strucni ispit - zdravstveni smijer - odgovori -pravni dio

118
STRUČNI ISPIT ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE VIŠE I SREDNJE STRUČNE SPREME Pripravnički staž je organizirani oblik stručnog osposobljavanja zdravstvenih radnika za samostalan rad, koji se obavlja pod nadzorom. Pripravnički staž obavlja se po planu i programu pripravničkog staža koji su utvrđeni Pravilnikom o pripravničkom stažu i stručnom ispitu zdravstvenih radnika („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 25/00;23/01;55/02;35/06). Zdravstvena ustanova, za polaganje stručnog ispita zdravstvenih radnika sa završenom višom i srednjom stručnom spremom je dužna uz prijavu za polaganje stručnog ispita, kantonalnom ministarstvu zdravstva predati i sljedeće dokumente: - ovjerenu fotokopiju diplome - uredno popunjenu i ovjerenu pripravničku knjižicu - lični zahtjev pripravnika Stručni ispit se polaže najkasnije šest mjeseci nakon obavljenog pripravničkog staža. Rješenje o odobrenju polaganja stručnog ispita donosi nadležni ministar zdravstva. O datumu i mjestu polaganja stručnog ispita pripravnik se može informisati putem oglasne ploče u prostorijama Ministarstva zdravstva TK i putem tel.: 035/282-446 i 035/282-447. Ako je pripravnik spriječen iz opravdanog razloga pristupiti u zakazanom roku polaganja ispita, dužan je pismeno obavijestiti nadležno ministarstvo zdravstva, najkasnije tri dana prije početka roka određenog za polaganje ispita. Ukoliko pripravnik pravovremeno ne obavijesti nadležno ministarstvo zdravstva o razlozima ili je razlog odsustva neopravdan, smatra se da je ispitu pristupio, te troškovi ponovnog izlaska na stručni ispit idu na teret pripravnika.

Upload: elvis-hodzic

Post on 17-Aug-2015

273 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

Strucni ispit - Zdravstveni smijer - Svi odgovori pravnog dijela .

TRANSCRIPT

STRUNI ISPIT ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE VIE I SREDNJE STRUNESPREMEPripravniki sta je organizirani oblik strunog osposobljavanja zdravstvenih radnika zasamostalan rad, koji se obavlja pod nadzorom.Pripravniki sta obavlja se po planu iprogramupripravnikogstaakoji suutvreni Pravilnikomopripravnikomstauistrunom ispitu zdravstvenih radnika (Slubene novine Federaije !osne i "eregovine#broj$ %&'(()%*'(+)&&'(%)*&'(,-. .dravstvena ustanova,za polaganje strunog ispita zdravstvenih radnika sa zavr/enomvi/om i srednjom strunom spremom je duna uz prijavu za polaganje !ru"nog ipi!a,kantonalnom ministarstvu zdravstva predati i sljede0e dokumente$1 ovjerenu #o!o$opiju %iplo&e1 ure%no popunjenu i ovjerenu pripravni"$u $nji'i(u1 li"ni za)!jev pripravni$aStruni ispit sepolaenajkasnije/est mjesei nakonobavljenogpripravnikogstaa.2je/enje o odobrenju polaganja strunog ispita donosi nadleni ministar zdravstva. * %a!u&u i &je!u polaganja !ru"nog ipi!a pripravni$ e &o'e in#or&ia!i pu!e&oglane plo"e u pro!orija&a Mini!ar!va z%rav!va TK i pu!e& !el+, -./01213445 i-./01213446+3ko je pripravnik sprijeen iz opravdanog razloga pristupiti u zakazanomrokupolaganjaispita, duanjepismenoobavijestiti nadlenoministarstvozdravstva,najkasnije tri dana prije poetka roka odreenog za polaganje ispita. 4koliko pripravnikpravovremenoneobavijesti nadlenoministarstvozdravstvaorazlozimaili jerazlogodsustva neopravdan, smatra se da je ispitu pristupio, te tro/kovi ponovnog izlaska nastruni ispit idu na teret pripravnika..dravstveni radnii sazavr/enomvi/omi srednjomstrunomspremomstruni ispitpolau pred ispitnom komisijom nadlenog kantonalnog ministarstva zdravstva.S!ru"ni ipi! e a!oji o% op7!eg i !ru"nog %ijela,I *p7!i %io ipi!a 8pravni %io9 polae se usmeno, a obuhvata poznavanje$a- 5snova ustavnog sistemab- .akona o zdravstvenoj za/titi i .akona o zdravstvenom osiguranju- Propisa vezanih za struno zvanje pripravnika koji polae struni ispitd- Propisa iz oblasti radnih odnosa i penzijsko invalidskog osiguranjae- 6antonalnih propisa iz oblasti zdravstvaII S!ru"ni %io !ru"nog ipi!ase polae pismeno i usmeno, po zdravstvenimusmjerenjima pripravnika, navedenih u narednom tekstu 1 7spitna pitanja. ISPITNA PITANJA ZA P*:A;ANJE STRUN*; ISPITAZDRAVSTVENI< RADNIKA SA ZAVREN*M VI*M ISREDNJ*M STRUN*M SPREM*MA9 STRUNI DI* STRUN*; ISPITA P* ZDRAVSTVENIM USMJERENJIMAI VIA STRUNA SPREMA=+ Vi7i &e%i(in$i !e)ni"ar 3 e!ra=+=+ Pi!anja za pi&eni %io > vi7i &e%i(in$i !e)ni"ar 3 e!ra+- 5snovne karakteristike zdravstvenog stanja stanovni/tva%- 8videnije u zdravstvu*- Proes zdravstvene njege9- :italni znai&- 6ateterizaija,- 5bavezna imunizaija;- aini zaustavljanja krvarenja?- Postupak kod gubitka svijesti+(- >aini imobilizaije prijeloma=+1+Pi!anja za u&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a3 vi7i &e%i(in$i !e)ni"ar > e!ra+- .dravstvena njega internistikih bolesnika, objasniti kroz primjer%- .dravstvena njega hiru/kih bolesnika, objasniti kroz primjer*- .dravstvena njega kod in@ektivnih bolesti, objasniti kroz primjer9- .dravstvena njega bolesnika u ginekologiji i porodiljstvu, objasniti kroz primjer&- .dravstvena njega u pedijatriji, objasniti kroz primjer,- .dravstvena njega u neurologiji, objasniti kroz primjer;- .dravstvena njega u psihijatriji, objasniti kroz primjer=- .dravstvena njega u onkologiji, objasniti kroz primjer?- Pripreme i postupak s bolesnikom kod endoskopskih pretraga A gastroskopija+(- Pripreme i postupak s bolesnikom kod endoskopskih pretraga A bronhoskopija++- Pripreme i postupak s bolesnikom kod endoskopskih pretraga A laparoskopija+%- Pripreme i postupak s bolesnikom kod endoskopskih pretraga A biopsija jetre+*- Pripreme i postupak s bolesnikom kod endoskopskih pretraga A biopsija bubrega+9- Pripreme i postupak s bolesnikom kod endoskopskih pretraga A punkije+&- Postupak sa bolesnikom nakon narkoze, pra0enje vitalnih @unkija+,- 7ntravenska terapija+;- Spei@inost zdravstvene njege u ratnim uslovima +=- 4zimanje materijala za dijagnostike postupke (bris, hemokultura i dr.-+?- Bijagnostiki i terapijski zahvati kod akutnih i hroninih poreme0aja prehrane u djeijoj dobi%(- 2ad u jedinii intenzivne njege neurolo/kih bolesnika%+- 2ad sestre u jedinii intenzivne njege psihijatrijskih bolesnika%%- "ospis%*- 7shrana bolesnika starije ivotne dobi%9- 7shrana bolesnika u hiru/kim disiplinama%&- 7shrana bolesnika sa dijabetes melitusom%,- 7shrana bolesnika sa hipertenzijom%;- 7shrana bolesnika sa ulkusnim oboljenjem%=- 7shrana bolesnika koji imaju zatvor ili opstipaiju%?- 7shrana bolesnika koji imaju proliv*(- Bjelatnost patronane sestre*+- .dravstveno vaspitni rad u ambulanti porodine mediine*%- 7zvje/taji u slubi op/te1porodine mediine**- 6njiga narkotika*9- Sestrinska anamneza*&- 6u0na njega hroninih bolesnikaPITANJA IZ *PTE; DIJE:A 8PRAVNI DI*9 STRUN*; ISPITA SU NA KRAJU TEKSTA ZA SVA ZDRAVSTVENA USMJERENJA1+ Vi7i la?ora!orij$i !e)ni"ar1+=+ Pi!anja za pi&eni %io > vi7i la?ora!orij$i !e)ni"ar+- 6omplet standardnih pretraga mokra0e sa sedimentom%- Pretrage eluanog soka (odreivanje aiditeta i mlijene kiseline te mikroskopske pretrage-*- Pretrage stolie (une boje, krvi i probavljivosti hrane-9- Pretrage krvi i seruma1nabrojati i opisati jednu&- Pretrage puktata,- Pretrage likvora;- 5dreivanje mokra0ne kiseline, kreatinina=- 5dreivanje lipida?- 5dreivanje Fe i Cu+(- 5dreivanje 6 i >a1+1+ Pi!anja za u&eni %io > vi7i la?ora!orij$i !e)ni"arU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijela1+1+=+Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a+- 6ontrola kvaliteta rad u laboratoriju%- Promjene konentraije glukoze u krvi*- B6S9- 6ontrola sterilizaije &- "olesterol i @rakije u krvi ,- 2etikuloiti ;- Priprema paijenta za uzimanje uzoraka krvi, urina =- 8lektro@oreza poteina seruma ?- 6onstante eritroita+(- Skupljanje urina za pretrage++- 8nzimi u serumu+%- 8ozino@ilni granuloiti+*- Dre/ke1sluajne, sistemske, grube+9- Patolo/ki sediment urina+&- 5dreivanje natrija i kalija+,- 6ontrolni serum+;- 6lirens testovi+=- Eeljezo i vi7i ra%iolo7$i !e)ni"arU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijela.+1+=+ Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a+- 2adioterapija%- Gokalna aplikaija izotopa*- 4loga vi/eg radiolo/kog tehniara pri izvoenju kontrastnih radiolo/kih pretraga9- 3bdominalan dijagnostika&- ativni snimak abdomena i urotrakta=- Fjere za/tite od zraenja?- 5brada rendgenskog @ilma +(- 6ontrasna sredstva za kompjuterizovanu tomogra@iju ++- 4loga vi/eg radiolo/kog tehniara pri izvoenju dijaskopskih pretraga probavnog trakta +%- 7rigoskpija +*- 7rigogra@ija +9- !ronhogra@ija +&- 8ndoskopije.+1+1+ *p7!i 8&e%i(in$i9 %io !ru"nog %ijela ipi!a+- Sterilizaija, vrste i kontola%- 8videnije u zdravstvu*- :italni znai9- Priprema bolesnika za ultrazvunu dijagnostiku&- aini zaustavljanja krvarenja;- Postupak kod gubitka svjesti=- >aini imobilizaije prijeloma?- 7ntravenska terapija+(- Bezin@ekija, vrste.+.+.+ Pi!anja iz op7!eg %ijela 8pravni %io9 !ru"nog ipi!a u na $raju !e$!a za va z%rav!vena u&jerenja4+ Vi7i ani!arno3e$olo7$i !e)ni"ar4+=+ Pi!anja za pi&eni %io > vi7i ani!arno3e$olo7$i !e)ni"ar +- Prijavljivanje zaraznih bolesti %- Faktori okoline koji utiu na ljudsko zdravlje *- "idrine in@ekije 9- 3limenatrne toksikoin@ekije &- Sanitarni nadzor 4+1+ Pi!anja za u&eni %io > vi7i ani!arno3e$olo7$i !e)ni"arU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijela4+1+=+ Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a +- :oenje evidenije zaraznih bolesti %- :oenje evidenije kliono/a *- adzor nad osobama zaposlenim u prometu ivenih namirnia &- 4zimanje uzoraka za hemijske i mikrobiolo/ke pretrage ,- Provoenje nadzora nad javnim i individualnim vodoopskrbnim objektima ;- :r/enje nadzora nad objektima za dispoziiju otpadnih tvari =- 7spitivanje ivotne i radne sredine (zagaenost zraka, buka, pra/ina, radiolo/ko zraenje i dr.- ?- Bezin@ekija+(- Beratizaija++- Bezinsekija+%- Sanitarna inspekija+*- Pravila sigurne primjene pestiida, za/tita pri radu+9- Preparati i oprema koji se koriste za BBB+&- Pretrage vode i ivenih namirnia4+1+1+ *p7!i 8&e%i(in$i9 %io !ru"nog %ijela ipi!a +- :ogralikov lana %- Sterilizaija, vrste i kontola *- 8videnije u zdravstvu 9- Sprjeavanje i suzbijanje zaraznih bolesti &- 6alendar imunizaije ,- :italni znai ;- >aini zaustavljanja krvarenja =- Postupak kod gubitka svjesti ?- >aini imobilizaije prijeloma+(- :anost odravanja line higijene4+.+.+ Pi!anja iz op7!eg %ijela 8pravni %io9 !ru"nog ipi!a u na $raju !e$!a za va z%rav!vena u&jerenja/+ Vi7i #izio!erapeu!$i !e)ni"ar /+=+ Pi!anja za pi&eni %io > vi7i #izio!erapeu!$i !e)ni"ar +- 6ineziterapija %- &e%i(in$e e!re 3 !e)ni"ari+- Prijem bolesnika u bolniu%- Primopredaja dunosti*- Proes zdravstvene njege9- 4tvrivanje potreba za zdravstvenom njegom&- Planiranje zdravstvene njege,- Provoenje zdravstvene njege;- 8valuaija zdravstvene njege=- :anost odravanja line higijene?- 5dravanje line higijene nepokretnih bolesnika+(- Bekubitus++- .adai mediinske sestre u spreavanju dekubitusa +%- .adai mediinske sestre i postupi sa bolesnikom koji ima dekubitus+*- .adai mediinske sestre pri spreavanju trombo@lebitisa+9- Sterilizaija+&- 7ntravenska primjena lijeka+,- jega umiru0eg bolesnika+=- Postupak sa umrlim+?- :italni znai%(- Preoperativna priprema bolesnika%+- Postoperativna njega bolesnika%%- :je/taka ishrana (nazogastrina sonda,gastrostoma,rektalna hranljiva klizma-%*- 5rganizaija posjete bolesniima%9- Priprema bolesnika za rektoskopiju%&- 8kg1tehnika uzimanja%,- .dravstvena njega komatoznog bolesnika%;- Priprema bolesnika i bolesnike sobe %=- 6lizma%?- 6ateterizaija*(- 7nzulin i nain aplikaije=+1+ Pi!anja za u&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a3 &e%i(in$e e!re 3 !e)ni"ari+- Sterilizaija, vrste%- Sterilizaija, kontrola*- 4loga mediinskog tehniara kod sterilizaije9- 6rvarenje, vrste krvarenja prema vrsti krvnog suda&- 6rvarenje, vrste krvarenja prema sredini,- 4loga mediinara kod zaustavljanja krvarenja;- 7ntrahospitalne in@ekije=- Prevenija intrahospitalnih in@ekija?- 4loga mediinara u preveniji intrahospitalnih in@ekija +(- 4lazna vrata in@ekije ++- "idrine in@ekije +%- Prevenija hidrinih in@ekija +*- Postupak sa bolesnikom oboljelim od hidrine in@ekije +9- 7mobilizaija, vrste imobilizaije +&- 4loga mediinara pri imobilizaiji +,- Bezin@ekija, vrste +;- Bezinsekija +=- Beratizaija +?- Bezin@iijensi %(- 4zorkovanje hrane na terenu %+- 4zorkovanje vode na terenu %%- Porodina mediina1de@iniija, sestrinski proes u porodinoj mediini %*- 2ad mediinara u ambulanti op/te mediine %9- 2ad mediinara na reepiji porodine mediine %&- 2ad mediinara u interveniji porodine mediine %,- 8dukaiona uloga mediinara u timu porodine mediine %;- jega bolesnika oboljelog od utie ??- >jega bolesnika oboljelog od meningitisa+((- >jega bolesnika oboljelog od kolitisa+(+- Simptomi i znai trovanja hranom, uzronii+(%- 4loga mediinara kod trovanja hranom+(*- Patronana dokumentaija+(9- >aini primjene lijekova+(&- Primjena naela asepse i antisepsePi!anja iz op7!eg %ijela 8pravni %io9 !ru"nog ipi!a u na $raju !e$!a za va z%rav!vena u&jerenja1+ A$u7er$a e!ra1+=+ Pi!anja za pi&eni %io > a$u7er$a e!ra +- Fediinska dokumentaija u aku/erstvu %- >aela asepse i antisepse *- 5brada trudnie 9- Prijem rodilje u raaoniu &- >aini davanja terapije ,- Priprema bolesnie na operaiju ;- Priprema trudnie za pregled =- Patronana posjeta, uloga sestre1+1+ Pi!anja za u&eni %io > a$u7er$a e!raU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijela1+1+=+ Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a +- Bijagnoza trudno0e %- 3ntenatalna za/tita *- aini imobilizaije *- 4loga mediinara u posoperativnoj njezi bolesnika 9- Prijelomi, vrste &- 6ompresivni zavoj ,- Gijeenje dekubitusa ;- 8videnioni obrasi =- Sterilizaija, vrste ?- 4lazna vrata in@ekije+(- 6rvarenje, vrste kravrenja prema sredini++- Postupak reanimaije unesre0enog+%- .naaj pregleda urina+*- 7ntrahospitalne in@ekije+9- 5pekotine i stupnjevi opekotina+&- Postupak s le/om umrlog+,- Bezi@iijensi+;- .nai smrti+=- 7zluevine+?- Priprema bolesnika za Cadzor nad objektima za dispoziiju otpadnih tvari++- Propisi za nadzor nad osobama zaposlenim u prometu ivenih namirnia+%- 7spitivanje zagaenosti zraka+*- Sanitarna inspekija+9- "ladni i topli lana +&- :italna statistika/+1+1+ *p7!i 8&e%i(in$i9 %io !ru"nog %ijela ipi!a +- 8pidemija %- Pandemija *- 8ndemija 9- 8videnije u zdravstvu &- :ogralikov lana ,- Dordonov trijas ;- Sterilizaija, vrste i kontrola =- Figraije i zdravstveni problemi vezani za migraije ?- :anost odravanja line higijene+(- Sprjeavanje i suzbijanje zaraznih bolesti/+1+.+ Pi!anja iz op7!eg %ijela 8pravni %io9 !ru"nog ipi!a u na $raju !e$!a za va z%rav!vena u&jerenja5+ @izio!erapeu!$i !e)ni"ar5+=+ Pi!anja za pi&eni %io > #izio!erapeu!$i !e)ni"ar +- "idroterapija, nabrojati metode i jednu opisati %- 6rioterapija, nabrojati metode i jednu opisati *- Para@inoterapija, nabrojati metode i jednu opisati 9- Fasaa, nabrojati metode i jednu opisati &- 8lektroterapija, nabrojati metode i jednu opisati5+1+ Pi!anja za u&eni %io > #izio!erapeu!$i !e)ni"arU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijela5+1+=+ Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a +- 6ineziterapijski postupi kod o/te0enja peri@ernih ivaa %- 6ineziterapijski postupi kod progresivne mi/i0ne distro@ije *- 6ineziterapijski postupi kod multiple skleroze 9- 6ineziterapijski postupi kod Parkinsonovog sindroma &- 6ineziterapijski postupi kod erebrovaskularnog inzulta1hemiplegija ,- 6ineziterapijski postupi kod djee sa erebralnom paralizom (:ojta, 6abat, !obat- ;- #ar&a(eu!$i !e)ni"ar +- 5rganizaija rada u apotei, dunost @armaeutskog tehniara %- :oenje rokovnika lijekova *- :oenje laboratorijskog dnevnika 9- 8videnije u zdravstvu &- 3dministrativni poslovi u apotei A zadai tehniaraA+1+ Pi!anja za u&eni %io > #ar&a(eu!$i !e)ni"arU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijelaA+1+=+ Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a +- Gijekovi i vrste lijekova %- 7spitivanje lijekova i pomo0nih ljekovitih sredstava *- 3poteka, namjena, prostor i oprema 9- Farmakopeja &- Prostor, oprema i organizaija rada u galenskom laboratoriju ,- Boze i doziranje lijekova ;- 2eept =- Pranje i sterilizaija laboratorijskog posua ?- 7zbor ambalae za izraene lijekove+(- Sterilizaija i postupi sterilizaije++- Paste+%- Hajevi+*- Farmaeutsko1 tehnolo/ke operaije+9- :oda u izradi @armaeutskih preparata+&- *Jhidrogen peroksid, izrada i upotreba+,- 2astvori+;- 3romatine vode+=- 6api za oi A ouloguttae+?- 7n@uzi A in@usa%(- Gjekovite masti i podloga za njihovu izradu%+- 2iinusovo ulje, djelovanje i upotreba%%- Pra/i za posipanje A onspergentia%*- +J rivanol, priprema i upotreba%9- Podijeljeni pra/i%&- 6njige koje se vode u apotei%,- Bestilaija%;- 7n@uzione otopine%=- 8terina ulja%?- pi)o3gerija!rij$a e!ra3!e)ni"arU&eni %io !ru"nog %ijela ipi!a e a!oji iz pe(ijalnog i op7!eg8&e%i(in$og9%ijela=-+1+=+ Spe(ijalni %io !ru"nog %ijela ipi!a +- Biabetes melitus, lijeenje %- 4loga mediinara u edukaiji paijenta oboljelog od dijabetes melitusa *- 6ateterizaija mokra0ne be/ike 9- Bekubitusi, znai dekubitusa &- Predilekiona mjesta na tijelu za nastanak dekubitusa, prevenija ,- Gijeenje dekubitusa ;- Postupak sa psihotino nemirnim bolesnikom =- Bepresija, uloga sestre kod oboljelih od depresije ?- Iizo@renija, uloga sestre kod oboljelih od /izo@renije+(- 5pisati odnos psihiki bolesnik i zdravstveni radnik1sestra++- Drupna terapija+%- .dravstvena njega bolesnika sa 7C:1om+*- .dravstvena njega bolesnika sa epilepsijom+9- Parkinsonova bolest+&- Bemenija+,- >jega paijenata sa paraplegijom+;- >jega paijenata sa hemiplegijom+=- >jega paijenata sa kvadriplegijom+?- >jega paijenata sa opekotinama%(- >jega reumatinih bolesnika%+- >jega paijanata poslije prijeloma kime%%- >jega paijenata sa lumboi/ijalgijom%*- 6u0na njega starih i izmemoglih%9- 7shrana osoba tre0e ivotne dobi%&- "ospis%,- 4loga patronane sestre u za/titi starih i nemo0nih%;- .brinjavanje starih i nemo0nih, soijalno ugroenih%=- .dravstveno odgojni rad sa paijentima%?- 2ad u ambulanti porodine mediine*(- >aini1putevi unosa lijekova u organizam*+- Be@iniija gerijatrije*%- Psiholo/ke promjene kod starijih**- >aje/0e bolesti lia tre0e ivotne dobi*9- >jega kardiovaskularnih bolesnika*&- >jega paijenata sa oboljenjima respiratornig sistema*,- >jega bolesnika sa oboljenjima probavnog sistema*;- >jega bolesnika sa oboljenjima lokomotornog sistema*=- >jega bolesnika sa poreme0ajem metabolizma*?- >aje/0e bolesti sluha i vida u tre0oj ivotnoj dobi9(- >aje/0e bolesti urogenitalnog trakta starijih osoba i njega istih=-+1+1+ *p7!i 8&e%i(in$i9 %io !ru"nog %ijela ipi!a+- Sterilizaija, vrste%- Sterilizaija, kontrola*- 4loga mediinskog tehniara kod sterilizaije9- 6rvarenje, vrste krvarenja prema vrsti krvnog suda&- 6rvarenje, vrste krvarenja prema sredini,- 4loga mediinara kod zaustavljanja krvarenja;- 7ntrahospitalne in@ekije=- Prevenija intrahospitalnih in@ekija?- 4loga mediinara u preveniji intrahospitalnih in@ekija +(- 4lazna vrata in@ekije ++- Bezin@ekija, vrste +%- Bezinsekija +*- Beratizaija +9- Bezin@iijensi +&- .nai smrti +,- Postupak sa le/om umrlog +;- Promjena donjeg ar/a@a kod nepokretnog paijenta +=- Bavanje inzulina +?- 7zluevine %(- Postupak reanimaije unesre0enog %+- 4loga mediinara prilikom prijema bolesnika u bolniu %%- 4loga mediinara prilikom dolaska paijenta u ambulantu %*- 4loga mediinara u bolesnikoj sobi bolnie %9- .nai, simptomi, terapija alergije na lijekove %&- 6lizma za i/0enje1postupak mediinara %,- 7shrana i njega bubrenih bolesnika %;- 7shrana i njega sranih bolesnika %=- 7shrana bolesnika koji boluju od hipertenzije %?- 7shrana i njega /e0era/a *(- Priprema bolesnika ua ultrazvunu dijagnostiku *+- Priprema bolesnika za C< *%- 6rvni pritisak kao vitalni znak **- aini imobilizaije 9(- 4zimanje krvi za dijagnostike pretrage 9+- 4zimanje urina za dijagnostike pretrage 9%- 4zimanje stolie za dijagnostike pretrage 9*- 4zimanje brisa nosa i grla 99- 4zimanje brisa rane 9&- 8ndemija 9,- 8pidemija 9;- Pandemija 9=- >aini mjerenja tjelesne temperature 9?- Huvanje sterilnog materijala &(- Podjela hranljivih materija &+- :anost proteina za organizam &%- :anost ugljenih hidrata za organizam &*- :anost masno0a za organizam &9- .naaj pregleda urina &&- .naaj pregleda stolie &,- Podjela vitamina &;- 5pekotine i stupnjevi opekotina &=- 4loga mediinara u lijeenju opekotina &?- >aini primjene lijekova ,(- Primjena naela asepse i antisepse=-+1+.+ Pi!anja iz op7!eg %ijela 8pravni %io9 !ru"nog ipi!a u na $raju !e$!a za va z%rav!vena u&jerenjaB9 *PTI DI* STRUN*; ISPITA 8PRAVNI DI*9 ZA SVA ZDRAVSTVENA USMJERENJAC VIE I SREDNJE STRUNE SPREME*nove u!avnog ureDenja=+ Dej!on$i porazu&1+ De#ini(ija U!ava i U!avni i!e& u Bia/imustavomureuju se pitanja njezineorganizaije, izbora, smjenjivanja, ovlasti udono/enjuuredaba, ali onjoj kaokolektivnomtijelusakonkretnimovlastima i odnosima :ladeprema drugim@ederalnim tijelima vlasti nema nikakvih ustavnih odredaba. .apravo konkretnijaprava i obveze ustavom su propisana za premijera (predsjednika :lade- i ministre,pa i to nepotpuno. 2anija, ali osobito reentna dogaanja oko$ (+- nainaobrazovanja aktualne :lade, (%- naina njezinog rada i djelovanja, (*- poku/ajanjezine djelimine ili potpune smjene, (9- odnosa na relaiji :lada 1 predsjednikF!i", (&-odnosanarelaiji:lada1Parlament, (,-odnosanarelaiji:lada1kantoni, i (;- ovlasti premijera i ministara, zorno dokazuju kako je zbognepotpune regulativei nejasno0a u ustavnim odredbama,:ladaF!i" samaposebi postala problem. (+- Sasvimje razvidno kako je u dosada/njoj praksiprimarno bilo kod obrazovanja @ederalne vlade znati odigrati politiku igruvezanozapodjeluresorau:ladi ili poziijauupravnimstrukturamajavnihpoduze0a, ustanovai @inanijskihinstituija. 4ostvarivanjutogiljatrgujesemandatima, politikimi ideolo/kimopredjeljenjima, ne dri se do obe0anjabiraima, a sve zarad poziija u vlasti. akon stava +. dodaje se novi stav %. koji glasi$P5d %((&. godine starosna penzija ne moze iznositi vise od ;&J od penzijskog osnova.P*. 2aniji st. %. i *. postaju st. *. i 9. (9?'((-+. Clan &(. stav +. mijenja se i glasi$PStarosna penzija se utvrdjuje u proentu od penzijskog osnova prema duzini penzijskog staza. .a %( godina penzijskog staza ona iznosi 9&J penzijskog osnova. .a svaku dalju navrsenu godinu, poveava se na sljedei nain$a- u %((+. godini za +,?(J)b- u %((%. godini za +,=(J)- u %((*. godini za +,;(J)d- u %((9, godini za +,,(J)e- u %((&. godini i u slijedeim godinama za +,&(J)%. >akon stava +., dodaje se novi stav %., koji glasi$P5d %((&. godine starosna penzija ne moze iznositi vise od ;&J penzijskog osnova.P*. 2aniji st. %. i *. postaju st. *. i 9. (*%'(+-5vaj .akon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u RSlubenim novinama Federaije !i"S, a primjenjivati 0e se od (+.(+.%((,. godine. (;*'(&-4 lanu ?=. stav +. mijenja se i glasi$R6ada je za rje/avanje o pravuiz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privreivanje, nosila osiguranjadonosi rje/enje o pravima po osnovu tih injenia utvrenih na osnovu nalaza, ojenei mi/ljenja 7nstitutaza mediinsko vje/taenje (u daljem tekstu$ struni organ-.SStav *. mijenja se i glasi$RPravilima i drugim op0im aktima strunog organa u skladu sa .akonom i drugimpropisima ureuju se osnovna pitanja u vezi postupka i kriterija mediinskog vje/taenja, sastav i nadlenost strunih timova i druga pitanja u vezi postupka mediinskog vje/taenjakoja se odnose na penzijsko i invalidsko osiguranje, na koje saglasnost daje Finistarstvo.S (&?'(,-Flan.,Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotudjiva, lina i materijalna i nemogu se prenositi na druga lia. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja nemogu zastarjeti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniiti,izuzev sluajeva utvrdjenih ovim zakonom.(%?'?=-+. 4 lanu &+. st. +., %. i *. se mijenjaju i glase$P4skladjivanje penzija utvrdjenih u skladu sa odredbama ovog zakona vrsi se mjeseno, po potrebi, na osnovu sredstava dodijeljenih za isplatu penzija.4koliko penzijska sredstva koja posjeduje nosila osiguranja (u daljem tekstu$ raspoloziva sredstva- nisu jednaka troskovima, sto podrazumijeva, administrativne troskove i penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonomza mjese za koji se vrsi isplata penzija (u daljem tekstu$ troskovi-, vrsi se ponovni obraun penzija tako sto se iznos penzija za taj mjese mnozi dolje utvrdjenim [email protected] sluaju da su raspoloziva sredstva manja od troskova, koe@iijenti iz stava %. ovog lana utvrdjuje se tako sto se sredstva potrebna za administrativne troskove isredstva potrebna za isplatu svih penzija do minimalnog iznosa za taj mjese oduzimaju od raspolozivih sredstava. 7znos potreban za isplatu minimalnog iznosapenzija svim penzionerima utvrdjuje se mnozenjem broja korisnika penzijskog osiguranja sa minimalnom penzijom. 7znos koji se dobije kada se administrativni troskovi i penzije do minimalnog iznosa oduzmu od raspolozivih sredstava za taj mjese dijeli se iznosom potrebnim da se izvrsi isplata svim penzionerima u tom mjeseu, na osnovu penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimanja administrativnih troskova i iznosa potrebnog za isplatu minimalnih penzija svim penzionerima.%. >akon stava *. dodaju se novi stavovi 9., &. i ,. koji glase$P6ada su raspoloziva sredstva manja od troskova, sve penzije osim minimalne penzije mnoze se koe@iijentom iz stava *. ovog lana. 6oe@iijent se primjenjuje na razliku izmedju svake pojedine penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonom za mjese za koji se vrsi isplata penzija i minimalnog iznosa penzije.4 sluaju da su raspoloziva sredstva vea od troskova, koe@iijent iz stava %. ovoglana utvrdjuje se oduzimanjem sredstava potrebnih za administrativne troskove od raspolozivih sredstava. 7znos koji se dobije oduzimanjem administrativnih troskova od raspolozivih sredstava dijeli se sa iznosom potrebnim da se izvrsi isplata svim penzionerima u tom mjeseu, na osnovu penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimanja administrativnih troskova.6ada su raspoloziva sredstva vea od troskova, koe@iijent se odnosi na sve penzije. Svaka pojedina penzija utvrdjena u skladu sa ovim zakonom mnozi se sa koe@iijentom iz stava &. ovog lana. (9?'((-+. 4 lanu &+., st. +., %. i *. se mijenjaju i glase$4skladjivanje penzija utvrdjenih u skladu sa odredbama ovoga zakona vrsi se mjeseno, po potrebi, na osnovu sredstava dodjeljenih za isplatu penzija.4koliko penzijska sredstva koja posjeduje nositelj osiguranja (u daljem tekstu$ raspoloziva sredstva- nisu jednaka troskovima, sto podrazumijeva administrativnetroskove i penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonom za mjese za koji se vrsi isplata penzija (u daljem tekstu$ troskovi-, vrsi se ponovni obraun penzija tako sto se iznos penzija za taj mjese mnozi dolje utvrdjenim [email protected] sluaju da su raspoloziva sredstva manja od troskova, koe@iijent iz stava %. ovoga lana utvrdjuje se tako sto se sredstva potrebna za administrativne troskove i sredstva potrebna za isplatu svih penzija do minimalnog iznosa za taj mjese oduzimaju od raspolozivih sredstava. 7znos potreban za isplatu minimalnog iznosapenzija svim penzionerima utvrdjuje se mnozenjem broja korisnika penzijskog osiguranja sa minimalnom penzijom. 7znos koji se dobije kada se administrativni troskovi i penzije od minimalnog iznosa oduzmu od raspolozivih sredstava za taj mjese dijeli se iznosom potrebnim da se izvrsi isplata svim penzionerima u tom mjeseu, na osnovu penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimanja administrativnih troskova i iznosa potrebnog za isplatu minimalnih penzija svim penzionerima.%. >akon stava *., dodaje se novi st. 9., &. i ,. koji glase$6ada su raspoloziva sredstva manja od troskova, sve penzije osim minimalne penzije mnoze se koe@iijentom iz stava *. ovoga lana. 6oe@iijent se primjenjujena razliku izmedju svake pojedine penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonom za mjese za koji se vrsi isplata penzija i minimalnog iznosa penzija.4 sluaju da su raspoloziva sredstva vea od troskova, koe@iijent iz stava %. ovoglana utvrdjuje se oduzimajem sredstava potrebnih za administrativne troskove odraspolozivih sredstava. 7znos koji se dobije odizumanjem administrativnih troskova od raspolozivih sredstava dijeli se sa iznosom potrebnim da se izvrsi isplata svim penzionerima u tom mjeseu, na osnovu penzije u iznosu utvrdjenom u skladu sa ovim zakonon, nakon oduzimanja administrativnih troskova.6ada su raspoloziva sredstva vea od troskova, koe@iijent se odnosi na sve penzije. Svaka pojedina penzija utvrdjena u skladu sa ovim zakonom mnozi se koe@iijentom iz stava &. ovog lana. (*%'(+- 4 lanu +(+. iza stava +. dodaju se novi st. %. i *. koji glase$R5siguranik, odnosno lia iz lana ,(. .akona, imaju pravo tubom pred nadlenim sudom pokrenuti postupak protiv poslodava ukoliko poslodava ne uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa .akonom.Gia osigurana u odreenim okolnostima iz l. +9. i +&. .akona imaju pravo iz stava %. ovog lana prema obvezniima obrauna i uplate doprinosa.S (&?'(,-1+ Ulovi za !i(anje prava na !aronu penziju 8"lan .-+95siguranik stie pravo na starosnu penziju kad navrsi ,& godina zivota inajmjanje %( godina penzijskog staza. 5siguranik stie pravo na starosnu penzijukada navrsi 9( godina penzijskog staza, bez obzira na godine zivota..+ Ulovi za !i(anje prava na invali%$u penziju 8"lan /1+95siguranik, kod koga je utvrdjena 7 kategorija invalidnosti stie pravo nainvalidsku penziju$ ako je invalidnost prouzrokovana povredomna radu ilipro@esionalnom bolesu, bez obzira na duzinu penzijskog staza) ako je invalidnostprouzrokovana povredom van rada ili bolesu, pod uvjetom da je prije nastankainvalidnosti imao navrsen penzijski staz koji mu pokriva najmanje jednu treinurazdoblja od navrsenih najmanje %( godina zivota do dana nastanka invalidnosti(u daljem tekstu$ radni vijek-, raunajui radni vijek na pune godine.4+ Koja li(a &ogu o!vari!i pravo na poro%i"nu penziju 8"lan 5-+9Porodinu penziju mogu ostvariti lanovi porodie $ brani drug) djea rodjena ubraku, vanbraka, usvojena, pastoradkojujeosiguranikizdrzavao, unuadidruga djea bez roditelja koju je osiguranik izdrzavao do svoje smrti. Porodinupenzijumozeostvariti i brani drugizrazvedenogbraka, akomujesudskomodlukom utvrdjeno pravo na izdrzavanje.Za$on o z%rav!venoj za7!i!i 8HSlu'?ene novine @Bi poja& 8"lan =+95vim zakonom uredjuju se naela, nain organiziranja i provodjenja zdravstvene zastite. .dravstvena zastita gradjana, u smislu ovog zakona, je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapredjenju prava na zivot, ouvanju i poboljsanju zdravlja ljudi, koje poduzima Federaija !osne i "eregovine (u daljem tekstu$ Federaija-, kantoni, opine, zdravstvene ustanove, zdravstveni radnii, preduzea, druga pravna lia i gradjani.1+ Z%rav!vena %jela!no! > po%jela 8"lan 5+9.dravstvena djelatnost se organizira i provodi kao primarna speijalistiko1konsultativna i bolnika zdravstvena zastita.Primarna zdravstvena zastita obuhvaa$ djelatnost porodinog doktora mediine (u daljem tekstu$ porodini lijenik-, djelatnost ope mediine, skolsku mediinu, higijensko1 epidemiolosku zastitu, zubozdravstvenu zastitu, hitnu mediinsku pomo, mediinu rada, zdravstvenu zastitu radnika, zastitu zena i djee, dijagnostiku i apotekarsku djelatnost. Speijalistiko1konsultativna zdravstvena zastita ini skup mjera, aktivnosti i postupaka u ilju dijagnostiiranja, lijeenja i mediinske rehabilitaije oboljelih, a kada po prirodi bolesti s obzirom na druge okolnosti nije potrebno poduzimanje bolnikog lijeenja. !olnika zdravstvena djelatnost obuhvata skup mjera, aktivnosti i postupaka koje se poduzimaju u ilju dijagnostiiranja lijeenja i mediinske rehabilitaije oboljelih u odgovarajuim staionarnim zdravstvenim ustanovama..+ Na"ela z%rav!vene za7!i!e 8"lan =-+ %o=/+9Flan =-+.dravstvena zastita gradjana u Federaiji provodi se na naelima sveobuhvatnosti,kontinuiranosti, dostupnosti i jelovitog pristupa u primarnoj, a speijaliziranog pristupa u speijalisti ko1konsultativnoj i bolnikoj zdravstvenoj zastiti.Flan ==+Sveobuhvatnost zdravstvene zastite osigurava obuhvat svih gradjana Federaije u odgovarajuim mjerama zdravstvene zastite u skladu sa zakonom.Flan =1+6ontinuiranost zdravstvene zastite postize se ukupnom organizaijom zdravstva, naroito na nivou primarne zdravstvene zastite, koja pruza neprekidnu zdravstvenu zastitu gradjanima, kroz sve zivotne dobi. 2adi osiguranja kontinuiranog djelovanja, sistem zdravstvene djelatnosti u Federaiji treba biti medjusobno @unkionalno povezan i uskladjen.Flan =.+Bostupnost zdravstvene zastite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika na podruju Federaije koji e omoguiti gradjanima priblizno jednake uvjete zdravstvene zastite, naroito u primarnoj zdravstvenoj zastiti.Flan =4+>aelo jelovitog pristupa primarne zdravstvene zastite osigurava se putem slobodnog izbora, doktora mediine i doktora stomatologije, koji kod gradjana provode mjere za unaprjedjenje zdravlja i preveniju bolesti, te lijeenje i rehabilitaiju do radne osposobljenosti.Flan =/+>aelo speijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih speijaliziranih klinikih, javno1zdravstvenih dostignua i znanja, te njihovom primjenom u praksi.4+ Ko o?avlja z%rav!venu %jela!no! na po%ru"ju @e%era(ije 8"lan ./+9.dravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federaija, kanton, odnosno opina, te domaa i strana @izika i pravna lia na osnovu saglasnosti iz lana *;. ovog zakona. Federaija je osniva @ederalnih zavoda iz l. =(, =*. i =,. ovog zakona.Bva ili vise kantona i Federaija mogu biti osnivai$ klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, klinike bolnie, kliniko1bolni kog entra, klinikog entra, kantonalne bolnie, odnosno zavoda. 6anton moze biti osniva$ poliklinike, ope bolnie, speijalne bolnie, kantonalne bolnie, lijeilista i zavoda, odnosno kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, doma zdravlja i ustanove za zdravstvenu njegu u kui. 5pina moze biti osniva$ doma zdravlja, odnosno podrune ambulante, ustanove za zdravstvenu njegu u kui, apoteke, ljeilista, ope i speijalne bolnie. Bomaa i strana @izika, odnosno pravna lia mogu biti osnivai$ poliklinike, opebolnie, speijalne bolnie, ljeilista, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu u kui i zavoda kao speijalizirane zdravstvene ustanove u svim obliima svojine./+ *rgani upravljanja i ru$ovoDenja u z%rav!veni& u!anova&a 8"lan /-C /=+9Flan /-+.dravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor.4pravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnistvu Federaije ima devet lanova i ine ga predstavnii$1 osnivaa 1 pet (&- lanova) 1 zdravstvenih ustanova 1 tri (*- lana)1 Finistarstva zdravstva 1 jedan (+- lan. 4pravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnistvu dva ili vise kantona i Federaije ine predstavnii$ 1 kantona1osnivaa1po dva (%- lana, odnosno tri (*- lana) 1 zdravstvenih radnika ustanove 1 tri (*- lana) 1 Finistarstva zdravstva 1 dva (%- lana. 7zuzetno u upravni odbor zdravstvene ustanove iz stava *. ovog lana, kantoni kojima je klinika zdravstvena ustanova ujedno i opa bolnia, odnosno kantonalna bolnia, daju tri (*- lana. 4pravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnistvu kantona, odnosno opine ima pet lanova i ine ga predstavnii$ 1 osnivaa 1 tri (*- lana) 1 zdravstvenih radnika ustanove 1 jedan (+- lan) 1 katnonalnog ministarstva 1 jedan (+- lan. Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava %. ovog lana imenuje i razrjesava :lada Federaije na prijedlog ministra zdravstva.Flanove upravnog o%?orazdravstvene ustanove iz stava *. ovog lana imenuje i razrjesava :lada Federaijena prijedlog ministra zdravstva.Flanova upravnog o%?orazdravstvene ustanove iz stava 9. ovog lana imenuje i razrjesava vlada nadleznog kantona, odnosno opinski odbor, na prijedlog kantonalnog ministra. :isinu naknade za rad lanova upravnog odbora utvrdjuje osniva zdravstvene ustanove, a isplauje se iz sredstava zdravstvene ustanove. >ain izbora, opoziva i mandat lanova upravnog odbora zdravstvene ustanove, vrsi se u skladu sa zakonom.Flan /=+Birektora zdravstvene ustanove u drustvenom vlasnistvu imenuje i razrjesava upravni odbor. Birektora zdravstvene ustanove, iji je osniva Federaija, imenuje i razrjesava upravni odbor, uz saglasnost ministra zdravstva i zamjenika ministra zdravstva. 7zuzetno, za vrijeme ratnog stanja kada ne postoje uvjeti za rad upravnog odbora, direktora imenuje i razrjesava :lada Federaije, odnosno vlada kantona.5+ S!a!u! z%rav!vene u!anove 8"lan /6+93kti zdravstvenih ustanova su statut i drugi opi akti. Statut je osnovni opi akt zdravstvene ustanove kojim se uredjuje$ 1 organizaija zdravstvene ustanove,1 nain odluivanja direktora i upravnog odbora, 1 nain na koji direktor donosi odluke u vezi s poslovanjem u zdravstvenoj ustanovi, 1 druga prava i obaveze direktora i upravnog odbora, 1 druga pitanja vezana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i za rad i poslovanje zdravstvene ustanove u skladu sa statutom. Statut zdravstvene ustanove podlijeze obaveznoj saglasnosti osnivaa.6+ Do& z%ravlja 8"lan /A+9Bom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zastitu na podruju za koje je osnovan. Bjelatnost doma zdravlja obuhvaa$ opu mediinu, zdravstvenu zastitu zena i djee, skolsku mediinu, zdravstvenu zastitu nespei@ikih i spei@inih plunih oboljenja i zubozdravstvenu djelatnost. >a svom podruju dom zdravlja mora osigurati higijensko1epidemiolosku djelatnost, hitnu mediinsku pomo, laboratorijsku, radiolosku i drugu dijagnostiku, ako te djelatnosti nisu organizirane u sklopu bolnie, odnosno druge zdravstvene ustanove. Bom zdravlja moze organizirati, u skladu sa mrezom zdravstvene djelatnosti, radne jedinie za obavljanje speijalisti ko1konsultativnih djelatnosti ako to zahtijevaju posebne potrebe, s obzirom na zdravstveno stanje stanovnistva i kada bi pruzanje zdravstvene zastite u poliklinii ili bolnii otezavalo provodjenje te zastite. 4 sastavu doma zdravlja moze iznimno biti, u skladu sa mrezom zdravstvene djelatnosti, porodiliste i staionar za privremeni smjestaj bolesnika, kao i entri za@izikalnu i mentalnu rahabilitaiju organizirani u skladu sa PProjektom rehabilitaije u zajedniiP.2+ Apo!e$a 8"lan 54+93poteka je zdravstvena ustanova koja osigurava snabdijevanje lijekovima stanovnistva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnupraksu. Snabdijevanje lijekovima, u smislu ovog zakona podrazumijeva nabavku, uvanjei izdavanje gotovih lijekova na reept i bez reepta, te izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka.A+ !a o?u)va!a ?olni"$a %jela!no! 8"lan 6-+9!olnika djelatnost obuhvaa dijagnostiku, lijeenje, mediinsku rehabilitaiju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu u opim i speijalnim bolniama. Bjelatnost iz stava +. ovog lana obavlja bolnia koja u svom sastavu mora imati jedinie za$ 1 speijalistiko1konsultativno lijeenje, 1 urgentnu mediinsku pomo,1 laboratorijsku, radiolosku i drugu dijagnostiku, 1 snabdijevanje lijekovima 1 bolnika apoteka.!olnia mora imati osiguranu i organiziranu$ 1 ambulantno mediinsku rehabilitaiju, 1 snabdijevanje krvlju, krvnim komponentama, ako to zahtijeva priroda njenog rada (trans@uzioloski odjel-,1 anesteziologiju,1 patologiju, 1 mrtvaniu.=-+ Po%jela ?olni(a po na&jeni 8"lan6=+9Po svojoj namjeni, bolnie su ope, speijalne i kantonalne. 5pa bolnia je zdravstvena ustanova koja osim djelatnosti iz lana ;(. ovog zakona ima speijalistiko1konsultativnu sluzbu i posteljne mogunosti najmanje za podruje inetrne mediine, hirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva. 5pa bolnia mora osigurati i uvjete za izolaiju oboljelih od akutnih psihoza. 3ko u mjestu ili neposrednoj blizini ope bolnie postoji djeija bolnia, opa bolnia ne mora imati radnu jediniu za pedijatriju. Speijalna bolnia je zdravstvena ustanova za speijalistiko1konsultativno i bolniko lijeenje odredjenih bolesti, hroninih bolesti, odnosno za lijeenje odredjene skupine stanovnistva i mediinsku rehabilitaiju, bez prirodnog ljekovitog izvora koja osim uvjeta iz lana ;(. stav %. ovog zakona ima posteljne, dijegnostike i druge uvjete prilagodjene svojoj namjeni..a podruje jednog ili vise kantona moze se organizirati kantonalna bolnia, koja pored uvjeta iz l. ;(. i ;+. stav %. ovog zakona, ispunjava posteljne, dijagnostikei druge uvjete utvrdjene kantonalnim zakonom.==+ *rganiza(ija ra%a i ra%no vrije&e u z%rav!veni& u!anova&a 8"lan A5+9.dravstvene ustanove su obavezne neprekidno pruzati zdravstvenu zastitu, radom u jednoj, dvije ili vise smjena, dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnosu ili dezurstvom u skladu s potrebama gradjana i obliima pruzanja zdravstvenih usluga. Bezurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena. Bezurstvo poinje iza prve ili druge smjene, a zavrsava poetkom rada prve smjene. >aknada za rad u dezurstvu plaa se u ugovorenom iznosu i ulazi u penzijsku osnoviu. Stalna pripravnost je poseban uvjet rada, kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne mediinske pomoi. >aknada za rad u stalnoj pripravnosti plaa se u ugovorenom iznosu. .dravstveni radnii ne mogu napustiti radno mjesto dok ne dobiju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pruzanja zdravstvene zastite gradjanima. >apustanje radnog mjesta pod uvjetima iz stava %. ovog lana predstavlja tezu povredu radne obaveze.Poetak, zavrsetak i raspored radnog vremena, propisuje kantonalno ministarstvo, izuzev za zdravstvene ustanove iji je osniva Federaije.=1+ Z%rav!veni ra%ni(iC poja& 8"lan =-=+9.dravstveni radnii su lia koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pruzaju zdravstvenu zastitu stanovnistvu, uz obavezno postivanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke=.+ *%o?renje za a&o!alan ra% z%rav!veni) ra%ni$a 8"lan =-6+95dobrenje za samostalan rad je javna isprava koju izdaje nadlezna komora nakon dobijenog uvjerenja o polozenom strunom ispitu.5dobrenjem za samostalan rad zdravstveni radnik stie pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj strui.Za$on o ra%u 8HSlu'?ene novine @Bi