1. kolovoza, 2011. Broj 22 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Burzovni potop usred objava dobrih rezultata

Tjedni newsletter

1 . k o l o v o z a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2 2   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 25. 07. do 29. 07. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.173,73 +3,78

CROBEX10 1.166,55 -1,08

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 252,00 -1,56 21,381

2. Dalekovod DLKV-R-A 199,75 -5,33 5,865

3. Adris grupa P ADRS-P-A 246,19 -1,52 4,166

4. Petrokemija PTKM-R-A 200,00 -0,31 3,229

5. Zagrebačka banka ZABA-R-A 65,00 -9,09 3,168

6. Luka Ploče LKPL-R-A 880,01 -9,31 3,129

7. Atlantska plov. ATPL-R-A 640,00 3,56 2,886

8. Ingra INGR-R-A 13,89 -5,96 2,742

9. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.315,00 -2,45 2,360

10. AD Plastik ADPL-R-A 119,00 -2,94 1,785

Drastični padovi cijenaPogled na tablicu s tjednim izvješćem o trgovini na Zagre-bačkoj burzi otkriva prilično sumornu sliku. O deset nave-denih dionica njih devet je doživjelo pad cijena, nerijetko i drastičan, tako da tjedni rast Crobexa od 3,78 posto nakon afere sa Zagrebačkom bankom i revizije očito ne pokazuje pravo stanje stvari. Ni od preostalih osam dionica s kojima se trgovalo za milijun i više kuna u tjedan dana niti polo-vica ih nije rasla, a IGH i Luka Rijeka također su doživjeli potop, snižavanje vrijednosti od 5,83 i 7,36 posto. A sve se to

događa u danima kada su mnoge hrvatske tvrtke objavile ili najavile rezultate poslovanja osjetno bolje od prošle godi-ne, na primjer Petrokemija, zatim poduzeća kojima upravlja Agrokor, potom Vupik, Viro, Podravka...

Linija potporeDonekle ohrabruje da je Crobex, gledano tehnički, dotaknuo 200-dnevni pomični prosjek na 2147 bodova i od njega se “odbio”, baš kao prošloga tjedna i Standard & Poor 500 (vidi graf na 5. stranici). Uzevši u obzir tu “razinu potpore” i do-bra izvješća o poslovanju, možda bismo se mogli ponadati da bi sve to moglo poslužiti kao zalog za eventualni budući rast tržišne vrijednosti hrvatskih poduzeća.

Koristit će, dakako, i rješavanje krize u SAD-u i ublažava-nje napetosti na južnom obodu zone eura, no velika prepre-ka rastu Zagrebačke burze i dalje ostaju nestašica domaćeg novca u Hrvatskoj, bankocentrični financijski sustav, strah ljudi od neizvjesne budućnosti i neshvaćanje politike koliko je za rast i razvoj važno - bolje reći, presudno - okrupnjava-nje besplatnog dioničkog kapitala.

Petrokemija, Ledo, Zvijezda, Belje, Vupik, Viro, Podravka... samo su neke od tvrtki koje su objavile bolje rezultate no lani, no vrijednost im je ipak potonula

1. kolovoza, 2011. Broj 22 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Predložen globalni protokol o racioniranju nafte

Uredništvo ST Investova newslettera primilo je poziv vodeće svjetske organizacije za proučavanje vrhunca proi-zvodnje nafte i njegovih posljedica (ASPO) na konferenci-ju koja će se 30. kolovoza ove godine održati u West Corku u Irskoj. Na konferenciji će biti raspravljen prijedlog glo-balnog protokola o iscrpljivanju nafte, koji je priredio osnivač ASPO-a dr. Colin Campbell, i koji prilažemo u cijelosti:

• S obzirom na to da je povijesni tijek doveo do ubrzanih promjena, prema kojima je potražnja za energijom rasla ubrzano usporedno sa svjet-skom populacijom u posljednjih dvjesto godina od početka Industrijske revolucije;• Budući da je energija nužna za održavanje po-pulacije dolazila većinom iz ugljena i nafte, a ti su izvori neizbježno podložni iscrpljivanju jer su na-stali samo u rijetkim trenucima geološke prošlosti;• S obzirom na to da nafta osigurava više od 90 posto goriva za transport, potrebnoga za trgovi-nu, i da igra ključnu ulogu u poljoprivredi, nuž-noj za prehranu sve veće svjetske populacije;• Budući da je nafta neravnomjerno raspore-đena na planetu iz dobro poznatih geoloških razloga, najvećim dijelom koncentrirana u pet zemalja koje se naslanjaju na Arapski zaljev;

Svjetski ekskluziv: Organizacija ASPO predlaže svijetu dogovor o urednom prijelazu iz doba obilja u doba nestašice nafte, prijelaz bez profiterstva, nasilja i ekonomske nestabilnosti

• S obzirom na to da su sva važnija proizvodna pod-ručja svjeta otkrivena uz pomoć napredne tehnologije i narastajućeg geološkog znanja, i na to da danas posta-je očigledno kako su otkrića nafte postigla svoj vrhunac u 1960-im godinama unatoč tehnološkom napretku i

ustrajnom istraživanju;• S obzirom na to da vrhunac otkrića neminov-no dovodi do odgovarajućeg vrhunca u proi-zvodnji, za koji je vjerojatno da će se pojaviti potkraj prvog desetljeća 21. stoljeća, pod pret-postavkom da ne dođe do drastičnog smanjiva-nja potražnje;• S obzirom na to da početak smanjivanja tog ključnog resursa utječe na sve aspekte suvreme-noga života i da ima teške političke i geopolitič-ke implikacije;• S obzirom na to da je nužno planirati uredni prelazak u novo okruženje sa smanjenom op-skrbom energijom, pravodobno pazeći da se izbjegne rasipanje energije, da se potiče nado-miještanje energije i produlji trajanje preostale nafte;• S obzirom na to da je na izazove koji se jav-

ljaju poželjno odgovoriti na kooperativan i jednakopra-van način, rješavajući povezane probleme zbog klimat-skih promjena, održavajući ekonomsku i financijsku

Dr. Colin Campbell, osnivač udruge ASPO, predlagatelj protokola

1. kolovoza, 2011. Broj 22 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Web portal Hrvatske udruge dioničaradonosi opsežni intervju

o novim kaznenim djelima protiv gospodarstva:

Prof. dr. Petar Novoselec:Direktorima za zlouporabu povjerenja

do 10 godina zatvora

www.hrud.hr

stabilnost te uklanjajući prijeteće konflikte radi pristu-pa ključnim resursima,

Predlažemo:1. Sazivanje konvencije svih naroda na kojoj bi se raspra-vila ta pitanja i nastojao postići sporazum sa sljedećim ciljevima:a) izbjeći profiterstvo na nestašici, tako da cijene nafte ostanu u razboritoj vezi s troškovima proizvodnje;b) omogućiti siromašnim zemljama da si mogu priuštiti uvoz;c) izbjeći destabilizirajuće financijske tokove koji proizlaze iz pretjeranih cijena nafte;

d) potaknuti potrošače na izbjegava-nje rasipanja;e) stimulirati razvoj alternativnih energija.2. Takav sporazum imao bi sljedeće osnovne odredbe:a) niti jedna zemlja neće proizvodi-ti naftu iznad svoje sadašnje brzine (stope) iscrpljivanja, pri čemu bi se stopa izračunavala kao postotak koji čini godišnja proizvodnja u odnosu na procijenjenu količinu nafte preo-stale za crpljenje;b) sve zemlje uvoznice smanjivat će svoj uvoz nafte u skladu sa sadašnjom svjetskom brzinom iscrpljivanja, izu-zimajući svu domaću proizvodnju.

3. Detaljne odredbe sporazuma odnosit će se na definici-je nekoliko kategorija nafte, izuzetke i kvalifikacije, kao i na specifične procedure za procjenu brzine (stope) iscrpljivanja.4. Zemlje potpisnice surađivat će u davanju informacija o svojim rezervama, omogućavajući potpunu tehničku revi-ziju, tako da se brzina (stopa) iscrpljivanja može precizno odrediti.5. Zemlje potpisnice imat će pravo tražiti promjenu njiho-ve određene brzine iscrpljivanja u slučaju promijenjenih okolnosti.6. Opće prihvaćanje protokola će se poticati, ali se neće smatrati obvezujućim, budući da će zemlje koje će prihva-titi njegova načela vrlo brzo osjetiti korist od toga što su se bolje pripremile, neovisno o aktivnostima drugih.

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

rujan ‘11. 95,86 -3,96

Nafta Brent crude (USD/barel)

rujan ‘11. 116,70 -1,71

Ulje za loženje (USD/galon)

rujan ‘11. 3,10 -0,64

Prirodni plin (USD/mm btu)

rujan ‘11. 4,15 -5,68

RBOB benzin (USD/galon)

rujan ‘11. 3,06 -2,55

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 668,00 -3,12

Soja  (¢US/bušel)

kolovoz ‘11. 1.351,25 -2,10

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 673,00 -2,68

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 345,50 -2,47

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,11 -3,65

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

kolovoz ‘11. 1.626,40 +1,43

Srebro (USD/unca)

kolovoz ‘11. 39,91 -0,87

Bakar (¢US/libra)

kolovoz ‘11. 447,95 +1,78

Svjetske burzovne cijene metalaOtkrića nafte postigla su svoj maksimum u 1960-im godinama, a iza vrhunca otkrića neminovno dolazi i vrhunac eksploatacije nafte

1. kolovoza, 2011. Broj 22 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Skok azijskih indeksaDva dana prije nego što bi američko ministarstvo financija moglo ostati bez novca za plaćanje proračunskih obveza, predsjednik Obama i stranački čelnici u Kongresu SAD-a postigli su sporazum po kojemu bi se američka savezna država mogla dodatno zadužiti, dok bi istodobno započe-la sa snižavanjem troškova i reduciranjem proračunskog manjka. Politički dogovor, koji Kongres tek treba izglasa-ti, donio je danas, u ponedjeljak ujutro, veliko olakšanje svjetskim tržištima kapitala i zadužnica.

Azijska tržišta, koja su se otvorila prva, započela su tr-govinu uz skok tokijskog Nikkei indeksa od jedan posto, Hang Seng je bio viši 1,6 posto. Osjetno je bila viša i cijena futuresa za američke dionice (koji prognoziraju kako će se kretati cijena dionica nakon početka trgovine), skočila je više od 1,4 posto za S&P 500, Nasdaq Comp. i Dow Jones ind. av.

SAD se ne utapa u duguPrema informacijama iz Bijele kuće predloženi sporazum obuhvaća smanjivanje proračunskog manjka za 2,4 bilijuna

Nakon političkog sporazuma Bijele kuće i Kongresa azijske su burze jutros započele trgovinu s indeksima višim jedan do 1,6 posto

Novac i obveznice

 SAD izbjegao bankrot, tržišta uzletila

Zakonski limit zaduživanja SAD-a Prema postojećoj evidenciji Kongres je od 1960. 78 puta povisio, produljio ili izmijenio limit zaduživanja države, 49 puta za mandata predsjednika republikanca, a 29 puta za vrijeme predsjednika demokrata.

1940.

1940.

1960.

1960.

1980.

1980.

2000.

2000.

2010.

2010.

$14bilijuna

$10

$6

$2

100%

80%

60%

40%

20%

1940. limit je bio oko 43 milijarde dolara, a u Drugom svjetskom ratu povišen je na 300 milijardi

Od 2000., kada je iznosio 6 bilijuna dolara, limit je povećan 140 posto

Sada se traži povećanje današnjeg limita od 14,3 bilijuna za 2,5 do 2,7 bilijuna dolara

Ograničenje američkog javnog duga od 1940.

Javni dug SAD-a kao postotak bruto domaćeg proizvoda

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 12/10/2011 99,88 / 0,76 -0,035 / 0,186 29. 7.

Njemačka 2 godine

1,750 14/06/2013 101,08 / 1,16 0,145 / -0,079 29. 7.

Njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 106,17 / 2,54 0,850 / -0,095 29. 7.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 102-25½ / 2,80 1-09 / -0,149 29. 7.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 107,31 / 4,80 0,792 / -0,099 29. 7.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 863,88 / 0,00 1,546 / n. p. 29. 7.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 101,10 / 1,08 -0,037 / 0,004 29. 7.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 107,11 / 2,86 0,875 / -0,107 29. 7.

dolara u sljedećih 10 godina te povećanje limita zaduživa-nja do kraja 2012. godine. Proces bi se odvijao u dvije faze, no najvažnije je da bi Obama dobio ovlast da odmah povi-si limit za 400 milijardi dolara.

Kada je riječ o američkom javnom dugu, valja reći da on za Ameriku uopće nije prevelik niti joj predstavlja veći teret. Na prvi pogled 14 bilijuna čini se golemim iznosom, ali taj je dug za SAD vrlo jeftin pa će država na njegovo servisiranje u 2011. godini potrošiti samo 225 milijardi do-lara ili manje od 1,6 posto dohotka.

1. kolovoza, 2011. Broj 22 / 2011. 5

Tjedni newsletter

S&P 500 indeks do 29.07.2011.1.600

1.500

1.400

1.300

1.200

1.100

1.000

900

800

700

600

500Lis-07 Sij-08 Tra-08 Srp-08 Lis-08 Sij-09 Tra-09 Srp-09 Lis-09 Sij-10 Tra-10 Srp-10 Lis-10 Sij-11 Tra-11 Srp-11 Lis-11 Sij-12

Indeks 29.07. 1.292,2850-dn. prosj. 1.309,14200-dn. prosj. 1.284,84

max 1565,1509.10.2007.

min 676,63-56,8 % 09.03.2009.

-17,4 %

Svjetska tržišta dionica

 Wall Street izgubio strpljenje za američke političke igre

Žestoka reakcijaNemoć dviju vodećih američkih stranaka da u Kongresu postignu sporazum o povećanju limita državnog zaduži-vanja izazvao je potkraj prošloga tjedna energičnu reakciju Wall Streeta. Šefovi banaka, upravitelji fondova, direkto-ri analitičkih i konzultantskih kuća odlučili su energično iskoristiti svoje veze, utjecaj i moć, i upozoriti čelnike ad-ministracije i Kongresa na katastrofalne posljedice koje bi po Ameriku i čitav svijet imala makar i kratkotrajna ame-rička ogluha na novčane obveze, pritiskajući ih otvoreno da prije isteka krajnjeg roka postignu politički kompromis.

Tako je Jamie Dimon, šef JP Morgan Chasea, posjetio ministra financija Timothyja Geithnera, a više od tuce-ta glavnih izvršnih direktora najvećih financijskih kuća u zemlji napisalo je zajedničko pismo predsjedniku Obami i zastupnicima u Kongresu. Banka Allstate poslala je poru-ku svim svojim zaposlenicima, kojih je 45.000, potaknuvši ih da nazovu predstavnike svoje lokalne zajednice u Kon-gresu i od njih zahtijevaju sporazum o povećanju limita.

Izašli iz sjene“Iz sjene su istupili i menadžeri hedge fondova, inače najta-janstvenije društvo na Wall Streetu”, piše NY Times. Jedan od vodećih menadžera nazvao je petnaestak članova Kon-gresa iz obje stranke i otvoreno ih upozorio da propust od podizanja limita na vrijeme prijeti trajnim upropaštava-njem financijskog ugleda zemlje.

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.292,28 -52,74 -3,92

Dow 12.143,24 -537,92 -4,24

Nasdaq 2.756,38 -102,45 -3,58

S&P 400 943,42 -48,37 -4,88

S&P 600 430,16 -22,45 -4,96

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.815,19 -119,83 -2,02

DAX (Njemačka) 7.158,77 -167,62 -2,29

CAC 40 (Francuska) 3.672,77 -169,93 -4,42

FTSE (Italija) 19.143,19 -1.010,46 -5,01

Eurofirst 1.082,12 -26,78 -2,42

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.833,03 -299,08 -2,95

Hang Seng (Hong Kong) 22.440,25 -4,55 -0,02

Shanghai (Kina) 2.701,73 -69,06 -2,49

NSE 50 (Indija) 5.482,00 -151,95 -2,70

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.945,63 -549,00 -4,07

Bovespa (Brazil) 58.823,45 -1.447,02 -2,40

Bolsa (Meksiko) 35.999,34 +243,86 +0,68

IPSA 40 (Čile) 4.425,98 -201,82 -4,36

Čelnici američke financijske industrije više nisu mogli podnositi nesposobnost politike pa su odlučili iskoristiti svoju moć

1. kolovoza, 2011. Broj 22 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

‘Njemačko čudo’ u Velikoj recesijiZašto se 2008.-2009. u Njemačkoj, za razliku od gotovo svih ostalih zemalja u svijetu, unatoč drastičnom padu BDP-a broj zaposlenih povećao, istražili su NBER-ovi analitičari

Recesija bez premca“Kako objasniti čudo njemačkoga tržišta rada u recesi-ji?” naslov je studije* nedavno objavljene u seriji Wor-king papers američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER), autora Michaela Burde sa Sveučilšta Humboldt u Berlinu i i Jennifer Hunt s kanadskog McGill sveučilišta. Dvoje istraživača pokušalo je naći rješenje za-gonetke zašto njemačko tržište rada gotovo da nije ni osje-tilo veliku svjetsku recesiju iz 2008. i 2009. godine, a njiho-va bi otkrića mogla biti zanimljiva i Hrvatskoj.

Baš kao i Sjedinjene Države i Njemačka je 2008. doživjela recesiju bez premca od Velike de-presije 30-ih godina prošloga stoljeća. Njemački bruto domaći proizvod pao je od vrha u prvom kvartalu 2008. do dna za čak 6,6 posto, što je bilo znatno više od američkih 4,1 posto. No dok je u istom razdoblju nezaposlenost u Americi skočila sa 4,5 na čak 10 posto, u Njemačkoj se - sma-njila! Taj podatak za Njemačku u oštrom je kontrastu i prema iskustvima ostalih europskih zemalja: još više nego u Americi, zaposlenost se u krizi smanjila u Španjolskoj i Irskoj, dok se, primjerice, Velika Britanija našla “na pola puta” između SAD i Njemačke. Pritom, najnoviji su podaci za Njemačku u oštroj suprotnosti i s njezinim prijašnjim recesijama. Što je, dakle, tome uzrok?

‘Nedostajući’ otkaziJedno od objašnjenja za tu povijesnu anomaliju i “njemač-ko čudo zaposlenosti” jesu pesimistična očekivanja i slabi-je zapošljavanje u vrijeme prethodne ekonomske ekspan-zije, nakon čega je logično uslijedilo i manje otkaza kada se pojavila nova recesija. Prema izračunima autora, manje

zapošljavanje u vrijeme uzleta objašnjava 41 posto «nedo-stajućeg» pada zaposlenosti u recesiji.

Druga komponenta odnosi se na velike promjene u in-stitucijama (pravilima igre) tržišta rada do kojih je u Nje-mačkoj došlo od sredine 1990-ih godina naovamo. Čini se da je sve češće osobno (privatno) pregovaranje zaposleni-ka o radu pojednostavnilo i pojeftinilo prilagodbu privat-ne industrije i tako nadomjestilo tradicionalno «državno» skraćivanje

radnog vremena u krizi. Vezivanje nagrađivanja uz odrađene sate, koje poslodavcima omogućuje da izbjegnu preplaćivanje u dobra vremena, smanji-lo je i broj otkaza u krizi. Tako, premda smanjivanje broja radnih sati po zapo-

sleniku u recesiji nije neuobičajeno, neočekivana je posljedica bila da je veći broj zaposlenika mogao sačuva-ti zaposlenje.

Prilagodljivost radnika i posloda-vaca, veća elastičnost tržišta rada i slične institucije zapošljavanja i u Hrvatskoj se često na-vode kao put izlaska iz krize. No, ako postoji pouka iz nje-mačkog iskustva, čini se da ona glasi kako je krutost tržišta rada potrebno ublažavati u vrijeme uzleta ekonomije, a ne s njim čekati dolazak krize i recesije.

Istraživanja / studije

*) «What explains the German labor market miracle in the Great recession?» Michael C. Burda i Jennifer Hunt, NBER Working paper 17187, lipanj 2011. http://www.nber.org/papers/w17187

Podaci o zaposlenosti u Njemačkoj u Velikoj recesiji 2008.-2009. u oštroj su suprotnosti i i s njemačkim iskustvima u prijašnjim recesijama