Šibenik, u subotu 11. prosinca 1909. Br. 398.

HRVATSKA RIEČ Za Šibenik

f r * 4 p l a t n a c l e n a : K u u i n u K 12. — Za pA god in

na godim donaSanjen i u kuću K 12. — Z a Inozemstvo na g o d i n u K 12 •mirile p o l t a r s k i trošak. — Pojed in i broj 10 para. — Pla t ivo i u tuž ivo u

Š i b e n i k u .

V e ć j e b l i z u k o n a c g o d i n e , a m n o g i se p r e d p l a t n i c i s v i m n a š i m m o l b a m a i o p o ­m e n a m a , d a u d o v o l j e s v o j o ] p l a t e ž n o j d u ­ž n o s t i , o d a z v a l i n i s u , t e s m o pr i s i l j en i , k o ­l i k o g o d n a m j e ž a o , d a s v i m a k o j i d o n o v e g o d i n e n e p o d m i r e p r e d p l a t u , o b u s t a ­v i m o l i s t . P o d j e d n o u p o z o r u j e m o d a n e p r i ­m i m o l i z a o s t a l u p r e d p l a t u u n a j k r a ć e m

,1 ć e m o , a k o i n e r a d o , pr i s i l j en i »redati u t j e r a n j e t r a ž b i n e n a š e m o d v j e t n i k a .

U p r a v a

I z l a z i s r i e d o m i s i i b o t o m UredniSivo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazil ike sv . Jakova. — Oglasi tiskaju s e p o 12 para petit redak ili p o p o g o d b i . — Pr iobćena pisma i zahvale tiskaju se p o 20 para p o petit redku. — Nefrankirana

pisma ne primaju se . — Rukopis i s e ne vraćaju.

» H r v . Rieči"

Irvati i

Poli t ički

nadaju da i dalje

monarhija habsburžka.

P»«e m o ž e se bez pZt'Zi • " r a V O g a P l l l a ' »"a kao u hnici i d Ti , "2,vrdi"' da «

* » Prave šv,he " " " i 3

»očaranju sanjaju.

11 d a n a s hrvatska stvar predstavljena I od n o v o g kursa ima da se opravdava od ve-toje.od ravezništva sa vladam i življima

ateljskim monarhiji habsburžkoj. U tu svrhu zabavljala se naša javnost kroz

i godinu dana i više sa tako zvanim vele-ijmčk.m procesom u Zagrebu, a sada će se ovijati kroz dosta vremena sa procesom u

« u , pa će onda možda opet doći š togod. I javnost neće imati prečeg posla, nego da

jo š više gubi u razpravijanje tih veleizdaj-cih posala.

Naši političari pak, ti realni političari, koji, oni kažu, ne paze nego na sitan rad i

upriličivat će demonstracije, hodočastit će p o Rusiji, Italiji i Srbiji te Ugarskoj i kričat će o sveslavjanstvu itd., dok će u zakonodav­nim tielima, radi reklame, dizati se i istovjeto-vat s e sa tom bezsmislenom radnjom.

I da bi pri tom ostalo, još bi se moglo ljude shvatiti. Reklo bi se , tiaže saveznika,

da sustavu, da monarhiji pokažu što su i žele i Što mogu. Nu od svega toga kod

njih nema ništa, jer ti isti, dok se imaju prati o d veleizdaje, u Banovini p l a z e p r e d m a ­đ a r s k i m m i n i s t r i m a , od njih očekuju spas

milost, a amo kod nas p l a z e p r e d n o s i -3 c i m a v l a d e , bilo u Beču, bilo u pokrajini.

Iz toga sliedi, da ni jedni ni drugi vlasto-držci ne uvažavaju, ne vjeruju im, pa kao ne-

ouzdane i neiskrene jednostavno preziru i g le-iaju ih čim više poniziti.

D o svega toga nama nebi bilo stalo, da toga ne trpi cieli narod, a da narod danas

pi više nego i za najabsolustičnije vlade, ne treba tek dokazivati.

Uzrok zašto s e sve o v o dogadja, nije težko Iznaći. I kad razmotrimo stanje u monarhiji i kvari nje, taj uzrok je više nego

U monarhiji je sve razrovano rodi traže da s e os lobode od prevlasti g o s p o -dujućih naroda. A osobi to izbija na borba Madjara za podpunu Austrije. Onda dolaze Česi, pa ljaci i t. d.

Izvan monarhije vidimo da u Italiji ima velika struja proti monarhiji habsburškoj. Kao jučer uvaženi general se izjavio u ime kralja irredentistom. Kao jučer bilo se pred »tora radi B o s n e i Hercegovine. Kao jučer vidilo se da Rusija traži novih još saveznika.

očit. razni na -

;ti g o s p o -površ inu

nezavisnost od Slovenci , P o -

O v o s tanje u monarhiji trajat će

do kada kao na-

0 t om nema «-gj^$tS ć e t a k o v o stanje trajat. i s to j

r o d u radi t i .

Ako ćemo na ovo odgovori t i , kako treba, u prvom redu, valja da smo izkreni. I e v o : Hrvati izvan monarhije habsburške nemaju što tražiti, jer je cieli narod u monarhiji. Dakle Hrvati nemaju zajedništva ni sa Italijom, ni sa Rusijom, ni sa državam na Balkanu.

Ali Hrvati imaju u monarhiji i od monar ­hije tražiti ujedinjenje i s lobodu , ako hoće da budu narod .

O n d a dalje, postignu li to Hrvati od mo­narhije oni su r a d i s e b e njezin najjači s tup. Ne post ignu li i uvide li da je svaka radnja u tom pogledu uzaludna, onda Hrvati nemaju se u nijednom slučaju bojati grdjega stanja od današnjega, jer i danas nisu gospodar i u svo ­joj kući, i danas su raztrgani i podloženi tu-djinskim upravam.

Iz ovoga sliedi, da Hrvati imadu raditi za sebe, za svoje jedinstvo i s lobodu, dakle za svoj narodni organizam uz organizam h a b ­sburške monarhije.

Nu sliedi i još jedna veoma važna činje­nica ; da monarhija habsburška , radi svog p o ­ložaja i radi svoje jakosti i sjegurnosti , m o r a u v a ž i t i t r a ž b i n e n a r o d a h r v a t s k o g a , a k o ć e o n d a b u d e n j e z i n b e d e m .

Hrvatski narod je na granici i ima ga do sedam milijuna . . . Hrvatski narod ima i svoja ugovorena prava danas još posve prezrena . . , A u ovom času i u nedogledno vrieme mo-garhija ima upravo na jugu svome veoma oz­biljnih takmaca, š to je u državništvu isto što i n e p r i j a t e l j a . . ,

Prema ovom stanju stvari hrvatska poli­tika se sama i od sebe narodu hrvatskomu na­meće : a to je politika koju zastupa stranka prava.

Sve je drugo samo danguba i šteta za narod. Politika stranke prava je u prvom redu zakonita, a onda ne dolazi u sukob sa intere­sima monarhije, nego je izvediva i posve oprav­dana, pače se i nameće koliko Hrvatskom na­rodu toliko i monarhiji.

Ovu činjenicu kao da uvidjaju već i mje­rodavni čimbenici u monarhiji, a samo kod nas ima s t ranaka i ljudi tobože velikih politi­čara, koji kao da nemaju prečega posla nego se izrugavaju stranci prava, kao ne realnoj i neaktuelnoj stranci. Oni vole sanjarati o sve­slavenstvu, jugoslavenstvu, o svemu i svačemu a s amo ne o hrvatstvu, koje je za nas život i razvitak.

Mi ne možemo ni živjeti, ni razvijati se nego kao Hrvati, pa bi prema tomu bilo oče ­kivati, da će se naši političari proći sanjarija, koje bi, oživotvorene, značile smrt našu narodnu. Očekivat bi bilo da će Hrvati svih naših ze­malja dati se na jedinu moguću radnju, na rad­nju s t ranke prava.

Ali da, vole oni plaziti pred vlastodržcima i i s todobno prolaziti kao borci viših, nedost i -živih ciljeva.

Kako rekosmo, od toga najviše trpi na­rod, jer biva izručen na milost i nemilost ži-valja pouzdanij ih i naroda koji su, uza svu nji­hovu borbu za p o d p u n u nezavisnost, smatrani monarhiji habsburžkoj vjerniji.

U ovakovim okolnostima nas radi štete, koja se narodu hrvatskom nanaša, ni najmanje ne zanimaju upriličeni veleizdajnički procesi , jer oni ne mogu dovesti nego samo do toga, da ljudi koji su vodili pro tupravašku politiku, budu os lo-bodjeni od osumljičenja ili da se to osumlji-čenje još više pojača.

U jednom i drugom slučaju nema za na­rod koristi od njihove radnje, jer budu li os lo-bodjeni , njihova politika težko da promieni p ra ­vac, a narodu će biti kako je i danas t. j . nad njim će vladati pouzdaniji narod, a njima, tim oslobodjenim od sumljičenja, biti će u naj­boljem slučaju povjerena uprava pod kontro­lom n a g o d b e i t. d.

Ne budu li oslobodjeni od sumnljičenja, onda po go tovo ići će kako je i do sada išlo.

Iz svega sliedi da pravaši , ako ikad, u današnjim okolnost ima imaju raditi oko o k u p ­ljanja svojih redova, ako uzpostave jake i i nioćne stranke prava, koja će moči voditi svoju samostalnu hrvatsku politiku, realnu . prema po t rebam i prema prilikam u monarhiji i izvan nje.

Političke viesti. O s a z o v u d a l m a t i n s k o g s a b o r a . „Hrv.

dnevniku" javljaju iz Beča : „Izmedju zastupnika se pogovara , da bi se dalmatinski sabor imao što prije sazvati, da obavi u jesenskom zasje­danju prekinuti rad. Nego, kako se drži da će zastupnička kuća trajati možda sve do 20. o. mj„ to bi se dalmatinski sabor mogao sazvati izmedju Božića i Nove godine. Ova misao ne nalazi odaziva kod zanimanih faktora, jer se saboru želi dati pr igode da imade višejdana za razpravu o proračunu za god. 1910. Osim toga na dnevni bi se red sabora imali postaviti ti­jekom zasjedanja svi predloži, koje su podastrli razni zastupnici. Kao glavni razlozi da se iz­medju Božića i Nove godine, a onda po Novoj godini do pravoslavnih božičnih blagdana neće sazvati sabor navagjaju se ogromni troškovi zemlje, koii su spojeni sa sazovom sabora . Iz­gleda, da bi se sabor , ne bude li u mjesecu siečnju sazvata zastupnička kuća, mogao sazvati tek oko 10. siečnja. Nu prekine li par lamenat zasjedanje, to se još nezna, da li bi se sabor sazvao i prije Božića.

„Pravo" da lmat insk ih ta l i jana . T ršćan­ska „Edinost" donosi ovu duhovitu primjetbu: Na izborima g. 1907 u zadarskom kotaru bilo je predano 11.000 glasova. Talijanski kandidat dr. Ziliotto dobio je 3000 glasova i od t.h glasova skoro polovicu dadoše mu zavedeni i gospodarski odvisni težaci! T reba jo š k tomu znati, da ti Dalmaciji dodje popr iečno na 55.000 stanovnika po jedan zastupnik i da u svoj Dal­maciji, t. j . od Zadra do Spiča ne ima nego 15.000 Talijana. P o tomu se dade lako suditi 0 „pravu" dalm. Tal i jana! Da, ali talijanska kultura u Dalmaciji! Za nju se brine monsg. Bulić u Splitu. Grade sada krasan muzej i on­dje će biti zastupana sva stoljeća, sva kultnra nekadašnje „talijanske" Dalmacije. Danas po svoj zemlji struji svježi, krepki hrvatski život, koji će još jedanput dati svim Hrvatima kolievku na­rodnoga jedinstva i s l o b o d e !

Friedjungov p r o c e s imao je započeti u četvrtak. Koalicija podigla je tužbu proti p r o ­fesoru Friedjungu a drugu zastupnik Šupilo; a treća je podignuta proti Heinrichu Ambrosu o d ­govornom uredniku „Reichsposta" od zas tup­nika Šupila, dr . Lukinića i zastup. Pribičevića. Proti glavnom uredniku , ,Reichspost"dr . Funderu do sada nije podignuta nikakva obtužba. Dr. Friedjung je imenovao kao svoje svjedoke neke osobe iz Hrvatske kao nekog Steinhardta, ured­nika „Ustavnosti" , Dorotku, dr. A. Horvata i dr. Kršnjavia. Za ovoga javlja „Agramer T a g -blat t" da neće na svjedočanstvo ići.

P o l o ž e n j o š j e d a n istarski mandat . T a ­lijanski zastupnik na istarskom saboru g. Fešti iz Buja položio je zastupnički mandat . Iz gla­sila talijanskih socijalista u Trstu doznajemo, da ga je na taj korak prisilio hinbeni pos tupak liberalne klike, kojoj je do sada pr ipadao . Za Constatiniem dolazi eto Fešti.

V a ž a n g o v o r č e š k o g a v e l m o ž e . Dne 5. o. mj. držala je češka akademija Franje Josipa za znanost, književnost i umjetnost godišnju glavnu skupštinu. Predsjednik i zamjenik p r o ­tektora vrhovni maršal kraljevine Češke, princ Ferdinand Lobkovvitz držao je podulji govor n kojem iztiče, da češka akademija nema samo kuilurnu zadaću već i političku, da se imade poskrbiti , da snaga narodne obrane ne smalakše 1 da ojača poziciju naroda češkoga.

Razko l u č e š k o j a g r a r n o j s t r a n c i . „Ven-kov" javlja, da je u agrarnom češkom klubu na carevinskom vieću došlo do oštroga kon­flikt?1. Radi se naime o tome, du se zastupnik Mvsiivec izključi iz kluba, jer obtužen radi j ed­nog članka zbog uvrede Veličanstoa. Član češke agrarne stranke Jaroslav grof T h u n - H o k e n s t e i n zahtieva, da se zastupnik Mvsiivec izključi iz stranke. Jaroslav grof Thun-Hohenste in je šur­jak priestolonasljednika nadvojvode Ferdinanda d'Estea.

D a r m a r uiedju F r a n k o v c i m a . U stranci dr. Franka, čije je stanje još uviek beznadno, a težko da će se i poboljšati, jer već i Iječ-nici izgubiše nadu — vlada silan darmar. P o ­litički nasljednik dr. Franka, dr. A. Horvat, koji

je već preuzeo predsjedničke agende, a k tomu i odgovorno uredništvo „Hrv. p rava" stavio si je zadaćom, da načini malo reda. U prvom redu oduzeo je nadzor tiskare, u kojoj su u zadnje vrieme zavladali silni neredi — odkako je dr. Frank bolestan, te „Hrvatskih novos t i " dosadanjem nadziratelju dr. V. Franku, te će odsele vršiti taj nadzor on, dr. Horvat , zajedno sa dr. Bošnjakom. Osim toga preduzet će se još i neke druge mjere. Medju braćom Frank Vladimirom, Ivicom i Jozicom vlada radi toga silno nezadovoljstvo, jer im sve ove mjere iz­gledaju, kao da ih se hoće iztisnuti ne s amo iz vodstva, već i iz same s t ranke. A ima tu još koješta.

Činovnički p o k r e t proti s k u p o ć i u A u ­striji . U Beču su činovnici održali 7 prosvjed­nih skupština proti skupoći, u kojima je pri­hvaćena rezolucija, da se provede reforma p o ­reza, što bi imala za svrhu sniženje s tanarine, da se ukine uvozna carina i t. zv. b lanko- te r -min trgovina u Budimpešt i , t e d a s e sklope što prije trgovački ugovori s balkanskim državama. Svi su govornici oštro i ogorčeno prosv jedo­vali proti skupoći koja nepres tano raste .

M a g j a r s k a kr iza . Iza svih brojnih aud i -encija i ministarskih konferencija, kriza se nije ni za korak dalje pomakla. Naprotiv nailazi njezino riešenje na sve to veće potežkoće. Kralj ne daje koncesija i hoće od današnje vlade bar jednomjesečni provizorij . Vlada hoće da ope re ruke a kralj neće da ona podje ne riešivši ne ­snosan položaj, koji je sama stvorila. VVekerle, Andrassv i Kossuth bili su ponovno u aud ien-ciji ali bez uspjeha. Sve novine najavljaju Lu-kacs-Justhovu vladavinu. U samom ministarskom kabinetu došlo je do nesuglasica. Kossuth preko svog osobnog organa „Budapes ta" ošt ro g o ­vori o današnjem stanju stvari, te daje nas lu­ćivati, da će i njegova s tranka siečnjom stupiti u opoziciju. U samoj stranci prieti razdor, jer je dizorientacija i nezadovoljstvo na vrhuncu. Vlada će ovo dana izići pred sabor , da po želji krune zatraži jednomjesečni indemnitet, koji nebi imao biti spojen sa pitanjem povjerenja. U tu svrhu Kossuth mora opet pregovarat i sa s trankama i moljakati.

Utemel jenje n j e m a č k e d r ž a v n e s t r a n k e . U kuloarima državnog vieća najživlje se raz-pravlja o ustrojenju nove državne stranke, koja bi imala podupriet i kancelara Bet thmann-Hol l -wega. Nova stranka, koju zagovaraju s l o b o d o ­umne skupine, imala bi postaviti sebi za p r o ­gram u prvom redu sva vojnička pitanja. O n a bi imala podupirat i državu u svim njezinim vojničkim zahtjevima, ali i s todobno će zahtje-vati i reforme kod vojske i to ukinuće svih konfesionalnih ustanova kod vojske, ukinuće surovog postupanja sa vojnicima. Nova s t ranka takodjer će tražiti tvrdih garancija od kance­lara, da će vojnička uprava namah uvesti s i ­stem štednje i reforme s u d b e n o g vojničkog p o ­stupka, kao i sniženje službe.

P a d v l a d e u Italiji. Talijanski kabinet, komu je već dugo vremena preds jedao G i o -litti pao je posrnuv o jednu običnu „narančinu ljusku". Radilo se je naime o izboru članova odbora za proučavanje zak. osnove o uvedenju novih poreza. Pri tomu izboru bilo je izgla­sano sedam opozicionalnih i dva vladina kan­didata. Giolitti je u tomu izboru vidio znak nepovjerenja njegovoj vladi od strane komore , pa je i povukao konsekvencije podnesav ostavku svoga kabineta. Kralj je već konferirao o rie-šenju krize s poznatim polit ičarom Sonnimom. Strani sviet zanima naravski poglavito to tko će biti ministar izvanjskih poslova. Dosadašnj i na­slovnik te listnice Tit toni bio je poznat n a d a ­sve sa svoje vjernosti trojnom savezu, koju je tu nedavno dokument i rao na eklatantan način time, š to je izhodio da se stavi bezodvlačno u mir general Asinari zbog njegovih protuaust r i j -skih izjava. Što se tiče samoga riešenja krize, ono će se obaviti po svoj prilici s pomoću jedne od poznatih „combinazioni" , u kojima su Talijanci već od Depret isova vremena vještaci. U parlamentarnom životu prakticira se kod njih t. zv. teorija „transformizma", koja dozvoljava sudjelovanje najrazličitijih političkih elemenata pri sastavu novog kabineta.

Konf l ik t i z m e d j u R u s i j e i K i n e . Kitajska vlada predala je par lamentima stranih država cirkular, u kojem protestira proti novoj ruskoj noti o pravima na g radove u predjelima m a n d -žurske željeznice, te se veli, d a je to kršenje ports- mouthskog ugovora i harb inskog ru sko -kinezkog ugovora , u kojima je odredjena k o m ­petencija odnosnih oblasti u željezničkim [pre ­djelima.

Poljaci i Slaveni. Dosadašnja politika Poljaka d o b r o je poz­

nata. Karakteristika te politike bila je nacijonalni egoizam i podupiranje svih dosadnjih njemačkih vlada. No opozicijom u klubu zabijena je ta politika, a to je Njemce u nemalu nepriliku stavilo.

Dogadjaji zadnjih mjececi u „Kolu pol j ­s k o m " bili su vrlo živi. Živahniji, nego se ju u javnosti znalo. T o je ujedno dokaz, kako su Niemcima, koji su preko „Polnische Kor respon-denz" imali izvješćivanje u svojini rukama, d o -godjaji neugodni , š to bi ujedno moglo Poljacima pokazati pravu taktiku i politički smjer. Sad istom javljaju poljski listovi o znamenitoj sje­dnici od 24. s tudenoga, koju su Niemci i njima prijazni krugovi svepoljski, znali da prešute .

U toj sjednici zauzimali su se pojedini g o ­vornici s takovim žarom i argumentima za Sla­venstvo i zajedničke slavenske interese, da bi to moglo u svoj javnosti slavenskoj pobudit i p o ­zornost . Da su Niemci imali dovoljno razloga, da p rešu te te govore posvema se jasno vidi iz pojedinih govora , koje donos i krakovska , ,Nowa Reforma". Zastupnik Sredniavvski rekao je na toj s j edn ic i :

„Borba izmedju Niemaca i Slavena stara je, koliko je sviet star. Za vrieme aneksije Bosne pisao je jedan izmedju njemačkih listova, da je došao čas, da se sa Slavenima obračuna. T o je provokacija, a ta provokacija nije naperena samo protiv Čeha i Slovenaca, nego i protiv nas u Galiciji. Mi pristaše poljske pučke stranke ne ćemo se boriti protiv Niemaca, ali još manje prot iv Slavena. Značajno je za prepotenciju Nie­maca, da za se zahtjevaju četiri mandata na državnom galičkom saboru . Uzdržati sadanje razmjere u parlamentu više nije moguće . Glavna krivnja leži na vladi, koja nije do sad ni najma­nje volje pokazala, da u parlamenat uvede red. Za to treba odlučno istupiti protiv sadanje vlade, jer je jasno , da daljnja pogadjanja s njom ne će imati nikakova uspjeha" .

Zastupnik Londzin rekao je medju ostalim : Sadanji je sistem neprijatelj Slavena. Nikad

niesu Nijemci bili tako nasilni kao sad. Dokaz za to su dogodjaji u Šleskoj. Vlada mjeri s drugim mjerilom Nijemcima, a s drugim Poljacima. Po l j ­skim paralelkama na učiteljskim školama u Šleskoj nije dozvoljeno izdavati izvješća na poljskom jeziku, a Nijemci mogu, kako hoće . Nadzornik za poijske škole jest Niemac, a kod sudova za­vladao je puni sistem germanizacjje. Vlada je samo egzekutivni organ ministra Šchreinera i Volksrata* Okružni glavari, članovi „Schulvereina" p rogone Poljake, a na željeznicama se širi ger­manizacija sa svim sredstvima. Uvidjevši sve to mi ne smijemo glasovati za provizojni proračun.

Najodlučnije istupio je zastupnik Stapinski: „Česi i Slovenci naše su predst raže protiv Nije­maca i te preds t raže moramo braniti sa svom snagom. Pitanje jugos lavensko jest, da tako kažem, pitanje poljsko, jer ako se njemačko gospods tvo proširi d o mora — onda smo mi propali . Nijemce treba na svakom koraku suzbi­jati. Rusija nam nije sklona, ali nas ne može uništiti, no Nijemci imadu dos ta sile za to . Svoje interese moramo prosudjivati ne p o austri jskom, već p o poljskom mjerilu. Vlada se od svojega pos tanka borila zajedno s Nijemcima protiv „Slavenske Jedno te" . T o je protuslavenska vlada, koja djeluje pod njemačkim pokroviteljstvom. Ne samo Schreiner i Hochenburger , već i mini­star Weisskirchner propaguje formalnu vojnu na Slavenstvo. Sadanje ministarstvo vlada u duhu pruskom i pangermanskom, za to ga t reba o d ­straniti, jer to je u interesu ne samo obće sla­venskom, nego i u interesu Pol jskom.

I tako se nakon ovih karakterističkih izjava izjavila većina pol jskoga kluba za promjenu ta­ktike.

Balkanski savez. O v o ime počelo je da silno straši Magjare,

a koliko se s t raše vidi se iz ovog članka, koji je izišao u jednom od glavnijih njihovih polit, l i s tova:

Čini se, da ćemo i mi i Austrija gorko osje­titi aneksiju, i da ćemo naročito mi Magjari poradi

potfjestne crtice iz hnfatsK* projlojti tat*.

10. U g a r s k o - h r v a t s k i kra l j S t j epan III. (V.) p o d j e l j u j e Š ibeniku g r a d s k o p r a v o .

Uslied ratovanja izmedju iztočnoga cara Emanuela i ugarsko-hrva tskoga kralja Stjepana III. (V.) suvremeni bizantinski povjestničar Cin-namus piše o v o :

„ G o d . 1166. stiže caru Emanuelu kobna viest, da je Stjepan osvojio Zemun. Koncem lipnja bijaše car već u Sredcu . Tu osnova kako će ne samo uzeti Sriem, -nego kako će ujedno osvojiti sve zemlje i oblasti, što no su nekad s p a d a l e na hrvatsku državu. Hrvatska, Dalma-cij a pa i Bosna neka se vrate pod vrhovnu vlast bizatinskoga carstva, kako su još nekad bile. U to ime razdieli Emanuel svoje čete u

velike politike Austrije takovu cienu platiti, kako­vu Bosna i Hercegovina nikada ne bi zaslužila, da se te dvie države bez ikakvog dalnijeg t roška i tereta jednos tavno pripoje Ugarskoj . Ne raču­najući 55 milijuna plaćenih Turskoj i do 100 miljuna doseglih t roškova radi aneksije, p o svoj će se prilici u skoroj budućnost i ustrojiti balkan­ski savez, koji će za uviek uništiti one nade, da Ugarska na Balkanu steče takov politički i g o s ­podarski utjecaj, kakov bi joj za njezin razvoj bio toli po t reban .

Svojevremeno činilo se, da je Aehrenthal vrlo zgodno odabrao vrieme za aneksiju, da je pos t igao veliki uspjeh i iznio sjajnu pobjedu protiv aneksiji protivne ruske diplomacije. Polako medjutim izbilo je na površinu, da je to bio tek časoviti prividni uspjeh, i da je okolina ministra vanjskih posala počinila više nesmotrenost i , i da se naročito sam Aehrenthal u mnogočem preračunao.

Istina, da pr igodom aneksije Rusi niesu dali svojim riečima oduška puškom, ali upravo zato napuniše se tolikom mržnjom i osvetom protiv nas, koja će prije ili kasnije objesiti nam na vrat ruski rat, i to možda upravo onda, kad bi mir bio najpotrebniji. Neopros t iva nesmotrenost bila je od austrijskih političara i š tampe, da se je poslie ušu tkanog uzbudjenja Evrope radi aneksije p o n o v n o dražilo rusko javno mnienje time, da veliki dio odgovornos t i za aneksiju nosi Izvolski, koji da ju ministru vanjskih posala upravo p re ­poručio. Kako je poznato , izašlo je po „Novom Vremji" na javu p o d pritiskom bezrazloženo uzbudjenog ruskog javnog mnijenja, da je sve to bila prazna kleveta. Aerental morao je već u početku dokrajčiti tu klevetu, da i onako orgor-čenog druga ne ogorči još više. I sad su naravno Rusi biesni na Austriju.

No nagora posljedica u zlo vrieme započete i ne na najspretniji način dovršene aneksije je ta, što osvete željni Rusi izvanredno pobuniše protiv nas Balkan, čiji narodi spremaju se uz moralnu, materijalnu, i u danom slučaju i oružanu pomoć Rusije na politički i gospodarsk i savez, ne samo za to, da sprieče daljnje naše političko i g o s ­podarsko utjecanje, već da nas s Balkana p o s ­vema istisnu.

Načelo balkanskog saveza naglasilo je „Novoje Vremja" 5. novembra i prema u Zagrebu izlaze-ćem „Obzoru" postalo je to načelo tekom jednog mjeseca tako popula rno , da je danas lozinkom svih balkanskih političkih krugova. Isto se tako prema viestima „Obzora" oživotvorio dosad ne­poznatog sadržaja bugarsko - srbski sporazum, kojemu je jedna od glavnih točaka bugarsko-srpska carinska unija, a u najbliže vrieme očekuju se i tiesniji savez izmedju tih dviju država.

Svrha balkanskog saveza bilia bi, da s jedne strane sve balkanske slavenske narode sjedini s ciljem osiguranja i zajedničkog rada u budućno­sti, a kasnije da se ustroji veliko jugoslavensko carstvo, s druge strane, da podpuno uništi na Balkanu sadanji uticaj t rojnog saveza, istisne obrt, uništi trgovinu i onemogući svako daljnje ras- ' prostranjivanje. Članovi balkanskog saveza bili bi momentalno Bugarska, Srbska i Crnagora. Kasnije bi se priključila i Rumunjska. Medjuto bi izašla iz trojnog saveza Italija. Tako oslabljenu Njemačku, Austriju i Ugarsku spomenut i bi bal­kanski savez istisnuo s Balkana, razkomadao bi Austriju i Ugarsku, Rumunjska izašla bi iz bal­kanskog saveza, Rusija bi zauzela Carigrad, Ru­munjska s dielovima magarskih Rumanja postala bi sjedinjenom Rumunjskom, a konačno bi se svi Jugoslaveni sjednili u veliko jugoslavensko carstvo.

Imade u tome doista vrlo mnogo siaven-skog uobraženja, imade dapače i utopija, no činjenica jest, da Rusi snažno rade za balkanski savez, da je bugarski kralj u kratko vrieme dva puta bio u Srbiji, o čem službeno nitko ništa ne zna. Z a š t o ? 0 uzvraćaju posjeta tu se ne može govoriti , a nitko ne zna ništa o tome, da bi kralja Ferdinanda vodilo kralju Petru prijateljstvo.

Naprotiv od najoduševljenijeg apostola bal­kanskog saveza, od „Novoga Vremena,"znademo, da su Rusi za osnivača balkanskog saveza oda­brali upravo kralja Ferdinanda, a jezgrom toga Bugarsku. Nije ni to bezrazložno, da se bugar­skom priestolnom govoru upravo napadno toplo ističu dobri odnošaji izmedju Turske i Srbije i da su u bugarskom sobranju vrlo laskave i ljtt-beznive rieči upravljene na adresu Srba i Turaka iz ustiju ministra trgovine. Moćnijeg ambiciozni­jeg, boljeg i vrstnijeg vladara od kralja Ferdinanda; za život sposobni je , uredjenije i razvijenije države od Bugarske na Balkanu nema. Valja još p o p u ­larizirati bugarskog kralja, da uzmogne osnovati balkanski savez".

Dopisi. Spl i t , 6/12 1909.

( A k a d e m i j a d o r a s t a Hrv. S o k o l a . ) Na 4. o. mj. priredio je „doras t " našeg Sokola

dvie vojske, jednu povede sam put Sriema, a drugu povjeri Ivanu Duki, da s njom osvaja Bosnu, Hrvatsku, Dalmaciju i Duklju.

Ivan Dukas sretno obavi, što mu bijaše car povjerio. Iz Sredca prodje kroz Srbiju u Bosnu, a zatim upade u Hrvatsku i Dalmaciju. Tu mu se s labo opirao ban Ompudin , poš to su kraljevske čete pošle da brane Sriem od Emanuela.

Grad Zadar nemogaše Ivan Dukas zau­zeti, jer su ga branili mletčani, ali zato p re -dobi susjedne hrvatske gradove, poimence, broji ih Cinnamus o v a k o : Trogir , Šibenik, Spljet, pleme Kačića, tvrdi grad Klis, Skradin, Ostr-vicu i Solin".

Poslie toga Dukas bio bi se povrat io u Carigrad, a na upravi Hrvatske i Dalmacije ostavi Nicefora Halufa, koji se nastani u Spljetu.

Nego nastaje ovdje važno povjestno pi-

uspjelu akademiju s plesom. Prva t o č k a : vježbe na spravama, izvedena je točno i savršeno. Vježbalo je 40 vježbača u pet odjela; sve mla­dost od 14 do 19—20 godina. Druga točka : vježbe pomladka na spravama bila je od o s o ­bite atrakcije. Vježbalo je 30 vježbača u tri odjela; djeca od 6 do 14 godina. Neki su od ovih mališa već pravi i podpuni sokolovi , koji su već danas na diku svom Sokolu. Treća t o č k a : vježbe prednjačkog odjela „doras ta" (šest vježbača), bila je od osobite važnosti , jer su tu mladi ljudi od dorasta , poslavši najbolje svoje sile, upravo zanieli publiku. Čestitati im bilo bi malo, jer obće je mnienje, da prednjaci dorasta malo zaostaju za gotovim već vježba­čima. Četvrta se t očka : piramide i skupine, morala i opetovati , takovo je bilo zanimanje.

Ples je uspio i preko očekivanja, prem se je nadati i većem odazivu drugi put.

Učitelj Gradešćak i brat Sehić, koji su sav trud uložili, da vježbače sokolski izobraze, zaslužuju svaku hvalu.

Radovati se u prvom redu s toga, što će se ovih 40 mladih ljudi danas sutra raštrkati diljem Dalmacije i tim će sigurno novi duh, duh rada i sokolske sviesti, ući u naše zamrle pokrajinske sokolane. S o k o l a š .

S i n j , 7. prosinca.

Pa da se ne presene t i š ! Znali smo ja na­knadne obć. izbore pri koncu srpnja. Neko podnio 3 . kolovoza utok proti izboru trojice viećnika i izričito na temelju § . 32 O. I. P. , upravio ga baš na samo pog lava r s tvo ; a moj ti upravitelj 14. kolovoza s u tokom, na teme­lju tobož §. 33 , na namjesništvo za mješovito povjerenstvo. Ovo uči i proučavaj za puna tri mjeseca i napokon 19. s tudenoga sjetilo se i „obnašlo , da se radi nenadležnosti ne upusti u prosudjivanje temeljitosti tužbe, poš to je za takvo prosudjivanje ustanovljen naročiti pos tu ­pak i tiek molba na temelju propisa zadnje stavke §. 32 0 . I. P . "

Ako se Zadru htjela 3 mjeseca vremena, da obnadje , e se „ne može upustiti u p rosu­djivanje tužbe radi nenadležnost i" , Sinju bi se htjelo bar 6 mjeseci, da ju „temeljito" i d o ­voljno prosudi , u svojoj nadležnosti . A onda opet Zadru toliko u drugoj molbi, pa eto nas na per iodične obć. izbore u srpnju 1911. Rek bi, da se o tom i radi, sve dogovorno . Inače upravitelj će svakako u novu godinu, da se i s njom vjenča na obćini, pa 1910. što izleže.

Sirota obćinski pravilnik mora da sveuviek bude ž r tvom: ili viših ciljeva ili nižih kreševa ; a tih — jednih i drugih — ima puna torba.

v * Spl i t .

Š to g a brani , k a d g a n e o b r a n i . Komu je Bog otac , lako mu je postati svetcem. Ovako narodna poslovica, ovako i mi kažemo, a ovo nam iz svega grla potvrdjuje i begeniše rav­natelj Jelčić. Poš to je post igao „ quello ch'era follia sperar" , poš to se je nezasluženo popeo na mjesto, na koje se drugi s toput sposobniji i dostojniji ne mogaše popet i , morao se je ba rem pokazati zahvalnim sliepoj s r eć i ; imao je nastojati da svojim ponašanjem steče naklonost gradjanstva i privrženost drugova, što bi p o ­krivalo barem prividno mnogobrojne njegove nedostatke i znanstvenu golotinju. Ali kratak pameću, nemiran p o naravi stao je po tursku pašovati , svojevoljno postupat i , bezobzirno iza­zivati. Uslied toga svakoga je ozlovoljio i od sebe odbio , izazvao svačije nezadovoljstvo, školi zadao udarac i time najbolje odk r io . i pokazao svoju duševnu golotinju. Ali žestoka i naprasi ta njegova narav nadje prvog krotitelja u osobi kavandžije Lose. Ali za tupoglave malo vriede lekcije; ostao je, š io je bio i prije. Nezado ­voljan lovorom stečenim upravom trgovačke škole, zaželio se druge s l ave ; hoće da dokaže i na drugom polju svoj polet, svoje znanje i svoju narav. Pohlepan za novcem, h o u V je naći podvornicu, koja bi mu bez ikakve nje-

tanje t. j . koje godine Ivan Dukas podvrgne bizatinskomu carstvu gori spomenute dalmatin­ske gradove , poimence Šibenik, buduć da Cin­namus to ne bilježi.

Obzirom na povelju udieljenu Šibenčanima od kralja Stjepana, t reba zaključiti da Šibenik ne p o d p a d n e bizatinskomu carstvu nego poslie god. 1167. T o g a je mnienja i naš veliki d o ­maći povjestničar Ivan Lučio, koji baš na te ­melju one izprave veli, da je to moguće bilo s topro god. 1169.

T o mnienje Lucievo potvrdila bi povjestna činjenica, da u domaćim izpravam, koje su nam dosad poznate, ime cara Emanuela s na­slovom „ m a g n i f i c i i m p e r a t o r i s n o s t r i " i njegovoga namjestnika Konstatina Sebasta , k a o : „ i n t o t o r e g n o D a l m a c i e e t C h r o -a c i e i m p e r a n t e " , ne dolazi nego s topro god . 1171. dok u dvadeset i sedam poznati

gove muke, već jedino tudjim trudom doniela liepe d o h o d k e i tako zadovoljila njegovo sre­broljublje. Otvorio je naime neki tečaj za mla­diće, koji kane položiti kulturni izpit zbog po­godnost i jednogodišnje dobrovoljačke vojničke službe. Ali držeći se poslovice J ' a p p e t i t o viene mang iando" hotio se time odviše okoristiti. Nije se držao ugovora , te su ga svi učenici osta­vili te, kako se govori , i zapravdali , da ini povrat i neku od njih nezakonito utjeranu svotu novaca . Govori se takodjer, da će ga i uči­telji zapravdat i , jer da im nije platio što su u rečenom tečaju predaval i , akoprem je on od učenika utjerao novac . I naš gospar Vice na-šarao neke buruntije te od roditelja ište harač za ravnatelja t rgovačke škole.

A što ti, štitniče Antonije, o tome kažeš? Jeli se ikad čulo i doživjelo sa strane jednog ravnatelja što t a k o v a ? Ravnatelja škole učenici zovu na s u d ? Ravnatelj se parba sa učeni­cima za pusti novac, koji nije zaslužio jer niti držao školu, niti odgovor io uvjetima pogodbe. T o je prosta trgovina, to je ponizujuće i od­vratno, tim se gazi nogama svaki ugled, to samo čini čovjeka nemogućim. Zar je ravna­telj Jelčić za to poslan k nami, da muza uče­nike i dotične im roditelje ? Kojim pravom on uznemiruje i zadaje glavobolje i dangubi toli­kim roditeljima čestim listovima i brzojavkama? Ima li kakve vlasti nad njim, e da zauzda i s tegne njegovu nenasitljivost i srebroljublje ? Gdje je sram, gdje je obraz, gdje ljudski po­n o s ? Mi se krstimo obiem rukama i u čudu pi tamo, dokle će to trajati ? Zar je baš nami sudjeno, da budemo svakom loncu zak lopac? Pak da takovi ljudi nadju još novinara, da ili pod zaštitu uzme. T o se ne bi trpjelo ni u kakvom drugom gradu , samo je u Spljetu to moguće, toga mi se je u nas baš usmrdila arija, — a i gore će, tako mi svetoga Mar­tina, uz našu obću apatiju, uz nehajstvo po ­zvanih i uz obranu nezavisnog „Našeg Jedin­s tva" i njegovog inu urednika. Ako smo baš rodjeni za samar, nosimo ga. Kada bi ga za­služili, ni p o jada, ali nam ga drugi nameće, a mi kukavice ne znamo ga se otresti. Dok se b u d e m o klanjali krivim bogovima, dok se bude našlo ljudi, koji pale tamnjan u slavu ništa-rija, dotle nami neće granuti bolje sunce, koje da razprši maglu, koja nas je obavila i zastrla. Ali ako mi jednom zaboravimo i zabacimo pri­rodno nehajstvo Splićana, te ako se sjetimo, da smo ljudi, a ne čeljad, tad će što prije od-prhnuti i Flachsmanni i njihovi štitnici, tad će Botićeva vila sa Marmontove plokate potegnuli gudalom, a čišćijim će zrakom zastrujiti i od ­jeknuti veseli glas, da smo se riešili more, koja nas je dugo pritiskivala i davila.

Priposlano. Gospod inu odvjetniku Lu ig i -u P i n i - u

u Šibeniku. Dobro je meni poznato da Vi, gospodine

doktore , od davna razbacujete po klancima viest, da sam ja makao iz crkve neki okvir.

Tim se ružnim pos tupkom niste zadovo­ljili. Na sudu dne 1. o. mj. Vi, gospod ine doktore , istu s te stvar kategorično uztvrdili.

No , ni tu se nije zastalo. Da viest bude poznata u r b i e t o r b i tiskana je i u „Dalmati" dne 4. o. mj.

T a k o v o pos tupanje — koje ima stanovitu svrhu — potiče me da se napokon i ja oglasim. Mučati ter uviek mučati , za me je, u ovom slu­čaju, kukavna podlos t . P o sriedi je obraz, a nitko nema prava da se p o volji nabaca na tudje poštenje. Vi ste, jedino Vi, stvar javnom učinili, te Vas i ja javno pozivljem d a d o k a ž e t e na suncu Božjemu, d a s a m j a m a k a o r e č e n i o k v i r i k a d a s e t o d e s i l o . Upirem prstom u rieč d a d o k a ž e t e , i to bez odvjetničkih tri­čarija, tančarija i izmotavanja.

Nije moja namjera da Vas s ovim štipam za jezik, nego da sviet znade ako ste Vi, g o s p o ­dine doktore prava, razbacavali spomenutu viest istinito i poš t eno .

U Šibeniku, 10. pros inca 1909. F . J o s o M i l o š e v i ć .

*) Za stvari p o d o v o m rubrikom uredništvo ne odgovara .

nam listina od god . 1166. do 1171. toga na­slova nigdje nema.

Sudeći po tomu valja nam kazati, da Ši­benik od onog dana kad je pogos t io u svom Miholvcu ugarsko-hrva t skoga kralja Kolomana, pak sve d o god . 1167. os tade vjeran svojini hrvatskom krunom ovjenčanim vladarima.

Tu nepokolebivu i p rokušanu vjernost na­gradi Stjepan V. (III.) s l iedećom pove l jom:

* * *

„Godine G o s p o d i n o v o g upućenja hiljadu „sto Šestdeset sedme, našega vladanja godina „osma. — Ja Stjepan kralj Ugarske , Hrvatske „i Dalmacije, kunem se vama Šibenčanima mo-»jim vjernim gradjanima na presvetomu Drvetu „križa, da ću vam Čuvati tvrdi mir. Ne ćete „plaćati danjka ni meni, niti mome sinu, niti „mojim nasljednicima. Kneza ili sudca koga „bude odabra t i obćina i vieće potvrdit ću. Do-

grada i okolice.

mi

e i !

ie

. .asjedaju? nego s e k a o S ° g k ( * a r a 4 lie

L i č n e v i e s t i . Kroz ovu sedmicu borav io

n n l ' n 7 „ 8 r a d u 1 1 s v o m *van i* io i» poslu p o d a d m . r a i Burg inagnon sa više viših častnika ra tne mornar i ce .

t A n g j e t i j a u d . p o k . K a r l a S i s c o r e a

¡SEL ífíxí 6 3 g ° d , m ž i v o t a . Višegodišnja ču­varica ka to l ičkog groblja sv. Ane i poduzetn ica

¡FSSS b 1 3 Í " C i e , 0 m S r a d « Poznata , pa će se m es to me duero d u ^ o s i e ^ u i i « « , . ' L _

si i

menu ostavlja za s o b o m d o b r a pokojnica i kao rodo l jubka , koja je, našoj stranci privržena, živo prati la i pomaga la svaki napredak , svaku sveča­nost, svaki p o d h v a t naših družtava . Lahka ioi bila r o d n a zemlja, a rodbini naše iskreno sa-u ć e š c e !

B l a g d a n G o s p e o d Z a č e ć a pr ivukao je ove god ine vise no igda svieta d o m a ć e g i van j ­skog, š to se najbolje opazi lo p reko cielog dana

o ž ivahnoj žurbi m n o g o b r o j n o g na roda p o svim radskim ul icama. Na prvu misu zorom u crkvi

sv . F rane sjatilo se toliko bogo l jubna svieta, da je b io d o n a p o k o n zapremljen cieli p ros to r iz-p red c rkve d o ugla kuće T o m a s e o .

N a t r g o v a č k o m t e č a j u u zgradi ove re-alke započe la su s inoć za prijamnih izpita r e d o ­vita poučavan j a .

Z a š k o l u u s a v r š a v a n j a z a š e g r t e u Ši­beniku, o kojoj j av i smo da je p o do t ičnom mi­nis ta rs tvu o d o b r e n a , obć insko vieće š ibensko u sjednici 28. s t u d e n o g a prihvat i lo je ovaj zaklju­čak: „ O b ć . vieće š ibensko uzimljuć na znanje namjesn i š tveno p r iobćen ie dneva 13/11 . t. g. br. 1652 I. vrhu o d p i s a c. k. minis tars tva za javne adnje od 21 /10 . t. g . br . 640—XXI. 35527, k o -im je o v o o b n a š l o da uslied pred loga p o s e b ­

nog o d b o r a odob r i zavedenje škole usavršaupnja :a š eg r t e u Šibeniku, odlučuje , da obćina š iben-ka ima utjecati u t r o š k o v e uzdržavanja mjestne

ole t r e ć i n o m od o n o g iznosa, š to j o š ostaje pokr iće po t r ebš t i ne , kad se od ukupnos t i ove

dbije o n a t rećina, koju će vlada podmirivati , ruge dvie t rećine odpa l e bi jedna na pokrajinu,

druga na p i i p a d n u t rgovačku-obr tn ičku k o m o r u " . „ B i s e r j e h r v a t s k o g n a r o d n o g j e z i k a " .

P o d ovim nas lovom poče t ćemo narednim b r o ­jem da d o n o s i m o studiju o našim u obće na­r o d n i m pos lov i cama , s p o s e b n i m osvr tom na sve o n o , š t o se u našoj literaturi izdalo i p o r a ­dilo o k o sakupl janja i uredjivanja ovog n a r o d n o g blaga. Studi ja po t i če iz pe ra Fr. Jose Miloševića, s tar ješ ine s a m o s t a n a sv. F rane u Šibeniku.

N e k s e pr ipaz i . S k u p o ć u živeža p o v e ć a ­vaju m n o g o i naše p r ep rodavač i ce . Sve š to stigne u g rad nakon 50 časa sve je u nj iho­vim r u k a m a . Na pazaru , na trgu zeleni, na obal i os ta je s a m o o n o š to nije za njihove zube . R e d a r s t v u je preporuči t i , da bolje pripazi na p r e p r o d a v a č e i p rep rodavač ice , jer neznamo zašto obstoj i o d r e d b a , da d o 10 sati nemaju zakupi t i n iš ta .

Z a k r č m a r e n j e v i n a t. j . za prodaju na malo , ili na krčmi kako u nas vele, još njekt naši težaci imaju briga, jer ko da nisu svi jos d o b r o shvatili š to zahtjeva obćinski oglas glede o v o g pos l a n e d a v n o izdan t. j . da t reba kod o b -čine dobi t i dozvolnicu za prodaju 24 sata prije nego ii se vino pust i . Mnogi to ne čine, pa imaju nepri l ika, te ih za to ovim ope t u p o z o r u -j e m o na tu oko lnos t i na taj propisni zahtjev, koji je vrlo lako t ačno obslužiti .

N a š a o b a l a . Čujemo, da se je obus t a ­vila d o g r a d n j a n a š e oba le za ovo zimsko doba , a to da se učvrst i nabacan i nas ip . Boze daj , d a o v o b u d e zadnje otez.anje. Vriedno b . bilo znat i , k a d će započe t i dalnje radnje, eventu­a lno nas ip i , d a se o p e t ne b u d e m o moral, p re -t rgavat i r adn jom d o k se nasipi učvrs t e .Jatu Šibeniku je dos t a kamenja . N a m a izgleda da svaka k o - i s i j a š to dolazi u ovom poslu, mjesto d a se r adnjom ide napred , da se .dje natrag,

a bilo bi vrieme da pres tane ovo oponaša ­nje raka.

Nije U e p o , a s r a m o t n o j e . Neki pre­prodavači voća na obali dreču su po cieli dan, a u ovom pasjem zavijanju padne i po koja š to se kosi sa javnim moralom. Do koga je nek ovome učini kraj .

N a s u k a o s e . U sriedu po podne talijan­ski bark „Angelo Marini" izlazeći iz naše luke, krcat drvljem za Mletke, nasukao se je kod hrta „Sičenicc", blizu tvrdjave S. Nikole. Na­stojanjem g. lučkog upravitelja Selestrina uspjelo je, iza kako se izkrcao jedan dio tereta, izvući ga. Poš to je p ropuš tao vodu bio je doveden u našu luku na privremeni popravak.

B o ž i č n o d r v c e veselje je malih i velikih. Svak se natječe, da mu divce bude što sjaj­nije i š to bogatije okićeno. Danas je to mo­guće učiniti i uz neznatan trošak, jer Hrvatska knjižamica u Zadru razašilje upravo čarobni nakit jeftinije i ljepše nego itko. Pobliže raza-bire se iz oglasa u našem listu.

P o k u š a n a kradja . P redproš le noći n e p o -ziiati lupeži pokušaše , da iz dućana gdje. Marije Lapelh kod mjestnog kazališta pokradu novac, za koji su stalno cienili, da će ga naći u ne in­diferentnoj svoti od 28 hiljada kruna, jer je dan prije gdja. Capelli u dućanu imala zbilja te novce odredjene za izplatu njekih kuća, koje je ona kupila. D o sad se nije ušlo u trag krivcima. Sud iztražuje.

Iz hrvatskih zemalja. P r o s l a v a Ljudevi ta Gaja u B e č u . Hr­

vatsko akademičko družtvo „Zvonimir" i „Hrvat­sko p r ipomoćno druž tvo" uz sudjelovanje sla­venskih družtava u Beču priredjuju u subotu 11. prosinca 1909. u prostori jama „Kursalon" grada Beča svečanu akademiju u proslavu 100-godišnjice rodjenja hrvatskog preporoditelja Lju­devita Gaja. Konferenciju o životu i radu nje­govu drži dr. Ferdo pl. Šišić, kr. sveuč. p ro ­fesor i narod, zastupnik na hrv. saboru u Za­grebu. Prijateljski sudjeluju u muzikalnome die lu: Gdja Frida Vuković pl. Vučidolska, konserva to-r is t ice : gdjee Erna Färber , Hermina Peschl, Ida T r a u t n e r ; gg. 0 . Dachs virtuoz na glasoviru, profesor H. Geiger solo-cellisr, J. vit. pl. Peteani operni pjevač, N. Zec operni pjevač i „Slaven­sko pjevačko družtvo."

P o u z d a n i s a s t a n a k b a n k o v n i h č inov ­n ika . Dne 16. s tudena t. g. održalo je u re­stauraciji „Kola" u Zagrebu „Družtvo bankov­nih činovnika" pod predsjedanjem g. Raića svoj pouzdani sastanak, koji je veoma brojno posjećen bio koli iz samoga grada Zagreba, toli i sa izaslanicima iz provincije. Na sastanku se je razpravljalo o socijalnom pitanju bankov­nih činovnika u Ht/a*skoj i Slavoniji. 0 dnev­nom redu „Socijalne prilike bankovnih činov­nika u Hrvatskoj i Slavoniji" govorio je u ime družtva gosp . Babić, a za tim su u diskus :ji 0 ovoj temi govorili gg. Babić, Licht, Kamc-narović i dr. Na sastanku je prihvaćena slie-deća r e z o l u c i j a : Bankovno činovništvo iz­riče svoje p o d p u n o povjerenje dosadanjem od­boru središnje organizacije na njezinom uspješ­nom radu, te ga poziva, da svoj rad odlučno 1 intenzivno nastavi u istom smjeru, te ga ovlašćuje, da u najkraće doba poduzme shodne korake, da se urede sliedeća životna pitanja činovništva novčanih z a v o d a : 1. U svim nov­čanim zavodima Hrvatske i Slavonije imade se uvesti zajednička pragmatika, koja imade sa­državati sva prava i dužnosti činovnika i na­mještenika naprama zavodu i o b r a t n o ; 2. Ure-djenje činovničkih plaća i stanarine prema da ­našnjim p o t r e b a m a ; 3. Uredjenje uredovnih sa­tova tako, da uredovanje ne bi smjelo trajati dulje od 7 sati dnevno. Nedjeljom i svecem imade se uvesti podpuni počinak, a za vrieme ljetnih mjeseci, kada posao jenjava, imade se uvesti j ednokra tno uredovanje. Mjenjačnice ne smiju biti o tvorene poslie 5 sati po p o d n e ; 4. Uredjenje već postojećih mirovinskih fon­dova , odnosno ustrojenje ondje, gdje jošte ne p o s t o j e : 5. Tražimo, da kao slobodni gradjani

~m,s t i t ću vam, d a se služite davnim vašim

"? U: kraliu treći dio načelniku grada , a

„pust i t i , d a s e nas a « k o , M * ^

" " " T ^ a d p ak k v a m a dodjem, h da se . p r i m i t e . K a p « * s a z o v e m s a D „ r

„krun im, ili d a u vasem gr« „si lovan „ra i jevs .va , ni jedan gr d, u, e c . ^

„ d a primi gos t e na silu, vec >. na volju da P " ™ ' ; ° f o r a f d o t « a , a , pak bi

, , k a d g o d » , » l a

J

v l a d

! , a

m f odse ld i , s l o b o d n o mu

uživamo p o d p u n u s lobodu u izvršivanju svojih ljudskih i gradjanskih p r a v a ; 6. Priznavajući podpunu ravnopravnost izmedju muškarca i žene, tražimo da se i ženi omogući pravo na zaradu u bankovnim zavodima pod istim uvje­tima kao i muškarcu. Naime tražimo, da kva­lifikacija žene bude izjednačena onoj muškarca, a njena naplata kod istog posla imade biti iz­jednačena sa naplatom muškarca. Mi u ženi-činovniku gledamo samo našeg pr i rodnog sa ­veznika, a ne krnitelja (Londrilcker) naše za­rade. Prosvjedujemo, da se kraj velike prole-tarizacije, medju ženskinjama namještaju udate, obskrbljene žene. 7. Tražimo, da se u prvome redu na izpražnjena mjesta namještaju za ta mjesta osposobljene sile i članovi družtva ban­kovnih činovnika. Za izvojštenje ovih zahtjeva ovlašćuje se odbor , da poduzme nuždne zato korake i upotriebi sva razpoloživa mu sredstva.

K l u b „Jadran", ime je novom družtvu slušatelja iz Dalmacije na kr. višem gospodar ­skom učilištu u Križevcima. Uprava se sastoji iz sliedećih č l anova : Rudolf Vrličić, cand. agron. predsjednik, Ljubinko Vučenović, cend. agron. tajnik, Uroš Benzon stud. ugron. blagajnik. Javlja nam njegova up rava : Zanimanje za g o ­spodarsku nauku počelo je u Dalmaciji sve više maha preotimati, te danas vidimo već liepu četicu, koja će danas sutra, kroz vjekove njeno propalo blagostanje podizati i tako naš narod privesti u kolo gospodarski naobraženih naroda. Jedini zavod kamo mi Hrvati možemo crpiti gospodarsku nauku u materinjem jeziku, jest Križevačko više gospodarsko učilište. — Na ovom zavodu učili su današnji najbolji stručnjaci u Dalmaciji. — Zadnjih godina p o ­češe Hrvati iz Dalmacije sve brojnije pohadjati ovaj zavod, a"u posljednje vrieme već su u tolikom broju, da zastupaju trećinu čitavog slu­šateljstva. — Prilike ih prisiliše na jedno nji­hovo udruženje te osnovaše svoj k l u b : „Jadran" . Glavna svrha Jadrana jest osnovati novčani fond koji bi iz svojih kamata imao poduprt i slušatelje iz Dalmacije pri naučnim pu tova­njima, kao što to imaju braća Banovci i svi koji imaju slične zavode. Braću Banovce p o ­dupire htv\ vlada, koja im uz stipendije p o ­djeljuje podpore za naučna putovanja. Uz to i razna industrijalna poduzeća, novčani zavodi, hrvatska vlastela i napokon njihova podporna družtva. — Dočim slušatelji iz Dalmacije toga svega nemaju. — U tu svrhu treba da si sami pomognemo i da nadjemo sredstvo, kako će i njima biti omogućeno prisustvovati naučnim putovanjima. — Pivi njihov korak u tu svrhu poduzet jest lutrija, koju će čim prije pr i re­diti. Zgoditci će biti uzorni živinogojski p ro ­dukti. Ovim se klub najtoplije preporuča i stavlja do srca svakom rodoljubu, da ovaj p o d ­hvat podupre .

Tko je zatornik našeg ribarstva ? Dnevne tužbe koje stižu ne samo nama

kao uredništvu lista, već i privatnim osobama, bilo od zadrnga, bilo od ine strane, jasno nam govore, da je našim ribarima zlo i naopako .

Težku gospodarsku krizu prevaljuje naš kukavni narod na kopnu, ali ipak ne može reći da je ostavljen svojoj sudbini . Naučni govoriti istinu, moramo priznati, da se i ako ne u onoj mjeri kako bi se moralo, naprama stališnoj za -puštenosti nastoji pritećijmu u pomoć, ali svakako nešto se radi, da mu se obezbiedi obstanak na kopnu. Je li to pak iz ljubavi ili iz pukog „mora da činim najmanje što mogu" , to je opet drugo pitauje. Žalostnu činjenicu moramo ipak kon­statirati, a to je, da je naše ribarstvo ostavljeno pukoj sudbini . Osobama se baviti nećemo, jer nam se čini, da u zemanima u kojima živimo, objektivnu kritiku oni ne trpe, te stoga ih pu­štamo na miru, nek uživaju i dalje. Samo nek upamte , da onaj, koji će morati pisati povjest ribarske tehnike kod nas i drugih naroda u tobož napredniem vieku, morati će i ako ža-lostnim srcem napisati crnu stranicu. Bacimo li

„nek se sudi u gradu sa sudcim, knezom, i „plemićim".

„Ova prisega bila je potvrdjena po kralju „Stjepanu, sinu kralja Gejze, i po ugarskim kne-"zovtnta. Ja Sayna nadbiskup kaločki odob ra ­v a m i potvrdjujem. Ja VIcina (biskup) ultra-"silvanski odobravam i potvrdjujem. Ja Stje­pan morisenske stolice odabran (biskup) o d o ­b r a v a m i potvrdjujem. Ja Ompodin dvorski Iknez, i ban, odobravam i potvrdjujem. Ja ^Fulko odobravam i potvrdjujem. Ja Gurko ",odobravam i potvrdjujem. Ja Smaragd o d o -Ibravam i potvrdjujem. Ja T u p k o odobravam „i potvrdjujem".

Ova je kraljeva prisega i povelja mal da ne jednolična onoj, što ju je udielio kralj Kolo-man god. 1107. svim dalmatinskim gradovima j otocima, te s toga Šibeniku po Stjepanovoj p o ­velji bi podiel jeno g radsko pravo i tako ga

uzporedio ostalim dalmat. |gradskim obćinam. — Poslie izdane gori |navedene povelje može se kazati, da je Šibenik uz ostale dalmatinske gradove došao pod oblast bizatinskoga cara Emanuela, pod kojom i ostade sve do god. 1180. t. j . do careve smrti.

0 caru Emanuelu piše spljetski kroničar, da je bio veoma milostiv prama svim svojim podanicima. Da nije pobirao daća, već vele-dušno razpoklanjao svoja dobra . Sve bi častio, koji su k njemu dolazili na poklon, pače bi im putne troškove iz svoje carske blagajne namirio. Doznavši pak, koliko ima duša u gradu Spljetu, šiljao je svima podpore , čak i djeci u kolievkama darivao je po jedan dukat. Voj­vode njegove, došavši s velikom vojskom, imali su vazda silu i obilje novaca za trošak, te niesu bili na teret gradjanima. Ako je sve to istina, sretni i blaženi njegovi p o d a n i c i I . . .

na stranu službeni apara t i pot rošak za njega, pak ako iz preostalog ociedimo skroz uzaludne potroške, doći ćemo do zaključka, da se za ri­barstvo u pravom strogom smislu ove rieči kod nas bosi puno i puno manje, nego li se j e -

trošilo nazad godina. Bar ono što je bilo, bilo je r ibarsko.

Danas više nije tako. Država sa svojim doprinosom dolazi dovoljno i dapače moramo reći sasma susretljivo u korist našega ribarstva, tako, da bi ona svota, koja je za unapredjenje ribarstva opredieljena, bila dostatna, a da se naše ribarstvo pos tepeno razvije. Ali tko je uz­rokom da mi toga ne v id imo? T k o je uzro­kom, da vlada svake godine povećava svoj p r o ­račun za ribarstvo, tako da danas dosiže već 500 puta veće svote, nego li o t rag 15 godina d a n a ? Tko pomljivo prati s tavke proračuna za ribarstvo, pak zaviri malo dublje n nje, morao bi se osvjedočiti, ako nije laik u ribarstvu, da više od polovtce ove svote nije uložena onako , kako bi morala biti. Zašto se ovo dogadja ?

Otvoreno i bez straha, pak nit najmanjeg grizodušja velimo tako, jer se je i u naše ri­barstvo uvukao nesretni birokratski duh, koji sve sprečava, a o čemu imamo otvorenih d o ­kaza, podkriepljenih golim činjenicama i ne-oborivimi dokazima na pretek.

Nije dosta da se ovdje ili ondje turne po koja gola, a k tome prije oglodjela kost. Nije dosta da se ovaj ili onaj činovnik pomorske vlade usudi doći bielim parobrodom u ovo ili ono mjesto, pak da naše ribare pita mede ­nim riečima i u nje uljeva nade u bolju bu ­dućnost , jer to su samo rieči, a narod naš je presit rieči, te punim pravom poslie toliko tih medenih rieči ima tražiti djela.

Priznati ćemo, da uslied našeg položaja u monarkiji žrtvom smo tudjih hira i pohlepa u svakom pogledu, ali kad se to i baš to zna, onda se dužnost nameće svim nam, a u prvom redu onome, komu je sudbina našeg ribarstva povjerena, da rad svoj udesimo na način, kako bi ovu narodnu kastu osnažili tako, da bi ona postala moćan faktor s kojjm bi i sama vlada morala računati .

Nu mjesto ujedinjenja, mjesto stvaranja jakog saveza svih naših ribara, mi na žalost opažamo svagdano sve to više ciepanje, koje nas a k tome i naše ribarstvo upropaŠćuje. P o ­čeli smo sa osnivanjem ribarskih zadruga. Bogu hvala, stvari krenuše liepo, ali u najbolju, kad smo imali da učvrstimo temelje, dodje u m n o ­gim mjestima do nesloge i razdora. Zašto ? Jadni i siromašni ribari pitaju naplatu svoga truda od uprave, uprava dati ne može, jer je riba u barilima nerazprodana. T k o je tomu kr iv? Vlada i tudji kapitali, koji uživajuć sve m o ­guće pogodnost i i protekcije suprotstaviše se d o ­maćim kapitalima a i radnoj ruci. Ovako je u mjestima, gdje su ribarske zadruge, a nije bolje ni u onima gdje ih nema.

T a m o su ribari za vrieme ribanja bili p la­ćeni ili na nadnicu ili na dio uhvaćene ribe. I onih koji su bili plaćeni na nadnici ima dvie kategorije. Naime onih, kdji su za svaki mrak primali naplatu svojih nadnica a i onih, koji su imali primati naplatu iza kako se proda riba posoljena. Zima se primiče, a s i romašnom r i ­baru treba novaca. Vlastnici trata nemaju odakle da im plate, a tad dolazi stvar pred sud, kako smo to jur napomenuli u našem listu. Slučaj Komiže i Žirja nije osamljen. Sudci kao ljudi, koji sude po paragrafima, ne pitaju je li ili nije riba p rodana , već po onoj , svačiji trud mora da bude naplačen, osude vlastnika mreža, da ribare plati. Kako ovo ubitačno djeluje na dot ično mjesto, na napredak ribarstva o tome ne treba da trošimo rieči. Vlastnik mreža da izbjegne ovrsi, v tim i većim troškovima, mora da se duži i da plaća kamate da povrh svih stotina barila srdela, koje su mu u skladištu. Kazali suro nazad malo dana , tko je kriv zastoju prodaje naše suhe i posoljene ribe i uprli smo prs tom u faktore, koji su pozvani da ovom nadju lieka. Nu po o n o j : „Daleko od očiju, daleko od srca" rek bi da ti faktori malo mare za sve ovo.

Medjuto što se još dogadja . Kako smo jur rekli i dokazali, strani tvorničari nastoje da utuku domaće, te s tog baciše na tržište silesiju slane i posoljene ribe uz nizku cienu. Ne samo to, nego da se okoriste neslogom medju d o ­maćim ribarima i tvorničarima, a poimence r iba­rima u onim mjestima gdje nema domaće tvornice, javiše zatvor rada. Da je ovo samo njihova prosta špekulacija i da hoće da u ovoj neslozi aprofitiraju sa svojim kapitalom na štetu naših ribara i domaćih kapitala, o tome nema ni g o ­vora. — Dokle će ovo trajat i? Dokle će tu-djin nama tući orahe na g lav i? E na ovo je težko odgovori t i . Kad bi imali ljudi, koji bi više pazili obči narodni interes, a manje svoj pr i ­vatni i kad bi razmišljali, da oni imaju pot rebu od naroda, jer ih on hrani i uzdržava, a ne oni narod, tad bi sa odgovorom bili posve kratki. Nu dok stvari stoje sasma prot ivno, nama ne

ostaje d rugo , nego preporuči t i našim ribarima s logu , bratski mir i snošljivost u svakom mje­stu, a da kašnje b u d e m o mogli provesti obću organizaciju udruženja svih naših ribara i d o ­maćih tvorničara, jer u tome je spa s nama i njima, a time i našoj ribarskoj industriji.

Nek tvorničari strani priete koliko hoće, neka šalju ulake kamo hoće, ako se mi b u ­demo opasali pa šom uzajamnog podpomagan ja , te prožeti uvjerenjem, da je tudjin, pa ma pod kojim vidom on dolazio u našu kuću zatornik našeg r ibarstva, naše svake bolje sreće I b la­gostanja, nama će s topro onda svanuti bolji dani . Bez ovoga biti ćemo robovi nad vlasti­tim trudima u svojoj kući.

Hrvatska tiskara (Dr. Krsteli i dr.) Vlas tn ik , i zdavate l j i o d g o v o r n i urednik J o s i p U r e / g a .

Natječajni oglas. Usljed današnjeg zaključka obćinskog

npraviteljstva, otvara se natječaj na mjesto dvaju redara pri ovoj obćini uz sliedeće uvjete:

1. Primat će svaki mjesečno predplatno kruna 90 iz obćinske blagajne u ime plaće;

2. primat će kruna 50 godišnje za odoru, a oružje u naravi.

Natjecatelji treba da dokažu: a) znanje u govoru, čitanju i pisanju

hrvatskog jezika; b) državljanstvo austrijansko; c) da su zdrava tjelesna sustava i da

nisu prekoračili dobu od 40 godina; d) da dokažu službu do danas vršenu. Natječaj traje do dana 20. prosinca t. g.

O b ć i n s k o u p r a v i t e l j s t v o .

S k r a d i n , 30. s t u d e n o g 1909. 3 _ 3

Načeln ik: Preds jedn ik:

Mudraži ja . P . Matić .

• • n 111 ti 11 • 111 • n i 11 • • 11 • 1111 • 11 • i • 1111111111 • u 11111 • i ii i • 11111111 • 11 tj

I Trgovački pomoćnik I podpuno vješt manufakturnoj i konfekcio-nalnoj radnji, s razloga da uzmogne po -hadjati trgovački tečaj, traži mjesto u Ši­beniku. — Obratiti se na uredništvo. 2 - 3 m i n i m u n i i i i i i i i i i i i i i i i i i m i i i i i i i i 111111111 m i n m u n i 111111

• • • •

SiVači strojevi S inger = =

„ 6 6 "

Ne treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imadu tu svrhu, da uz ime S1NGER raz-pačavaju već upotrebljavane strojeve ili one kojeg drugog proizvodu, poš to mi ne p re ­puš tamo naših šivaćih strojeva p reprodavaoc ima , nego ih iz­ravno sami obćinstvu razpro-

Šibenik;, glaVna ulica.

C i * c i o [ • • • • i « c l u a t r i j e !

Samo 3 Knme 40 para nikel anker-remon-toir ura sistem Ros-kopf sa zaklopcem, liepim lancem, sa

čvrstim 36 sata idu­ćim anker-strojem, sa liepim kazalom za sekunde stoji sa­mo 3 K 40 p. 14-ka-ratni zlatni prs ten s pravim diamantom

samo 5 kruna. U d o v a J M o r i j a H O I O J B © * ?

Krakov 6 3 , S t . Gertrudv 2 9 . Hustrovani cienik sa v i še n e g o 1000 slika zlatnih

i srebrnih stvari, na zahtiev badava i franko.

••••••••»•••••< 13—20

Mladić GGGGGGGGGGGGGGGGGG

vješt poslu pisarne i dopisivanju na hrvat­skom i talijanskom je­ziku, mogao bi da se

tome posveti 2 do 3 sata dnevno.

GGGGGGGGGGGGGGGGGG

S v o j \a s v o m e !

* Svim našim trgovcima preporuča se

• najtoplije

jpjj O b j a v a . <fc Čast mi je javiti p . n. obćinstvu, naj- W Q školi t rgovcima i obrtnicima, da sam nau- 55 W mio doskora otvoriti ovdje prvu ovakove &

vrsti na našem jugu

g Tvornica papirnatih vrećical Sjg z a t r g o v a č k u p o r a b u . j t f Na to sam se odlučio i s razloga, što

se je došle iza ovakove stvari moralo naše obćinstvo obraćati van pokrajine i podupi ­rati svojim novcem tudja poduzeća .

Moja tvornica papirnatih vrećica biti će uredjena sasvim po zahtievima moderne tehnike i biti će snabdjevena sa onim raz­nolikim materijalom, što zasjeca u ovaj obrt .

P r a m a tomu očekujem, da ću u ovom pod-hvatu bit izdašno p o d p o m o ž e n t. j . poćaš-

¡1= ćen cienjenim naručbama iz svih zemalja, fr. gdje je našeg naroda . & Š i b e n i k , 2 1 . l is topada 1909. g A n t e ^ o r l o

™ 14 trgovac i pos jednik .

s o o o o o o o o o g Se3OE2OE2OE%2OE2OE2OE20E2OE30E3OE30E3OE3OE30E30E%

f > l < l * l « ! » I * l - 9 " l >

1

55

• • • • •

W Tko želi imati „Zidni kalendar za godinu 1910." Hrvatske tiskare, neka se obrati dopisnicom, dobiti će ga badava i franko.

centra la z a ukupnu kupoprodaju • u Ljubljani. •

^ Registr. zadruga sa ograničenim jamstvom. ^ • Zastupnik za Trst. Istru i Da lmac i ju : S v e t k o • • H a n i b a l Š k e r l , Trst, Via Giorgio Galatti, • ^ Te le fon 2110 Intemrban. Prodaje na ve l iko : ^ • grah, kupus , krumpir, ž i to , ; brašno , pe tro le j , •

i ulje, s lamu i t. d. 1 7 - - 2 4 X

P r v a p a r n a t v o r n i c a za b o j a d i s a n j e , p r a n j e i k e m i č k o

č i š ć e n j e o d j e l a n a s u h o

M. DOMIĆA Split , b r . 3 5 5 .

Primaju s e odjela za kemičko č išćenje k a o : ob ična , u r e s n a , za še tnju , kazal iš te i p l e s o v e . Osim toga z a s t o r e , pros t l rače , rukavice od k o z e itd., razumije s e sve u cjelini čisti s e sa

s t r o j e m „UNIVERSAL". Isto tako parno bo jad i sanje gore navedenih

predmeta. Preporuča se s v a k o m e o v o z g o d n o i koristno

p o d u z e ć e . Za Šibenik prima i predaje:

J U L I O RAGANZlNI - l. IX. Glavna ulica. mm

Čarobni nakit za božićno drvce J e f t i n i j e n e j g o i - j ^ d j e l T v j e j j š s e n e ^ o i g d j e !

dobiva se kod

KrVatsHe Knjižartiice u Zadru. Ciena po kutiji sadržavajućoj po najljepši izbor nakita iz s t a k l a , k o v i n e itd. po K 2*—, 3«—, 5-—, 7-50 i sasvim velike po K 10.

= 50 svjećica za 50 filira. = Izvanjske naručbe uz pouzeće ili ako se novac unapried pošalje,

obavljaju se točno i brzo.

i_5 P o ž u r i t e s e s a n a r u č b o m dok z a l i h a t r a j e !

x x x X X X

<jAg •Af € j A f W W W W W ^ t t f W W lÉf ffi

*

<»» «A» . i» *±h «x* <À> .A» »>,» «^» «X» *A» *A» «A» «A* *AP *A> *A* «A» «A> 4A> «A> *x± ^rp .^ri 3 ^ 3TV 3T> 3T» WTV 3 ^ «•» nWi 3 ^ 3 r » 3 ^ 3 ^ 3 ^ 3 ^ 3 ^ 3 ^ 3 r » 3rV 3 ™ ^rr 3 ^ *rv 3 r»

^ ì & f t f t f t f t ^ f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t 1 *

rfV* «•* rfV* rV» rfV* »V* *•» rfV» «V» rV. rfVii rfVfc rV* rlni rfV» rfV* rfV* rf* «V» «Y»

* jjj Velifco sHiadistc gotoVih odicla za gospodu Ì i $ & 3#e M E :•: ft :•: & :•: ft $ & :•: ft

$ 3 *

S a i s o n a 1 9 O 0 - 1 0 1 0

& Pio Terzanović * Šibenik & Javljam štovanomu gradjanstvu, da mi je ovih dana pri­

spjela od jedne glasovite krojačnice velika kolikoća g o t o v i h o d i e l a i k a p u t a za gospodu. Ova se odiela osobito odlikuju radi izvanredno elegantna kroja i umjerenosti ciena, tako da sam u mogućnosti svakom zahtievu udovoljiti.

Preporučujuć se bilježim se veleštovanjem

18./IX.—18. ni. Pio Terzanović.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *A» *tf *j£ ^ » «A» «^» <|> «A> *A» <A» *A> «4» 4A> 4A> <i» «i> «•» « r » 3 ^ «•» «rr «r» 3f> Jfv ^ri wrv 7 ^ 3 ^ 3 ^ 3^» 3 ^ 3 ^ , 3 ^ 3 ^ 3 ^ 3 ^

ft >:

& :•: & :•: & :•: & :•:

MNN

I. hrv. tvornica voštanih svieća Vlad. Kulića u Šibeniku.

Hrvatska Vjeresijska Banka - Podružnica - Šibenik. Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto ko-rentu u ček prometu; eskomptujc

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

Dionička glavnica - -- - - - K 1,000.000 P r i č u v n a z a k l a d a i pritičci K 150.000.

CENTRALKA DUBROVNIK -Podružnica SPLITU i ZADRU.

Mjenjačnica - - -kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Revi­zija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unovčenje kupona bez

odbitka.

Zalagaonica - - -daje zajmove na ručne zaloge, zlatne i srebrne predmete, drago kamenje

i t. cl. uz najkulantnije uvjete.