16. siječnja, 2012. Broj 46 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Više od polovice prometa na ZSE u 2011. sa samo pet dionica

Tjedni newsletter

1 6 . s i j e č n j a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 6   /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Ina INA-R-A 3.730,00 -0,53 12,379

2. Hrvatski telekom HT-R-A 241,00 -1,34 11,896

3. AD Plastik ADPL-R-A 103,98 +2,29 2,596

4. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.068,00 -0,93 1,730

5.  Belje BLJE-R-A 85,05 -2,23 1,308

6. Adris grupa P ADRS-P-A 217,00 -0,05 1,049

7. Petrokemija PTKM-R-A 194,20 -0,92 1,047

8. Atlantic grupa ATGR-R-A 483,99 -0,41 0,999

9. Zagrebačka banka ZABA-R-A 40,61 -0,95 0,882

10. Atlantska plov. ATPL-R-A 317,00 -3,94 0,788

Godina koju ne treba zaboravitiProšla godina jedna je od onih za koje bi hrvatski dioničari voljeli da se nisu nikada dogodile. Ali, jesu, pa bismo je sada najradije zaboravili. No, i takva kakva je bila prošla godina donijela je neke pouke i odaslala neka upozorenja koja bi va-ljalo promotriti, poslušati i po njima postupiti. A najvažnija je poruka da se hrvatsko tržište kapitala ne urušava samo po cijenama i kapitalizaciji, nego i po broju spomena vrijednih dionica koje se na njemu nude. Tako se moglo dogoditi da je jedan od najvećih poremećaja u godini izazvalo povlače-

nje iz trgovine samo jedne jedine dionice, Inine. A kako i ne bi, kad se na Zagrebačkoj burzi zapravo nude samo dvije u europskim razmjerima koliko-toliko respektabilne dionice, HT i Ina, a sve ostalo je tek siće za potkusurivanje. Dovoljno je reći da je prema izvješću ZSE-a o trgovini u 2011. više od polovice ukupne trgovine (točno 50,7 posto) obavljeno sa samo pet vrijednosnica: uz HT i Inu, tu su još Belje, Adris i Dalekovod, no njihovi su udjeli u ukupnom prometu izme-đu 4,5 i 3,8 posto.

Dućan radi dobro, ali nema robeBurza se trudi, uvela je nova pravila, natjerala je izdavatelje dionica na urednije podnošenje financijskih izvješća, uvela je ISO standard, omogućila prijavu transakcija internetom, objavljuje kalendar dividendi i sektorski pregled dionica. Pokrenuta je suradnja s drugim burzama, uvedena eduka-cija, obilježena 20. godišnjica... Dućan se trudi, ali uz dva-tri lokalna pjenušca, na njegovim su policama samo neke stare konzerve s isteklim rokom upotrebe.

Izvješće Zagrebačke burze o trgovini u 2011. pokazuje urušavanje hrvatskog tržišta kapitala: od broja transakcija, preko broja aktivnih dionica, do kapitalizacije

Zagrebačka burzaod 9.1. do 13.1.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.726,63 -0,68

CROBEX10 968,78 -0,36(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 13.1.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u četvrtak 5.1.2012.)

16. siječnja, 2012. Broj 46 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Snižavanje kreditnog rejtinga prošlo bez većih potresa

Tržišta računala s padom rejtingaProšloga petka konačno se dogodilo toliko dugo očekiva-no, pa čak između redaka i najavljivano, snižavanje kredit-nog rejtinga nekih država zone eura prema ocjeni Stan-dard & Poor’sa. Vrhunski bonitet AAA sačuvale su samo Njemačka, Nizozemska, Finska i Luksemburg; za jednu prečku na ljestvici S&P je snizio ocjenu boniteta Belgiji,

Unatoč najavljenom snižavanju njihova boniteta, investitori su u četvrtak ipak kupili talijanske obveznice uz prinos od samo 2,735 posto: razlog je znatan pad talijanskog proračunskog deficita

Austriji i Francuskoj, no najveći su luzeri Italija, Španjol-ska i Portugal, s tim da je Portugal pao ispod “investicijske” u “špekulativnu” ili “junk” kategoriju. Većina analitičara sada očekuje da bi S&P mogao sniziti kreditne rejtinge i vodećim bankama u tim zemljama, a u opasnosti se našao i europski stabilizacijski fond EFSF skupa sa svojim na-sljednikom ESM-om.

AAA

INVESTICIJSKI REJTING

S&P rejtinzi (boniteti):

Rejtinzi od AA do CCC mogu imati i predznak + ili -

FINSKA

NJEMAČKA

LUKSEMBURG

NIZOZEMSKA

ESTONIJAAA-

GRČKACC

BELGIJAAA

IRSKABBB+

SLOVAČKA

A

AUSTRIJA

AA+

MALTA

A-

FRANCUSKA

AA+

ŠPANJOLSKA

A

PORTUGAL

BBSLOVENIJA

A+

ITALIJA

BBB+

Rejtinzi sniženi 13. siječnja

ŠPEKULATIVNI REJTING ('JUNK', 'SMEĆE') OGLUHA

AA A BBB BB B CCC CC C D

CIPAR

BB+

16. siječnja, 2012. Broj 46 / 2012. 3

Tjedni newsletter

Uz znatan pad prinosa, a porast cijena talijanskih obveznica, ECB bi mogao lijepo zaraditi na državnim zadužnicama Italije koje je nakupovao

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 18/04/2012 100,03 / 0,12 0,020 / -0,076 13. 1.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 100,19 / 0,15 0,020 / -0,011 13. 1.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 102,15 / 1,77 0,640 / -0,070 13. 1.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 101-07 / 1,86 0-17 / -0,059 13. 1.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 114,82 / 3,84 -0,812 / 0,095 13. 1.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 923,02 / 0,00 1,115 / n. p. 13. 1.

Japan 10 godina 1,000 20/12/2021 100,47 / 0,95 100,425 / 0,953 13. 1.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 115,59 / 1,97 0,500 / -0,054 13. 1.

Tema tjedna

Financijska su tržišta na te vijesti reagirala re-lativno blago, što govori da su investitori očeki-vali snižavanje boniteta i da je ono već ugrađeno u postojeće valutne odnose i cijene obveznica pogođenih država na sekundarnom tržištu. No pad rejtinga ipak bi u nadolazećem razdoblju mogao poskupiti zaduživanje lošije ocijenjenih članica zone eura, a sigurno će doći do presla-givanja investicijskih portfelja u onim bankama i fondovima koji smiju držati samo obveznice s najvišom ocjenom boniteta pa će sada biti prisi-ljeni prodavati papire koji su tu ocjenu izgubili.

Golema nezaposlenostNo osim kreditnog rejtinga, na razvoj događaja u pojedinim zemljama bitno će utjecati i njiho-vi glavni makroekonomski pokazatelji. Stoga ćemo iznijeti pregled “fundamenata” po zemljama za koje se smatra da su najviše pridonijele nastanku europske dužničke krize. Francuska je prošlu godinu završila s pro-računskim manjkom od 5,7 posto BDP-a, što je manje od 7,1 posto iz 2010. ali je još uvijek puno. Analitičare najvi-še brine da Francuska ove godine želi sniziti deficit na 4,5 posto uglavnom povećanjem poreza.

Španjolska je, međutim, umjesto sa planiranih šest,

prošlu godinu završila s manjkom u državnoj blagajni od osam posto i golemom nezaposle-nošću većom od 20 posto. Ove godine ta zemlja mora smanjiti javnu potrošnju za još 40 milijardi eura, što će biti jako teško i dodatno će produbi-ti recesiju: za 2012. u Španjolskoj se već očekuje pad BDP-a od jedan posto. Najveći rizik za Špa-njolsku predstavljaju deficiti lokalnih vlasti.

Dobre vijesti iz ItalijeItalija je posebna priča europske dužničke krize, budući da je ona jedna od zemalja eura “preveli-kih da bi se mogla dopustiti njihova propast”. No, iz Italije dolaze prilično ohrabrujuće vijesti bu-dući da se u trećem kvartalu 2011. talijanski javni deficit snizio na vrlo umjerenih 2,7 posto BDP-a. Rashodi državne rizinice, naime, smanjeni su za

0,4 posto BDP-a, a prihodi su porasli za 1,4 posto BDP-a. Stoga je premijer Mario Monti vjerojatno s pravom rekao da njegova zemlja više nije prijetnja stabilnosti zone eura.

Na dobre vijesti iz Italije reagirala su i privatna tržišta zadužnica pa je Italija prošloga tjedna uspjela prodati svo-jih jednogodišnjih obveznica u iznosu od 8,5 milijardi eura uz prinos od samo 2,735 posto, što je bitno niže od 5,952 koliko je platila 12. prosinca prošle godine.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

16. siječnja, 2012. Broj 46 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

2012. najveći rast u Argentini, najveći pad u Grčkoj

Dvije trećine zemalja u plusuVjerojatno najvažniji svjetski indeks S&P 500 u prvih de-vet radnih dana ove godine skočio je 2,25 posto: treba li za to zahvaliti “siječanjskom efektu” ili je riječ o trajnijem oporavku, tek će se vidjeti. Za sada Sjedinjene Države pre-tječu svjetski prosjek, budući da je prosjek promjene naci-onalnih indeksa za 78 zemalja koje je analizirao Bespoke Investment Group 1,13 posto rasta. Općenito, globalna je slika prilično optimistična, 49 zemalja ili njih 63 posto za-bilježilo je rast cijena dionica, dok je njih 29 ili 37 posto “u crvenom”. Među ovima posljednjima, s gubitkom od 0,78 posto nažalost je i Hrvatska.

Kao i prošle godine, najveći pad vrijednosti dionica zabi-lježila je Grčka: gubitak od 5,21 posto samo je posljednji u nizu koji tu zemlju guraju u opću katastrofu. Među sedam najbogatijih zemalja svijeta (G7) pad cijena dionica desio se samo u Italiji (-0,52%). Najuspješnija u toj skupini bila je, dakako, Njemačka s rastom od 4,15 posto, a slijede ju SAD, Kanada, Francuska, V. Britanija i Japan.

BRICS-i u brzom usponuDok su zemlje skupine BRIC prošle godine znatno pod-bacile, ove godine su ubrzano nadoknađivale izgublje-no. Vrijedinost dionica u Indiji porasla je 4,53 posto, u Rusiji 4,41 posto, u Brazilu 4,15 posto, a u Kini 2,05 posto. Hrvatska se našla pri vrhu trećine najlošijih zemalja, dosta ispod Rumunjske i Poljske, no ipak je prošla bolje od Slovačke, Srbije i Češke, da spomenemo samo neke s ko-jima se Hrvatska obično uspoređuje.

Otkrivamo kako su prošle svjetske burze u prvih 9 dana trgovanja u ovoj godini: rekorder po rastu cijena je Argentina, a po padu Grčka

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.289,09 +11,28 +0,88

Dow 12.422,06 +62,14 +0,50

Nasdaq 2.710,67 +36,45 +1,36

S&P 400 906,59 +15,10 +1,69

S&P 600 427,22 +7,04 +1,68

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.636,64 -13,04 -0,23

DAX (Njemačka) 6.143,08 +85,16 +1,41

CAC 40 (Francuska) 3.196,49 +59,13 +1,88

FTSE (Italija) 15.526,94 +325,21 +2,09

Eurofirst 1.017,84 +4,11 +0,41

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.500,02 +109,67 +1,31

Hang Seng (Hong Kong) 19.204,42 611,36 +3,29

Shanghai (Kina) 2.244,58 +81,19 +3,75

NSE 50 (Indija) 4.866,00 +111,90 +2,35

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.231,06 +42,42 +0,35

Bovespa (Brazil) 59.146,58 +546,21 +0,93

Bolsa (Meksiko) 36.548,56 -255,49 -0,69

IPSA 40 (Čile) 4.205,05 +3,57 +0,08

Kome je svanulo, a kome smrknuloKretanje glavnih nacionalnih indeksa

Zemlja Promjena %1. Argentina +11,262. Filipini +5,533. Singapur +5,494. Peru +4,855. Namibija +4,846. Izrael +4,757. Indija +4,538. Rusija +4,419. Island +4,2010. Hong Kong +4,18

Zemlja Promjena %1. Grčka -5,212. Jamajka -3,993. Pakistan -2,944. Bangladeš -2,725. Šri Lanka -2,396. Bugarska -2,367. Češka -2,258. Dubai UAE -1,919. Srbija -1,7810. Abu Dabi -1,74

16. siječnja, 2012. Broj 46 / 2012. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

veljača ‘12. 99,03 -2,85

Nafta Brent crude (USD/barel)

veljača ‘12. 111,00 -2,02

Ulje za loženje (USD/galon)

veljača ‘12. 3,04 -1,62

Prirodni plin (USD/mm btu)

veljača ‘12. 2,64 -14,29

RBOB benzin (USD/galon)

veljača ‘12. 2,75 -0,36

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 599,25 -6,80

Soja (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1,159,00 -2,65

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 602,50 -3,56

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 283,50 -1,05

Riža (USD/CWT)

ožujak ‘12. 14,42 -0,14

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

siječanj ‘12. 1.632,40 +0,70

Srebro (USD/unca)

siječanj ‘12. 29,50 +2,61

Bakar  (¢US/libra)

siječanj ‘12. 364,50 +10,61

Svjetske burzovne cijene metala

Prilika za arbitražuDo kakvih ekstremnih situacija može dovesti kolebljivost cijena sirovina, energenata, transporta i sličnoga (eng. commodities) ilustriralo je prvih dana ove godine kre-tanje cijena narančinog soka i brodskih vozarina. Kakve veze oni imaju jedno s drugim? Nikakve, osim što su im se u kratko vrijeme cijene jako promijenile u suprotnim smjerovima. Tako je Jack Farchy iz FT-a zamijetio: “Netko tko se početkom godine kladio na razliku u performansa-ma narančina soka i cijene transporta teretnim brodovima reda veličine capsize, mogao je u samo šest radnih dana ubrati prinos od nevjerojatnih 96 posto!”

Naime, zbog ledenoga vremena na Floridi i napada glji-vica u Brazilu podbacio je urod naranči pa su futures za narančin sok skočili 26,4 posto. Istodobno su cijene prije-voza teretnjacima capsize (prevelikih za prolaz kroz Suez i Panamski kanal pa moraju ploviti oko Rta Dobre Nade ili Rta Horn) pale za drastičnih 35,7 posto. To je pružilo izvanrednu priliku za arbitražu: zauzimanje duge pozicije u narančama, a kratke u indeksu Baltic Capesize, rezulti-ralo je rekordnim povratom na ulaganje. Indeks Baltic Dry (za prijevoz rasutih tereta općenito) pao je od kraja 2011. za 25 posto.

Zaštita od volatilnostiVolatilnost (hrvatski: divljanje) cijena commodities još jednom upućuje pitanje i hrvatskim prerađivačima sirovi-na i velikim potrošačima energenata - poduzimaju li išta da se zaštite od naglih poskupljenja inputa, predviđaju li smjer promjena i planiraju li kako će ublažiti negativne učinke koji se ne mogu izbjeći?

Nagli skokovi cijena sirovina i transporta donose nevjerojatne prilike za zaradu, ali i upozoravaju na potrebu zaštite od njihovih štetnih posljedica

Commodities

 Divlji brak naranči i brodova

Pojeftinio prijevoz rasutih tereta moremIndeks Baltic Dry 8. 7. 2011. - 10. 1. 2012.

Srp Kol Ruj Lis Stu Pro

2,200

2,000

1,800

1,600

1,400

1,200

16. siječnja, 2012. Broj 46 / 2012. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Europska penziona tempirana bombaObveze državnih penzionih sustava Francuske i Njemačke triput su veće od bruto domaćeg proizvoda tih zemalja, dok su nekapitalizirane obveze britanskog javnog sektora u ožujku 2010. iznosile bilijun funti

‘Totalno neodrživa situacija’Dok se europske države grčevito bore da refinanciraju po-stojeće dugove, analitičari su podsjetili na tri godine staru studiju koja je upozorila kako Europi prijeti daleko veća financijska katastrofa od sadašnje: 19 država Europske Unije do 2009. preuzelo je na državne sustave mirovinskog osiguranja obveze koje su pet puta veće od njihova posto-jećeg državnog duga.

Izvješće* Istraživačkog centra za generacijske sporazu-me Sveučilišta u Freiburgu, koje je naručila Europska cen-tralna banka, pokazalo je da su države obuhvaćene istraži-vanjem imale gotovo 30 bilijuna eura projiciranih obveza prema svojim postojećim populacijama. Autori studije Christoph Mueller, Bernd Raffelhueschen i Olaf Weddige u izvješću su otkrili kako Njemačka ima 7,6 bilijuna eura obveza, a Francuska 6,7 bilijuna eura.

Ostarjela EuropaU telefonskom intervjuu za Bloomberg, Jacob Funk Kir-kegaard, istraživač Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju, rekao je kako je “situacija totalno neodrživa” i kako je “posve očigledno da se mora preokrenuti”. A finan-cijske rizike još više su zaoštrila nastojanja da se u svim europskim zemljama smanje državni dugovi, pri čemu udjel bruto domaćeg proizvoda namijenjen isplati držav-nih penzija stalno raste.

Europa ima udjel stanovništva starijeg od 60 godina naj-veći na svijetu, a predviđa se da će on sa 22 posto u 2009. do 2050. godine narasti na golemih 35 posto, izvijestila je Organizacija ujedinjenih naroda. Na čitavom svijetu udjel

starijih od 60 godina u 2009. bio je 11 posto, a do 2050. očekuje se njegov porast na 22 posto.

Broj osoba starijih od 65 godina u 34 zemlje članice OECD-a trebao bi se do 2050. godine učetverostručiti, sa 85 milijuna u 1970. na 350 milijuna u 2050. Očekiva-no trajanje života u Europi povećava se za pet sati na dan, prema riječima Charlesa Cowlinga, ravnatelja konzultant-ske tvrtke JLT Pension Capital Strategies iz Londona. U takozvanim razvijenim zemljama, tvrdi Bloomberg, pro-sječni životni vijek produljit će se sa 75 godina u 2009. na 83 godine u 2050.

Sve veći teret zaposlenimaSve europske države poduzimaju mjere da snize trošak mirovinskog osiguranja, uglavnom tako što podižu dobnu granicu za odlazak u mirovinu. To su već učinili Fran-cuska, Njemačka, Italija i UK. Druga je mjera snižavanje financijskih prava. Do 2060. godine prosječna francuska penzija smanjit će se na 48 posto prosječne plaće, sa sadaš-njih 63 posto. No i za isplatu tih obećanih mirovina države moraju postići ekonomski rast, inače će penzioni fondovi posve presušiti.

Pogoršava se i odnos zaposlenih i umirovljenika. Prošle godine na jednog francuskog penzionera bilo je 4,2 osobe radne dobi, a do 2050. taj broj će se smanjiti na 1,9. U Nje-mačkoj će tada na jednog penzionera dolaziti 1,6 radno sposobnih građana.

Istraživanja / studije

*) http://www.vwl.uni-freiburg.de/fakultaet/fiwiI/publikationen/229.pdf