SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU I Poštarina plaćena u gotovu

ŠIBENSKI LISTO R G A N N A R O D N O G F R O N T A Z A G R A D I K O T A R Š I B E N I K

God. I. Broj 1 Šibenik, subota 16. kolovoza 1952. Cijena 5 Din.

PR IPR EM A P R O SL A V E

DANA MORNARICEP om JN A garnizona Šibenik

vrši velike pripreme, da bi se što svečanije proslavila 10-go- dišnjica osnutka Jugoslovenske ratne mornarice. U tu svrhu odr­žano je -n iz predavanja za pri­padnike JN A i gradjanstvo. Me­dju ostalim prof. Dujmović Franjo održao je predavanje: Bitka za Jadran kroz vjekove, kao i predavanje pod naslovom: Stvaranje i razvoj Hrvatske kao pomorske države. Učenici Uči­teljske škole posjetili su jedini­ce JN A i Rogoznici i tamo pri­redili veoma uspjelo književno veče. Takodjer su u okviru o- vih priprema pripadnici JN A posjetili prekomorske trgovačke brodove, koji su se nalazili u luci, upoznavajući se sa elemen­tima nautičke plovidbe. T om pri­likom takodjer su bili upoznati sa životom mornara na tim- bro- dcTisiu Tstp tako sm puta-preko gradske razglasne stanite pročitani članci i odlom ci iz pe­rioda NOB-e na moru, a pri­padnici JN A zajedno sa gra- djanstvom posjetili su izložbu pomorstva u Splitu.

Na inicijativu Dom a JN A improvizirana je ljetna pozornica na k o jo j- je dato nekoliko kon­cerata o d strane članova beo­gradske, ljubljanske i zagrebačke opere.

STRANIB R O D O V I

U LUCIU toku ove godine promet

u šibenskoj luci znatno je poja­čan. Osim niza jedrenjaka ra­zličite nosivosti, kroz našu luku prošao je i veliki broj preko­oceanskih brodova domaće i. strane zastave. N ije bio rijedak slučaj da je odjednom u luci bo­ravilo p o nekoliko brodova. Po­jačanje prometa osobito se osje­ća za posljednjih dva mjeseca. Tako je samo kroz proteklih petnaest dana prošlo kroz našu luku pet prekooceanskih brodo­va, koji su većinom vršili, ukrcaj rudače. Grčki brod »M akedoni­ja«, doplovivši iz Baltimora, is­krcao je 9.800 tona ugljena, »Se- renitas« (tal.) ukrcao je 7.4OO to­na limonita za Englesku, »Sve- aland« (njem.) 1,500 tona kro­movog koncentrata za L„ ‘ rdam »Cita di Viareggo« (tal.) 10.700 tona pirita za SAD, dok je »A i- rone« (tal.) - izvršio ukrcaj 5000 tona cinkovog koncentrata i 2OOO tona olova takodjer za SAD.

Na sam dan proslave bit će priredjen slet mornara na stadio­nu »Rade Končar«, zatim niz kul- turno-umjetničkih i sportskih priredbi. Također će biti otvore­na izložba fotografija, crteža i štampe iz doba NOB-e. Sam pro­gram proslave izići će nekoliko dana ranije.

SlapoviKRKB

P R O S V J E Ć I V A N J E Ž E N A N A KOTARUU borbi za socijalističku

izgradnju naše zemlje-postavlja se kao veoma važan i nužan za­datak na prosvjećivanju sela.

Zene na području kotara učestvuju u jednakoj mjeri, a u nekim mjestima čak i više u svim poljoprivrednim radovima kao i muškarci, dakle žena je isto tako vtižrm činilac u privredi — kao poljoprivrednica i u društvenom životu — kao majka i žena, a ipak se o njenom uzdizanju po­velo vrlo slabo računa.

O vaj zadatak kulturnog, e- konomskog i političkog uzdiza­nja žena postavljen je pred sek­ciju žena zadrugarki, osnovanu pri Kotarskom zadružnom save­zu. U svom programu na pro­svjećivanju žena ' sekcija je predvidjela:

a) Poljoprivrednim predava­njima i tečajevima ekonomski uzdignuti žene, upoznati ih sa važnošću svih naprednih i savre- menih agrotehničkih mjera kako bi one svojim radom dale što bolje rezultate na unapređenju poljoprivrede. Zatim, prošire­njem zadružne djelatnosti upo­sliti ženu na radovima ko je će njenoj fizičkoj sposobnosti a posebno kao domaćici i majci botje odgovarati a bit će i ko­risnije. U tom smislu sekcija predviđa održavanje općih po­ljoprivrednih predavanja i teča­jeva za povrtlarstvo, sa praktič­nim radom.

b) Tečajevima krojenja, ple­tenja, vezenja zatim zdravstve­nim, opće obrazovnim i politič­kim predavanjima doprinijet će se da ženama bude olakšano na­stojanje za kulturniji i bolji ži­vot.

D o sada su postignuti u to­me izvjesni rezultati održava­njem tečaja krojenja u Prvić Še­purim koji polazi 50 djevojaka i žena. Pored teoretskog dijela žene i praktično rade gdje su pokazale vrlo dobre rezultate. Pored ovog tečaja svakodnevno radi 20 djevojčica od 9— 14 godi­na koje nastavnica kroja upućuje u osnovne radnje šivanja i ruč­nog rada, te tako nadoknađuju propust osnovnih škola gdje to nisu naučili.

Za polaznice tečaja šivanja kao i ostale žene Prvić Šepurine održana su predavanja iz higije­ne, poljoprivrede i političke in­formacije.

6. V ili. započeo je sa radom tečaj krojenja u Vodicama sa

40 polaznica ali upis još uvijek traje i vjerojatno će se taj broj povećati obzirom na interes kod žena.

Organiziran je tečaj u Skra­dinu sa 63 polaznice koji j e p o ­čeo sa radom 11. V ili. Koliki je interes za ovaj tečaj govori nam činjenica da su se za isti prija­vile i 15 žena iz okolnih sela.

U najskorije vrijem e organi­zirat će se jo š nekoliko tečajeva za krojenje, pletenje i vezen je a ■tokom vremena i na području cijelog kotara kako bi se zado­voljio veliki interes žena.

Osim ovakvih tečajeva po~ vest će se briga za oživljavanje radova na kućnim radinostima u mjestima gdje / su iste već ranije bile zastupljene.

U cilju pom oći ženama sa djecom i mladim majkama orga­nizirat će se predavanja o ishra­ni, pravilnoj njezi i odgoju djece.

Petanjek ing. Petra

FRONTOVCI U PIROVCUPO D IŽU N O V U Š K O L S K U Z G R A D UNedavno su frontovci u se­

lu Pirovcu pristupili radovima na podizanju nove školske zgra­de koja će raspolagati s 5 učio­nica i dva stana za nastavnike.

Sadašnja školska zgrada je

lOO-GODIŠNJICA R O Đ E N JA

S /M E M A T A V U L J AOve će godine naš grad svečano proslaviti 100-godišnjicu

rodjenja S i m e M a t a v u l j a . Stoga je na inicijativu Savjeta za prosvjetu i kulturu grada i kotara Šibenik fonmiran O dbor za proslavu. Tom prilikom održat će se akademija u Narodnom kaza­lištu sa bogatim kulturno-umjetničkim programom, a na sam dan proslave bit će otvorena izložba književnih dostignuća ovog na­šeg plodnog i naprednog pisca. Takodjer će na njegovoj rodnoj kući biti otkrivena spomen-ploča, a u prostorijama Osmogodišnje škole, koja će nositi njegovo ime, postavit, će se poprsje književnika.

nepodesna za nastavu, a pored toga ne udovoljava ni higijen­skim uslovima. Kako u selu ne postoji zadružni dom, seljacd se bave mišlju da tu zgradu preure­de za kulturne potrebe sela.

Za novu školu otkupljen je teren u vrijednosti od 2OO.OOO Din. On se nalazi na najljepšem predjelu u mjestu. Nadalje je pripremljen kamen i vapno, a naručen je i pijesak.

Sve dosadašnje radove fron­tovci izvode dobrovoljno. Oni ne raspolažu nikakvim krediti­ma. Selo čak daje besplatno i stručnu radnu snagu. Narodni odbor kotara dodijelit će im, prema svojim mogućnostima, ne­što cementa i eksploziva. Pored toga u Pirovac će se uputiti ma­terijal za skele.

P O V O D O M PR VO G BROJA

Gradjani i gradjanke našega grada i kotara dobivaju svoju novinu, svoj tjednik, — » Šiben­ski list« — koji će biti slika na­šeg privrednog i kulturnog raz­voja i ostalog rada, kao i sre­dstvo za mobilizaciju najširih masa u borbi za izgradnju na­šeg novog života.

Pobjedom u Oslobodilačkom ratu i uspješno izvedena Naro­dna revolucija, koja je predala vlast onom e kom e pripada — najširim slojevima radnog naro­da naše zemlje, uvrstila je našu zemlju u red onih zemalja koji historija bilježi, po njihovoj ulo­zi, kap prekretnice u općem na­stupanju čovječanstva ka pro­gresu. Na toj osnovi naša soci­jalistička Jugoslavija, postigla je ogromne uspjehe kako u materi­jalnoj izgradnji, tako i u općem kulturnom preobražaju.

Naš grad i kotar sastavni je dio naše zajednice i čine dio fronta u kom e radni ljudi naše malene, ali herojske zem lje, služe cijelom svijetu kao putokaz u izgradnji novih odnosa medju ljudima; u izgradnji istinske de­mokratske vlasti sa pravom sva­kog dijelića zem lje da upravlja punopravno svojom vlastitom sudbinom i gdje radnici preko svojih radnih kolektiva, po prvi put u historiji radničke klase, u- pravljaju tvornicima i poduzeći­ma.

Revolucija ne bi bila to što u punom obimu i punom znače­

nju treba da predstavlja, kad bi u ime socijalizma neki dio zem lje — kao nacionalna grupa ili kao lokalno teritorijalna jedinica — bio prikraćen u svom razvoju u i svo jo j samoupravnosti.

Zahvaljujući našoj Komuni­stičkoj partiji i njenom budnom rukovodstvu, naša zemlja je pre- odoljela opasnost da plodovi njene revolucije budu ubirani od šačice eksploatatora u vidu biro­kratske kaste, a da i ne govori­mo u savladanoj opasnosti da Revolucija bude uništena od kontrarevolucionarnih snaga sta­roga društva. Naprotiv, upravo smo u toku procesa, kad se naša Revolucija dalje razvija i dolazi do svog punog izražaja i kad se omogućava svakoj jedinici na­še socijalističke domovine da se punim zamahom uklopi u opći razvoj naše zemlje, sa tedenci- jom , da naša socijalistička zemlja bude savez slobodnih općina, slo­bodnih lokalno-teritorijalnih je ­dinica — gdje sloboda ne zna­či «slobodu« bježanja od oba­veza i napora neophodnih za izgradnju socijalizma, već slobo­du da istinski socijalizam gradi­mo.

Naš grad i kotar u općem naporu, koji vrši naša čitava ze­mlja, imaju svoje mjesto. Naš, do ovoga rata, pretežno težački grad preobražava se u industrij­ski i kulturni centar, a sela i se­oske općine koje mu gravitiraju, imaju u njemu svoje prirodno, kulturno, industrijsko i političko uporište i oslonac za daljni ra­zvitak.

V oljeti svoj grad, svoje selo, boriti se za njihov procvat i ra­zvo j - plemenita je dužnost svih

(Nastavak na 2. strani)

Strana 2 »ŠIBENSKI*'LIST« Subota' 16. kolovoza 1952. god.

O H L A U I I A I P O U P U I I I R E U U E Z ADRUGENaša omladina kao sastavni

dio milijunskih masa koje pot­pomažu i aktivno sudjeluju u ra­du poljoprivrednih zadruga, u preobražaju sela, treba da dade svoj ogromni prilog. Omladina je pred društvom najviše dužna da svoj mladenački žar uloži ta* mo gdje je danas najpotrebnije. A gdje je danas najpotrebnije i gdje je mjesto omladine u selu? U poljoprivrednim i SRZ-a - bio bi odgovor svakog poštenog omladinca čovjeka i žene. ZaštoV Naprosto zbog toga što danas poljoprivredne zadruge vrše ve­liku društvenu ulogu. Poljopri­vredne zadruge nišu više trgo­vinske prodavaonice kao što je to cle, sada bio slučaj kod nekih zadruga, već su to organizaciji koje rade na jačanje kolektivne zadružne imovine ,i proizvodnje, koje rade na elektrifikaoiji, op­ćem uređaju,i .izgledu sela, zatim na prosvjećivanju, otvarajući i stvarajući razne tečajeve, pro­svjetna društva, čitaonice itd . . Tako zamašnu društvenu djelat­nost poljoprivrednih zadruga ne­moguće je zamisliti bez napora stanovništva u selu, a posebno naprednog dijela omladine i om­ladinskih organizacija u cijelini. To znači da aktivi Narodne om-

POVODOM P R V O G BROJA

(Nastavak sa 1 strane) .

radnih ljudi, i iskrenih patriota i rodoljuba. Socijalizam u našem slučaju u prvom redu je ono što mi izgradimo i ostvarimo u sre­dini u kojoj živimo. Time mi po­stajemo čvrsta jedinica (ćelija) u sistemu naše socijalističke za­jednice. N joj time dajemo naj­više, može se' reći sve što se od nas traži, a to je istovremeno sa naše strane dug prema zajednici koja nam omogućava ovakav ra­zvitak.

- Narodni front grada i kota­ra, kao opće politička organiza­cija na liniji progresa koji ostva­rujemo kroz produbljavanje te­kovina naše Narodne revolucije, a koja u svojim redovima oku­plja skoro stopostotno naše sta­novništvo, smatra, da ćemo u iz­vršavanju svoga duga prema so­cijalističkoj zajednici i sebi sa­mima, mnogo dobiti sa ovim na­šim listom, koji će bilježiti sve naše uspjehe, kao i neuspjehe, koji će bilježiti privredni i kul­turni razvoj, koji će raspravljati aktuelna pitan ja naše politike u Odnosu na naše lokalne uslove. U njemu su pozvani da učestvu­ju svi koji pošteno misle i rade, bilo prijedlozima, kritikom, o- svrtima, analizama i slično. On će biti utoliko neposredno haš, on će utoliko ispuniti svoju ulogu u koliko bude pravilno odražavao naš život, poučavao nas u radu i bude bezkompromisan u žigosa- nju svih negativnih pojava.

Očekivati je da će građani grada i kotara prihvatiti svoj »Šibenski list«, učestvovati u nje­mu i boriti se preko njega za pu­ni razvoj našeg grada i naših sela.

ladine u selima našeg kotara naj- savjesnije proanaliziraju i na­prave -jedan korak naprijed oko upisa članova NO -e u poljo­privredne zadruge, zatim oko plaćanja godišnjih udjela i općeg rada. Tu i na tom mjestu, na takovom zadatku članovi NO-e i omladinske organizacije našeg kotara trebaju položiti ispit zre­losti i svoje revolucionarnosti. Ta zrelost bolji i savjesniji odnos članova NO.-e i omla­dinskih organizacija prema po­ljoprivrednim zadrugama treba da bude tim veći što su se poljoprivredne zadruge ozbiljno pozabavile pitanjem osiguranja materijalne baze za kulturno prosvjetni i fiskulturni razvoj omladine. Na pr. poljoprivredne zadruge: Bribir, Đevrskc, Vari- vode dale su 85.000 dinara omla­dini za nabavku raznih fiskul- turnih rekvizita. Poljoprivredna zadruga J. Primošten dala je 55.000 dinara za nabavku instru­menata tamburaškom zboru, dok je poljoprivredna zadruga Piro- vac dala oko 50.000 dinara.

A kad bi se članovi Na­rodne omladine upisali u za­druge i aktivno učestvovali u ra­du, kolika Jbi tek onda korist bila za vedriji život omladine i njen uopće kulturni razvitak. Mi ne­mamo, na našu sramotu, niti jedne skoro organizacije NO-e na kotaru s kojom bi se mogli pohvaliti za njezin _ rad u po­ljoprivrednim zadrugama. Tu pravi jednu malu iznimku orga­nizacija Vodice i Žirje.

Svi ti zadaci zahtijevaju svo je političko objašnjenje i poli­tički utjecaj na svakog pojedinog omladinca. A da bi taj politički utjecaj bio što veći mi moramo poći od jedne 'osnovne stvari, a' to je da nam se članovi Kotar­skog komiteta omladine, članOvi općinskih komiteta i sekretari aktiva Narodne omladine sa se­kretarijatima prvenstveno upišu, odnosno učlane u poljoprivred­ne zadruge i pokažu ličnim pri­mjerom put ostaloj omladini ku­

da treba ići. Jer, okupiti omladi­nu u poljoprivredne zadruge znači još više učvrstiti zadružne temelje, znači dati ’ organizaciji NO-e pravo političko mjesto u selu.

D. Rajko

ZAPAŽANJA J PRIJEDLOZI ČITALACA

ZA BOLJU VEZU S A M A N D A L IN O M

Č iiajie

Š i r i l e

t y R F M I.!1?T“„O lD LR O n i lilidl

Druže urednice,

O vo je pitanje nekoliko pu­ta bilo tretirano, ali još do da- <nas nije donijeto nikakvo r je ­šenje. A ko se uzme u obzir da je predjel Mandalina sastavni dio užeg područja grada, a sa njime slabo povez ano, onda je lo pitanje tim više aktuelnijc,. Sadašnja veza sa Mandalinom postoji, ali je ona nedovoljna i često promj&iljiva i netočna, ta­ko da su gradjani više puta pri­morani da propješače po neko­liko kilometara dnevno. U toku ove zime autobus gradskog autr>- transportnog poduzeća održavao je dvaput dnevno, vezu sa Man­dalinom, dok je nastupom pro­ljetnih dana ta veza bila ukinu­ta. Gradskom području Manda- lini gravitiraju mnoga industrij­

ska poduzeća uključivo i gradili­šte tvornice i valjaonice na Ra­zinama, ya čijim radnicima bi tre­balo čim prije omogućiti brz i udoban prijevoz do grada. U tu svrhu bi trebalo nabaviti jedan, brod, koji bi održavao stalnu ve­zu Mandaline sa gradom i na taj način potrebe mnogih radnih ljudi, djaka i domaćica bile bi- zadovoljene.

J— ič

29 INTERVENCIJAŠIBEN SKIH V A T R O G A S A C A

Vatrogasna narodna milicija zajedno sa dobrovoljnom četom u našom gradu broji 70 aktivnih članova, od čega na omladince otpada 22, dok je ofnladinki 10. U ovoj godini priredjene su če­tiri veoma uspjele vježbe, bilo to samostalno, bilo u sklopu gradskog PAZ-a, a koje je gradjanstvo sa interesom prati­lo. Jedna takova vježba prire- djena je i u Vodicama.

Ova je godina bila neobično plodna za šibenske vatrogasce. Plodna u toliko više, jer su na 29 požarnih mjesta bili prisilje­ni intervenirati.

Najveći broj intervencija otpa da na m jesec srpanj, kada su vatrogasci 11 puta morali poći na mjesto požara. Travanj, svibanj i lipanj bili su mjeseci, kada j.e re­gistriran najmanji, broj požara.

Svega 6 za sva tri mjeseca. U

nekim slučajevima izdašnu po­m oć dali su pripadnici JN A, koji su zajedno sa ekipom V a­trogasne' narodne milicije radili pod uslovima. ozbiljne životne opasnosti. Tu je osobito dolazila do izražaja požrtvovnost i hrab­rost članova sudjelujućih ekipa. Na većini požarnih mjesta izvr­šene su uspješne lokalizacije, - a imovina spašena cijeni se na preko 30.000.000 dinara.

Ovi požari najvećim dijelom prouzrokovani su nepažnjom gradjana, zatim uslijed kratkih spojeva, a u dobroj mjeri i zbog nepridržavanja točnosti preven­tivnih požarnih mjera od strane industrijskih poduzeća, 1 baš požari, koji su nastali na tim mjestima mogli su imati daleko teže posljedice, a koje su izo­stale zahvaljujući brzoj i efikas­noj intervenciji Šibenskih va­trogasaca.

VISE BRIGE

O ČISTOĆI

JJruže urednice,

Doznao sam, naime, da će Vaš list uskoro izići, pa sam o- vime htio ^oristiti priliku,) da Vam uputim ovo pismo. Kao rodjenog sina ovoga grada, ve­seli me svaki n jegov uspjeh, a osobito sada, kada se iz dana u dan mjenja njegovo lice. M e­djutim, ne mogu prijeći preko jedne .neugodne slike, koja je po­stala u zadnje doba redovna po­java u našem gradu. Naime, na nekim mjestima u gradu po neko­liko dana stoji sm eće a da ga nitko ne odveze. Tako sam već više puta opazio da stanovnici u- lice Vladimira Bakarića kod gradskog perivoja bacaju sm eće i suviše rano (prije 21 sat) na u- licu, tako da ono postaje pred­met djece, koga gđ porazbaca na sve strane i prolaznici umje­sto čistog udišu neugodan miris. Isti je slučaj i u ulici Andrije Ka- čića kao i u predjelu Plišac, gdje je poduzeće M esoprom et posta­vilo štalu za stdku baš na mjestu kuda putnici najviše prolaze. Ka­ko je čistoća jedno od uvjeta da grad napreduje, potrebno je da mjerodavne vlasti više pažnje posvete javnoj čistoći grada.

S. M. "

104-ta godišnjica postojanja

IECIILAIOve se godine navršava I04ta godišnjica od osnutka Na­

rodne glazbe u našem gradu. Burna 1848, godina imala je svog odjeka i u Šibeniku. Gradska uprava nije bila u rukama naroda, već u rukama autonomaša, iako je grad Šibenik sa čitavom svojom okolicom bio nastanjen Hrvatima uz izuzetak od desetak dose­ljenih talijanaša u samom Šibeniku. T o se može zahvaliti reak­cionarnom autro-u garskom izbornom zakonu, po kojemu se gradsko vijeće sastoji od tri izborna tijela, od kojih I i II izborno tijelo pripada visokim državnim činovnicima, crkvenim dosfcF janstvenicima i veleposjednicima (24 vijećnika) dok je samo treće izborno tijelo pripadalo predstavnicima puka. U tim političkim prilikama, gradjani u okviru garde 5 svibnja 1848 god. osnivaju svoju glazbu. Kasnije 1860 god.- Općinska uprava (automomaši) osniva svoju, autonomašku glazbu. Ove dvije glazbe razlikovale su se i po svijesti, težnji i cilju, a i po vanjštini. Naime, Na­rodna glazba, kojoj je cilj b^o budjenje nacionalne svijesti, razli­kovala se i po vanjštini, jer su njeni članovi nosili crvenu pu­čansku kapu sa hrvatskom trobojnicom.

Četvrt vijeka je Narodna glazba vršila svoju nacionalnu ulogu dižeći svijest Šibenčana. U svakoj prigodi na narodnim sku­povima, svečanostima i promenadama nastupa šibenska narodna glazba izvadjajući narodne pjesme i davorije, što sve pozitivno

utječe da narod zadrži i uzdigne svoju naciolnanu svijest i pa­triotske osjećaje.

1872 god. Općinska uprava prelazi u ruke narodnjaka i to poslije teške, a i krvave borbe na općinskim izborima. U predizbor- noj borbi aktivno je-učestvovala i Narodne glazba. Izbori su svr­šili sa velikom pobjedom narodnjaka i za načelnika je izabran po prvi put rodjeni Šibenčanin, narodnjak Ante Šupuk.

Pobjedom narodnih elemenata i prelaskom općinske u- prave u ruke narodnjaka nastalo je novo doba razvoja Narodne glazbe. Ona, potpomognuta u granicama mogućnosti od Općine, sve to više učestvuje u političkom životu grada. *

Medjutim, 1895 godine austro-ugarske vlasti raspuštaju općinsku upravu, te biva postavljen komesar-autonomaš, 'tako da Narodna glazba takodjer prestaje da djeluje. Ali kako je time omogućen upliv autonomaške glazbe, par godina kasnije se po­novno pokreće akcija za obnavljanje Narodne glazbe. U novim pravilima koja su poslana na odobrenje predvidjena je bila jedno­obrazna odora za glazbare i to najprije po uzoru uniforme Zrinjskog, a kasnije Petra Svačića. Radi te odore vlasti nisu htjele izdati odobrenje za osnivanje glazbe, pa se od iste odore morale odustati nakon čega je postignuto odobrenje za rad, te 1903 godine Narodna glazba ponovno javno nastupa, što je iza- svalo neopisivo oduševljenje narodnih masa.

Narodna glazba ponovno prednjači u narodnom pokre tu, te iskorištava svaku prigodu, da .manifestira visoku hrvatski nacionalnu svijest Šibenčana. Ona učestvuje na svim sokolskin sletovima, te predvodi razne povorke. Od važnijih momenata treba istaknuti njeno sudjelovanje u dočeku deputacije narodnih zastupnika-Mladočeha, koji su bili u opoziciji u austro-ugarskom partamentu, kojim dočekom je manifestirano jedinstvo Slavena* a

Subota 36 kolovoza 1^52. goa. »ŠIBENSKI LIST« Strana 3

ŠIBENIKK R O Z TJEDAN

K U D A - C E M O . . . ?

Kinematografi »TESLA«: Priče iz bečke šume (američki). Dodatak: Filmske n o­

vosti br. 29.»SLO B O D A «: Radi restaurira­

nja zatvoreno.

P R E D A V A N JAU prostorijama M OTO-klu-

ba — ulica Nikole Sckulića-Bun- ke: »Naši pom orci kroz vjekove« Predavač: Sekso Josip, nastavnik. Predavanje će se održati dne 19. VIII. o.g. u 20 sati.

U -utorak 19. VIII. u 20̂ sati održat će se predavanje u čast proslave Dana Mornarice uosnov. organizacijama NF-a Baldekin i Plišac.

M UZEJ G R A D A ŠIBENIKA Gradska vrata otvoren svakog četvrtka i nedjelje od 10-12 sati.

IZ L O Ž B A NATJEČAJN IH R A D O V A za urb. i arh. rješe­nje gradske obale Otvorena sva­kog dana od 10— 19 sati u prostorijama Osmogodišnje ško­le.

PU TN IK - ŠIBENIK prire- djuje svake subote navečer noćni izlet do Zlarina brodom »Mlini« sa polaskom sa gata Krka u 8.30 sati, a povratak u 1 sat. Cijena za polazak i povratak Din 30.-

RE STA U RAC IJA ex »K o­sovo« pruža svake večeri posje­tiocima ugodan boravak.

Važniji telefonski brojevi

Drž. Bolnica 3-33, 3-34 Vatrogasna stanica Nar. milicije

2-22, 3-03 Elektrodalmacija 3-78 Gradski vodovod 3-OO Putnik 4-30Jadranska linijska plovidba 2-82 Željeznička stanica 4-44

U ređenjegradskih

kinematografa

U posljednje vrijeme vrši se adaptacija dvorane kina »Slo­boda«. U tu svrhu ista se proši­ruje i u n joj će biti uvedena ro­va električna instalacija. Tako­djer će se izvršiti bojadisanje. a sa obiju strana bit će p'or stavljene električne peći. Isto f f i ko i u kinu »Tesla« sprovest će se potpuno nova električna insta­lacija. Početkom rujna mjeseca postavit će se 50 novih preklop- nih stolica. Ovih dana kino »T e­sla« dobilo je novi zvučnik* i po­jačalo, pa će ubrzo sa njima za­početi radom. Izvršenje gornjih radova u obim kinematografima, a osobito što se tiče postavlje­nja električne instalacije, bilo je neophodno potrebno. Na taj na­čin gradjanima će biti omogu­ćeno da udobnije posmatraju kinopredstave nego što je to bio slučaj dosada, kada su za vrijeme zimskih dana često smrznuti izlazili nakon završetka pred­stave. Za preuredjenjc mjesnih kino-dvorana zasluga je u prvom redu narodne vlasti, a zatim i m alobrojnog kolektiva gradskog kino-poduzeća sa direktorom Brankom Fulgozi.

Pogled na Šibenik noću.

Posjeta stranih turista

Naš je grad za prvih deset dana ovog mjeseca posjetilo u- kupno 70 stranih turista. Od to­ga broja najm nogobrojnije su bili zustupani Francuzi, zatim Njemci, Englezi, Austrijanci i Holandjani. -U istom razdoblju bilo je ukupno noćenja 595. Pri dolasku u Šibenik' turisti su po- ’ sjetili Slapove Krke, Zlarin i gradske kulturno-historijske zna­menitosti.

Iz matičnog ureda

P o r u k a u r e d n iš tv a .Ovime molimo naše cijenjene čitaoce, privredna poduzeća,

zadruge i masovne organizacije na području grada i kotara Šibe­nik, da se čim prije pretplate na naš list. Takodjer smo otvorili rubriku »Pisma uredništvu« gdje pozivamo gradjanstvo da nam redovito šalje materijal. Isto tako list će redovito vršiti oglašiva- nja, pa stoga molimo privredna poduzeća i zadruge da isto koriste.

UREDNIŠTVO

RODJENI Bukić Boris Antin i Kovi-

ljke r. Krnčević, Slavica Ivan Jerin i Stane r. Junaković, Kur- sar Mirjana Antina i Tješimire r. Grblja, Paić Lidija Ivanova i Slavke r. LokasT Stošić Jure Fra- nin i Drage r. Kovač, Erak Anka Matina i Slavke r. Vučenović, Dunkić Anka Tomislava i Anice r. Ljubić, Labor Branka Ivana i Rose r. Bukić, Živković Davor Krunoslava i Marije r. Lenac, Rakić Slavka Blaževa i Mare r. Rakić, Buvinić Meri Antina i Zdenkc r. Mazalin, Bašić Vrlim Jakova i Marice r. Paškvalin, Tudić Slaven i Neven Ćirila i Vjekoslave r. Jaram, T ep ićA n te Ivana i Ane r. Duić, Lučić Mari1- ja Matina i Zorke r. Strkalj, Ša- bdć Ante Lovrin i Graziele r. Aleksa, Fuštar Stipe Nikin i Bi­stre r. Karadjole, Labor Branko

LJEKARNIČKA SLUŽBA Dežurstvo vrši I drž. ljekarna,

ulica B. Petranovića

time i težnja za oslobodjenje Slavena od Austrije. 1910 godine učestvuje na sokolskom sletu u Splitu a 1914 na dan Sarajevskog

. atentata, učestvuje u proslavi Vidovdana na dalmatinskom Kosovu.

1918 godine nakon talijanske okupacije glazba biva ra­spuštena i društvene prostorije i imovina sekvestrirana. Ona ponovno nastavlja sa radom odlaskom Italijana.

1941 talijanski okupator ponovno .raspušta ovo društvo i svu njegovu imovinu plijeni.

Koncem 1944 godine oslobodjenjem Šibenika, Narodna glazba ponovno, sa punim zamahom i voljom , započima sa ra- rom, te na taj način daje svoj udio u socijalističkoj izgradnji zemlje. - <

Medjutim ratno pustošenje i talijanski okupator pot­puno su uništili inventar i svu imovinu glazbe, tako da je tre­balo dugo vremena, da se pomoću Narodne vlasti nabave bar najasnovniji instrumenti i ostali inventar. Ali unatoč pom oći N a­rodne vlasti, glazba još nije opskrbljena svim potrebnim pred­metima, te još ne daje sliku jednog kulturnog društva. T o se naročito odnosi na odijela za glazbare kao i jedan dio instru­menata.

Potrebna su novčana sredstva, e da bi se prigodom 104te godišnjice kulturno-<političkog djelovanja naše glazbe, istoj om o­gućilo da može nastupati kao jedna organizirana i zaista kulturna jedinka.

U tom sihislu Narodna šibenska glazba apeluje na mje?" rodavne, da pomognu i omoguće ovom zaista narodnom društvu da sa još većim poletom nastavii kulturno. i“ političko djelovanje medju masama. ------

STANJE NA T R Ž N I CIU posljednje vrijeme osjeća I zadruge sa područja kotara, pa

se veći dovoz voća i povrća na gradskoj tržnici, tako da ono sa­da uglavnom zadovoljava po­trebe naših gradjana. Zbog toga cijene pojedinim artiklima po­stepeno se snižavaju, što osobito vrijedi za povrće, koje se u prilič­nim količinama dovozi na tržnicu. Tako rajčica dnevno stiže oko 700 kg, a cijena im se kreće od 25— 28 dinara,- krumpira 3500 kg uz cijenu od 18— 26 dinara, ku­pusa 1500 kg po 24 dinara, kra­stavaca 200 kg po 20—26 dinara. Od ostalog povrća u manjim ko­ličinama je zastupljena blitva, zeleni pasulj, salata, paprika, tik­vice i kapula.

Od voća, koje uglavnom do­nosi - socijalistički • sektor, naj­više ima jabuka i krušaka. Dne­vno stiže do 3000 kg, a cijena im se kreće od 30—40 dinara. U većim količinama ima groždja i smokava, zatim šljiva, bresaka, lubenica i cata. Ovim poslje­dnjima, obzirom na mali dovoz, cijene su dosta visoke. Povreme­no na šibensku tržnicu donose pojedine artikle poljoprivredne

obzirom da je njihov kvalitet veoma dobar, gradjanstvo rado

.kupuje.

KAZALIŠTE U NOVOI SEZONI

Narodno kazalište predsta­vit će se šibenskoj publici u sli­jedećoj sezoni sa bogatim re­pertoarom.

Drama će biti zastupljena sa slijedećim komadima: »M E ĆA­V A « od Pere Budaka, »GOSPO-' DJA M IN ISTARK A« od Brani- islava Nušića, » P O R O D I C A BLO« od Ljubinke Bobić, zatim »SREBRENA K U TIJA« od Gol- svvorta, »SEPTEM BARSKA PLI­M A « od Mauriera, »UKROĆE­N A G O R O P A D N IC A « od Sha- echspeara, »SC A M PO LO « od Niccodemia, »P IG M A L IO N «, od Bernarda Shawa, »K A V A N A « od Goldonia i » NAPUL.T'SKI MI­LIJUNAŠI«.

O d opereta bit će prikazane: »SIL V A « od Kalmana i »TRI DJEVOJČICE« od Sćhubcrta.

Antin i Cvite r. Lovrić, Furčić Tina Ivanova i Božice r. Bolan- ča, Duvančić Anka Josipa i Mar­te r. Bakmaz, Kapov Smirna Markova i Marije r. Balin, -Mi- jat Boris Rokov i Slavke r. An- tić, Juras Goran Franin i Kosare r’. Dragutin, Sandrić M iro Barin i A ne. r. Girin i Peričić Doma­goj Boška i Marijole r. Jadronja#

VJENČANI

Dželinović Asan, automeha­ničar i Copić Marija, tekstilna radnica, Maksimović Radule, st.

•vodnik I. kl. J.R.M. i M omić Da­nica, domaćica, Antić Roko, ka­petan J.R.M. i Antulov Blazen- ka, domaćica, Belić Ljubo, meha­ničar i Bogdanović Anka, doma­ćica, Bejnbić Oktavio, kkpetan J.R.M. i Deljac Mirjana, doma­ćica Milun Petar, ’>diplomirani pravnik i G ojanović Marija-Da- linka, student filozofije i Bajić Jere, milicionar i Slavica Janja, domaćica.

UM RLI'

Babun Nikola Ivin, star 46 god., RadovČić Grgo pok. Šime, star 70 god., Stošić Jure Franin, star 1 dan,v Banovac Tka r. Ske- lin, stara 32 god., Živković Jo­sip p. Marka, star 52 god., Eš- kerica Pava pok. Marka, stara 83 god., Grubišić Tom o pok. Jer­ka, star 62 god., Lučić Marija Matina, stara 2 dana. Bura Ma­rija r. Bulat, stari 69 u o d , Kne­žević Vlado pok. Marka, star 46 god;, Čogeija Cvita r. K o­ma r, 31 god., Bebić Kata r. Jcl- čić, stara 43 god., Živković Zelen­ko Marijin, star 14 dana, Lu- ćev Klement pok. Roka, star 69 god., D odoja Jela Matina, stara 23 god., Vukman Tomica r. Br- daš, stara 63 god., Šuljak Ante pok. Mate star 70 god., Radić Milica Obradova, stara 20 god., Guberina Frana r. Iljadica, stara 73 god., Medić lika r. Lušić, stara 65 god., Lemo Grgo pok. Nikole, star 47 god. i Ergić Pe­tar pok. Luke, star 28 god.

Strana 4 ■ŠIBENSKI LIST« Subota 16. kolovoza 1952. god.

REGULACIONI PLAN GRADSKE OBALENatječajni .radovi izloženi u prostorijama Osmogodišnje škole

NO. grada u Šibeniku raspi­sao je koncem travnja natječaj za izradu idejnih skica za urba­nističko i arhitektonsko obliko­vanje obale grada Šibenika od rta Pekovca do bloka NO. gradske općine. Svrha natječaja bila je, da NO. dobije što bolje i realnije urbanističko rješenje zone obale historijskog dijela grada, koje bi zadovoljilo prin­cipe savremenog urbanizma, a vodilo istovremeno računa o hi­storijskoj vrijednosti ovog dijela grada. -Uz to traženo je idejno rješenje za stambenu zgradu sa. kavanom i kinodvoranom za cca 800 sjedišta na prostoru ruševine bivšeg hotela »Hotel de la ville«.

Natječaj je raspisan kao uži i anoniman sa rokom predaje radova ,d° 1. srpnja ov. g. Žiri, sastavljen od osam članova (.medu njima dva profesora Teh­ničkog fakulteta u Zagrebu) pri­mio je i ocijenio ukupno sedam radova, i to pet radova natje­čaja i dva rada van natječaja.

Žiri je donio ocjenu da ni­jedan rad nije uspio do te mjere, da sve. postavljene probleme ri­ješi tako da, bi mogao služiti u cijelosti kao baza za konačno rješenje, dok su dva rada natje­čaja po svojim kvalitetama podjednake vrijednosti. Stoga je žiri spojio nagrade, te podijelio dvije II i jednu III. nagradu, za­tim jednu pohvalu, kao i predlo­žio dva otkupa.

Nagrade su podijeljene kako slijedi: :

II. A nagradu u iznosu o d ' Din. 120.000.— dobio je rad pod šifrorn 25391 (autor: Ing. arh. D. Boltar, docent univerze u Zagre­bu, saradnici aps. arh. K. Micu- linić, R. HalpeT i R. Miščević).

II. B nagradu u iznosu od Din. 120:000.— dobio je rad pod šifrom 77777 (autor: Arhitek­tonski atelje Vitić — Zagreb).

III. nagradu u iznosu od Din 75.000.— dobio je rad pod ši­from 54320 (autor: Ing. arh. B. Rašica u Zagrebii).

Pohvalno priznanje u iznosu od Din. 40.000.- dobio je rad pod šifrom 17952 (autor: Ing. arh. K. Ostrogović u Zagrebu).

Rad po šifrom 13611 žiri je odbio, jer nije udovoljio ni po sadržaju ni po načinu obrade uslovima natječaja.

Za radove izvan natječaja i to za rad pod šifrom 26305 (au­tor: Ing. arh. L. Horvat — Za­greb), i za rad »Bez šifre« (au­tor: arh. H. Bilinić u Zagrebu) žiri je predložio otkupe u iznosu od po 40.000.— Dinara.

Iznosimo ukratko opise ra­dova kao i mišljenja žirija o pojedinim radovima.

Rad pod šifrom 25391 predvidja novi gat pred Kneže­vom kulom, te nove »mandrače« - u predjelu Doca za ( smještaj brodica. Uvala V. K. Krka isko­

rištena je za smještaj jedrilica, uvala Pekovac za veslački i pli­vački sport. Uz obalu od gata Krka kroz Dolac projektirana je

cesta za vezu sa Crnicom, što nosi opasnost privlačenja tran­zitnog prometa obalom. Naro­čita pažnja posvećena je trans­verzalnim vezama grada sa morenj. U predjelu hote­la Krke predvidjen je ne­boder, koji prelazi skladno mjerilo grada. Predloženim pro­jektom ne riješava se problem' postizanja zatvorenog ambijenta oko katedrale. Interesantan je prijedlog uzlaznih stepenica gradskim bedemom od Kvartira do tvrdjave sv. Ane N ovi objekti stambenih blokova, kavane i kinodvorane postavljeni su vrlo dobro na način skulptorske gru­pacije starog Šibenika, jedino svojom pretjeranom visinom zatvaraju pogled sa mora i o- bale na razigrane grupacije sta­rog grada, a time i pogled iz grad& na more.

Rad pod šifrom 77777 di­jeli obalnu zonu u više dijelova. Prvi dio od hotela Krka do no­ve tržnice čini cijelinu narnje- njenu kulturnoj i poslovnoj po­trebi grada. Drugi dio, od nove tržnice do sjevernog zida grada, namjenjen je potrebama ribar­skim i sitno-pomorskim i ko­

načno treći dio do uvale Pe­kovca, sportsko rekreativnim potrebama. Oko nove tržnice previdjena su dva veća operai- tivna »mandrača« uvučena u o- balu. Time autor prekida obalu u dva dijela, te na taj način spri- ječava odvijanje svakog tranzit­nog prometa obalom. Žiri je mišljenja' da bi ipak trebalo u- spostaviti uz obalu podredjeni spoj za lagani promet, ali ta'ko da se potpuno isključi' teški te­retni promet, a time i tranzitni. U osnovi dobro je pristupljeno zatvaranju prostora oko katedra­le. Projektom je ' cjelovito o- buhvaćena izgradnja od bloka N O . gradske općine do uvale Pekovca, te je autoru uspjelo da ukloni oprečnosti i uskladi staro sa novim. Ipak, arhitektonski motiv u obliku trijema sa luko­vima suviše je naglašen i opeto­van, što bi lako djeldvalo izvje- štačenO i teatralno. Unašanjem- zelenih nasada duž obalnog po­jasa postignut je ugodan pojas odmora.

Rad pod ■ šifrom 54320. Ure- djenjem obale zadovoljava pred- vidjene potrebe. Projektom je predvidjen promet uzduž čitave

obale, što nosi sa sobom opas­nost unašanja tranzitnog prome­ta. Autor stvara duž cijele ' o- bale prostorne ansamble, koji su u skladu sa strukturom grada. Medjutim, arhitektonsko i urba­nističko oblikovanje obale suviše je krhko, a pojedini poprečno postavljeni objekti prema obali suviše su naglašeni i izgledaju kao ostaci nekih kula./ Arhitektu­ra čitavog novog dijela previše je strana' našem đmbijentu.

Rad pod šifrom 17952. N a­mjenu uvale V . K. Krka isklju­čivo za veslački sport smatra žiri nepodesnom, jer se ta uvala ■može bolje zaštititi od nevreme­na nego uvala Pekovac, te je pre­ma tome podesnija za jedriličar-' sku luku. Problem prometnog, rješenja nije dovoljno prostudi- ran, nije diferenciran kolni od pješačkog prometa obale. Autor nije uspio postići opću cjelovi­tost i skladnost izgradnje.

Rad van natječaja pod ši­from 26305. Ovaj rad vrlo dobro riješava prostor pred katedralom stvarajući intimni trg prizemnih trijemova. Niz stupova tržnice i ribarnice mogao bi se prekinuti spletom manjih objekata, koji bi

služili istoj namjeni, ali bi bolje odgovarali postojećoj grupaciji grada.

Žiri smatra da su sugestije autora u pogledu riješavanja am ­bijenta ok o katedrale, kao i izgradnja kavane sa stanovima i kino-dvoranom, vrlo vrijedan prilog riješavanju te problema­tike.

Rad van natječaja »bez ši­fre«. Stil i gradnja projektirane zg'rade za stanove i kino-dvorame odgovaraju vrlo dobro karakteru grada. Nizovi jednoličnih arkada objekata uz katedralu daju sta- Tom gradu odveć svečan izgled, koji nije uskladjen sa pučkim izgledom cijeline.. Žiri smatra da ovaj rad posjeduje neospornih kvaliteta, tim više što je autor kao prvi pokušao otvoriti .pro­blematiku ovog zahvata, stvori­vši pozitivnu platformu sa koje su mogli poći i drugi projektanti. Ovaj je rad služio i donekle kao predprojekat na temelju kojega je bio raspisan natječaj.

Svi radovi natječaja izloženi su u zgradi Osmogodišnje škole, tako da će i naše gradjanstvo moći dati svoj sud o radovima natječaja.

noHtJk

Ova je družina Od svog os­nutka poradila mnogo na pove­ćanju broja članstva kao i na os­nivanju novih družina na p o ­dručju našeg kotara. Tako je u posljednje vrijeme na njenu ini­cijativu osnovana još jedna stre­ljačka družina i to n. sebu Dani­lo Kraljice. Takodjer je u pre­djelu Meteriza uredjeno stre­lište, a u toku je da se u gradu otvori društveni dom u kojem će biti podignuta streljana za zrač-' nu pušku, a ukoliko družina dodje do financijskih sredstava, onda će se konačno izgraditi strelište na Meterizama.

Ova družina imala je do­sada nekoliko značajnih uspjeha. Tako je na zonskom prvenstvu Dalmacije postigla najbolje re­zultate u gadjanju vojničkom puškom. Medjutim, jedna je sla­bost družine, da je sav rad, od 230 upisanih članova sveden na svega desetoricu ljudi. Za uspje­he družina ima u prvom redu zahvaliti predsjedniku Antdć Anti, koji svo' svoje slobodno vrijeme koristi za napredak iste, dok pojedini, članovi uprave ne vode dovoljno računa o njoj.

Odigrano je 7. kolo omladinske nogometne lige

Šibenik I. i dalje na ćeluOdigrano je 7. kolo Omla­

dinske nogometne lige u kojoj u- čestvuje 13 ekipa. Postignuti su slijedeći rezultati: Marjan —Izgradnja 1:0, Mladost — Me­talac 3:0, Ražine — Varoš 2:2, Šibenik I — Jadran 1:1 i Bombaš — Radnički 3:2.

Nakon 7. kola tablica ima slijedeći izgled

1. Šibenik ' 13 bodova2. Izgradnja 9 _ „3. Jadran 9 - „4. Željezara 9 „5. Ražine 8 „

6. Metalac 77. Šibenik II 58: Varoš 5 i9. Bombaš 5

10. Radnički 411. Mladost 312. K N O 313. Marjan 2

Zak ljučci P le n u m a N K Šibenik

8. VIII. ov. godine u prosto­rijama kluba uz nedovoljan broj članova održana je sjednica Ple-

Kratke vijesti |

ATLETIKAU Zurichu je ovih dana na

jednom atletskom mitingu po­znati olimpijski pobjednik Lu- xemburžanin Barthel postigao u trci na 1500 metara odlično vrijeme od 3:45,3, dok je drugi stigao Njemac Lueg u vremenu od 3:47,6.

BICIKLIZAM17. i 18. ov. mjeseca održat

•će se internacionalna bicikli­stička trka na pruzi Bovac— Po- stojna—Kopar. Osim naših su­djelovat će i biciklisti iz Austri­je i STT.

NOGOMETUskoro ćem o u našim kine*

matografima. gledati nogometne utakmice Jugoslavije sa Indijom,

numa NK Šibenik. Nakon pro­vedene analize odlučeno je da se doneseni zaključci odmah sprovedu u djelo. Evo nekoliko tih zaključaka:

1. Započeti ideološko-poli- tički rad sa članovima,

■ 2, Pojačati disciplinu kod i- grača,

3. Uvesti strogu štednju,4. Započeti akcijom oko sa­

kupljanja priloga za uredjenje terena i zapadnog, stajanja na stadionu »Rade Končar«,

SSSR-om i Madjarskom, a koje su odigrane na X V olimpijskim igrama u Helsinkiju.

Na kvalifikacionu prvenst­venu nogometnu utakmicu koja je 10. ov. mj. odigrana u Osije­ku izmedju Proletera i Odreda, uložena je žalba Nogometnom savezu Jugoslavije od strane Odreda iz Ljubljane. Glavni ra­zlog ove žalbe je pristrano sudje- n je - suca NikoLića iz Beograda, kao i pokušaj potplaćivanja igrača Proletera od strane neko­licine prisutnih navijača Veleža iz Mostara.

BOKSBoksački susret izm edju &-

kipe Partizana i reprezentacije Skoplja završio je pobjedom Partizana sa 12:6.

5. Sprovesti organizaciju sa­kupljanja članarine i

6. Pripremiti momčad za ta k -, mičenje u Dalmatinskoj podsa- veznoj ligi.

Početkom ovog mjeseca o t­vorena je u našem gradu proda­vaonica pokućstva i kuhinjskog namještaja. Prodavaonicu je ot­vorila tvornica pokućstva »LES« iz Ljubljane a ista je snabdje­vena bogatim izborom i solidnom izradom.

Izdavač: Gradski i kotarski ni urednik: Nikola Bego -

odbor NF-a Šibenik — Uredništvo, Pretplata tromječeno 60.— dinara.

Miminac (Radnički dom) Telefon broj 2— 43. — Uređuje: Redakcioni odbor — O dgovor- polugodišnje 120. dinara i godišnje 240.— dinara. — Tekući račun kod Narodne banke u

Šibeniku br. 531—903.200