SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODUI

ŠIBENSKI list Š I B E N I KSrijeda,

2. ru jn a 1953. Iz laz i t je d n o

God. II. Broj 55Cijena 7 dinara

O R G A N S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A ZA G R A D I K O T A R Š I B E N I K

P r o s la v a lO -g o d iš n jic e o s n iv a n ja V IH . k o r p u s a

Završavaju se pripremeDesetogodišnjiea osnivanja

VIII. korpusa bit će najsve­čanije proslavljena u Splitu 13. ov. mj.

U gradu i po selima v.rše se poodavna obimne pripreme, kaiko bi i mi u toj značajnoj proslavi uzeli vidnog učešća. Sve tehničke pripreme, koje bi imale osigurati prijevoz u- česnika sa našc'g područja, na­laze se, tako reći, u završnoj fazi.

N a proslavi VIII. korpusa sudjelovat će u prvom redu bivši borci, pripadnici onih jedinica, koje eu se u Oslobo- dilafikom ratu nalazile u sa­stavu VIII. korpusa, kao i omi naši drugovi iz grada i kotara koji su se borili izvan sasta­va VIII. korpusa.N e samo bivši'borci, nego io-

istali naši ljudi iz sela i grada taikođer će u velikom broju sudjelovati na ovoj značajnoj proslavi u Splitu. Toga dana mnogi će poći u živopisnim narodnim nošnjama, a seoski tamburaški zborovi, narodne glazbe i RJCUD »Kolo« uveli­čat će sa svoje strane ovu sve­čanost.

Povodom proslave 10. godiš­njice osnivanja VIII. korpusa u gradu je zapažena osobita živost. N a sastancima osnov­nih organizacija Saveza komu­nista i Socijalističkog savetza radnog naroda govori se o značaju proslave. Pristupilo se popisivanju bivših boraca koji će sudjelovati na oros'avi, prikupljaju se '.lOvčina sred­stva, vrši se pTOidaja prigod­nih znački i slično.

Poruka (lanova SSRN biskupuČ lanovi S ocija lis tičkog saveza

radnog naroda sa b loka Mi. O ba­da u p u tili su Gradskom o dbo ru SSR'N pism o sl jedećeg sadržaja:

»Osnovna o rga rtlza^ ]4 SSRiN b lo ka III. O ba la na svom sastan­ku održanom 27. V III. o . g . d o n i­je la je na p r ije d lo g svo jih olano va jednoglasnu od luku , da p reko vas- poruč im o 'biskupu Banicu, p a p u Radiću i Anneriću s lijedeće :

Neka preisfanu sa iskoriš tava-

n jem crkve kao mjesta odakle

sprovode svo ju p ro tu na ro dn u 'po­

lit ik u .

Neka ne korilste re lig iozne osjeća je naših građana u svo je p o litič ke svrhe.

Č lanovi SSRN ogorčen i su n jih o v im neprija te ljsk im 'i p r lja ­v im radom kako u toku rata, ta­ko i današnjim d je lovan jem p ro ­tiv v las titog naroda kolje jed ino služi interesim a Vatikana i ta li­janskih im perija lis ta .

Poručite im utbolOko ne p resta ­nu takovim p rlja v im poislom, da č lanovi SSRN o vo g b loka iz jav- Ijaju da nisu p o ž e ljn i u našem gradu i da će brfi p ris ilje n i o d ­stran ili ih iz naše sredine«.

Ovih dana će naši aktivni oficiri na masovnim sastanci­ma govoriti o ulozi i značaju VIII. korpusa. Na svečan na­čin bit će otkriveno nekoliko sipomen-iploča u gradu, a isto tako i na kotaru. Uoči prosla­ve po svim okolnim brežulj­cima bit će upaljene vatre, a mnoge štafete, koje će p ro­laziti značajnim mjestima u Osilobodžlačkom ratu^ preno­sit će goruće baklje kao sim­bol razigaran'ja oružanog u- stanka naroda Dalmacije. N a­rod će i ovom prilikom posje­titi grobove palih boraca, gdje će im odati dužnu počast. Po­red toga, građani će izvjesiti na svojim kućama zastave simbole nezavisne i slobodne domovine. I brojni izlozi, koji će za ovu prigodu biti bogato ukrašeni, davat će našem gra­du još svečaniji izgled.

Bivši aktivni borci skupa s narodom izvršit će 5. ov. mj. marš prema Zatonu. U ne­posrednoj blizini mjesita or­ganizirat će se logorovanje. U nedjelju 6. ov. mj. usbjedit će istim puiteim povratak u grad, gdje će se prisustvovati svečamem otkriću spomen- ploča.

Prema dosadašnjim pripre­mama i pokazanom interesu može se zaključiti, da će ljudi najsvečanije proslaviti 10- godišnjicu VIII. korpusa, koji je odigrao tako značajnu ulo­gu u Oslobodilačkom ratu Dalmacije.

Gradskakonferencija

ženaSSRN za grad Šibenik održava u

utorak 8. ovog mjeseca Gradsku konferenciju žena sa slijedećim dnevnim redom:

1. Referat sa diskusijom;2. Biranje delegata za IV. kon­

gres žena Jugoslavije.Konferencija će se održali u

dvorani Remonlnog zavoda u 16 sati.

Pristup je slobodan.

Još jedan uspjeli podvig ekipe „Brodospasa"Polovinom travnja o. g. e-

kipa »Brodospasa« iz Splita započela je pripremnim rado­vima oko vađenja talijanskog putniičko-teretnog broda »Ar- borea«, koji je 1943. god. bio potopljen 'd savezničkih lo­vaca na ulazu u Prokljansko jezero. Potopljeni brod duga­čak je 117 metara sa 6200 But.

Kako je prva faza radova već završena, to se očdkuje da će brad biti podignut krajem rujna o. g. Nalkon njegova po­dizanja na površinu, brod će biti otpremljen u jedno naše brodogralilište, gdje će biti izvršena potrebna rekonstruk­cija. I taiko, zahvaljujući za­laganju od strane poduzeća »Brodospas«, naša će trgovač­ka mornarica dobiti još jednu veliku plovnu jedinicu za put-ničko-teretaii saobraćaj.

P r e d IV . k o n g re s 10

N a r o d n e o m la d in e

D elatnost omladine na »

N A S A Ž E N A U NO B-i Jedna od mnogihVećina žena našega grada sa­

m o prijeg o rn o je sudje lova la u NOB-i. Neke o d n jih pa le su na b o jiš tu , na fronto Mi u pozad.n i, a neke u logor.m a fašističke N je­m ačke i Ital'ije. Pojed.me su izvr­šile d je la ko ja će generacijam a naših žena i muškaraca sv jedoč ili o ljubav i za dom ovinu s lob o d u i ž .ve t u socija lizm u 'i p od s tica ti iih, da i on i budu takov i, da lju ­be, štuju, čuvaijul razv ija ju i b ra­ne s lobodu i ž ivo t što ih je na­ro d krv lju i znojem zf.dao.

Tihe, jednostavne, g o to vo ne­zapažene dom aćice posta le su o d ­lučni borc i NOP-a, spremne i na najteže zadatke i žrdviu. Jedna od ta kv ih patrio tik in ja i boraca Na­rodne re vo lu c ije je i Krn'ić M ar­ke ta rođ. Friganović.

Za NOP je poče la ra d iti već u sv ibn ju 1941. g od .ne na sek­to ru Baldeklin. O d nje, koja je do tada b ila samo dom aćica i n ije se bav ila p o litiko m , partijska o r­g an izacija razvila je svijesnog i p redanog borca za narodnu stvar u b o rb i p ro tiv fašizma. O d p o ­četka NOB-e do p o b je d n ičko g

.svršetka, svibn ja 1945. g .f M arke- 1a je neum orno izvršavala o d re ­đene jo j dužnosti i zadatke. Ona je ženama objašn java la srrfisao i ciljeve*. NOP-a, raznosila letke, ispisivala paro le po ulicama, ču ­vala stražu kada b i partijska o r ­gan izacija održavala sastanak, p renosila vezu izm eđu o rgan iza­cija u gradu. I t. d. Aili na jpoz- nat.ja je postala po prenošenju na g la v i i li d rukč ije raznog m a ­te rija la ; od hrane i tkan ine do oruž ja . Smatrana je , uz osta'e n jene o d like u tom pos lu i »naj­sre tn ijom «; »ne b i se provukao

n i vrag kuda se ona p rovuče«, —

govorilo se o njoj. Kod M arkela

danas kaziva o situacijama u Ko­jim a je b ila i sama se zapita kaK- va ju je to sreća prali'la. N ije jo j nedosta ja lo hrabrosti. K retala se s lobodno kao da nosi na job ičn ije .sivari a ne m aterija l ili o ružje za partizane . A ko je uhvate b ila je p rip ra vn a da šuti, pa šio bude. Danas se nasmilje pa kaže; »Bit će da sam uspijevala zato je r n i­sam upadna, već slaba, mršava,

malo pogurena«. To je n jeno o b ­jašn jen je »sreće« ko ja ju je p ra­tila če tiri pune god ine . - Ima u to m e nešto istine, ali osnovna '►stina je da je M arketa b ila svi­jesni borac NOP-a.

Jednom je — kaziva M arketa — otišla sa Baldekiina d o lje kod ik'laonice, u crevara, da uzme u košaru ručne bomlbe i donese ih na Baldekin. N apunila je košaru bom bam a a o do zg o nabacala g lav ica kupusa i krenula natrag prem a onom kamenom mostu što- spaja Ba ldekin i Rogač. Nosila je na g lav i. Bombi je biilo oko če trdesetak, pa pom alo i teško.

D o lje na Rogaču lalijaniski v o j­n ici su se kupa li . . . Najednom 'je iza sebe čula jasan bat v o j­n ičkih c ipe la . Sustigao je jedan v o jn ik i stao hvatati za jednu ručku na košari. Protrnula te. Pomislila je da je ova j pu t g o ­tovo . U zbuđjena n ije odm ah ni shvatila da ona j Talijan hoće da jo j skine s g lave košaru i p o ­m ogne nositi. Tako mu je d o p u ­stila da nosi; on za jednu a ona za drugu ručku. Drug ikoji je če­ka o go re na g la vn o j cesti za­p repastio se kada je v id io tko s M arketom nosi bomlbe. PomGsMo je da je uhapšena. Kad su -izbili na cestu M arketa je zahvalila i h tje la produžMi. M eđu tim Talijan

n ije odm ah'dopustio. Pozvao je

još jed n o g vo jn ika , kojli se on­d je našao, pa su jo j p o d ig li ko ­šaru na g lavu i M arketa je na­p o ko n odahnula. Do toga časa lebd je la je u neizvjesnosti. Osta­li d io puta prešla je bez teškoća.

Drugom zgodom od 9 sati u- ju tro do 3 sata pos lije podne no- s'ila je na g la v i u d ug o j košari sukno za partlizane iz A n tićeve kuće u centru grada na Baldelkiin. K o liko je puta toga dana prešla put u jednom i d rugom pravcu, ni sama ne zna. A li sve je b ilo iu redu.

M arkela se našla u sredin i one vatre kada su Talijani opko ffli Supinu kuću na Baideklinu i pu ­cali. UbUi su tada jed n o g a k tiv i­stu, a Supinu ikiuću zapa lili. M a r­kela se i tada izvukla, iako je trenutak p r ije tamo b ila predala izvjesnu ko lič inu lije ko va , jedan revo lve r i još neke stvari.

Jednako kao s onim bombama rado se sjeća jed n o g slučaja s N ijem cim a. L istopada 1944. g . f nešto p r ije os lobođen ja Š ibeni­ka, treba lo je na Raskrižju posta­v iti na g rob o ve ub ijen ih p a tr io ­ta v ijence i zastave. O d lučeno me da se dva v ijenca, jedna za­stava o d oko 3 m elra i jedna m ala zastava od 70 cm, te nešto b o je u prahu o tprem i u Dubravu glavnom cestom sa zapadne stra­ne. Iz Dubrave će se d rug o v i već lakše spustiti do Raskrižja i posta ­v it i v ijence. M arke la je zastavu o v ila oko sebe ispod suknje, bo ­ju u prahu u kuverti za pisma stavila je u njedra, a v ijence na magarca. Kad je došla pred n je ­mački b lo k na M eterizam a V id je ­la je kako je N ijem ac je d n o j se­ljanki izvukao ispod suknje dva para cokula. Pomislila je da će teiko proći, Najviše ju jo mučila

zastava. N ijem ac, ko ji je znao hrvatski, p itao je kuda će s cv i­jećem i što će jo j. Učinila se još s'ltnijom i ispričala mu priču ka­k o se za bom bard iran ja grada sklonila u Dubravu g d je je stano­vala kod jedne žene a sada je to j žen'i umro sin, pa, eto, nosi t,o cvijeće. N ijem ac je p rihva tio priču, a nju samu nisu p reg leda li, je r jo j na o d je ć i n'ije b ilo ništa

sumnjiva. A li p roh tje lo se N i­jemcima v id je ti kako to ona sje­dne na magarca. M arketa je ra­čunala da će magarca vo d iti, ili kad odm akne od N ijemaca na nj sjesti. Bojala se p red njima. Jer što će b iti ako se suknja nez­g odno pod ig ne pa se ukazu žar­ke bo je zastave. A N ijem cim a, e lo palo na pamet da baš pred njima sjedne na ž ivo tin ju . O p ira ­la se alii N ijem ci ne popušta ju drže magarca i n jo j p ruža ju ruku da jn j pom ognu. Nema druge nego na magarca. O bjem a ruka­ma p od v ila je suknju (kao od p reve liko g slida) i uzverala se.

Zanke boje nisu se ukazale.

Tako je M arketa imala »sreću« če tiri god ine , kada je okupator b ije sn io | ub ijao nevine, nem o­ćan da o do li s ili naroda, ko ji b ran i dom ovinu i ne štedi žrtve da b i sutra g rad io b o lji ž ivo t u s lob o d i.

1 g od in e p os lije rata dokazale su da se i u razvijanju socijalizm a u našoj zem lji ističe borba i p rega lačk i duh većine naših že­na, duh M arkela , L jub ica Dinke, V je re i ostalih, duh naših rad­

nica i domaćica naših majka i

d jevo jaka . Takve su one a takvo

mora da bude i potom stvo ko je

donose na sv ije t; naše, narodno,

socijalističko. Z .

Plenarni sastanak Kotarskog komiteta Narodne omladine Hrvatske, koji je održan kon­cem srpnja o. g. raspravljao je o političko] aktivnosti orga­nizacije i priprema za IV . kon­gres NOH-e. Na sastanku su uočene slabosti u političkoj borbi organizacije Narodne (̂ mladine protiv svih tuđinskih shvaćanja, koja normalno ko­če razvitak socijalizma. Na osnovu zaključaka II. plenar­nog sastanka CK NOJ-e, X V ii pienuma CK N O H -e i stanja u osnovnim organizaci­jama, plenum je domo zak­ljučke za poboljšanje rada or- ganizaoije u predkongresnim pripremama. Poslije toga odr­žana su politička savjetovanja u općini šibenik-van jsk i (u dva centra) i Đeverskama. Ovo je potrebno da učine i ostale općine, koje nisu održale savjetovanja. 28. VIII. 53. odr­žan je sastanak sa predsjed­nicima općinskih komiteta u vezi sprovodenja odluka po- menutog plenuma.

S obzirom da se Kongres održava 12., 13. i 14. X . o. g., plenum je zaključio da se od­mah započne pripremama u osnovnim organizacijama i da se sastanci za izbor delegata zavi se do 15. rujna, kako bi se mogla pripremiti kotarska konferencija, koja će se odr­žati u drugoj polovini rujna o. g. i

Kada bi trebalo birati samo delegata, onda bi se i sastanci brže održavali, ali u osnov­nim organizacijama treba dis­kutirati o političkoj aktivnosti članova NOH-e, kulturnoj, prosvjetnoj i fiskulturnoj dje- lanosti, rad članova u Socija­lističkom savezu, učešće om­ladine ne zborovima birača, skupštinama poljoprivrednih zadruga i drugim javnim kon­ferencijama, koje održavaju razna društva. Potrebna 'je diskusija o privrednom razvit­ku i našim dostignućima, na­ročito u podizanju teške indu­strije, o političkoj situaciji da­nas i mjesto naše vanjske po­litike, treba stalno i blagovre­meno objašnjavati članovima Narodne omladine. Tumače­nje zakona o izboru i opozivu poslanika, objašnjavanje na­crta uredaba o novom priv­rednom sistemu, objašnjava­nje i tumačenje o neprijate- Ijekom utjecaju reakcionarnog dijela klera, informbirovštine, mačekovštine, i raznih ostata­ka bivših građanskih strana­ka, koji žele pasivizirati jedan dio članova Narodne omladi­ne. To su, pored ostalih, zada­ci na kojima treba da se an­gažira svaka organizacija Na­rodne omladine, jer je to i do sada bio sastavni dio rada Narodne omladine.

I ako su jasno postavljeni zadaci, još uvijek pripreme i živa predkongresna aktiv­nost nije zahvatila sve organi­zacije. Članovi Kotarskog ko­miteta na svojim terenima, općinski kom iteti, predsjed­nici osnovnih organizacija i ostali članovi Sekretarijata trebaju sagledati stanje oko sebe, vrijeme koje nas dijeli do Kongresa i da se ozbiljno otpočne, kako bi se navrijeme izvršio zadatak.

Na ovom zadatku rukovod­stvu Narodne omladine je

potrebna pomoć općinskih ko­miteta Saveza komunista i se­kretara osnovnih organizacija SK-a. Važno je napomenuti, da je stanje na općini Rogoz- nica, Pnm ošten i Zlarin za sada najslabije, pa je potreb­no da se na tim općinama pru­ži svestranija pomoć ruko­vodstvu NOH-e.

Utiman poslije plenuma ko­miteta i kada je objavljeno preko štampe aa se kongres održava u listopadu, oni su otpočeli pripreme u svojoj or- giiiuzaci/i. Održali su tri sa- sianKa na kojima su prouča­vam odluke plenuma CK NOJ-e i uK N ijn -e , dogovorili se sto je potrebno napraviti do Kongresa. 3U. V ili. o. g. odr­žan su sastanak na kom su birati delegate za kotarsku konferenciju.

(Jsnovna organizacija ima ugovor sa poljoprivrednom zadrugom da će sve manuelne radove, potrebne zadruzi, iz­voditi organizacija, a novac zarađen da će utrošiti za kul- turno-prosvjetnu djelatnost i ostale potrebe organizacije. Podnijeta je molba poljopriv­rednoj zadruzi. da se osnovna organizacija i 25 članova N a­rodne omladine primi u član­stvo poljoprivredne zadruge. Proširuju omladinski dom vla­stitim sredstvima. Iskopati su 30.UUU m / zemlje obiteljima palih boraca i onima koji ne­maju radne snage. N a oprav- ku puta su dali 2000 radnih sati, a na izgradnji osmogpš- nje škole, kako kaže pred­sjednik njihove organizacije, ne vodi nitko evidenciju, jer je omladina uvijek tamo, te su i tu dati deseci i deseci hilja­da radnih sati.

Kada je došao u selo Dr. I- van Ribar, poslanik kotara u Saveznoj skupštini, bdo je do­čekan od čitave organizacije sa pjesmom uz harmoniku.

Oni primaju raznu štampu, i to: »Omladinski borac«, »Ho­rizont«, »Borbu« i »Šibenski list«. Čitaju knjige, igraju šah, imaju političke preglede re­dovno, održavaju predavanja uz pomoć prosvjetnih radnika i redovno pripremaju omla­dinske zabave. U Pirovcu čla­novi Narodne omladine Hr­vatske idu smjelo u susret IV . kongresa, samo se od om- ladinaca čuje: »da nam sek­retar Saveza komunista i poje­dini komunisti više pomognu, a kad bi nas predsjednik po­ljoprivredne zadruge više ra­zumio, uspjesi bi bili puno ve­ći i bolji«.

U tvornici Lozovac sve o- snovne organizacije su prou­čile zaključke i materijale X V II. plenuma CK NO H -e i već su održale sastanke na kojima su birani delegati za kotarsku konferenciju. U osnovnim organizacijama Gra­dini, Konjevratima, Lozovcu i Gorišu su također proučeni materijali i birani delegati za kotarsku konferenciju.

N eke osnovne organizacije Pirovac, tvornica Lozovac, Gradina i drugih koje su glav­ni dio priprema pred kongres završile* posluže za primjer omladinskim rukovodstvima, koja zaostaju u pripremanju svojih organizacija.

Srećko Bijeliš

Strana 2 »5IBENSKI LIST«T T

Srijeda, 2. rujna 1953.

Protiv Jaruge!Diskusija rasle, a vod i p rije ti — opadanje !

(Dokona, ali uzbuđena i zabrinuta razmatranja povodom raspre oko Krke)

D raga nam je Krka i znamo je ofkad znamo za se, znamo je u svim njenim aspsk'im a, pri niskom i pri visokom vo­

dostaju, u teškoj sparini lje tne ti­šine i pod proh ladnom novem bar­skom naoblakom , kad Buk buči kao pobuna. Vrafra Bakonju ( n o t a b e n e onog pravog, M atavu lje - vog, a ne onog izv itoperenog film ­skog!) znamo skoro napamet, o d ­lično znamo »m i I o s' b o ž j u«, što već vjekovim a hara onim »r k a č - k i m « i » r i m s k i m « krajem pod jednako. Imamo pojm a o p rvo ­b itno j akum ulaciji i o zalazu p o ■ š I j e d n i h (t. j. feudalističkih) i o usponu p r v i h kapita lis tičk ih v ite ­zova. I još u n ižegimnazijskim klu ­pama sanjali isno, m oglo bi se redi na momente čak i ču li, kao najljepšu pjesmu, što drug Jakovčev reče, pjesmu vode što p rotiče kroz moć­ne h id roe lektrične centrale, ko je iz h ladne vode m elju topili h lje b ku l­ture blagostanja, slobode i neza­visnosti. Čak smo »pro jekte« ri­sali . . .

Pa ipak INismo znali što su to fenom eni

krša, ni što je Krka, a najmanje smo znali I u č in jen icu : ko liko so c ija li­zam — obavezuje . . . Danas je o- na (ta čin jen ica) znana i pučko- školcima, a li »pragmatičaru«, narav­no, nel Z bog toga diskutiram o, a ja pišem ovu kozeriju, kozeriju ne to liko o samoj Krki, već p rije p o ­v o d o m -nje, a o m nogo važnijim skromno govoreći, širim stvarima. N ikad nisam m islio da ću takovu stvar pisati i treba lo bi da — ne treba, a ipak: treba I

'A jm o dakle lUsput rečeno, nema nikakove

sumnje u zadatke i c ilje ve socija­lističke izgradnje. Treba svim snaga­ma i s najvećim realnim žrtvama lik ­v id ira ti zaostalost, izgrad iti HE cen-

.trale ko liko g od ih se može više, jer su one pulsevi socijalizma, t. j. blagostanja. Neka punim kapacite­tom radi naš »Boris K idrič« ! Nema nikakove sumnje da i j e d a n uče­snik diskusije ima ili može imati išla p ro tiv toga. Dakle? . . .

Pa ipak l vRaspra oko Krke tra je već g o to ­

vo god in icu dana i, što je možda još značajnije, g lasovi rastu, a na­čin raspravljanja je od početka p o ­stao — čudan (to da ne kažem grub, pak na momente čak i ne lo ­jalan). Jer, recimo, Šta bi to m oglo da znači, kako da se objasni na pr. ova rečenica iz jedne »disku­sije« u »Vjesniku«: » . . . tu se k rije nešto drugo«? S t a s e k r i - j e? Saboterstva, što? M i smo, b o - gufala, nešto sasvim drugo nego ona čuvena (čudovišna, kako bi o - ni d r u g o g nazvali) šestina svi­jeta le nema nikakove opasnosti da se b ilo ko nađe kakvog »zgodnog« mjesta, negd je iza kakovog Ura- la. U nas, bogufala^ »uralskim« ni metodama ni »sanatorijima« nema ni traga, s li lo ne znači da za to treba da bude mjesta takovim »tu- se-nešto-drugo-krije«m etodam a, (ko ­je zloban kozer može rastumačiti kao slične baš onima ko je su nam — strane . . .)

No pođ im o pom ogućnosti redom . Čitaocima »Šibenskog lista« pozna­ta su uglavnom četiri dokum enta te diskusije o Krki. Za njih su 4o u- jedno i najznačajniji dokum enti, prvo zbog toga što su stvarno naj­značajniji, a d rugo, što su dva me­đu njima loka lnog porijek la . To su:

1. članak druga M . Ž-ića,2. izjava Konzervatorskog zavoda

Hrvatske i druga dra. I. Pevale- ka (preštampano iz »Vjesnika«, »Šib. ilist« br. 52),

3. članak druga ing. Stj. Rešta- rovića i drugova (idem, »Šib. list« br. 53),

4. članak druga majora Cojka M. Jakovčeva.

Prije svega ću pokušati da kate­goriz iram te članke, i to zbog toga sto mi se to č ini v rlo značajnim : članka, če tir i skoro potpuno odvo ­jena m išljenja, ili barem odvo jene polazne točke, a p o g o to vo — četiri razna načina i argum entiranja.A d l . j e članak vrlo dobronam jeran,

sine ira, napisan je pretežno s ku lturno-tu ris tičkog gledišta i ’ p om irljivo (ne kom prom i-

slerski, da se razum ijem o(), A d 2. izjava maksimalno kom pe­

tentna, duboko fundirana, što čvrsto sto ji na jed ino isp rav* nom (undamentu, na funda­mentu naučnom.

A d 3. članak (u užem smislu)stručan i (oštro) polem ičan.

A d 4. dobronam je rno-borben čla­nak, (sazdan, m eđutim , bo ­jim se, na k rivo j p retpostav­ci, t. j. da je stav Konzerva­torskog zavoda Hrvatske kon- zervjntivno-estelsjco - turistički,

a ne istinskonaučan).Po redu. Drug M . Z-ić. p led ira

za jednu »sretnu so luciju« u ko jo j se dva najvažnija momenta (nauč- no-kažim o-'furistički i e le k tro p riv -redni) ne bi p o lira la nego, dakako, napro tiv . . . upotpun java la. P olpu- no se slažem, i, stvarno, posto ji mogućnost. A li on ‘ podcrtava, o d ­nosno daje najveće značenje baš ono j kom ponenti tog o tvo renog

pitanja koja je, po mom skrom­no m išljenju, najm anje važna, a 10 je i. zv. »turistička komponenta«. M eni se, međutim, č.m o čiglednim , da argumentaciju za očuvanje 'ne­kog, bilo kuit.-um jeiniokog bilo pri­rodnog spomemka, |uo pce, a u socijalističkoj zem iji pogoiovo), no­se i drže mnogo i neupored.vo d u- bl.ji i važniji razlozi negoli to ikad može biti b ilo ko ji i b ilokakav tu­ristički razlog; čak i u onom silu- čaju -. . . kad je po srijedi i iakav

.iunzam koji je vec dosegao siepen ViSokoorganizirane .ndustrije, a kamoli kad je riječ o jednom vrio, vrlo . . . primarnom turizmu; no, svakako, nije ni turizam »za bacit«. Pišući tako, veoma dobronam jerno, drug Z -ić . je, nažalosi, samo de­klarirao p i u m d e s i d e r i u m , »sretnu soluciju«, ali kako bi se do nje moglo doći, osiavio je sasvim otvorenim pitanjem. — Štaviše . . . možda barem se tako ,,adam, u- fam i vjerujem , možda, veiju, v .je ć - nica ne će biti degradirana na se­zonski dancing, nego možda je d i­no na . . . lap id arij *), ali šio se tiče onog velebnog S.kradio®kog Bu<a, strahujem, da je barem u ovom momentu, skoro svaka nada, ufanje i vjera u iole »sretnu so­luciju«, praktički, sasvim tanana . . lako toka ne bi smjelo bifi/ t. j. »sreina solucija« nikako ne bi smje­la doći . u pitanje, tim prije što stvarno postoji, ali a j m o d a j e !

Što se tiče izjave Konzervatarskog zavoda i druga dra. Peva'leka (a kasnije i druga dra. Preloga), tu je, priznaje li se nauka i naučni a rgu­menti, suvišno doda ti jednu jed inu riječ: u c ije losti i osvjedočeno p o t­pisujem p o z ic iju : Jaruga ili Skra- dinski Bukl (V id i dalje , čitaoče i- maj strp ljen ja !) Tek ću, po »kozer- skoj dužnosti«, tim povodom izn i­je ti neko liko, po mom uvjeren ju, misli, doduše općepoznatih , ali često zanemarivanih.

Jaruga ili Skradinski Buk!

Na žalost i d ruga 2-ića., i moju i svačiju stvar sto ji tako i nikako drugačije . Izgrađena Jaruga — raz- građen i uništeni Skradinski Buk. A na p itan je : a naš industrijski ba­zen? bez ko lebanja odgovaram , da je . . . (dosad p raktic istički po ­stavljeno. A li, (posto ji spasonosno ali) — ne mora b iti Jaruga. Postoji rješenje, doduše, »uz povećanje m aterija ln ih izdataka«. Pokušat ću da obranim takovo rješenje.

Krš predstavlja naročiti, m oglo bi se reći, čudesan p riro d n i feno­men, od kapita lnog naučnog in tere­sa ~ i također, općenacionalnog značenja. O vd je je d ovo ljno spo­menuti neke injeg<pve aspekte: p o ­nornice, krška polja , crljen icu, spi­lje, ž ivotin jske i b iljne , endem ite iI. d. Taj fenomen n ije razvijen samo u našoj zem lji: ima ga i d rugd je (na pr. u južno j Francuskoj i d rug ­d je ), ali n i g d j e nije tako feno­menalno izrazit kao u našoj zem lji. To je još jedna da kažem, slava i iznimno bogatstvo naše ddm ovlne. N jegovo ime (krš- kao i krško p o ­lje), ušlo je doslovce u svjetsku naučnu te rm ino log iju , (iako -i n je­mačkom obliku , Karst, Kars, jer smo donedavno b ili austrijska ko lon ija ). U sklopu krša Skradinski Buk e je ­

dinstven u Evropi, a rijeka Krka jed instvena u sv.je lu, jed instveno čudo p riro d e (turisućko m ne, spo- ied n o je l) ko je posto ji iu i već n ig d je d rugd je , kao što b i lo* na pr., b ita i kavana u v ije ćn ic if a li: salu na stranu. Krš, kakav , e d i o

kroz v ;ekove i kakav je još danas, znači također i zaostalost : s;ro-mašivo, i u ekonom skom i Kui- ,urnom smislu. Tako, m eđutim , -r ti mora n iti sm ije ostati. A li, tiikoder, u socija lizm u neima mjesta vdnclal- stvu. Na tom jed instvenom »čudu p rirode« posto je već raz lič iti zahva­ti. Oni su, m eđutim , ug.avnom . . . vandalistički, ali, kako rekoh, p o ­stoji naučno rješenje, t. j. a lte rna ­tiva t. zv. »određenog povećanja m aterija ln ih izdataka«, pogazim o li naučno g led iš te , to ćemo Jarugom upropastiti jed instveni evropski fe­nomen — Buk, a, po n jem , teško osakatiti jed instveni svjelski feno­

men — Krku. — Sinovi, doduše, ne b i p ro k lin ja li (barem se meni ta­ko č in i) svoje očeve, i. ,j. nasu ge ­neraciju kad bismo mi sad uništili Skrad.nski Buk. Ne b i, iz je d n o ­stavnog razloga što oni ne b i nikad m ogli ločno p red o č ili kakovu smo to d ivo ln u po javu smakli, ali b i se svaka'ko čudom čud ili. Ni mi ne p rok l.n jem o naše očeve i d jedove zbog to liko uništenih d ivo ta i v ri- jedno la , je r te d ivo te nikad nismo daž iv je li i samo znamo da su ne­kad posto ja le, i ne p rok lin jem o ni-; kad ni poznatog ni nepoznatog u- p ropastite lja nego samo ne shvaća­mo, pak se i zgražamo, ili pak ža­lim o, kako. je to op b io Hi kako je to samo m ogao b iti takav barbarm, p o g o to vo u slučaju kad znamo da je upropastite lj b io svijestan što u- propašćava. Zgražam o se i . . . m o­b iliz iram o se, duhovno i m aterija l­no, da spriječim o svako buduće barbarsko uništavanje . . .

I sad . . . imamo pred sobom baš sličan slučaj. M i savršenof t. j., još više, naučno znamo što znači Krka i n jen i slapovi. Sam Skradinski Buk to liko znači, da je n jegovo znače­nje (uistinu) to lik o općepoznato (i, štono riječ, registrirano u svjetskim razm jerima), da b i se čak m og lo reći, je r to stvarno na poseban na­čin i s to ji: to već n ije samo naše! To pripada c ije lom svije tu . Kao što u um jetnosti gen ija lno d je lo , dano jednom u javnost, ne p ripada već autoru nego čitavom čovječanstvu. Skradinski Buk nema, dakle , samo energetsku nego i naučno-kulturnu vrijednost, a nalazi se u — socija­lis tičko j zem lji. Sagledavši s t e s t r a n e to p itan je , smatram da nam naše socija lis tičko po im an je i svijest ne dopušta ju ni trenutka ko­lebanja. M i se, d rugov i, u tom slu­čaju jed in o možemo o p re d ije lit i za t a j stav: ZA NASU INDUSTRIJU, NAS ZlVOT, DA, ALI NE PRAK­TICISTIČKI (»EKONOM IČNIJI«) NE­G O DAJEMO »ODREĐENI POVE­ĆANI« MATERIJALNI IZDATAK I t. j. — b r a n u n e g d j e i z n a d S k r a d i n s k o g B u k a . Pove­ćani izdatak, ali ko ji nam osigurava i nasušnu pogonsku ene rg iju i ono »čudo p rirode«, Skradinski Buk u lom slučaju ljepši nego je ikad b io I To je jed ina realna i »nama slična«, socija lis tičk i dos ljedna so­lucija. N ikakav m aterija ln i izdatak, kako je to od lično rečeno, ne mo­že prerasti v rijednost Krke. U to ­me je stvar. (A što u jaruge, male- bo lge , padne, zna se, p ropa lo je !)

Što se tiče trećeg od važnijih članaka, naravno, da imam p rim je ­daba, a li se suzdržavam. Tek ir i konstatacije:

1. Savršeno se zna kad su, kako i zašto tek tada i tada stručnjaci Konzervatorskog zavoda došli na rije ku Krku. (Pazi, ja ne p ri­padam Konzervatorskom zavo­du, nego sasvim d rug o j usta­novi, t. j. Zoološkom muzeju).

2. U Konzervatorskom zavodu, t. j. u n jegovo j kom isiji ne sjede,

. naravno, neznalice nego naj­kom peten tn iji stručnjaci za o d ­nosna p iifan ja , (b io lo z i i h id ro - loz i u jedno, čini se da 1 to treba reći, rodo lju b i, a i kom u­nisti, i n e m a t u n i k a k o - v o g s t r a h a n i o d g r o ­

f i c e , n i o d k n j e g i n j e , n i o d c a r i c e ! )

3. U tom, trećem, č lanku nakon bučnog p o lem ičkog slapa, što •na kraju čujemo? — »Pa Šta, ako i p ropadne Buk, što (kaže se, doduše, op. SI. F.) ne će b it i slučaj, važnije je neko liko desetaka h iljada lju d i I« — Ja to tako tum ačim : n ifi autori nisu to liko uvje ren i u v lastite a r­gum ente, ko liko u vlastiti p ro ­je k ti

Drug m ajor Jakovčev p led ira za izgradn ju Jaruge, taon'ije za izgrad ­nju HE centra le, i ne samo jedne inego k o liko g o d ih se može više. Nema tu Šta, p r in c ip ije ln o se sla­žem. Samo njegova pretpostavka u pog le du stava Konzervatorskog zavoda, pogrešna je p retpostavka. Kao što je već iz gorn jega jasno, n iti je Konzervatorski zavod kon­zervativan, n iti su n jegov i m o tiv i i g led išta este tsko-tu ristički. Baš taj e lem ent (esfetsko-turistički) igra u slavu Konzervatorskog zavoda naj­manju u logu . Riječ je o Skradin- skom Buku, o Krki, o socija lizm u. A inače, sve što je d rug Jakovčev napisao o to j našoj rijec i, o lju d i­ma tog kraja i o n jihovom teškom ž ivotu, sve ono što reče o pjesm i vode u h id ro turb inam a, o Bakonji i Bakonjićim a, o našim novim lje ­potama, sve ono o našoj industriji i konačno, o n a š i m turistim a, što u masama razgledava ju i još će v i­še razgledavati naše p riro d n e i lje ­pote i, s još većim ponosom , lje ­pote ko je su sami svojim trudom izgradili,, -— sve je lo apsolutno tačno, (starinski b i čov jek tu rekao, da je g o vo rio »ka sveti G o jko« !) Tako je, tako g rad im o i tako će b it i. Ja sam uvjeren, da će socija li­zam s vrem enom u k lo n ili sve v a n ­d a l s k e ob jek te na Krki. Krka će b iti sačuvana ( ili u najm anju ruku b it će sačuvan n jezin ve liča jn i d ijadem — 'S kradinsk i Buk), a u. jedno će davati više hrane našoj industriji, više svije tla i konfora na­šim ljud im a nego li s ijednom Jaru­gom 1

V id im fo lNa kra ju , ne b ih ni ja h tio bez

pom oći — Tita. Nemam, istina, d i­rektnog citata, nego samo skromni vlastiti kom entar. Samo se je p je ­snik mogao, usred o s lobod ilačkog rata »zanijeti« nekom, ne znam, č ini mi se, baroknom kulom ostro - žačkog zamka, ali d rug ga je Tito odmah realistički »pok lop io« :

— I ja volim- kule, a naročito onu manju. Našli smo u n jo j 2.000 kg skrivene g rofovske pšenice. Po­d ije lit ćemo vojsci i narodu.

Tako je ! a li ta T itova riječ nikako ne im plic ira rušenje ku le -spom e- nika. lako, za vojsku i narod, u da­nom m om entu, uza svo ža ljen je ko bi se ko lebao i da sruši ne znam kakovu baroknu tu kulu? A li, ako n ije takova sila? M i bismo tad (kad n ije takova sila), baš uzorico na druga Tita, štošta i ž rtvo va li, da spasimo h istorijsk i spom enik. Kao što smo žrtvova li, da rekonstru ira­mo i n f o t o v ijećn icu , kao što možemo i trebam o žrtvovati, da o - čuvamo Skradinski Buk.

* ) Zapravo upo treba vijećn ice kao lap idarija i ne bi b ila nikakova naročito (osim re torička) degradac i­ja (spremda bi v ijećn ica b ila bo lja i v rije d n ija kao samostalan, »čist« spom enik), a li b i uz normanalnu, »čisto«-spom eničku namjenu, z a ­i s t a m ogla im ati još je d in o tu: da u -nju smjestimo i u n jo jz i ču­vamo lap id a rij, iako je i sadašnji v rlo adekvatan, d o p a d ljiv i odličan, (akoli n ije malen). — Samo uz­g red : viijećnica-čitaonica u ko ju bi do laz ili »pasionirani prom atrači« katedrale, a p o g o to vo kad b i se u n jo j vrš ili h lilokakovi p rijem i, ne bi, dakako, b ila v ijećn ica , a p o ­go to vo nikako mirna čitaonica. V i­jećnica može u najbo ljem ( ili kako ko hoće: u -najgorem) slučaju b it i os m s p o m e n i k a , još samo l a p i d a r i j . Sve je d rugo — ja­ruga! (Op. SI. F.)

JESTE LI PODMIRILI

PRETPLATU?

IZREČENA SOLI ANU I

U pon e d je lja k , 31. ko lovoza iz­rečena je presuda optuženom Šo- Ijanu i ostalima. Za čitavo vrijem e trajanja rasprave sudska dvorana O kružnog suda b ila je puna pu - bli.'ke

Sud je p rog las io kriv im optuže­ne:

1. Soljan D aliibo ra ; 2. Kalauz Fram j; 3. Slaviica N ik icu ; 4. A lf ire - v ić Ivana; 5. Čorić Slavka; 6. Pro­tega Josipa; 7. M arić Jerka; Šarac An tu 'i 9. B e lo tti Tomislava, te ih osudio, i to :

I . Soljan D alibora na kaznu stro­gog zatvora u tra jan ju od 4 g o d i­ne; 2. Kalauz Franu na kaznu zat­vora u tra jan ju o d 4 mjeseca i na p laćan je troškova kriv ičnog p o ­stupka u iznosu od 15.000 d inara;3. Siavj.ca f-^Mcu ina kaznu (Zat­vora u tra jan ju o d 4 mjeseca i na p laćanje troškova k riv ič n ć g . p o ­stupka u iznosu od 15.000 d ina ra ;4. A lfireV ić Ivana na kaznu zatvora u tra janu o d 3 mjeseca i na p la ­ćanje troškova kriv ičnog postupka u iznosu od 5.000 d inara ; 5. Č orić Slavka na kaznu zatvora u tra jan ju od 2 mjeseca ii na p laćan je troš­kova k riv ičnog postupka u iznosu od 5.000 d inara; 6. Protega Josipa na kaznu zatvora u tra jan ju od 2 mjeseca uv je tno za god inu dana j na p laćan je troškova kriv ičn o g p o ­stupka u iznosu od 5.000 d inara; 7. M arić Jerka na kaznu zatvora u tra jan ju od 2 mjeseca uvijetno za god inu dana i na p laćan je troš­kova kriv ičnog postupka u iznosu od 5.000 d inaria ; 8. Šarac A n tu na kaznu zatvora u tra jan ju o d 2 m je­seca uv je tno za g od in u dana i na p laćanje troškova k riv ičnog p o ­stupka u iznosu od 5.000 d inara; 9. Belotti Tomislava na kaznu zat­vora u tra jan ju od 6 m jeseci.

Većina optužen ih bran ila se da su optuženom da li novac kao za­jam, ko ji im je on tražiio a ne kao m ito da b i im Šoljan u okv iru svog ovlaštenja izvršio službenu radnju ko ju ne bi smio izvršiti ili da izvrši radnju ko ju bi morao izvršiti. Tak­va obrana optužen ih oborena je u toku dokaznog postupka kako iz ja ­vama optuženoga šo ljana tako i izjavama nekih optužen ih, iz ko jih je p ro iz laz ilo da su b ili svijesni u ko ju svrhu Šoljanu daju n o va c ,-bu ­dući da im je on sam (ikao Kalauzu i Slavici) natukn jivao da b i sa žalbom na visinu poreza b o lje p ro ­šli »da su b il i l ju d i prema n je ­mu«, t. j. Šoljanu. O ptužen i Čorić

N a jedriličarskoj regati »Narodnog ustanka«, pored ostalih takmičara, nastupili su i članovi »Žala« iz Betine sa svojih 12 jedrilica. 0.ni su na putu za Šibenik morali proći uskim tjesnacom kojeg pove­zuje pokretni most. Tog puta

Nedaleko Betine izvađen iz mora

kostur pilotaOvih dana ronioci poduzeća

»Spužvar« izvadili su iz mora avion engleskog porijeikla, ko- ki je 1944. godine pogođen od strane njemačke protuavion­ske arbileri je pao u more ne­daleko Betine. Pilot, koji je tom prilikom bio vjerojatno ranjen, nije uspio iskočiti iz aviona, pa je zajedno s njim i potonuo. Prilikom vađenja a- viona u njegovom trupu pro­nađen je kostur nastradaiog avijatičara. Uz njega je tako­đer pronađen ručni sa t i je­dan pištolj. O ovom slučaju odmah je obaviješten engleski konzulat u Splitu koji će, u- koliko se ustanovi da je pogi­nuli pilot Englez, istog preni­jeti u zajedničku grobnicu, koja se nalazi u Beogradu.

Također se ustanovilo da se avionski motor, ia'ko je le­žao devet godina na morskom dnu, nalazi u dobrom stanju, te će zajedno sa avionskim kosturom biti prodan jednom našem poduzeću.

PRESUDA OSTALIMAuopće n ije p riznao da je šo ljanu dao b ilo kakav iznos novca. M e - đui.m , i n jegova obrana b ila je n eu v je rljiva , i to ne samo zato šio je op tužen i Šoljan tv rd io d ruk ­čije , već i iz same C orićeve o b ra ­ne, kao i iz č in jen ice da su svi op tužen i ili sv jedoc i, ikoje je o p tu ­ženi Šoljan označio kao osobe od ko jih je b ilo kao m ito , b ilo kao navodn i zajam prt.m io novac, to : p rizna li. Šfo se tiče op tuženog Alf'iirevića on je p riznao da je s o p ­tuženim šo ljanom u g o vo rio da će mu o d p riložen ih računa ko je će mu Šoljan o v je r it i bez dužne o b u ­stave poreza dati 10°/o.

Obrana optuženog Be lo tti-a da je samo predao novac Šoljanu, ko ji su mu da li sv jedok G rubiš ić Frane i op tužen i M arić i Šarac da mu ga izruči, ostala je n euv je rljiva . N apro tiv , u toku dokaznog postup ­ka dokazano je da je op tužen i Be- lo tti ope tovano posredovao (a ne b io ob ičn i iz ruč ite lj novca) u p o d ­m ićivan ju službene osobe.

Sud je optužene : 1. Kalauz M ir­ka; 2. Takač Jul'ija i 3. M o rić š i- mu o s lo b o d io od optužbe , budući da se u postupku p red sudom n ije m og lo dokazati da su izvršili d je la za ko ja .su optužen i. Davanje Ka­lauz M irka novca Šoljanu n ije m og­lo im ati utjecaja na n je g o v zaht­jev, je r Šoljan n ije ni b io nad le ­žan da ga prebaci s liste poreskih obvezn ika kotara na listu poreskih obvezn ika grada. 'U odnosu na Ta­kač Juli.ja op tužen i Šoljan n ije m o­gao sa sigurnošću tv rd iti da je b ilo ko ji iznos od Takača p rim io kao m ito. Davanje M o rić š im e n ije se m og lo uzeli kao m'i.to, je r je us lije ­d ilo pos lije nego su n jegove ža lbe b ile riješene, a rtije dokazano da bi p r ije rješenja tih ža lb i on nešto obećao šo ljanu.

Na osnovu Zakona o osiguranju radnika i službenika i n jih o v ih p o ­rod. ca sud je d on io rješen je da se p o ro d ic i osuđenoga Šoljana ostav­lja uživanje prava iz socija lnog o- siguranja, i to p ravo na zdravstve­nu zaštitu.

Svakaiko n ije slučajno što je p ro ­ces Šoljanu i ostalima izazvao znat­no interesiranje građana. Slučaj Šoljana i osta lih da je izvjesne p o ­uke. Nešto o tom e rekao je p re d ­

sjednik vijeća kada je obrazlagao

presudu.

A li stvar zaslužuje da se o n jo j još nešto kaže.

prošli su bez teškoća. N a pov­ratku morali su proći :.st m putem, no ovog puta čuvar mosta nije im dozvolio slobo­dan prolaz, tražeći od članovi, ekiipe da prethodno plate predviđenu tarifu. U iatoč molbi od strane olamova eki­pe »Žala« da im se dozvoli slobodan prolaz čuvar mostet ostao je pri svojoj tvrdnji. Oni su ga pri tom uvjeravali da kod sebe nemaju novaca i da će u najkraćem vremenu dužnu svotu ispla/biti. U mo­mentu kad se čuvar približa­vao mostu, a jer su tog časa svi bili uvjerenja da će most otvoriti, motorni brod, koji je vukao jedrilice, naglo se pri­bližio rnjostu, no na iznena­đenje prisutnih most mije o t­vorio. Uslijed nagle brzine a i zbog strujanja vode jedri­lice ziu guTale jedna drugu, i da nije bilo spretnosti kod po­jedinih članova ekipe, došlo bi do težeg kvara na jedrili­cama. I ponovna molba od strane članova ekipe da im se omogući slobodan prolaz o- stala je bez uspjeha, tako da, im drugo ništa nije ni preo­stalo nego da skinu jarbole i da tako sa jedrilicama prođu ispod zatvorenog mosta.

Mislimo da ovom nije potre­ban nikalkav komentar!

Marko Škevin

Napisao; S I a v o m i r F u l g o s i

Srijeda, 2. rujna 1953. »ŠIBENSKI LIST« Strana 3

Diskusija o Gradskoj vijećnici

P re tje ra va n jaPovodom m oga članka izašlog

u bro ju 53 »Šibenskog lifta« , u ko jem sam zastupao m iš ljen je da bi o tvo re n i p ros to r na spratu G rad-

nije o db a c io , nego ga je i pozd ra ­vio , izrazivši se, da bi on, u tom slučaju, im ao sm ionosti ukrasiti ka­r i r a n i strop, d ebe lom pozla tom . To

ska v jećn ice m ogao p rik la d n o p o - su n jegove doslovne riječ i, služiti SEZONSKOJ K A V A N I, — M eđu tim , da bism o senaišao sam na odlučnu reakciju d vo jice d ob ronam je rn ih Šibenčana u člancim a lista od 26. 8.

O ba pisca slažu se u tom e, da b i to bi'la neka vrsta sakrileg ija , — samo šio pisac p rvog članka usvaja m oj p r je d lo g da se V ijećn ica ne sm ije n ikakovim sredstvom zatvara­li, dok d rug i zagovara zatvaranje V jećn ice sredstvom stakla.

G le de ovog p o s lje dn jeg odm ah mi je o d g o v o r it i da b i to staklo, taj stakleni z 'd , u svakom slučaju oduzeo V ije ćn ic i današnji n jezin izg led i ljepo tu , jer, — što refleks sv ije tla na t'm staklima, šio zaštitne zavjese s nutarnje sirane (ko je b i u lom slučaju b ile neophodne ), o p ­tičk i b i stvarale utisak s lije po g z i- ds, — a l3'<av z id b i b io neupore- d o od pređašnjega. — Pređašnji z id, sa svojim ve lik im renesansnim prozorim a, a rh itektonski je ipak pretvarao V ijećn icu u p a la tu f a novi b i je p retvarao u p rav i M O ­DNI M A G A Z IN . M 's lim da će se svatko s tim e složiti, i da će s lije ­dom loga , svako zatvaranje V ije ć ­nice, b ilo kakovim sredstvom i na­činom , o tk lo n iti, kao .rješenje ko je n ikako ne d o la r i u obzir.

O sla je sada p onovno o tvo reno p itan je , u šio u p o lre b ili lakovu V i­jećn icu.

N esum njivo, da se o tvo ren i d'io v ijećn ice ne bi m ogao u p o lre b ili

za što, osim za šetanje, odm a­ranje i p rom atran je katedrale . Pa već kad je tako, zašto onda ne bi m ogao ta j, n. pr. prom atrač kate­drale , na to j terasi V ijećn ice , još suv še i sjesti i h ladn im plićem se rashladiti? Eto, to me navelo na misao sezonskoj i p rofan im slam­natim foteljama, na ko je se p ro fe ­sor Fulgosi to lik o lju ti. M eđu tim , p rofesor Fulgosi je m ogao lako zak­ljučati, da b i ta sezonska kavana b :la samo danju otvorena, i dq bi, rad ; jamstva n jez inog ugleda, b ila vođena u rež iji neko mjesne tu irf- sUčke ustanove. Dakle, ni govo ra o nekakovo j svirci, p lesanju ili d ruk ­čijem profan iran ju loga mjesta.

Ide ju o sezonskoj kavani sam iz­nio jed n e večeri i uvaženom ar­h itektu Biilinlću, č ije je d je lo da­našnja o bn ov ljena V ijećn ica , — te on, ne samo £to takav p r ije d lo g

dob rorazum je li, da l ću još nekoja raz­jašn jenja u p od k rlje p u m oga dob ro p rom iš ljenog p r ije d lo g a :

G radska V ijećn ica u Šibeniku je ­ste jedna od starih g rađevina , koja je imala sačuvan ko n tin u ite t svoje u po treb ljivo s ti. Ona n ije p redstav­lja la ostatke neke zarade već sa- , , ,' i 3 ’ dozvo lu odčuvanu zgradu, u ko jo j su se nala­zili, — na jp rije uredi, a zatim kava­na i k lupske p ros to rije . Stariji Ši­benčani se sjećaju, da su s to lov i nekadašnje kavane, u prigodam a, znali zaprem ati trećinu trga pred ka tedra lom ; — da se u to j kavani igrala » tom bola« i p rodavao poz­nati slado led u čaši zvat »G ran i- ia«. Slari 5 benčani nisu to smatra­li n ikakovom pro fanacijom V ije ćn i­ce, ko što ni M lečan i n ikada nisu smatrali, da su svo je h istoričke »Prokura live« na trgu Sv. M arka, p ro fan i/ra li kavanama smještenim pod n jihovom arkadama, - ^ ^ š ta v i- še, jedna od tih kavana, zvata »Caffe F lorian«, poslu je u pa la li »P rokuratiiva« već 350 god ina.

Dakle, treba raz likovati starine, ko je predstav lja ju ostatlke ili ko je su preveć znam enite, od takovih , ko je su p o tpuno sačuvane i koje predstav lja ju m anje znam enite g ra­đevine , te ko je su suviše po ložene na prom etn im mjestima i trgovim a, tako da svojom prik ladnošću zah­tijeva ju svoju korisnu upo trebu j z

Zbog p riličn o lake zarade, do ko je su d o la z ili V lade Lozić Dun- ko Roša, L jub ica K larić i d rug i, n ije n ikakvo čudo da su se našli poije- d nci, ko ji su pošli n jihov im putem . O vd je se radi o izvjesnom bro ju naših građana, ko ji su se sve do nedavno p o ja v ljiv a li na tržn ic i, v r­šeći p rep roda ju raznih artikala, ma da zato n itko od njih n ije imao

nad ležnog državnog organa. M e to d n jihova rada b io je p o tp un o identičan sa onim , ko jim su se s lužili i d o tičn i pliiljari.

Josip Protega, M a lija Bašić, Ana Erak, Kata Kunčić, Ana Rupić, Kata Sm rdelj, Petar Perčin 1 Bepina Bu­jaš, svi iz Šibenika, te neki sa p o ­dručja ko la ra kao A n đ e lo Lasan iz V od ica i Josip Kardum iz Nunića, također su došli do zaključka, da je lržn.:ca m jesto na js igurn ije i na jlak­še zarade. Oni su g o to vo sav svoj

posao sveli na kupovan je ulja ili

jaja od p ro izvođača u Š ibeniku

i zatim p rep roda je tih a rtika la na

tržnicama u Šibeniku, Drnišu i K n i-290 dinara.

nu. Iznimku je u lom e č in io Petar Perčin, ko ji se bavio p reproda jom sitne galanterijs'ke robe. A n đ e lo Lasan iz V odica p rep rodavao je v i­no, rakiju, kvasinu i slično, a Josip Kardun vršio je p rep roda ju gum e­nih opanaka.

Kako su dotična lica zarađivala, d o v o ljn o je istaknuti neko liko p r i­m jera:

Josip Protega, penzioner, ma da je neko liko puta b io kažnjavan od strane Suca za prekršaje, on se ni­kako ne odriče svog načina rada. Do nedavno je kupovao ulije na tržn ici u Šibeniku, p rep rodava juć i ga žalim na tržnicama u Drnišu i Kninu, a p rije neko liko m jeseci p o ­čeo se b av ili kupn jom ’ i p rep ro ­dajom jaja.

Ili uzm im o p rim je r A nđe la Lasana Iz Vodica. U srpnju ove g od ine kupio je od župnika u Vodicam a (crkvena imov.ina?) oko 120 litara ra'krje, ko ju je p la tio 190 dinara po litri, te je zatim p rodao toč lon i p o ljo p riv re d n e zadruge Bilice po

Velik uspjeh našeg mladog kompozitora

U nizozemskom gradu !< !t- hovenu 29. kolovoza o. g. za- yršen je »Međunarodni mu­zički tjedan« s ciljem da pro­pagira ne samo djela mladih

jed in o ogran ičen je sa čuvanja n jih o - nizozemskih kompozitora već ve izvorne arh itekture . j ostalih mladih muzičara dru-

Ta-kav slučaj je i sa šibenskom gih zemalja. N a ovom festiva- V ijećn icom , i zato sam p re d lo ž io , hi stigle su brojne kompozicije Sonatu za klavir, Varijacije za — ne nalazeći b o lje g rješenja za iz mnogih evropskih drž.iva. violu i klavir, Sonatinu za o- »olvorenu« V ijećn icu , — n jez ino Festivalski žiri je nakon de- bou i klavir i dr. prosto rno i vrem enski ogran ičeno taljne analize izabrao kao naj- Mladom kompozitoru na i ku ltu rno 'kavansko iskorištavanje, bolje kompozicije samo peto- njegovom velikom uspjehu od vodeći pri tom posebnog računa o rice kompozitora iz pet raznih srca čestitamo!

festivalima u Zagrebu izvede­na su neka njegova djela, a u posljednje vrijeme neke od njegovih kompozicija '.z' ode radiostanice Zagreb i Beo­grad. Gotovo sav svoj rad sveo je na pisanje komorne muzike. Tako je komponirao

najnužnijim potrebam a grada i o n jegov im Fnansijskim m ogućnosti­ma.

To je b io u stvari m oj p r ije d lo g , za ko ji uv ijek m isl'm da je naj­b o lji, — a što se tiče izraženih m 'šljen ja autora članaka iz p re t­hodnog bro ja o vo g lista, ta su m ilje n ja tip ična »konservaforska p retje ravanja« slična onim a iz p o - lemi'ke oko izgradn je nove h id o - centrale na slapovim a Kuke.

Dr. A. J.

K

Š I B E N I KR O Z T J E D N

KinematografiTESLA: prem ijera am eričkog film a

u bojam a — KROZ MISSOURI — D odatak: Filmsike novosti b r .30. (do 7. IX.)Prem ijera am eričkog film a u b o ­jama —• PLOVEĆE KAZALIŠTE - D odatak: Filmske novosti b r. 31. (8.— 14. IX.)

SLOBODA: prem ijera ta lijanskogfi!m a — LJUBAV I OTROVI — Dodatak: Sv'len i konac. (do(7. IX.)

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši I. narodna ljekarna —

u lica Božidara Petranovića.

1z m a t ič n o g u re d a

ROĐENIM aja, kći A leksandra I Zite- G ru -

be lić ; Sm iljka, kći Ive i M ilenke Špadina; Tomislav, sin Jero i Evo Škorić; Draženko, sin F ilipa i M a­rije Ć orak; V iinko , sin M arijana i Anke, Ševerd ija; Snježna, kći A n te i Vesele K larin i M e ri, kći Krste i M a rije Krnić.

VJENČANI G rgas V lad im ir, građ . tehn ičar —

Ležaja D inka, dom aćica ,1 G u lin Da- • ne, u č ite lj — Jurišić Dragica, uči­te ljica .

UMRLIB ariiić M arko Zorkov, star 8 m je­

seci; Repanić Tom islav Ivin, star 5 m jeseci; Zorzin Katica pok. Ive-

' to v re , stara 49 g o d in a ; Pajdek i S lavko Paškin, star 11 m jeseci 1

S A O B R A Ć A J N E V E Z E V l a k o v i

Polazak iz Š ibenika Putnički za Split u 2.36 sati U brzani za Zagreb (veza Spi I) u

8.56 sati sPutnički za Zagreb u 15.18 sali Brzi za Zagreb (veza Split) u 18.43

satiU brzani za Zagreb (via 3 ihać) u

22.39 sati.Dolazak u Š ibenik

Putnički iz Splita u 1.21 sat Brzi iz Zagreba u 6.20 sali Putnički iz Zagreba (veza S p iit) u

12.50 sati Putnički iz Splita u 17.35 sali Ubrzani iz Zagreba (veza S p lit) u

21.19 sati.P a r a b r o d i (brza p ruga)

Polazak iz Šibenika Za R ijeku p on e d je ljko m , utorkom i

petkom u 21.20 sati, s rijedom i n ed je ljom u 21.40, subotom u21.20 sati.

Za Split— D ubrovn ik p on e d je ljko m i srijedom u 3.50 sati, u to rkom i subotom u 3.45, če tvrtkom i ne­d je ljo m u 2.50, petkom u 3-50 sati.

Dolazak u Š ibenik Iz R ijeke pone d je ljko m i srijedom

u 3.40 sali, u to rkom i subotom u 3.35 če tvrtkom i ned je ljom u 2.40, petkom U 3.4C

Iz Splita 'p on e d je ljko m , utorkom i petkom u 21.10 sati, srijedom i ned je ljom u 21.30, subotom u 21.10 sati.

zemalja. Među njima se na­lazi i kompozicija mladog kompozitora, a inače sugra­đanina Lo.vre Zupanovića, ko­ji je na međunarodnom glaz­benom polju stekao na taj način veliko priznanje. To je bez sumnje do sada njegov r-ajveči uspjeh, koji pr<Nhta^ ija afirmaciju muzičkih izra­za mladih Jugoslavena. N je­govo djelo Gigue za v.ioimu klavir 27. prošlog mjeseca pre­nosio je nizozemski radio.

-Obzirom da je Nizozemska j zemlja bogata muzičkim o- stvarenjima i bogatom t.*adi-

| čijom, onda :<* uspjeh ml-dog Županoviča utoliko veći.

Lovre Županović rođen je u f-.ibeniku 1925. godine. Nedav­no je završio filozofski fakul­tet i muzičku akadem iju'u Za­grebu, kao učenik prof. Mile Cipre. Sad je profesor muzike a jednoj zagrebačkoj štob . 1947. godine nagrađena je jedna njegova masovna pje­sma. Na studentskim Majskim

m i O UMETAO g jProšle srijede na ljetnoj po­

zornici izvedeno je veoma u- spjelo baletno veče. PoTed na-

Prigodom Zagrebačkog ve lesajma

»Putnik« priređuje iziet»Putnik« — Šibenik prigo­

dom ovogodišnjeg Zagrebač­kog velesajma priređuje peto­dnevni izlet svojim udobnim autobusom. Polazak iz Šibeni­ka 19. rujna o. g. N a putu do Zagreba autobus će se nekoli­ko sati zadržati na Plitvičkim jezerima, a za vrijeme Vele­sajma »Putnik« će prirediti jednodnevni izlet do Kum- rovca, rodnog sela maršala T i­ta. Cijena za polazak i pov­ratak izn 4.000 dinara. Pri­jave za izlc* mogu se podii.je- ti »Putniku« nadalje do lo. ov. mj.

Osuđeni zbog nedozvoljene

trgovineKotarski sud u Šibeniku o-

sudio je Mirka Jadronju pok. ših renomiranih plesnih maj- Mate na dva i pol mjescca

Lovrić Ana god ina .

pok. Barkria, stara 79

s!tora Ane Roje i Oskara Har moša, nastupile su članice In­ternacionalne baletne škole. Na programu su bile izvedene pojedine točke Otopina, Gric- ga, Kosme, Saint-Saensa, Čaj- kovskoga i t. d. Priredbu je organizirao Savez kulturno- prosvjetnih društava za grad i kotar Šibenik. Publika, koja je do posljednjeg mjesta ispu­nila gledalište, toplim aplau­zom nagradila izvođače.

zatvora i Božu Maruna Petro­va novčanom kaznom u izno­su od 10.000 dinara. Jadronja je kao poslovođa prodavaoni­ce poduzeća »Prehrana« u vre­menu od srpnja 1952. do o- žujka mjeseca ove godine pro­davao vlastite namirnice i mijenjao industrijske bonove, dok je Marun kao trg. po­moćnik istog poduzeća naba­vio u svrhu prodaje 100 kilo­grama riža.

ZAVOD ZA SOCIJALNO OSIGURANJE — ŠIBENIK

T R A Ž ISTRUČNOG SLUŽBENIKA ZA ŠEFA FINANCIJSKOG ODSJEKA. PLAĆA PO O SN O V N O J UREDBI I POLO­ŽA JN I DODATAK. — JA V IT I N A G O RN JU ADRESU

ILI TELEFON 4—51.

Kaia Kunčić, č iji je suprug kva li­fic iram pekarski radn ik u poduzeću »Krka« sa mjesečnom p laćom od VOU0 dinara g o to vo već dviije g o - am e bavi se nedozvo ljenom trg o v i­nom uljem .

Isti je slučaj i sa ostalim licima, ko je smo nap rijed naveli.

U vje ren i smo, da će m nogi od čiia laca o vog napisa postav iti p i­tan je : zašto se tome ne stane na kraj i jednom zauvijek spriječi da ­ljn je oštećivanje naših građana? M nog i će od čiia laca p om is liti na pr.m jenu upravnih m jera. One se i poduzim aju . P rekršiie lji p rop isa i od luka se kažnjavaju. A li n ije ov­d je riječ o samom kažnjavanju. U našoj d ruštveno j stvarnosti p r im je ­na kaznenih sankcija je posljedn ja mjera, koja se poduzim a p ro t.v o- nih lica, ko ja krše zakonske p ro - p.se.

M i se o vd je m ožem o s punim pravom p ita li: da li su osnovne organ izacije SSRN na svo jiim sa­stancima pretresale način n jihova rada? K o liko su naše dom aćice i ostali g rađani raspravlja li o nega­tivn im pojavam a na tržnici? Dosta toga znaju naše dom aćice ne samo0 stanju na tržn ic i, već i u p o je ­d in im trgovačkim radnjam a, b ilo to u odnosu na nepravilan postupak zaposlenog osob lja prema p o tro ­šačima, uskraćivanju na vagi i to ­me slično. Zašto se o tom e ne ra­spravlja na sastancima osnovnih organizacija SSRN? Ima kod nas i takvih građana ko ji naprosto to le ­riraju takove pojave, ko jim a je naj­manje stalo do takvog slanja. Pro­tiv takvih shvaćanja treba da se bore č lanovi SSRN i Saveza kom u­nista.

Zar treba m isliti što će reći A n ­đe lo Lasan, ko ji na litr i rak ije za­rađuje 100 d inara i ne plaća d r­žavnu trošarinu, Dunko Roša, ko ji na k ilogram grožđa zarađuje 30 d i­nara, V lado Lozić, Tona Bura, Jer­ka Radić ko ji na k ilogram limuna zarađuju do 80 dinara i t. d . O takvim ljud im a, ko ji nastoje da što više zarade na sletu za jednice, tre­ba raspravlja ti. Svi on i, ko je smo o vd je spom enuli, kao i on i ko ji nisu spom enuti, a bave se sličnim načinom poslovanja, Ireba da shva­te, da su oni č lanovi društva u ko ­jem zajednica v o d i računa o svemu onom šio je štetno po njene inte rese. Naši radni lju d i ne će dozvo ­l il i da ih netko na ovakav način iskorištava.

Jedino za jedn ičkom in tervenci­jom svih m jerodavn ih faktora mo­guće je sp riječ iti p o jed ince da na ovakav način usporavaju pobo ljša ­nje ž ivo tno g standarda naših lju d i. Time ne samo da doprinosim o sre- đen ju p rilika na našem tržištu i uopće u gradu već i samim tim ljud im a dajem o m ogućnost da raz­misle o svom načinu rada i da napuste ono što n ije dosto jno svakog -čovjeka.

Kada sve ovo imamo u v idu , on ­da v id im o da je rad organa Trgo­vinske inspekcije ite kako važan naporan. N jim a je povje rena v e li­ka i odgovo rna dužnost u našem društvu. Briga o prav ilnom poslova­nju u trg o v in i je u jedno b riiga i o svakom našem radnom čovjeku, o zaštiti n jegova p la tnog fonda, kao1 pobo ljšan ja n jegova ž ivo tnog standarda.

Z b o g toga i odnos naših građa­na prema organim a Trgovinske inspekcije treba da bude adekva­tan tome. Ima ii takvih po java da p o je d in i g rađani, kod ko jih li o r­gani moraju po službenoj dužnosti in terven ira ti " u c ilju sprečavanja n jihove ned o vo lje ne d je la tnostii, i- sle podvrgava ju rug lu , v rije đ a ju ih i k leve ta ju . N ije riječ o tom e da p ro tiv fakovih lica Ireba p o d n ije ti tužbu sudu, već ih je po trebno podvrć i općo j (kritici društva. Jedi­no na ta j način svaki naš građanin p rid o n ije t će svoj ud io u općim naponima na ostvarenje zadataka od strane organa T rgovinske in­spekcije, e lim in iran ju , štetnih p o ­java o kojim a je b ila riječ, a time i bo rb i za povećan je ž ivo tnog stan­darda naših građana.

Nastavit ce se radovi na obali V. KrstulovićaObala Vicka Krstulovića,

koja je u toku ra ta teško s tra ­dala, obnavlja se punim tem ­pom. Radovi na ovom dijelu gradske obale započeli su još prošle godine i dosad je ona dogotovljena na ukupnoj du­žini od 250 metara. Koliko saznajemo radovi na preosta­lom dijelu ove obale do grad­ske ribarnicc nastavit će se još u toku ove godine, tako da ćemo u najskorije vrijeme imati zaista lijepo uređenu obalu.

Sličice iz gradaN O V A ŠKOLSKA G O DINA

Školski praznici prohujal'i su ikao vjetar, a učenici suf saku­pivši nove snage, sprem ni da se p o n o vn o uhvate u koštac s

k n jigom . Nekima je i žao što su praznici ta ko brzo prošli, Jo k su oni, ko ji po p rv i puta stupaju u školu, jedva dočeka li početak školske g od ine . G radske u lico po p rim ile >su sasvim d rugač iji iz­g led , posta le su ž iv lje , prepune su školske m ladeži o d jutra do navečer. To na jb o lje m ogu osje­titi g rađani našeg grada. U svim pravcim a ko ji vode do p o je d in ih gradskih škola, kreću nebro jene ko lo n e om ladinaca-iki i u ju tro kao i u rano pos lije podne. I b rod o v i loka ln ih p ruga dovoze m nogo veći b ro j putn ika nego do sada. Knjižare 'i pap irn ice u gra­du također su o ž iv je le . To se n a j­b o lje og leda po po jačanom p ro ­metu, ko ji su im ale pos lje dn jih dana. A iz školskih zgrada, u 'kojim a je donedavno vladala duboka tišina, ponovno se čuje žamor vesele m ladosti.UMJETNA KIŠA

V je ro va li ili ne, ali to sam već n eko liko puta i sam im ao p r il i­ke da na isvojo.j koži osjetim . U ovim lop lim danima zaista je i ugodno na b ilo ko ji način rashlad iti se. To neki č ine uzi­majući h ladno p iće ili s ladoled. M eđutim , ta sredstva nisu sasvim dovo ljna . Stoga vam preporučam da u večern jim satima 'uč in ite »dir« u licom V lad im ira Nazora pa da lje , u ko liko vam n ije teško, i u licom A n d rije Kačića. Jer, g ra ­đani, ko ji tamo stanuju m nogo obožava ju cvijeće , pa ga nave- če po liva ju , a vama om oguća- ju da se svježom kišicom lije po zashladife.N O VA VRST »SPORTA«

Naši nogom etaši T. i B. uvelii su novu vrst »sporta« na domaćem igra lištu. Neki o d g leda laca d i­v ili su se n jihov im podviz im a. M eđutim , dok je p rv i udarao p ro tivn ika svojom vlastitom g la ­vom, do tle je onaj d rug i va ljda zato što je ismatrao da mu glava n ije lako još tvrda, tukao noga­ma. I jedan i d rug i nesum njivo zaslužuju da ih o dg o vo rn i fakto ri za to i »nagrade«. Samo ne zna­m o kada i u kojem v idu b i ta »nagrada« imala b it i izražena.

— omikron —

» Š I B E N S K I L I S T «

organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad i kotar

Šibenik . Uredništvo, štamparsko poduzeće

»Štampa«

Glavni i odgovorni urednik

NIKOLA BEGO

Tekući račun: Narodna banka Šibenik broj 531—T—292 Rukopisi se ne vraćaju.

Pretplata za tri mjeseca Din.| 84.—, za pola godine Din. 168.—,| za godinu Din. 386.—.

Strana 4 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 2. rujna 1953.

(2) JadrijaO kupalištu Jadrija b ilo je već

govora posebno kao kupalištu gra­da Šibenika. M eđu tim , njena ruri- stička upo treb ljivos t je m nogo šireg značenja, je r ona do lazi u obz ir i kao samostalno lje tova liš te i odm a­ralište. V e lik b ro j šibenskih po ro ­dica p rovede svoj god išn ji odm or na Jadriji stanujući u t. zv. o b ite lj­skim kabinama. Osim toga, ve lik b ro j stranaca koristi Jadriju kao lje tova liš te tako, da svake god iine p ristiže sve veći b ro j m o ib i iz svih kra jeva naše zem lje za d o d je ­lu tih ob ite ljsk ih kabina, ko je p red ­stavlja ju bar za sada je d in o kona- čište na kupalištu. No, us lijed ne­dostatka prave i po tpune ugosti­teljske službe, kupalište Jadrija n ije m oglo p o p rim iti u turističkom p o ­gledu ono značenje ko jem u po prirodn im uglovima nesumnjivo p r i­pada. Trebalo b i, dakle, riješ iti p i­tanje turističke namjene i eksploa­tacije kupališta. U tom pog le du u prvom redu treba istaći da bi Ja­drija po svojo j prostornosti, pored više stotina dapače i h iljadu dnev­n ih kupača, m ogla da p rim i od 800 do 1000 stalnih gostiju , je r su n je ­ne mogućnosti proširenja neogra­ničene. Sistem ob ite ljsk ih kabina, ko ji se pokazao veoma prik ladn im , trebao b i da odred i način n jene ugostiteljske izgradnje. Prema to ­me, g radnja nekog većeg hotela, barem za sada, ne bi trebala da dođe u obzir. M iš ljen ja smo, da bi b ilo na jbo lje p ris tup iti ostvarenju ranijeg posto jećeg plana t. j. g rad ­n ji vvikend kućica ko je bi uprava kupalište preko g o d iin e izdavala strancima u najam. Te kućice niske g radn je treba le b i, da osim na­m ještene spavaonice i jed n e tera­se, posjeduju još d v ije nuzprosto- rije Kako sistem posto jan ja viastite kuhin je ne b i b io baš zgodan, 1o b i opskrba gostiju trebala da se n- ješi posto jan jem jednog centra lnog restorana odnosno ugostite ljskog objekta, ko ji b i, pored restorana, sadržavao neophodne društvene i sve ostale pom oćne prosto rije . Gradnja ov ih vvikend kućica ne m o­ra da isključuje nastavak g raa :ije ob ite ljsk ih kabina, a li b i takovu g radnju treba lo p repustili isk ljuč i­vo loka ln im sredstvima i m ogučno- stme. S d ruge strane nac.n izgrad­n je i smjesiaja ob ite ljsk ih kab.na m orao bi p re trp je ti i b itne izm je­ne. Naime, um jesto tv rd ih , teških i cem entnih 'kabina morao bi se izgrad iti jedan sasvim novi t.p, ko ji b i imao estetskiji i ku ltum .ji izg led , noseći u sebi ob ilje ž ja lake i p o ­kretne gradn je.

Prema tome, najnužniji plan u- gostite ljske izgradn je na kupalištu Jadrija trebao b i da sadrži:

1. izgradnju jed n o g m odernog restorana, ko ji b i se, po re d o tvo ­rene i zatvorene b lagovaon ice i mo­derne kuhrnje, sastojao još iz d ru ­štvenih prostorija , sportske d vo ­rane i p rostorije za am bulantu;

2. vvikend kućice sa početnim kapacitetom od najmanje 200 le ­žaja;

3. izgradnju ob ite ljsk ih kabina n ovog tipa, a eventualnog i jednog manjeg pensiona.

>U vezi ostvarenja tog plana po­trebno je razm otriti i osnovne u- slove t. j. p itan je vode i osv je t­ljenja. Dok opskrba Jadrije s e lek­tričnom energ ijom ne zadaje oso­b ite teškoće (e lektrična mreža p ro ­vedena je do tvrđave sv. N iko le), do tle je p rob lem vode m nogo teže naravi.' Sadašnja opskrbai Jadrije vodom p rovod i se sistemom čatr- nje. Taj sistem danas ne zadovo lja ­va njene turističke potrebe. Stoga se nužno nameće p itan je opskrbe kupališta živom vodom . I ovo b i se p iitan je dalo bez većih teškoća ri­ješ iti, je r je u b liz iin i kupališta — na Srimi nedavno pronađen jedan izvo r ž ive vode. Za sada je nem oguće točno odred i,ti opseg izgradn je vodovoda, pošto b i pret­hodno treba lo ispitati kapacitet sa­m og vre la i tek onda ustanoviti v i­sinu troškova za n jegovu izradu.

V rlo ,važan faktor za da ljn ji tu ­ristički razviitak Jadrije bez sum- n ije predstavlja gradn ja p ro je k ti­ranog puta ko jim bi kupalište p re­ko M arfinske vezivao i s turističkom «estom Šibenik—-Zadar. Na taj na­

čin Jadrija b i, pored morske veze sa Šibenikom , dob ila i kopnenu. Izgradnjom te ceste, koja bi p ro la ­zila uzduž šibenskog kanala, kupa­lište bi d o b ilo još jed n io krasno šetalište, ko je b i u jedno i za naš grad b ilo od najveće vrijednosti.

ZlarinTurističke prednosti ,i atrakcije

ovog otoka su mnogostrane. U p r i­rodnom p og ledu Z larin posjeduje sve ljepo te i draži naših dalm atin ­skih otoka, a kao odm ara lište i lje ­tovalište on ima m noge prednosti u odnosu prema d rug 'm kupališnim mjestima na otocim a. G lavna p red ­nost izražena je u m in im alno j uda­ljenosti od grada. Na’me, Z larin je od Šibenika uda ljen svega tri i p o morske m ilje , a kako p u t vo d i p riro d n o zaštićenim morskim kana­lom, to ne posto ji m ogućnost p re­kida saobraćajnih veza, ko je inače na drug im otocim a m ogu turiste da dovedu do veom a neugodn ih situ­acija.

Položaj i klim atski uslovi Zlarina su dosta p ovo ljn i. M jesto je izgra­đeno nalik na malu luku, ko ju zat­vara gat u dužin i od preko 100 me­tara na ko ji m ogu da pristanu i naj­veći pu tn ičk i parob rod i. G lavna ka­rakteristika mjesta jeste savršena či­stoća, koja mu daje m nogo sv ježne i p riv lač ivosti, a što za turiste o red - stavlja važan (akfor. Turiste naro­čito pr.v lač i lijepa i boga ta narod­na nošnja, koju su žene još i danas sačuvale. I lov na koralje, ko jim se na Jadranu bave je d in o Ž la rin jnn , također, pob u đ u je ve lik interes kod turista.

U p riv re d i otoka Zlariina zna­čajno mjesto zauzima turizam i u- gosfite ljs tvo. Kakovi su turistički i kupa lišn i uslovi otoka Zlarina? Pro­stor oko samog mjesta ispunjen je borovom šumom, koja i na ostalom d ije lu otoka zauzima sve veće površine. Računa se, da će kroz 20 god ina čitav o tok obrasti bo ro ­vom šumom, te i u tom pog ledu predstavljati rije tkost među našim krševitim otocim a. D io otoka, ko ji je okrenut prema zapadu predstav­lja u turističkom i kupališnom p o ­g ledu najvažnije mjesto. Tu je o - ba!a p litka , većim d je lom ispu- n je ina fin im pijeskom , dok je mo­re uvijek kristalne bistrine i č i­stoće. Z larin, iako je re la tivno ma­len otok, o b ilu je v rlo lije p im ,po- ložaj ma za šetnju b ii lo to uz more b ilo pak u unutrašnjosti o toka pre­ma vrhovim a sa ko jih se otvaraju l ije p i v id ic i. Nadalje, iz Z larina se brodom mogu poduze ti b ro jn i iz le ti na ob ližn je o toke, č iji je pojas uz oba lu neob ično boga t raznim v r- istamc nbe, a što turistima daje p u ­nu mogućnost da se bave sport­skim ribarenjem . I uslovi za je d ri- dičarski sport su također dosta po - vodjni obzirom na maestral, ko ji za ivr.jeme č itavog ljeta puše stalno i 's p riličnom snagom. P loveći je d ri­lico m kroz taj razvedeni arhipe lag ■krajolik se stalno izm ljen ju je , p ru ­ža juć i uv ijek nove i često začu­đujuće p rizo re u najraziličitijim o b li­cim a otoka, o točn ih tjesnaca, zat­vo ren ih uvala, te kam enitih i strmih obala.

Kako sadašnji kapacitet ugosti­te ljsk ih objekata ne zadovo ljava tu­ris tičke po trebe ovoga mjesta, to je po trebno da se on u izvjesnoj m jeri i poveća. Stoga se nameće potreba da se pristup i uređenju i o tvaranju državnih ili zadružnih ko- načišta odnosno penziona. Podi­zanje nekih ve lik ih hotela ne bi d o la z ilo u obzir, to u prvom redu rad i pom anjkanja investic ion ih kre­d ita , a i zbog toga što tihom rusti­kalnom otočnom odm aralištu i n je ­govim arhitektonskim oblic im a ta­kova ve lika građevina ne bi o d g o ­varala. N a jp rik la d n iji sistem b io bi o tvaranije m alih pansiona to tim više što u Z la rinu posto ji neko liko takovih objekata ko ji se nalaze na v rlo pogodnom mjestu.

O bzirom na ograničene finan­cijske m ogućnosti m inim alni plan za turistički razvoj Z larina trebao b i da obuhvati s lijedeće:

1. adaptaciju i u ređenje bivše v i­le Petrić, kao I n jenog oko lnog p red je la za jedan kam ping. U po­sto jećoj v ili treba lo b i sm jestiti i u red iti jedan m oderni restoran sa potrebnim društvenim prostorijama;

2. adaptaciju i u ređen je v ile Bu- cina, ko ja je smještena prema za­padu na samom rtu unutrašnjeg kra­ka o toka. U to j v ili m og lo b i se sm jestiti oko 40 gostiju ;

3. pod izan je jednog za jedn ičkog m odernog centra lnog restorana;

4. u ređen je i adaptacija jednem oderne kavane. Položaj bivše sta­re kavane za tu svrhu je na jp rik la d ­n ij i, je r se nalazi u samom centru na širokom oba lnom p la tou ;

5. pod izan je novog kupalištao jji je po loža j već određen upješčanoj uva li, ko ja leži izm eđu sadašnjeg restorana i vi.'e Bucina.

Pored g o rn jih objekata, sa čijom b i izgradn jom treba lo čim p r ije za­poče ti, i p itan je .izgradnje vo d o ­voda od ve like je važnosti za da­ljn ji razvoj turizam na ovom o to ­ku. O b ilje vode Z larinu bi b ilo o - sigurano kada b i se dovršile g rad ­n ja započetog vodo vo d a putem ši­rokih nap lovnih p loča i centralne proslane cisterne. Kako je te na- p lovna ploča skoro već dovršena, može se smatrati da su ti radovi već izveden i 50°/o- Potpunim d o v r­šenjem tog v o do vo d no g sistema u- gostite ljsk i o b je k ti kao i samo m je­sto b ilo b i osigurano dovo ljn im količinam a vo de preko c ije le g o ­d ine .

I p itan je e lek tričnog osv je tljen ja treba lo bi čim p rije riješiti. Danas je m jesto osv je tljeno jednom ma­lom m otornom eentralom m eđutim , već je u izvođen ju plan da se p o d ­m orskim kabelom poveže Zlarin sa šibenskom e lektričnom mrežom.

(Nastavit će se)

I Z S ^ O R T S K O _ G Ž I V O T AU prijateljskom nogometnom susretu Šibenik" poražen od „Splita'4 sa 4:299

U nedjelju 30. prošlog mje­seca odigrana je ina stadionu »Rade Končar« u okviru pri­prema za takmičenje u II. ligi, utakmica između »Šibenika« i »Splita«, novog člana Hrvat- Isko-slovenačke lige. Utaikmln ca je završila pobjedom Spli­ćana s rezultatom 4:2.

Zgoditke su postigli Bilić u 10., Kuzmić u 18., Radovniko- vić T. u 22. i Grubić u 48. minuti za »Split«, a Erak I. u 28. i Tambača (iz jedanaester­ca) u 53. minuti za »Šibenik«.

Pobjeda „Zadra" u košarci

29. i 30. prošlog mjeseca o- držana su dva susrete u ko­šarci izmćđu »Zadra«, dlana savezne lige i reprezentacije šibenskih studenata.

Oba susreta riješila je u svoju korist ekipa »Zadra-«, koja je tokom čitave igre bi­la bolja i preimoćnija. - Prva utakmica završena je rezulta­tom 48:31 ,a druga 50:38. U momčadi »Zadra« najbolji su bili Zdrilić, Brajković i Goja- nović, a kod domaćih Boranić, Zaninović i Baica. Oba susre­ta promatralo je oko 1000 gle­dalaca.

Socijalno osiguranje i zdravstvena službaDanas se m nogo g ovo ri i piše

kaito i na ko ji način osigurati tro ­šenje f.nancijskih sredstava socija l­ne zaštiite koja se sprovod i u ob la ­sti socija lnog osiguranja. To je p o t­puno opravdano. Ne samo to, nego za to p .tan je treba pojačati i zain­te re s ira ti svaku loka lnu za jednicu u c je lin i. To n ije samo stvar Zavoda za socija lno osiguranje i n jegov,h organa. Na ovim p itan jim a socija l­nih davanja treba angažirati o rga ­ne vlasti društvene organ izacije i ko lektive , je r će se jed in o na taj način postić i ono što že lim o, osi- gura ii radnom čovjeku ipuno pravo iz soc.jalnog osiguranja i onem ogući­ti nezakonita i nepravilna korištenja t,h prava od strane nekih po je d in a ­ca. -

U sprovođenju ove, službe zdrav­stvena služba zauzim lje posebno m jesto. To stoga, što je zdravstvena zaštita osiguranika jedno od o :n o v - nih prava iz soc.ja inog osiguranja. G o tovo sva prava osiguranika te­m eljena su na radu i oc jen jivan ju zdravstvene službe. Ova konstata­cija se naročito kva lific ira poslije prelaska zdravstvenih ustanova na samostalno financiranje ., kada soci­ja lno osiguranje plaća svaku pru­ženu zdravstvenu uslugu osigurani- cima. A ko je , dakle, rad zdrav­stvenih ustanova na jednom pod ruč­ju dob ro organiz iran i pruža punu kva iite tu i brzu zdravstvenu zaštitu osiguranicim a onda i socija lno osi­guranje mora dob ro poslovati.

A ko , pog ledam o rad i organiza­ciju zdravstvene službe na našem području , v id je t ćemo da tamo štošta n ije na mjestu. Jedna od osnovnih teškoća jeste što vanbo l- nička služba n ije na jednom m je­stu što će ostati takovom sve dok se ne sagradi za to potrebna zgra­da. Te am bulante se nalaze danas na neko liko mjesta bez povezanosti i kontro le , a m noge od n jih i ne sliče na mjesto, g d je se pruža zdrav lje radniku. Opskrba nekih am­bulan ti potrebn im instrumentima je zabrin javajuća (p rim je r očna am bu­lanta). Broj liječnika opće prakse je malen i on ne može u d o v o ljiti frekvenciji bolesnika. Kakav može b it i kva lite t (u nekim slučajevima) p reg leda pokra j takovog bro ja li­ječn ika n ije teško zaključ iti, a to često govo re i osiguranici. Pomoćno lije čn ičko osob lje ne odgovara na svim mjestima svome zvanju. A d m i­n istrativno poslovanje Doma narod­nog zdravlja n ije po tpuno sređeno, a u današnjem sastavu možda ne posto ji ni garancija za to u p o t­punosti. Q vom * truba dodati da

Sudio je Stanko Knez iz Ši­benika vrlo dobro. Gledalaca oko 1000.

ŠIBENIK: Bašić. Iljadica,Baljkas, Blažević, Erak II., Tambača, Zorić (Cvitanović), Bego, Đurić, Brak I., Tedling.

SPLIT: Vidović (Jurić), Me- štrović, Boban, Ivančić, (Ra- dovniković N.) Krstulović, Baranović, Radovniković N. (Perlain), Biilić, Grubić, 'Ra­dovniković T., Kuzmić.

Momičad »Splita« pređvedc nom igrom iznenadila je gle­daoce. Ona je prikazala veo­ma dopadljiv nogomet tokom oba poluvremena. Momčad, koja ima nekoliko vrsnih po­jedinaca, igrala je borbeno i sa srcem od početka do kraja. Ova .poslljednja. odlika odlu­čila je utakmicu u njihovu ko­rist. Pobjeda je zaslužena a mogla je biti i veća. što naro­

čito vrijedi za prvo polurjije- me, kada je domaći tim igrao prilično nesređeno i ležerno.

Za razliku od gostujuć;.? ti­ma, »Šibenik« je predvee jud- nu od najslabijih igara, kuje smo u posljednje vrijeme gle­dali na domaćem igralištu. Manjkalo im je povezanosti između pojedinih linija a čak je i borbenosti u priličnoj mjeri nedostajalo. Izgleda da su domaći u izvjesnoj mjeri potcijenili protivnika, iz čega je rezultirao i težak poraiz na vlastitom terenu. Tek poslije stanja 4:2 domaći su se trgli, zaigrali mnogo bolje, ali je već bilo kasno da išta učine u smanjenju rezultata.

Kod pobjednika su se istak­li srednji pomagač Krstulović, zatim srednji napadač Grubić i lijeva 9pojika Radovniković T., dok su kod domaćih bili najbolji Erak I. i Bego.

rana u s i i p i i s m i

stvarno ni p ravno n ije osnovan Dom narodnog zdrav lja , što također izaziva nesigurnost u to j službi.

Navest ćemo jedan slučaj kako naša zdravstvena služba pruža za­štitu osiguranicim a. Na dan 25. V III. 1953. god . kod jed n o g lije č ­nika ustanovljeno je 140 os igurani­ka ko ji nisu p reg ledan i, a bo les­n ički lis tov i glase od 10. do 25. V III. o. g. O d ov ih 140 bolesničkih listova 120 se odnosi na aktivne osigurenike. A ko uzmemo da je samo do toga dana svaki ta j izgu ­b io 10 radnih dana, dob ijem o 1200 izgub ljen ih nadnica. Uzmemo II prosječnu nadnicu o d Din. 300.— dob .iem o iznos od Din. 360.000—' Išto piaća Zavod za soc. osig. a treba znati da je i više izgub ljeno u p ro izvo d n ji (ne ubra ja juć i d ruge troškove skopčane s ovim e). Ovom e trebam o doda ti da osiguranic i nisu d o b ili navrijem e zdravstvenu zašti­tu, što pogoršava n jihovo zd rav lje \ nesposobnost produžava. O vo se n ije smatralo p rob lem om za Dom narodnog zdravlja, ko ji se m ogao bar d je lom ično riješ iti, je r neki lije čn ic i ne. rede uv ijek puno svoje propCsano radno vrijem e. Socija lno osiguranje s pravom postavlja p i­tan je : tko će p la titi ove troškove i izgub ljene nadnice?

O vo je samo jedan d io p ro b le ­ma vanbo ln ičke službe. Pitamo se m ogu li se o v i . p rob lem i riješiti? M iš ljen ja smo da se m nogi od njih m ogu riješ.fi i l i donekle ub lažiti. Interesi osiguranika i građana uop­će, a posebno službe socija lnog o - siguranja, traže h itno n jihovo rje ­šenje. Savjeti za narodno zd rav lje treba ju p rić i sistematskom o tk la ­njanju svih m ogućih nedostataka i teškoća u zdravstvenim ustanovama da bi zdravstvena služba zauzela v idn o mjesto u našem gradu. M n o ­ge teškoće i nazovi p rob lem i ovise o subjektivnom odnosu odgovo rn ih faktora. Treba uspostaviti b lizak i drugarski kontakt izm eđu zdravstve­ne službe i službe socija lnog osi­guranja i riješiti još m noga p itan ja od za jedn ičkog interesa. Zdravstve­na služba treba rado da prihvaća korisne p rije d lo g e date o d soci­ja lnog osiguranja, kao i obratno.

Naši loka ln i organ i v lasti u su­radn ji sa društvenim organizacija­ma i građanim a, znali su i m ogli riješiti m noge p rob lem e u gradu i kotaru pa će se sigurno uhvatiti u koštac i, s ovim prob lem im a, ko ji su osob ito značajni za našu lokalnu za jednicu uopće, a p o se b n o ' za sprovođen je službe socija lnog osi­guranja.

U okviru eliminatornog tak­mičenja za prvenstvo Jugosla­vije u jedrilicama klase »O. jola 1936«, održano je u- Šibe­niku od 25.—27. kolovoza nat­jecanje za prvenstvo Jadrana.

Pored domaćeg »Vala« još su se takmičili »Labud« i« Splita i »Joaklm Raikovac« vi Pule. Ukupno je sudjelovalo 7 brodova čiji je konačna pla­sman slijedeći:

1. Jure Dragi'čević (»Labud«- Split) sa 38'/2 bodova, 2. Boris Žig on (»Val«-Šiibeinik) sa 34‘A boida, 3. ing. Ivo Boschi (»La- bud«-Split) 33V4 boda, 4. Ton- ko Pivičović (»LabudK-Split) 32'/j boda, 5. Eabijan Vidović (»Val«-Šibenik) 26 bodova, 6. Bdo Cimo ti (»Joakim Rako- vac«-Pu!a) 25 bodova, 7. Šiime An tumač (»Val«-Šibenik) 13 bodova. Prvop'lasirani kormi­

lar dobio je za nagradu kri­stal,nu vazu.

Prva četvorica stekla su pravo natjecanja ,na prvenstvu Jugoslavije, koje će se odr­žati u Dubrovniku od 2—6. ov. mj.

,Jadran“-„ Sošb“ 5:2 (4;1)

U n e d je lju 30. p rostog mjeseca odigrana je u Skradinu p rija te ljska nogom etna utakm ica izm eđu d o ­maćeg Soška i »Jadrana« iz Š ibe­nika. P ob ijed io je »Jadran« sa- re­zu ltatom 5:2. Pred oko 200 g le d a - gaca susret je d o b ro vo d io D ob ro - tai iz Skradina. Z g o d itk e za »Ja­dran« pos tig li su E rcegovič (2), Ga­la (2) i G rbac (iz jedanaesterca), a za dom aće lijeva spojka i srednji napadač.

N a polufinalnim šahovskim turnirima, koji su prošlog mjeseca održani u Ljubljani, Tesliću i Čačku, među osta­lim učesnicima u finalna tak­mičenja za prvenstvo FNRJ plasirao se i naš sugrađanin A nte Bulat, majstorski kan­didat. On je na taj način stekao pravo da po prvi pu­ta učestvuje na IX. šampio- natu FNRJ u šahu, koji će krajem studenoga biti odr­žan u Zagrebu. N jegov u- speh je u toliko veći što se je uvrstio medu osamnae- storicom najboljih šahista Jugoslavije.

A n te Bulat je mlad čo­vjek, rođen 1932. g. u Šibe­niku. Student je Prirodo- slovno-matematskog fakul­teta u Zagrebu. Usprkos to­ga, što često učestvuje na raznim šahovskim turniri- mat on redovito polaže ispi­te na svom fakultetu. Šahom

se počeo baviti dosta rano još 1944. god. N ekoliko pu­ta kao član ŠK »Šibenik«, bio je prvak grada, a kasni­je na omladinskom prven­stvu Flrvatske postigao je vidan uspjeh. N a ovogodiš- n jem polufinalnom turni­ru Hrvatske u Varaždinu za­uzeo je prvo m jesto plasi­ravši se u finale, gdje se„ u- loživši mnogo napora, uspio probiti do polufinala. U Čačku, gdje je bila najjača konkurencija, izgubio je sve­ga dvije partije, dok je o- stale ili odlučio u svoju ko­rist ili pak remizirao. N a j­veći uspjeh je postigao u drugom kolu, kada je pobi­jedio internacionalnog maj­stora Stojana Puca. N a tom turniru od šesnaestorice a česnika osvojio je zasluže­no četvrto mjesto sa 9 i pol poena, osiguravši sebi ula­zak u fir-a'na takmičenja.

J A U U A L I C I T A C I J ANA RO DN I ODBOR OPĆINE SKRADIN, OGLA-

ŠUJE J A V N U L I C I T A C I J U ZA PRODA JU 10

STAMBENIH ZGRADA U SKRADINU.

PISMENE PONUDE SE PRIMAJU U VREM ENU

OD 10. VIII. DO 10. IX. 1953. GODINE.

INTERESENTI POBLIZE INFORM ACIJE M OGU

DOBITI SVAKOG RA D N OG D A N A U PREDSJED­

NIŠTVU N A RO DN O G ODBORA OPĆINE U SKRA­

D IN U od 8 DO 11 SATI.