnim kriterijem
(kako unutar lokalne zajednice, tako i na širem prostoru klastera).
Slika 17. Usporedba bežične i svjetlovodne konekcije
34 LTE je skraćenica za tehnologije Long‐Term Evolution, koje se na tržištu plasiraju s atributom 4G LTE, a
standardom su za bežičnu komunikaciju velikih kapaciteta i pri velikim brzinama prijenosa podataka za mobilne telefone i terminale podataka. Specifikacije LTE‐a trebaju osigurati 300 Mbit/s vršnih downlink stopa prijenosa i 75 Mbit/s vršnih uplink stopa prijenosa, kao i isporuke QoS (kontrolni mehanizmi rezervacije resursa) s latencijom prijenosa podataka ispod 5 ms u mreži radijskog pristupa unutar bandwitha od 1,4 MhZ do 20 MhZ.
94
Slika 18. Agregacija WiFi 1Gbit/s na uličnoj razini
Treba naglasiti da se raspoloživim licence free rješenjem osigurava propusnost do 1300 Mbit/s
(162,5 MB/s) u 5GHz području i 450 Mbit/s (56,25 MB/s) u 2,4GHz području, što dostupna
tehnološka rješenja sada čini najboljima, a dugoročno (pojavom nove generacije LTE
tehnologije) svakako kompetitivnima.
Zaključno, svakih desetak godina u području komunikacija (osobito mobilne telefonije i
mobilnog pristupa internetu) događaju se velike promjene: prve mobilne mreže pojavile su se u
1980-tima, slijedio je GSM u 1990-tima, 3G stigao je na prijelazu stoljeća, a širokopojasni Wi-Fi
i 4G LTE se intenzivno počinju razvijati nakon 2010-te godine, da bi se 5G pojavio možda već
početkom slijedeće dekade. Svaki radikalni iskorak istodobno je značio rješenje ključnog
problema prethodne tehnološke generacije (Best, 2015)35. Projekcije (Smith, 2015) kazuju da
će Wi-Fi do 2019. godine preuzeti do 60% mobilnog prijenosa podataka, dostižući 115.000 PB u
odnosu na 30.000 PB u 2015. godini (porast od oko 400%!) što se može pripisati licence-free
rješenjima u korištenju spektra, nasuprot koncesijskim rješenjima povezanih s 4G LTE. Ova
migracija podataka s mobilnih mreža prema Wi-Fi mrežama i razvoj ćelijskih mreža (što
uključuje tzv. Mobile Data Offload & Onload ili Wi-Fi Offload & Onload) uporištem je za
potpunije korištenje postojećih 3G/4G servisa kao i za razvoj potpuno novih servisa (npr. VoWi-
Fi tj. Wi-Fi Calling). U tom su smislu uočljiva dva trenda: (i.) Wi-Fi zone će se sve više
razmještati u tzv. problematičnim područjima ili će se razvijati partnerstva s Wi-Fi hotspot
operatorima i agregatorima (kakvi su npr. iPass, Boingo ili WeFi) i (ii.) Wi-Fi operatori će se
35 GSM je rješavao sigurnosne slabosti analogne telefonije, 3G nedostatak mobilnih podataka prenošenih
GSM tehnologijom, 4G je trebalo razviti kako bi se bitno smanjile neugode povezane s konzumacijom podataka, dok 5G egzistira tek kao nedefinirani koncept s nejasnim težištima, uz očekivanje da će morati rješavati optimizaciju tada već kronično nedostatnog spektra – niskofrekventnog, ispod raspona od 700MHz i 2,6GHz kojim se danas služi većina carriera i iznad – u bandovima kao što su 6GHz, 28GHz i 38GHz (područje milimetarskih valova, iznad 30GHz). Također, vjerojatno će se temeljiti i na daljnjem razvoju MIMO tehnologije.
Agregacija
Ulična razina
Pristupna točkaDavatelj usluga
95
transformirati iz ISP-ova koji funkcioniraju kao davatelji usluga za rezidencijalne potrošače u
davatelje hotspot usluga za zajednice.
96
Literatura Best, J. (2015). The Race to 5G: Inside the fight for the future of mobile as we know it.
Preuzeto 2015 iz http://www.techrepublic.com/article/does-the-world-really-need-5g/
Državni zavod za statistiku. (2011). Popis stanovništva 2011. Preuzeto 2015 iz
http://www.dzs.hr
Državni zavod za statistiku. (2014). Zaposlenost i plaće u 2014. Zagreb: Državni zavod za
statistiku.
Erste & Steiermarkische Bank d.d. (2013). EU šalabahter br.12. Informacijsko društvo.
European Commission. (2010). EUROPE 2020 - A strategy for smart, sustainable and inclusive
growth. COM(2010).
European Commission. (2014). Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects. Brussels.
European Commission. (2015). Preuzeto 2015. iz Digital Agenda for Europe:
https://ec.europa.eu/digital-agenda/en
Europska komisija. (2014). Politike Europske unije: Digitalna agenda za Europu. Bruxesells.
Karlovačka županija. (2005). Regionalni operativni program 2005 - 2012. Karlovac.
Karlovačka županija. (2011). Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013.
Karlovac.
LAG Petrova Gora. (2013). Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe "Petrova Gora"
2012.-2014. Gvozd.
LAG Vallis Colapis. (2012). Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijeske grupe "Vallis Colapis"
2012.-2014. Ozalj.
Lator d.o.o. (2010). Studija FTTH poslovnih modela u Hrvatskoj. Zagreb.
Lator d.o.o. (2012). Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u
infrastrukturu širokopojasnog pristupa - Izvršni sažetak. Zagreb.
Lator d.o.o. (2012). Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u
infrastrukturu širokopojasnog pristupa - Studija za Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture Republike Hrvatske. Zagreb.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. (2014). Okvirni nacionalni program za razvoj
infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan
komercijalni interes za ulaganja. Zagreb.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastukture. (n.d.). Strateški ciljevi razvoja širokopojasnog
pristupa u Republici Hrvatskoj (neslužbeni dokument). 2015. Dohvaćeno iz
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strate%C5%A1ki%20ciljevi%20razvoja%20%C5%A1ir
okopojasnog%20pristupa%20u%20Republici%20Hrvatskoj.pdf
97
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - web stranica. (2015). Dohvaćeno
iz https://razvoj.gov.hr/
Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju
razvijenosti. (n.d.). Narodne novine(12/13).
Općina Vojnić - službene stranice. (n.d.). Preuzeto 2015. iz http://www.vojnic.hr
Operativni program u okviru cilja investicija za rast i zapošljavanje - Operativni program
Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (2014). Zagreb.
Ott, K., & Bronić, M. (Rujan 2015). Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2014.
Newsletter povremeno glasilo Instituta za javne financije(98).
Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja. (2014). Narodne novine (146/14).
Smith, S. (2015). Wi-Fi to Carry up to 60% of Mobile Data Traffic by 2019. Preuzeto 2015 iz
http://www.juniper¬research.com/press/press-releases/wifi-to-carry-60pc-of-mobile-
data-traffic-by-2019
Statut Općine Vojnić. (n.d.). Preuzeto 2015 iz Web stranice Općine Vojnić:
http://www.vojnic.hr
Studio Urbana d.o.o. (2005). Prostorni plan uređenja općine Vojnić.
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. (2014). Narodne novine(61/14).
Vlada Republike Hrvatske. (2011). Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2015. godine. Zagreb.
Vlada Republike Hrvatske. (2014). Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog
pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2015. godine. Zagreb.
Vlada Republike Hrvatske. (2015). Strategija razvoja širokopojasnog interneta u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, prijedlog. Zagreb.
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. (n.d.). Narodne novine
(86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10 , 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15).
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. (n.d.). Narodne novine(147/14).