12. prosinca, 2011. Broj 41 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Prosinac tek treba pokazati svoju magiju s dionicama

Tjedni newsletter

1 2 . p r o s i n c a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 1   /   2 0 1 1 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 246,50 1,08 12,503

2. Adris grupa P ADRS-P-A 216,75 0,81 2,789

3. Ledo LEDO-R-A 5.639,97 12,13 2,111

4. Končar EI KOEI-R-A 520,70 2,71 1,953

5. Jadranska banka JDBA-R-A 1.800,00 0,00 1,890

6. Atlantska plov. ATPL-R-A 365,00 -0,27 1,528

7. Ingra INGR-R-A 7,13 -0,14 1,487

8. Belje BLJE-R-A 87,72 -5,57 1,396

9. AD Plastik ADPL-R-A 100,00 -1,16 1,243

10. Petrokemija PTKM-R-A 190,50 0,26 0,787

Metafora o sezonalnostiProsinac je, povijesno gledano, jedan od najboljih mjeseci za tržišta kapitala. Jedan od glavnih razloga za to je želja menadžera fondova i privatnih portfelja da u zadnji čas još malo poprave rezultate s kojima će izaći pred svoje kli-jente. U prosincu velike banke i hedge fondovi lakše nego u drugim mjesecima mogu “podizati” tržište i oblikovati dojmove: vijesti su laganije nego inače, mnogi poslovnjaci odlaze na zaslužene godišnje odmore... No, ta je “sezonal-nost” obično kratkotrajna, a rast cijena ograničen. Jedan

analitičar opisao je taj fenomen ovako... Zamislite puno balona napunjenih helijem u jednoj prostoriji. Baloni pole-te, ali samo do stropa, i tamo ostaju dok helij polako iz njih ne iscuri. Helij predstavlja “sezonalnost”, a strop je razina “tehničkog otpora”. Ovoga prosinca, međutim, vijesti iz Europe su sve samo ne lagane, a točke otpora nisko...

Psihološki teret EUSudeći prema promjenama cijena dionica na Zagrebač-koj burzi, ovoga prosinca ne osjeća se neki jači pozitivni poticaj. Od prvoga do devetog prosinca indeks Crobex je porastao 1,64 posto, ali bez veće žustrine. Dan nakon izbora pojavio se tračak optimizma i skok preko razine od 1800 bodova, ali već u utorak, srijedu i četvrtak - novo klizanje. Petak je donio lagani rast cijena, ali ne i tjedni porast indeksa. Na tjednoj razini cijene pojedinih među najprodavanijim dionicama kretale su se bez jasne logike i čvrstoga smjera (ako se isključe Belje i Ledo). Ekonom-sko vrenje u Europi još uvijek je očito preveliki psihološki teret ulagačima.

Zadnji mjesec u godini povijesno se pokazao kao najbolji za burze, no prvi dani ovoga prosinca još nisu donijeli rast cijena niti jačanje indeksa

Zagrebačka burzaod 2.12. do 9.12.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.787,47 -0,67

CROBEX10 999,65 +0,63(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 9.12. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 2.12.2011.)

12. prosinca, 2011. Broj 41 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 Europi je nužan reciprocitet u trgovini između Sjevera i Juga

Treba pokrenuti rastNovi europski plan za rješavanje europske dužničke krize mnogi su analitičari, osobito američki, ocijenili katastro-falnim. To se toliko ne odnosi na prvi dio plana - usposta-vu i dugoročno jačanje fiskalne unije - koliko na sporu i nedostatnu reakciju na naglo pogoršavanje uvjeta refinan-ciranja i otplate postojećih dugova. Kako je napisao bloger Davewmart na portalu Seeking Alpha, europski “samit gle-da u budućnost poput nezaposlene osobe koja piše molbu za zapošljavanje. A istodobno piše i oproštajno pismo prije samoubojstva koje namjerava počiniti odmah.”

Američki analitičari ponajprije očekuju i traže da i Europska centralna banka (ECB), po uzoru na američki

Većina analitičara s tržišta kapitala jako loše ocjenjuje rezultate europskog samita, upozoravajući da se bitne neravnoteže ne otklanjaju

Sustav saveznih pričuva (FED), odmah uskoči kao pozajmitelj posljednjeg utočišta i za države, te da kupuje europske državne obveznice koliko god je to po-trebno da nadomjesti nedostatak privatne

Pravi uzrok europske dužničke krize je drastična trgovinska neravnotežaNjemačka i južna periferija EU: višak ili manjak u bilanci plaćanja (u milijunima eura)

1981.

1982.

1983.

1984.

1985.

1986.

1987.

1988.

1989.

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000

.20

01.

2002

.2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008

.2009.

2010

.

€200.000

€150.000

NJEMAČKA (UKLJUČUJUĆI BIVŠU  DR NJEMAČKU  OD 1991. GODINE)

IRSKA

GRČKA

Fiksiranje tečajeva 

prema euru

ŠPANJOLSKA

FRANCUSKA

ITALIJA

PORTUGAL

€100.000

€50.000

-€50.000

-€100.000

-€150.000

€0

Angela Merkel od prezaduženih zemalja zahtijeva štednju.

12. prosinca, 2011. Broj 41 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 14/03/2012 100,04 / 0,06 0,000 / 0,001 9. 12.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 99,87 / 0,32 -0,060 / 0,030 9. 12.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 98,69 / 2,15 -1,185 / 0,132 9. 12.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 99-14+ / 2,06 -0-26 / 0,091 9. 12.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 115,38 / 3,79 1,021 / -0,120 9. 12.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 983,05 / 0,00 n. p.  / n. p. 9. 12.

Japan 10 godina 1,100 20/12/2021 100,77 / 1,02 0,200 / -0,022 9. 12.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 113,91 / 2,16 -0,395 / 0,041 9. 12.

Tema tjedna

potražnje na tržištu, da se troškovi zaduživanja ugrože-nih europskih dužnika svedu u podnošljive okvire.

Poznavatelji monetarne politike dokazuju da se to može izvesti i bez izazivanja hiperinflacije i nude takve nekon-vencionalne ideje. No, analitičari upozoravaju i na drugi, puno akutniji problem, da bogate europske zemlje ne čine ništa da pokrenu rast prihoda prezaduženih zemalja, da one uopće budu u stanju servisirati svoje dugove.

Financijska tržišta neće čekati“Sporazumjeli smo se da ćemo ubrzati stupanje na snagu Spo-razuma o europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM)”, ci-tira analitičar Cullen Roche priopćenje šefova država ili vlada euro zone, i “prevodi” ga ovako: “Mi nikako da shvatimo da financijska tržišta neće čekati do sljedećeg ljeta da ova kriza prođe sama od sebe.” A osiguravanje novih 200 milijardi eura kredita MMF-u Roche “prevodi” sljedećim riječima: “Mi se nikako ne možemo dogovoriti oko nečega bitnoga pa nam i zajam MMF-u zvuči dobro. Nije važno što on ne čini baš ni-šta da ispravi bitne nedostatke zajedničke valute.”

Roche se ruga i “striktnom pridržavanju razvijenim principima i praksama MMF-a”. Prijevod: “MMF se po-kazao sjajnim u nametanju štednje mnogim državama i upropaštavanju njihovih domaćih gospodarstava. To se

sjajno podudara i s našim ciljevima.” No, kad se makne ironija, što su analitičari i komentatori doista očekivali od Njemačke, umjesto stezanja remena i uvođenja drastične štednje u PIIGS zemljama? Općenit, ali i vrlo precizan od-govor vjerojatno bi bio: trgovinski i platni reciprocitet!

Merkantilistička NjemačkaNa Rocheov komentar jedan je bloger napisao komentar: “Zašto zemlje članice EU ne sačine plan kojim će merkan-tilističku Njemačku prisiliti da svoje prihode od trgovine ubrizga u ugroženu periferiju koja je neto uvoznik? Umje-sto toga, one se potpisuju na Merkeličin plan o ‘kažnjava-nju rastrošnih’, što je posve promašeno, pa se moramo pi-tati tko će to biti spreman staviti svoju glavu pod giljotinu štednje i gubitka suvereniteta. Upravo tako, Merkelova će upropastiti trgovinu i potrošnju i gurnuti cijeli svijet u re-cesiju, a vjerojatno i EU u depresiju. Mnoge zemlje BRIC-a već popuštaju svoju monetarnu politiku, a i Velika Britani-ja je već rekla ‘ne, hvala’.”

Kao dobar primjer uklanjanja neravnoteže između di-jelova zajedničkog tržišta jedan bloger navodi Kanadu, koja transferima novca ujednačava troškove obrazovanja, zdravstva i ostalih državnih servisa i ne dopušta da siro-mašnije regije padnu u depresiju.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

12. prosinca, 2011. Broj 41 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Grčke dionice postale bagatela

Grčka Velika depresijaProšloga tjedna u SAD-u na NYSE-u počelo se trgovati udjelima u prvom ETF-u koji odražava kretanje cijena grč-kih dionica uvrštenih u indeks FTSE/ATHEX 20 Capped. U tom indeksu je 20 dionica najvećih po kapitalizaciji na Atenskoj burzi. Naziv ETF-a je Global X FTSE Greece 20,

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

 TJEDNA PROMJENA %

S&P 500 1.255,19 +10,91 +0,88

Dow 12.184,26 +164,84 +1,37

Nasdaq 2.646,85 +19,92 +0,76

S&P 400 885,38 +4,28 +0,49

S&P 600 414,51 +5,78 +1,41

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

 TJEDNA PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.529,21 -23,08 -0,42

DAX (Njemačka) 5.986,71 -93,97 -1,55

CAC 40 (Francuska) 3.172,35 +7,40 +0,23

FTSE (Italija) 16.229,46 +13,75 +0,08

Eurofirst 985,81 +0,47 +0,05

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.536,46 -107,29 -1,24

Hang Seng (Hong Kong) 18.586,23 -454,16 -2,39

Shanghai (Kina) 2.315,27 -45,39 -1,92

NSE 50 (Indija) 4.866,70 -183,45 -3,63

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.034,75 -40,34 -0,33

Bovespa (Brazil) 58.236,46 +350,61 +0,61

Bolsa (Meksiko) 37.227,21 +471,15 +1,28

IPSA 40 (Čile) 4.184,15 +44,36 +1,07

Od četvrtka na NYSE Euronextovoj elektroničkoj burzi Arca trguje se udjelima u novom ETF fondu koji odražava cijene 20 vodećih dionica s Atenske burzeDobro razmislite prije nego što se odlučite za kupnju grčkih dionicaAthens General indeks od vrhunca u 2007. do danas izgubio je skoro 90 posto vrijednosti

5.4005.2005.0004.8004.6004.4004.2004.0003.8003.6003.4003.2003.000

2.8002.6002.4002.2002.0001.800

1.600

1.400

1.200

1.000

800

65407 08 09 10 11V V V V VO O O O OT T T T TS S S S SL L L L LS S S S SK K K K KR R R R RL L L L LS S S S SP P P P

a oznaka GREK. Analitičari su pozdravili novi fond koji omogućuje klađenje na cijene grčkih dionica. Upozoravaju kako su rizici kod grčkih dionica još uvijek veliki, ali i da su tržišne cijene grčkih poduzeća vrlo niske, prosječni p/e je manji od 6. Indeks Atenske burze u ovoj se krizi stropo-štao koliko i Dow Jones u Velikoj depresiji 1929.

12. prosinca, 2011. Broj 41 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 99,83 -1,29

Nafta Brent crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 108,70 -1,31

Ulje za loženje (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,92 -2,67

Prirodni plin (USD/mm btu)

siječanj ‘12. 3,34 -6,96

RBOB benzin (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,60 -1,14

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

prosinac ‘11. 585,00 -0,13

Soja  (¢US/bušel)

siječanj ‘12. 1.108,00 -2,55

Žito (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 575,75 -5,96

Zob  (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 300,00 -5,66

Riža  (USD/CWT)

siječanj ‘12. 14,02 -2,77

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

prosinac ‘11. 1.710,70 -1,99

Srebro (USD/unca)

prosinac ‘11. 32,17 -1,05

Bakar  (¢US/libra)

prosinac ‘11. 355,60 -0,48

Svjetske burzovne cijene metala

Univerzalni energent“Prirodni plin će zamijeniti ugljen kao vodeće gorivo za proizvodnju električne struje u Sjedinjenim Državama do 2025. godine, do kada će postati i svjetsko “gorivo broj dva”, zahvaljujući obilju ponude i nastojanjima da se ener-gija dobija iz čistijih izvora, stoji u najnovijem izvješću Exxon Mobil korporacije o dugoročnim izgledima za kori-štenje energenata. Prirodni plin preteći će ugljen kao dru-go najčešće korišteno gorivo ukupno, i svrstati se odmah iza nafte, pri čemu će služiti kao pogonsko gorivo za sve vrste proizvodnje energije, od velikih električnih centra-la do malih kućnih sustava grijanja. No Exxonovo izvješće upozorava da će se porast korištenja ugljena nastaviti sve do 2025. ponajprije u zemljama u razvoju kao što su Kina i Indija, te na afričkom kontinentu, gdje će se odvijati i naj-brži ekonomski rast.

Prednost niže cijeneNajjači razlog za sve veću upotrebu plina kao energenta je cijena energije koja se iz njega dobija. Plin ima izrazitu cjenovnu prednost pred ostalim primarnim izvorima. U usporedbi s prirodnim plinom, struja proizvedena iz uglje-na skuplja je oko 46 posto, vjetroelektrane sagrađena na moru skuplje su gotovo četiri puta, dok su izvori energi-je koji se koriste toplinom Sunca skuplji gotovo pet puta. Važno je, dakako, i to što izgaranjem plina nastaje upola manje stakleničkih plinova nego izgaranjem ugljena po je-dinici dobivene energije.

Commodities

 Plin pretječe ugljen kao ‘gorivo broj dva’

Struja iz plina jeftinija od struje iz ugljenaUSD centi za kilovat-sat

Prirodni plin

Ugljen Vjetar  (na kopnu)

Sunce (svjetlo)

Vjetar  (na moru)

Sunce (toplina)

6,59,5 9,6

21,224,4

31,2

Izvor: EIA, Annual Energy Outlook 2011

Najnovije izvješće korporacije Exxon Mobil predviđa da će prirodni plin preteći ugljen do 2025. godine, zbog svojega obilja i jeftinije struje koju daje

12. prosinca, 2011. Broj 41 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Zašto u Kanadi nema bankovnih krizaStabilnost kanadskog bankovnog sustava nije slučajna, u Kanadi je taj sustav načinjen od krupnih i robustnih institucija koje kontrolira jedan regulator, otkriva NBER-ova studija

U čemu je tajnaDok su se 2008. godine banke u Europi i Sjevernoj Ame-rici kretale po rubu provalije i tražile sanacije i izvanred-ne intervencije centralnih banaka, kanadske su banke sve to proživjele bez potresa. Zašto je to tako, objašnjavaju Michael Bordo, Angela Redish i Hugh Rockoff u najnovijoj studiji* američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istra-živanja (NBER) pod naslovom “Zašto u Kanadi 2008. nije bilo bankovne krize (ili 1930. ili 1907. ili...)?” Po čemu se to Kanada toliko razlikovala od svojeg južnog, osjetno boga-tijeg i razvijenijeg susjeda i od Europe?

Tajna se, po svemu sudeći, krije u tome što je Kanada, počevši od 19. stoljeća, uspostavi-la visoko koncentrirani bankovni sustav koji je obavljao hipotekarno kreditiranje i poslove in-vesticijskog bankarstva pod pomnim nadzorom jedinstvenog i snažnog bankovnog regulatora. Nasuprot Kanadi, Sjedinjene Države dozvolile su nastanak slabog i usitnjenog sustava s puno ve-ćim brojem malih (a time i nestabilnih) banaka, skupa sa sustavom “bankarstva u sjeni” - slabo reguliranih tržišta vrijednosnica, investicijskih usluga i novčanih tržišta koje je nadgledala ve-lika skupina regulatora koji su natjecali jedan s drugim.

Dvostruka slabostTa sistemska razlika dovela je i do zapanjujuće različitih posljedica. Dok je Amerika 2008. i 2009. iskusila propasti banaka, sanacije i najtežu gospodarsku recesiju još od 1930-

ih, u Kanadi niti jedna banka nije propala, nije bilo potrebe za njihovim spašavanjem, a i kanadska recesija bila je puno blaža od onih s početka 1980-ih ili 1990-ih. To iskustvo seže daleko u prošlost: dok je u SAD-u juriš na bankovne šaltere

produbio i pojačao Veliku depresiju, 1930-ih u Kanadi nije propala niti jedna banka!

“Dvostruka slabost američkog bankarskog sustava - komercijalno bankarstvo rascjepkano po saveznim državama i kolebljiva financijska tržišta na kojima sudjeluju neregulirane ili slabo nadzirane investicijske banke i ostali financijski posrednici - proizveli su čitave serije financijskih panika”, pišu autori studije. “Krupnije bankovne panike odigrale su se 1837., 1857., 1873., 1893. i 1907., a manje 1839., 1884. i 1890. godine.”

Tijekom više od jednog stoljeća kanadski se bankovni sustav pokazao puno stabilnijim od susjednog američkog. “Ali, tu postoji i jedna kva-ka: veća stabilnost može imati i svoju cijenu. Jače koncentriran i reguliran financijski sustav može sporije generirati inovacije i može za svoje uslu-

ge naplaćivati monopolne cijene.”

Istraživanja / studije

*) http://papers.nber.org/papers/W17312

Sjedinjene Države su dopustile razvoj slabog i fragmentiranog bankovnog sustava, s puno malih i samim time nestabilnijih banaka

Kanadsko bankarstvo sličnije njemačkom nego američkomMjera ovisnosti financijskih sustava o bankama

SAD V. Britanija Japan Kanada Njemačka

2

1,5

1

0,5

0

Izvor: Levine, R. (2002) “Bank-based or Market-based financial systems: Which is better?” Journal of Financial Intermediation Vol. 11: 398-428.