studija izvodljivosti trebevicke zicare

Upload: adi-zahiragic

Post on 13-Dec-2014

391 views

Category:

Documents


17 download

TRANSCRIPT

STUDIJA IZVODLJIVOSTI (FEASIBILITY STUDY) IZGRADNJE IARE TREBEVI

SARAJEVO, 2009.

ZA ISTRAIVAA prof. dr. Anto Domazet, redovni profesor direktor Ekonomskog instituta Sarajevo ISTRAIVAKI TIM Prof. dr. Anto Domazet, rukovodilac Projekta Prof. dr. Jasmina Osmankovi, zamjenik rukovodioca Prof. dr. Veljko Trivun, pravni aspekt Doc. dr. Emir Kurtovi, marketing aspekt Doc. dr. Hasan Mahmutovi, organizaciono-upravljaki aspekt Mr. Jasminko Mulaomerovi, kulturno-historijski i edukativni aspekt Mr. Emir Mani, tehniki aspekt Mr. Almir Petek, promotivno-marketinki aspekt Mr. Velid Efendi, ekonomsko-financijski aspekt Azra Zeevi, dipl. ing. arh., prostorni aspekt UREDNICI/REDAKTORI1 Prof. dr. Anto Domazet Prof. dr. Jasmina Osmankovi PRELOM/LEKTURA/PRIPREMA Anesa Vili, dipl. ecc.

1

Sva prava pridrana. Nije doputeno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku ili koristiti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja redaktora. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

2

Sadraj

SADRAJIZVRNI SAETAK UVOD 1. TEHNIKI, INFRASTRUKTURNI I SIGURNOSNI ASPEKT 1.1. Osnovni podaci o predratnoj iari 1.2. Postojee stanje sistema iare 1.3. Novo-projektirana iara 1.4. Kratak opis osnovnih elemenata iare 1.5. Rekapitulacija trokova 1.6. Pregled aktivnosti na realizaciji Projekta 1.7. Dinamika realizacije 1.7.1. Pripremne aktivnosti 1.7.2. Izvoenje radova i zavrne aktivnosti 1.8. Infrastrukturni aspekt 1.9. Sigurnosni aspekt Zakljuak PROSTORNI ASPEKT 2.1. Prostorni obuhvat 2.2. Prostorno-planska dokumentacija 2.2.1. iara i Trebevi u provedbenim planskim dokumentima 2.2.2. iara i Trebevi u razvojno-planskim dokumentima 2.2.3. Projekti i ostala relevantna dokumentacija 2.3. Stanje bespravne gradnje i potrebna ulaganja za njeno saniranje 2.4. Analiza sadanjeg stanja 2.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zakljuak PRAVNI ASPEKT 3.1. Pravna osnova realizacije 3.1.1. Analiza ustavno-pravnog statusa Grada i njegove sposobnosti da realizuje i stvara obaveze 3.1.2. Analiza do sada donoenih odluka i rjeenja 3.1.3. Analiza postojee pravne situacije 3.1.4. Pravni okvir za javno-privatno partnerstvo 3.1.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zakljuak 3.2. Imovinsko-pravni aspekti 3.2.1. Analiza imovinsko-pravnih odnosa 3.2.2. Pregled i analiza trokova rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa 3.2.3. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zakljuak KULTURNO-HISTORIJSKI I EDUKATIVNI ASPEKT 4.1. Kulturno-historijski i edukativni znaaj 4.2. Analiza i ocjena dosadanjih aktivnosti 4.3. Prijedlog sadraja konkretnih edukativnih aktivnosti turistike destinacije 4.3.1. JU Zatieni pejza Trebevi 4.3.2. Tehnika zbirka/muzej 4.3.3. Astronomska opservatorija 4.3.4. Promatraka stanica za ptice 4.3.5. Vidikovac sa panoramskim prikazima 4.3.6. Edukativne staze 4.3.7. Info-punktovi 4.3.8. Posebni vid edukativnih sadraja Zakljuak 9 11 17 17 18 19 25 30 32 34 34 35 36 36 37 39 39 40 40 41 57 66 69 72 74 75 75 75 77 78 80 82 82 83 83 83 84 84 85 85 87 89 90 90 92 92 92 92 92 92 92

2.

3.

4.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

3

Sadraj 5. PROMOTIVNO-MARKETINKI ASPEKT 5.1. Procjena trita i broja posjetitelja 5.2. Analiza dosadanjih promotivno-marketinkih aktivnosti 5.3. Prijedlog promotivno-marketinkih aktivnosti turistike destinacije 5.3.1. Analiza situacije 5.3.1.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika 5.3.1.2. Nalazi on-line istraivanja 5.3.1.3. SWOT analiza 5.3.2. Ciljevi 5.3.3. Marketing strategija 5.3.3.1. iara 5.3.3.2. Turistika destinacija Trebevi 5.4. Financijski plan i nain osiguranja sredstava za promotivno-marketinke aktivnosti Zakljuak ORGANIZACIONO-UPRAVLJAKI ASPEKT 6.1. Svrha definiranja 6.1.1. Kratka teorijska osnova 6.1.2. Ciljevi i problemi 6.1.3. Kriteriji mjerenja efikasnosti 6.1.4. Identifikacija faktora 6.1.4.1. Pravno-institucionalni faktori 6.1.4.2. Faktori vezani za investicijske aktivnosti 6.1.4.3. Faktori tranje za uslugama prijevoza iare 6.1.4.4. Faktori financijske odrivosti iare 6.1.5. Sinteza rezultata 6.2. Prijedlog organizaciono-upravljakog modela 6.2.1. Prva faza 6.2.2. Druga faza Zakljuak 95 95 99 99 99 100 100 103 103 104 104 109 111 112 113 113 113 114 114 114 114 115 115 115 115 116 116 117 118 119 119 119 122 124 124 125 126 126 127 127 127 128 128 129 131 132 134 134 137 137 139 147 155

6.

7. EKONOMSKI-FINANCIJSKI ASPEKT 7.1. Financijski kapacitet grada da financira Projekt 7.1.1. Analiza budeta Grada 7.1.2. Analiza strukturalnih promjena za period 2005-2009. 7.2. Analiza do sada uloenih sredstava 7.3. Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici 7.4. Identificiranje moguih izvora financiranja 7.4.1. Budetska sredstva 7.4.2. Kreditni izvori 7.4.3. Javno-privatno partnerstvo 7.4.4. Ostali izvori financiranja 7.5. Prijedlog strukture izvora financiranja projekta 7.6. Projekcija prihoda, rashoda i financijskog rezultata projekta 7.6.1. Planirani prihodi 7.6.2. Planirani rashodi 7.6.3. Financijski rezultat i gotovinski tijek projekta 7.7. Ocjena financijskih performansi projekta 7.8. Procjena drutveno-ekonomske efikasnosti projekta 7.8.1. Procjena mjerljivih drutveno-ekonomskih efekata 7.8.2. Procjena nemjerljivih drutveno-ekonomskih efekata Projekta Zakljuak 8. AKCIONI PLAN ZAKLJUAK I PREPORUKE IZVORI

4

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Skraenice SKRAENICE iara Trebevi Kanton Sarajevo Bosna i Hercegovina Federacija Bosna i Hercegovina Mjesna zajednica Direkcija za evropske integracije Metara nadmorske visine Nadmorska visina Zimske olimpijske igre 1984 Kantonalno javno komunalno poduzea Javno komunalno poduzee Pretpristupni fond Prekogranina kooperacija Regulacioni plan Urbanistiki plan Prostorni plan Prostorni plan posebnog podruja Planovi podruja posebnih obiljeja Private Finance Initiative model Stoljee T KS BiH Federacija BiH MZ DEI mnm NV ZOI 84 KJKP JKP IPA CBC RP UP PP PPPP PPPO PFI model st.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

5

Popis tabela, slika i grafikona

POPIS TABELA, SLIKA I GRAFOVATehniki aspekt Tabela 1: Tehno-ekonomska analiza Tabela 2: Glavne tehnike karakteristike novoprojektovane iare Tabela 3: Rekapitulacija trokova prema Idejnom projektu Tabela 4: Dinamika realizacije projekta I faza Tabela 5: Dinamika realizacije projekta II i III faza Slika 1: Donja stanica sadanje stanje Slika 2: Gornja stanica sadanje stanje Slika 3: Donja stanica - novo rjeenje Slika 4:Gornja stanica novo rjeenje Slika 5: Mainski dio novo rjeenje Slika 6: Kabina Slika 7: Transportno ue i kabina Slika 8: Hvataljke Slika 9: Radna konica Slika 10: Hitna konica Slika 11: DC motor Slika 12: DISEL generator Slika 13: Garani prostor Slika 14: Nosea konstrukcija Prostorni aspekt Slika 1: Prostorni obuhvat Projekta T Slika 2: Izvod iz RP Lijeva obala Miljacke-Bistrik- Namjena povrina Slika 3: Izvod iz RPLijeva obala Miljacke-Bistrik- Arhitektonske intervencije na objektima Slika 4: Izvod iz RP Hrid Urbanistiko rjeenje Slika 5: Zimski sport ZOI 84 Slika 6: Bob staza ZOI 84 Slika 7: Bob i staza za sanjkanje ZOI 84 Slika 8: Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984. Namjena povrina Slika 8a: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Slika 8b: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Granica entiteta Slika 9: Izvod iz Urbanistikog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2015. Slika 10: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Slika 11: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo Kulturno-historijsko i prirodno nasljee Slika 12: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Sport i rekreacija Slika 13: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Ideja nove iare: Polazna i dolazna stanica Slika 14: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Kopija katastarskog plana: Trebevi, Polazna stanica Hrvatin Slika 15: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Situacija: Polazna stanica Hrvatin Slika 16: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin Osnova podruma Slika 17 Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Osnova prizemlja Slika 18: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Osnova podruma Slika 19: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Presjek A-A Slika 20: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - Presjek B-B Slika 21: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Polazna stanica Hrvatin - PerspektivaSjever-Istok Slika 22: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje - Polazna stanica Hrvatin - Perspektiva Jug-Zapad Slika 23: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Kopija katastarskog plana - Dolazna stanica Vidikovac Slika 24: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Situacija: Dolazna stanica Vidikovac Slika 25: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara Planirano stanje Vidikovac - Osnova prizemlja Slika 26: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Dolazna stanica Vidikovac - Presjek A-A Slika 27: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara - Planirano stanje Dolazna stanica Vidikovac - Presjek B-B: Slika 28: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara 3D model pogled Jug-Istok Dolazna stanica Vidikovac Slika 29: Izvod iz Idejnog projekta Trebevika iara 3D model pogled Jug-Zapad - Dolazna stanica Vidikovac

6

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Popis tabela, slika i grafikona Slika 30: Prijedlog obuhvata za izradu Urbanistikog projekta lokalitet Prvi umar Slika 31: Tura za brdski biciklizam na Trebeviu Slika 32: Brdski biciklizam Slika 33: Paraglajding na Trebeviu Slika 34: Trebevi Bob i staza za sanjkanje Slika 35: Planirana izrada planske dokumentacije za Stari Grad Slika 36: Satelitski snimak obuhvata Projekta Slika 36a: Satelitski snimak Trasa iare Slika 37: Foto snimak - Prilaz polaznoj stanici stepenitem iz Franjevake ulice Slika 38: Foto snimak - Pogled na grad Slika 39: Foto snimak - Bob staza i Apelova cesta Slika 40: Foto snimak - Planinarski dom kod Prvog umara Slika 41: Foto snimak - Ruevina Dom Prvi umar Slika 42: Foto snimak - Saobraajnica Sarajevo-Jahorina Slika 43: Foto snimak - Lokacija Prvi umar Slika 44: Foto snimak - Bob staza Slika 45 a i b: Dolazna stanica iare Slika 46: Polazna stanica iare Slika 47: Restoran Vidikovac, 80-tih Slika 48 a i b: Restoran Vidikovac, danas Slika 49: Pogled na grad sa lokaliteta Vidikovac Kulturno-historijski i edukativni aspekt Slika 1: Aleksandrov dom ispod vrha Trebevia Slika 2: Stara kabina T Slika 3: Kupola nekadanje opservatorije olina kapa Promotivno-marketinki aspekt Tabela 1: Broj prevezenih putnika, 1980-1990. Tabela 2: Broj stanovnika u Kantonu Sarajevo, 2006-2008. Tabela 3: Prosjean broj zaposlenih i prosjene plate u Kantonu Sarajevo, 2005-2008. Tabela 4: Broj obrazovnih institucija i broj uenika u Kantonu Sarajevo Tabela 5: Broj dolazaka turista i broj noenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008. Tabela 6: Broj dolazaka turista i broj noenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008. Tabela 7: Socio-demografske karakteristike ispitanika, N=400 Tabela 8: Asocijacije na Trebevi, N=400 Tabela 9: Vrijeme posljednje posjete, N=400 Tabela 10 : Poeljni objekti na Trebeviu, N=400 Tabela 12 : Procjena iare, 2011-2020. Tabela 13: Procjena budeta za promociju, godinji nivo, maksimalne vrijednosti Grafik 1: Mjeseci u kojima je najvea vjerovatnoa posjete, N=400 Grafik 2: Nain dolaska na Trebevi, N=400 Organizaciono-upravljaki aspekt Slika 1: Prijedlog organizacijskog modela prve faze Ekonomsko-financijski aspekt Tabela 1: Analiza realizacije budeta Grada Sarajeva za period 2005-2008. Tabela 2: Struktura budetskih prihoda Grada u 2008. Tabela 3: Struktura budetskih rashoda Grada u 2008. Tabela 4: Struktura tekuih grantova Grada u 2008. Tabela 5: Strukturalne promjene prihoda Grada 2005-2009. Tabela 6: Strukturalne promjene rashoda Grada 2005-2008. Tabela 7: Projekcija potrebnih ulaganja u Projekt po godinama Tabela 8: Prijedlog nosioca ulaganja u Projekt Tabela 9: Procjena i projekcija ukupnih prihoda u periodu prvih deset godina efektuiranja iare Tabela 10: Procjena i projekcija ukupnih rashoda u periodu prvih deset godina efektuiranja iare Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 7

Popis tabela, slika i grafikona Tabela 11: Procjena i projekcija trokova radne snage na iari Tabela 12: Procjena financijskog rezultata i gotovinski tok u periodu efektuiranja iare (hilj. KM) Tabela 13: Financijska efikasnost projekta Tabela 14: Matrica drutveno-ekonomskih efekata projekta iara Tabela 15: Prikaz mjerljivih pozitivnih i negativnih drutveno-ekonomskih efekata T (hilj. KM) Tabela 16: Procjena nemjerljivih pozitivnih drutveno-ekonomskih efekata u prvih pet godina Projekta (Hilj. KM) Graf 1: Pregled realizacije budeta Grada Sarajeva u periodu 2005-2008. Graf 2: Prikaz strukture prihoda Grada u 2008. Graf 3: Prikaz strukture rashoda Grada u 2008. Graf 4: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009 Graf 5: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009. Graf 6: Elementi za izraunavanje interne stope rentabilnosti Graf 7: Mjerljivi drutveno-ekonomski efekti T u prvih 10 godina eksploatacije

8

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Izvrni saetak

IZVRNI SAETAK1. Studija izvodljivosti gradnje Trebevike iare pokazala je da postoje drutveni, ekonomski, pravni, tehniki, prostorni, financijski i organizaciono upravljaki preduvjeti za izgradnju T. Studija je sa visokom pouzdanou istraila i razvila tehniku koncepciju realizacije projekta, naine njegovog financiranja, marketing koncept projekta, pravne aspekte i radnje koje treba poduzeti, prostorne i organizaciono-upravljake aspekte projekta, dajui istovremeno i kritike ocjene i sugestije za dalje poboljanje tehnike dokumentacije i poduzimanje potrebnih aktivnosti za dalji rad na pripremama projekta za realizaciju. Studija je istraila drutvenoekonomske i trino-financijske aspekte projekta i nala da postoji visoka drutveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je trino-financijska efikasnost nezadovoljavajua. Imajui to u vidu kljuni nalaz studije je da T ima sve potrebne elemente izvodljivosti i da je treba realizirati kao javni projekt. 2. U toku izrade ove studije bila je prisutna dilema da li se sa postojeim nivoom pripremljenosti tehnike dokumenatcije moe ii na izradu studije izvodljivosti ili bi trebalo raditi studiju predizvodljivosti. Razlozi za takvu dilemu bili su u tome da nije bilo vrstih dokaza o potrebi poveanja kapaciteta T sa 400 na 1.000 putnika na sat, to ima svakako izravan utjecaj na predraunsku vrijednost projekta, a samim tim i na uvjete i izvjesnost njegove realizacije. Meutim, kako je i u ugovoru o izradi studije bilo definirano da se radi o studiji izvodljivosti, a kako je Naruilac studije, i nakon ukazivanja na okolnosti pitanja kapaciteta T ostao pri rjeenjima iz idejnog projekta, konaan koncept studije je studija izvodljivosti. 3. Istraivanja marketinga T pokazala su da T predstavlja turistiku atrakciju samu za sebe i element turistike destinacije Trebevia i Grada Sarajeva. T ima snano prisutne kulturoloke, tradicijske, prostorne i edukacijske elemente u svom marketinkom pozicioniranju prema potencijalnim trinim grupama koje ine domai i strani turisti i graani Sarajeva. Primarna istraivanja obavljena on-line anketom na uzorku od 400 ispitanika, uglavnom mlae populacije dobi do 35 godina, pokazala je da postoji snana emotivna veza graana Sarajeva sa Trebeviem i da e T omoguiti novi i bogatiji sadraj u koritenju potencijala Trebevia. 4. Organizaciono-upravljaki aspekt T polazi od toga da se tijekom gradnje T moe organizirati jedinica za implementaciju projekta, kao organizacioni dio u okviru Grada. Mnogo je sloenije pitanje organizacije T u fazi operativne eksploatacije, jer se tada zahtjeva vra organizaciona struktura u skladu sa pozitivnim zakonima. Jedno od moguih rjeenja je prenoenje izgradnje iare u strukturu neke od javnih kompanija koje sada funkcioniraju na KS. 5. Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije na T, za poduzimanje potrebnih radnji na osiguranju izvora financiranja i voenje investicije do njenog okonanja, te mogunosti da organizira javno poduzee za eksploataciju izgraenog objekata. Meutim, studija ukazuje da se zbog dominantnih izvora financiranja kroz grant Kantona Sarajevo i malog udjela izvornih prihoda, Sarajevo suoava sa velikim rizicima financiranja ovako zamanog projekta. Ukupna ulaganja u T kreu se oko 16 mil. KM, a izvori financiranja obuhvaaju javne izvore: sredstva budeta Grada Sarajevo, sredstva namjenskih grantova opina na podruju Grada i Kantona Sarajevo, sredstva IPA Evropske Unije i sredstva kredita iji bi nosilac bio Grad. 6. Nalaz studije koji pokazuje da T u operativnoj eksploataciji u prvih deset godina ima gubitak od oko 3,5 mil. KM pokazuje da se Sarajevo moe suoiti sa problemom subvencioniranja tih gubitaka iz budeta, to bi ograniavalo njegove razvojne kapacitete. Zato se predlae solucija prenosa izgraenog objekta na upravljanje Kantonu Sarajevo, koji ima vee budetske kapacitete za subvencioniranje ovog objekta ili davanje T u koncesiju nakon njene izgradnje. Nesumnjivo je da T sama za sebe mora biti javni objekt, ali je vrst nalaz studije da taj javni karakter, koji podrazumijeva subvencioniranje poslovanja T, ne moe i ne treba osiguravati Grad Sarajevo.Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 9

Izvrni saetak

7. Studija razmatra osnovne rizike projekta i nalazi da je makroekonomski rizik izuzetno izraen zbog recesije koja prerasta u depresiju i trajnije ugroava javne prihode i javnu potronju reducira na najnunije namjene. Makroekonomski rizici su ispoljeni i u smanjenim mogunostima kreditnog zaduivanja za financiranje ovog projekta. Politiki rizici su snano izraeni u podruju potrebnih dogovora sa Vladom KS oko transfera vlasnitva nad T, prostornog ureenja Trebevia i nivoa grantova i naina osiguranja izvornih prihoda za Grad Sarajevo, te u podruju prioriteta projekta T u kandidiranju za IPA sredstva. Trini rizici su izraeni u podruju tranje za uslugama prevoza iarom i to u manjoj mjeri nego to su to rizici gubitaka u poslovanju koji sussasvim izvjesni. Rizici tranje su najveim dijelom uvjetovani kvalitetom i strukturom ponude turistikih sadraja na Trebeviu. Financijski rizici izraeni su u nesigurnosti izvora financiranja, koji se odnose na kapacitet Grada Sarajeva da financira ovaj projekt, te u podruju kontrole investicionih izdataka u okviru planiranog iznosa ulaganja. Tehniki rizici vezani su za efikasnost izvoenja investicionog projekta u pogledu odravanja predraunskih vrijednosti, rokova izvoenja i kvaliteta izvoenja investicija, sigurnost i tehniku pouzdanost transportnog sistema, mogunost urednog servisiranja i odravanja sistema, te trokova operativnog funkcioniranja sistema. Rizici organizaciono-upravljakih rjeenja su posebno izraeni u vezi sa potrebom iznalaenja rjeenja za subvencioniranje T u fazi operativnog funkcioniranja iare. Preveniranje ovih rizika dijelom je mogue, prije svega adekvatnim politikama financiranja projekta, stabilizacijom izvora financiranja Grada i dobrim pripremama za realizaciju projekta. Dijelom e rizici, prije svega oni trine prirode, biti otvoreni. U cjelini rizici ne bi trebalo da dovedu u pitanje realizaciju projekta. 8. Visoka drutveno-ekonomska i niska financijsko-trina efikasnost projekta ukazuju da projekt treba izvesti kao javni projekt koritenjem javnog novca. U naelu, za privlaenje privatnog kapitala, potrebno je razviti instrumente stimulacija i projekt T staviti u iri kontekst investicionih prilika za ulaganja na Trebeviu koja bi mogla da privuku privatni kapital. U takvim okolnostima i sama T mogla bi biti predmetom interesa privatnih investitora i mogla bi se ponuditi na koncesiju privatnim poduzetnicima, naravno u partnerstvu sa Gradom. Takav pristup nije bilo mogue provesti u ovoj studiji, jer odluke o prostornom ureenju Trebevia ne postoje i nema potrebne osnove za izraunavanje efekata mogueg javno-privatnog partnerstva na realizaciji ovog projekta. 9. Projekt T je razvojni projekt i ne bi ga trebalo odlagati ak i u okolnostima da treba saekati donoenje potrebnih odluka o reguliranju prostora na Trebeviu. Budui da je T sloen projekt sa zahtjevnim pripremama, treba na njegovoj realizaciji raditi bez odlaganja, osiguravajui potrebnu koordinaciju sa organima Kantona Sarajevo i drugim akterima, koji su relevantni za ovaj projekt. S druge strane, kao javni projekt koji pokree i domae graevinske i druge usluge, te prua poticaje razvoju turizma, projekt T moe biti znaajan doprinos aktiviranju domae ekonomije u uvjetima recesije. 10. Na osnovu iznesenih nalaza preporuuje se da Grad Sarajevo u narednom periodu intenzivira pripremne aktivnosti za izvoenje investicije i da se posebna panja posveti slijedeem: a) izradi glavnog projekta T, b) prikupljanju veeg broja ponuda za isporuku transportnih sistema iare sa uvjetima koji su priblini komercijalnim, c) definiranju konstrukcije financiranja i zakljuenje predugovora, odnosno pisma namjere sa potencijalnim financijerima T, d) priprema odluke o prenosu imovine T koja se vodi u GRAS-u, e) postizanje dogovora o nainima upravljanja T i osiguranju subvencija u fazi operativnog funkcioniranja T, f) postizanje dogovora sa Vladom KS o pripremi prostorno-planske dokumentacije za Trebevi i jasnoj opredijeljenosti o tome ta e biti dozvoljeno graditi na podruju Trebevia i g) promociji mogunosti investiranja na Trebeviu i istraivanju mogunosti ukljuenja T u paket javnoprivatnog-partnerstva za realizaciju T.

10

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Uvod

UVODStudija izvodljivosti je dokument kojim se utvruje postojanje okolnosti za izvoenje nekog projekta, uvjeti koje treba osigurati za njegovo uspjeno izvoenje, prijedlog rjeenja koja treba poduzeti da se projekt uspjeno izvede i plan aktivnosti za uspjeno izvoenje projekta. Navedene etiri grupe aktivnosti koje obuhvata proces izrade studije izvodljivosti treba da daju odgovor na pitanje: da li e ideja za neki projekt biti provodiva na nain da osigurava njegovu samoodrivost. Izrada studije izvodljivosti gradnje T ima za cilj istraivanje faktora koji utjeu na donoenje odluke o gradnji T i nainima njene realizacije, koji e osigurati punu efikasnost njene gradnje i eksploatacije, te njenu punu integriranost u prostor, socijalnu i ekonomsku sredinu i njen puni doprinos razvoju turizma, te ukupnom socijalnom i ekonomskom razvoju Sarajeva. Jednostavno reeno, treba istraiti moe li se T izgraditi na efikasan nain, uz punu usklaenost sa prostorom i socijalnom sredinom, na nain da bude financijski odriva. T je objekt sa vie namjena. Nesumnjivo je da je to objekt velike vanosti za promociju turizma i moe se smatrati turistikom destinacijom, sama za sebe, i kao integralni dio turistike destinacije Trebevia i ire, grada Sarajeva i Kantona Sarajevo. Izgradnjom T bi se znatno obogatila turistika ponuda grada Sarajeva koja, i pored rasta, gubi relativni udio u turistikoj ponudi Kantona Sarajevo. Naime, u 2008. Grad je posjetilo 88.259 turista to je preko 1,8 puta vie nego u 1999. kada je Grad Sarajevo posjetilo 48.936 turista, ali je uee tih turista u ukupnom broju turista koji su posjetili Kanton Sarajevo opalo sa 81,3% u 1999. na 53,1% u 2008. To je rezultat obogaivanja ponude planinskog i banjsko-rekreativnog turizmu koji biljee opine van sastava Grada. Drugim rijeima moe se zakljuiti da je turistika ponuda Grada u znaajnom zastoju i da bi aktiviranje T bio znaajan korak u njenom obogaivanju. Nita manje nije znaajna simbolika i vaspitno-edukativna uloga T. Ona je simbol Sarajeva, objekt sa koga se Sarajevo doivljava u specifinom izgledu i perspektivi. U tom smislu je T jedan od bitnih elemenata identiteta branda Sarajeva kao ekonomskog, turistikog, kulturnog i politikog centra BiH. U vie nego tridesetogodinjem periodu svog postojanja od 1959. do 1992. T je postala svojina svih njenih graana i omiljena destinacija turista koji posjeuju Sarajevo. Ona je bila atrakcija sama za sebe i javno transportno sredstvo za dolazak na Trebevi u rekreativne svrhe. Trebevi je izvor posebnih emocija za graane Sarajeva, koji u njemu vide izuzetnu prirodnu vrijednost na domak velikog grada, vrijednost koju treba ouvati i koristiti za nove generacije. Poseban je znaaj T i Trebevia u edukaciji mladih i razvijanju njihove ljubavi i odgovornosti prema prirodi, ali i u razvoju socijalizacije linosti mladih ljudi kroz odnos prema druenju, prirodi, sportu i rekreaciji. U pogledu sadraja studija izvodljivosti se nije mogla fokusirati samo na objekt T. Ona ima u vidu organsku vezu T sa prostorom Trebevia i znaajnu panju posveuje moguim sadrajima koji se mogu razvijati na Trebeviu, vodei rauna o zatiti i ouvanju njegovih prirodnih i prostornih vrijednosti. Rad na studiji izvodljivosti temeljio se na kreativnoj izvedbi projektnog zadatka koji je formulirao Naruilac. Taj zadatak je zahtijevao dosta istraivakog rada zbog niskog nivoa gotovosti u sferi tehnike dokumentacije Tehnika dokumentacija koja je izvoau studije stavljena na raspolaganje omoguila je elaboraciju relevantnih faktora studije izvodljivosti na dosta skroman nain. Prezentirana tehnika dokumentacija je na nivou idejnog projekta, predraun ulaganja u opremu temelji se na samo jednoj ponudi, a procjene kapaciteta nisu utemeljene na dubljim istraivanjima. Uz ove okolnosti rezultati studije izvodljivosti su na donjem pragu pouzdanosti i zahtijevat e nove procjene, pogotovu zbog trinih turbulrncija izazvanih globalnom recesijom.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

11

Uvod

Metodologija Glavna hipoteza u istraivanju je da T moe odgovarajuim stratekim konceptom, biti odriv projekt koji e osigurati efekte poboljanja integralne turistike ponude opine Stari Grad i grada Sarajevo. Drugim rijeima, T se moe izgraditi na efikasan nain, uz punu usklaenost sa prostorom i socijalnom sredinom. Kao javni projekt T treba da se financira iz javnih resursa, a tokom njene eksploatacije, u ovisnosti o regulaciji gravitirajueg prostora Trebevia, mogu se razmatrati mogunosti partnerstvu javnog i privatnog sektora putem izdavanja na koncesiju privatnim partnerima. U izradi studije izvodljivosti primijenjene su metodologije UNIDO COMFAR III Expert, metodologije javnih konsultacija, metodologije valorizacije javnog dobra od strane javnog i privatnog sektora temeljene na osnovnim postulatima teorije javnog dobra. U istraivanjima je teite na optimalnoj kombinaciji sekundarnih i primarnih istraivanja. U primarnim istraivanjima najvie su zastupljeni intervjui, on-line anketa i rad u timu. Intervjui sa osobama iz institucija koje su angairane na razvojnim ili statusnim pitanjima T ili su kao pojedinci bili angairani na razliitim poslovima vezanim za Projekt su imali poseban znaaj. Kako je prema izvjetajima BH MAK i Slube civilne zatite opine Sari grad zavren postupak deminiranja terena, lanovi tima su imali mogunost i u vie navrata posjetili su objekte na terenu, napravili bogatu fotodokumentaciju i relevantne zabiljeke. Sekundarni podaci su prikupljeni iz raznih relevantnih izvora: internet, objavljene publikacije i analize, zakoni, podaci statistikih zavoda, dokumentacija Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, IPSA instituta, Kantona Sarajevo, opine Stari Grad, KJKP Gras, Geodet itd. Koriten je i metoda javnih konsultacija, kao i metoda ekspertskog miljenja po pojedinim temama. Poseban oblik istraivanja su bile radionice/sastanci sa predstavnicima Naruioca, koje su rezultirale u zauzimanju stavova o nizu otvorenih problema, sa kojima se Izvoa susretao u izradi studije. Kljuni metodoloki problem i ogranienje u istraivanju vezan je za injenicu da postoje ozbiljni prigovori na Idejni projekt iare Trebevi, kao najvaniji ulazni dokument. Prije svega, predstavnici IPSA instituta, kao podugovarai Ekonomskog instituta Sarajevo za tehnikotehnoloku oblast, su nakon temeljite i seriozne analize konstatirali da nedostaju argumenti za planirani kapacitet iare od 1000 putnika na sat, posebno ako se ima u vidu da ni predratni kapacitet od 400 putnika na sat nije bio iskoriten. Meutim, Naruilac je ostao na stajalitu da su rjeenja iz Idejnog projekta vaea i nepromjenjiva, pa su u u izradi studije ta rjeenja do kraja respektirana. U svakom sluaju, Izvoa je uloio maksimum profesionalnih kapaciteta da se uz navedena ogranienja, metodoloki okvir istraivanja i projektni zadatak ispotuju u cijelosti. Izvoa je, s obzirom na karakter istraivanja, obavio javne konsultacije, istraio rizike projekta, i po prvi put primijenio metodologiju drutvene i ekonomske valorizacije javnog dobra temeljenu na postulatima teorije javnog dobra, kao i relevantne metodologije kvantitativne i kvalitativne procjene pozitivnih i negativnih eksternalija po osnovu angairanja javnih sredstava. Za svaki od analiziranih aspekata ocjene opravdanosti Projekta koritene su i odgovarajue specifine metode. Tehniki aspekt Projekta, koji ukljuuje i infrastrukturne i sigurnosne aspekte temelji se na analizi i ekspertnoj ocjeni Idejnog projekta, kao i terenskim istraivanjima. Pri izradi dijela studije koji se odnosi na prostornog aspekt Projekta, koritene su sljedee metode: terenski obilazak, konzultacije s prostornim planerima, planski dokumenti, pisani podaci i literatura. Temeljni prostorni obuhvat Studije odreen je prema prostorno-planskim dokumentima i granicama Kantona Sarajeva, meutim za odreene aspekte sagledavanja turistikog utjecaja na spomenuti12 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Uvod

prostor obuhvaeno je i ire okruenje Kantona Sarajevo, a u skladu s utvrenim prioritetima zatite okolia i nivoom planske i projektne dokumentacije. Podruje iare sa stanicama i trasom posmatranao je kao dio ireg prostora, kako bi se odgovorilo zadatku ove Studije. Prilikom izrade koristila se vrlo iscrpna i originalna dokumentacija iz arhive Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. On-line anketa je provedena za potrebe analize promotivno-marketinkog aspekta: koriten je alat GoogleDocs, anketa je proslijeena na 2.000 e-mail adresa, prikupljeno je ukupno 400 odgovora, odnosno stopa odgovora je 20%. On-line anketa je bila i u funkciji javnih konsultacija o drutvenom interesu i drutvenoj opravdanosti Projekta. U istom kontekstu koriten je pregled pisanja printanih i e-medija. Ekonomsko-financijski aspekt studije pripremljen je na osnovu podataka iz izvjetaja o izvrenju budeta Grada Sarajeva, te na osnovu analiza marketinkih i tehnikih aspekata studije. U skladu sa projektnim zadatkom, ekonomsko-financijski aspekt studije definiran je kroz sedam dijelova i to: financijski kapacitet Grada da financira Projekt, analiza do sada uloenih sredstava, projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici, dentificiranje izvora financiranja, projekcija prihoda i trokova, te prijedlog aktivnosti na rjeavanju financijskih aspekata Projekta sa nosiocima. U okviru analize kulturno-historijskog i edukativnog aspekta, organizaciono-upravljakog aspekta Projekta koriten je metoda deskripcije, komparativni metoda, metoda kompilacije, metoda intervjua, kao i metoda analize i sinteze. Principi Pri izradi Studije u cijelosti su respektirani sljedei principi: ekspertnosti, transparentnosti i participacije. Organizacija Rad na projektu je organiziran kao individualni-ekspertski rad, timski rad, konsultatski rad, rad u formi sastanaka/radionica, desk i feild reserach, primarna i sekundarna istraivanja. Uesnici: U realizaciji istraivanja uestvovali su: lanovi Tima Ekonomskog instituta Sarajevo: prof. dr. Anto Domazet, rukovodilac prof. dr. Jasmina Osmankovi, zamjenik rukovodioca prof. dr. Veljko Trivun, lan doc. dr. Emir Kurtovi, lan doc. dr. Hasan Mahmutovi, lan mr. Jasminko Mulaomerovi, lan mr. Almir Petek, lan Mr. Velid Efendi, lan Azra Zeevi, dipl.ing.arh., lan lanovi tima ispred IPSA instituta mr. Emir Mani, lan

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

13

Uvod

Gradska uprava Hamdo Kari, pomonik gradonaelnika, koordinator u ime Gradske uprave Emina Hrelja, dipl. ing, koordinator u ime Gradske uprave Predstavnici javnog sektora Dravni nivo Direkcija za evropske integracije Federacija BiH o Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federacija BiH o Turistika zajednica Federacije BiH Sarajevska makroregija o SERDA Sarajevska regionalna razvojna agencija, Kanton Sarajevo o Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo o Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo o Turistika zajednica Kantona Sarajevo o Privredna komora Kantona Sarajevo o Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo o Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo o Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Kantona Sarajevo o KJKP Gras Sarajevo o KJP ZOI 84 Sarajevo Grad Sarajevo o Grad Sarajevo Gradonaelnik i kabinet Gradonaelnika o Sluba za odnose s javnou, analitiku i marketing o Grad Sarajevo, Gradske uprave o Grad Sarajevo, Gradska sluba za opu upravu o Grad Sarajevo, Gradska sluba financija o Grad Sarajevo, Gradska sluba za urbano planiranje i stambene poslove o Grad Sarajevo, Gradska sluba za komunalne poslove o Gradska sluba za obrazovanje, kulturu i sport o Grad Sarajevo, Gradska sluba za lokalno poslovanje i razvoj grada o Grad Sarajevo, Zavod za informatiku i telematiku o Grad Sarajevo, koordinator za IPA CBC o Muzej Grada Sarajeva o Arhiv Sarajeva Opina Stari grad o Opina Stari grad, Sluba civilnih poslova o Opina Stari grad, relevantne slube Predstavnici civilnog sektora, nevladinih organizacija, udruenja graana o Planinarski savez Kantona Sarajevo o Planinarsko drutvo Lisin o Planinarsko drutvo Trebevi i Treskavica Istono Sarajevo i Pale o Udruenje brdsko-planinskih biciklista o Planinarsko drutvo eljezniar o Drutvo prijatelja Sarajeva14 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Uvod

o Univerzitetsko-sportsko drutvo Bosna Sarajevo o Hrvatsko kulturno drutvo Napredak o Skijaki klub irokaa Predstavnici biznisa o Relax Tours doo Sarajevo o Energoplan doo Sarajevo Drugi uesnici o Geodet Sarajevo o BH MAK Vremenski okvir Rad na projektu je realiziran u periodu od 9. 04. 2009. do 5. 08. 2009. Radna verzija je dostavljena Naruiocu 10. 08. 2009. godine. U konanu verziju su ukljuene prigovori, sugestije i preporuke Naruioca. On-line anketa za potrebe promotivno-marketinkog aspekta je proveden u periodu april juli 2009. Finalni tekst Studije okonan je sredinom oktobra 2009. godine. Dosadanje aktivnosti na pripremama Projekta Grad Sarajevo i KJKP GRAS su 12. 09. 2007. potpisali Sporazum o pripremi tehnike dokumentacije za izgradnju T kojim je definirano da Grad preuzima liderstvo u aktivnostima obnove iare, s obzirom da je rije o kapitalnom projektu koji e biti u funkciji poboljanja turistike ponude Grada i koji e koristiti svi graani grada Sarajeva. Dana 14. 09. 2007. Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta Sarajevo je dostavio Slubi za komunalne poslove Grada Sarajeva materijal pod naslovom iara Bistrik Trebevi: Elementi za izradu idejnog projekta iare u Sarajevu. Poetkom 2008. dogovorene su zajednike aktivnosti Slube za komunalne poslove Grada Sarajeva i opine Stari grad na realizaciji aktivnosti vezanih za T, posebno izradu Master plana. Idejni projekt za T izradila je Agencija za geodetske poslove GEODET Sarajevo u februaru 2008. Revizija projekta uraena je u februaru 2008. od strane firme M DESING Sarajevo. Novi Izvjetaj o reviziji Idejnog projekta T Sarajevo u aprilu 2009. uradio je isti revident. Uprava grada Sarajevo je poetkom 2009. sa Ekonomskim institutom Sarajevo ugovorila izradu Studije predizvodljivosti (pre-feasibility study) izgradnje T. Aktivnosti u toku rada na Studiji Radi praenja istraivakog procesa naznaavaju se samo neke aktivnosti u procesu izrade Studije, i to: 09.04. 2009. 14. 04. 2009. 16. 04. 2009. 28. 04. 2009 Pravi radni sastanak Tima Sastanak sa predstavnicima IPSA-a Sastanak Tima Ekonomskog instituta, predstavnika IPSA instituta i Gradske uprave, imenovani su koordinatori u ime naruioca: Hamdo Kari. pomonik Gradonaelnika za komunalne poslove i Emina Hrelja, dipl. ing lanovi Tima su prisustvovali sastanku Drutva prijatelja grada Sarajeva. u povodu15

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Uvod

15. 06. 2009. 10.07.2009. U toku jula 2009. 22. 07. 2009. 24. 07. i 31. 07. 2009. 10. 08. 2009. 20. 08. 2009. 29.09.2009. 15.10.2009. 10.11.2009.

tribine Trebevi: juer, danas, sutra Definiran je 25. 08. 2009. kao rok za izradu Studije lanovi Istraivakog tima su posjetili GRAS i preuzeli dokumentaciju i potrebne informacije o poslovanju T u periodu do 1992. godine lanovi tima su posjetili iaru u Budimpeti (Maarska) i Istambulu (Turska), radi komparativne analize Gradska uprava je informirana o progresu u izradi Studije. Dogovorene su dalje aktivnosti na finaliziranju dokumenta Predstavnici Tima Ekonomskog instituta su prisustvovali prezentaciji prvog poziva za projekte koji e se financirati u okviru programske oblasti prekogranine suradnje CBC IPA Bosna i Hercegovina Crna Gora i Bosna i Hercegovina Republika Srbija Draft Studije dostavljen Naruiocu Rok za primjedbe, komentare i sugestije Naruioca Razmotren i usvojen nacrt Studije Pripremljen finalni tekst Studije Izvrena tehnika priprema, printanje i isporuka Studije Naruiocu

Dosada uloena sredstva Grad Sarajevo, kao nosilac realizacije ideje obnove T, je u proteklom periodu ulagao odreena sredstva u pripremu uvjeta za realizaciju njene obnove. Grad Sarajevo je ulagao u deminiranje prostora Trebevia i pripremu projektne dokumentacije za obnovu. U deminiranje prostora Trebevia uloeno je blizu 704.000 KM, a u projektnu dokumentaciju blizu 179.000 KM2. Ukupna dosadanja ulaganja Grada Sarajeva vezno za obnovu T iznose blizu 883.000 KM. Sadraj U skladu s Projektnim zadatkom, osnovni nalazi Studija su prezentirani kroz sljedei sadraj: Uvod - prof. dr. Anto Domazet i prof. dr. Jasmina Osmankovi Tehniki, infrastrukturni i sigurnosni aspekt mr. Emir Mani, IPSA Prostorni aspekt Projekta Azra Zeevi, dipl. ing. arh. Pravni aspekt: pravna osnova i imovinsko-pravni aspekt prof. dr. Veljko Trivun Kulturno-historijski i edukativni aspekt mr. Jasminko Mulaomerovi Promotivno-marketinki aspekt doc. dr. Emir Kurtovi i mr. Almir Petek Organizaciono-upravljaki aspekt doc. dr. Hasan Mahmutovi Ekonomsko-finansijski aspekt mr. Velid Efendi Akcioni plan realizacije Projekta prof. dr. Jasmina Osmankovi i prof. dr. Anto Domazet Zakljuak sa preporukama prof. dr. Anto Domazet i prof. dr. Jasmina Osmankovi

2

Izvor: Intervju telefonom sa pomonikom gradonaelnika gospodinom Hamdom Kariem, 27.07.2009. u 13h. Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

16

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1. TEHNIKI, INFRASTRUKTURNI I SIGURNOSNI ASPEKT1.1. Osnovni podaci o predratnoj iari - Trebevi Upotreba i odravanje iare u ranijem periodu bila je povjerena JKP Gradski saobraaj Sarajevo. Za potrebe izrade studije zatraeni su i dobiveni tehniki i tehno-ekonomski podaci o prethodnom sistemu i radu iare, koji se u ovom uvodnom dijelu u cijelosti prenose: Kratak historijat rada iare Sarajevska iara putena je u pogon 1959. Projektovanje, izbor opreme, djelominu isporuku opreme kao i nadzor montanih radova sa probnim radom obavila je firma Transporte iz ehoslovake. Generalni izvoa radova te usaglaavanja dokumentacije bio je ELEKTRO PROJEKT, sadanji ENERGOINVEST Sarajevo. Pri putanju iare u pogon ispoljili su se brojni problemi sa prekidima saobraaja i oteenjima opreme, kao i problemi nedovoljne obuenosti osoblja pri montai i eksploataciji iare. Meutim, dugogodinjim radom (period od 33 godine) dolazilo je do ozbiljnih problema, te su nadlene institucije zabranjivale daljnji rad. Navest emo neke od njih: (Zabrana rada 1977., 1982., 1986., 1987.), a posebno 18. 11. 1989. od Zavoda ZRMK iz Ljubljane. Njihove primjedbe su bile takve prirode da je za otklanjanje bilo potrebno mnogo finansijskih sredstava, te su otklonnene kljune i od komisije su dobivene dozvole da iara radi sa umanjenim kapacitetom i pojaanim reimom pregleda, kontrole sklopova i elemenata. Zbog ratnih dejstava, iara je toliko unitena da se ne isplati vriti njenu rekonstrukciju. Takoer njen ivotni vijek od 30 godina je istekao. Tehniki podaci stare TTip iare Nadmorska visina: Visinska razlika izmeu stanica Kosa udaljenost od donje do gornje stanice Prosjean uspon trase Broj stupova na trasi Tip stupova (reetkasta konstrukcija) Visina stupova Raspon stupova Najvee rastojanje od tla Radni kapacitet iare Vrijeme vonje kabine na trasi, od donje do gornje stanice Brzina vonje pri glavno pogonu Brzina vonje pri pomonom pogonu Kapacitet prevoza kabine u jednom smjeru Razmak izmeu kabine na trasi Broj kabina na liniji Tip kabina Teina prazne kabine Teina pune kabine Snaga pogonskog motora Snaga dizel agregata pri pomonom pogonu Nosno ue promjera Vuno ue promjera Zatezna uad Prelazni most pred gornju stanicu duine Izvor: dokumentacija Grasa o T kruna sa dva ueta Donja stanica 583,6 m Gornja stanica 1160,2 m 576,6 m 2064,25 m 27,92% 8 po 4 stope i 4 zasebna betonska temelja od 8 do 24 m max 435,5 m 44 m 400 put/h u jednom smjeru 12,1 min. 2,84 m/s 0,5 m/s 100 kab/h 108 m 41 kom zatvoreni 310 kg max 630 kg 125 KW 33 KW 36 mm 24 mm 55 mm 21 m izraen od eline reetkaste konstrukcije

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

17

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Tehno-ekonomska analiza U toku maja mjeseca 1990 sainjena je analiza rada Trebevike iare. Osnovni podaci su prikazani u tabeli:Tabela 1: Tehno-ekonomska analiza Red. br. 1 Godina posmatranja Prevezeni putnici 3 220.000 260.000 210.000 246.000 225.000 167.000 162.000 159.230 19.060 14.442 10.326 Prihod od putnika (000) 4 289 361 448 1.341 2.513 4.950 9.100 124.875 Utroena sredstva (000) 5 193 246 481 4.285 7.005 20.477 35.275 158.000 Bruto lini dohoci (000) 6 253 341 368 3.005 6.158 13.624 42.323 397.821 Ukupni rashod (000) 7 446 587 849 7.290 13.161 33.264 77.598 556.822 4/7 0,65 0,61 0,53 0,18 0,19 0,15 0,12 0,22

2 1. 1980. 2. 1981. 3. 1982. 4. 1985. 5. 1986. 6. 1987. 7. 1988. 8. 1989. 9. Januar 1990. 10. Februar 1990. 11. Mart 1990. Izvor: dokumentacija Grasa

Nema pouzdanih podataka

Iz datog prikaza moe se uoiti da je T prevezla najvei broj putnika 1981. i 1985. godine, a da se nakon tog perioda biljei konstantan pad prometa. Svo vrijeme rada T je bila nerentabilna jedinica u sastavu GRAS-a, a najvei stupanj pokria trokova bio je 1980. godine, kada se iz prihoda pokrivvalo 65% rashoda T. To znai da je T bila jedinica koja je subvencionirana iz prihoda GRASA-a koji je sam za sebe takoer kao javno komunalno poduzee bio pod razliitim reimima financiranja i subvencioniranja do 1992. godine. 1.2. Postojee stanje sistema iare Sistem iare se sastoji od tri osnovna dijela: 1. Objekta DONJA - POLAZNA STANICA na lokaciji HRVATIN 2. STUBOVA I TEMELJA na trasi 3. Objekta GORNJA DOLAZNA STANICA na lokaciji VIDIKOVAC Uslijed uticaja ratnih dejstava i dugogodinjeg neodravanja prvobitno predratno stanje sistema iare je znaajno promijenjeno, u negativnom smislu. U pripremi izrade IDEJNOG PROJEKTA, od strane firme GEODET Sarajevo, izvren je detaljan pregled objekata, stupova i temelja iare, i na osnovu tih nalaza navodimo zakljuke projektanta, navedene u dijelu projekta SADANJE STANJE 2.6. ZAKLJUAK (strana 9 i 10): Gornja stanica, zbog stepena oteenja, nema elemenata za rekonstrukciju i sanaciju te je njeno uklanjanje, novo projektovanje i izgradnja jedino rjeenje. Od 1959. do danas tehnologija projektovanja i izgradnja iara je napredovala, takoer su usvojeni mnogi standardi i norme u cilju poboljanja sigurnosti i odravanja tako da je, s obzirom na to i injenicu da od stare iare nije ostalo nita osim temelja stupova, potrebno novo projektovanje i izrada svih mehanikih i elektro komponenti ovog projekta. Donja polazna stanica, koja bi se uz vea ulaganja mogla sanirati bila bi nefunkcionalna zbog prilaza kabinama uskim dvokrakim stepenitem. Obzirom da je potrebno izvriti prethodna ispitivanja i snimanja, statiku kontrolu nosive konstrukcije i izvesti znaajne sanacione radove na postojeoj konstrukciji donje polazne stanice, te zbog nepostojanja historijske vrijednosti, tipa i

18

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

starosti objekta predlae se da se projektuje nova polazna stanica prilagoena novoprojektovanoj suvremenoj iari. Na osnovu navedenih zakljuaka firma GEODET Sarajevo, je u februaru 2008, izradila IDEJNI PROJEKAT TREBEVIKA IARA SARAJEVO, autor Mufid Garibija, dipl. ing. arh., koji je GRADSKA UPRAVA Sarajevo, u cijelosti usvojila, i 16. 04. 2009, dostavila izvriocima studije, kao mjerodavnu podlogu za izradu studije izvodljivosti. 1.3. Novoprojektovana iara Donja polazna stanica HRVATIN je projektovana na lokaciji postojeeg objekta, i gabaritno se uklapa u ekspropriranu parcelu. Novoprojektovani objekat e imati sve neophodne i funkcionalne sadraje uz maksimalno potivanje okolnih objekata. Svi ostali arhitektonski elementi predvieni idejnim rjeenjem su u neposrednoj funkciji planiranog objekta i kao takvi predstavljaju sintezu arhitekture i unutranje funkcije prostora. Planirana spratnost objekta je Podrum+Prizemlje+Sprat (Po+P+1). Horizontalni gabarit objekta je 20,30 mx21,65 m. Ulaz u objekta je sa sjeverne strane (zadran poloaj ulaza u odnosu na postojei). U podrumu objekta planirane su sljedee prostorije: skladini prostor koji je planiran i kao sklonite, sanitarni blok za posjetitelje, hodnik sa vertikalnim komunikacijama (stepenite i lift), te neophodne prostorije za zaposlene i odravanje samog objekta. Neto korisna povrina podrumske etae je 276,4 m2. U prizemlju su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol sa vertikalnim komunikacijama, sanitarni blok za posjetitelje, samoposluga, prodaja suvenira, snack bar, kafe bar. Neto korisna povrina etae prizemlja je 387,0 m2. Na spratu su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol, radna i energetska soba za zaposlene i upravljanje iarom, terasa i platforma za polazak i dolazak. Neto korisna povrina etae sprata je 141,0 m2. Na slikama 1 i 2 data je sadanja situacija na Donjoj i Gornjoj stanici.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

19

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 1. Donja stanica sadanje stanje

20

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 2. Gornja stanica sadanje stanje

Gornja dolazna stanica Vidikovac je projektovana na lokaciji postojeeg objekta, i gabaritno se uklapa u ekspropriranu parcelu. Novoprojektovani objekt e imati sve neophodne i funkcionalne sadraje uz maksimalno potivanje okolnog prostora. Svi ostali arhitektonski elementi predvieni idejnim rjeenjem su u neposrednoj funkciji planiranog objekta i kao takvi predstavljaju sintezu arhitekture i unutranje funkcije prostora. Sam objekt ima dvije funkcije te je tako i projektovan:Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 21

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

objekt dolazne stanice i hangar za 30 kabina. Planirana spratnost objekta dolazne stanice je Prizemlje+Sprat (P+1) dok je spratnost hangara prema tehnikim uslovima Prizemlje (P). Horizontalni gabarit objekta je nepravilan tj. hangara 25,40x13,10 m i dolazne stanice 28,15 m x5,0 m. Ulaz u objekt dolazne stanice je sa june strane (zadran poloaj ulaza u odnosu na postojei). U prizemlju objekta dolazne stanice i hangara su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol, kontrolna soba za upravljanje iarom, sanitarni blok za posjetitelje, hol sa vertikalnim komunikacijama (stepenite i lift), fast food i sanitarni blok, platforma za polazak i dolazak i hangar. Neto korisna povrina etae prizemlja je 466,7 m2. Na spratu su planirane sljedee prostorije: ulazni i izlazni hol, sanitarni blok za posjetitelje, kafe bar i terasa vidikovac iznad prostora hangara. Neto korisna povrina etae sprata je 146,2 m2. Konstrukcija objekta Oba objekta projektovana su kao monolitni, od armiranog betona u skeletnom sistemu stup greda ploa ojaani AB platnima zidovima, ime se ostvaruje konstruktivno i seizmiko obezbjeenje objekta. Temeljenje objekata e biti u kombinaciji AB kontra ploa AB temeljna traka, a sve prema uslovima geotehnikog i geomehanikog izvjetaja terena za predmetne lokacije. Meuspratna konstrukcija je monolitna AB tavanica. Komunikacija izmeu etaa ostvarena je unutranjim jednokrakim stepenitima i hidraulinim zastakljenim liftovima. Unutranja stepenita su rijeena kao monolitna armirano betonska. Krov je rijeen kao ravni neprohodni, dok je platforma kao i kupola iznad postrojenja mainskog dijela iare izvedena prema tehnikim zahtjevima istog. Obrada objekata Za finalnu obradu fasade planirana je maksimalna upotreba stakla (objeena fasada) sa elementima drveta. U enterijeru dominira drvo sa elementima od inoksa. Primjenom savremenih materijala mogue je zadovoljiti konstruktivne, termo i zvune zahtjeve. Projektom je predviena izrada instalacija vodovoda, kanalizacije i elektroinstalacija sa mogunou postojeih prikljuaka. Trasa iare stupovi i temelji Novoprojektovana trasa iare se u osnovi poklapa sa postojeom trasom, s tim da se novoprojektovane lokacije novih stupova i temelja, kojih ima 13 komada, ne poklapaju sa postojeim temeljima stupova kojih ima 8 komada. Prema podacima katastarske slube Opine Stari Grad, za potrebe izgradnje postojeih temelja, eksproprijacija zemljita ispod trase nije izvrena za cijeli koridor trase, ve samo ue lokacije oko pojedinih temelja. Stoga, prije izgradnje novih temelja, na osnovu usvojenog Glavnog projekta, treba rijeiti imovinsko-pravne odnose na lokacijama novih temelja. Za potrebe izrade Glavnog projekta novih temelja, obavezno je izvriti istrane geoloko inenjerske radove i elaborate. Trokovi eksproprijacije i istranih radova nisu obuhvaeni orijentacionim trokovima priloenog Idejnog projekta.Tabela 2. Glavne tehnike karakteristike novoprojektovane iare (za usvojeni kapacitet od 1000 putnika/h) Vozna oprema Zatezna oprema Horizontalna duina Razvijena duina Visinska razlika Kapacitet Radna brzina transportnog ueta Vrijeme putovanja Brzina transportnog ueta pri pogonu u sluaju nude 22 Gornja stanica Donja stanica 2111,57 m 2188,83 m 576,40 m 1000 p/h 0,00-6,00 m/s 6'04 min/sec 0,80 m/s

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Broj kabina Razmak izmeu kabina Vremenski interval izmeu kabina Prenik glavnog kabla Sila zatezanja u kablu Snaga glavnog motora Snaga rezervnog motora Broj stupova Broj kotura (za koturne baterije) Prenik pogonske uetnjae Prenik zatezne uetnjae irina trase Slika 3: Donja stanica novo rjeenje 29+1 komada 172,80 m 28,80 s 52 mm 588 kN 545 kW 169 kW 13 komada 260 komada 4,90 m 4,90 m 6,10 m

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

23

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 4: Gornja stanica novo rjeenje

24

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 5. Novo rjeenje mainski dio

1.4. Kratak opis osnovnih elemenata iare Kabinska iara je transportno sredstvo koje slui za transport osoba i njihovih prtljaga. To su tehnoloki vrlo sloene konstrukcije koje slue svojoj svrsi u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima. Konstrukcija iare je takva da elino ue slui kao element pruge i kao element za vuu tj. ue ima ulogu nosivog vunog ueta, pa ga zato nazivamo i transportno ue. Dakle, transportno ue je vrlo vaan element sa stanovita sigurnosti rada kabinske iare. Kabinska iara se pokree elektrinim motorima koji su smjeteni u stanici koja se nalazi na planini Trebevi, na 1150 m N.V., zatezni sistemi su smjeteni u donjoj stanici. iara Putnici ulaze u kabinu sa platformi koje se nalaze u stanicama. Brzina kretanja kabine kroz stanicu je oko 0,3 m/s, tako da je omoguen lagan ulazak i izlazak putnika u kabine. Nakon to su se putnici smjestili u kabinu, kabina pomou sistema tokova ubrzava do brzine ueta koja iznosi 6 m/s i naputa konstrukciju stanice kaei se pomou hvataljke za vuno ue. Sam prelazak sa ina na transport uetom treba biti izveden tako da ga putnici ne osjete.Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 25

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 6: Kabina

Transportno ue Transportno ue se du linije vodi preko koturnih baterija, a u stanicama preko koturova i pogonske (slika 7) odnosno povratne uetnjae. Koturi baterija za voenje transportnog ueta na stupovima kao i uetnjae imaju elastinu oblogu sa lijebom to omoguava manje buan rad i manje troenje ueta. Koturne baterije, kao i uetnjae posjeduju hvatae za prihvaanje ueta prilikom eventualnog iskliznua istog. Zatezanje transportnog ueta vri se u zateznoj stanici preko pokretne platforme (na kojoj se nalazi povratna uetnjaa) hidraulikom. Ovo se moe rijeiti direktnom vezom ili preko zateznog ueta i koturova, zavisno od konstruktivnog rjeenja proizvoaa. Zatezni sistem mora imati slobodan hod pri svim radnim i klimatskim uslovima. Posebnu panju treba posvetiti prenicima savijanja transportnog ueta, a u skladu sa Pravilnikom o tehnikim normativima za putnike iare. Transport putnika vri se kabinama za 8 (osam) osoba kod kojih se hvataljka razdvaja od transportnog ueta u pogonskoj i povratnoj stanici. Kabina treba da ima takvo konstruktivno rjeenje koje obezbjeuju potrebno njihanje (zakretanje) u pravcu transportnog ueta i popreno na njega. Zatvaranje kabine poslije ulaska putnika je automatsko deava se prije poetka kretanja kabine prema transportnom uetu. Takoer, otvaranje kabine pred izlazak putnika je automatsko i deava se kada kabina dostigne odreenu brzinu, npr. 0,3 m/s, zavisno od proizvoaa.

26

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 7: Transportno ue i kabina

Otvaranje kabine za vrijeme vonje, od strane putnika, nije mogue. Materijali i zatita materijala koji se ugrauju u kabine moraju biti otporni na koroziju i sredstva za ienje i odmrzavanje. Hvataljke moraju biti konstruirane tako da se u pogonu ne mogu otvoriti niti iskliznuti. Konstrukcija eljusti kvaila treba da garantuje dovoljnu sigurnost od proklizavanja i pri smanjenju prenika transportnog ueta od 15 %. Za kontrolu uklapanja odvojivih kvaila hvataljke na transportno ue postoje ureaji za kontrolu poloaja ueta u vertikalnom i poprenom pravcu, kontrolu pozicije bitnih elemenata hvataljke, kontrole upleta transportnog ueta i privremenog zaustavljanje pogona za dodavanje kabine. Aktiviranje bilo kojeg od nabrojanih kontrolnih ureaja izaziva akustini i svjetlosni signal uz zaustavljanje pogona iare.Slika 8: Hvataljke

Koioni sistem Zaustavljanje rada iare moe biti na dva meusobno nezavisna naina. Jedan koioni sistem djeluje direktno na pogonsku uetnjau (hitna konica slika 10), a drugi djeluje preko diska konice na vratilo elektromotora (radna konica slika 9). Radna (pogonska) konica izvedena je kao automatska konica koja djeluje u sluaju nestanka elektrine energije ili bilo koje greke koja se pojavi pri eksploataciji iare tj. ukljuenja sigurnosne grupe. Hitna (glavna, odnosno sigurnosna) konica koi u sluaju prekoraenja brzine, protukretanja kao i u sluaju kvara radne konice. Ova konica djeluje na pogonsku uetnjau. iaru nije mogue pustiti u pogon dok konice ne otpuste. Najvee usporenje ne smije biti vee od 2 m/s2, pa slijedi da je minimalni koioni put smin=V2(2a)=62(2x2)=9,0 m, a kada hitna ili radna konica djeluje samostalno sa minimalnim usporenjem a=0,5 m/s2, tada je maksimalni koioni put smax=62(2x0,5)=36,0 m.Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi 27

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 9: Radna konica Slika 10: Hitna konica

Pogon Kabinska iara ima dva nezavisna pogona. Prenos obrtnog momenta od elektro DC motora do pogonske uetnjae vri se preko mjenjaa. Drugi pogon je takoer elektrini i koristi se samo u nudi za pranjenje linije u sluaju kvara glavnog pogona. Obrtni moment rezervnog pogona se do pogonske uetnjae prenosi preko zupanika za rezervni pogon. Pogonska oprema treba da sadri i DISEL generator u sluaju nestanka elektrine energije.Slika 11: DC motor

Cjelokupno pogonsko postrojenje nalazi se pod krovom pogonske stanice ime je motorima i ostaloj opremi obezbjeen normalan rad. Takoer i donja, zatezna stanica je pokrivena ime je zadovoljen i Pravilnik o uslovima za rad krunih iara sa kabinama.

28

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 12: DISEL generator

Garani prostor Garani prostor za smjetaj kabina kada nisu u pogonu nalazi se na gornjoj stanici radi utede prostora na donjoj stanici koju nije mogue proiriti jer se nalazi u gusto naseljenom podruju. Iz razloga to je Trebevi izletnika destinacija predlaemo da se gornja stanica to manje vidi, tj. predlaemo da se garani prostor ukapa kao na slici 13., naravno ukoliko se geolokim ispitivanjem terena ustanovi da je to mogue, a ako ne, predlaemo da se krov garanog prostora iskoristi kao vidikovac kako je to i rijeeno u arhitektonsko graevinskom dijelu ovog projekta.Slika 13: Garani prostor

Nosea konstrukcija Nosea konstrukcija je, uglavnom, izraena od ugljeninih konstrukcionih elika u zavarenoj izvedbi ili spajanjem vijanom robom. S obzirom da je iara predviena za rad na planinskom lokalitetu, gdje su eksploatacioni uslovi relativno teki, izboru materijala i njegovom spajanju treba posvetiti posebnu panju po pitanju mehanikih osobina, a posebno udarnoj ilavosti i koeficijentima sigurnosti. Vitalni dijelovi kao to su osovine koturnih baterija i uetnjaa, vratila, kardanske veze, hvataljke i ostale osovine trebaju biti izraeni od niskolegiranih elika koji su termikom obradom dovedeni u stanje potrebnih eksploataciono tehnikih karakteristika (zatezna vrstoa, povrinska tvrdoa, udarna ilavost). Svi materijali koji su skloni koroziji trebaju biti zatieni na odgovarajui, pouzdan nain, bilo toplim cinanjem, bilo bojenjem.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

29

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt Slika 14: Nosea konstrukcija

Sva tehnika rjeenja potrebno je uskladiti sa Pravilnikom o tehnikim normativima za putnike iare, meunarodnim preporukama, odnosno tehnikim propisima vodeih zemalja u oblasti projektovanja i izvoenja iara. 1.5. Rekapitulacija trokova U narednoj tabeli se daje rekapitulacija trokova ulaganja za izgradnju nove T prema Idejnom projektu koji je bio osnova za izradu Studije.Tabela 3: Rekapitulacija trokova prema Idejnom projektu iz februara 2008. godine I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. A DONJA ZATEZNA STANICA Radovi ruenja Graevinski radovi Zanatski radovi Vodovod i kanalizacija Elektro instalacije Mainske instalacije (grijanje, vjetrenje, klima) Plinske instalacije Projektovanje i nadzor UKUPNO: Nepredvieni radovi: 5% UKUPNO A DONJA ZATEZNA STANICA B TRASA Radovi ruenja Graevinski radovi Nabavka opreme Ugradnja opreme Projektovanje i nadzor UKUPNO: Nepredvieni radovi: 5% UKUPNO B TRASA IZNOS U KM 43.474,26 375.529,00 286.526,00 25.520,00 48.350,00 50.210,00 5.520,00 54.514,00 889.643,26 44.482,16 934.125,42 7.350,00 45.800,00 9.390.150,00 1.925.700,00 67.250,00 11.436.250,00 576.800,00 12.112.800,00

I. II. III. IV. V.

30

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt C GORNJA POGONSKA STANICA Radovi ruenja Graevinski radovi Zanatski radovi Vodovod i kanalizacija Elektro instalacije Mainske instalacije (grijanje, vjetrenje, klima) Plinske instalacije Projektovanje i nadzor UKUPNO: Nepredvieni radovi: 5% UKUPNO C GORNJA POGONSKA STANICA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

21.053,60 396.042,00 294.114,00 15.250,00 21.300,00 12.700,00 0,00 51.750,00 812.209,60 40.610,48 852.820,08 13.899.745,50 2.362.956,74 16.262.702,24

UKUPNO TROKOVNIK A+B+C PDV 17% SVEUKUPNO Izvor: Idejni projekt Geodet Sarajevo Napomena: U predraunu nisu sadrani trokovi: eksproprijacije lokacije temelja novih stupova Istranih geoloko inenjerskih radova vanjskih infrastrukturnih instalacija (elektro, TS, rasvjeta, vod.+ kanal, PTT) pristupnih saobraajnica i parkinga

Obrazloenje trokova Trokovi eksproprijacije lokacije novih temelja Prilikom pripreme izgradnje postojee iare nije izvrena eksproprijacija zemljita cijelog koridora ispod iare, ve samo ua lokacija oko 8 temelja stupova. Novim projektom, predvieno je 13 stupova, od kojih se lokacijski poklapa samo prvi stup, dok su ostali izmeu postojeih temelja, te je potrebno predvidjeti i vrijeme i trokove za eksproprijaciju zemljita za ostalih 12 temelja stupova. Na osnovu podataka Katastarske slube Opine Stari Grad, cijena otkupa zemljita na trasi iare iznose: III. kategorija (ispod obilaznice) 150 300 KM/m2 IV. kategorija (oko obilaznice) 80 150 KM/m2 V. kategorija (ostali dio trase) 30 80 KM/m2 Procjena trokova eksproprijacije za temelje stupova: 12x (5,0x5,0)x150,0 = 45.000 KM Trokovi istranih geoloko inenjerskih radova Na svim temeljnim lokacijama, radi kvalitetnog projektovanja temelja stupova, zbog vrlo znaajnih statinih uticaja stupova, obavezno je izvriti istrane radove i izraditi elaborate sa preporukama za projektovanje temelja, svakog stuba pojedinano. Procjene trokova: - buenje 13 buotina x 5,0 m1 x 100 KM - laboratorijska ispitivanja 26 x 500 - izrada elaborata za temeljenje 13 x 500 = 6.500 KM = 13.000 KM = 6.500 KM Ukupno: 26.000 KM

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

31

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Trokovi vanjskih infrastrukturnih instalacija Postojea trafostanica za napajanje sistema iare je kapaciteta 10/04 kV projektovana za snagu pogona 125 kW. Novoprojektovana snaga pogona je 545 kW, znatno vea, to neminovno zahtjeva izgradnju nove jae trafostanice i napojne mree. Procjena trokova za novu trafostanicu, napojnu mreu, i taksu za poveanu snagu: - trafo stanica 50.000 KM - napojna mrea 50.000 KM - taksa za poveanu snagu 50.000 KM Ukupno: 150.000 KM Sadraji vanjskog ureenja prostora kod polazne stanice: pristupne saobraajnice, parking prostori, vanjska rasvjeta, itd., za kapacitet od 1000 o/h nisu obuhvaeni idejnim projektom. 1.6. Pregled aktivnosti na realizaciji Projekta Sve aktivnosti na realizaciji projekta se mogu sistematizirati u tri grupe aktivnosti, i to: pripremne aktivnosti, izvoenje radova i zavrne aktivnosti. (I) PRIPREMNE AKTIVNOSTI 1. Pribavljanje urbanistikih, energetskih i komunalnih uslova za izradu glavnih projekata. 2. Izrada projektnog zadatka za glavne projekte 3. Izrada i objavljivanje konkursa natjeaja za: - Izradu glavnog projekta, isporuku i montau opreme za iaru, - obuku posade, i probni pogon nakon zavretka radova Dozvoliti dvije varijante: a) Prema Idejnom projektu b) Prema alternativnom vlastitom rjeenju - Rok za dostavljanje ponude 30 dana - Rok za izradu glavnih projekata: a) Podloge podaci za projektovanje objekata polazne i dolazne stanice, i temelja stupova (eme sila: poloaj, smjer i veliina) - Rok 60 dana, od potpisa ugovora b) Kompletan glavni projekt opreme - Rok 90 dana, od potpisa ugovora c) Projekt montae - Rok 120 dana, od potpisa ugovora 4. Izbor najpovoljnijeg ponuaa i sklapanje ugovora za glavni projekt, isporuku i montau opreme, obuku posade i probni pogon. 5. Izrada i objavljivanje konkursa natjeaja za izradu glavnih projekata objekata polazne i dolazne stanice, trafo stanice i napajanja, temelja stupova. - Rok za dostavljanje ponuda: 30 dana - Rok za izradu projekata: 60 dana od dobivanja podataka isporuioca opreme i Elaborata o uslovima temeljenja stupova i objekata. 6. Izbor najpovoljnijeg ponuaa i sklapanje ugovora. 7. Revizija i nostrifikacija glavnog projekta opreme. 8. Revizija glavnih projekata objekata polazne i dolazne stanice, TS, i temelja stupova. 9. Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa - eksproprijacija lokacija novih temelja - uslovi i naknade koritenja pristupa lokacijama temelja stupova u toku gradnje i montae stupova i opreme.32 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

10. Izrada programa za istrane geoloko inenjerske radove, i izradu Elaborata o uslovima temeljenja objekata i stupova. 11. Izrada i objavljivanje konkursa natjeaja, za izvoenje istranih geoloko inenjerskih radova, i izradu Elaborata o uslovima za temeljenje objekata i stupova, Rok za ponudu: 15 dana Rok za isporuku Elaborata: 45 dana 12. Izbor najpovoljnijeg ponuaa i sklapanje ugovora za geoloko inenjerske istrane radove. 13. Revizija Elaborata u uslovima temeljenja. 14. Izbor i imenovanje nadzornih inenjera 15. Izbor i imenovanje korisnika upravitelja iare Trebevi - Izbor i imenovanje posade za upravljanje radom iare - Izbor i imenovanje osoblja za odravanje sistema iare (II) IZVOENJE RADOVA 16. Izgradnja trafostanice i napojne mree 17. Izgradnja objekta polazne stanice, sa infrastrukturnim prikljucima 18. Izgradnja objekta dolazne stanice, sa infrastrukturnim prikljucima 19. Izrada temelja stupova 20. Isporuka stupova i pripadajue opreme koja se montira na stupove 21. Montaa stupova i pripadajue opreme 22. Isporuka opreme polazne stanice 23. Montaa opreme polazne stanice 24. Isporuka opreme dolazne stanice 25. Montaa opreme dolazne stanice 26. Isporuka vunog ueta 27. Montaa vunog ueta 28. Isporuka kabina sa privrsnom opremom 29. Montaa kabina 30. Obuka posade za upravljanje radom iare 31. Probni pogon i popravka uoenih nedostataka (III) ZAVRNE AKTIVNOSTI 32. Prijava za formiranje komisije za tehniki pregled izvrenih radova 33. Komisijski tehniki pregled izvedenih radova 34. Otklanjanje nedostataka po nalazu komisije za tehniki pregled

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

33

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1.7. Dinamika realizacije 1.7.1. Pripremne aktivnostiTabela 4: Dinamika realizacije projekta I faza

34

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1.7.2. Izvoenje radova i zavrne aktivnostiTabela 5: Dinamika realizacije projekta II i III faza

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

35

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

1.8. Infrastrukturni aspekt Idejnim projektom Trebevika iara (projekt: Geodet - 2008) koji je od strane Naruioca usvojen i dostavljen kao podloga za izradu studije, obuhvaena je Trebevika iara kao izolovan sistem, projekt je obradio samo objekte donje i gornje stanice i trase iare izmeu stanica. Vanjska infrastruktura i pristupne saobraajnice, parkinzi, signalizacija, vanjska rasvjeta, odvodnja, hortikultura, itd., nisu obuhvaeni ovim projektom, pa ni studijom. U pripremnim aktivnostima za izgradnju iare potrebno je izraditi i ovaj dio projektne dokumentacije sa procjenom trokova. U studiji su obuhvaeni, izvan obima Idejnog projekta, samo dodatni trokovi napajanja elektroenergijom, izazvani znatnim poveanjem potrebne snage pogona. 1.9. Sigurnosni aspekt Sigurnosni aspekt se fokusirao na izvore opasnosti i mjere zatite posebno zatite okoline, zatite od struje i zatite pri eksploataciji. Izvori opasnosti i mjere zatite Prilikom izrade projekta, izvoenja radova i eksploatacije iare, neophodno je voditi rauna o izvorima moguih opasnosti i poduzimati mjere zatite okoline, osoblja izvoaa, korisnika iare i osoblja koje rukuje i odrava objekte iare. Zatita okoline Moderni sistem iare u eksploataciji nema negativnih uticaja na okolinu osim zvunih efekata iji je stepen buke minimalan, tj. u okviru dozvoljenih granica. Meutim, u izgradnji, pri izvoenju graevinskih radova i montai, postoje potencijalni izvori opasnosti po okolinu i izvrioce radova. Stoga je nakon izrade glavnog projekta Elaborata organizacije graenja i montae obavezno izraditi Elaborat mjera zatite okoline i osoblja pri izvoenju radova, koji treba biti revidiran i ovjeren od strane ovlatenog organa, i organizovati upoznavanje svih uesnika radova. Zatita od struje Opasnosti koje se mogu pojaviti kod koritenja postrojenja i ureaja sa elektrinom strujom mogu se svesti i grupirati kako slijedi: Kratki spoj i pregrijavanje provodnika i izolacije Opasan napon dodira i koraka zbog kvara na izolaciji. Poar izazvan drugim uzrocima (utjecaj vlage, vode, praine, ulja ili kiselina i sl.) koji mogu oslabiti izolaciju na pojedinim mjestima, te izazvati vee kvarove i nesree. Opasan napon uslijed neizjednaene razlike potencijala

Mjere koje treba predvidjeti da bi se otklonile opasnosti od elektrine struje: 36

Postrojenje i aparati trebaju biti projektirani i izvedeni tako da mogu podnijeti dinamika i termika naprezanja koja izaziva struja kratkoga spoja u ovom dijelu mree. Predviena je takva oprema i aparati koji eliminiraju kratki spoj u okviru tehnikih normi.Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

Radi bezbijednog vrenja pregleda, kontrole postrojenja, pogonskih manipulacija i radova pri otklanjanju kvarova, neophodno je striktno pridravati se vaeih tehnikih propisa i eventualnih posebnih uputstava. Za primjenu mjera zatite na radu potrebno je osigurati opremu koja je u okviru pojedinih distribucija tipizirana, primijenjena i rijeena u skladu sa aktom distributivnog preduzea. Da bi se izbjegle razlike potencijala na metalnim masama, provodi se mjera izjednaenja potencijala povezivanjem metalnih masa, koje, u normalnom pogonu, nisu pod naponom, na uzemljivaku prokromsku traku Rf 30 x 3,5 mm.

Zatita pri eksploataciji iare Prije putanja u promet, neophodno je prema Uputstvima isporuioca opreme iare i meunarodnih normativima koji se odnose na ovu oblast, izraditi Uputstvo o koritenju i odravanju iare i postupcima u sluaju opasnosti. Ovo uputstvo treba biti vidno istaknuto na vie mjesta, kako u objektima polazne i dolazne stanice, tako i u svakoj kabini. Za osoblje koje upravlja iarom, treba organizovati seminar po ovoj temi, te provjeru steenog znanja. Zakljuak Prema stavu Naruioca studije, podloga za izradu studije je Idejni projekt iare Trebevi izraen od firme GEODET Sarajevo, februara 2008. Pri analizi projekta uoljiv je vaan nedostatak argumenata za izbor velikog poveanja kapaciteta budue iare (1000 p/h), u odnosu na kapacitet prethodne iare (400 p/h), koji je prema registrovanim podacima o broju prevezenih putnika bio vrlo malo iskoriten. Idejni projekat iare TREBEVI izraen februara 2008 god. od firme GEODET Sarajevo, predvia obnovu-izgradnju iare na istoj lokaciji osnovnih dijelova sistema: a) OBJEKAT POLAZNA STANICA HRVATIN b) TRASA IARE c) OBJEKAT DOLAZNE STANICE VIDIKOVAC Rjeenja Idejnog projekta u osnovnim elementima predviaju: Ad a) OBJEKAT POLAZNE STANICE postojei koji je djelimino devastiran u potpunosti se rui i gradi novi objekat prilagoen projektovanom kapacitetu od 1000 putnika/h. Ad b) TRASA IARE predvia 13 novih stubova i temelja, dimenzionisanih za statike uticaje kabina sa 8 putnika, i raspored kabina na uetu prema kapacitetu 1.000 putnika/h. Ad c) OBJEKAT DOLAZNE STANICE postojei je najveim dijelom poruen, predviena je izgradnja novog objekta, prilagoenog rjeenja za kapacitet 1000 putnika/h. Za prihvaeni kapacitet sistema od 1000 putnika/h ponuena rjeenja su sa tehnikog aspekta prihvatljiva i izvodljiva.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

37

Tehniki, infrastrukturni, sigurnosni aspekt

38

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Prostorni aspekt

2. PROSTORNI ASPEKT2.1. Prostorni obuhvat Projekta Objekt T ine objekti polazne i dolazne stanice i trasa ice sa gondolama. Smjeten je na administrativnoj teritoriji Opine Stari Grad i to na njenim sjevernim padinama. Polazna stanica iare nalazi u ulici Hrvatin u naselju Bistrik, dok se dolazna stanica nalazi u zatienom podruju dijela uma-park Trebevi. Ove dvije stanice povezuje ica iare u duini oko 2 100 m. Prostorni obuvat Projekta obuhvata parcelu polazne stanice iare u Ulici Hrvatin (na koti 573), a zatim u pojasu irine po 6,0 m (irina preuzeta iz RP Lijeva obala Miljacke Bistrik) obostrano od osi ice sve do granice urbanog sa vanurbanim podrujem, kada dalje nastavlja do dolazne stanice Vidikovac (na koti 1150) obuhvaajui kompletno vanurbano podruje Opine Stari Grad u granici Kantona Sarajevo, sa dijelom Trebevia povrine 358,25 ha (Slika 1).Slika 1: Prostorni obuhvat Projekta T

U posmatranom podruju obuhvaeni su slijedei objekti: polazna stanica Hrvatin, trasa ice, dolazna stanica Vidikovac, lokalitet restorana Vidikovac, lokalitet planinarskog doma Prvi umar, objekt Planinarski kutak, planinarski dom Vranica, Bistrika kula Opservatorij, olina Velika i Mala kapa, bob staza.

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

39

Prostorni aspekt

2.2. Prostorno-planska dokumentacija Zahvat rekonstrukcije/nove izgradnje T u cijelosti se nalazi unutar teritorijalnog podruja Kantona Sarajevo, stoga se za zahvat u prostoru Hrvatin - Vidikovac primjenjuje slijedea prostornoplanska dokumentacija: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 26/06) Urbanistiki plan grada Sarajeva za urbano podruje Sarajevo za period od 1986. do 2015. (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 5/99) Provedbeni planski dokumenti: RP Lijeva obala Miljacke Bistrik i RP Hrid.

Dosadanji pregled, na polju izrade dokumentacione osnove, prijeratnih i poslijeratnih planski usmjerenih aktivnosti, onih koje nisu planska odrednica, i onih koje se odvijaju na polju zatite podruja odnosno proglaenja podruja zatienim, ukazuje na veliku sloenost problema. Komparativne prednosti prostora treba iskoristiti, ali na nain koji nee naruiti integritet podruja. Podatak da postoji iskazan interes od strane vie investitora za djelovanje u ovom prostoru ukazuje na potrebu usaglaavanja javnog i privatnog interesa. 2.2.1. iara i Trebevi u provedbeno - planskim dokumentima Prema raspoloivim podacima, objekt T nije u cijelosti obuhvaen niti jednim provedbenim planskim dokumentom. Naime, u sklopu izrade Regulacionog plana Lijeva obala Miljacke - Bistrik3 obuhvaena je samo polazna stanica iare na lokalitetu Hrvatin i dio trase ice u duini od oko 160,0 m. Inae, objekt iare se nalazi u zoni individualnog stanovanja, u ambijentalnoj cjelini Bistrik (Slika 2). Ovim Planom objekt stanice je zadran u postojeem horizontalnom i vertikalnom gabaritu, a novim saobraajnim rjeenjem omoguen je kolski pristup iz Ulice Hrvatin direktno do parcele i predvien prostor za stacionarni saobraaj. Na tematskoj karti Arhitektonske intervencije na objektima (Slika 3) za objekt polazne stanice iare dat je prijedlog restauracije. Prostor u irini od po 6,0 m obostrano od osi ice iare utvren je kao zatitni koridor, unutar kojeg je naznaen jedan objekt (vjerski) koji je potrebno restaurirati i 4 objekta na individualnim parcelama koji su Planom predloeni da se rue ili rekonstruiraju. Kao sastavni dio ovog Plana u Separatu zatite kulturno-historijsko i prirodno nasljea Regulacioni plan Lijeva obala Miljacke Bistrik, precizirane su, pored zona restauracije historijskog stanja, i zone kompozicionog i funkcionalnog povezivanja u okviru kojih se nalazi objekt polazne stanice. Utvreno je da se U ovim zonama treba rijeiti funkcije koje ne mogu prihvatiti postojee fizike strukture unutar tretiranog obuhvata. i Osnovni zahtjev za novu izgradnju je prilagoavanje tipolokim karakteristikama ambijenta u kojem se objekt gradi i to u odnosu na parcelu, gabarit, materijal i kolorit, te arhitektonske forme, strukture i elemente.

3

Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 10/05 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

40

Prostorni aspekt Slika 2: Izvod iz RP Lijeva obala Miljacke-Bistrik- Namjena povrina Slika 3: Izvod iz RP Lijeva obala Miljacke-BistrikArhitektonske intervencije na objektima

Podruje Hrida iznad zaobilaznice obuhvaeno je Regulacionim planom Hrid4. Koridor iare prolazi trasom duine 210 m, dijelom iznad individualnih parcela i kolskog zemljita, i u zatitnom pojasu irine od po 10 m obostrano od osi iare evidentiran je jedan objekt koji se rui. Planom je naglaen uslov da se koridor iare mora sauvati od svake izgradnje (Slika 4).Slika 4: Izvod iz RP Hrid Urbanistiko rjeenje

2.2.2. iara i Trebevi u razvojno - planskim dokumentima Sa planerskog aspekta interes za ovo podruje poinje kandidaturom Sarajeva za XIV zimske olimpijske igre 1984. Do tada, Trebevi je bio apostrofiran jedino u kontekstu prijedloga statusa podruja u razvojno-planskim dokumentima.4

Regulacioni plan Hrid Slubene novine Kantona Sarajevo broj 20/08 41

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Prostorni aspekt

Prostorno-planska dokumentacija koja je obuhvatila podruje Trebevi je: dokumentaciona osnova raena za potrebe odravanja ZOI '84 Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo -polazne osnove, razvojno-planski dokumenti: Prostorni plan Kantona Sarajeva za period od 2003. do 2023., Prostorni plan Kantona Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015., i Prostorni plan Bosne i Hercegovine - status podruja Trebevi. U Generalnom urbanistikom planu grada Sarajeva (1963.)5, zelenilo u odnosu na grad ima nekoliko funkcija i uloga, pa je provedena njegova kategorizacija na: gradsko, vangradsko i zatitno zelenilo. U kategoriji vangradskog zelenila Trebevi, zajedno sa Ilidom-Vrelom Bosne i Tilavom, oznaeni su kao vangradski rekreativni centri. Pa tako, podruje Trebevia kroz ovaj Plan predstavlja se kao planinski pejza koji e se svrsishodnom organizacijom prostora formirati za aktivnu i pasivnu rekreaciju stanovnika grada i stranih turista. Trebevi ulazi u iri sklop sarajevske teritorije i planski je predvien kao park-uma, sa izrazitom namjenom za one vrste rekreacije koje se ne mogu upranjavati na Ilidi i Vrelu-Bosne. Na primjer: sanjkanje, smuanje, planinarenje, streljatvo, jahanje, i itd. Kao planinsko podruje u neposrednoj blizini grada, s kojim se stapa i s kojim je vrlo dobro komunikativno povezan, Trebevi omoguava graanima Sarajeva da na njemu nau ne samo viednevnu, nego i dnevnu, pa ak i poludnevnu rekreaciju. Cjelokupno podruje Trebevia obuhvata 2.873 ha, od ega otpada na centralni rekreativni dio 242 ha. Ovdje je lociran sportski centar, uspinjaa, hoteli, turistiko naselje, kamping, drutveni domovi, vie kafe-restorana, pomoni objekti, ljetna pozornica i tereni za zimske sportove. Ovaj veliki planinski masiv, ijom se neposrednom blizinom moe rijetko pohvaliti koji grad, ostao je do danas veoma slabo ureen, a kada bude prema Generalnom urbanistikom planu konano vrsto ukljuen u organizam grada, predstavljae jo jednu od osnovnih karakteristika njegove individualnosti. U periodu pripreme grada Sarajeva za odravanje XIV ZOI '84 uraena je obimna prostorno planska dokumentacija. Po obimu zahvata u prostoru premaili su sve dosadanje poduhvate u Sarajevu. Za planinske prostore Igmana, Bjelanice i Jahorine uraen je Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV Zimskih olimpijskih igara polazne osnove6 Za podruje Grada Sarajeva tada nije bio uraen prostorni plan, tako da je bilo neophodno da se uradi navedeni planski dokument koji e se kasnije nesmetano uklopiti u odgovarajue planove vieg reda, prije svega Prostorni plan Sarajeva. Taj dokument je istovremeno trebao posluiti i kao osnova za izradu i odgovarajuih provedbenih planova i projekata za olimpijska borilita. Planom su, uz uvjet da ispunjavaju vrlo stroge kriterije zatite ovog podruja, kao i stroge kriterije meunarodnih organizacija i saveza, precizirana podruja sporta i rekreacije, smjetajni kapaciteti sa prateim sadrajima, saobraajna i komunalna infrastruktura, umska i zatiena podruja. Predoene vrijednosti ovog podruja ukazale su da svaki ulazak u njihov prostor mora biti vrlo paljiv, usuglaen sa mjerama zatite karakteristinim za pojedine segmente prirodne sredine, a naroito sa utvrenim mjerama zatite sarajevskog vodovodnog sistema.

5

Generalni urbanistiki plan grada Sarajeva, asopis za arhitekturu, urbanizam primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, Br. 2-3 I Sarajevo, 1963. 6 Slubene novine grada Sarajeva, broj 65/79 42 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Prostorni aspekt

I tada je naglaene dileme vezane za strateka opredjeljenja - da li graditi na planini ili ne, ako da: gdje graditi, kojeg obima i sl. Odgovor je dat kroz provedbenu dokumentaciju, ali samo za Igman, Bjelanicu i Jahorinu. Podruje Trebevia je za potrebe izrade ovog planskog dokumenta analizirano i predstavljeno kao veoma posjeeno izletite tj. mjesto za poludnevnu, dnevnu i viednevnu rekreaciju. Meutim, u ove svrhe se nisu koristile prirodne pogodnosti planine, jer se veina korisnika, koji nisu skloni duem pjeaenju, koncentrirala u zonama koje su relativno dobro opremljene smjetajnim i ugostiteljskim objektima, saobraajno lako dostupnim povrinama. Izgradnjom iare, kapaciteta 400 osoba/h, Trebevi je postao veoma dostupan graanima pa se koristi podatak o prosjenom broju od oko 4.000 posjetilaca dnevno (procjena 1979.). Identificirane su tri visinske zone: prva zona do 900 mnm7, druga do 1150 mnm, i trea zona preko 1.150 mnm. Prvu zonu koristili su preteno stanovnici viih dijelova grada smjeteni na sjevernoj strani Trebevia, a dolazak izletnika je bio iskljuivo pjeke mnogobrojnim pristupnim putevima. Druge dvije zone koristilo je cjelokupno stanovnitvo grada, dolazei jednim od prevoznih sredstava. Utvreno je da Trebevi do perioda ZOI 84, kao rekreaciono podruje Sarajeva, nije bio dovoljno iskoriten, da se na skuenom podruju pruala mogunost pasivnog odmora, dok su drugi vidovi zimske i ljetne rekreacije bili zapostavljeni. Sa stanovita sporta ove su povrine bile potpuno zanemarene. Zbog neureenih i neotvorenih pjeakih staza, objekata za snabdijevanje vodom i dr. izletnici su se koncentrirali u zonu postojeih ugostiteljskih kapaciteta dok su ostali lokaliteti ostajali van njihovog interesovanja. U tom periodu Trebevi je raspolagao sa 208 kreveta, a mali je bio broj onih koji su ga koristili za viednevne izlete. Smjetajni kapaciteti, u toku veeg dijela godine, vrili su funkciju dopune mogunosti gradskih hotela. Na njegovom podruju prirodne vrijednosti predstavljaju posebnu atraktivnost za ljubitelje prirode, pa i za naunike. Ispod samog vrha Trebevia oformljen je Alpinetum na povrini od 14 ha. Tu se nalazi itav niz reliktnih i endemskih vrsta flore koji predstavljaju pravu ivu laboratoriju. Brojni objekti historijskog naslijea predstavljaju mjesta oko kojih je mogue formirati sadraje rekreacije, ukljuujui ih u pjeake staze. Postavljanjem odgovarajueg urbanog mobilijara (putokazi, pisana objanjenja, klupe) mogue je te objekte uklopiti u ljetnu rekreacionu ponudu. To se posebno odnosi na stare tvrave Gradac, olina kapa i Zlatite, arheoloki lokalitet Moila. Iako Trebevi nije jedino podruje za rekreaciju sarajevskog stanovnitva, ipak se, obzirom na povoljni poloaj u odnosu na grad i mogunost koritenja u toku svih 12 mjeseci pretpostavljalo da e ga u toku jednog dana prosjeno posjetiti 0,01% do 1,5% ukupnog broja stanovnika ueg podruja grada to iznosi oko 400 posjeta/dan. Oekivalo se da e izgradnja bob staze, a naroito prateih sadraja, poveati atraktivnost Trebevia. Povrine uma i prirodnih vrijednosti Trebevia predstavljali su specifian oblik ogranienja sa stanovita koritenja prostora. Ta ogranienja su se prije svega odnosila na sjeu drveta u vrijednim umama i na ugroavanje postojeih ekosistema na odreenim lokalitetima, to ne iskljuuje koritenje tih prostora za etnje, te studijske i obrazovne posjete. U tom smislu je bilo potrebno utvrditi razliite reime zatite (prema odredbama odgovarajuih zakona) suglasno potrebi ouvanja prirodnog karaktera danog podruja. Posebnu zatitu zasluuje podruje Alpinetuma na Trebeviu. Ove povrine treba da budu jasno izdvojene iz ostalih rekreacionih povrina i u njima treba7

mnm - metara nadmorske visine 43

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

Prostorni aspekt

izletnicima i drugim posjetiocima omoguiti razgledanje i kretanje iskljuivo po tano odreenim putevima. Na odreenim mjestima se mogu urediti mjesta za odmor, ali bi na tim povrinama trebalo iskljuiti due zadravanje (piknik, igra), kao i branje cvijea ili plodova. U cjelini posmatrano, faktori koji ograniavaju mogunosti koritenja nisu ni po broju ni po obimu takvi da bi mogli da dovedu u pitanje cjelovitu koncepciju aktiviranja turistiko-rekreativnih namjena na podruju planiranja. Radi se o takvim faktorima koji imaju relativno ogranien i usko lokalizovan uticaj, te u ovoj fazi ne mogu da budu precizirani nego e biti potrebno da budu egzaktno utvreni u fazi izrade detaljne urbanistike dokumentacije. Koncepcija prostornog razvoja podruja Jahorine i Trebevia bazirala se na stavovima: da podruje Trebevia zajedno sa podrujem Jahorine predstavljaju integralnu prostornu cjelinu, kao i da osnovnu potranju obezbjeuju, neposredno, podnoje masiva tj. grad Sarajevo. Podruje Trebevia, u zavisnosti od klimatskih prilika, reljefa, orijentacije padina i dr. je zonirano u tri zone: do 1000 mnm, od 1000 do 1300 mnm i preko 1300 mnm. Povrine i objekti koji su ve tada bili aktivirani lee u najniim dijelovima meuzone. Predvieno je da se ovi kapaciteti trebaju dograditi, rekonstruirati i obogatiti drugim sadrajima, kao to su igralita, sanjkalita, tobogani, snek-barovi, restorani i dr. Polaznim osnovama Prostornog plana podruja posebne namjene, u podruju Trebevia izdvojene su i definirane samo one namjene povrina koje su relevantne sa stanovita predmeta planiranja zimske olimpijske igre. S toga je povrina sportsko-rekreacione zone utvrena samo u granicama neophodnim za zimsko koritenje, kao intenzivne vidove koritenja prostora. Sportsko-rekreaciona zona obuhvaala je sve povrine na kojima je predvieno ureivanje staza za alpsko i nordijsko skijanje. Nije dozvoljena nikakva izgradnja, osim postrojenja i objekata koji e sluiti za koritenje skijakih terena u rekreacione svrhe i za odravanje takmienja. Na rubu gradske aglomeracije, u trokutu Vidikovac olina Kapa Mala Kapa smjetena je bob staza (Slika 5 i Slika 6)8.Slika 5: Zimski sport ZOI 84 Slika 6: Bob staza, ZOI 84

Povrine koje se koriste za ljetnu rekreaciju u znatno manjoj mjeri zahtijevaju ureivanje prostora, a nisu inkompatibilne sa drugim vidovima koritenja zemljita (umarstvo, stoarstvo), tako da nisu izdvajane u posebne zone. To znai da e biti potrebno, u jednoj kasnijoj fazi planiranja, izdvojiti povrine specifine namjene za ljetnu rekreaciju. Ovo se odnosilo na zone logorovalita, igara na slobodnom, izletnikih livada, vidikovaca i sl. koje zahtijevaju detaljnu analizu mikrolokacija.

8

Publikacija: Sarajevo kandidat za XIV zimske olimpijske igre 1984. / grafiki prilozi Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

44

Prostorni aspekt

Unutar zone uma, ume I stepena zatite dobijaju status stroge zatite. Ukoliko se nalaze unutar sportsko-rekreacione zone, potrebno je preduzeti odgovarajue preventivne mjere da ne bi dolo do njihovog oteenja od strane posjetilaca. Zato pjeaki i planinarski putevi treba da budu trasirani tako da se posjetioci ne zadravaju u tim umama, niti u njihovoj neposrednoj blizini. ume II stepena zatite zatiuju se na odgovarajui nain. U njima se mogu urediti mjesta za zadravanje posjetilaca, ali nije dozvoljeno loenje vatre. Ekonomske ume se koriste za normalnu umsku eksploataciju uz odreena ogranienja. U podrujima unutar sportsko-rekreacine zone, kao i njihovoj neposrednoj blizini eksploatacija drveta se moe vriti samo sanitarnom sjeom. Osim toga, potrebno je vriti stalne uzgojne radove na umi.Slika 7: Bob i staza za sanjkanje - ZOI 84

Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

45

Prostorni aspekt Slika 8: Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Namjena povrina9

Slika 8a: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije

Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, Sarajevo, april 1979. 46 Studija izvodljivosti (feasibility study) izgradnje iare Trebevi

9

Prostorni aspekt Slika 8b: Izvod iz Prostorni plan posebnog podruja za potrebe odravanja XIV ZOI Sarajevo 1984 Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Granica entiteta

Prostorni plan XIV olimpijs